HITNA STANJA U OFTALMOLOGIJIHitna stanja u oftalmologiji su ona stanja koja trae hitnu i neodlonu pomo.Oko , organ vida je nezamjenjiv dio naeg tijela koje nam omoguuje normalno funkcioniranje i orjentaciju u prostoru.Dok imamo zdravo oko i uredan vid obino ne razmiljamo ili ne moemo zamisliti kako bi se snali ili ponaali u sluaju izgubljenog ak i privremeno oslabljenog vida.Neki ljudi gube osjet vida postupno, tako da se oni jednostavno navikavaju na takav nain ivota.Meutim, u neusporedivo teoj situaciji su ljudi koji naglo izgube vid.Neka naglo nastala oteenja se mogu hitnim intervencijama otkloniti, a ako se dugo eka do pruanja prve pomoi naalost moe se trajno izgubiti vid.Vrlo vano za hitna stanja u oftalmologiji je da se to bre doe do to tonije anamneze naroito kod povrede oka koja e sadravati ; vrijeme , nain i vrstu ozljede, te stanje vida oka prije i poslije ozljede.Hitna stanja u oftalmologiji prema uzroku nastanka moemo podijeliti na :

1. HITNA STANJA UZROKOVANA VASKULARNIM PROMJENAMA2. HITNA STANJA UZROKOVANA OZLJEDAMA OKA3. HITNA STANJA UZROKOVANA OBOLJENJIMA OKA

HITNA STANJA UZROKOVANA VASKULARNIM PROMJENAMA

Zaepljenje sredinje arterije oka (embolija); je jedino pravo hitno stanje u oftalmologiji.Povien krvni tlak, neuredna ishrana s previe masnoa, puenje, psihofizika iscrpljenost dovode do stalnog irenja i suavanja krvni ila. Krvne ile poput cjevovoda provode krv, a s njom i kisik i hranu po cijelom tijelu, pa tako i u oi. Postoji sredinja arterija koja hrani svako oko za sebe. Osjetljivost vidnih stanica na svjetlo ovisi o opskrbi krvlju iz tog izvora.Kad izvor presui vidne stanice u oku postanu gladne i nakon nekoliko minuta svjetlo se postupno ugasi i konano nastane mrak.Mala je vjerojatnost da e se to dogoditi na oba oka istovremeno. U prvi as se osoba osjea neobino. Obino pokrije rukom najprije jedno, pa drugo oko.Jedno oko vidi, a drugo- nita. Nastupa panika.O duini vremena koje protekne od momenta kad nastupi mrak do dolaska okulisti ovisi daljnji ishod. Vidne stanice mogu preivjeti i do 30 minuta bez kisika, nakon toga bespovratno gube funkciju.Kako zapoeti pruanje hitne pomoi?Najprije pokuati smiriti pacijenta ( dati sedativ, lijek protiv visokog krvnog tlaka , ako boluje od visokog krvnog tlaka ili nitroglicerin pod jezik ako je srani bolesnik,), dok pacijent sjedi , njeno pritisnuti oko tvrdim dijelom dlana preko zatvorene vjee, i poeti ritmino pumpati Time naizmjenino povisujemo i snizujemo tlak u oku, u nadi da e se moda zaepljenje u sredinjoj arteriji pokrenuti i otploviti dalje, u neki njezin ogranak, a preostali ogranci e dobiti krv i nahraniti vidne stanice.Jo jedna mogunost pruanja pomoi prije nego se stigne na odjel oftalmologije je ; uzeti plastinu vreicu i u nju puhati kao u balon, pri tome treba otvorom vreice pokriti i nos i usta, tako da udiemo onaj zrak koji smo u vreicu netom upuhali. U strunoj literaturi stoji objanjenje da se tako udie vlastiti izdahnuti zrak, u kojem ima vie ugljinog dioksida nego u okolnom zraku. Ugljini dioksid iri krvne ile, pa se nadamo da e tako proirujui krvnu ilu propustiti krv do vidnih stanica, bez obzira koliko u tom trenutku ta krv ima kisika u sebi, jer je vanije propustiti krv s manje kisika nego imati potpuno zaepljenu arteriju.

HITNA STANJA UZROKOVANA OZLJEDAMA OKA

Kod hitni stanja uzrokovanih ozljedama oka kao to je na poetku teksta naglaeno , potrebno je uzeti dobru i tonu anamnezu , jer neke ozljede oka ne moraju odmah pokazati patoloko stanje u prednjem segmentu oka , jer npr. tupe ozljede mogu izazvati oteenja samo u stranjem segmentu, a to se bez oftalmolokog pregleda ne moe ustvrditi u hitnoi.Prema tome hitna stanja izazvana ozljedama moemo prema anatomiji oka podijeliti na: ozljede prednjeg i ozljede stranjeg segmenta oka.U ozljede prednjeg segmenta spadaju hitna stanja koja nastaju na : spojnici, bjeloonici, ronici, arenici i lei, a ozljede stranjeg onog segmenta zahvaaju: staklasto tijelo, bjeloonicu, ilnicu i mrenicu posteriorno od pars plana cilijarnog tijela.Prema uzroku nastajanja ozljede moemo podijeliti na:mehanike, fizike, kemijske i eksplozivne.a )Mehanike ozljedemogu izazvati oteenja na svim segmentima oka ,ove ozljede mogu biti tupe (kontuzije ,nagnjeenja) ili penetrantne, a penetrantne dijelimo na perforativne i neperforativne.Mehanike ozljede nastaju u radu sa strojevima, alatima, eksplozija, razliite igre, automobilski udesi a daleko najee nastaju usljed traume prstom, kistom, kontaktnom leomi sl. Najee su ozljede ronice: erozija ronice, to je oteenje roninog epitela, u klinikoj slici javlja se : blefarospazam, osjetljivost na svjetlost i pojaano suzenje , dijagnozu dokazuje fluorescienski test ( fluorescin se inae kao boja jo nalazi i u gumenim bomboniima), kada se defekt oboji u zelenkasto, hitna pomo se sastoji od ispiranja oka antibiotskim kapima, stavljanjem antibiotske masti u donji forniks spojnice, te zatvaranjem oka zavojem.Strano tijelo ronice , prva pomo previti oko sterilnom gazom, hitna pomo-potreban je detaljan pregled oka, u koliko postoje uvjeti ( osvjetljenje, lokalna anestezija, sterilan pribor), a strano tijelo nije duboko ili centralno treba ga odstraniti ( uklanja se vrhom lancete ili vrhom injekcijske igle, od centra ronice prema periferiji) zatim staviti antibiotsku mast u oko i previti oko , ukoliko strano tijelo nije odstranjeno potrebno je oko previti sterilnom gazom i uputiti pacijenta oftalmologu.Strano tijelo spojnice ,hitna pomo-sa spojnice se strano tijelo moe otkloniti pomou vlanog smotuljka vate, a nalazi li se na spojnici gornje vjee, vjeni rub se mora prije toga izvrnuti prema van, tj. ekstroponirati. Strano tijelo bulbusa , prva pomo mirovanje , sterilni povoj, hitna pomo- mirovanje , povez oka , analgetik , hitan transport na odjel oftalmologije. Kontuzijske ozljede se mogu dogoditi u svim segmentima i strukturama oka ,opseg ozljeda moe biti raznolik, pa je stoga potreban detaljan pregled,hitna pomo- oko sterilno previti i hitno pacijenta transportirati na oftalmoloki odjel.Perforativne ozljede su teke ozljede ronice i / ili bjeloonice, a posebno su sloene one izazvane intraokularnim stranim tijelom., hitna pomo- ispiranje oka , antibiotska mast u oko , sterilno previjanje, dati analgetik, antitetanusna zatita, hitan transport na oftalmoloki odjel.b)Fizike ozljedemoemo podijeliti na termike i radijacijske. Termike ozljede mogu biti izazvane djelovanjem plinovitih, tekuih ili krutih termiki tvari, gdje dolazi do opekotine oka , hitna pomo- isprati oi hladnom vodom, dati lokalni anestetik, antibiotska mast u oko i transport na oftalmoloki odjel. Radijacijske ili svjetlosne ozljede oka nastaju pri ultraljubiastom zraenju ( pri autogenom zavarivanju- ophtalmia photoelektrica, na snjenim terenima ili na morskoj obali- ophtalmia solaris) pri emu se moe otetiti spojnica i ronica. U klinikoj slici nalazimo: jaka bol, suzenje i blefarospazam, hitna pomo-se sastoji od : pacijenta staviti u tamnu prostoriju ili zavezati oi tamnim povezom, staviti hladni oblog na oi, lokalni anestetik, pregledati oko da se iskljui mehanika povreda ili strano tijelo, staviti antibiotsku mast u oko , zbog bolova se moe dati i analgetik.c)Kemijske ozljedemoemo podijeliti na ozljede nastale kiselinama i luinama.Sve kemijske ozljede one jabuice pripadaju tekim ozljedama, stoga je vrlo vana precizna anamneza o vrsti kemijskog sredstva.Ozljede kiselinama najee izazivaju duina, sumporna i octena kiselina, koje dovode do koagulacijske nekroze, prva pomo ispiranje oiju vodom, odstranjivanje vei kapljica kemikalija , hitna pomo- lokalni anestetik, odstranjenje vei kapljica kemikalije, ispiranje oiju s 1 M NaHCO3 , vitamin C za ispiranje oka, midriatik: atropin u oko, sterilno previjanje oiju nakon stavljanja antibiotske masti u oi, hitan transport na oftalmoloki odjel.Ozljede luinama najee su ozljede nastale djelovanjem vapna, amonijakai natrijeve luine na oko. Stvaraju kolikvacijsku nekrozu, pa je prognoza za ozdravljenje slabija, prva pomo- isto kao kod opekotina kiselinama, hitna pomo- lokalni anestetik, odstranjenje vei kapljica ispiranje oiju s Acidi borici sol. 3% , vitamin C za ispiranje oka, midriatik u oko, sterilno previjanje oiju nakon stavljanja antibiotske masti u oi, hitan transport na oftalmoloki odjel.Mora se naglasiti da ako se nema mogunosti isprati oko odgovarajuim sredstvom , potrebno je ispiranje fiziolokom otopinom, destiliranom vodom , pa u krajnjem sluaju i obinom vodom , duljina ispiranja bila bi potrebna najmanje pola sata.d)Eksplozivne ozljede(blast- sindrom) nastaju pri eksploziji : mina, granata,zrakoplovni bombi itd.One imaju svojstva kontuzijski ozljeda uz krvarenje u prednju onu sobicu ( hyphema), luksaciju lee, krvarenje u staklovinu i mrenicu, odignue mrenice itd. Ozljeda nastaje udarom zranog vala. , hitna pomo- takvim su pacijentima potrebni analgetici, oko se moe zatvoriti, ovisno o vrsti ozljede, tj. njenom opsegu, a pacijent se mora hitno transportirati na oftalmoloki odjel.

HITNA STANJA UZROKOVANA OBOLJENJIMA OKA

Akutni glaukom zatvorenog tipa : je akutno zatvaranje kuta obino posljedica pupilarnog bloka ili iris plateau sindroma kada naglo dolazi do prekidanja normalnog protoka one vodice iz stranje prema prednjoj sobici oka i odvodnom trabekularnom sustavu. Ukoliko se kut prednje sobice potpuno zatvori razvije se napad akutnog glaukoma, koji je karakteriziran cilijarnim podraajem, zamagljenjem vida, jakim bolovima, muninom, uz vrlo visoke vrijednosti onog tlaka. Ukoliko napad potraje due, zbog vrlo povienog tlaka moe doi do prekida cirkulacije u glavi onog ivca, te nepovratnog gubitka vida. Zbog trofiki promjena dolazi do edema ronice, paralize sfinktera arenice i zamuenja lee. Izmeu arenice i kuta razvijaju se priraslice koje zaostaju i nakon napada i mogu uzrokovati trajnu opstrukciju cirkulacije one vodice i kroninu formu glaukoma zatvorenog kuta. Posljedice napada akutnog glaukoma zatvorenog kuta obino su sektorna atrofija strome arenice, midrijaza, subepitelijalna zamuenja lee i periferne sinehije.Prva pomo-staviti hladan oblog, previti oko , hitna pomo-se sastoji od : analgetik , manitol 20 % 250 ml I.V. , diuretik i.v. , potrebno je voditi rauna da analgetik ne sadrava kofein, kontraindiciran je atropin kao midrijatik, , zatim dati miotik ( pilokarpin sol. u oko ) , upozorenje , diferencijalna dijagnoza s iridociklitisom vid je skoro normalan, oteeni su kapci, zjenica je uska, tonus oka je normalan, daljnji postupak je transportirati pacijenta na oftalmoloku kliniku.Bol- u oku se javlja uglavnom kod bolesti prednjeg segmenta i adneksa ( suzni aparat i kapci).Najbolnije mjesto je ronica koja je bogata nervnim zavretcima. Spojnica je manje bolna, uz bol, bolesti prednjeg segmenta su praene sa tkz. podraajnim znacima , gdje spadaju fotofobija, blefarospazam i epifora, bol se javlja kod ovih stanja: erozije i oteenja ronice, hordeoluma, upale suzne vreice i suzne lijezde, upale irisa i cilijarnog tijela, akutnog glaukoma.Najtee bolesti oka obino nisu praene bolovima , mrenica nema receptora za bol, a bolesti mrenice su one koje najvie ugroavaju vid.Radi dijagnostike procjene potrebno je utvrditi lokalizaciju i kakvou , te vremenski tijek pojave. Povrinska bol javlja se u obliku osjeta stranog tijela , pijeska u oima, svrbea, peenja, arenja, bockanja,suhoe u oima, grebanja.Lokalizirana bol na pritisak one jabuice u tijeku je upale bjeloonice, arenice, zrakastog tijela i akutnog glaukoma, na vjeama kod jemenca, pri upali suzne lijezde, i pri upali suzne vreice.Duboka bol iza oka i prema sljepoonici , elu, korijenu nosa i gornjoj eljusti nastaje pri akutnoj upali arenice i zrakastog tijela, pri akutnom glaumatskom napadu, upali bjeloonice, Tenonove ovojnice, one upljine.Bol pri pokretanju oka upozorava na retrobulbarnu upalu vidnog ivca, upalu Tenonove ovojnice, rastezanje stranjeg pola one jabuiceUpale oka su stanja koja hitno dovode pacijenta lijeniku.Ovdje u navesti samo akutna stanja upale oka.Upale vjea (blefaritis)- to je upala vjenog ruba koja pri tom pocrveni, a esto se stvaraju ljuice i krastice, uzrok mogu biti alergija , iritacija, kronine upale spojnice, nekorigirana refrakcijska greka, lijei se dodatnom higijenom vjea ( njenom spuvicom svakodnevno valja prati vjee blagom otopinom djeijeg ampona), a lijenik e morati napraviti korekciju refrakcijske greke, lijeiti etiolokog uzronika.Jemenac (hordeolum)je gnojna upala lojni lijezda, pri konzervativnom lijeenju medicinska sestra previja bolesnika stavljajui mu antibiotske kapi i mast u spojninu vreicu te izvana na vjeu.Upale suznog organa- akutna upala suzne lijezde ( dacryoadenitis acuta) nastaje infekcijom endogenim putem, najee poslije zaunjaka, lijei se visokim dozama antibiotika.Upala one spojnice(konjuktivitis), karakteriziran je hiperemijom, eksudacijom, pseudoptozom, prema uzroniku moe biti : kataralni, gonoroini, vernalni, najei je kataralni, lijei se ispiranjem oka blagim i nepodraajnim sredstvima ( kamilica),a pri sumnji na infekciju apliciraju se antibioteske kapi i mast u spojninu vreicu.Upale ronice (keratitisi)najei je herpesni keratitis, koji se javlja iznenada i jednostrano sa pojavom boli i osjeajem stranog tijela u oku, a esto poslije prehlade ili neke druge infekcije. Subjektivni su simptomi epifora, blefarospazam, neuralgina bol. Lije i se virostaticima.Upale bjeloonice (povrna-episkleritis i duboka skleritis), kliniki se prepoznaje po pojavi nejasno ogranienoga crvenog i na dodir bolnog voria bjeloonice, oko kojeg se vidi hiperemij umnoenih dubokih episkleralni krvni ila, lijeenje je etioloko a lokalno se vrlo uspjeno primjenjuju kortikosteroidi.Upala arenice i zrakastog tijela (iridocyclitis), subjektivni simptomi : bolovi u oku, jaka svjetloplahost, blefarospazam, pojaano suzenje, objektivni znaci : mijeana infekcija, sinehije , precipitati na endotelu ronice, hiperemija arenice, eksudacija produkata upale, , lijeenje akutnog iridocyclitisa; ne eka se na etioloko razrijeenje, nego se suzbijaju uoeni simptomi, najvanija i najhitnija je midrijaza i cikloplegija, a postie se primjenom 1% otopine atropina, kortikosteroidi, antiflogistici ( aspirin, knavon), antibiotici lokalno, imunosupresivi.Upala ilnice (retinitis)- vanjski objektivni znakova nema, nema boli, akutnu upalu obiljeavaju bjelkasta arita neotrih granica, od subjektivnih simptoma najvanije je slabljenje vida., lijeenje je etioloko.Upala one upljine (cellulitis orbitae) akutna je serozna upala orbitalnog sadraja, bolest poinje nagli, ogranienim pokretima one jabuice, uz odreenu dislokaciju, praena je opim simptomima upale , lijei se velikim dozama antibiotika , ali i pored terapije to je jedino stanje s moguim smrtnim ishodom u oftalmologiji.