Urbanistički Plan Vodice i Srima

ibensko-kninska upanija Grad Vodice

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA

VODICE i SRIMA

TEKSTUALNI DIO

URBING d o.o. za poslove prostornog ureenja i zatite okolia .

Zagreb, 2008. g.

upanija: ibensko-kninska upanija

Jedinica lokalne samouprave: Grad Vodice

Naziv prostornog plana:

URBANISTIKI PLAN UREENJA naselja VODICE i SRIMA

Broj plana:

A 185/00, A 324/06 i A 324a/06

Program mjera za unapreenje stanja u prostoru:

Sl. Vjesnik ibensko-kninske up., br. 12/05Odluka predstavnikog tijela o donoenju plana:

Sl. Vjesnik ibensko-kninske up., br. 10/08

datum objave javne rasprave (glasilo): 26.09.2007. (Slobodna Dalmacija)

Javni uvid odran: od 09.10. do 15.11.2007.

Peat tijela odgovornog za provoenje javne rasprave:

M.P.

Odgovorna osoba: Marko Lugovi, dipl.ing.gra.

vlastoruni potpis

Suglasnosti na plan temljem odredbi lanka 45.a Zakona o prostornom ureenju (N.N., br. 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), a u svezi primjene odredbi lanka 325. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (N.N., br. 76/07) Klasa: 350-02/08-13/15, Urbroj: 531-06-08-03 Datum: 18.07.2008. Klasa: 350-02/08-13/15, Urbroj: 531-06-08-6 Datum: 18.09.2008. Pravna osoba koja je izradila plan:

URBING, d.o.o.za poslove prostornog ure|enja i za{titu okoli{a, Av.V.Holjevca 20, Zagreb Peat pravne osobe koja je izradila plan:

M.P.

Odgovorna osoba: Darko Martinec, dipl.ing.arh.

vlastoruni potpis

Koordinator plana: - Hrvoje Kujundi, dipl.ing.arh.

Struni tim u izradi plana: - Ljiljana Doleal, dipl.ing.arh. - Hrvoje Kujundi, dipl.ing.arh. - Darko Martinec, dipl.ing.arh. - Vitomir toki, dipl.ing.arh. - John Leko, dipl.ing.prom.

- Tomislav Doleal, dipl.ing.gra. - Jasmina Kadija, dipl.ing.arh. - Zoran Baljkas, dipl.ing.el. - Petar ubri, ing.el. - Zdenko elan, dipl.ing.gra.

Peat Gradskog vijea:

M.P.

Predsjednik Gradskog vijea: Rade Ivas, dipl.iur.

vlastoruni potpis

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

vlastoruni potpis

Peat nadlenog tijela:

M.P.

upanija: ibensko-kninska upanija

Jedinica lokalne samouprave: Grad Vodice

Naziv prostornog plana:

URBANISTIKI PLAN UREENJA naselja VODICE i SRIMA

NOSITELJ IZRADE PLANA: Grad Vodice Ive ae 8 22 211 VODICE

Gradonaelni-k/ca:

Rade Ivas, dipl.iur. (2000.-2005.) Branka Juriev-Martinev, dipl.oec. (2005.-2008.)

Koordinacija u ime nositelja izrade Plana:

Upravni odjel za komunalne djelatnosti, ureenje prostora i imovinsko pravne poslove Proelnik odjela: Marko Lugovi, dipl.ing.gra. Voditelj izrade Plana: Lada Roca, dipl.ing.arh.

Odbor za prostorno planiranje, graditeljstvo i zatitu okolia

Predsjednik odbora: ime Vlai lanovi odbora: Ante Duvnjak, Ognjen Roca, Slavijo Skoi, Ante kari, Lino Vlahov

STRUNI IZRAIVA PLANA:

URBING d.o.o. Av.V.Holjevca 20, MB 0758680 10 000 ZAGREB

Direktor: Darko Martinec, dipl.ing.arh.

Koordinator Plana: Hrvoje Kujundi, dipl.ing.arh.

Struni tim u izradi Plana: Ljiljana Doleal, dipl.ing.arh. Hrvoje Kujundi, dipl.ing.arh. Darko Martinec, dipl.ing.arh. Vitomir toki, dipl.ing.arh. John Leko, dipl.ing.prom. Tomislav Doleal, dipl.ing.gra. Jasmina Kadija, dipl.ing.arh.

Struna suradnja - infrastruktura: Zoran Baljkas, dipl.ing.el. Petar ubri, ing.el. Zdenko elan, dipl.ing.gra., Hidroing d.o.o. Split

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA SADRAJ

URBING

Sadraj

A TEKSTUALNI DIO str.br.

I. Obrazloenje

Uvod 1

1. POLAZITA 31.1. Poloaj, znaaj i posebnosti naselja u prostoru Grada 31.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 31.1.2. Prostorno razvojne znaajke 71.1.3. Infrastrukturna opremljenost 81.1.4. Zatiene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti 101.1.5. Obveze iz planova ireg podruja 10

1.1.6. Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje 19

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA 232.1. Ciljevi prostornog ureenja gradskog znaaja 232.1.1. Demografski razvoj 232.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 232.1.3. Razvoj naselja, drutvene, prometne i komunalne infrastrukture 24

2.1.4. Ouvanje ekoloke stabilnosti i prostornih posebnosti naselja odnosno dijelova naselja 26

2.2. Ciljevi prostornog ureenja naselja 26

2.2.1. Racionalno koritenje i zatita prostora u odnosu na postojei i planirani broj stanovnika, gustou stanovanja, obiljeja izgraene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

26

2.2.2. Unaprjeenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture 27

3. PLAN PROSTORNOG UREENJA 293.1. Program gradnje i ureenja prostora 293.2. Osnovna namjena prostora 333.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, nain koritenja i ureenje povrina 363.4. Prometna i ulina mrea 373.4.1. Kopneni promet 373.4.2. Pomorski promet 393.5. Infrastrukturna mrea 403.5.1. Javne telekomunikacije 403.5.2. Plinoopskrba 403.5.3. Elektroopskrba 413.5.4. Vodoopskrba 413.5.5. Zatita od tetnog djelovanja voda 413.5.6. Odvodnja otpadnih voda 433.6. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora 443.6.1. Uvjeti i nain gradnje 44

3.6.2. Mjere zatite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina 46

3.7. Sprjeavanje nepovoljnih utjecaja na okoli 48


URBING

II. Odredbe za provoenje

Pojmovnik 511. Opi uvjeti ureenja prostora 531.1. Oblik, veliina i izgraenost graevne estice 541.2. Smjetaj graevina na graevnoj estici 541.3. Visina i oblikovanje graevina 561.4. Ureenje ograda i graevne estice 57

1.5. Prikljuak graevne estice i graevine na prometnu, elektroenergetsku i komunalnu infrastrukturu 58

2. Uvjeti odreivanja i razgraniavanja povrina javnih i drugih namjena 602.1. Stambena namjena 612.2. Mjeovita namjena 612.3. Javna i drutvena namjena 622.4. Gospodarske namjene 622.5. portsko rekreacijska namjena 632.6. Zelene povrine 632.7. Groblje 642.8. Povrine infrastrukturnih sustava 642.9. Morske luke 642.10. Vodne povrine 643. Uvjeti smjetaja i nain gradnje graevina gospodarskih djelatnosti 653.1. Proizvodne graevine 653.2. Poslovne graevine 663.3. Ugostiteljsko turistike graevine 674. Uvjeti smjetaja i nain gradnje graevina javnih i drutvenih djelatnosti 705. Uvjeti smjetaja i nain gradnje portsko rekreacijskih graevina 736. Uvjeti smjetaja i nain gradnje stambenih graevina 756.1. Obiteljske graevine 756.2. Viestambene graevine 77

7. Uvjeti ureenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroenergetske i komunalne mree s pripadajuim objektima i povrinama 78

7.1. Uvjeti gradnje prometne mree 787.1.1. Ulini koridori 787.1.2. Javna parkiralita i garae 817.1.3. Javne pjeake i biciklistike povrine 817.1.4. Luka podruja morskih luka 827.1.5. Javne telekomunikacije 837.2. Uvjeti gradnje elektroenergetske mree 847.3. Uvjeti gradnje mree komunalne infrastrukture 857.3.1. Plinoopskrba 857.3.2. Vodoopskrba 867.3.3. Odvodnja otpadnih voda 867.3.4. Groblje 878. Uvjeti ureenja javnih zelenih povrina 87

9. Mjere zatite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i graevina i ambijentalnih vrijednosti 88


URBING

9.1. Podruja posebnih uvjeta koritenja 889.2. Podruja posebnih ogranienja u koritenju 9010. Postupanje s otpadom 9011. Mjere sprjeavanja nepovljna utjecaja na okoli 9112. Mjere provedbe plana 9212.1. Obveza izrade detaljnih planova ureenja 9212.2. Obveza izrade urbanistiko-arhitektonskih natjeaja 93

GRAFIKI PRILOZI: str.br. 1. Poloaj naselja Vodica i Srime u irem prostoru 22. Izvadak iz PPUG Vodica: Koritenje i namjena povrina 143. Izvadak iz PPUG Vodica: Infrastrukturni sustavi 154. Izvadak iz PPUG Vodica: Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora 165. Izvadak iz PPUG Vodica: Graevinsko podruje Srime 176. Izvadak iz PPUG Vodica: Graevinsko podruje Vodica 18

7. Prikaz raspona povrina neizgraenih katastarskih estica sukladno kriterijima PPUG Vodica 22

PRILOG: 1. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA 2. SUGLASNOST ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR 3. POTVRDA O UPISU U IMENIK OVLATENIH ARHITEKATA ODGOVORNE OSOBE U

PRAVNOJ OSOBI 4. RJEENJE O UPISU U IMENIK OVLATENIH ARHITEKATA KOORDINATORA PLANA 5. SUGLASNOSTI MINISTARSTVA ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I

GRADITELJSTVA 6. PRETHODNA SUGLASNOST UPRAVE ZA ZATITU KULTURNE BATINE

MINISTARSTVA KULTURE 7. SUGLASNOST DRAVNE UPRAVE ZA ZATITU I SPAAVANJE 8. PRETHODNO MILJENJE HRVATSKIH VODA 9. MILJENJE UPANIJSKOG ZAVODA ZA PROSTORNO UREENJE IBENSKO-

KNINSKE UPANIJE 10. SUGLASNOST LUKE UPRAVE IBENSKO-KNINSKE UPANIJE

B GRAFIKI DIO Mjerilo

1. KORITENJE I NAMJENA POVRINA 1 : 2.0002.1. PROMETNA I ULINA MREA 1 : 2.0002.2. INFRASTRUKTURNA MREA 1 : 2.0003. UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE POVRINA 1 : 2.0004. NAIN I UVJETI GRADNJE 1 : 2.000

I. OBRAZLOENJE

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICA I SRIME I. OBRAZLOENJE

URBING

Uvod Obzirom na izmijenjene pretpostavke ureenja prostora gradskog sredita Vodica i njegovih susjednih naselja Tribunja i Srime, uslijed promjene drutveno gospodarskog sustava, te time i izmijenjenih zakonskih i podzakonskih propisa, postojea koncepcija razvoja naselja temeljena na Generalnom urbanistikom planu Tribunj-Vodice-Srima (Slubeni Vjesnik opina Drni, Knin i ibenik, br. 7/82, 22/83 i 25/85 i Slubeni Vjesnik opine ibenik, br. 14/88, 11/90 i 16/90) biva teko ostvariva, te kao takva znaajna prepreka u daljnjem ureenju toga prostora. Stoga je na 18. sjednici gradskog vijea grada Vodica odranoj 3. prosinca 1999. doneena Odluka o izradi i postupku donoenja Urbanistikog plana ureenja naselja Vodice, Tribunj i Srima. Po provedenom javnom natjeaju za izradu Plana odabrana je ponuda tvrtke Urbing iz Zagreba kao najpovoljnija, te je temeljem Ugovora o izradi Plana broj: klasa: 350-01/00-01/1, Urbroj: 378-00-3 od 10. srpnja 2000. zapoela njegova izrada. O prijedlogu Plana provedena je javna rasprava s javnim uvidom u trajanju od 30 dana i to od 20. listopada 2003. do zakljuno 18. studenog 2003. i javnim izlaganjem 27. listopada 2003. Po zavretku javne rasprave o Prijedlogu plana izraeno je i Izvjee o javnoj raspravi, ali temeljem njega i Prijedloga plana nije usvojen Konani prijedlog Plana, obzirom da je u meuvremenu dolo do izmjena i dopuna zakonskih i podzakonskih propisa iz podruja prostornog ureenja (Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o prostornom ureenju, Uredba o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora) ime se iskazala potreba za usklaenjem Prijedloga plana s istima. Usklaenje Plana bilo je mogue provesti tek po usklaenju prostornih planova ireg podruja (Prostorni plan ibensko-kninske upanije i Prostorni plan ureenja grada Vodica). Prostorni plan upanije je usklaen 2005. godine (Slubeni vjesnik ibensko-kninske upanije, br. 10/05), a godinu dana kasnije i Prostorni plan ureenja grada Vodica (Slubeni vjesnik ibensko-kninske upanije, br. 14/06). Tako su se stekli uvjeti za usklaenje urbanistikog plana ureenja. Primjenom izmjenjenih i dopunjenih gore navedenih propisa, promjenila se i koncepcija urbanistikog plana. Naime, odvajanjem podruja naselja Tribunj iz grada Vodica, te smanjivanjem graevinskog podruja naselja Srime kroz usklaenje prostornog plana ureenja grada uvelike se promjenilo i podruje obuhvata urbanistikog plana. Takoer je grafiki dio Plana bilo potrebno prikazati na kartografskim topografskim podlogama mjerila 1 : 2.000, to je uvelike promjenilo pristup rjeavanju kako prometne i uline mree, tako i ostalih postavki prostornog ureenja naselja Vodica i Srime. Obzirom na ove injenice bilo je potrebno ponoviti postupak donoenja urbanistikog plana izradom novog prijedloga Plana, a time i Javne rasprave o prijedlogu Plana. U svrhu omoguavanja daljnje izrade Plana izmeu grada Vodica i tvrtke Urbing zakljueni su Aneksi ugovora o izradi Plana br. Klasa: 350-01/06-01/1, Urbroj: 2182/04-04/01-06-1 od 05. lipnja 2006. i br. Klasa: 350-01/06-01/1, Urbroj: 378-06-1 od 03. listopada 2006. Obveza izrade Urbanistikog plana ureenja naselja Vodica i Srime odreena je temeljem

1

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA VODICE I SRIMA I. OBRAZLOENJE

URBING

odredbi lanka 142. stavak. 1. alineja 1. Odluke o donoenju Prostornog plana ureenja grada Vodica (Slubeni vjesnik ibensko-kninske upanije, br. 14/06) i temeljem toke 1.2. Programa mjera za unaprjeenje stanja u prostoru grada Vodica (Slubeni vjesnik ibensko-kninske upanije, br. 12/05). Kroz ovaj dokument prostornog ureenja iskazane su sve zajednike potrebe, razvojne opcije i njihova operacionalizacija kroz smjernice i odredbe za ureivanje i zatitu prostora naselja Vodica i Srime. Urbanistikim planom ureenja dana je ocjena stanja, te su temeljem toga utvreni ciljevi prostornog ureenja kroz znaaj i posebnosti prostora, mogunosti i ogranienja razvoja prostorno-gospodarskih struktura naselja, te utvrena koncepcija njihovog budueg prostornog ureenja. Temeljem usvojene koncepcije utvreni su osnovni uvjeti koritenja i namjene javnih i drugih povrina naselja, te prometna, odnosno ulina i komunalna infrastrukturna mrea kao i planski odnosi namjena prostora.

2


URBING

1. POLAZITA 1.1. Poloaj, znaaj i posebnosti naselja u prostoru Grada 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru OBUHVAT I POLOAJ Gradsko sredite Vodice zajedno s naseljem Srimom ini jedinstvenu urbanu cjelinu iji je planski razvoj obuhvaen ovim Urbanistikim planom. Urbanistikim planom ureenja (Planom) obuhvaena su graevinska podruja navedenih naselja s pripadajuim akvatorijem, graevinska podruja gospodarskih zona (proizvodna zona Mlievac, poslovna zona Kuljae, ugostiteljsko-turistike zone Bristak-dio, Punta, Olympia-Imperijal i Hacijenda), graevinska podruja portsko-rekreacijskih zona Bristak, Blata i Raice, te izdvojena graevinska podruja naselja vjerske namjene u istonoj Srimi i juno od Hacijende. Planom je obuhvaena povrina od oko 712 ha u koju je uraunat i pripadajui akvatorij. Naselja Vodice i Srima smjetena su u priobalnom podruja grada Vodica na potezu od granice sa opinom Tribunjom na zapadu do ugostiteljsko-turistike zone Donje Srime na istoku, tako da je ovim Planom obuhvaeno zranom linijom oko 5 km obale. Nalaze se svega 12 km udaljena dravnom cestom od upanijskog sredita, ibenika, a 15-ak km od vorita na autocesti Zagreb-Split.

GRAFIKI PRILOG 1. POLOAJ NASELJA VODICA I SRIME U IREM PROSTORU

3


URBING

MORFOLOKE, KLIMATSKE I SEIZMOLOKE ZNAAJKE Najvei dio obuhvaenog prostora odlikuje se niskom i blago valovitom konfiguracijom terena, tako da se teren blago uzdie od morske obale prema sjeveroistoku i sjeverozapadu. Neto strmije, teren se uzdie na podruju kivanele i Obrova, Najvea nadmorska visina iznosi oko 50 m.n.m. Zemljite je preteito graeno od malih i mekih stjena (lapora). Cjelokupno podruje obuhvata nalazi se u seizmikom pojasu VII po MCS, s time da je najaktivnije seizmiko podruje dio obalnog pojasa zapadno od Vodica. Klima je sredozemna to znai da su zime u prosjeku relativno blage s mnogo kie, a ljeta suha s visokim temperaturama. POVIJESNI PREGLED Nastanak Vodica vezan je uz poetak gradnje crkve sv. Kria kraj dananjeg hotela Punta, 1402. godine. Jedan ibenski zapis iz iste godine imenuje Vodice po prvi puta. U to doba obala je jako slabo naseljena, ima samo nekoliko kua. Ovdje su pristajali brodovi, odravao se sajam. Razmjenjivali su se domai poljoprivredni i zanatski proizvodi sa onima pristiglima na brodovima. Ipak, Vodice su po neemu bile fenomen: one su izvozile pitku vodu i to sve do kraja 19. stoljea. Uostalom, razvile su se upravo na ovome mjesto zahvaljujui bunarima s boatom vodom. Danas su na glavnom gradskom trgu ouvana dva kao spomen na tradiciju i stare obiaje. Kroz 15. i 16. stoljee oko mjesta se u nekoliko navrata gradio visoki obrambeni zid sa trima kulama koje su titile stanovnitvo i omoguavale kontrolu putnika koji su ulazili u grad. Kue su graene naslonjene jedna na drugu, ulice su bile tako uske da su jedva mogla proi jedna kola. Ima tako uskih kala, gdje se ne mogu mimoii dva ovjeka. Tako se bilo lake braniti i od zime i od neprijatelja. Pred Vratima grada podignut je bad-han, ili baana. Ovdje su pridolice na sajam morale ostavljati svoje konje i oruje, to se naroito odnosilo na neprijatelje Turke. Kasnije, 1878. godine, na temeljima stare baane sagraena je nova zgrada u kojoj je danas smjetena gradska knjinica. Kad je turska opasnost minula, zidine i kule su poruene, a kvalitetne kamene gromade posluile su za gradnju stambenih kua. U sreditu mjesta i sad stoji oriev toranj izgraen u prvoj polovici 16. st.. Bio je podignut kao vojno-fortifikacijska graevina, a kasnije je bio adaptiran u ljetnikovac. Piginog tornja, sjeaju se stariji Vodiani, jer je sruen nakon drugog svjetskog rata. Druga kula najvjerojatnije je bila na Poljani, a trea je bila na kraju ulice Hrvatskih prvoboraca. Veliki muo gradi se 1646. godine, pa Vodice jo vie gospodarski jaaju. Nakon konanog odlaska Turaka, selo prosperira, gradi se sve vie kua i izvan gradskih zidina. Stanovnitvo naglo brojano raste i crkvica sv. Kria postaje premala da bi primila sve vjernike. Odlueno je da se gradi nova upna crkva u sreditu. Gradnja poinje 1746. i traje do 1749. godine, a majstor je poznati barokni graditelj Ivan Skoko. Uz crkvu gradi se zvonik, majstor je Vicko Macanovi iz Dubrovnika. Vodice postaju samostalna opina 1891. godine i ukljuuju Draice, Piu, Okit, Rakitnicu, Stajice, Vrbice i Tribunj. Naselje Srima je takoer ve postojalo u srednjem vijeku, no stanovnici su pred opasnou od Turaka prebjegli na oblinji otok Prvi i formirali naselje epurine. Prestankom te opasnosti krajem 17. stoljea vraaju se u Srimu. DEMOGRAFSKE ZNAAJKE Dosadanje kretanje stanovnitva praeno kroz slubene popise od 1857. godine pa do posljednjeg popisa 2001. pokazuje ukupni porast broja stanovnika naselja Vodica i Srime.

4


URBING

Osjetni pad broja stanovnika dogodio se u razdoblju II. Svjetskog rata kako je vidljivo iz prvog poslijeratnog popisa 1948. godine. Njime je utvreno manje stanovnika nego popisom iz 1931. godine. Slijedei pad broja stanovnika uoava se u meupopisnom razdoblju 1953.-1961. zbog poveanog iseljavanja stanovnitva u inozemstvo (tzv. privremeni rad). Od tada pa do 2001. godine broj stanovnika je konstantno u porastu poglavito kao posljedica jaanja turistike djelatnosti. Poveanje broja stanovnitva u najveoj mjeri je posljedica useljavanja stanovnitva iz zagorskog ruralnog dijela Grada i upanije, a u manjoj mjeri posljedica prirodnog prirataja. Gledajui porast broja stanovnitva izmeu popisnih godina 1981. i 2001. odvojeno po naseljima, uoava se nagli porast stanovnitva u Srimi, (indeks 1,79), te neto manji u Vodicama (indeks 1,44).

Tablica 1.- Kretanje broja stanovnika (1857.-2001.)

naselje 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. Vodice 1.335 1.587 1.812 2.110 2.633 2.771 3.000 3.024 2.776 2.934 2.872 3.257 4.104 5.050 5.907 Srima - - 51 111 167 189 234 282 113 167 160 184 202 331 593 UKUPNO 1.385 1.587 1.863 2.221 2.800 3.005 3.234 3.306 2.889 3.101 3.032 3.441 4.306 5.381 6.500

KRETANJE BROJA STANOVNIKA

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

1857

.18

69.

1880

.18

90.

1900

.19

10.

1921

.19

31.

1948

.19

53.

1961

.19

71.

1981

.19

91.

2001

.

POPISNE GODINE

Vodice Srima

Na obuhvaenom podruju prema popisu stanovnitva iz 2001. godine popisano je 6.500 stanovnika, to je inilo 71% ukupnog stanovnitva grada Vodica. Od tog broja 91% stanovnitva 2001. ivjelo je u Vodicama, a ostatak u Srimi. Za cjelokupno podruje obuhvata prosjena veliina kuanstva iznosila je 3 lana po kuanstvu, te je ujednaena u oba naselja. Znaajno je za napomenuti da se 44% od ukupnog broja stanova koristi za povremeno stanovanje s tendencijom poveanja omjera stanova za povremeno i stalno stanovanje u korist stanova za povremeno stanovanje. Prosjeni broj stalnih stanovnika po stambenoj jedinici za stalno stanovanje iznosio je 2,4 stanovnika. Ukoliko se isti broj primjeni na stanove za povremeno stanovanje, onda proizlazi da su Vodice 2001. godine imale u turistikoj sezoni povremeno prisutnih 4.060 stanovnika, to je ukupno sa stalnim stanovnitvom iznosilo oko 10.000 stanovnika. Dotle je u Srimi bilo 1.000 povremenih

5


URBING

stanovnika, to znai ukupno 1.600 stanovnika. Broju povremenih stanovnika u turistikoj sezoni valja pridodati broj turista u hotelima, odmaralitima i kampovima koji iznosi oko 4.000. Dakle, ukupni broj korisnika 2001. godine na obuhvaenom prostoru iznosio je oko 15.000 do 16.000.

Tablica 2.- Kuanstva i stanovi (2001.)

povrina broj stalnih gustoa broj i prosj. veliina stambene jedinice naselja obuhvata stanovnika stanovnitva kuanstva ukupno za povremeno stanov.

ha % broj % st./ha broj st./ku. broj broj % Vodice 597,0 83,8 5.907 90,9 9,9 1.971 3,00 4.134 1.692 40,9Srima 115,0 16,2 593 9,1 5,2 202 2,93 671 415 61,8UKUPNO 712,0 100,0 6.500 100,0 9,1 2.173 2,99 4.805 2.107 43,9

Obzirom na priljev novog stanovnitva, na njegovu povoljnu dobnu i obrazovnu strukturu mogue je raunati na daljni pozitivni demografski razvoj ovog podruja.

Dobna struktura stanovnitva (2001.)

-300 -200 -100 0 100 200 300

0-45-9

10-1415-1920-2425-2930-3435-3940-4445-4950-5455-5960-6465-6970-7475-7980-8485-8990-94

95 i vie

M

Tablica 3.- Stanovnitvo u zemlji i inozemstvu (1991.)

naselje sveukupno stanovnitvo u zemlji stanovnitvo stanovnitvo ukupno aktivno uzdravano u inozemstvu VODICE 5.050 4.679 1.906 2.773 371 SRIMA 331 286 125 161 45 UKUPNO 5.381 4.965 2.031 2.934 416

% 100,0 92,3 40,9 59,1 8,7 Najvie radnika zaposleno je u ugostiteljstvu i turizmu, zatim u trgovini, obrtu i uslunim djelatnostima, te industriji. Znatni broj zaposlenih radi u ibeniku.

6


URBING

1.1.2. Prostorno razvojne znaajke Vodice i Srima imaju vrlo povoljan geoprometni poloaj. Urbana cijelina smjetena na morskoj obali povezana je dravnom cestom br. 8 (Jadranska turistika cesta) sa upanijskim sreditem, ibenikom udaljenim svega 12 km, te s drugim znaajnim upravnim i turistikim sreditima sredinje Dalmacije. Takoer, vrlo znaajna je i pomorska prometna veza sa susjednim otocima i priobalnim podrujima, ali jo uvijek nedovoljno razvijena. Za napomenuti je da se u neposrednom zaleu Vodica nalazi nacionalni park "Krka", zatim u smjeru Biograda n/m park prirode "Vransko jezero", te na moru nacionalni park "Kornati", a svi na udaljenosti od oko 25 km. Ovakav vrlo povoljan smjetaj pogodovao je razvoju turistiko-ugostiteljske djelatnosti. Stoga su Vodice jedan od znaajnijih turistikih sredita hrvatskog Jadrana, koji je prije Domovinskog rata ostvarivao oko 800.000 turistikih noenja tijekom sezone. Najvei dio turisikih kapaciteta odnosi se na komplementarne kapacitete, odnosno na smjetaj u kuanstvima. Drugi dio turistikih kapaciteta ine hoteli od kojih je najvei dio smjeten u dvije hotelske zone: Punta i Olympia-Imperijal. U zoni Punta smjeteni su hoteli: Punta, Bili Kamen, Dalmatino i Kristina ukupnog kapaciteta od 1.030 kreveta (prema podacima iz PP-a), a u zoni Olympia-Imperijal hoteli: Olympia, Imperijal, Ville Matilde i autokamp Imperijal ukupnog kapaciteta od 2.450 kreveta. Izvan ovih zona u graevinskim podrujima naselja smjeteni su jo hoteli: Orion, Jadran Plavi, Sidro i S.P.A. Maris ukupnog kapacitea od oko 120 kreveta. Hotelski kapaciteti iznose oko 3.200 kreveta. Prostorni razvoj na podruju Vodica i Srime usprkos pokrivenosti prostora prostornim planovima (GUP i PUP-ovi), te drugim prostorno-razvojnim dokumentima, ima djelomino stihijski karakter koji se najvie ogledava u rubnim stambenim zonama. U novim udaljenijim stambenim zonama od sredita, nedostaju pratei sadraji (objekti javne i drutvene namjene, javne ureene zelene povrine, javne parkiraline povrine). Ova problematika naroito dolazi do izraaja u ljetnim mjesecima u vrijeme turistike sezone kada na istom prostoru boravi dvostruko, pa i viestruko vie ljudi nego u ostalom dijelu godine. 50% povrina unutar podruja obuhvata su izgraene odnosno zaposjednute povrine najveim dijelom stambenom izgradnjom, objektima prometne i komunalne infrastrukture i drugim prateim urbanim sadrajima. Zaposjednute povrine karakterizira vrlo gusta izgradnja poglavito stambenih graevina unutar kojih se neto vie od polovice stanova koristi za stalno stanovanje, a drugi dio za povremeno stanovanje (apartmani). Ovakva gustoa je, moglo bi se rei, podjednako prisutna kako u povijesnoj jezgri naselja, tako i u novijim dijelovima naselja, a to je zorno predoeno zranom snimkom predjela Vrulje u Vodicama. Takav nain izgradnje oito je uvjetovan vrlo visokom cijenom zemljita na ovom atraktivnom obalnom podruju. Rast novih stambenih zona s takvim nainom izgradnje uvjetovao je kaotinu prometnu mreu, tako da se u tom "stisnutom" prostoru nisu mogli realizirati ulini koridori potrebnih dimenzija. Ovakva "labirintska" ulina mrea najizrazitija je u rubnim dijelovima naselja u kojima je teko ostvariva prometna preglednost i pristupanost. S tog gledita tako izgraeni prostor gubi na atraktivnosti. Preostala polovica neizgraenog prostora ima karakter kultiviranog krajobraza s prevladavajuim biljnim kulturama specifinim za sredozemni pojas (vinogradi, maslinici, vonjaci), te specifinim gromaama.

7


URBING

Naselje Vodice ima tendenciju jaeg razvoja sjeverno od dravne ceste br. 8 (Jadranska magistrala) ime ta prometnica biva uvuena u izgraeno tkivo naselja, te poprima karakter glavne gradske prometnice. Uz stambene zone Mlievac, Stanine i Raice na tom prostoru se razvija i nova gospodarska zona u kojoj su danas ve smjeteni odreeni gospodarski proizvodni i poslovni subjekti. Izvan odreenog graevinskog podruja naselja, a unutar zona predvienih za ugostiteljsko-turistiku i portsko-rekreacijsku namjenu utvrenih prostornim planovima ireg podruja nalazi se nekolicina bespravno sagraenih stambenih graevina. Naselje Srima danas je praktino povezano s Vodicama, te se prostire u kontinuitetu od Lovetova do ceste za ibenik. Izmeu obale i Puta V. Lisinskog u navjeem dijelu je izgraeno podruje, tako da je tendencija nove izgradnje, odnosno irenja naselja u dubinu prostora, sjeverno od Puta V. Lisinskog. Takoer dio stambene izgradnje protee se istono od ceste za ibenik uz obalu. TIPOLOGIJA I NAIN GRADNJE Najstariji dio naselja Vodica (povijesna jezgra i njezin kontaktni prostor) i Srime karakterizira izgradnja graevina na vrlo malim graevnim esticama, tako da njihova izgraenost dosie i 100%. Ovdje su graevine graene najveim dijelom kao ugraene (skupne) i poluugraene (dvojne), a samo rijetko kao slobodnostojee. Slobodnostojee graevine u tom sredinjem dijelu Vodica najveim dijelom predstavljaju graevine javne namjene. Veliki zamah u izgradnji preteito stambenih graevina dogodio se u drugoj polovici 20. st., kao posljedica znaajnijeg razvoja turizma. Tu izgradnju karakteriziraju stambene graevine izgraene preteito na slobodnostojei nain na graevnim esticama malih povrina, s udaljenostima od granica estice manjih od 3,0 m. Preteita visina graevina iznosi tri do etiri nadzemne etae: prizemlje, kat ili dva i potkrovlje. Unutar same stambene izgradnje vidljiva je tendencija posljednjih godina u sve veoj izgradnji viestambenih graevina. Stoga se moe govoriti o sveopem poveanju broja stambenih jedinica, pa tako i poveanju gustoe stanovnitva. Dakle, sa preteito obiteljskih graevina, prelo se na izgradnju preteito viestambenih graevina. 1.1.3. Infrastrukturna opremljenost PROMETNA MREA Kraljenica prometne/uline mree Vodica ini dravna cesta br. 8 Magistrala. Na nju se vee mrea ostalih ulica od kojih se izdvajaju glavne sabirne ulice. Za sjeverozapdni i zapadni dio grada Vodica, to je uapnijska cesta br. 6086 koja sprovodi promet od sjevernog dijela Grada, odnosno autoceste, prema sreditu Vodica i Tribunju. Tu cestu ine ulice: Put Gaeleza, Prve primorske ete i G.A.Kukure. Glavnu prometnu okosnicu sredinjeg dijela Vodica ine ulice: Bribirskih knezova, A. Poljika, Artina i irila i Metoda, a sjevernog dijela Vodica Zatonska ulica. Glavne sabirne prometnice istonog dijela Vodica su: ulica L.A.Kabalera, te ulice Ljudevita Gaja i Put V. Lisinskog, dok glavnu okosnicu Srime ini upanijska cesta br. 6087, odnosno ulica Srima I. Navedene prometnice u najveem dijelu zadovoljavaju tehnikim karakteristikama modernih prometnica, dok za preostale ulice u naseljima se to ne moe rei. Ostale stambene ulice u najveem dijelu predstavljaju ulice nedovoljnih irina kolnika za dvosmjerno prometnovanje i u najveem dijelu bez izgraenih nogostupa. Takoer, znaajniji dio ovih

8


URBING

ulica je slijepo. U samom gradskom povijesnom sreditu Vodica ulice se pretvaraju u uzane kale kojima je mogu samo pjeaki i biciklistiki promet. Na podruju Vodica i Srime vrlo je mali broj javnih parkiralinih povrina. Najvei dio ih je smjeten u obalnom pojasu na povrinama koje su nastale nasipavanjem mora. Sav pomorski promet vezan je uz luku Vodice, te oblinju marinu u uvali Male Vrulje. Na navedenim lokacijama nalazi se i najvei broj priveza za domicilno stanovnitvo. Znaajniji broj priveza nalazi se jo u uvalama Vele Vrulje i Lovetovo, te uvali Vrulje u sredinjem dijelu Srime. TELEKOMUNIKACIJSKA MREA Izgraeni dio ovim Planom obuhvaenog prostora u potpunosti je obuhvaen javnom telekomunikacijskom pokretnom i nepokretnom mreom. Trenutani kapacitet komutacija u potpunosti zadovoljava potrebe za telekomunikacijskim uslugama. Prijenosni sustavi na tranzitnom i lokalnom nivou bazirani su na svjetlovodnim sustavima koji povezuju izdvojene pretplatnike stupnjeve u Vodicama i Tribunju i ATC u Vodicama s tranzitnom ATC u ibeniku. ATC Vodice (RSS/83) kapaciteta je 3.840 pretplatnika, a prikljueno je 3.512 pretplatnika. ATC u Vodicama, takoer je spojena sa ATC ibenik radio-relejnom vezom. ELEKTROENERGETSKA MREA Naselja Vodice i Srima napajaju se elektrinom energijom preko trafostanice 30/10 kV "Vodice" koja je smjetena u sjeverozapadnom dijelu Vodica na lokaciji Mlievac. Snaga trafostanice je 2x8 MVA. Putem 30 kV dalekovoda spojena je sa TS 220/110/30 kV "Bilice", ime je povezana na upanijski i dravni elektroenergetski sustav. Drugim 30 kV dalekovodom spojena je s TS "Tisno". Elektroopskrbnu mreu podruja Vodica i Srime ini mrea 10/0,4 kV trafostanica koje su meusobno i s TS "Vodice" povezane 10 kV dalekovodima, odnosno kabelima. VODOOPSKRBNA MREA Vodice i Srima imaju izgraenu vodoopskrbnu mreu koja je povezana na vodoopskrbni sustav upanije. Srima se snabdijeva pitkom vodom iz vodospreme "Most" putem cjevovoda 450 mm, istoni i sredinji dio Vodica iz vodospreme "Le" putem cjevovoda 250 mm, a sjeverozapadni i zapadni dio Vodica iz vodospreme "Most" putem cjevovoda 500 mm koji je poloen du trase magistralnog cjevovoda ibenik-Biograd, te se od njega odvaja kod ceste za Okit i dalje nastavlja cestom br. - 6086 prema Tribunju. MREA ODVODNJE OTPADNIH VODA Sustavom odvodnje otpadnih voda obuhvaen je samo ui dio Vodica (gradska jezgra). s time da je stanje sustava vrlo loe (dotrajalost instalacija). Obzirom na znaajne turistike kapacitete u hotelskim objektima na lokacijama Olympia-Imperijal i Punta u Vodicama izvedena je dispozicija otpadnih voda putem ureaja za proiavanje i kratkih podmorskih ispusta u more. Nedovoljnim odravanjem ovih ureaja, te razvedenou obale i plitkoi mora pogoralo se stanje istoe priobalnog mora koje se izmeu ostaloga najvie koristi za rekreativne aktivnosti (kupalita). U smislu sagledavanja problematike odvodnje otpadnih voda u vrijeme izgradnje marine u Vodicama izraena je Studija odvodnje otpadnih voda podruja Tribunj-Vodice-Srima (TEH Projekt, Rijeka). Studijom je predloena dispozicija otpadnih voda putem triju ureaja

9


URBING

za proiavanje s podmorskim ispustima. Takoer je, u travnju 1999. godine izraena i Studija zatite voda na podruju ibensko-kninske upanije (Hidroprojekt-ing, d.o.o., Zagreb). Njome je predloeno rjeenje dispozicije otpadnih voda podruja Tribunj-Vodice-Srima putem jedinstvenog ureaja za proiavanje i podmorskog ispusta izmeu otoka Lukovnika i Logoruna u Kaprijski kanal. Temeljem te studije izraen je 2006. godine i projekt sustava odvodnje otpadnih voda za prostor od Jadrije do Sovlja u Tribunju. 1.1.4. Zatiene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne

vrijednosti i posebnosti Unutar podruja obuhvata zateena su znaajna kulturna dobra. To se prvenstveno odnosi na preventivno zatienu povijesnu graditeljsku cjelinu Vodica. Od registriranih kulturnih dobara u Vodicama su crkva sv. Kria iz 1421. godine na Punti, oriev turanj (oria kula) iz 16. stoljea, upna barokna crkva sv. Kria iz prve polovice 18. st., te povijesna graditeljska cjelina naselja Vodica. Unutar podruja obuhvata nema registriranih zatienih dijelova prirodne batine, ali postoje vrijednije zelene povrine kao parkovi unutar ve izgraene strukture naselja ili kao zelene povrine koje su sastavni dio krajolika na rubnim dijelovima izgraene strukture. Znaajnije zelene, parkovne povrine nalaze su unutar izgraenih turistikih zona kao dio hotelskih kompleksa i kampova na Punti i zoni Olympia-Imperijal u Vodicama. Znaajnu ambijentalnu vrijednost neizgraenog prostora ine suhozidine - gromae kao mee katastarskih estica. 1.1.5. Obveze iz planova ireg podruja Definiranje ciljeva i interesa mjesnih odbora i stanovnitva Vodica i Srime u polaznim osnovama ovoga Plana potrebno je bilo uskladiti s interesima dravnog, upanijskog i gradskog znaaja. Stoga su se pri odreivanju prostornog ureenja prostora Vodica i Srime morale uzeti u obzir obveze proizale iz dokumenta prostornog ureenja ireg podruja, a to je Prostorni plan ureenja grada Vodica (Slubeni vjesnik ibensko-kninske upanije, br. 14/06). Njime su dane osnovne smjernice prostornog razvoja koje se odnose i na prostor naselja Vodica i Srime, te su odreeni zahvati u prostoru od dravnog, upanijskog i gradskog znaenja, ije su dispozicije i uvjeti ureenja i koritenja detaljnije odreene ovim planom. U nastavku su dane obveze iz Prostornog plana ureenja grada Vodica.

NASELJA I STANOVNITVO Glavnu okosnicu razvoja grada Vodica ini priobalni prostor s gradskim sreditem, Vodicama (procijenjeno 6.500 stanovnika 2015. godine). Obzirom na veliinu i znaaj naselje Srima je predloeno kao manje lokalno, odnosno poticajno razvojno sredite (oko 900 st. 2015. g.). Predvieni kapacitet ovih naselja (do 2015. godine) iznosi oko 18.000 korisnika. Demografskim analizama procjenjeno je da bi do 2015. godine naselje Vodice imalo uz 6.500 stalnih i 8.500 povremenih stanovnika, a Srima uz 900 stalnih i 2.100 povremenih.

10


URBING

Do 2015. godine predvieno je ukupno 18.000 korisnika u naseljima Vodicama i Srimi. Dakle, predvieno je znatnije poveanje broja povremenih stanovnika koji bi 2015. godine inili 59% od ukupnog broja stanovnika tih naselja. Ovo proizlazi iz injenice da se u 6 zadnjih godina od posljednjeg popisa stanovnitva (2001.) do donoenja prostornog plana ureenja grada Vodica (2006.) nastavilo sa poveanom izgradnjom novih stambenih jedinica - apartmana za trite. Tek po donoenju navedenog plana takva je izgradnja zaustavljena. GOSPODARSKE DJELATNOSTI Neposredno uz naselje Vodice smjetena je proizvodna zona od upanijskog znaaja (naznaena u PP-u), predviena za smjetaj prvenstveno graevina namijenjenih industrijskoj i zanatskoj proizvodnji uz mogunost smjetaja i graevina poslovnih namjena. Sjeveroistono od naselja Vodice na dravnoj cesti br. 8 odreena je poslovna zona "Kuljae" od lokalnog znaaja unutar koje se predvia smjetaj uslunih, trgovakih i komunalno-servisnih sadraja. Smjetaj graevina ugostiteljsko-turistikih sadraja (hoteli i turistika naselja) predvien je unutar ugostiteljsko-turistikih zona od upanijskog znaaja. Unutar ovih zona predvien je i smjetaj portsko-rekreacijskih sadraja kao nadopuna osnovnoj namjeni. Uz ve postojee dvije takve zone u naselju Vodice (Punta i Olympia-Imperijal) planirana je i nova zona, Bristak izmeu Tribunja i Vodica kapaciteta do najvie 900 kreveta. Prema tome, ukupni kapacitet ugostiteljsko-turistikih zona iznosi 4.380 kreveta. Obzirom na prostorno-planske postavke prostornog plana upanije unutar akvatorija naselja Vodica i Srime odreene su dvije luke nautikog turizma po jedna u svakom naselju. Postojea u Vodicama s kapacitetom od 415 vezova, te planirana u Srimi s kapcitetom od najvie 40 vezova. DRUTVENE DJELATNOSTI U gradskom sreditu Vodicama, obzirom na planirani broj gravitirajueg stalnog stanovnitva iskazuje se uz odreeni broj odvjetnikih ureda i eventualno ured javnog biljenika (1 ured/20.000 stanovnika). Temeljem uvida u postojeu odgojnu i obrazovnu mreu, normative i ocjene demografske slike kojom je utvreno da se broj predkolske i kolske populacije na Gradskom nivou nee znatnije poveati zbog starenja stanovnitva, iskazuje se potreba eventualno za podrunim kolskim odijeljenjima i predkolskim ustanovama na sjevernom dijelu Vodica i u Srimi, gdje se oekuje znatnija stambena izgradnja, a time i poveani broj djece. U planskom razdoblju ne predvia se srednjekolska ustanova na podruju Grada, obzirom da je optimum za takvu kolu prostorna jedinica od 10.000 do 30.000 stalnih stanovnika. Na podruju grada Vodica predloena je zdravstvena zatita na primarnoj razini koju pokriva Dom zdravlja sa podrunim ambulantama (od 500 do 2040 pacijenata/timu). Uz portsko-rekreacijske sadraje unutar graevinskih podruja naselja i ugostiteljsko-turistikih zona predviene su i izdvojene portsko-rekreacijske zone na lokacijama; Bristak, Blata i Raice. portsko-rekreacijske zone predviene su za: smjetaj portskih graevina, rekreacijskih sadraja i kupalita.

11


URBING

PODRUJA POSEBNIH OGRANIENJA U KORITENJU U cilju ouvanja prostornih, arhitektonskih vrijednosti naselja potrebno je detaljnijom prostorno-planskom dokumentacijom odrediti sukladno konzervatorskim podlogama zone zatite; ua zatitna zona s posebnim uvjetima koritenja i kontaktna zona - oblikovno vrijedno podruje naselja s posebnim ogranienjima u koritenju. U graevinskim podrujima naselja u kojima manje od 50% postojeih graevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalite u tom naselju u pojasu do 70 m od obalne crte, ne moe se planirati gradnja, niti se moe graditi pojedinana ili vie graevina namijenjenih za:

proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom, trgovinu neto trgovake povrine vee od 1.500 m2, osim ako to zahtijevaju prirodni

uvjeti i konfiguracija terena. u neizgraenom dijelu graevinskog podruja naselja u pojasu najmanje 70 m od

obalne crte moe se planirati samo izgradnja hotela, graevina javne namjene i ureenje javnih povrina, infrastrukturnih graevina i drugih graevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smjetaj na obali (brodogradilita, luke i sl.).

U svrhu efikasne zatite od moguih potresa neophodno je konstrukcije svih graevina planiranih za izgradnju na podruju inteziteta potresa VII i vie stupnjeva po MCS ljestvici uskladiti s posebnim propisima za navedene seizmike zone. Takoer se nalae potreba zatite javnog vodnog dobra vodotoka i bujica, te u svezi toga ograniavanja koritenja istih u pogledu zahvata u prostoru koji bi mogli ugroziti nesmetano provoenje voda. PROMET Predviena je korekcija trase ceste D8 na dionici kod Vodica, tako da tvori obilaznicu Vodica. Time bi dravna cesta bila poloena izvan graevinskih podruja, ime bi se omoguio sigurniji i bri tranzitni promet. Stoga je predvieno onemoguavanje neposrednih prikljuaka sa pojedinih graevinskih estica na dravnu cestu. Na podruju naselja Vodica predviena je korekcija trase ceste 8086 njenim izmicanjem na rubni dio graevinskog podruja. Na mreu dravnih i upanijskih cesta nadovezuje se mrea lokalnih i ostalih nerazvrstanih cesta. Planom je predviena nadopuna ove osnovne cestovne mree novim lokalnim i ostalim cestama kako bi se povezali planirani sadraji i dijelovi graevinskih podruja predvieni za irenje naselja. Tako je planirana duobalna poveznica u kategoriji lokalne ceste kojom bi se povezalo podruje Vodica i Srime s planiranom ugostiteljsko-turistikom zonom Donjom Srimom i Jadrijom, odnosno cestom L65036. Obzirom na problematinost (kaotinost) cestovne mree Gradskog sredita, Vodica, te njezino preoptereenje i neprotonost tijekom ljetnih mjeseci, predlae se premjetanje autobusnog kolodvora na primjereniju lokaciju koja e se odrediti prostornim planom ueg podruja. Daljni razvoj pomorskog prometa najveim idjelom e ovisiti o gospodarskim prilikama i kvaliteti ponude lukih sustava da zadovolje prometnu potranju. Stoga je potrebno u lukama osposobiti postojee gatove ili izgraditi nove za sigurno pristajanje kako postojeih brodova, tako i brzih brodova nove generacije. Unutar akvatorija ugostiteljsko-turistikih zona Bristak, Punta i Olympia-Imperijal predviena je mogunost smjetaja graevina za prihvat izletnikih, rekreacijskih i portskih plovila.

12


URBING

Sukladno prijedlogu drutvenih funkcija i sustava sredinjih naselja planirana je nadopuna mree potanskih jedinica lociranjem nove unutar graevinskog podruja naselja Srime. Smjetaj sezonskih potanskih jedinica predvien je unutar ugostiteljsko-turistikih zona. Obzirom da su prijenosni sustavi i kapaciteti nepokretne telekomunikacijske mree zadovoljavajui ne nalae se potreba za proirenjem telekomunikacijske mree. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA Uz postojee elektroenergetske objekte planira se izgradnja novih dalekovoda i transformatorskih postrojenja kojima bi se upotpunila postojea elektroenergetska mrea. Od novih transformatorskih postrojenja i dalekovoda napona 30 kV i veeg planira se:

osposobljavanje 30 kV DV za napon od 110 kV, rekonstrukcija i dogradnja TS 30/10(20) kV Vodice na nain da postane

110/10(20) kV TS sa spojnim dvostrukim 110 kV kabelom du Zatonske ulice, korekcija trase postojeeg i planiranog 110 kV DV TS Bilice TS Kapela, TS 30/20(10) kV Srima snage 8 MVA (2x4) s prikljukom na mreu 30 kV

dvostrukim kabelskim vodom. Jedan kabelski vod je iz TS 100/10(20) kV Vodice, a drugi sa odcjepa sa DV 30 kV TS 110/30/10 kV Bilice - TS 100/10(20) kV Vodice.

Da bi se u potpunosti zadovoljio postojei i planirani konzum predvieno je interpoliranje novih trafostanica naponskog nivoa 10(20)/04 kV u podrujima planiranog rasta gospodarskih (turistiki, proizvodni, poslovni) i drugih preteito stambenih sadraja. Preporua se zamjena postojeih nadzemnih vodia podzemnim. KOMUNALNA INFRASTRUKUTRA Koncepcija razvitka vodoopskrbe kako na cjelokupnom podruju upanije, tako i za podruje Grada Vodica utvrena je Srednjoronim programom opskrbe pitkom vodom ibensko-kninske upanije. Planirani sustav odvodnje otpadnih voda obuhvaa sva priobalna naselja, te gospodarske (ugostiteljsko-turistike, poslovne, proizvodne) i portsko-rekreacijske zone. Glavni objekt ovog sustava je sredinji bioloki ureaj za proiavanje otpadnih voda koji e se izgraditi na podruju izmeu Vodica i Tribunja. Predvia se izgraditi podmorski ispust u kaprijski kanal duine 1.900 m. Za ovo podruje predvia se u planskom vrnom razdoblju najmanje 40.000 E.S. (ekvivalentnih stanovnika). Zbog velike razlike prikljuenih korisnika ljeti i zimi pretpostavka je da e se ureaj graditi za dva razdoblja razvitka i to veliine: 20.000 ES. Stoga je ureaj mogue realizirati i po etapama. Kanalizacijska mrea e se razvijati kao razdjelni sustav tako da e na ureaj dolaziti samo fekalne otpadne vode, dok e se oborinske vode isputati preko preljeva. Prikupljanje komunalnog otpada prije njegova konanog zbrinjavanja organizirat e se putem transfer stanice. Prikupljeni otpad sa podruja grada Vodica odlagat e se na odlagalitu Bikarac. Planom su odreene sve postojee lokacije groblja kao lokacije na kojima se predvia daljnji ukop i eventualna potreba za proirenjem groblja. Kao glavno gradsko groblje predloeno je ono u Vodicama. MJERE PROVEDBE PLANA Obvezna izrada Urbanistikog plana ureenja nalae se za podruje koje obuhvaa

13


URBING

graevinska podruja navedenih naselja s pripadajuim akvatorijem, graevinska podruja gospodarskih zona (proizvodna zona Mlievac, ugostiteljsko-turistike zone Punta, Olympia-Imperijal i Hacijenda), graevinska podruja portsko-rekreacijskih zona Bistrak, Blata i Raice, te izdvojena graevinska podruja naselja vjerske namjene.

GRAFIKI PRILOG br. 2 IZVADAK IZ PPUG-a VODICA

Kartografski prikaz, br. 1.: Koritenje i namjena povrina

14


URBING

GRAFIKI PRILOG br. 3

IZVADAK IZ PPUG-a VODICA Kartografski prikaz, br. 2.: Infrasturktuni sustavi

15


URBING


Kartografski prikaz, br. 3.: Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora

16


URBING


Kartografski prikaz, br. 4.4.: Graevinsko podruje Srime

17


URBING


Kartografski prikaz, br. 4.5.: Graevinsko podruje Vodica

18


URBING

1.1.6. Ocjena mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na

demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje MOGUNOSTI Povoljan geoprometni poloaj, morska obala, donekle povoljna dobna i obrazovna struktura stanovnitva, blizina upanijskog sredita ibenika, autoceste Zagreb-Split, nacionalnih parkova Kornati i Krka, parka prirode Vransko jezero, te znaajne neizgraene povrine graevinskog zemljita, pruaju velike mogunosti daljnjeg razvoja Vodica i Srime. Stanovanje Sukladno podacima iz PPUG-a Vodica unutar graevinskih podruja naselja Vodica i Srime postoje znatne priuvne povrine za budui razvoj naselja. Tako Vodice imaju oko 153 ha neizgraenog graevinskog podruja, a Srima 34 ha. Dakle, ukupno je neizgraeno 187 ha, odnosno 38% graevinskih podruja naselja. Jedan dio neizgraenog graevnog zemljita nalazi se i unutar PPUG-om vodica utvrenog izgraenog dijela graevinskih podruja naselja. S druge pak strane valja iz povrine za izgradnju izdvojiti povrine potrebne za realizaciju uline mree i pratee komunalne i drutvene infrastrukture, te estice koje svojim dimenzijama nisu podesne za igradnju. Tako se dobije povrina od oko 170 ha neizgraenog graevnog zemljita na kojem je mogua nova preteito ili iskljuivo stambena izgradnja. Navedena povrina dobivena je lociranjem katastarskih estica pogodnih za gradnju interpolacijom u ve preteito dovrenim i neizgraenim dijelovima naselja. U nastavku je dan prikaz nekoliko mogunosti prostornog razvoja Vodica i Srime u ovisnosti od namjene, tipologije i naina gradnje stambenih graevina:

1. Ukoliko se nastavi s tendencijom izgradnje s poetka 21. st., dakle, s prevladavajuom izgradnjom viestambenih graevina, uz primjenu uvjeta izgradnje propisanih PPUG-om (1 stambena jedinica / 125 m2 graevnog zemljita, min 700 m2 / graevini u izgraenim dijelovima, odnosno min. 1.000 m2 / graevini u neizgraenim dijelovima) na ukupnoj povrini neizgraenog graevinskog zemljita od 1.600.000 dolazi se do brojke od maksimalno 12.800 stambenih jedinca. Ako se uzme u obzir da na svaku stambenu jedinicu dolazi 2,5 korisnika (prema popisu iz 2001. g.), onda ukupni broj novih stalnih i povremenih stanovnika na prostoru Vodica i Srime iznosi 34.000. Kada se tom broju pridoda 11.500 postojeih korisnika prostora, te postojei i planirani turistiki kapaciteti u turistiko-ugostiteljskim zonama od ukupno 4.500 kreveta onda se moe rei da bi ukupni kapacitet podruja obuhvaenog ovim Planom u turistikoj sezoni mogao uz navedeni nain gradnje iznositi oko 50.000 stanovnika-korisnika.

2. Ukoliko se zaustavi dosadanja tendencija izgradnje, odnosno, iskljui svaka daljnja

mogunost viestambene izgradnje, te se nastavi s izgradnjom obiteljskih graevina uz primjenu uvjeta izgradnje propisanih PPUG-om (1 stambena jedinica / 200 m2 graevnog zemljita) na samostojei nain na graevnim esticama prosjene veliine od 600 m2 i sa prosjeno 3 stambene jedinice / graevini mogue je na ukupno neizgraenoj povrini graevnog zemljita izgraditi 8.500 stambenih jedinica. Dakle, ukupni kapacitet prostora iznosio bi 8.500 x 2,5 = 21.250 + 11.500 + 4.500 = 37.250 stanovnika-korisnika.

19


URBING

Gospodarstvo Daljnji znaajniji razvoj gospodarstva mogu je kako unutar graevinskih podruja naselja, tako i u gospodraskim zonama odreenim iskljuivo za smjetaj gospodarskih djelatnosti. Tako su na podruju obuhvata Plana utvrene PPUG-om Vodica slijedee gospodarske zone: Proizvodno-poslovna zona Mlievac u sjeverozapadnom dijelu Vodica, poslovna zona Kuljae u sjeveroistonom dijelu Vodica, te ugostiteljsko-turistirke zone Bristak, Punta i Olympia-Imperijal. Zona Mlievac je samo jednim manjim dijelom izgraena (oko 12 ha), te jo ima znatnog kapaciteta za smjetaj novih proizvodnih i poslovnih sadraja na povrini od oko 44 ha. Primjenom kriterija iz PPUG-a Vodica unutar zone je mogu smjetaj maksimalno 200-tinjak manjih proizvodnih i poslovnih subjekata (min. veliina graevne estice od 2.000 m2) ili 100-tinjak veih takvih subjekata (min. veliina graevne estice od 4.000 m2). Zona Kuljae povrine oko 8 ha, koja se nalazi uz dravnu cestu u potpunosti je neizgraena, te se ovdje omoguuje smjetaj najvie 35 manjih poslovnih subjekata (min. veliina graevne estice od 2.000 m2) ili 70-ak veih takvih subjekata (min. veliina graevne estice od 4.000 m2). Hotelske zone Punta i Olympia-Imperijal su dovrene zone u pogledu mogunosti smjetajnih kapaciteta, dok je planirana zona Bristak na prostoru izmeu Vodica i Tribunja povrine oko 11 ha u potpunosti neizgraena. Kapacitet zone je maksimalno 900 kreveta predvienih za smjetaj u hotelima ili turistikom naselju. Zona Bristak smjetena je na vrlo povoljnoj lokaciji, obzirom na blizinu gradskog kupalita i velikog budueg portsko-rekreacijskog centra u njezinom zaleu. Drutvena infrastruktura Smjetaj javnih i drutvenih funkcija, te prateih javnih zelenih povrina mogu je unutar graevinskih podruja naselja Vodica i Srime. Izvan navedenih graevinskih podvina PPUG-om Vodica utvrene su tri portsko-rekreacijske zone. U sjeveroistonom dijelu Vodica planiran je portsko-rekreacijski centar na podruju Raica povrine oko 18 ha, drugi je planiran na podruju Bristaka izmeu Vodica i Tribunja povrine oko 17 ha, a trei na podruju Blata Plavu plau u povrini od oko 5 ha. Ukupna povrina portsko-rekreacijskih zona koje su u potpunosti neizgraene iznosi oko 40 ha. OGRANIENJA Navedene mogunosti daljnjeg razvoja naselja Vodica i Srime s prateim gospodarskim i portsko-rekreacijskim zonama imaju slijedea ogranienja kako u pogledu prostornih pokazatelja, tako i u pogledu demografskih i gospodarskih podataka:

Tedencija poveanja omjera povremenog i stalnog stanovnitva u korist povremenog, obzirom da e trebati javne i drutvene sadraje, te komunalnu, energetsku i prometnu infrastrukturu dimenzionirati prema ukupnom broju korisnika u razdoblju vrnog optereenja prostora (turistika sezona).

Mogunost znaajnije stambene izgradnje, a s njom i daljne poveanje broja stanovnika uvjetuje izgradnju pratee javne i drutvene infrastrukture.

Prostornim planovima ireg podruja utvrena je najvea mogua bruto gustoa stanovanja, tako da za obiteljski tip izgradnje iznosi 100 st./ha, a za viestambeni tip izgradnje 160 st./ha.

Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (Narodne novine, br. 128/04) utvrena su ogranienja u koritenju prostora u zatienom obalnom podruju mora.

20


URBING

Neuinkovitost sustava provoenja prostornih planova iz ega proizlaze problemi otkupa zemljita prvenstveno radi potrebe realizacije uline mree koja je jedan od bitnih preduvjeta za daljnju izgradnju naselja.

Nerjeeni imovinsko-pravni odnosi koji onemoguuju raspolaganje s nekretninama, te privoenje neizgraenog graevnog zemljita planiranoj svrsi.

Potreba preparcelacije odreenog broja katastarskih estica na veliine graevnih estica odreenih uvjetima iz prostornih planova.

Neadekvatna ulina mrea, prvenstveno u pogledu nedovoljne irine ulica, te slijepih ulica.

Nepristupano graevinsko zemljite do kojeg ne postoje ni katastrom urisani pristupni putevi, to znai da je za njegovo privoenje namjeni potrebno prethodno izraditi odgovarajue kolne pristupe.

Sukladno odredbama lanka 37. Zakona o javnim cestama (Narodne novine, br. 180/04) uz dravnu cestu br. 8 odreen je obostrano njezin zatitni pojas u irini od 25 m od vanjskog ruba zemljinog pojasa te ceste. Ako se izdaje lokacijska dozvola za graenje objekata i instalacija na dravnoj cesti ili unutar zatitnog pojasa te ceste, prethodno se moraju zatraiti uvjeti Hrvatskih cesta d.o.o.

Obzirom na pojavu buke du trase (planirane) dravne ceste, pogotovu nou tijekom turistike sezone, kada moe biti i vea od dozvoljene za stambene zone, prostor neposredno uz tu cestu je ogranien u pogledu izgradnje stambenih graevina, te graevina javnih i drutvenih djelatnosti.

Neizgraeni sustav odvodnje otpadnih voda s ureajem za proivanje jedan je od glavnih ograniavajuih faktora, obzirom da nije mogue isputati neproiene otpadne sanitarne i oborinske vode u more.

Uz sustav odvodnje, daljnja vea izgradnja, poglavito u pogledu gospodarskih sadraja ograniena je adekvatnom izgradnjom pratee komunalne, telekomunikacijske i energetske infrastrukture.

U pogledu mogue rekonstrukcije postojeih graevina u povijesnoj cjelini Vodica, ograniavajui faktor je vrijednija tradicijska izgradnja koju ne bi trebalo novom interpolacijom ili rekonstrukcijom obezvrijediti.

Vrijedni krajobrazni elementi graditeljske batine poput gromaa predstavljaju elemente u prostoru koje bi valjalo zatititi od potpune devastacije, te u tom pogledu predstavljaju ogranienje.

Mogunosti i ogranienja stambene izgradnje u pogledu prostornih pokazatelja najuoljiviji su na prikazu raspona povrina neizgraenih katastarskih estica (rujan 2006.) u skladu s kriterijima iz PPUG-a Vodica. Ovime su u znaajnoj mjeri predodreene: struktura, tipologija, te nain i uvjeti stambene gradnje po pojedinim prostornim cjelinama naselja. ZAKLJUAK Uslijed utvrenih ogranienja potrebno je mogunosti daljnjeg razvoja prostora naselja Vodica i Srime svesti u realne, odrive okvire razvoja. To prvenstveno znai da neizgraeni dio graevnog zemljita nije mogue sagledavati kao zemljite namjenjeno iskljuivo stambenoj izgradnji. Stoga je potrebno dio navedene povrine predvidjeti za smjetaj prateih funkcija stanovanju, pod kojima se prvenstveno podrazumijevaju: javni i drutveni sadraji, zatitne zelene i parkovne povrine, te poslovne i proizvodne djelatnosti.

21


URBING

GRAFIKI PRILOG br. 7 PRIKAZ RASPONA POVRINA NEIZGRAENIH

KATASTARSKIH ESTICA sukladno kriterijima iz PPUG-a Vodica

22


URBING

2. CILJEVI PROSTORNOG UREENJA Prostorno-planerski proces zapoinje ustanovljavanjem ciljeva koje treba planom u najveoj moguoj mjeri ostvariti. Pri tome je najvanije da utvrivanje i konana formulacija ciljeva odraava razmatranja i zajednika promiljanja svih sadanjih korisnika prostora. Ciljevi su u pravilu dugoroni, ali se utvruju i kao kratkoroni koji bi morali prostorno razrijeiti eventualne konfliktne situacije u prostoru. Prostornim ureenjem osigurava se racionalno i svrsishodno gospodarenje, zatita i upravljanje prostorom, kao osobito vrijednim i ogranienim nacionalnim dobrom. Ciljevi prostornog ureenja su odreeni uvaavajui znaaj i posebnosti prostora, mogunosti i ogranienja razvoja prostorno-gospodarske strukture naselja, te je temeljem njih utvreno budue prostorno ureenje. 2.1. Ciljevi prostornog ureenja gradskog znaaja Osnovni cilj ovog plana je prostorno usklaivanje svih aktivnosti i procesa, te odravanje i razvijanje povoljnih uvjeta za ivot i rad ljudi na prostoru naselja, razvoj naselja, prometa, gospodarskih i drutvenih djelatnosti uz usvajanje svih specifinosti (fizikih, biolokih, demografskih, ekolokih, sociolokih itd.) razvoja koji su znaajni za ovjeka i zajednicu. Opi ciljevi prostornog razvoja na razini grada Vodica kao jedinice lokalne zajednice odnose se na optimalno koritenje prostora uz puno vrednovanje svih dijelova prostora. Za optimalni razvoj prometnog, vodoprivrednog i energetskog sustava u skladu s potrebama gospodarstva i stanovnitva, a prema materijalnim mogunostima Grada, osiguranje prostornih uvjeta potrebno je ostvariti planiranjem potrebnih koridora za smjetaj ovih sustava i njihovo povezivanje na upanijske i dravne sustave uz ouvanje prirodne i ekoloke ravnotee. 2.1.1. Demografski razvoj Da bi se demografski razvoj, a time isto tako prostorni razvoj i ureenje podruja naselja Vodica i Srime usmjerio u pravcu racionalnog i funkcionalnog gospodarenja prostorom, te da se uspostavi ekoloka i razvojna ravnotea u prostoru treba nastojati demografski obnavljati, te i dalje stvarno poboljavati standard i kvalitetu ivljenja stanovnitva, to je vanije nego stimulirati brz i snaan porast broja stanovnika na ovom podruju. 2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture Primarno u ureenju ovoga prostora je usklaivanje elja i potreba njegovih korisnika s mogunostima koje taj prostor i potencijalna gospodarska snaga pruaju. U skladu s utvrenim mogunostima i ogranienjima razvoja prostora u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje (poglavlje 1.1.6.), valjalo bi podrediti daljnji razvoj prostorne i gospodarske strukture ugostiteljsko-turistikoj djelatnosti kao glavnoj razvojnoj okosnici. U svezi s tim treba afirmirati predvienu ugostiteljsko-turistiku i

23


URBING

portsko-rekreacijsku zonu Bristak, a unutar mjeovitih zona naselja predvidjeti mogunost izgradnje manjih komplementarnih turistikih kapaciteta (apartmani) uz osnovnu stambenu namjenu. Razvoj turizma treba integrirati s revitalizacijom kulturnog identiteta (stara gradska jezgra Vodica, te pojedinana kulturna dobra). Uz osnovnu gospodarsku djelatnost ovoga prostora valja razvijati i druge komplementarne djelatnosti, s time da razmjetaj proizvodnih kapaciteta bude usmjeren u ve formiranu gospodarsku zonu Mlievac, te u planiranu poslovnu zonu Kuljae. U svezi s time prema mogunostima valjalo bi izmjestiti postojee proizvodne i komunalno-servisne pogone iz sredita naselja s preteito stambenom i mjeovitom namjenom, te ih prenamjeniti za izgradnju sadraja primjerenijih preteito stambenom okruenju. S druge strane je pak potrebno locirati i odrediti tip i veliinu proizvodnih kapaciteta u sklopu zona mjeovitih namjena. 2.1.3. Razvoj drutvene, prometne, elektroenergetske i komunalne

Infrastrukture Opi ciljevi i smjerovi unaprjeenja ureenja naselja i komunalne infrastrukture Ureenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrenih prostornih

mogunosti i optimalnog iskoritenja prostora uz osiguranje prostora javnog interesa i opremanja infrastrukturom (javne povrine i komunikacije, javne funkcije, prometna i komunalna infrastruktura).

Kontinuirano pripremati i ureivati zemljite za izgradnju, a izgradnju treba usmjeravati u programom predviena podruja, te u tome smislu pripremiti i na vrijeme rjeavati vlasniko-pravne odnose.

Opremiti naselja potrebnom kvalitetnom infrastrukturom (elektroopskrba, vodoopskrba, telekomunikacije, odvodnja).

Posebnu pozornost treba posvetiti ureenju zelenih i rekreacijskih povrina naselja, te ureenju dravne ceste koja prolazi kroz naselje.

Ciljevi i smjerovi u razvoju drutvenih djelatnosti i portske kulture su: Jaati drutveno integrativne funkcije naselja (uprava, odgoj i obrazovanje, zdravstvo,

socijalna skrb, kultura, religija, port i drugo) radi zadovoljavanja osnovnih potreba lokalnog stanovnitva.

Treba biti takvo funkcionalno ustrojstvo predkolskog odgoja i naobrazbe kao djelatnosti da potie ope poboljanje ivota (socijalizacija, proizvodnost rada, laki nastavak kolovanja i dr.) i da predvidi poveanje obuhvata djece u djejim vrtiima u skladu s demografskim kretanjima u ovom podruju.

Treba uspostaviti demografski i prostorno planerski utemeljenu moguu mreu osnovnih i srednjih kola na ovom podruju na temeljima nove reforme osnovnog i srednjeg obrazovanja i zakonskih postavki.

Razvoj djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi te njihov prostorni razmjetaj mora biti u skladu s ve postignutim dostignuima, s prihvaenim standardima, ali i u skladu s potrebama ovog podruja.

Poticati i ubrzati izgradnju potrebnih portskih i kolskih igralita, dvorana, boalita, kuglana, biciklistikih staza i drugih portskih objekata i sadraja s ciljem irenja portskih aktivnosti i rekreacije meu svim skupinama stanovnitva.

24


URBING

Osnovni ciljevi razvoja prometnog sustava Zbog neodgovarajuih prometno-tehnikih karakteristika dijela dravne ceste br. 8

(jadranska magistrala) koja prolazi kroz Vodice potrebno je predvidjeti izmjetanje trase tako da tranzitni promet ne prolazi naseljem. Obilaznicu predvidjeti sjeverno od naselja s adekvatnim prikljucima na ulinu mreu naselja.

Obzirom na neadekvatne prometne karakteristike uline mree u sreditu Vodica, potrebno je izmjestiti autobusni kolodvor iz sredita naselja na pogodniju lokaciju.

Potrebno je ograniiti daljnju stihijsku izgradnju uline mree, trasiranjem novih sabirnih prometnica kojima bi se povezali dijelovi postojee i budue uline mree naselja. Planirane ulice valja trasirati du postojeih puteva ili meama estica tako da to manje utjeu na postojeu parcelaciju.

Takoer je potrebno predvidjeti u neposrednoj blizini sredita naselja i kupalinih zona znaajnije javne parkiraline povrine ili garae.

Uz ve postojee morske luke za javni promet i marine u Vodicama potrebno je predvidjeti sukladno prostornom planu ireg podruja manje luice za potrebe portskih i turistikih plovila, te plovila domicilnog stanovnitva.

Potrebno je pribliiti potanske usluge kako mjetanima tako i povremenim korisnicima naroito u vrijeme turistike sezone kada se broj korisnika viestruko poveava.

Uvoenjem novih tehnologija mrea javnih telekomunikacija treba biti osnovna infrastrukturna podrka razvoju gospodarstva, uprave, obrazovanja, kulture, zdravstva, turizma i svakako vojne i policijske zatite.

Osnovni ciljevi razvoja elektroopskrbne mree U suvremenom sustavu elektrodistribucije koji je organiziran na upanijskom i gradskom nivou, na podruju obuhvata plana treba ostvariti slijedee ciljeve prostornog razvoja: Distribucijski sustav ukljuivo sa centrom za nadzor i upravljanje izgraivati odnosno

prilagoavati tako da se sustav srednjeg napona postupno prebaci sa 10 kV na 20 kV; Osigurati takve uvjete da dobava elektrine energije do svakog potroaa bude

sigurna, dostatna i kvalitetna; U ve izgraenim i planiranim zonama za izgradnju potrebno je zamijeniti tamo gdje jo

nije, zranu elektrinu mreu podzemnim elektroenergetskim kablovima; Osnovni ciljevi razvoja komunalne infrastrutkure Sukladno projektu plinofikacije june Hrvatske, potrebno je predvidjeti mogunost izgradnje distribucijske plinoopskrbne mree u Vodicama i Srimi. Suvremeni vodoopskrbni sustav organiziran je sa proizvodnim i distribucijskim jedinicama, cjevovodima i ureajima kao upanijski sustav u okviru kojeg je potrebno na podruju Vodica i Srime ostvariti slijedee ciljeve: Osigurati zadovoljavajui kapacitet i pritisak vode u sustavu raunajui pritom na

protupoarnu zatitu. Osigurati dobavu dostatne koliine vode za pie zbog neumitnog stalnog porasta

potronje i mogunost prikljuenja u dijelovima naselja kojii se planiraju namijeniti stambenim i gospodarskim potrebama ili gdje se planira poveani intenzitet potronje.

Otpadne vode naselja i industrije su znaajne za kvalitetu ivota i stanje prirode te se u dalnjem razdoblju u planskom ureenju prostora naselja postavljaju slijedei osnovni ciljevi: Predvidjeti uklapanje postojee kanalizacijske mree u planirani sustav odvodnje

25


URBING

otpadnih voda do sredinjeg ureaja za proiavanje otpadnih voda na lokaciji u Mrzancima.

Predvidjeti mogunost sprovoenja otpadnih voda otoka Prvia na sredinji ureaj za proiavanje.

2.1.4. Ouvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja U daljnjem razvoju naselja posebnu pozornost valja usredotoiti na ouvanje i zatitu zateene povijesne graditeljske cjeline naselja Vodica, te ostalih pojedinanih nepokretnih kulturnih dobara. Unutar navedenih dijelova naselja valja uvjetovati nain koritenja tog prostora prema smjernicama danim konzervatorskom osnovom. 2.2. Ciljevi prostornog ureenja naselja 2.2.1. Racionalno koritenje i zatita prostora u odnosu na postojei i

planirani broj stanovnika, gustou stanovanja, obiljeja izgraene strukture, vrijednosti i posebnosti krajolika, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

Planiranje i ureenje prostora naselja mora obuhvatiti ne samo prostor i njegovo funkcionalno ureenje, ve i sve pojave okolia koje se pojavljuju u tom prostoru (more, zrak, tlo, vegetacija) i to ne samo kao povrine nego i kao supstancu i meusobno djelovanje. Stoga je potrebno koristiti prostor i okoli tako da ne doe do njegovog nepovratnog unitenja, odnosno da se neobnovljivi i obnovljivi resursi koriste tako, da se omogui trajan i kvalitetan odriv razvoj i u vrijeme kada e ih koristiti i budue generacije. Ovo se prvenstveno odnosi na more i obalu, te vrijedne dijelove graditeljske i prirodne batine. Osnovni ciljevi koji su proizili iz detaljnog sagledavanja stanja u prostoru, te utvrivanja mogunosti i ogranienja razvoja u prostoru, a odnose se na racionalno koritenje i zatitu prostora naselja su slijedei: Zaustaviti ustanovljen proces neprimjerene izgradnje stambenih graevina. Zaustaviti tendenciju naruavanja omjera stalnog stanovnitva i povremenih korisnika

prostora naselja koja ide u korist povremenog stanovnitva. Utvrditi optimalni kapacitet prostora naselja za smjetaj stalnog stanovnitva i

povremenih korisnika, uz uvaavanje ustanovljenih datosti i ogranienja prostora naselja, a unutar utvrenih granica graevinskih podruja naselja.

Temeljem utvrenog kapaciteta prostora potrebno je odrediti uvjete u pojedinim dijelovima naselja, sukladno poloaju i prostornim karakteristikama tih dijelova, koji bi osiguravali realno i racionalno dostizanje utvrenih ukupnih kapaciteta naselja.

Propisati nunost osiguranja minimalnih uvjeta ureenja graevinskog zemljita za ostvarivanje prava na graenje stambenih, gospodarskih i drugih graevina.

Na prostoru naselja potrebno je uz podruja predviena za izgradnju stambenih graevina planirati zaokrueni prostor namijenjen za razvijanje gospodarskih djelatnosti primjerenih karakteru naselja.

Planska rjeenja trebaju afirmirati prepoznatljive krajobrazne elemente prostora naselja, te ih namjeniti za ureenje i oblikovanje kao prostornih markera.

26


URBING

Odrediti i afirmirati prostore koji predstavljaju kvalitetu i posebnost tradicijske gradnje, te utvrditi mjere zatite i ouvanja tih tradicijskih vrijednosti.

Odrediti prostore koji su namijenjeni za izgradnju portskih graevina i sadraja. Utvrditi razvoj uline mree u naselju kako bi se osiguralo kvalitetno i sigurno odvijanje

prometa unutar naselja. Sukladno utvrenoj ulinoj mrei potrebno je planirati sustav odvodnje otpadnih voda

kao i sustav zbrinjavanja sanitarnih voda sukladno osjetljivosti podruja. Osigurati primjerenu zatitu od nepovoljnih utjecaja (buka, zagaenje zraka uz

dravnu cestu i sl.) u cilju ouvanja ekoloke stabilnosti i podizanja kvalitete ivota mjetana.

2.2.2. Unaprjeenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture Uz realizaciju navedenih osnovnih ciljeva prostornog ureenja naselja, odreuju se posebni ciljevi koji se odreuju u svrhu unapreenja ureenja naselja, te unapreenja komunalne i drutvene infrastrukture. Ciljevi s gledita funkcionalne organizacije naselja Ouvati i poboljati sveukupnu kvalitetu ivota stanovnika naselja, omoguavanjem

raznolikih uvjeta ivota u prostorima naselja, uz odgovarajue optimalno ureenje i opremanje tih prostora urbanim sadrajima.

Prostorni razvoj i ureivanje prostora naselja prvenstveno planirati i ostvarivati na do sada izgraivanim (izgraenim ili djelomino izgraenim) prostorima naselja, postupnim opremanjem i dogradnjom, te racionalnim i planskim irenjem u danas jo neizgraene dijelove naselja.

Razliito oblikovati prostore naselja sukladno vrijednostima postojeih ambijenata, opremljenosti, izgledu i poloaju kao i novoplaniranih koji e se nastavljati na postojee uz prilagoavanje vrijednostima ambijenata i ukupnog prostora naselja.

Ouvati i unaprjediti sve postojee (prirodnih i ljudskim djelovanjem stvorenih) vrijednosti prostora naselja.

Izgradnja stambenih graevina Stanovanje, odnosno stambenu izgradnju treba planirati kroz zone iskljuive namjene

za stanovanje i zone mjeovite namjene sa smjetajem poslovnih sadraja uz stanovanje.

Potrebno je preteito planirati izgradnju jednoobiteljskih i vieobiteljskih stambenih graevina i to u dijelovima naselja koji svojim poloajem i ekspozicijom mogu osigurati kvalitetno stanovanje.

Potrebno je odrediti razliite zone i poteze odreene tipologije i strukture izgradnje, te utvrditi posebne oblike koritenja, naina i uvjeta gradnje stambenih graevina ovisno o karakteristikama pojedine zone.

Stambene zone na rubovima naselja planirati kao zone iskljuive namjene na veim graevinim esticama.

Izgradnja gospodarskih graevina Gospodarske graevine treba planirati u zonama proizvodno-poslovne namjene na

graevnim esticama veih povrina ovisno o potrebama tehnologija. Razvoj gospodarskih djelatnosti potrebno je omoguiti i unutar zona mjeovite-

27


URBING

preteito poslovne namjene, gdje se omoguuje i izgradnja stambenih jedinica uz preteito poslovne djelatnosti.

U izgraenom i preteito izgraenim dijelovima naselja omoguiti u zonama mjeovite-preteito stambene namjene otvaranje manjih poslovnih sadraja koji nisu u koliziji s preteitom stambenom namjenom. Prije svega to se odnosi na uslune i trgovake djelatnosti, te razvoj turistiko-ugostiteljske ponude.

Izgradnja graevina javnog i drutvenog standarda Odrediti prostore javne i drutvene namjene kako bi se osigurao prostor za javne

funkcije koje nedostaju naseljima. Predvidjeti mogunost smjetaja nekih javnih i drutvenih funkcija i unutar zona

mjeovitih namjena. Rekreacijske zone Odrediti prostore iskljuive namjene za ureenje i izgradnju portsko-rekreacijskih

sadraja koji nedostaju naselju. Zelene povrine Utvrditi prostore iskljuive namjene za javne zelene povrine, te prostore koji imaju

preteno zatitnu funkciju, prije svega zatitu od buke i zatitu od prekomjernog zagaenja zraka uz tranzitnu prometnicu.

Utvrditi obvezu ouvanja postojeih zelenih povrina, te obvezu ureenja graevnih estica kultiviranim zelenilom.

Groblje Regulirati lokaciju postojeeg groblja koje je potrebno proiriti, te planirati ureenje

parkiralinih mjesta. Promet Odrediti toke prikljuka uline mree na dravnu cestu D 8, koja kao tranzitna

prometnica prolazi rubom naselja, glavnu mjesnu ulicu, glavne sabirnice, sabirnice, stambeno/servisne ulice, te ostale kolno-pjeake i pjeake povrine koje ine cjeloviti sustav prometne i uline mree naselja.

Definirati karakteristine minimalne poprene profile koridora prometnice, odnosno ulica.

Ostala prometna, elektroenergetska i komunalna infrastruktura Sukladno utvrenom sustavu uline mree, kao i u koncepciji utvrenih kapaciteta

pojedinih zona potrebno je u njihovim koridorima planirati polaganje linijskih graevina telekomunikacijske, elektroopskrbne i komunalne infrastrukture.

Ouvanje identiteta naselja U cilju ouvanja povijesno kulturnog nasljea, potrebno je utvrditi zone zatite

oblikovno vrijednih cjelina naselja, te obvezu zatite tradicijskih oblikovnih elemenata proelja, odnosno primjene tih elemenata prilikom rekonstrukcija postojeih graevina, odnosno prilikom interpolacija u tako odreenim zonama.

28


URBING

3. PLAN PROSTORNOG UREENJA 3.1. Program gradnje i ureenja prostora Ovim Planom je predviena izgradnja dosad neizgraenih povrina, upotpunjavanje izgradnjom djelomino izgraenih zona, te sanacija, odravanje, ureivanje i rekonstrukcija izgraenih dijelova naselja. STANOVANJE Najvei dio planirane izgradnje namijenjen je stanovanju unutar mjeovitih zona. Obzirom na veliki znaaj turistike djelatnosti na ovome prostoru unutar mjeovitih zona planiran je smjetaj prateih sadraja kako stalnom, tako i povremenom stanovanju. Stoga je osnovna stambena namjena nadopunjena ugostiteljskim, manjim poslovnim (trgovine, uredi, usluge), portsko rekreacijskim, te javnim i drutvenim djelatnostima, kako bi se omoguila kvalitetnija organizacija ivota i kvalitetnija turistika ponuda u komplementarnom smjetaju (apartmani). Pratee sadraje je predvieno realizirati u skladu s mjerama zatite okolia u smislu zatite od prekomjerne buke, zagaenja zraka, vibracija, opasnosti od eksplozija i poara i sl. Uz stambenu izgradnju u zonama mjeovitih namjena, Planom su odreeni i prostori iskljuive stambene namjene kao prostori mirnog stanovanja sa znaajnijim zelenim povrinama smjetenim kako unutar samih graevnih estica velikih povrina, tako i unutar javnih povrina (ulini koridori aleje, javni park). Planom je odreeno vie ovakvih zona. Najvea takva zona smjetena je u sjevernom dijelu Vodica izmeu Zatonske ulice i portsko-rekreacijske zone Raice, dok se jedna manja zona nalazi na podruju Kuljaa i druga u sjevernom dijelu Srime na Bamborovcima. Gustoa stanovanja Stambena izgradnja izvan podruja povijesne graditeljske cjeline Vodica i njezine kontaktne zone planirana je s najveom dozvoljenom neto gustoom stanovanja od 200 m2 povrine graevne estice/stambenoj jedinici (2,5 stanovnika) za obiteljski nain gradnje (1-4 SJ), odnosno 125 m2 povrine graevne estice/stambenoj jedinici (2,5 stanovnika) za viestambeni nain gradnje (5 i vie SJ). Navedena gustoa proizlazi primjenom obveza iz prostornih planova irih podruja (PP-Kupanije, PPUGVodica) kojima je odreena bruto gustoa stanovanja od 100 st/ha za obiteljski nain gradnje, te 160 st./ha za viestambeni nain gradnje. Prema slubenim statistikim podacima iz 2001. godine utvreno je da u jednoj stambenoj jedinici za stalno stanovanje boravi prosjeno 2,5 stanovnika. Sukladno tome proizlazi da bruto gustoa stanovanja kod obiteljskog naina gradnje iznosi 40 SJ/ha ili 1SJ/250 m2, odnosno kod viestambenog naina gradnje 64 SJ/ha ili 1SJ/156,25 m2. Ako se uzme u obzir da razlika izmeu bruto i neto gustoe iznosi 20% (ulice, parkovi, kole, igralita, parkiralita i dr. povrine u iroj funkciji stanovanja) onda se dobva najvea dozvoljena neto gustoa stanovanja po pojedinoj graevnoj estici od 200 m2 povrine graevne estice/stambenoj jedinici za obiteljski nain gradnje, odnosno 125 m2 povrine graevne estice/stambenoj jedinici za viestambeni nain gradnje. Obzirom na zateenu tradicionalnu vrlo usitnjenu parcelaciju povijesne graditeljske cjeline i njenog kontaknog podruja, navedena ograniavajua gustoa stanovanja ne odnosi se na taj prostor. No, s druge strane, u tom prostoru se ne planira daljnja stambena izgradnja kroz viestambeni nain gradnje. Naime, uz postojee neadekvatne pristupne puteve i ulice, te uz nemogunost (u najveem broju sluaja)

29


URBING

smjetaja potrebnih parkiralinih mjesta unutar graevnih estica svaka daljnja viestambena izgradnja preopteretila bi taj prostorno skueni prostor. Kapacitet prostora za stambenu izgradnju Analizirajui neizgraene graevne estice unutar dovrenih i preteito dovrenih dijelova naselja utvreno je da je na tom zemljitu sukladno uvjetima i nainu gradnje odreenima ovim Planom mogue izgraditi 2.600 SJ sa oko 6.500 korisnika. Samo sa izgradnjom unutar tog (u najveem dijelu) komunalno opremljenog prostora namjenjenog preteito za stambenu izgradnju, kapacitet naselja Vodica i Srime bi se poveao sa 11.500 na 18.000 korisnika, to bi bilo jednako poveanju od 56,5%. U neizgraenim dijelovima naselja povrina predviena za preteito stambenu izgradnju iznosi 1.350.000 m2. Ukoliko se ta povrina umanji za 20% koliko iznosi povrina prateih stambenih funkcija (djeje ustanove, igralita, zelenilo, ulice i pristupni putevi i sl.) dobije se povrina od 1.080.000 m2, unutar koje se smjetaju graevne estice preteito stambene gradnje. Sa planiranim obiteljskim tipom izgradnje od 200 m2 / SJ, dobiva se mogunost za izgradnju novih 5.400 SJ, dok sa viestambenim tipom izgradnje od 125 m2 / SJ, dobiva se mogunost za izgradnju novih 8.640 SJ. Realno je oekivati mjeoviti tip izgradnje, iz ega proizlazi da je na neizgraenim dijelovima naselja mogue smjestiti priblino 7.000 SJ sa 17.500 korisnika. Dakle, uz postojeih 4.600 stambenih jedinica, na prostoru Vodica i Srime mogue je smjestiti jo 2.600 + 7.000 = 9.600 novih stambenih jedinica, to zajedno iznosi 14.200 SJ, odnosno 35.500 korisnika. Kada bi se u potpunosti realizirala predviena stambena izgradnja, naselja Vodice i Srima zajedno bi trostruko poveala svoje stanovnitvo, odnosno broj korisnika. Program budue stambene izgradnje Predloenim programom stambene izgradnje potrebno je prvo popuniti Planom utvrene dovrene i preteito dovrene dijelove naselja, a tek onda krenuti sa planskom izgradnjom nedovrenih dijelova naselja. Planska izgradnja e se temeljiti na prethodno ureenom i komunalno opremljenom graevinskom zemljitu, to e znaiti da nee biti izdavanja lokacijskih dozvola, odnosno rjeenja o uvjetima gradnje za stambenu izgradnju na novoplaniranim urbanim prostorima (prostori nove regulacije) bez prethodno utvrene trase ulinog koridora utvrenog ovim Planom. Time e se sprijeiti daljnje nekontrolirano irenje naselja i preveliki trokovi na prometnom i komunalnom opremanju tako neracionalno upotrebljenog graevinskog zemljita. Na taj nain, na prostorima nove regulacije jedinica lokalne samouprave e u potpunosti kontrolirati tempo i smjerove daljnje izgradnje u ovisnosti o mogunostima otkupa zemljita za prometnu i komunalnu infrastrukturu, te njegovog komunalnog opremanja. PROSTORI IZGRADNJE GOSPODARSKIH SADRAJA Gospodarski sadraji na podruju obuhvata ovoga Plana smjeteni su kako u posebnim zonama, tako i unutar povrina mjeovitih namjena uz preteitu stambenu izgradnju. U sreditima naselja odnosno sreditima pojedinih prostornih cjelina i du obale predviena je vea koncentracija poslovnih sadraja uz pratee stanovanje. Unutar povrina mjeovitih namjena predvien je smjetaj manjih gospodarskih subjekata koji nee naruavati ivot i turistku djelatnost stambenog susjedstva, ve e ga upotpunjavati (restorani, manje uslune djelatnosti, hoteli, pansioni, prenoita i kampovi - do 50, odnosno 80 leaja i sl.). Smjetaj veih gospodarskih subjekata predvien je unutar za to posebno utvrenih zona gospodarskih namjena. Tako su utvrene zone ugostiteljsko tursitike, proizvodno-poslovne i poslovne namjene.

30


URBING

Hoteli Uz postojee hotelske zone Punta i Olympia-Imperijal planirana je nova hotelska zona na Bristaku. Najvei dozvoljeni kapacitet ove zone iznosi 900 leaja. Planom je omoguena realizacija zone kao dvije odvojene cjeline. Unutar postojeih hotelskih zona omoguava se rekonstrukcija postojeih hotelskih graevina kako bi se postigla njihova vea kategorija, ali bez mogunosti poveanja broja leaja. Postojei kamp u zoni Olympia-Imperijal, predvien je za prenamjenu u pratee portsko-rekreacijske i sl. sadraje postojeem hotelskom kompleksu. Zabavni centar Kao posebna zona izdvojena od ostalog dijela naselja utvrena je zona zabavnog centra, gdje je predvien smjetaj disco kluba i slinih sadraja. Ova je zona obrubljena zelenilom i nalazi se neposredno uz sjeveroistoni ulaz u Vodice. Uz ovu zonu predvieno je vee javno parkiralite. Proizvodne i poslovne zone Najznaajnije gospodarske zone smjetene su uz tranzitnu prometnicu uz budua vorita uline mree sa tom prometnicom. Tako je u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Vodica smjetena gospodarska zona Mlievac, a na drugom sjeveroistonom dijelu Vodica zona Kuljae. Ovako smjetene zone omoguuju teretnom prometu olakani pristup, bez da se taj promet uvlai dublje u naselje i optereuje u najveem dijelu neadekvatnu ulinu mreu. Zona Mlievac je najvea gospodarska zona planirana za smjetaj proizvodnih i poslovnih sadraja na nain da se proizvodni sadraji smjetaju zapadnije od ulice Put Gaeleza i planirane tzv. zapadne obilaznice Vodica, a poslovni sadraji unutar cijele zone. Tako poslovni sadraji odvajaju proizvodne sadraje od dijelova naselja namijenjenih preteito stambenoj izgradnji. Neposredno uz stambenu namjenu, smjetaju se poslovni sadraji uslunih i trgovakih dijelatnosti, dok se komunalno-servisne djelatnosti smjetaju po dubini zone, prema proizvodnim i uz proizvodne sadraje. Uz postojeih 20-ak gospodarskih subjekata u zoni Mlievac je mogue smjestiti jo takvih 158 manjih subjekata s prosjenom veliinom graevne estice jednakom ili neto veom od 2.000 m2 ili 15-ak veih subjekata s prosjenom veliinom graevne estice jednakoj kazeti. Zona Kuljae do sada u potpunosti neizgraena, predviena je za smjetaj svih vrsta poslovnih djelatnosti. Kapacitet zone iznosi 29 manjih subjekata s prosjenom veliinom graevne estice jednakom ili neto veom od 2.000 m2 ili 4 vea subjekta s prosjenom veliinom graevne estice jednakoj kazeti. Uz ove dvije gospodarske zone znaajnija je poslovna zona Raice smjetena na glavnoj mjesnoj ulici s kapacitetom od 12-ak manjih subjekata s prosjenom veliinom graevne estice jednakom ili neto veom od 2.000 m2 ili od 1 veeg subjekta s veliinom graevne estice jednakoj kazeti/zoni. Unutar povrina s preteito stambenom izgradnjom nalazi se jo nekoliko manjih poslovnih zona s trgovakim i uslunim djelatnostima. Unutar tih zona smjetene su ve postojee poslovne graevine koje je mogue rekonstruirati.

31


URBING

JAVNA I DRUTVENA DJELATNOST Uz postojee javne i drutvene sadraje koji su najveim dijelom smjeteni u sredinjem dijelu naselja, Planom su predvieni takvi sadraji kako unutar mjeovitih namjena, tako i unutar posebnih zona. Predkolske i kolske ustanove Obzirom na predvieni porast broja stanovnika Planom je bilo potrebno rezervirati prostore za smjetaj buduih graevina osnovnih (podrunih) kola, srednje kole i djejih ustanova. Procjenjuje se da se od ukupnog broja moguih korisnika prostora - 35.500, 1/3 odnosi na stalne stanovnike, dakle 11.800 stanovnika. 8% od tog broja init e populacija od 1 - 6 godina starosti koja koristi predkolske ustanove, te 12% od tog broja init e populacija od 7 - 14 godina starosti koja koristi osnovnokolske ustanove. Uz normativ od 10-20 m2 povrine po djetetu, potrebno je osigurati (11.800 x 0,08 = 944 x 10-20 m2 =) 9.440-18.880 m2 povrine za smjetaj predkolskih ustanova. Uz normativ od 30 m2 povrine po ueniku, potrebno je osigurati (11.800 x 0,12 = 1.416 x 30 m2 =) najmanje 42.480 m2 povrine za smjetaj osnovnih kola. Tako su rezervirane dvije lokacije za smjetaj novih kola sa djejim ustanovama, te dvije lokacije za smjetaj djejih ustanova. Jedna kola sa djejom ustanovom se nalazi u sjevernom dijelu Vodica (P=19.860 m2), a druga sa djejom ustanovom u Srimi (P=16.030 m2). Prva pokriva podruje sjevernog dijela i dijela istonog dijela Vodica, druga istoni dio Vodica i Srimu, a postojea kola (P=12.230 m2) bi pokrivala zapadno i sredinje podruje Vodica. Ukupna povrina predviena za smjetaj tih kola i dvije djeje ustanove uz njih iznosi 48.120 m2. Lokacije za smjetaj zasebnih djejih ustanova odreene su na graevnim esticama u vlasnitvu jedinice lokalne samouprave, s time da se planirana nalazi na krajnjem jugoistonom dijelu Srime (P=1.330 m2), dok se postojea djeja ustanova nalazi u ulici Fra P.Fropa (P=2.570 m2). Ukupna povrina predviena za smjetaj zasebnih djejih ustanova iznosi 3.900 m2. Dakle, zone iskljuive namjene za predkolske i kolske ustanove iznose 48.120 m2 + 3.900 m2 = 52.020 m2, te su time ispunjeni minimalni normativi u povrini od 51.920 m2. Na podruju Doina planiran je smjetaj graevine srednje kole. Crkve i pastoralni centri Planom su odreene tri lokacije za smjetaj novih pastoralnih centara i crkava. Dvije su u podruju Satblinci-Kuljae, a jedna je na krajnjem jugositonom dijelu Srime. PORT I REKREACIJA Za ostvarivanje programa javnih potreba u portu i drugih uvjeta za razvijanje portskih aktivnosti, rekreacije, zabave i odmora svim uzrastima stalnog i povremenog stanovnitva predviene su portsko rekreacijske povrine. Izgradnjom novih portskih i rekreativnih objekata (igralita i graevina) uz one postojee obuhvatila bi se djelatnost portskih udruga, organiziranje i odravanje portskih natjecanja i priredbi, te obavljanje strunih poslova u portu. Najvei dio ovih povrina koristit e se najintenzivnije tijekom turistike sezone, te je prema turistikim potrebama i odreen smjetaj i povrina portsko rekreacijskih zona. Osim predvienih portsko-rekreacijskih sadraja kao prateih sadraja hotelskih kompleksa i stambene izgradnje, Planom je predvien smjetaj znaajnijih portsko rekreacijskih sadraja u dva vea portsko rekreacijska centra. Jedan je na podruju Bristaka, a drugi u podruju Raica. Uz sve vrste portskih graevina i igralita unutar ovih zona omoguen je i smjetaj po jednog hotela-ljeilita sa najveim moguim kapacitetom od 80 leaja.

32


URBING

OBALNO PODRUJE Uz ve ureene kupaline zone, marine i luke, predvieno je ureenje obale kao ureenih kupalita (plaa) na nain da e se odabrati rjeenje ureenja plaa kojim e se u najveoj moguoj mjeri zadrati prirodno stanje morskog dna u kontaktu s obalom, tako da se nasipavanje obale i morskog dna ogranii samo na one prostore, gdje je to nuno u odnosu na potrebe korisnika prostora i prirodne karakteristike terena. Takoer, je predvieno ureenje morskih luka za plovila stalnog i povremenog stanovnitva, portskih, turistikih i ribarskih brodica lociranih u Srimi, Lovetovu i u akvatoriju Vodica. Predvieno je povezivanje svih vanijih ugostiteljsko turistikih, portsko rekreacijskih, javnih i drutvenih sadraja, kupalita, te povijesne jezgre Vodica ureenjem duobalne etnice. JAVNE ZELENE POVRINE Unutar izgraene strukture naselja predviene su javne zelene povrine kao javni parkovi. Planirana je jedna znaajnija javna parkovna povrina uz lokaciju budue osnovne (podrune) kole i djeje ustanove

Documents

Urbanistički Plan Vodice i Srima