URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA - Bjelovar...2020/10/02 · površine, prilazi građevinama, stepenice na terenu, interni putevi, rampe, cisterne, instalacijska i revizijska okna i spremnici,

REPUBLIKA HRVATSKA BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

G R A D B J E L O V A R

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA

„TURISTIČKA ZONA

VELIKO KORENOVO“

PRIJEDLOG PLANA

listopad, 2020.

za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti, ZAGREB

Županija: BJELOVARSKO-BILOGORSKA

Grad: BJELOVAR

Naziv prostornog plana:

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „TURISTIČKA ZONA VELIKO KORENOVO“

PRIJEDLOG PLANA

Odluka o izradi plana (službeno glasilo):

Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 2/20

Odluka o donošenju plana (službeno glasilo):

Službeni glasnik Grada Bjelovara br. XX/20

Javna rasprava (datum objave):

05.listopada 2020.

Javni uvid održan:

od 09. listopada do 09. studenog 2020.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

M.P.

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

________________________________ Zvonimir Horn, dipl.ing.građ.

Suglasnosti i mišljenja na plan:

Pravna osoba koja je izradila plan:

d.o.o. za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti, Zagreb

Pečat pravne osobe koja je izradila plan:

M.P.

Odgovorna osoba:

________________________________ Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh.

Odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga plana:

Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi plana:

Sandra Jakopec, dipl.ing.arh. Nikša Božić, dipl.ing.arh. Ivana Pancirov, dipl.ing.arh.

Vlatka Žunec, mag.ing.arh. Marijana Zlodre, mag.ing.arh.

Pečat predstavničkog tijela:

MP.

Predsjednik predstavničkog tijela:

________________________________ Ante Topalović, univ.bacc.oec. predsjednik Gradskog vijeća

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

Pečat nadležnog tijela:

MP.


SADRŽAJ

I. OSNOVNI DIO PLANA

I.0. Opći podaci o stručnom izrađivaču plana i odgovornom voditelju izrade

I.1. TEKSTUALNI DIO (Odredbe za provedbu)

0. Pojmovnik ......................................................................................................................................... 1

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA ........... 3

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI ........................................... 3

2.1. Oblici korištenja i uvjeti smještaja građevina ............................................................................... 4

2.2. Uvjeti gradnje .............................................................................................................................. 4

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI .................................................. 6

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA STAMBENE NAMJENE .................................................. 6

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA INFRASTRUKTURE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA .................................... 7

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže ................................................................................................... 7

5.2. Uvjeti gradnje mreže elektroničkih komunikacija......................................................................... 8

5.3. Uvjeti gradnje infrastrukturne mreže ........................................................................................... 9

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA ....................................................................... 12

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA, GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI ............................................................................. 13

8. POSTUPANJE S OTPADOM .......................................................................................................... 13

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ ............................................ 13

10. MJERE PROVEDBE PLANA .......................................................................................................... 16

I.2. GRAFIČKI DIO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA (mj. 1:2000)

2. PROMETNA, ULIČNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA*

2.A. PROMET* (mj. 1:2000)

2.B. ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE I ENERGETSKI SUSTAVI* (mj. 1:2000)

2.C. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV* (mj. 1:2000)

3. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE POVRŠINA* (mj. 1:2000)

4. OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE* (mj. 1:2000)

I.3. OBRAZLOŽENJE PLANA

II. PRILOZI PLANA

II.1. POPIS PROPISA KOJI SU POŠTIVANI U IZRADI PLANA

II.2. ZAHTJEVI IZ ČLANKA 90. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU (ZAHTJEVI ZA IZMJENU PLANA KOJI NISU SADRŽANI U INFORMACIJSKOM SUSTAVU)

II.3. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI*

II.4. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA*

II.5. SAŽETAK ZA JAVNOST PRIJEDLOGA PLANA ZA JAVNU RASPRAVU

Prilozi označeni * nisu sastavni dio Prijedloga plana



I.0. OPĆI PODACI O STRUČNOM IZRAĐIVAČU PLANA I

ODGOVORNOM VODITELJU IZRADE

1. Izvod iz Sudskog registra

2. Suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja

3. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata-urbanista

4. Rješenje o imenovanju odgovornog voditelja nacrta prijedloga plana



I.1. TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVEDBU


2020.

11

ODREDBE ZA PROVEDBU Članak 1. Članak 2.

Napomena: Ove odredbe za provedbu počinju člankom 3. zbog usklađenja s numeracijom odredbi za provedbu u Odluci o donošenju Urbanističkog plana uređenja.

Pojmovnik

Članak 3.

U smislu ovih Odredbi za provedbu, izrazi i pojmovi koji se koriste imaju sljedeće značenje:

Građevina i njeni dijelovi:

1. Građevina osnovne namjene – građevina iste osnovne ili pretežite namjene unutar površine određene namjene utvrđene ovim Planom;

2. Pomoćna građevina je svaka građevina u funkciji građevine osnovne namjene na čijoj se građevnoj čestici nalazi (kao npr. garaže, spremišta, nadstrešnice, kotlovnice, podzemni i nadzemni spremnici goriva za grijanje, vrtne sjenice i druge pomoćne građevine što služe redovnoj upotrebi osnovne građevine);

3. Samostojeće građevine – građevine koje sa svih strana imaju neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javni neizgrađeni prostor);

4. Etaža je oznaka bilo kojeg kata građevine uključujući podrum, prizemlje i potkrovlje. Najveće visine etaže za obračun svijetle visine građevine mjereno od poda iznose za ugostiteljsko-turističku, sportsko - rekreacijsku i sl. namjenu do 4 m. Visine etaže mogu biti i više od navedenih, ukoliko to zahtjeva namjena građevine, uz zadovoljen uvjet visine odnosno ukupne visine građevine određen odredbama ovog UPU-a.

5. Kat je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja;

6. Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena; kada se garaža izvodi u podrumu građevine, otvorenost dijela pročelja podrumske etaže može biti samo u širini pristupne rampe;

7. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena;

8. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma (ispod poda kata ili krova);

9. Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. U potkrovlju se može planirati korisni prostor samo u jednoj razini, uz mogućnost izgradnje galerije;

10. Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m,

Gradnja građevina i smještaj na građevnoj čestici

11. Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina

12. Građevna čestica je u čestica formirana od jedne ili više katastarskih čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan Planu;


2020.

12

13. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinama i ukupne površine građevne čestice, s time da se pod izgrađenom površinom zemljišta podrazumijeva vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina osim balkona, na građevnu česticu, uključivši terase, odnosno dijelove terasa u prizemlju građevine kada su iste, odnosno isti konstruktivni dio podruma. Iskazuje se u postocima ili koeficijentom izgrađenosti – kig. U izgrađenost ne ulaze nadstrešnice, trijemovi iznad ulaza, vijenci, oluci, elementi zaštite od sunca, rasvjetna tijela, reklame i slični elementi, na građevnu česticu. Parkirališta, podzemne etaže koje nisu konstruktivni dio prizemlja građevine ili terase, manipulativne površine, prilazi građevinama, stepenice na terenu, interni putevi, rampe, cisterne, instalacijska i revizijska okna i spremnici, izgradnja koja predstavlja uređenje čestice - popločenja na tlu, nenatkrivene prizemne terase, koji su sve manje od 1 m iznad konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz građevinu, izuzimaju se iz proračuna koeficijenta izgrađenosti građevne čestice.

14. Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos ukupne građevinske bruto površine (GBP) i površine građevne čestice.

Prometna, komunalna i ulična mreža

15. Infrastruktura su komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektroničke komunikacijske i druge građevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara;

16. Prometna površina je površina javne namjene ili površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza a kojom se osigurava pristup do građevnih čestica;

17. Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, javne prometne površine, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, igrališta, parkirališta, parkovne i zelene površine, rekreacijske površine i sl.);

18. Zaštitni koridor javnog, komunalnog ili drugog infrastrukturnog sustava je pojas određen posebnim propisima unutar kojega nisu dozvoljeni zahvati u prostoru bez prethodnih uvjeta i drugih potvrda tijela ili osoba određenih posebnim propisima;

19. Koridor ulice je građevna čestica prometnice planirane ovim planom. Regulacijska crta građevnih čestica nalazi se na rubu koridora ulice.

Ostalo

20. UPU ili Plan je Urbanistički plan uređenja „Turistička zona Veliko Korenovo“;

21. PPUG Bjelovara je Prostorni plan uređenja Grada Bjelovara i njegove izmjene i dopune;

22. Grad je Grad Bjelovar;

23. PPBBŽ je Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije i njegove izmjene i dopune;

24. Posebni propis je važeći zakonski ili podzakonski propis kojim se regulira područje pojedine struke iz konteksta odredbi.

25. Javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova i županija nadležni za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja, pravne osobe koje imaju javne ovlasti te druge osobe, određene posebnim zakonima, koja davanjem zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova i/ili utvrđivanjem posebnih uvjeta, odnosno potvrđivanjem idejnog projekta sudjeluju u sustavu prostornog uređenja.


2020.

13

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Namjena površina

Članak 4.

(1) Ovim UPU-om određene su sljedeće osnovne namjene površina:

R Sportsko-rekreacijska namjena T Ugostiteljsko-turistička namjena IS Površine infrastrukturnih sustava

(2) Razmještaj i veličina te razgraničenje površina određenih namjena prikazani su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000.

1.2. Oblici korištenja i uvjeti smještaja građevina

Gradnja građevina i zaštita okoliša

Članak 5.

(1) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija moraju se osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti okoliša iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.

(2) Poljoprivredno zemljište i postojeće građevine čija namjena nije u skladu s UPU-om mogu se zadržati i dalje koristiti na dosadašnji način sve do trenutka privođenja planiranoj namjeni, ali je ne smiju onemogućavati.

Način i uvjeti gradnje građevina

Članak 6.

(1) Način i uvjeti uređenja površina te gradnje građevina određeni su planiranom namjenom površina (što je označeno na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora) i propisanim oblicima korištenja u odnosu na karakter područja (što je označeno na kartografskom prikazu 4. Oblici korištenja i način gradnje).

(2) Predjeli označeni za oblik korištenja nova gradnja su danas neizgrađeni prostori koje treba kvalitetno infrastrukturno opremiti te izgraditi nove sadržaje u skladu s odredbama Plana.

1.3. Uvjeti određivanja površina

Ugostiteljsko-turistička namjena (T)

Članak 7.

(1) Na površini ugostiteljsko-turističke namjene (T) moguća je izgradnja turističkog naselja i/ili hotela maksimalnog kapaciteta 100 ležajeva.

(2) Zona ugostiteljsko-turističke namjene (T) mora imati neposredan pristup na prometnu površinu i propisani broj parkirališnih mjesta te priključak na osnovnu infrastrukturu, u skladu s uvjetima ovog Plana.

(3) Turističko naselje je jedinstvena prostorno-funkcionalna cjelina koju čine više samostalnih građevina u kojima su recepcija, smještajne jedinice, ugostiteljski i drugi sadržaji sukladno posebnim propisima.


2020.

14

(4) Hotel je jedinstvena prostorno-funkcionalna cjelina s jedinstvenim upravljanjem u kojoj je hotel osnovna smještajna građevina, sukladno posebnim propisima.

(5) Uz smještajne građevine moguć je i smještaj pratećih sadržaja, unutar građevine osnovne namjene ili u pomoćnoj građevini:

- ugostiteljskih objekata iz skupine restorani i barovi,

- pratećih djelatnosti u vidu pružanja osobnih usluga – zdravstvenih (wellness, sauna, liječenje tradicionalnim i alternativnim metodama kao što su akupunktura, akupresura, aromaterapija i drugih manjih ambulanta i zdravstvenih usluga) kao nadopuna turističkim sadržajima,

- prodavaonica, suvenirnica i sl.,

- sportsko-rekreativni sadržaji i sadržaji za zabavu (rekreacijska igrališta, sportski tereni, bazeni, jezera, sunčališta, zelene površine, dječja igrališta i sl.).

- pratećih i zajedničkih sadržaja nužnih za vođenje i održavanje turističkog naselja/hotela (garaža, spremišta, i sl.),

(6) U zoni T mogu se graditi sabirne i pristupne prometnice, pješačke površine, parkirališta i druga infrastruktura.

Sportsko-rekreacijska namjena (R)

Članak 8.

(1) Unutar površine sportsko-rekreacijske namjene (R) moguća je izgradnja i uređenje:

- zatvorenih bazena sa pratećim sadržajima (sauna, fitness, wellness centar i sl.),

- otvorenih bazena sa pratećim građevinama (manji aqua park i sl.),

- adrenalinski park i park motoričkih sposobnosti,

- sunčališta i sličnih površina,

- sportskih terena, rekreacijskih površina,

- dječjih igrališta,

- trim staza i poligona te fitnesa na otvorenom,

- sanitarija i svlačionica,

- građevina pratećih sadržaja (ugostiteljskih, trgovačkih i sličnih sadržaja kao dopuna osnovne namjene).

(2) U zoni R moguća je izgradnja hotela maksimalnog kapaciteta 100 ležajeva prema uvjetima za izgradnju ugostiteljsko-turističke namjene utvrđenim člankom 10. ovih odredbi za provedbu.

(3) U zoni R mogu se uređivati zelene površine i vodene površine (jezero i sl.), te graditi prometnice, pješačke staze i površine, parkirališta i druga infrastruktura.

Površine infrastrukturnih sustava (IS)

Članak 9.

(1) Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne i infrastrukturne građevine, trgovi i parkirališta na posebnim prostorima i građevnim česticama te linijske i površinske građevine za promet – ulice.

(2) Unutar površina infrastrukturnih sustava, na istočnom dijelu obuhvata, nalazi se geotermalna bušotina i moguća je izgradnja svih potrebnih infrastrukturnih i pratećih građevina za potrebe proizvodnje i korištenja geotermalne vode.

(3) Unutar prostora UPU-a definirane su ili rezervirane površine, koridori i lokacije za površine prometnih i ostalih infrastrukturnih sustava. Infrastrukturni sustavi (prometni sustav, energetski sustav, vodnogospodarstvo), razvijati će se na temelju zasebnih koncepcijskih rješenja koja su sastavni dio UPU-a.


2020.

15

(4) Površine infrastrukturnih sustava mogu se uređivati i unutar prostora određenih za druge pretežite namjene, ali moraju proizlaziti iz potrebe osnovne namjene.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH - UGOSTITELJSKO-TURISTIČKIH

DJELATNOSTI

Članak 10.

Izgradnja građevina u zoni ugostiteljsko-turističke namjene - (T) moguća je prema sljedećim uvjetima:

- na građevnim česticama ugostiteljsko-turističke namjene moguć je smještaj jedne ili više samostojećih građevina za različite ugostiteljske sadržaje povezanih u funkcionalnu cjelinu,

- moguće je formirati jednu ili više građevnih čestica, s tim da minimalna površina građevne čestice iznosi 5000 m2, dok je maksimalna površina građevne čestice jednaka površini zone,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,4,

- etažna visina je najviše Po+P+2 (podrum, prizemlje i dva kata), uz mogućnost izgradnje više podzemnih potpuno ukopanih etaža i uz uvjet da je najmanje jedna nadzemna etaža ispod kote pristupne ceste,

- najmanje 20% površine zone mora biti krajobrazno uređeno,

- minimalna udaljenost građevina od ruba čestice iznosi 5,0 m

- na građevnim česticama koje graniče sa zonama stambene i druge negospodarske namjene građevine se postavljaju na udaljenost najmanje polovice visine zgrade prema toj međi + 5,0 m. Unutar navedene udaljenosti mora se osigurati tampon zelenila na prirodnom tlu, najmanje širine 5,0 metara zasađen gustim drvoredom visokog zelenila i vazdazelenom živicom visine 1,5 – 2,0 m,

- krovišta mogu biti ravna ili kosa, jednostrešna ili višestrešna,

- ukoliko se krovišta izvode kao kosa, u pravilu ih treba izvesti pokrovom od crijepa ili drugog tradicionalnog materijala uz nagib krovnih ploha prema važećim tehničkim propisima za kosi krov i pravilima struke (načelno 30o-45o),

- oblikovanjem građevine mora se zadovoljiti nesmetano funkcioniranje svih sadržaja građevine i susjednih građevina,

- preporuča se primjena suvremenog arhitektonskog izričaja ili suvremena eksplikacija regionalnog oblikovnog izričaja,

- satelitske antene, uređaji za klimatizaciju, ventilaciju i sl. moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi,

- moguće je korištenje svih onih obnovljivih izvora energije koji neće imati utjecaja na bitna svojstva i izgled postojeće strukture kompleksa,

- parkiranje vozila mora se riješiti unutar zone ugostiteljsko-turističke uz uvjet da parkirališta sa više od 30 parkirališnih mjesta treba projektirati i graditi sa obaveznim ozelenjivanjem visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slična rješenja). Ukoliko se na građevnoj čestici gradi parkiralište za više od 10 parkirališnih mjesta tada uz rub površine za parkiranje (prema ulici) treba formirati zeleni pojas/drvored ili zasaditi živicu visine 1,0 m.

- ugostiteljsko-turističke građevine moraju biti usklađene s uvjetima iz važećeg pravilnika o kategorizaciji za pojedinu vrstu građevine,


2020.

16

- građevine trebaju biti izvedene u skladu s posebnim propisima, osiguravanjem obveznih elemenata pristupačnosti tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA ZA SPORT I REKREACIJU

Članak 11.

Uređenje površina sportsko-rekreacijske namjene (R) planira se prema sljedećim uvjetima:

- moguća je izgradnja zatvorenih i otvorenih bazena za sve uzraste i kategorije posjetitelja, svih vidova vodenih atrakcija, kao što su akvagani, bazeni s umjetnim valovima i sl. te sportskih terena otvorenog tipa i pratećih sadržaja,

- moguća je gradnja i uređenje svih vrsta sportskih terena (polivalentno igralište, odbojka na pijesku, rukomet, mali nogomet, košarka, stolovi za stolni tenis, staze za boćanje i minigolf i sl.),

- moguća je gradnja i uređenje adrenalinskog parka i parka motoričkih sposobnosti,

- bazeni i otvorena sportska igrališta grade se prema normativima sportova kojima su igrališta namijenjena,

- bazenski kompleks mora se planirati kao cjelovito rješenje, a izgradnja je moguća u etapama,

- za potrebe otvorenih i zatvorenih bazena treba koristiti termalnu vodu prirodnog izvora i bušotina koje se nalaze unutar obuhvata UPU-a,


- najmanje 20% površine građevne čestice, mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

- minimalna udaljenost građevina od ruba čestice iznosi 5,0 m,

- najveći dozvoljeni broj etaža iznosi Po+P+1 (podrum, prizemlje i kat),

- najveća dozvoljena visina građevine iznosi 15,0 m,

- iznimno dijelovi građevine (vertikalne komunikacije - stubišta, dimnjak, strojarnica lifta, termotehnička oprema i slično) mogu se planirati/graditi na visini većoj od najveće dozvoljene visine građevine,

- ukoliko se na čestici gradi više građevina koje međusobno čine funkcionalnu cjelinu, maksimalna katnost i visina određuje se za svaku građevinu zasebno, dok pojedinačne građevine mogu biti povezane trijemom (zatvorenim ili otvorenim u prizemnoj etaži) ili podzemnom etažom,





- moguća je gradnja građevina što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, spremišta rekvizita, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji), najveća etažne visine P+Pk (prizemlje i potkrovlje),


2020.

17

- uz prateće sadržaje moguće je uređivanje i trim, biciklističkih i pješačkih staza, šetnica, odmorišta, te dječjih igrališta,

- zaštitne ograde igrališta (ukoliko su potrebne) trebaju biti transparentne ili izvedene kao živica,

- ovi prostori trebaju biti kvalitetno hortikulturno oblikovani te na mjestima koja to svojom namjenom dozvoljavaju oblikovana sadnjom visokih stabala, kako bi se osigurala prirodna zaštita od sunca.

- parkiranje je potrebno riješiti na prostoru zone uz mogućnost gradnje parkirališta ili nadzemne garaže,

- građevine trebaju biti izvedene u skladu s posebnim propisima, osiguravanjem obveznih elemenata pristupačnosti tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva,

- uređenje bazenskog kompleksa treba biti usklađeno s cjelovitom organizacijom unutar obuhvata Plana.

4. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE MREŽE, MREŽE

ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA I INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I

POVRŠINAMA

Članak 12.

(1) Pri projektiranju i izvođenju građevina i uređaja infrastrukture potrebno se pridržavati posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnosti tijela ili osoba određenih posebnim propisima.

(2) Trase i lokacije građevina infrastrukture u grafičkom dijelu UPU-a usmjeravajućeg su značenja te su u postupku izrade projektne dokumentacije dozvoljene odgovarajuće prostorne prilagodbe proizišle iz predloženog projektnog rješenja.

(3) Detaljno određivanje trasa i lokacija građevina prometne infrastrukture, vodnogospodarske, energetske i infrastrukture elektroničkih komunikacija koji su određeni UPU-om, utvrđuje se idejnim rješenjem, odnosno aktima provedbe dokumenata prostornog uređenja, vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

(4) Infrastruktura se u pravilu vodi u koridoru prometnica. Površine infrastrukturnih sustava mogu se uređivati unutar prostora određenih za druge pretežite namjene.

(5) Priključivanje građevina na infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog regulatora odnosno distributera.

4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 13.

(1) Sve prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje infrastrukture (vodovod, odvodnja, elektroenergetska i mreža elektroničkih komunikacija).

(2) Prilaz s građevne čestice na prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava promet.

(3) Pri izgradnji i uređenju prometnih površina treba se pridržavati posebnih propisa osiguravanjem obveznih elemenata pristupačnosti tako da na njima nema zapreka za sigurno prometovanje i kretanje niti jedne kategorije stanovnika.


2020.

18

(4) Od UPU-om definirane trase prometnice može se odstupiti po horizontalnoj i vertikalnoj osi, ako se idejnim projektom prometnice ustanovi potreba prilagođavanja trase tehničkim uvjetima.

(5) UPU-om je omogućena gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, temeljem projektne dokumentacije u skladu sa posebnim propisima i standardima, uz poštivanje uvjeta Plana.

Kolni promet

Članak 14.

(1) Prometna mreža prikazana je na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i infrastrukturna mreža – 2.A. Promet.

(2) Ovim UPU-om određen je sustav i hijerarhija ulične i prometne mreže obuhvata turističke zone Veliko Korenovo te su u skladu s time osigurane širine planskih koridora prometnica.

(3) Izmjena posebnog propisa o razvrstavanju javnih cesta, odnosno promjena kategorije i razine opremljenosti cesta ne smatra se izmjenom UPU-a.

(4) Prometna mreža turističke zone mora omogućiti kolni, pješački i biciklistički pristup svim sadržajima (centralnim sadržajima, smještajnim jedinicama, ugostiteljskim i sportsko-rekreacijskim sadržajima, i sl.).

(5) Interne prometnice i pješačke površine mogu biti kompaktnog gornjeg sloja (kamen, druge čvrste obloge, asfalt i sl.) ili nekompaktnog gornjeg sloja (šljunak i sl.) u skladu s posebnim propisom.

Pješačke površine

Članak 15.

(1) Površine za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati kao veze (prečaci, pješački putovi, stube, staze, šetnice). Pješačke površine namijenjene su kretanju pješaka i za pristup vozilima u slučaju hitnih intervencija.

(2) Pješačke površine mogu se graditi i uređivati na površinama svih planiranih namjena, a najmanja širina pješačke staze iznosi 1,6 m.

(3) Pješačke površine moraju se izvesti kao ravne ili sa blagim rampama koje omogućuju kretanje osoba s teškoćama u kretanju prema posebnim propisima.

Parkirališta

Članak 16.

(1) Potreban broj parkirališnih mjesta može se osigurati na terenu i/ili u prizemnoj, podrumskoj ili suterenskoj etaži građevina.

(2) Na površinama označenim kao „zelene površine / parking“ mogu se planirati zelene površine i/ili parkirališna mjesta.

(3) Normativi za broj parkirališnih mjesta po pojedinim namjenama iznose:

Namjena građevine Normativ

Ugostiteljsko turistička namjena - smještajni kapaciteti

minimalno 1 parkirno mjesto po smještajnoj jedinici (apartmanu, hotelskoj sobi)

Ugostiteljsko turistička namjena – ostali sadržaji minimalno 10 parkirnih mjesta na 1000 m2 korisnog prostora

Površine sporta i rekreacije minimalno 0,2 parkirnih mjesta po korisniku/gledatelju


2020.

19

(4) Normativi iz prethodnog stavka odnose se na najmanje urbanističke normative koje je potrebno ostvariti. Za pojedine je sadržaje stvarno potreban broj mjesta potrebno utvrditi ovisno o kategoriji smještaja odnosno sukladno važećim propisima o kategorizaciji.

(5) Najmanji broj parkirališnih/garažnih mjesta utvrđuje se zaokruživanjem na sljedeći veći broj, ukoliko se radi o decimalnom broju.

(6) Prilikom projektiranja i organizacije parkirališnih površina potrebno je osigurati parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti (min. 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta), a na parkiralištima koja imaju manje od 20 parkirnih mjesta potrebno je osigurati 1 parkirno mjesto za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti.

(7) U obuhvatu UPU-a moguća je izgradnja poluukopanih ili višeetažnih nadzemnih garažno-parkirnih građevina prema sljedećim uvjetima:

− pristup u građevinu sa javne prometne površine treba izvesti na način da on nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,

− minimalna širina pristupa na prometnu površinu je 6 m, nagiba najviše 12,5%,

− visina građevine iznosi do 9 m,

− građevina može imati podzemne i najviše 3 nadzemne etaže,

− podzemni dio građevine može se izvesti i ispod prometnih i zelenih površina uz uvjet da se nakon izgradnje predmetne površine ponovno stave u raniju funkciju,

− oblikovanje građevine provodi se prema načelima suvremenog građenja u skladu s funkcionalnim i tehnološkim potrebama,

4.2. Uvjeti gradnje mreže elektroničkih komunikacija

Članak 17.

(1) Elektronička (nepokretna) komunikacijska mreža za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova prikazana je na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - 2B. Elektroničke komunikacije i energetski sustavi.

(2) Vodove elektroničke komunikacijske mreže treba polagati kabelski u pravilu u koridorima prometnica, u zoni pješačkih staza ili zelenih površina. Kabelska kanalizacija izvodi se u pravilu

sa cijevima tipa PEHD promjera 50 i 75 mm, ili PVC cijevima promjera 110 mm. Na mjestima izrade spojnica na položenim kabelima te kod planiranih distributivnih točaka, predviđa se ugradnja odgovarajućih montažnih kabelskih zdenaca različitih dimenzija ovisno o namjeni zdenaca. Lokaciju i veličinu zdenaca kao i odabir trase potrebno je usuglasiti i temeljiti na izvedbenim projektima ostale infrastrukture, a naročito projektu ceste.

(3) Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0.7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m.

(4) Uz trase kabelske kanalizacije moguća je postava potrebnih građevina i uređaja UPS-a (male zgrade, vanjski kabinet - ormarić i slično), sve sukladno posebnim stručnim uvjetima za smještaj ove vrste uređaja.

(5) Za smještaj UPS-a potrebno je osigurati cca 20 m2 prostora s mogućnošću neometanog pristupa servisnih vozila, a za smještaj telefonske govornice 1 m2.

(6) Tehnička rješenja za povezivanje korisnika na elektroničku komunikacijsku mrežu (za izgradnju priključne kabelske kanalizacije) davati će operater (davatelj usluga nadležan za građenje, održavanje i eksploatiranje mreže) na zahtjev investitora tj. korisnika.

(7) Elektronička komunikacijska infrastrukturna mreža usmjeravajućeg je značenja i detaljno će se razrađivati odgovarajućom stručnom dokumentacijom.


2020.

20

(8) Pri izradi projekata za pojedine segmente mreže elektroničkih komunikacija unutar obuhvaćenog područja može doći do odstupanja u tehničkom rješenju u odnosu na predloženo rješenje, proizišle iz predloženog projektnog rješenja. Na promijenjena rješenja potrebno je prikupiti suglasnost od nadležnog javnopravnog tijela.

(9) Osnovna mreža određena ovim UPU-om nadograđivati će se sukladno potrebama korisnika i prilagođeno fazama realizacije (izgradnje).

4.3. Uvjeti gradnje mreže infrastrukture

Članak 18.

(1) Izgradnja građevina i uređaja ostale infrastrukturne mreže mora biti u skladu s propisanim općim i posebnim uvjetima za ove vrste građevina i razrađivati će se odgovarajućom stručnom dokumentacijom.

(2) Aktom kojim se dozvoljava gradnja odredit će se detaljan položaj vodova infrastrukturne mreže. Izgradnja treba biti usklađena s dodatnim posebnim uvjetima javnih komunalnih poduzeća, koja su nadležna za pojedine vodove infrastrukturne mreže.

4.3.1. Energetski sustav

Članak 19.

(1) Postojeće i planirane građevine i mreže energetskog sustava prikazane su na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - 2B. Elektroničke komunikacije i energetski sustavi.

Plinoopskrba Članak 20.

(1) Unutar područja obuhvaćenog UPU-om za opskrbu prirodnim plinom planirana je izgradnja srednjotlačne plinske mreže s pripadnim priključcima za planiranu izgradnju.

(2) Putem srednjotlačne plinske mreže planira se plinofikacija prirodnim plinom svih planiranih građevina unutar obuhvata UPU-a čime će se omogućiti korištenje prirodnog plina u njima za grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje te za hlađenje i tehnološke potrebe.

(3) Planom su osigurani prostorni uvjeti za razvod plinske mreže (vođenje se pretpostavlja u koridorima prometnica ili pješačkih staza), a izradu projektne dokumentacije potrebno je koordinirati od gradskog distributera plina u svim fazama projektiranja.

Članak 21.

(1) Osnovni tehnički uvjeti za izgradnju plinovodne mreže su sljedeći:

- Plinovode treba izvoditi na sigurnosnim udaljenostima i dubinama u skladu s propisima i uvjetima lokalnog distributera.

- Sva križanja plinovoda s postojećim instalacijama moraju biti izvedena tako da bude osiguran svijetli razmak od 50 cm (mjereno po vertikali).

- U pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg drvenog raslinja.

(2) U sklopu izgradnje odnosno rekonstrukcije ulica po kojima su izgrađeni plinovodi, moraju se štititi ili rekonstruirati postojeći plinovodi i pripadni kućni priključci.

Elektroopskrba Članak 22.

(1) Opskrba električnom energijom osigurat će se odgovarajućim korištenjem prostora i određivanjem prostora, trasa i koridora za gradnju trafostanica i mreže koja se napaja iz elektroenergetskog sustava te prijenosnih elektroenergetskih uređaja i mreže viših naponskih razina.


2020.

21

(2) Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

(3) Građevine se priključuju na niskonaponsku mrežu podzemnim kablom, odnosno prema uvjetima distributera.

(4) Priključak građevina na niskonaponsku mrežu (NNM) treba izvesti podzemno.

Članak 23.

Područje obuhvata UPU-a u cijelosti se nalazi unutar područja ekološke mreže Natura 2000 i to područja značajnog za očuvanje ptica (POP) U cilju zaštite ptica od stradavanja na elektroenergetskim objektima za navedeno područje propisuju se sljedeće mjere zaštite:

d kod projektiranja novih SN-vodova trebalo bi maksimalno uvažavati tehničko rješenje kod kojeg se vodiči vode ispod konzola na nosivim izolatorima, a ne iznad konzola na potpornim izolatorima. Za postizanje još veće sigurnosti, preporuka je da se na nosač izolatora postavi umjetni odbojnik za ptice i na taj način spriječi slijetanje ptica na kritično mjesto,

d da bi se zaštitile ptice od slijetanja na rastavljač i sigurnog stradavanja, a zadržala osnovna funkcija rastavljača preporuča se postavljanje izolacijske prečke iznad rastavljača,

d kod izvedbe Krajnjeg (završnog) stupa i prijelaza u podzemni kabel smještaj T-konzole (nosača) odvodnika prenapona i kabelskih završetaka mora biti uvijek postavljen na stupu ispod dolazne linije kako bi se izbjegli spojni mostovi preko glave stupa,

d Stupne transformatorske stanice 10 (20) / 0,4 kV zbog niza različitih sastavnica koje se ugrađuju na njih te njihova međusobnog rasporeda, predstavlja i najsloženije tehničko rješenje glede opasnosti za ptice i male životinje. Njihovim ispravnim odabirom te rasporedom koji će uzeti u obzir činjenicu da glava nosivog stupa stanice (betonski, metalni ili metalno-rešetkasti stup) mora biti slobodna, a sva približavanja aktivnih dijelova prema masi, koje ptice ili male životinje mogu premostiti, potrebno je izolirati (izolacijskim cijevima ili spiralnim ovojnicama). Niskonaponska mreža koja je priključena na stupnu stanicu trebala bi biti izolirana, tj. izvedena s izoliranim vodičima u snopu koji se kroz odgovarajuće izolacijsko-zaštitne cijevi spajaju direktno u niskonaponski razvodni ormar (podnožje osigurača ili rastavna sklopka).

Članak 24.

(1) U skladu sa zahtjevima za napajanjem električnom energijom buduće potrošnje na području UPU-a planirana je lokacija dvije transformatorske stanice 20/0,4 kV i priključnog 20 kV voda. Ukoliko se pokaže da je stvarna snaga potrebna za napajanje buduće potrošnje takva da se ista može priključiti na postojeću elektroenergetsku mrežu, nije potrebno izgraditi navedene TS.

(2) Za trafostanicu koja se može graditi na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R) i ugostiteljsko-turističke namjene (T) nije utvrđen točan položaj već će isti biti utvrđen prilikom izrade projektne dokumentacije.

(3) Transformatorske stanice mogu se graditi u skladu s aktom uređenja prostora i posebnim uvjetima drugih javnopravnih tijela, na način koji će zahtijevati dinamika izvođenja planirane elektroopskrbne mreže te rekonstrukcija postojeće i to kao samostojeće, uz udaljenost od granice građevne čestice 1 m, odnosno udaljenost građevnog pravca od regulacijskog od 2 m, te najveće dozvoljene visine građevine trafostanice od 4 m i najviše jedne etaže. Pristupni put trafostanici mora omogućiti prilaz kamionskom vozilu s ugrađenom dizalicom za dopremu energetskog transformatora i pripadajuće opreme.

(4) Trase priključnih kabela 20 kV određuju se projektnom dokumentacijom. Priključni kabeli 20 kV vode se po prometnim površinama gdje god je to moguće.


2020.

22

Članak 25.

(1) Radi zaštite postojećih koridora i održavanja tehničke ispravnosti građevina, vodova i mreža potrebno je poštivati zaštitne koridore elektroenergetskih građevina.

(2) Za planirane 20 kV kabele potrebno je osigurati koridor minimalne širine 1 m. Na koridorima elektroenergetskih kabela nije dopuštena sadnja visokog raslinja.

(3) Građenje u zaštitnom koridoru elektroenergetskih vodova moguće je uz posebne uvjete i tehničko rješenje izrađeno od strane nadležnog distributera električne energije u skladu s posebnim propisima.

Javna rasvjeta

Članak 26.

(1) Javna rasvjeta na području obuhvata UPU-a izvoditi će se u skladu s projektiranim rješenjima ulica. Predviđa se izgradnja mreže javne rasvjete duž planiranih ulica unutar granice obuhvata UPU-a.

(2) Prilikom projektiranja rasvjete potrebno je voditi računa o svjetlosnom zagađenju. Kako bi se smanjio utjecaj onečišćenja okoliša rasipanjem svjetlosti, za vanjsku rasvjetu će se primijenit zatvorene zasjenjene svjetiljke (cut-off).

(3) Rješenje javne rasvjete je potrebno prilagoditi i podrediti ambijentu.

(4) U svrhu uštede električne energije u svjetiljkama rasvjete prometnica kao i ostale vanjske rasvjete primijeniti će se izvori svjetlosti u LED tehnologiji visoke energetske učinkovitosti.

(5) Izgradnja javne rasvjete izvodi se po posebnom projektu poštujući navedene smjernice. Noćna rasvjeta mora imati u budućnosti mogućnost daljinskog nadzora i upravljanja.

Obnovljivi izvori energije

Članak 27.

(1) Dizalice topline, solarni fotonaponski paneli i sl. koji služe za energetske potrebe planiranih građevina, mogu se postavljati na građevine i graditi na građevnoj čestici uz uvjet da se ne ometaju funkcije osnovne namjene.

(2) Geotermalne vode u kombinaciji s drugim raspoloživim obnovljivim izvorima energije (sunce, vjetar i dr.) treba u što većoj mjeri iskoristiti za energetsku samoodrživost planiranih sportskih i turističkih sadržaja.

(3) Solarni fotonaponski paneli se mogu postavljati na krovove građevina ili kao pokrov iznad parkirališnih površina na način da ne ugroze statičku stabilnost građevine odnosno konstrukcije na koju se postavljaju.

(4) Gradnja sustava i postavljanje uređaja za dobivanje energije iz obnovljivih izvora ne smije narušiti karakteristične vizure, vrijedne ambijentalne ili prirodne cjeline.

4.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 28.

(1) UPU-om su određene površine i koridori za vodoopskrbni sustav i sustav odvodnje otpadnih voda. Vodnogospodarski sustav prikazan je na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - 2.C. Vodnogospodarski sustav.

(2) Prilikom formiranja prometnica na području UPU-a potrebno je osigurati koridore za izgradnju nove vodoopskrbne mreže i mreže odvodnje otpadnih voda tako da se smještaju unutar slobodnog profila postojećih i planiranih prometnica, zelenih i drugih površina.


2020.

23

Vodoopskrba

Članak 29.

(1) Na području obuhvata UPU-a nije izgrađen sustav vodoopskrbe. Potrebne količine vode osigurat će se spajanjem na postojeći sustav vodoopskrbe Grada Bjelovara.

(2) Vodoopskrbna mreža mora osigurati sanitarne i protupožarne količine vode. Prilikom formiranja prometnica na području UPU-a potrebno je osigurati koridore za izgradnju nove vodoopskrbne mreže.

(3) Buduće građevine i korisnike potrebno je priključiti na javnu vodovodnu mrežu.

(4) Priključenje zone na javnu vodoopskrbnu mrežu izvest će se u skladu s važećom Odlukom o priključenju na komunalne vodne građevine za opskrbu pitkom vodom.

(5) Vodoopskrbna mreža oko pojedinih građevina razradit će se u daljnjoj prostorno planskoj i tehničkoj dokumentaciji, i to u skladu s internim tehničkim pravilima na predmetnom distribucijskom području.

(6) Način i mjesto izvedbe vodovodnog priključka, veličinu vodomjernog okna, vrstu materijala za priključak, te položaj i promjer cijevi, vodomjera i ventila, određuje distributer, vodeći računa o interesima potrošača i tehničkim mogućnostima.

Odvodnja otpadnih voda

Članak 30.

(1) Na području obuhvata UPU-a nije izgrađen sustav odvodnje.

(2) Dugoročno rješenje odvodnje otpadnih i oborinskih voda sa zone obuhvata mora biti u skladu sa dugoročnim rješenjem sustava odvodnje Grada Bjelovara.

(3) Svi kolektori za odvodnju otpadnih voda grade se kao zatvoreni. Na kolektorima treba predvidjeti revizijska okna i okna za prekid pada na svim mjestima gdje je to potrebno. Sve vodove treba izvesti od vodonepropusnih cijevi.

(4) Pri projektiraju i izvođenju sustava odvodnje obvezatno je pridržavati se važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

(5) Projektiranje i izgradnja građevina i uređaja u sustavu odvodnje otpadnih voda mora biti u skladu s posebnim propisima za ove vrste građevina, a svi zahvati na sustavu odvodnje moraju biti usklađeni s odredbama Zakona o vodama i vodopravnim uvjetima i važećom Odlukom o odvodnji za predmetno područje.

(6) Otpadnu vodu iz bazena nakon pražnjenja bazena, vodu od pranja filtera i sigurnosnih preljeva potrebno je upustiti u internu sabirnu kanalizaciju sa prethodnim neutraliziranjem vode prije ispuštanja u sustav oborinske odvodnje ili prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.

(7) Zbrinjavanje odnosno odvodnju oborinskih voda u načelu treba osigurati prirodi bliskim načinima. Preporuča se rješavanje oborinskih voda na način da se zadrže u slivu, primjerice izgradnjom kišnih vrtova, bioretencija u sklopu zelenih površina prometnih koridora, upojnih jaraka i sl.

(8) Oborinske vode zbrinjavaju se na sljedeći način:

- Za oborinske vode za koje postoji opasnost da su ili da će biti onečišćene izgrađuje se zaseban sustav. Prije ispuštanja takvih oborinskih voda s parkirnih i manipulativnih površina, potrebna je odgovarajuća obrada (pjeskolov/mastolov odnosno odjeljivač ulja i benzina ili neka druga mjera).


2020.

24

- Manipulativne, parkirališne i prometne površine potrebno je predvidjeti s optimalnim padom radi što brže odvodnje oborinskih voda, na način da se spriječi razlijevanje istih po okolnom terenu kao i procjeđivanje u podzemlje.

- Oborinske krovne vode građevine kao uvjetno čiste prihvatiti putem oluka i olučnih vertikala i zbrinjavati ih drenažnim objektima, koristiti ih za navodnjavanje, retencionirati (kišni vrtovi) i sl.

6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH

VRIJEDNOSTI

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 31.

Na području obuhvata UPU-a ne nalaze se prirodne vrijednosti zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode i upisane u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti.

Članak 32.

Područje obuhvata UPU-a u cijelosti se nalazi unutar područja ekološke mreže Natura 2000 i to područja značajnog za očuvanje ptica (POP) Ribnjaci uz Česmu HR 1000009. Za navedeno područje propisuju se sljedeće mjere zaštite:

- u cilju zaštite ptica od stradavanja na elektroenergetskim objektima, a posebice ptica koje imaju veliki raspon krila te su stoga u većoj opasnosti od strujnog udara na tim objektima, elektroenergetsku infrastrukturu planirati i tehničko rješenje izvesti na način da se ptice zaštite od strujnog udara sukladno najnovijim propisima i preporukama o izbjegavanju ili smanjivanju negativnih utjecaja nadzemnih vodova na ptice. (Preporuci stalnog odbora Bernske konvencije br. 110 (2004.) o smanjivanju negativnih utjecaja nadzemnih vodova na ptice gdje su analizirana tehnička rješenja koja su opisana u članku Prilog tipizaciji tehničkih rješenja za zaštitu ptica i malih životinja na srednjenaponskim elektroenergetskim postrojenjima (J. Bošnjak, M. Vranić, Ekologija, 2005.), kao i u uputama Bonske konvencije o izbjegavanju ili ublažavanju utjecaja električnih vodova na migratorne vrste ptica opisan u dokumentu Guidelines on how to avoid or mitigate impact of electricity power grids on migratory birds in the African-Eurasian region" (Prinsen, H.A.M., Smallie, J.J., Boere, G.e. & Pires, N. (Compilers); AEWA Conservation Guidelines No. 14, CMS Technical Series No. 29, AEWA Technical Series No. 50, CMS Raports MOU Technical Series No. 3, Bonn, Germany, 2012.)

- prilikom planiranja građevina koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora,

- prilikom ozelenjivanja područja koristiti udomaćene biljne vrste,

- osigurati pročišćavanje otpadnih voda.

Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine

Članak 33.

(1) Unutar obuhvata Plana nema zaštićenih spomenika kulture upisanih u Registar zaštićenih kulturnih dobara RH.

(2) Sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ukoliko se pri izvođenju zahvata u obuhvatu UPU-a naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, kako bi se izvršio pregled, dokumentiranje te ocjena vrijednosti nalaza.


2020.

25

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 34.

(1) Na području obuhvata UPU-a potrebno je ustrojiti prikupljanje i postupanje s otpadom u skladu s sustavom gospodarenja otpadom u Gradu Bjelovaru i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

(2) Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o održivom gospodarenju otpadom i propisa donesenih temeljem Zakona.

(3) Proizvođač otpada dužan je otpad prikupljati na mjestu nastanka (na vlastitoj građevnoj čestici) te osigurati propisane uvjete i daljnje propisane procedure gospodarenja.

(4) Otpad čija se svojstva mogu iskoristiti, proizvođač otpada je dužan razvrstati i odvojeno sakupljati po vrstama. S otpadom mora postupati na siguran način kojim neće doći do zagađenja vodonosnika, tla ili zraka.

(5) Uvjeti prikupljanja otpada na građevnim česticama, način odvoza i mjesto deponiranja definirati će se posebnim uvjetima u postupku ishođenja akta za gradnju, u skladu s propisima. Svi proizvođači drugih vrsta otpada, osim komunalnog, moraju biti prijavljeni u katastar emisija u okoliš.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 35.

(1) Unutar područja obuhvata UPU-a, ne mogu se graditi građevine, uređivati ili koristiti zemljište, koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša.

(2) Unutar područja obuhvata UPU-a ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu prethodnog stavka ovoga članka.

(3) UPU-om su utvrđene mjere koje se na području obuhvata temeljem važećih zakona, odluka i posebnih propisa, trebaju ostvariti sa svrhom sanacije, zaštite i unaprjeđenje stanja okoliša:

− provedba mjera zaštite zraka,

− provedba mjera zaštite tla,

− provedba mjera zaštite voda,

− provedba mjera zaštite od buke,

− provedba mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja,

− provedba mjera zaštite ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja,

− provedba mjera zaštite od prirodnih i drugih nesreća.

Zaštita zraka

Članak 36.

(1) Zaštita zraka provodi se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja zraka. Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka niti ispuštanje u zrak onečišćujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od dopuštene pozitivnim zakonskim propisima.

(2) Unutar obuhvata UPU-a ne mogu se smještavati namjene koje svojim postojanjem i radom otežavaju i ugrožavaju okoliš i turističku namjenu kao osnovnu funkciju područja.


2020.

26

Zaštita tla

Članak 37.

(1) Racionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji, uz ograničavanja u korištenju neizgrađenih površina i izgrađenosti pojedine zone, a posebno javnih zelenih i zaštitnih zelenih površina, sačuvat će se tlo neizgrađenim, a time i ukupna kvaliteta prostora.

(2) Tlo se onečišćuje neadekvatnom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada. Naročitu pažnju treba posvetiti rješenju tih problema modernizacijom i proširivanjem mreže odvodnje otpadnih voda te kontrolom cjelovitog sustava zbrinjavanja otpada (fizičke i pravne osobe dužne su s otpadom postupati u skladu s pozitivnim propisima).

Zaštita voda

Članak 38.

(1) Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o vodama i posebnim propisima.

(2) Zaštita podzemnih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom sustava odvodnje.

(3) Za pripremu odnosno izradu dokumentacije na području obuhvata UPU-a, za građenje novih i za rekonstrukciju postojećih građevina, za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja i drugih radova koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima, te za oblike korištenja voda i vodnog dobra za koje je potrebna koncesija, u skladu sa važećim zakonima i propisima potrebno je zatražiti i ishoditi vodopravne akte.

Zaštita od buke

Članak 39.

(1) Mjere zaštite od prekomjerne buke provode se primjenom odgovarajućih posebnih propisa, osobito u smislu lociranja građevina i sadržaja koji mogu biti izvor prekomjerne buke na odgovarajućoj udaljenosti od ostalih građevina, redovitim praćenjem stanja buke i donošenjem mjera za smanjenje buke.

(2) Mjere zaštite od prekomjerne buke provoditi će se:

- ispravna urbanistička rješenja u odnosu na: razmještaj pojedinih namjena u prostoru, topografiju terena, udaljenost i orijentaciju građevina u odnosu na izvor buke,

- kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka u skladu sa posebnim propisima

- izvedba akustičnih barijera,

- kontrolom razine buke neposredno na njenom izvoru.

Zaštita od svjetlosnog onečišćenja

Članak 40.

(1) Svjetlosno zagađenje je svaka nepotrebna, nekorisna emisija svjetlosti u prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti, a do koje dolazi zbog uporabe neekoloških te nepravilno postavljenih rasvjetnih tijela.

(2) Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja obuhvaćaju prilagodbu javne rasvjete propisanim standardima, da bi se smanjila nepotrebne, nekorisne ili štetne emisija svjetlosti u prostor te poboljšala ušteda u potrošnji električne energije.

(3) Zabranjena je upotreba moćnih izvora usmjerene svjetlosti, kao što su laserski i slični izvori velike jakosti i velikog dosega svjetlosti.


2020.

27

Zaštita od ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja

Članak 41.

(1) Na području obuhvata Plana nema, niti su planirane djelatnosti u kojima se koristi tehnologija ili materijali s ionizirajućim i neionizirajućim zračenjem.

(2) Zbog sve većih potreba za postavljanjem antenskih stupova elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme u pokretnim komunikacijskim mrežama, radioreleja, televizijskih, radijskih i drugih postaja, kao i drugih izvora neionizirajućeg zračenja, ukazuje se potreba za praćenjem visine zračenja, vođenjem evidencije ili katastra ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja te putem ovlaštenog stručnog interdisciplinarnog tima, provođenjem analize i vršenjem kvalitetnog nadzora radi zaštite zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša uz primjenu hrvatskih, međunarodnih i harmoniziranih europskih normi o zaštiti od ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja.

Mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća

Članak 42.

(1) U svrhu efikasne zaštite od potresa treba primjenjivati protupotresno projektiranje i građenje (tehnika gradnje i izbor materijala) i provoditi sukladno zakonskim propisima kojima će se kod izgradnje novih objekata osigurati otpornost na potres za zonu jačine VIIIºMCS.

(2) Mjere zaštite od rušenja uključene su u odredbe za provedbu ovoga UPU-a u vidu propisanih koridora prometnica i minimalnih širina ulica, propisanih minimalnih udaljenosti građevina od regulacijskih linija te minimalnih međusobnih udaljenosti pojedinih građevina.

(3) Protupotresno projektiranje građevina, kao i građenje, potrebno je provoditi u skladu s postojećim zakonima, tehničkim propisima i normama.

(4) Glavna kolna prometnica (kojom se ostvaruju veze na obuhvat) predviđena je kao glavni pravac evakuacije.

Članak 43.

(1) U postupku uređivanja prostora i građenja treba poštivati uvjete kojima se sprječava erozija tla, odnosno onemogućavaju zahvati u prostoru kojima se uzrokuje nestabilnost tla i stvaranje klizišta.

(2) Na području obuhvata UPU-a nema površina zahvaćenih erozijom.

Članak 44.

(1) Zaštitu od poplava treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama te državnim i županijskim planom obrane od poplava.

(2) Prema karti opasnosti od poplava i karti rizika od poplava za Republiku Hrvatsku područje obuhvata UPU-a nije u opasnosti od plavljenja odnosno nalazi se izvan područja poplava male vjerojatnosti pojavljivanja.

Članak 45.

(1) Urbanističke mjere zaštite od vremenskih nepogoda - snježne oborine, poledica, tuča, olujni vjetar i sl. predviđaju se uporabom odgovarajućih građevinskih materijala i konstrukcija građevina te završnom obradom (gornji postroj prometnih površina).

(2) Mjere zaštite od vremenskih nepogoda provode se u suradnji s meteorološkom postajom i temeljem podataka objavljenih sredstvima javnog informiranja, a baziraju se na pravodobnom obavješćivanju i upozoravanju o nadolazećim nepogodama.


2020.

28

Mjere zaštite od požara i eksplozija

Članak 46.

(1) U skladu s posebnim propisima za sve zahvate u prostoru određene tim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog javnopravnog tijela za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom.

(2) Osnovna protupožarna zaštita provodi se kroz osiguranje protupožarnih – vatrogasnih putova s omogućavanjem pristupa u sva područja. Mjere protupožarne zaštite postižu se i kroz realizaciju uvjetovanih udaljenosti između građevina, odnosno izvedbom vatrobranih zidova između pojedinih poluugrađenih ili skupnih građevina.

(3) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m. Iznimno je moguća manja udaljenost ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta.

(4) Kod građevina koje u skladu s važećim Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe moraju imati osigurane vatrogasne pristupe, minimalna širina površine za operativni rad iznosi 5,50 m. Unutarnji i vanjski radijusi zaokretanja vatrogasnih vozila u ovisnosti o širini vatrogasnih prilaza utvrđeni su važećim Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.

(5) Potrebno je osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa.

Mjere sklanjanja ljudi

Članak 47.

(1) Mjere sklanjanja ljudi provode se sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju, Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora i Pravilniku o uzbunjivanju stanovništva.

(2) Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem korisnika područja i prilagođavanjem pogodnih prostora za funkciju sklanjanja ljudi, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanja, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovnika, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne opasnosti. Navedeni planovi su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru.

(3) Neizgrađene površine zone služit će kao lokacije za evakuaciju ljudi. Javne prometnice koristit će se kao putovi evakuacije.

(4) Zbrinjavanje ljudi organizirat će se izvan planskog područja, u skladu sa Planom zaštite i spašavanja Grada Bjelovara.

(5) Mjere zaštite u slučaju katastrofe ili velike nesreće obuhvaćaju osiguravanje prikladnih zaklona te omogućavanje opskrbe vodom i energijom za vrijeme uklanjanja posljedica nastalih prirodnom ili tehničko-tehnološkom nesrećom.

Uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva

Članak 48.

(1) Sustav uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva na području obuhvata UPU-a potrebno je uspostaviti na temelju posebnih propisa.

(2) Vlasnici objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi i u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, moraju uspostaviti i održavati odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja njihovih korisnika i


2020.

29

zaposlenika (razglas, display i sl.), te osigurati prijem priopćenja Županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 49.

(1) UPU se provodi temeljem Tekstualnog dijela (odredbi za provedbu) i Grafičkog dijela, a tumačenju UPU služi Obrazloženje plana.

(2) Za provedbu UPU-a, osim ovih Odredbi i grafički dijelovi UPU-a, služe i odredbe Prostornog plana uređenja Grada Bjelovara, Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji te drugi zakonski propisi, u mjeri i na način kako je to predviđeno tim zakonima.



I.2. GRAFIČKI DIO



I.3. OBRAZLOŽENJE PLANA


2020.

1

UVOD

Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja „Turistička zona Veliko Korenovo“ (dalje: UPU), usvojena je na Gradskom vijeću Grada Bjelovara 18. veljače 2020. i objavljena u Službenom glasniku Grada Bjelovara broj 2/20.

UPU se izrađuje sukladno Zakonu o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13 i 65/17) i Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine“ br. 106/98, 39/04, 45/04 - ispravak i 163/04) te ostalim važećim propisima iz područja prostornog uređenja kao i posebnim propisima.

Izrada UPU-a koordinirana je Prostornim planom uređenja Grada Bjelovara (Službeni glasnik Grada Bjelovara broj 11/03, 13/03-ispravak, 1/09, 8/13, 1/16, 5/16, 6/19); dalje Prostorni plan.

UPU se izrađuje radi stvaranja prostornih i planskih pretpostavki za realizaciju novih zahvata gospodarske (ugostiteljske, turističke i sportsko-rekreacijske) namjene. U Odluci su navedeni sljedeći razlozi za izradu UPU-a:

- usklađenje sa zakonskom regulativom

- usklađenje s prostornim planovima više razine

- izradom Plana se urbanistički uređuje izdvojeno građevinsko područje gospodarske namjene (ugostiteljska, turistička i sportsko-rekreacijska) u naselju Veliko Korenovo

- izradom Plana omogućuje se eksploatacija područja i izgradnja sukladno planiranoj namjeni

Programsko polazište za izradu UPU-a predstavlja Prostorni plan, kojim se u kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina područje obuhvata UPU-a određuje kao područje „Gospodarske namjene – ugostiteljsko turističke (T)“.

Odluka o izradi UPU-a poslana je na adrese 25 javnopravnih tijela od kojih su, sukladno čl. 90. Zakona o prostornom uređenju, traženi njihovi zahtjevi za izradu plana. U sljedećoj tablici daje se pregled javnopravnih tijela koja su dostavila svoje podatke:

1. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Radnička cesta 80, Zagreb od 9. lipnja 2020.

2. Ministarstvo obrane, Služba za vojno graditeljstvo i energetsku učinkovitost, Sarajevska cesta 7, Zagreb od 18. svibnja 2020.

3. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb od 18. svibnja 2020.

4. Ministarstvo državne imovine, Dežmanova 10, Zagreb od 20. svibnja 2020.

5. MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Varaždin, Služba civilne zaštite Bjelovar, Ivana Gundulića 1, Bjelovar od 25. svibnja 2020.

6. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Bjelovarsko – bilogorske županije, Trg Čazmanskog Kaptola 6, Čazma od 18. svibnja 2020.

7. INA d.d., Avenija V. Holjevca 10, Zagreb od 26. svibnja 2020.

8. HAKOM, Ulica Roberta Frangeša Mihanovića 9, Zagreb od 13. svibnja 2020.

9. Hrvatske ceste d.o.o., Vončinina 3, Zagreb od 26. svibnja 2020.

10. HOPS d.o.o., Kupska 4, Zagreb od 14. svibnja 2020.


2020.

2

1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI U PROSTORU GRADA

1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

Prostorni obuhvat plana

Područje obuhvata UPU-a nalazi se u južnom dijelu Grada Bjelovara. Zona je smještena na području naselja Veliko Korenovo.

Granica obuhvata UPU-a definirana je Prostornim planom uređenja Grada Bjelovara (Službeni glasnik Grada Bjelovara broj 11/03, 13/03-ispravak, 1/09, 8/13, 1/16, 5/16, 6/19) na kartografskim prikazima 3. „Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjet korištenja“ u mjerilu 1:25000 te 4.29. „Građevinsko područje naselja – Veliko Korenovo“ u mjerilu 1:5000. Tako utvrđeno područje obuhvata ima ukupnu površinu od 9,54 ha.

Stanje u prostoru

Područje obuhvata ugostiteljsko-turističke zone Veliko Korenovo je slobodno i neizgrađeno. Uz istočnu granicu i u samoj sredini obuhvata nalazi se nekoliko viših stabala dok je ostatak zone travnata površina. Cijeli prostor je pretežito ravan, u blagom padu prema jugozapadu.

Granica obuhvata UPU-a


2020.

3

1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE

Prometno – geografski položaj i značaj

Grad Bjelovar smješten je u rubnom sjeverozapadnom dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije. To je najveći od ukupno pet gradova županije. U njegov sastav ulazi 31 naselje na površini od 187,86 km2. Područje naselja Bjelovar prostire se na površini od 23,93 km2. Prema popisu stanovništva 2011.g. naselje Bjelovar ima 27024 stanovnika ili 67,10% od ukupno 40276 stanovnika Grada Bjelovara.

Ugostiteljsko turistička zona Veliko Korenovo nalazi se u naselju Veliko Korenovo, u južnom dijelu Grada Bjelovara. Područje obuhvata je sa sjeverne strane definirano državnom cestom D43 s kojom je zona povezana nerazvrstanim cestama sa sjeverozapadne i jugoistočne strane obuhvata. Južno od područja obuhvata planirana je trasa brze ceste Zagreb – Vrbovec – Bjelovar – Virovitica koja će omogućiti dobru prometnu povezanost sa Zagrebom i ostalim dijelovima središnje Hrvatske.

Topografski smještaj

Grad Bjelovar nalazi se u sjeverozapadnom dijelu županije. Na području grada prisutne su dvije glavne vrste reljefa: naplavne ravnice, i pobrđa (brežuljkasti predjeli). Ravnica Bjelovacke i Plavnice, kao i ostale ravnice na području Grada Bjelovara, odlikuju se slikovitošću i prepoznatljivim raslinjem zbog slabog otjecanja i dugoga zadržavanja padalinskih voda. Brežuljkasti krajevi najvećim dijelom su pokriveni šumama i gajevima, livadama i oranicama. Voćnjaci su uglavnom sastavni dio okućnica. Na području UPU-a prevladava ravničarski reljef bez izražene dinamike.

Područje obuhvata pripada katastarskoj općini Veliko Korenovo, a nalazi se cca 5,5 km južno od grada Bjelovara.

Podneblje

Prema Koppenovoj klasifikaciji klima na području Bjelovara nosi oznaku Cfwbx,. To je umjereno topla kišna klima, koja nema suhog razdoblja. Oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu, a najsuši dio godine pada u hladno godišnje doba. U toplom dijelu godine dolazi sporedni oborinski maksimum koji je račvast, pa imamo proljetni maksimum u svibnju i kasno ljetni u srpnju ili kolovozu. Između njih je suše razdoblje. Prosječna godišnja količina oborina iznosi oko 869 mm.

Temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se iznad –30oC. Ljeta su svježa sa srednjom mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 220C.

Geološka, reljefna i pedološka obilježja

Geološku osnovu područja čine kvartarne naslage. Zastupljene su pleistocenskim mehaničkim talozima (klastiti) slabo povezanim i holocenskim mehaničkim talozima (klastiti) rastresitim ili slabo vezanim.

Na području Grada uočljiva su dva osnovna tipa reljefa: naplavne pobrđa (brežuljkasti predjeli) i ravnice.

Brežuljkasti reljef karakterističan je za obronke Bilogore. Ti predjeli pokriveni su mozaično šumama, šumarcima, livadama, oranicama.

Naplavne ravnice nalazimo uz rijeke Plavnicu i Bjelovacku , kao i druge manje vodotoke, a karakterizira ih specifična vegetacija uvjetovana dugim zadržavanjem padalinskih voda, slabim otjecanjem i povremenim plavljenjem.

Na takvoj podlozi razvijena su dva osnovna područja tala: Područje tala na dolinskim aluvijalnim i postdiluvijalnim zamočvarenim ilovačama i glinama (Kovačević). To su tla prilično nepovoljnih fizikalnih svojstava i prekomjernog vlaženja vlastitom oborinskom i stranom vodom, tj. velikim dijelom kratkotrajno ili duže plavljena. Pretežno su glinaste teksture. Područje tala na lesu,


2020.

4

rastresitim lesolikim supstratima diluvija i postdiluvija, ponegdje na pijescima i šljuncima.(Kovačević).

Samo područje obuhvata UPU-a smješteno je zapadno od južnog toka rijeke Bjelovacke na ravnom dijelu prostora na kome se nalaze oranice, te nešto prirodnog obraštaja u smislu šikare.

Seizmološka obilježja

Prema poznatim podacima za povratni period od 100 do 200 godina, na području Grada Bjelovara mogući intenzitet potresa je VII do VIII0 stupanj po MCS skali, a za povratni period od 500 godina očekuje se VIII stupanj. Označena granica od 100 – 200 godina je orijentaciona, preuzeta iz PPUG-a Bjelovara, kao i linija seizmotektonski aktivnog područja.

Raspoloživi podaci i postojeće seizmološke karte Geofizičkog zavoda «PMF-a» iz Zagreba (za povratni period od 50 – 1000 godina) za Grad Bjelovar nisu dovoljno precizni. Potrebno bi bilo izraditi seizmičko mikrozoniranje. Do tada preporuča se sve građevine izgrađivati prema najvišem očekivanom stupnju seizmičnosti. Za područje obuhvata UPU-a to je VII0 MCS.

Hidrografske značajke

Površinske vode na području Grada sve uviru u rijeku Česmu.

Grad Bjelovar omeđen je sljedećim vodotocima: sa sjevera potokom Jelincem, sa zapada Plavnicom, a Bjelovacka ga omeđuje sa istoka i juga. Ovi potoci nisu kategorizirani, ali budući da se ulijevaju u Česmu koja je II kategorije, njihova kvaliteta ne smije ugroziti propisanu klasifikaciju rijeke Česme.

Područje Grada Bjelovara, kao dijela Bjelovarsko-Bilogorske subdepresije, leži na naslagama pješčenjaka prosječne dubine od 800 do 1500 (m) dubine što znači da se radi o prostoru potencijalnog geotermalnog ležišta koje se može iskoristiti za toplinske i druge potrebe, što

svakako doprinosi gospodarskom razvitku Grada i Županije.

Geotermalni izvor

Ispitivanje izvorišta termalne vode u Velikom Korenovu (bušotina BK-2) izvršio je 2020. godine Laboratorij za ispitivanje voda i balneoklimatologiju Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Ispitana voda pokazuje veliku sličnost s vodama koje se već koriste za kupanje i rekreaciju: Mađarevo, Šemničke toplice i Svetojanske toplice, ili za piće i buteljiranje: Gotalovec („Bistra“), Sutinske toplice i Svetojanske toplice („Jana“) te bušotine Vratno koja vodom opskrbljuje grad Križevce. Osim ovih voda također je po kemijskom sastavu vrlo slična vodama Daruvarskih toplica, Krapinskih toplica, Jezerčice kao i Stubičkih toplica. Također, voda bušotine BK-2 vrlo je slična vodama susjedne Slovenije i to vodama: Dolenjskih toplica, Šmarjeških toplica, Rimskih toplica, Laškog i Topolšice, koje se već godinama s uspjehom koriste u liječenju, rekreaciji i zdravstvenom turizmu.

Ispitana voda je bezbojna, bistra, bez mirisa i okusa. Prema balneološkoj klasifikaciji voda se može označiti kao:

kalcijeva-magnezijeva-hidrogenkarbonatna, hipoterma

min 730,0 mg/lit, Ca 62,62 mval 5 – Mg 22,72 mval % - HCO3 98,64 mval %,

temp. vode 28,9°C

Vodu je moguće koristiti prvenstveno u kupališno-rekreacijske svrhe. Ukoliko se pokaže potreba voda se može koristiti i za piće, ali se za to mora provesti odgovarajući postupak i izvršiti analize sukladne Pravilniku vode za piće.


2020.

5

Vegetacija

Cijelo područje Bjelovarsko-bilogorske županije, pa tako i područje Grada Bjelovara pripada ilirskoj provinciji Eurosibirsko-sjevernoameričkog fitozemljopisnog tipa vegetacije. Raspoznajemo dva osnovna vegetacijska područja:

- Medioeuropske, brežuljkaste mezofilne i acidofilne šume hrasta kitnjaka (Epimedio-Carpinetum betuli)

- Medioeuropske, termofilne, kalcifilne do slabo acidofilne ili neutrofilne čiste šume bukve (Carici pilosae-Fagetum)

U nizinama manjih rijeka (Bjelovacka i Plavnica, te potocima - Jelinac) povremeno plavljenje i visoka razina podzemnih voda uvjetuju higrofilna obilježja vegetacije ravničarskog pojasa. Tu najčešće nalazimo šumske zajednice johe i hrasta lužnjaka, koje su karakteristične za poplavna područja. Dio šumske vegetacije i ovdje je potisnut krčenjem i pretvaranjem u oranice, građevno područje ili košanice. Močvarne livade su kisele i ne koriste se za poljodjelsko korištenje. Budući da podnose dugotrajnije poplave, ekološki i biološki su iznimno vrijedne. Kako ih je sve manje, nastoji ih se u svim područjima gdje postoje zaštititi. Na povišenijim dijelovima ravnica rastu hrast lužnjak, obični grab, klen, malolisna lipa, srebrnolisna lipa, divlja kruška i poljski jasen, dok se uz potoke razvijaju manji jošici, vrbici i topolici.

Obuhvat UPU-a je prostora s niskom vegetacijom. Na sjevernoj strani obuhvat graniči s postojećom stambenom izgradnjom, a na istočnoj s farmom koja nije u funkciji. Unutar obuhvata se nalazi nisko raslinje, bez veće ambijentalne vrijednosti.

1.1.3. INFRASTRUKTURNA OPREMLJENOST

Prometna opremljenost

Sjevernu granicu obuhvata čini državna cesta D43 s kojom je zona povezana nerazvrstanim cestama sa sjeverozapadne i jugoistočne strane. Navedene nerazvrstane ceste je potrebno obnoviti i renovirati te prilagoditi zahtjevima sigurnog prometa.

Južno od obuhvata UPU-a na udaljenosti od cca 500 metra planirana je trasa brze ceste Zagreb – Bjelovar – Virovitica. Izgradnjom ove prometnice osigurat će se dobra prometna povezanost sa širim područjem središnje Hrvatske.

Elektroničke komunikacije

Na području Grada Bjelovara postoje sljedeći sustavi elektroničkih komunikacija:

A. Sustavi javnih elektroničkih komunikacija u nepokretnoj mreži

B. Sustavi javnih elektroničkih komunikacija u pokretnoj mreži

Na području obuhvata nije izgrađena mreža elektroničkih komunikacija (EK).

Na području obuhvata nema antenskih sustava elektroničkih komunikacija.

Energetski sustav

Plinoopskrba

Grad Bjelovar opskrbljuje se plinom preko mjerno-redukcione stanice MRS Bjelovar, smještene u neposrednoj blizini centra u industrijskoj zoni naselja Bjelovar. Plinovodna mreža sastoji se od srednjetlačne mreže plinovoda radnog tlaka 3 bar, te niskotlačnog sustava 100 mbar. Područjem Grada prolaze dva magistralna plinovoda Budrovac – Ivanić Grad (od 500 i 300 m promjera), te dva regionalna Bjelovar – Daruvar (200 mm) i Bjelovar – Križevci (150 mm).

Prema podacima GUP-a, može se konstatirati da je cjelokupna plinska mreža naselja Bjelovar, osim kraćih PE dionica plinovoda izgrađenih nakon 1990. god. , izvedena od čeličnih cijevi bez katodne zaštite, pa se već pristupilo zamjeni čeličnih plinovoda onima od polietilena.


2020.

6

U koridoru postojećih prometnica, u neposrednoj blizini sjeverne i sjeverozapadne granice obuhvata UPU-a izgrađena je plinoopskrbna mreža. Unutar obuhvata UPU-a nema izgrađenih plinovoda.

Elektroopskrba

Elektroenergetski sustav na području Grada Bjelovara uglavnom je u potpunosti dovršen. Grad se napaja električnom energijom na najvišem pogonskom naponu sa 110 kV napona, preko transformatorskih stanica 110/35 kV Nove Plavnice smještenim u Novim Plavnicama i 110/10 kV Milinovac smještenom u industrijskoj zoni JUG u Bjelovaru.

Unutar obuhvata UPU-a nije izgrađena elektroenergetska infrastruktura.

Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba

Grad Bjelovar vodom se snabdijeva iz susjedne Koprivničko-križevačke županije. Iz vodospremnika Kupinovac voda se azbest-cementnim cjevovodom promjera 500 mm dovodi u Bjelovar odakle se razvodi po perifernim dijelovima grada. Ovo rješenje nedavno je dopunjeno izgradnjom 19,3 km dugog prstena oko grada.

Uz sjevernu granicu obuhvata UPU-a izgrađen je vodoopskrbni cjevovod. Unutar samo obuhvata nema izgrađene vodoopskrbne infrastrukture.

Područje obuhvata UPU-a pokriveno je vodoopskrbnim cjevovodom koji slijedi trasu ceste Nove Plavnice na zapadnoj strani obuhvata.


Postojeći sustav javne odvodnje je mješovitog tipa, što znači da je namijenjen odvodnji fekalnih i atmosferskih voda, a sastoji se od zatvorenih i otvorenih kanala.

Tehničko rješenje bazira se na dva glavna kolektorska kanala, te na dva recipijenta (vodotoka), koji prihvaćaju otpadne vode iz odvodnog sustava.

Gradski uređaj za pročišćavanje lociran je uz potok Bjelovacku u naselju Malo Korenovo. Uređaj je namijenjen za mehaničko-biološko pročišćavanje otpadnih voda.

Unutar obuhvata UPU-a nema izgrađene infrastrukture za odvodnju otpadnih voda.

1.1.4. ZAŠTIĆENE PRIRODNE, KULTURNO - POVIJESNE CJELINE, AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI

Zaštita prirodne baštine

Na području obuhvata UPU-a ne postoje lokaliteti zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19). Obilaskom terena nisu pronađene vrste ni staništa koja bi se trebala predložiti za zaštitu.

Ekološka mreža RH

Na prostoru Grada Bjelovara utvrđena je ekološka mreža kao sustav funkcionalno povezanih područja važnih za ugrožene vrste i staništa, a obuhvaća tzv. ekološki važna područja od međunarodne i nacionalne važnosti. Funkcionalnost ekološke mreže osigurana je zastupljenošću njezinih sastavnica.

Unutar obuhvata UPU-a nalazi se područje ekološke mreže RH Ribnjaci uz Česmu (HR1000009), koje je značajno zbog očuvanja ciljnih vrsta ptica i značajnih staništa za njihovo obitavanje.

Područje se sastoji od četiri kompleksa šaranskih ribnjaka (Siščani, Blatnica, Narta i Vukšinac) uz rijeku Česmu. Obuhvaća dobro razvijenu novonastalu plutajuću vegetaciju i okruženi su šumom hrasta lužnjaka, vlažnim livadama i mozaičnim krajolikom. Važno je područje gniježđenja ptica vezanih za vodena staništa, kao i mjesto zaustavljanja ptica tijekom migracije. Ptice također zimuju na ribnjacima, sve dok se ne smrznu tijekom hladnog vremena. Litostratigrafske jedinice zastupljene na ovom području su pleistocensko močvarno-lesne i


2020.

7

aluvijalne naslage holocena (šljunak, pijesak, mulj i glina). Tlo je na visoravni pseudoglej (slojevi tla su obično praškasta glina, dok je vodonepropusni sloj glina), zemlja ilovača - pseudoglej-glej djelomično hidromeliorirana; vlažna tla.

Površina područja: 23173.3299 ha.

Na navedenom području ekološke mreže mogu se naći sljedeće ciljne vrste: crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon), vodomar (Alcedo atthis), patka kreketaljka (Anas strepera), orao kliktaš (Aquila pomarina), čaplja danguba (Ardea purpurea), žuta čaplja (Ardeola ralloides), patka njorka (Aythya nyroca), velika bijela čaplja (Casmerodius albus), bjelobrada čigra (Chlidonias hybrida), crna čigra (Chlidonias niger), roda (Ciconia ciconia), crna roda (Ciconia nigra), eja strnjarica (Circus cyaneus), crvenoglavi djetlić (Dendrocopos medius), sirijski djetlić (Dendrocopos syriacus), crna žuna (Dryocopus martius), mala bijela čaplja (Egretta garzetta), bjelovrata muharica (Ficedula albicollis), štekavac (Haliaeetus albicilla), čapljica voljak (Ixobrychus minutus), rusi svračak (Lanius collurio), sivi svračak (Lanius minor), modrovoljka (Luscinia svecica), crna lunja (Milvus migrans), veliki pozviždač (Numenius arquata), gak (Nycticorax nycticorax), bukoč (Pandion haliaetus), škanjac osaš (Pernis apivorus), pršljivac (Philomachus pugnax), siva žuna (Picus canus), žličarka (Platalea leucorodia), siva štioka (Porzana parva), prutka migavica (Tringa glareola).

Temeljem prethodno izrađene stručne podloge za ovaj UPU-u (Prirodne vrijednosti i područja Ekološke mreže RH u odnosu na područje Urbanističkog plana uređenja „Turističke zone Veliko Korenovo“) planiranjem ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene na ovom prostoru ne očekuje se značajniji utjecaj na ciljeve očuvanja, kao niti na cjelovitost navedenog područja ekološke mreže.

Zaštita graditeljske baštine

Na području obuhvata UPU-a nema zaštićenih dijelova sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

1.1.5. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA

Područje obuhvata UPU-a određeno je u PPUG Bjelovara kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja „Gospodarske namjene – ugostiteljsko turističke (T)“.

Odredbama za provedbu PPUG Bjelovara propisani su uvjeti uređenja i gradnje u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene:

„U zoni izdvojene ugostiteljsko-turističke namjene moguća je izgradnja i uređenje:

− smještajnih kapaciteti (hotela, pansiona, apartmanskog naselja, kampa, autokampa),

− ugostiteljsko-zabavnih sadržaja (restorana, kafića, noćnih klubova, i sličnih sadržaja),

− sportsko-rekreacijski sadržaji (zatvorenih bazena, otvorenih bazena i igrališta, sportskih

dvorana, zabavnih parkova i sl.),

− prostora i građevina u funkciji zdravstvenog turizma (specijalističkih ambulanti, klinika i

poliklinika, lječilišta, wellness i drugih sadržaja u funkciji zdravstvenog turizma),

− trgovačkih sadržaja (prodavaonica tradicionalnih proizvoda i zdrave hrane,

prodavaonica suvenira isl.),

− poslovnih i servisnih sadržaja,

− zelenih površina (parkova, dječjih igrališta, zaštitnog zelenila i sl.).

Osnovni uvjeti za izgradnju u zoni ugostiteljsko-turističke namjene su:

− izgrađenost zone može iznositi najviše 40 %,

− etažna visina je najviše Po+P+2 (podrum, prizemlje i dva kata), uz mogućnost

izgaranje više podzemnih potpuno ukopanih etaža i uz uvjet da je najmanje jedna

nadzemna etaža ispod kote pristupne ceste,

− najmanje 20% površine zone mora biti krajobrazno uređeno,


2020.

8

− na građevnim česticama ugositeljsko-turističke namjene koje graniče sa zonama

stambene i druge negospodarske namjene građevine se postavljaju na udaljenost

najmanje polovica visine zgrade prema toj međi + 5,0 m. Unutar navedene udaljenosti

mora se osigurati tampon zelenila na prirodnom tlu, najmanje širine 5,0 metara

zasađen gustim drvoredom visokog zelenila i vazdazelenom živicom visine 1,5 – 2,0 m,

− na površinama zone ugostiteljsko-turističke namjene moguće je korištenje svih onih

obnovljivih izvora energije koji neće imati utjecaja na bitna svojstva i izgled postojeće

strukture kompleksa,

− parkiranje vozila mora se riješiti unutar zone ugostiteljsko-turističke uz uvjet da

parkirališta sa više od 30 parkirališnih mjesta treba projektirati i graditi sa obaveznim

ozelanjavanjem visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas

s drvoredom ili slična rješenja). Ukoliko se na građevnoj čestici gradi parkiralište za

više od 10 parkirališnih mjesta tada uz rub površine za parkiranje (prema ulici) treba

formirati zeleni pojas/drvored ili zasaditi živicu visine 1,0 m.“

1.1.6. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA

Kao središte županije Grad Bjelovar ima povoljan prometno-geografski položaj i gospodarske i društvene sadržaje, što se direktno odražava na naseljenost, te tendenciju doseljavanja iz okolnih manjih naselja.

Na području Grada Bjelovara do izražaja dolazi nejednolika raspoređenost stanovništva. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje Bjelovar ima 27 024 stanovnika, što je 67,10% od ukupno 40 276 stanovnika Grada Bjelovara. Ukupno ima 13 686 kućanstava, sa prosjekom od 2,88 stanovnika po kućanstvu.

Kada se razmatra buduća namjena obuhvata UPU-a turističko-rekreacijskog predjela, jasno je da se zapravo ne može govoriti o broju stanovnika okolnog područja, već se mora uzeti u obzir i dobar dio potencijalnih korisnika koji će dolaziti sa područja Bjelovarsko-bilogorske županije, ali i drugih područja.

U ovom trenutku nemoguće je sa sigurnošću prognozirati broj budućih korisnika, koji između ostalog, ovisi i o količini i kakvoći ponuđenih sadržaja.

Nakon analize zatečenog stanja, može se konstatirati da je prostor obuhvata plana pogodan za gradnju turističko-rekreacijskog razvojnog područja. Isto je u skladu s odrednicama strateških dokumenata Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Bjelovara u kojima se planira razvoj turizma.

Prednosti područja su u njegovoj dobroj povezanosti s okolnim naseljima, a izgradnjom brze ceste sa Gradom Zagrebom te susjednim županijama. Teren za izgradnju je pogodan obzirom na geomehanička svojstva i činjenicu da se ne nalazi u zoni sanitarne zaštite izvorišta, unutar zaštićenog područja prirode te zona zaštite kulturnih dobara. Grad Bjelovar ima dovoljno potencijala za razvoj raznih oblika turizma kao što su: kulturni, ruralni, lovni, sportsko-rekreacijski turizam, i sl..


2020.

9

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA I RAZVITKA GRADSKOG ZNAČAJA

Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornim planom Bjelovarsko-bilogorske županije definirani su ciljevi budućeg razvoja širega prostora u kojima se težište stavlja na ostvarivanje prostornih pretpostavki za daljnji gospodarski razvoj uz istovremeno očuvanje cjelovitosti resursa te uvažavanje prirodnih i strukturnih značajki što podrazumijeva racionalno korištenje prostora za gradnju uz očuvanje kulturne i krajobrazne fizionomije prostora.

Razvoj kontinentalnog turizma strateške su smjernice koje se nalaze u strateškim planovima razvoja na državnoj, regionalnoj (županijskoj) te lokalnoj (gradskoj) razini, i u skladu s kojima se osmišljava uređenje turističko-rekreacijskog predjela u naselju Veliko Korenovo.

Cilj prostornog uređenja ugostiteljsko-turističke zone Veliko Korenovo je, prilagođavajući se zatečenom stanju u prostoru, osmisliti suvremeno i funkcionalno plansko rješenje sa raznovrsnim sadržajima, uz poboljšanje prometne i infrastrukturne opremljenosti.

Navedeno je potrebno ugraditi u UPU koji se temelji na sljedećim polazištima:

1. Zaštita postojećih prirodnih vrijednosti: planiranim zahvatom promijenit će se postojeća prostorna struktura u kojoj prevladavaju velike slobodne površine. Cilj je stvoriti zelene površine koje će s postojećom širom okolinom tvoriti skladnu i biološki funkcionalnu cjelinu.

2. Omogućavanje nove izgradnje: ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene, javne zelene površine i dr., te uređenje i infrastrukturno opremanje građevina i prostora, radi podizanja kvalitete života i standarda stanovništva okolnih naselja i povremenih korisnika.

3. Planiranje sadržaja sukladno procjenama trenutačnog i budućeg broja korisnika.

4. Osiguravanje prostora i koridora za promet, energetsku, vodnogospodarsku i ostalu infrastrukturu. Sve novoplanirane ulice u obuhvatu imati će planske koridore koji odgovaraju suvremenim potrebama kolnog, biciklističkog i pješačkog prometa. Vodovi infrastrukture u pravilu se vode u koridorima prometnica.

5. Usklađenje javnih interesa sa potrebama korisnika građevinskog zemljišta.

2.1.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ

Plansko područje predstavlja izdvojeno građevinsko područje (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene, dakle nerezidencijalno područje te nema utjecaja na pokazatelje broja stalnih stanovnika na području Grada.

Demografski učinci očekuju se kao „doprinos“ budućih korisnika. Obzirom na očekivane učinke podizanja standarda življenja u okruženju zone očekuju se pozitivni demografski učinci zadržavanja stanovništva, a moguće i privlačenje novog.

Izgradnjom ugostiteljsko-turističkih i sportsko-rekreacijskih sadržaja podići će se atraktivnost šireg prostora, kako za stanovanje, tako i u gospodarskom smislu, pa je za očekivati pozitivne učinke na demografsku sliku.

2.1.2. ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE

Dugoročni ciljevi razvoja zone sa turističkim i rekreacijskim sadržajima na lokaciji Veliko Korenovo mogu se promatrati u kontekstu općih razvojnih ciljeva:

1. Korištenje geotermalnih potencijala na lokalitetu;

2. Razvoj turističke ponude Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije;

3. Stvaranje novih radnih mjesta.


2020.

10

UPU-om ugostiteljsko-turističke zone omogućit će se izgradnja sadržaja kojima će se poticati razvoj gospodarstva i omogućiti poboljšanje kvalitete života u svim segmentima.

Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko-turističke zone Veliko Korenovo treba stvoriti preduvjete za prostorni razmještaj i razvitak aktivnosti i djelatnosti:

- kojima se najbolje mogu iskoristiti pogodnosti prostora – današnje i one koje će nastati;

- kojima se najbolje valorizira ljudski potencijal;

- koje što racionalnije koriste prostor;

- koje nisu energetski zahtjevne;

- koje nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša;

- koje imaju mogućnost povezivanja u veće lokalne i regionalne sustave;

- koje stvaraju nova radna mjesta.

Općenito, područje ugostiteljsko-turističke zone u budućnosti bi trebalo biti glavna okosnica turizma za šire područje, koje će uključivati sve dijelove ponude, od sporta i rekreacije, postojećih i planiranih smještajnih kapaciteta do promoviranja gastronomije koja se oslanja na lokalnu poljoprivrednu proizvodnju, i sl.

2.1.3. INFRASTRUKTURA

Jedna od osnovnih zadaća UPU-a je osiguravanje prostora za smještaj koridora prometne i ostale infrastrukture koja će funkcionalno međusobno povezivati sadržaje unutar zone, ali i cijelo područje UPU-a s okolnim naseljima i prometnom mrežom.

Obzirom na osjetljivost prostora bitno je predvidjeti izgradnju mreže odvodnje otpadnih voda.

Prostor UPU-a je trenutno nije infrastrukturno opremljen, ali ima dobre mogućnosti infrastrukturnog opremanja obzirom na položaj uz izgrađene dijelove građevinskog područja i prometnice sa izvedenom infrastrukturom.

Unutar obuhvata UPU-a cilj je postići maksimalno funkcionalnu prometnu infrastrukturu kojim će se omogućiti pristup do svih planiranih zona sporta i rekreacije i turizma.

Racionalno formirana prometna mreža omogućit će optimalni razvod infrastrukturnih sustava (u prometnim koridorima planirati će se ostali razvodi infrastrukturnih mreža: elektroničke komunikacije, energetika, vodnogospodarstvo).

UPU-om treba predvidjeti optimalnu opskrbu svim infrastrukturnim sustavima neophodnim za funkcioniranje planiranih sadržaja.

Za području UPU-a će se planirati dogradnja kapaciteta mreže elektroničkih komunikacija. Elektroenergetska infrastruktura planira se s ciljem kvalitetne i sigurne opskrba svih potrošača električnom energijom. Također, treba poticati korištenje obnovljivih izvora energije.

Sustavom vodoopskrbe trebaju se osigurati potrebe za vodom potrošača te potrebne količine vode za protupožarnu zaštitu. Sustav odvodnje otpadnih voda treba riješiti u skladu s gradskim planovima i propisima.

Sustav gospodarenja otpadom treba riješiti u skladu sa županijskim i gradskim planovima gospodarenja otpadom.

2.1.4. OČUVANJE PROSTORNIH POSEBNOSTI

Danas je prostor na kojem je predviđena zona ugostiteljsko-turističke namjene, zapušten prostor za koji je zbog dosadašnjeg načina raspolaganja potrebno preoblikovanje, odnosno transformacija. Osnovna usmjerenja prostornog razvoja Grada Bjelovara koja treba definirati ovim UPU-om, odnose se na daljnji razvoj područja u smjeru turizma te sporta i rekreacije.

Za ostvarenje toga cilja neophodno je funkcionalno i oblikovno sređivanje predmetnog područja. UPU-om je stoga potrebno sagledati mogućnosti i predvidjeti načine za izgradnju novih sadržaja


2020.

11

te funkcionalno opremanje područja ugostiteljsko-turističkim, sportsko-rekreacijskim i drugim sadržajima.

Planom se mora nastojati ostvariti zadovoljavajući odnos izgrađenih i neizgrađenih površina te omogućiti postojanje cjelovite i povezane mreže neizgrađenih prostora. Pri tome nije dovoljno samo zadovoljiti količinu već treba uspostaviti odgovarajući raspored slobodnih i zelenih površina te odgovarajuće fizičke veze među njima.

Razvoj ovoga područja podrazumijeva izgradnju kompletne prometne i komunalne infrastrukture što je jedan od najvažnijih preduvjeta za realizaciju projekta.

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA ZONE

2.2.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA

Danas je prostor obuhvata uglavnom neizgrađen i neuređen prostor u neposrednoj blizini naselja koji će, nakon izgradnje turističkih (smještajnih kapaciteta) i sportsko-rekreacijskih sadržaja doživjeti transformaciju.

Za ostvarenje toga cilja neophodno je funkcionalno i oblikovno uređenje predmetnog područja. Planom je stoga potrebno sagledati mogućnosti i predvidjeti načine za izgradnju novih sadržaja te funkcionalno opremanje područja turističkim, rekreacijskim, sportskim i drugim pratećim sadržajima.

Pri oblikovanju navedenog prostora potrebno je paziti na očuvanje okolnog prirodnog ambijenta te ga u najvećoj mogućoj mjeri uključiti u novo prostorno rješenje.

Planom se mora nastojati ostvariti zadovoljavajući odnos izgrađenih i neizgrađenih površina te omogućiti postojanje cjelovite i povezane mreže neizgrađenih prostora. Pri tome nije dovoljno samo zadovoljiti količinu već treba uspostaviti odgovarajući raspored slobodnih i zelenih površina te odgovarajuće fizičke veze među njima.

Razvoj ovoga područja podrazumijeva izgradnju kompletne prometne i komunalne infrastrukture što je jedan od najvažnijih preduvjeta za realizaciju projekta.

2.2.2. UNAPREĐENJE UREĐENJA ZONE I INFRASTRUKTURE

Ovim planom treba predvidjeti prostorno-planske preduvjete za sustavno unapređenje uređenosti i opremljenosti područja ugostiteljsko-turističke zone Veliko Korenovo.

Karakteristični elementi oblikovanja prostora na promatranom području kojima bi u kontinuitetu trebalo graditi buduću "sliku zone" jesu:

- prostori za smještaj javnih sadržaja: potrebno je osigurati i izdvojiti prostor javnog interesa (ceste i ostale prometnice, zelene površine i dr.);

- stvaranje pretpostavki za opći porast društvenog i individualnog standarda kroz stvaranje novih namjena i sadržaja (na nivou grada) te visokog standarda urbane opremljenosti, socioloških i ekoloških uvjeta;

- formiranje prepoznatljive slike izgrađenog područja (stvaranje urbanog ozračja s elementima prepoznatljivosti);

- očuvanje postojećih vizurnih kontinuiteta i ekspozicija te uvođenje novih elemenata;

- izgradnja prateće prometne i ostale infrastrukture.

Unapređenje infrastrukture zahtijeva novu izgradnju, proširenje, poboljšanje i funkcionalnost. Planom se predviđa potpuno infrastrukturno opremanje područja kao uvjet za daljnji razvoj i izgradnju ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreacijskih i drugih sadržaja. Svim pojedinim zonama treba osigurati pristupnu prometnicu, priključak na sustav vodoopskrbe i odvodnje, električnu energiju, plinski priključak te priključke na suvremene sustave elektroničkih komunikacija.


2020.

12

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA

Program gradnje i uređenja prostora određen je u skladu s postojećim stanjem u prostoru, provedenom analizom važećih dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata koji su relevantni za područje, kao i temeljnim ciljevima i polazištima razvitka prostornog uređenja Grada Bjelovara.

Temeljni pristup izradi ovog Plana zasnivao se na:

− planiranju turističko-rekreacijskog predjela kao dijela sustava turističkih sadržaja na području Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije;

− korištenju potencijala geotermalnih izvorišta unutar obuhvata Plana za planiranje suvremenog bazenskog kompleksa,

− planiranje hotela i/ili turističkog naselja kao funkcionalne cjeline sa jedinstvenim upravljanjem;

− definiranju detaljnih uvjeta za uređenje i gradnju pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja;

− izgradnji odgovarajuće prometne i infrastrukturne mreže;

- propisati mjere zaštite od nepovoljnih utjecaja na okoliš (buka, zagađenje zraka) radi očuvanja ekološke stabilnosti i podizanja kvalitete života.

3.1. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA

Uzimajući u obzir postojeće stanje u prostoru, provedenu analizu važećih dokumenata prostornog uređenja koji su relevantni za područje, kao i temeljne ciljeve i polazišta razvitka prostornog uređenja, definirani su organizacija, korištenje i namjena površina, uvjeti za uređenje i izgradnju te elementi zaštite na području obuhvata Plana.

Područja pojedinih namjena prostora određene su temeljem:

− nekadašnje i postojeće namjene prostora,

− poznate bušotine i prirodnog izvora termalne vode na terenu,

− prirodnih osobitosti terena te

− odabranog prostornog koncepta.

Namjene površina planiranih UPU-om u skladu su s postavkama važećeg Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova. Predviđene su sljedeće namjene prostora:

Ovim Planom određene su sljedeće osnovne namjene površina:

- Sportsko-rekreacijska namjena (R)

- Ugostiteljsko-turistička namjena (T)

- Površine infrastrukturnih sustava (IS)

Razmještaj i veličina te razgraničenje površina prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina u mj. 1:2000.

3.2.1. UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA

Ugostiteljsko-turistička namjena planirana je kao funkcionalna cjelina sa jedinstvenim upravljanjem a moguća je izgradnja turističkog naselja i/ili hotela maksimalnog kapaciteta 100 ležajeva.


2020.

13

Turističko naselje je jedinstvena prostorno-funkcionalna cjelina koju čine više samostalnih građevina u kojima su recepcija, smještajne jedinice, ugostiteljski i drugi sadržaji sukladno posebnim propisima.

Prema pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli turističko naselje mora imati: prijemni hol s recepcijom, smještajne jedinice, restoran, točionik, zajednički sanitarni čvor za goste i sadržaje za rekreaciju. Smještajne jedinice u turističkom naselju mogu biti: sobe, obiteljske sobe, hotelski apartmani, studio apartmani i apartmani.

Unutar turističkog naselja mogu se smjestiti i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj istog ugostitelja koji se kategoriziraju zasebno primjenom propisa koji se na njih odnose. Samostalne građevine u kojima se nalaze smještajne jedinice u turističkom naselju mogu se nazivati komercijalnim nazivima: bungalov, paviljon, vila i sl.

Hotel je jedinstvena prostorno-funkcionalna cjelina s jedinstvenim upravljanjem u kojoj je hotel osnovna smještajna građevina, sukladno posebnim propisima.

Prema pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, hotel mora imati: prijemni hol s recepcijom, smještajne jedinice, restoran, točionik i zajednički sanitarni čvor za goste. Smještajne jedinice u hotelu mogu biti: sobe, obiteljske sobe i hotelski apartmani.

Hotel može imati najviše tri depandanse kao odvojene cjeline unutar funkcionalne cjeline hotela u kojima ukupni smještajni kapacitet ne smije biti veći od kapaciteta u glavnoj zgradi hotela. U depandansi se pružaju usluge smještaja, a usluge doručka i druge usluge pružaju se u Hotelu. U depandansi smještajne jedinice mogu biti: sobe, obiteljske sobe i hotelski apartmani.

Unutar građevine osnovne namjene ili u pomoćnoj građevini moguć je smještaj pratećih sadržaja kao što su ugostiteljskih objekata iz skupine restorani i barovi, pratećih djelatnosti u vidu pružanja osobnih usluga, prodavaonica, suvenirnica i sl., sportsko-rekreativni sadržaji i sadržaji za zabavu (rekreacijska igrališta, sportski tereni, bazeni, jezera, sunčališta, zelene površine, dječja igrališta i sl.), pratećih i zajedničkih sadržaja nužnih za vođenje i održavanje turističkog naselja/hotela (garaža, spremišta, i sl.), prometnica, pješačkih površina, parkirališta i druge infrastrukture.

Uvjeti za izgradnju unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene (T)

Izgradnja građevina u zoni ugostiteljsko-turističke namjene - (T) moguća je prema sljedećim uvjetima:

- na građevnim česticama ugostiteljsko-turističke namjene moguć je smještaj jedne ili više samostojećih građevina za različite ugostiteljske sadržaje povezanih u funkcionalnu cjelinu,

- moguće je formirati jednu ili više građevnih čestica, s tim da minimalna površina građevne čestice iznosi 5000 m2, dok je maksimalna površina građevne čestice jednaka površini zone,


- etažna visina je najviše Po+P+2 (podrum, prizemlje i dva kata), uz mogućnost izgradnje više podzemnih potpuno ukopanih etaža i uz uvjet da je najmanje jedna nadzemna etaža ispod kote pristupne ceste,

- najmanje 20% površine zone mora biti krajobrazno uređeno,


- na građevnim česticama koje graniče sa zonama stambene i druge negospodarske namjene građevine se postavljaju na udaljenost najmanje polovice visine zgrade prema toj međi + 5,0 m. Unutar navedene udaljenosti mora se osigurati tampon zelenila na


2020.

14

prirodnom tlu, najmanje širine 5,0 metara zasađen gustim drvoredom visokog zelenila i vazdazelenom živicom visine 1,5 – 2,0 m,


- ukoliko se krovišta izvode kao kosa, u pravilu ih treba izvesti pokrovom od crijepa ili drugog tradicionalnog materijala uz nagib krovnih ploha prema važećim tehničkim propisima za kosi krov i pravilima struke (načelno 30o-45o),




- moguće je korištenje svih onih obnovljivih izvora energije koji neće imati utjecaja na bitna svojstva i izgled postojeće strukture kompleksa,

- parkiranje vozila mora se riješiti unutar zone ugostiteljsko-turističke uz uvjet da parkirališta sa više od 30 parkirališnih mjesta treba projektirati i graditi sa obaveznim ozelenjivanjem visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slična rješenja). Ukoliko se na građevnoj čestici gradi parkiralište za više od 10 parkirališnih mjesta tada uz rub površine za parkiranje (prema ulici) treba formirati zeleni pojas/drvored ili zasaditi živicu visine 1,0 m.

- ugostiteljsko-turističke građevine moraju biti usklađene s uvjetima iz važećeg pravilnika o kategorizaciji za pojedinu vrstu građevine,

- građevine trebaju biti izvedene u skladu s posebnim propisima, osiguravanjem obveznih elemenata pristupačnosti tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva

3.2.2. SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA (R)

Unutar površine sportsko-rekreacijske namjene (R) moguća je izgradnja i uređenje:

- zatvorenih bazena sa pratećim sadržajima (sauna, fitness, wellness centar i sl.)

- otvorenih bazena sa pratećim građevinama (manji aqua park i sl.),

- adrenalinski park i park motoričkih sposobnosti,

- sunčališta i sličnih površina,

- sportskih terena, rekreacijskih površina,

- dječjih igrališta,

- trim staza i poligona te fitnesa na otvorenom,

- sanitarija i svlačionica,

- građevina pratećih sadržaja (ugostiteljskih, trgovačkih i sličnih sadržaja kao dopuna osnovne namjene).

Moguća je izgradnja hotela maksimalnog kapaciteta 100 ležajeva prema uvjetima za izgradnju ugostiteljsko-turističke namjene, prometnica, pješačkih staza i površina, parkirališta i druge infrastruktura te uređenje zelenih i vodenih površina (jezero i sl.).

Uvjeti smještaja građevina za sport i rekreaciju

Uređenje površina sportsko-rekreacijske namjene (R) planira se prema sljedećim uvjetima:

- moguća je izgradnja zatvorenih i otvorenih bazena za sve uzraste i kategorije posjetitelja, svih vidova vodenih atrakcija, kao što su akvagani, bazeni s umjetnim valovima i sl. te sportskih terena otvorenog tipa i pratećih sadržaja,


2020.

15

- moguća je gradnja i uređenje svih vrsta sportskih terena (polivalentno igralište, odbojka na pijesku, rukomet, mali nogomet, košarka, stolovi za stolni tenis, staze za boćanje i minigolf i sl.),

- moguća je gradnja i uređenje adrenalinskog parka i parka motoričkih sposobnosti,

- bazeni i otvorena sportska igrališta grade se prema normativima sportova kojima su igrališta namijenjena,

- bazenski kompleks mora se planirati kao cjelovito rješenje, a izgradnja je moguća u etapama,

- za potrebe otvorenih i zatvorenih bazena treba koristiti termalnu vodu prirodnog izvora i bušotina koje se nalaze unutar obuhvata UPU-a,


- najmanje 20% površine građevne čestice, mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,


- najveći dozvoljeni broj etaža iznosi Po+P+1 (podrum, prizemlje i kat),

- najveća dozvoljena visina građevine iznosi 15,0 m,

- iznimno dijelovi građevine (vertikalne komunikacije - stubišta, dimnjak, strojarnica lifta, termotehnička oprema i slično) mogu se planirati/graditi na visini većoj od najveće dozvoljene visine građevine,

- ukoliko se na čestici gradi više građevina koje međusobno čine funkcionalnu cjelinu, maksimalna katnost i visina određuje se za svaku građevinu zasebno, dok pojedinačne građevine mogu biti povezane trijemom (zatvorenim ili otvorenim u prizemnoj etaži) ili podzemnom etažom,





- moguća je gradnja građevina što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, spremišta rekvizita, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji), najveća etažne visine P+Pk (prizemlje i potkrovlje),

- uz prateće sadržaje moguće je uređivanje i trim, biciklističkih i pješačkih staza, šetnica, odmorišta, te dječjih igrališta,

- zaštitne ograde igrališta (ukoliko su potrebne) trebaju biti transparentne ili izvedene kao živica,

- ovi prostori trebaju biti kvalitetno hortikulturno oblikovani te na mjestima koja to svojom namjenom dozvoljavaju oblikovana sadnjom visokih stabala, kako bi se osigurala prirodna zaštita od sunca.

- parkiranje je potrebno riješiti na prostoru zone uz mogućnost gradnje parkirališta ili nadzemne garaže,

- građevine trebaju biti izvedene u skladu s posebnim propisima, osiguravanjem obveznih elemenata pristupačnosti tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva,


2020.

16

- uređenje bazenskog kompleksa treba biti usklađeno s cjelovitom organizacijom unutar obuhvata Plana.

3.2.3. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne i infrastrukturne građevine, trgovi i parkirališta na posebnim prostorima i građevnim česticama te linijske i površinske građevine za promet – ulice.

Unutar prostora UPU-a definirane su ili rezervirane površine, koridori i lokacije za površine prometnih i ostalih infrastrukturnih sustava. Infrastrukturni sustavi (prometni sustav, energetski sustav, vodnogospodarstvo), razvijati će se na temelju zasebnih koncepcijskih rješenja koja su sastavni dio UPU-a.

Površine infrastrukturnih sustava mogu se uređivati i unutar prostora određenih za druge pretežite namjene, ali moraju proizlaziti iz potrebe osnovne namjene.

Unutar površina infrastrukturnih sustava, na istočnom dijelu obuhvata, nalazi se geotermalna bušotina i moguća je izgradnja svih potrebnih infrastrukturnih i pratećih građevina za potrebe proizvodnje i korištenja geotermalne vode.

3.2. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA

UPU-om turističke zone Veliko Korenovo ostvareni su sljedeći odnosi površina:

NAMJENA PROSTORA (PLANSKI ZNAK) Planirano UPU-om

ukupno (ha) %

Sportsko-rekreacijska namjena (R) 3,771 39,51

Ugostiteljsko-turistička namjena (T) 4,605 48,25

Površine infrastrukturnih sustava (IS) 1,168 12,24

UKUPNO OBUHVAT UPU-a 9,544 100

3.3. PROMETNA I ULIČNA MREŽA

Sjevernu granicu obuhvata čini državna cesta D43 s kojom je zona povezana nerazvrstanim cestama sa sjeverozapadne i jugoistočne strane. Navedene nerazvrstane ceste je potrebno obnoviti i renovirati te prilagoditi zahtjevima sigurnog prometa.

Sve prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje infrastrukture (vodovod, odvodnja, elektroenergetska i mreža elektroničkih komunikacija). Prilaz s građevne čestice na prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava promet.

Pri izgradnji i uređenju prometnih površina treba se pridržavati posebnih propisa osiguravanjem obveznih elemenata pristupačnosti tako da na njima nema zapreka za sigurno prometovanje i kretanje niti jedne kategorije stanovnika. Od UPU-om definirane trase prometnice može se odstupiti po horizontalnoj i vertikalnoj osi, ako se idejnim projektom prometnice ustanovi potreba prilagođavanja trase tehničkim uvjetima.

UPU-om je omogućena gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, temeljem projektne dokumentacije u skladu sa posebnim propisima i standardima, uz poštivanje uvjeta Plana.


2020.

17

Prometna mreža prikazana je na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i infrastrukturna mreža – 2.A. Promet u mjerilu 1:2000.

3.4.1. KOLNI PROMET

UPU-om je određen sustav i hijerarhija ulične i prometne mreže obuhvata turističke zone Veliko Korenovo te su u skladu s time osigurane širine planskih koridora prometnica.

Prometna mreža turističke zone mora omogućiti kolni, pješački i biciklistički pristup svim sadržajima (centralnim sadržajima, smještajnim jedinicama, ugostiteljskim i sportsko-rekreacijskim sadržajima, i sl.).

Interne prometnice i pješačke površine mogu biti kompaktnog gornjeg sloja (kamen, druge čvrste obloge, asfalt i sl.) ili nekompaktnog gornjeg sloja (šljunak i sl.) u skladu s posebnim propisom.

3.4.2. PJEŠAČKE POVRŠINE

Površine za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati kao veze (prečaci, pješački putovi, stube, staze, šetnice). Pješačke površine namijenjene su kretanju pješaka i za pristup vozilima u slučaju hitnih intervencija.

Pješačke površine mogu se graditi i uređivati na površinama svih planiranih namjena, a najmanja širina pješačke staze iznosi 1,6 m. Pješačke površine moraju se izvesti kao ravne ili sa blagim rampama koje omogućuju kretanje osoba s teškoćama u kretanju prema posebnim propisima.

3.4.3. PARKIRALIŠTA

Potreban broj parkirališnih mjesta može se osigurati na terenu i/ili u prizemnoj, podrumskoj ili suterenskoj etaži građevina. Na površinama označenim kao „zelene površine / parking“ mogu se planirati zelene površine i/ili parkirališna mjesta.

Za pojedine sadržaje stvarno potreban broj parkirališnih mjesta potrebno je utvrditi ovisno o kategoriji smještaja odnosno sukladno važećim propisima o kategorizaciji, a najmanji urbanistički normativi koje je potrebno ostvariti su:

Namjena građevine Normativ

Ugostiteljsko turistička namjena - smještajni kapaciteti

minimalno 1 parkirno mjesto po smještajnoj jedinici (apartmanu, hotelskoj sobi)

Ugostiteljsko turistička namjena – ostali sadržaji minimalno 10 parkirnih mjesta na 1000 m2 korisnog prostora

Površine sporta i rekreacije minimalno 0,2 parkirnih mjesta po korisniku/gledatelju

Najmanji broj parkirališnih/garažnih mjesta utvrđuje se zaokruživanjem na sljedeći veći broj, ukoliko se radi o decimalnom broju.

Prilikom projektiranja i organizacije parkirališnih površina potrebno je osigurati parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti (min. 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta), a na parkiralištima koja imaju manje od 20 parkirnih mjesta potrebno je osigurati 1 parkirno mjesto za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti.

U obuhvatu UPU-a moguća je izgradnja poluukopanih ili višeetažnih nadzemnih garažno-parkirnih građevina prema sljedećim uvjetima:

− pristup u građevinu sa javne prometne površine treba izvesti na način da on nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa,

− minimalna širina pristupa na prometnu površinu je 6 m, nagiba najviše 12,5%,


2020.

18

− visina građevine iznosi do 9 m,

− građevina može imati podzemne i najviše 3 nadzemne etaže,

− podzemni dio građevine može se izvesti i ispod prometnih i zelenih površina uz uvjet da se nakon izgradnje predmetne površine ponovno stave u raniju funkciju,

− oblikovanje građevine provodi se prema načelima suvremenog građenja u skladu s funkcionalnim i tehnološkim potrebama,

3.4. INFRASTRUKTURNA MREŽA

UPU-om se planira potpuno infrastrukturno opremanje planskog područja infrastrukturom (prometnice, elektroničke komunikacije, plinoopskrba, elektroopskrba, vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda). Lokacije trase i uređaja u UPU su načelne (odrediti će se odgovarajućim projektima).

Novi dijelovi infrastrukturnih mreža priključiti će se na postojeće sustave infrastrukture izvedene na širem području obuhvata UPU-a. Građevine i uređaji graditi će se u skladu s propisanim aktima, na način koji će zahtijevati dinamika izvođenja novih dijelova mreže te rekonstrukcija postojeće. Priključivanje građevina na javne mreže obavlja se na način propisan od nadležnog javnopravnog tijela/upravitelja infrastrukture. Osnovna mreža određena ovim UPU-om nadograđivati će se sukladno potrebama korisnika i prilagođeno fazama realizacije (izgradnje).

3.5.1. ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE

Elektronička (nepokretna) komunikacijska mreža za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova prikazana je na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - 2B. Elektroničke komunikacije i energetski sustavi.

UPU-om se predviđa izgradnja nove infrastrukture za elektroničke komunikacije i povezne opreme unutar površina planiranih i postojećih prometnica. Izgradnja nove elektroničke komunikacijske infrastrukture u vidu kabelske kanalizacije svojom strukturom, kvalitetom i kapacitetom treba omogućiti pružanje različitih vrsta usluga, od osnovne govorne usluge do širokopojasnih usluga.

U obuhvatu UPU-a može se ovisno o budućim potrebama planirati smještaj komutacijskog čvora i aktivne opreme za potrebe pružanja telekomunikacijskih usluga. Za novo kabinetsko komutacijsko čvorište (UPS-udaljeni pretplatnički stupanj) odnosno kontejner za UPS je potrebno osigurati prostor između 10-20 m2 ovisno o tipu i kapacitetu UPS-a, a za smještaj telefonske govornice 1 m2.

Elektronička komunikacijska infrastrukturna mreža usmjeravajućeg je značenja i detaljno će se razrađivati odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Pri izradi projekata za pojedine segmente mreže elektroničkih komunikacija unutar obuhvaćenog područja može doći do odstupanja u tehničkom rješenju u odnosu na predloženo rješenje, proizišle iz predloženog projektnog rješenja. Na promijenjena rješenja potrebno je prikupiti suglasnost od nadležnog javnopravnog tijela. Osnovna mreža određena ovim UPU-om nadograđivati će se sukladno potrebama korisnika i prilagođeno fazama realizacije (izgradnje).

3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV

Postojeće i planirane građevine i mreže energetskog sustava prikazane su na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - 2B. Elektroničke komunikacije i energetski sustavi.

Plinoopskrba

Opskrba energijom jedan je od preduvjeta razvoja privrede i poboljšanja životnog standarda stanovništva, tj. energetika je snažan utjecajni faktor ekonomskog razvoja.


2020.

19

Prednost plinovitih energenata je u mogućnosti proizvodnje iz različitih sirovinskih baza, relativno jeftin transport do mjesta upotrebe (cjevovodi), univerzalnost primjene u energetici i tehnologiji uz visok stupanj iskorištenja, te ispunjavanje ekoloških uvjeta.

Danas je prirodni plin najisplativiji primarni energent, kako za uporabu u kućanstvima za potrebe grijanja i kuhanja, tako i u gospodarskim djelatnostima. Njegove prednosti čine ga atraktivnim širokom spektru potrošača. Po svojim karakteristikama ima značaj najekonomičnijeg i ekološki najprihvatljivijeg energenta i nalazi primjenu za široku potrošnju (domaćinstva) opću potrošnju (prateći i javni objekti) i industrijske potrošače.

Unutar područja obuhvaćenog UPU-om za opskrbu prirodnim plinom planirana je izgradnja srednjotlačne plinske mreže s pripadnim priključcima za planiranu izgradnju.

Planom su osigurani prostorni uvjeti za razvod plinske mreže (vođenje se pretpostavlja u koridorima prometnica ili pješačkih staza), a izradu projektne dokumentacije potrebno je koordinirati od gradskog distributera plina u svim fazama projektiranja. Planom su osigurani prostorni uvjeti za razvod plinske mreže (vođenje se pretpostavlja u koridorima prometnica ili pješačkih staza), a izradu projektne dokumentacije potrebno je koordinirati od gradskog distributera plina u svim fazama projektiranja.

U sklopu izgradnje odnosno rekonstrukcije ulica po kojima su izgrađeni plinovodi, moraju se štititi ili rekonstruirati postojeći plinovodi i pripadni kućni priključci.

Elektroopskrba

Opskrba električnom energijom osigurat će se odgovarajućim korištenjem prostora i određivanjem prostora, trasa i koridora za gradnju trafostanica i mreže koja se napaja iz elektroenergetskog sustava te prijenosnih elektroenergetskih uređaja i mreže viših naponskih razina.

Građevine se priključuju na niskonaponsku mrežu podzemnim kablom, odnosno prema uvjetima distributera. Priključak građevina na niskonaponsku mrežu (NNM) treba izvesti podzemno.

U skladu sa zahtjevima za napajanjem električnom energijom buduće potrošnje na području UPU-a planirana je lokacija dvije transformatorske stanice 20/0,4 kV i priključnog 20 kV voda. Ukoliko se pokaže da je stvarna snaga potrebna za napajanje buduće potrošnje takva da se ista može priključiti na postojeću elektroenergetsku mrežu, nije potrebno izgraditi navedene TS.

Za trafostanicu koja se može graditi na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R) i ugostiteljsko-turističke namjene (T) nije utvrđen točan položaj već će isti biti utvrđen prilikom izrade projektne dokumentacije. Transformatorske stanice mogu se graditi u skladu s aktom uređenja prostora i posebnim uvjetima drugih javnopravnih tijela. Trase priključnih kabela 20 kV određuju se projektnom dokumentacijom. Priključni kabeli 20 kV vode se po prometnim površinama gdje god je to moguće.

Područje obuhvata UPU-a u cijelosti se nalazi unutar područja ekološke mreže Natura 2000 i to područja značajnog za očuvanje ptica (POP) te su u cilju zaštite ptica od stradavanja na elektroenergetskim objektima za navedeno područje propisane sljedeće mjere zaštite:

d kod projektiranja novih SN-vodova trebalo bi maksimalno uvažavati tehničko rješenje kod kojeg se vodiči vode ispod konzola na nosivim izolatorima, a ne iznad konzola na potpornim izolatorima. Za postizanje još veće sigurnosti, preporuka je da se na nosač izolatora postavi umjetni odbojnik za ptice i na taj način spriječi slijetanje ptica na kritično mjesto,

d da bi se zaštitile ptice od slijetanja na rastavljač i sigurnog stradavanja, a zadržala osnovna funkcija rastavljača preporuča se postavljanje izolacijske prečke iznad rastavljača,


2020.

20

d kod izvedbe Krajnjeg (završnog) stupa i prijelaza u podzemni kabel smještaj T-konzole (nosača) odvodnika prenapona i kabelskih završetaka mora biti uvijek postavljen na stupu ispod dolazne linije kako bi se izbjegli spojni mostovi preko glave stupa,

d Stupne transformatorske stanice 10 (20) / 0,4 kV zbog niza različitih sastavnica koje se ugrađuju na njih te njihova međusobnog rasporeda, predstavlja i najsloženije tehničko rješenje glede opasnosti za ptice i male životinje. Njihovim ispravnim odabirom te rasporedom koji će uzeti u obzir činjenicu da glava nosivog stupa stanice (betonski, metalni ili metalno-rešetkasti stup) mora biti slobodna, a sva približavanja aktivnih dijelova prema masi, koje ptice ili male životinje mogu premostiti, potrebno je izolirati (izolacijskim cijevima ili spiralnim ovojnicama). Niskonaponska mreža koja je priključena na stupnu stanicu trebala bi biti izolirana, tj. izvedena s izoliranim vodičima u snopu koji se kroz odgovarajuće izolacijsko-zaštitne cijevi spajaju direktno u niskonaponski razvodni ormar (podnožje osigurača ili rastavna sklopka).

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora

Javna rasvjeta

Javna rasvjeta na području obuhvata UPU-a izvoditi će se u skladu s projektiranim rješenjima ulica. Predviđa se izgradnja mreže javne rasvjete duž planiranih ulica unutar granice obuhvata UPU-a.

Prilikom projektiranja rasvjete potrebno je voditi računa o svjetlosnom zagađenju. Kako bi se smanjio utjecaj onečišćenja okoliša rasipanjem svjetlosti, za vanjsku rasvjetu će se primijenit zatvorene zasjenjene svjetiljke (cut-off).

Rješenje javne rasvjete je potrebno prilagoditi i podrediti ambijentu. U svrhu uštede električne energije u svjetiljkama rasvjete prometnica kao i ostale vanjske rasvjete primijeniti će se izvori svjetlosti u LED tehnologiji visoke energetske učinkovitosti.

Obnovljivi izvori energije

Dizalice topline, solarni fotonaponski paneli i sl. koji služe za energetske potrebe planiranih građevina, mogu se postavljati na građevine i graditi na građevnoj čestici uz uvjet da se ne ometaju funkcije osnovne namjene.

Geotermalne vode u kombinaciji s drugim raspoloživim obnovljivim izvorima energije (sunce, vjetar i dr.) treba u što većoj mjeri iskoristiti za energetsku samoodrživost planiranih sportskih i turističkih sadržaja.

Solarni fotonaponski paneli se mogu postavljati na krovove građevina ili kao pokrov iznad parkirališnih površina na način da ne ugroze statičku stabilnost građevine odnosno konstrukcije na koju se postavljaju.

Gradnja sustava i postavljanje uređaja za dobivanje energije iz obnovljivih izvora ne smije narušiti karakteristične vizure, vrijedne ambijentalne ili prirodne cjeline.

3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

UPU-om su određene površine i koridori za vodoopskrbni sustav i sustav odvodnje otpadnih voda. Vodnogospodarski sustav prikazan je na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i infrastrukturna mreža - 2.C. Vodnogospodarski sustav.

Vodoopskrba

Na području obuhvata UPU-a nije izgrađen sustav vodoopskrbe. Potrebne količine vode osigurat će se spajanjem na postojeći sustav vodoopskrbe Grada Bjelovara.


2020.

21

Vodoopskrbna mreža mora osigurati sanitarne i protupožarne količine vode. Prilikom formiranja prometnica na području UPU-a potrebno je osigurati koridore za izgradnju nove vodoopskrbne mreže.

Buduće građevine i korisnike potrebno je priključiti na javnu vodovodnu mrežu. Priključenje zone na javnu vodoopskrbnu mrežu izvest će se u skladu s važećom Odlukom o priključenju na komunalne vodne građevine za opskrbu pitkom vodom.

Vodoopskrbna mreža oko pojedinih građevina razradit će se u daljnjoj prostorno planskoj i tehničkoj dokumentaciji, i to u skladu s internim tehničkim pravilima na predmetnom distribucijskom području.

Način i mjesto izvedbe vodovodnog priključka, veličinu vodomjernog okna, vrstu materijala za priključak, te položaj i promjer cijevi, vodomjera i ventila, određuje distributer, vodeći računa o interesima potrošača i tehničkim mogućnostima.


Na području obuhvata UPU-a nije izgrađen sustav odvodnje. Dugoročno rješenje odvodnje otpadnih i oborinskih voda sa zone obuhvata mora biti u skladu sa dugoročnim rješenjem sustava odvodnje Grada Bjelovara.

Svi kolektori za odvodnju otpadnih voda grade se kao zatvoreni. Na kolektorima treba predvidjeti revizijska okna i okna za prekid pada na svim mjestima gdje je to potrebno. Sve vodove treba izvesti od vodonepropusnih cijevi.

Projektiranje i izgradnja građevina i uređaja u sustavu odvodnje otpadnih voda mora biti u skladu s posebnim propisima za ove vrste građevina, a svi zahvati na sustavu odvodnje moraju biti usklađeni s odredbama Zakona o vodama i vodopravnim uvjetima i važećom Odlukom o odvodnji za predmetno područje.

Otpadnu vodu iz bazena nakon pražnjenja bazena, vodu od pranja filtera i sigurnosnih preljeva potrebno je upustiti u internu sabirnu kanalizaciju sa prethodnim neutraliziranjem vode prije ispuštanja u sustav oborinske odvodnje ili prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.

Zbrinjavanje odnosno odvodnju oborinskih voda u načelu treba osigurati prirodi bliskim načinima. Preporuča se rješavanje oborinskih voda na način da se zadrže u slivu, primjerice izgradnjom kišnih vrtova, bioretencija u sklopu zelenih površina prometnih koridora, upojnih jaraka i sl.

3.5.4. OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA

Na području obuhvata UPU-a potrebno je ustrojiti prikupljanje i postupanje s otpadom u skladu s sustavom gospodarenja otpadom u Gradu Bjelovaru i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o održivom gospodarenju otpadom i propisa donesenih temeljem Zakona. Proizvođač otpada dužan je otpad prikupljati na mjestu nastanka (na vlastitoj građevnoj čestici) te osigurati propisane uvjete i daljnje propisane procedure gospodarenja.

Otpad čija se svojstva mogu iskoristiti, proizvođač otpada je dužan razvrstati i odvojeno sakupljati po vrstama. S otpadom mora postupati na siguran način kojim neće doći do zagađenja vodonosnika, tla ili zraka.

Uvjeti prikupljanja otpada na građevnim česticama, način odvoza i mjesto deponiranja definirati će se posebnim uvjetima u postupku ishođenja akta za gradnju, u skladu s propisima. Svi proizvođači drugih vrsta otpada, osim komunalnog, moraju biti prijavljeni u katastar emisija u okoliš.

3.5. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA


2020.

22

3.6.1. OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE

Oblici korištenja i način gradnje prostora na području Grada Bjelovara pa tako i na području obuhvata ovoga UPU-a, definirani su u skladu s urbanističko – arhitektonskim i prirodnim datostima prostora te prema stupnju konsolidiranosti predjela a u skladu s planiranom namjenom prostora.

Način i uvjeti uređenja površina te gradnje građevina određeni su planiranom namjenom površina i propisanim oblicima korištenja u odnosu na karakter područja te su prikazana na kartografskom prikazu 4. Oblici korištenja i način gradnje.

Predjeli označeni za oblik korištenja nova gradnja su danas neizgrađeni prostori koje treba kvalitetno infrastrukturno opremiti te izgraditi nove sadržaje u skladu s odredbama Plana.

3.6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO – POVIJESNIH I AMBIJENTALNIH CJELINA

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Na području obuhvata UPU-a ne nalaze se prirodne vrijednosti zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode i upisane u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti.

Područje obuhvata UPU-a u cijelosti se nalazi unutar područja ekološke mreže Natura 2000 i to područja značajnog za očuvanje ptica (POP) Ribnjaci uz Česmu HR 1000009. Za navedeno područje propisuju se sljedeće mjere zaštite:

− u cilju zaštite ptica od stradavanja na elektroenergetskim objektima, a posebice ptica koje imaju veliki raspon krila te su stoga u većoj opasnosti od strujnog udara na tim objektima, elektroenergetsku infrastrukturu planirati i tehničko rješenje izvesti na način da se ptice zaštite od strujnog udara sukladno najnovijim propisima i preporukama o izbjegavanju ili smanjivanju negativnih utjecaja nadzemnih vodova na ptice.

− prilikom planiranja građevina koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora,

− prilikom ozelenjivanja područja koristiti udomaćene biljne vrste,

− osigurati pročišćavanje otpadnih voda.

Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine

Unutar obuhvata Plana nema zaštićenih spomenika kulture upisanih u Registar zaštićenih kulturnih dobara RH.

Sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ukoliko se pri izvođenju zahvata u obuhvatu UPU-a naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel, kako bi se izvršio pregled, dokumentiranje te ocjena vrijednosti nalaza.

3.6.3. SPREČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Unutar područja obuhvata UPU-a, ne mogu se graditi građevine, uređivati ili koristiti zemljište, koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša.

Unutar područja obuhvata UPU-a ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu prethodnog stavka ovoga članka.

UPU-om su utvrđene mjere koje se na području obuhvata temeljem važećih zakona, odluka i posebnih propisa, trebaju ostvariti sa svrhom sanacije, zaštite i unaprjeđenje stanja okoliša:

− provedba mjera zaštite zraka,


2020.

23

− provedba mjera zaštite tla,

− provedba mjera zaštite voda,

− provedba mjera zaštite od buke,

− provedba mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja,

− provedba mjera zaštite ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja,

− provedba mjera zaštite od prirodnih i drugih nesreća.

Zaštita zraka

Zaštita zraka provodi se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja zraka. Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka niti ispuštanje u zrak onečiščujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od dopuštene pozitivnim zakonskim propisima.

Unutar obuhvata UPU-a nisu planirane namjene koje svojim postojanjem i radom otežavaju i ugrožavaju okoliš i turističku ponudu kao osnovnu funkciju područja.

Zaštita tla

Racionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji, uz ograničavanja u korištenju neizgrađenih površina i izgrađenosti pojedine zone, a posebno javnih zelenih i zaštitnih zelenih površina, sačuvat će se tlo neizgrađenim, a time i ukupna kvaliteta prostora.

Tlo se onečišćuje neadekvatnom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada. Naročitu pažnju treba posvetiti rješenju tih problema modernizacijom i proširivanjem mreže odvodnje otpadnih voda te kontrolom cjelovitog sustava zbrinjavanja otpada (fizičke i pravne osobe dužne su s otpadom postupati u skladu s pozitivnim propisima).

Zaštita voda

Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o vodama i posebnim propisima.

Zaštita podzemnih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom sustava odvodnje.

Za pripremu odnosno izradu dokumentacije na području obuhvata UPU-a, za građenje novih i za rekonstrukciju postojećih građevina, za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja i drugih radova koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima, te za oblike korištenja voda i vodnog dobra za koje je potrebna koncesija, u skladu sa važećim zakonima i propisima potrebno je zatražiti i ishoditi vodopravne akte.

Zaštita od buke

Mjere zaštite od prekomjerne buke provode se primjenom odgovarajućih posebnih propisa, osobito u smislu lociranja građevina i sadržaja koji mogu biti izvor prekomjerne buke na odgovarajućoj udaljenosti od ostalih građevina, redovitim praćenjem stanja buke i donošenjem mjera za smanjenje buke.

Mjere zaštite od prekomjerne buke provoditi će se:

- ispravna urbanistička rješenja u odnosu na: razmještaj pojedinih namjena u prostoru, topografiju terena, udaljenost i orijentaciju građevina u odnosu na izvor buke,

- kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka u skladu sa posebnim propisima

- izvedba akustičnih barijera,

- kontrolom razine buke neposredno na njenom izvoru.


2020.

24

Zaštita od svjetlosnog onečišćenja

Svjetlosno zagađenje je svaka nepotrebna, nekorisna emisija svjetlosti u prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti, a do koje dolazi zbog uporabe neekoloških te nepravilno postavljenih rasvjetnih tijela.

Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja obuhvaćaju prilagodbu javne rasvjete propisanim standardima, da bi se smanjila nepotrebne, nekorisne ili štetne emisija svjetlosti u prostor te poboljšala ušteda u potrošnji električne energije. Zabranjena je upotreba moćnih izvora usmjerene svjetlosti, kao što su laserski i slični izvori velike jakosti i velikog dosega svjetlosti.

Zaštita od ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja

Na području obuhvata Plana nema, niti su planirane djelatnosti u kojima se koristi tehnologija ili materijali s ionizirajućim i neionizirajućim zračenjem.

Zbog sve većih potreba za postavljanjem antenskih stupova elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme u pokretnim komunikacijskim mrežama, radioreleja, televizijskih, radijskih i drugih postaja, kao i drugih izvora neionizirajućeg zračenja, ukazuje se potreba za praćenjem visine zračenja, vođenjem evidencije ili katastra ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja te putem ovlaštenog stručnog interdisciplinarnog tima, provođenjem analize i vršenjem kvalitetnog nadzora radi zaštite zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša uz primjenu hrvatskih, međunarodnih i harmoniziranih europskih normi o zaštiti od ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja.

Zaštita od prirodnih i drugih nesreća

U svrhu efikasne zaštite od potresa treba primjenjivati protupotresno projektiranje i građenje (tehnika gradnje i izbor materijala) i provoditi sukladno zakonskim propisima kojima će se kod izgradnje novih objekata osigurati otpornost na potres za zonu jačine VIIIºMCS.

Mjere zaštite od rušenja uključene su u odredbe za provedbu ovoga UPU-a u vidu propisanih koridora prometnica i minimalnih širina ulica, propisanih minimalnih udaljenosti građevina od regulacijskih linija te minimalnih međusobnih udaljenosti pojedinih građevina.

Protupotresno projektiranje građevina, kao i građenje, potrebno je provoditi u skladu s postojećim zakonima, tehničkim propisima i normama.

Glavna kolna prometnica (kojom se ostvaruju veze na obuhvat) predviđena je kao glavni pravac evakuacije.

Zaštita od erozija provodi se na način da u postupku uređivanja prostora i građenja treba poštivati uvjete kojima se sprječava erozija tla, odnosno onemogućavaju zahvati u prostoru kojima se uzrokuje nestabilnost tla i stvaranje klizišta.

Zaštitu od poplava treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama te državnim i županijskim planom obrane od poplava.

Prema karti opasnosti od poplava i karti rizika od poplava za Republiku Hrvatsku područje obuhvata UPU-a nije u opasnosti od plavljenja odnosno nalazi se izvan područja poplava male vjerojatnosti pojavljivanja.

Mjere zaštite od vremenskih nepogoda provode se u suradnji s meteorološkom postajom i temeljem podataka objavljenih sredstvima javnog informiranja, a baziraju se na pravodobnom obavješćivanju i upozoravanju o nadolazećim nepogodama.

Urbanističke mjere zaštite od vremenskih nepogoda - snježne oborine, poledica, tuča, olujni vjetar i sl. predviđaju se uporabom odgovarajućih građevinskih materijala i konstrukcija građevina te završnom obradom (gornji postroj prometnih površina).


2020.

25

Za provedbu mjera zaštite od požara, a u skladu s posebnim propisima za sve zahvate u prostoru određene tim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog javnopravnog tijela za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom.

Osnovna protupožarna zaštita provodi se kroz osiguranje protupožarnih – vatrogasnih putova s omogućavanjem pristupa u sva područja. Mjere protupožarne zaštite postižu se i kroz realizaciju uvjetovanih udaljenosti između građevina, odnosno izvedbom vatrobranih zidova između pojedinih poluugrađenih ili skupnih građevina.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m. Iznimno je moguća manja udaljenost ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta.

Kod građevina koje u skladu s važećim Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe moraju imati osigurane vatrogasne pristupe, minimalna širina površine za operativni rad iznosi 5,50 m. Unutarnji i vanjski radijusi zaokretanja vatrogasnih vozila u ovisnosti o širini vatrogasnih prilaza utvrđeni su važećim Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.

Potrebno je osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa.

Mjere sklanjanja ljudi provode se sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju, Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora i Pravilniku o uzbunjivanju stanovništva.

Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem korisnika područja i prilagođavanjem pogodnih prostora za funkciju sklanjanja ljudi, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanja, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovnika, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne opasnosti. Navedeni planovi su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru.

Neizgrađene površine zone služit će kao lokacije za evakuaciju ljudi. Javne prometnice koristit će se kao putovi evakuacije.

Zbrinjavanje ljudi organizirat će se izvan planskog područja, u skladu sa Planom zaštite i spašavanja Grada Bjelovara.

Mjere zaštite u slučaju katastrofe ili velike nesreće obuhvaćaju osiguravanje prikladnih zaklona te omogućavanje opskrbe vodom i energijom za vrijeme uklanjanja posljedica nastalih prirodnom ili tehničko-tehnološkom nesrećom.

Sustav uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva na području obuhvata UPU-a potrebno je uspostaviti na temelju posebnih propisa.

Vlasnici objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi i u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, moraju uspostaviti i održavati odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja njihovih korisnika i zaposlenika (razglas, display i sl.), te osigurati prijem priopćenja Županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.


II. PRILOZI PLANA

II.1. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA


2020.

1

LITERATURA I IZVORI

Prostorni plan uređenja Grada Bjelovara (Službeni glasnik Grada Bjelovara br. broj 11/2003, 13/2003-ispravak, 1/09, 8/2013, 1/2016, 5/2016, 6/2019);

Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije (Županijski glasnik br. 2/2001, 13/2004, 720/09, 16/2015, 5/2016, 1/2019);

Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN 106/2017);

Izmjene i dopune Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 76/2013.);

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN br. 50/1999, 84/2013);

Strategija razvoja Grada Bjelovara 2018. – 2020. (Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 1/2017);

Studija prostornog razvoja Grada Bjelovara (Službeni glasnik Grada Bjelovara br. 1/2017);

Horwath HTL (2020.), Analiza projektnog područja i prijedlog koncepta najbolje uporabe ugostiteljsko-turističke zone „Veliko Korenovo“ s fokusom na zatvorene bazene

Zeleni servis d.o.o. (2020.), Prirodne vrijednosti i područja Ekološke mreže RH u odnosu na područje Urbanističkog plana uređenja „Turističke zone Veliko Korenovo“ – stručna podloga za UPU

Laboratorij za ispitivanje vode i balneoklimatologiju Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2020.), Balneološka analiza i mišljenje o mogućnosti upotrebe termalne bušotine BK-2 u Korenovom kod Bjelovara

Mesec mining d.o.o. (2020.), Studija predizvodljivosti za bušotinu (BK-2) i za planiranu duboku bušotinu (Kor-2) u Velikom Korenovu, Bjelovar

Ostali podaci raznih državnih institucija na razini države, županije i grada.

ZAKONI I PROPISI

Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19)

Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19)

Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98., 39/04., 45/04., 163/04., 148/10. 9/11.)

Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13, 110/15)

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20)

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18)

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19)

Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18)

Zakon o zaštiti zraka (NN 127/19)

Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 14/19)

Zakon o šumama (NN 61/18, 115/18, 98/19, 32/20)

Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/09, 61/11, 56/13, 14/14, 32/19, 98/19)

Zakon o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20)

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19)

Zakon o vodama (NN 66/19)

Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19)

Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20)

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_10_106_2423.html

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_10_106_2423.html


2020.

2

Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17)

Zakon o obrani (NN 73/13, 75/15, 27/16, 110/17, 30/18)

Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15, 118/18, 31/20)

Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

Zakon o policiji (NN 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16, 66/19)

Zakon o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09, 92/14, 70/19)

Zakon o željeznici (NN 32/19)

Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN 63/20)

Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10)

Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružju (NN 70/17),

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20)

Pravilnik o gradnji i postavljanju zrakoplovnih prepreka (NN 100/19)

Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi (NN 28/16)

Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13)

Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/20)

Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 9/20)

Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20)

Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/13)

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 81/20)

Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01)

Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 30/14, 67/14)

Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 69/16)

Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, 142/03)

Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06)

Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija (NN 35/94, ispr.55/94)

Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara (NN 35/94)

Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94, 110/05, 28/10)

Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevanosti mjera zaštite od požara (NN 56/12, 61/12)

Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN 146/05)

Pravilnik o zahvatima u prostorima u kojima tijelo nadležno za zaštitu od požara ne sudjeluje u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja odnosno lokacijske dozvole (NN 115/11)

Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99)

Pravilnik o uređivanju šuma (NN 97/18, 101/18, 31/20)

Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 33/14)

Pravilnik o zaštitnim i sigurnosnim zonama vojnih objekata (NN 175/03)

Pravilnik o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (Sl. list br. 26/85)

Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (NN 117/07)

Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99)

Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08)

Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari (NN 26/09, 41/09 i 66/10)

Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 95/14).

Pravilnik o načinu izračuna građevinske (bruto) površine (NN 93/17)


2020.

3

Pravilnik o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu (NN 93/10)

Pravilnik o uvjetima za određivanje križanja željezničke pruge i drugih prometnica (NN 111/15)

Pravilnik o načinu osiguravanja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge (NN 121/09)

Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN 9/16, 54/16, 61/16, 69/17, 120/19)

Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (NN 54/16, 69/17, 120/19)

Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina "Restorani", "Barovi", "Catering objekti" i "Objekti jednostavnih usluga", (NN 82/07, 82/09, 75/12, 69/13, 150/14)

Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01)

Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 17/20)

Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga (NN 3/14, 72/17)

Uredbu o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja (NN 37/14, 154/14)

Uredba o informacijskom sustavu prostornog uređenja (NN 115/15)

Uredbu o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN 131/12, 92/15)

Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15)

Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19)

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17)

Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 87/17)

Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državne uprave za zaštitu i spašavanje (NN 43/12, 125/14)

Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98, 137/08)

Uredba o načinu i kriterijima za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 50/18)

Uredba o postupku i mjerilima za osnivanje služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske radi podizanja višegodišnjih nasada (NN 121/08)

Uredba o postupku i mjerilima za osnivanje prava služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 87/19)

Nacionalna šumarska politika i strategija (NN 120/03)


2020.

4


II. PRILOZI PLANA

II.2. ZAHTJEVI IZ ČLANKA 90. ZAKONA O

PROSTORNOM UREĐENJU (ZAHTJEVI ZA IZMJENU PLANA KOJI NISU SADRŽANI U INFORMACIJSKOM SUSTAVU)


2020.

5


2020.

6


2020.

7


2020.

8


2020.

9


2020.

10


2020.

11


2020.

12


2020.

13


2020.

14


2020.

15


2020.

16


2020.

17


2020.

18


2020.

19


2020.

20


2020.

21


2020.

22


2020.

23


2020.

24


2020.

25


2020.

26


2020.

27


2020.

28


2020.

29

Documents

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA - Bjelovar...2020/10/02 · površine, prilazi građevinama, stepenice na terenu, interni putevi, rampe, cisterne, instalacijska i revizijska okna i spremnici,