XXXI. NKG C 30. listopada 2016. I SVI SVETI Svetkovina Svih Svetih1. studenoga 2013.

Ulazna pjesma

Radujmo se svi u Gospodinu!Svetkujmo blagdan u čast svih svetih:njihovu se blagdanu raduju anđelii zajedno s njima slave Sina Božjega.

Zborna molitva

Svemogući vječni Bože,danas zajedno slavimo zasluge svih svetih.Molimo te: što je više zagovornika,udijeli nam i veće obilje svoga milosrđa.Po Gospodinu.

Darovna molitva

Gospodine, neka ti budu mili ovi prinosina čast svih svetih: oni su već postigli besmrtnost,daj da se zauzmu za naše spasenje.Po Kristu.

Pričesna pjesma Mt 5, 8-10Blago čistima u srcu: oni će Boga gledati!Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati!Blago progonjenima zbog pravednosti:Njihovo je kraljevstvo nebesko!

Pričesna molitva Bože, ti si jedini svet i u svim svecimačastimo tvoja čudesna djela.Molimo te: posveti nas da te ljubimo iznad svegate nas, zemaljske putnike, od ovog stolaprivedi na gozbu u nebeskoj domovini.Po Gospodinu.

Prvo čitanje Otk 7, 2-4.9-14 Vidjeh, eno velikoga mnoštva, što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakoga naroda i plemena i puka i jezika!

Čitanje Knjige Otkrivenja svetog Ivana apostola

Ja, Ivan, vidjeh drugoga jednog anđela gdje uzlazi od istoka sunčeva s pečatom Boga živoga. On

1

povika iza glasa onoj četvorici anđela kojima bi dano nauditi zemlji i moru: »Ne udite ni zemlji ni moru ni drveću dok ne opečatimo sluge Boga našega na čelima!« I začujem broj opečaćenih – sto četrdeset i četiri tisuće opečaćenih iz svih plemena sinova Izraelovih. Nakon toga vidjeh: eno velikoga mnoštva, što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakoga naroda, i plemena, i puka, i jezika! Stoje pred prijestoljem i pred Jaganjcem odjeveni u bijele haljine; palme im u rukama. Viču iza glasa: »Spasenje Bogu našemu koji sjedi na prijestolju i Jaganjcu!« I svi anđeli, što stajahu uokolo prijestolja i starješina i četiriju bića, padoše pred prijestoljem nice, na svoja lica, i pokloniše se Bogu govoreći: »Amen! Blagoslov i slava, i mudrost, i zahvalnica, i čast i moć i snaga Bogu našemu u vijeke vjekova. Amen.« I jedan me od starješina upita: »Ovi odjeveni u bijele haljine, tko su i odakle dođoše?« Odgovorih mu: »Gospodine moj, ti to znaš.« A on će mi: »Oni dođoše iz nevolje velike i oprali su haljine svoje i ubijelili ih u krvi Jaganjčevoj.«Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam Ps 24, 1-4b.5-6 Pripjev: Takav je naraštaj onih koji traže lice tvoje, Gospodine!

Gospodnja je zemlja i sve na njoj,svijet i svi koji na njemu žive.On ga na morima utemeljii na rijekama učvrsti.

Tko će uzići na Goru Gospodnju,tko će stajati na svetom mjestu njegovu?Onaj u koga su ruke nedužne i srce čisto:duša mu se ne predaje ispraznosti.

On blagoslov prima od Gospodinai nagradu od Boga, Spasitelja svoga.Takav je naraštaj onih koji traže njega,koji traže lice Boga Jakovljeva.

Drugo čitanje 1Iv 3, 1-3Vidjet ćemo ga kao što jest.

Čitanje Prve poslanice svetoga Ivana apostola

Predragi!Gledajte koliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se Božja zovemo, i jesmo. A zato nas svijet ne poznaje što ne poznaje njega. Ljubljeni, sad smo djeca Božja i još se ne očitova što ćemo biti. Znamo: kad se očituje, bit ćemo njemu slični jer vidjet ćemo ga kao što jest. I tko god ima tu nadu u njemu, čisti se kao što je on čist.Riječ Gospodnja.

Pjesma prije evanđelja Mt 11, 28Dođite k meni svi vi, izmoreni i opterećeni,i ja ću vas odmoriti, govori Gospodin.

Evanđelje Mt 5, 1-12a

Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima.

Čitanje svetoga Evanđelja po Mateju

2

U ono vrijeme: Isus, ugledavši mnoštvo, uziđe na goru. I kad sjede, pristupe mu učenici. On progovori i stane ih naučavati: »Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko! Blago ožalošćenima: oni će se utješiti! Blago krotkima: oni će baštiniti zemlju! Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi! Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe! Blago čistima srcem: oni će Boga gledati! Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati! Blago progonjenima zbog pravednosti: njihovo je kraljevstvo nebesko! Blago vama kad vas – zbog mene – pogrde i prognaju i sve zlo slažu protiv vas! Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima! Ta progonili su tako proroke prije vas!«Riječ Gospodnja.

Spomen svih vjernika pokojnika2. studenoga 2013.

Ulazna pjesma usp. 4Ezr 2, 34-35Pokoj vječni daruj im, Gospodine,i svjetlost vječna svijetlila njima.

Zborna molitvaBože, slavo vjernika i živote pravednika.Otkupio si nas smrću i uskrsnućem svoga Sina.Budi milostiv našoj pokojnoj braći i sestrama.Oni su vjerovali u otajstvo uskrsnuća,udijeli im radost vječnoga blaženstva. Po Gospodinu.

Darovna molitvaSvemogući milosrdni Bože, ovom žrtvomizbriši grijehe našoj pokojnoj braći i sestramau krvi Kristovoj. Umio si ih vodom krštenja:očisti ih do kraja u samilosnoj ljubavi.Po Kristu.

Pričesna pjesma usp. 4Ezr 2, 25.34Svjetlost vječna svijetlila njima, Gospodine,po dobroti tvojoj – u zajednici sa svima svetima.Pokoj vječni daruj im, Gospodine,po dobroti tvojoj – u zajednici sa svima svetima.

Popričesna molitvaGospodine, tvoj je Sin za nas umro na križu i slavno uskrsnuo.Po ovoj pričesti molimo te za našu pokojnu braću i sestre:očisti ih ovim vazmenim otajstvom da uniđu u slavu budućeg uskrsnuća.Po Kristu.

Prvo čitanje Job 19, 1.23-27a Ja znadem: moj Izbavitelj živi.

3

Čitanje Knjige o JobuJob progovori i reče: O kad bi se riječi moje zapisale i kad bi se u mjed tvrdu urezale; kad bi se željeznim dlijetom i olovom u spomen vječan u stijenu uklesale! Ja znadem dobro: moj Izbavitelj živi i posljednji će on nad zemljom ustati. A kad se probudim, k sebi će me dići: iz svoje ću puti tad vidjeti Boga. Njega ja ću kao svojega gledati.Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam Ps 27, 1-5.7.8b.9a.13-14 Pripjev: Gospodin mi je svjetlost i spasenje.ili: Vjerujem da ću uživati dobra Gospodnja u zemlji živih.

Gospodin mi je svjetlost i spasenje:koga da se bojim?Gospodin je štit života moga:pred kime da strepim?

Za jedno molim Gospodina, samo to ja tražim:da živim u Domu Gospodnjem sve dane života svoga,da uživam milinu Gospodnju i Dom njegov gledam.Slušaj, Gospodine, glas moga vapaja, milostiv mi budi, usliši me!

Lice tvoje, Gospodine, ja tražim.Ne skrivaj lica svoga od mene!Vjerujem da ću uživati dobra Gospodnja u zemlji živih.U Gospodina se uzdaj, ojunači se,čvrsto nek bude srce tvoje:u Gospodina se uzdaj!

Drugo čitanje Rim 5, 5-11 Opravdani krvlju njegovom, spasit ćemo se po njemu od srdžbe.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola RimljanimaBraćo: Nada ne postiđuje. Ta ljubav je Božja razlivena u srcima našim po Duhu Svetom koji nam je dan! Doista, dok mi još bijasmo nemoćni, Krist je, već u to vrijeme, za nas bezbožnike umro. Zbilja, jedva bi tko za pravedna umro; možda bi se za dobra tko i odvažio umrijeti. A Bog pokaza ljubav svoju prema nama ovako: dok još bijasmo grešnici, Krist za nas umrije. Koliko li ćemo se više sada, pošto smo opravdani krvlju njegovom, spasiti po njem od srdžbe?Doista, ako se s Bogom pomirismo po smrti Sina njegova dok još bijasmo neprijatelji, mnogo ćemo se više, pomireni, spasiti životom njegovim. I ne samo to! Dičimo se u Bogu po Gospodinu našem Isusu Kristu po kojem zadobismo pomirenje.Riječ Gospodnja.

Pjesma prije evanđelja Iv 6, 39 Ovo je volja onoga koji me posla:da nikoga od onih koje mi je dao ne izgubim,nego da ih uskrisim u posljednji dan.

Evanđelje Iv 6, 37-40

4

Tko vjeruje u Sina ima život vječni i ja ću ga uskrisiti u posljednji dan

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme:Reče Isus mnoštvu: »Svi koje mi daje Otac doći će k meni, i onoga tko dođe k meni neću izbaciti; jer siđoh s neba ne da vršim svoju volju, nego volju onoga koji me posla. A ovo je volja onoga koji me posla: da nikoga od onih koje mi je dao ne izgubim, nego da ih uskrisim u posljednji dan. Da, to je volja Oca mojega da tko god vidi Sina i vjeruje u njega, ima život vječni i ja da ga uskrisim u posljednji dan.«Riječ Gospodnja.MOLITVE VJERNIKASpomen svih vjernika pokojnika Braćo i sestre, pouzdanom se molitvom utecimo Ocu nebeskome,izvoru i darivatelju života, da naš zemaljski hod upravi na put vječnostite jednom prispijemo u vječno zajedništvo s njim. Molimo zajedno:

Prosvijetli nas, Gospodine, svjetlom uskrsnuća.1. Svojoj Crkvi, Gospodine, pomozi da nikada ne prestane tražiti izgubljene

te svima pruža svjedočanstvo tvoje ljubavi i dobrote, molimo te.2. Našoj braći i sestrama koji se približiše rastanku od ovoga života

daj da radosno uzvjeruju u tvoje spasenje i s istinskom nadomdođu pred tvoje lice, molimo te.

3. Sve koji tuguju za svojim pokojnima okrijepi utjehom vjereda spoznaju kako smrt nije kraj nego prjelazak u novi život,molimo te.

4. Nama, koji smo danas u molitvi združeni sa svim pokojnima,daj da životom svjedočimo vjeru u uskrsnuće, molimo te.

5. Za svu braću i sestre koji u vjeri preminuše:otvori im vrata svoga nebeskoga kraljevstva, molimo te.

Primi, svemogući Bože, naše prošnje. Iskaži svoju dobrotu i milosrđenašoj preminuloj braći i sestrama, a nas ispuni nadom u život koji si namu vječnosti pripravio po svome Sinu Isusu Kristu.Koji živi i kraljuje u vijeke vjekova.

31. NKG C 2013.Ulazna pjesmaGospodine, ne ostavljaj me, Bože moj, ne udaljuj se od mene. Požuri se meni na pomoć, Gospodine, spase moj.Ps 38,22-23

Zborna molitvaSvemogući, milosrdni Bože, tvoja je milost da ti dostojno i uzorno služimo. Daj da bez zapreke težimo za obećanim dobrima. Po Gospodinu.

Prvo čitanje Mudr 11,22-12,2 Ti si milostiv svima jer ljubiš sva bića.

5

Čitanje Knjige Mudrosti Sav je svijet pred tobom, Gospodine,kao zrnce praha na tezulji i kao kaplja jutarnje rose što se spušta na zemlju. A ti si milostiv svemu jer možeš sve i kroz prste gledaš na grijehe ljudima da bi se pokajali. Jer ti ljubiš sva bića i ne mrziš ni jedno koje si stvorio. Jer da si štogod mrzio, ne bi ga ni stvorio. A kako bi išta moglo opstojati ako ti ne bi htio? Ili se održati ako ga ti nisi u život dozvao? Ali ti štediš, jer sve je tvoje, Gospodaru, ljubitelju života, i tvoj je besmrtni duh u svemu. Blago kažnjavaš prestupnike, koriš ih i opominješ za grijehe njihove da se ostave zloće i da se ufaju u tebe, Gospodine! Riječ Gospodnja.

Otpjevni psalam Ps 145,1-2.8-11.13cd-u

Pripjev: Blagoslivljat ću ime tvoje dovijeka, Bože, kralju moj!

Slavit ću te, Bože, kralju moj,ime ću tvoje blagoslivljat uvijek i dovijeka.Svaki ću dan tebe slaviti,ime ću tvoje hvaliti uvijek i dovijeka.

Milostiv je i milosrdan Gospodin, spor na srdžbu, bogat dobrotom. Gospodin je dobar svima, milosrdan svim djelima svojim.

Nek te slave, Gospodine, sva djela tvojai tvoji sveti nek te blagoslivlju!Neka kazuju slavu tvoga kraljevstva,neka o sili tvojoj govore.

Vjeran je Gospodin u svim riječima svojim i svet u svim svojim djelima. Gospodin podupire sve koji posrću i pognute on uspravlja.

Drugo čitanjem 2 Sol 1,11-2.2Proslavilo se ime Kristovo u vama, i vi u njemu!

Čitanje Druge poslanice svetoga Pavla apostola SolunjanimaBraćo:Uvijek molimo za vasda vas Bog učini dostojnima pozivai snažno dovede do puninesvako vaše nastojanje oko dobrai djelo vaše vjere te da se proslaviime Gospodina našega Isusa u vamai vi u njemu - po milosti Boga našegai Gospodina Isusa Krista.A što se tiče dolaska Gospodina našegaIsusa Krista i našeg okupljanja oko njega,molimo vas, braćo:ne dajte se brzo pokolebatiu svom shvaćanju niti uznemiritini nekim duhom,ni nekom riječju,

6

ni nekim tobože našim pismom,kao da će sad - na dan Gospodnji.Riječ Gospodnja.

Pjesma prije evanđelja Iv 3,16Bog je tako ljubio svijette je dao svoga Sina Jedinorođenca;tko god u njega vjeruje, ima život vječni.

Evanđelje Lk 19,1-10Sin Čovječji dođe potražiti i spasiti izgubljeno.

Čitanje svetog Evanđelja po Luki U ono vrijeme:Uđe Isus u Jerihon. Dok je njime prolazio,eto čovjeka imenom Zakej. Bijaše onnadcarinik, i to bogat. Želio je vidjetitko je to Isus, ali ne mogaše od mnoštvajer je bio niska stasa. Potrča naprijed,pope se na smokvu da ga vidi jer je onudaimao proći. Kad Isus dođe na to mjesto,pogleda gore i reče mu: »Zakeju, žurno siđi!Danas mi je proboraviti u tvojoj kući.«On žurno siđe i primi ga sav radostan.A svi koji to vidješe stadoše mrmljati:»Čovjeku se grešniku svratio!«A Zakej usta i reče Gospodinu:»Evo, Gospodine, polovicu svog imanjadajem siromasima! I ako sam koga u čemuprevario, vraćam četverostruko.«Reče mu na to Isus:»Danas je došlo spasenje ovoj kućijer i on je sin Abrahamov!Ta Sin Čovječji dođe potražitii spasiti izgubljeno!«Riječ Gospodnja.

Trideset i prva nedjelja kroz godinu C 2013. Molitva vjernika Bogu Ocu, koji je svoga Sina poslao u svijet da pronađe i spasi sve izgubljene, uputimo svoje ponizne molitve kličući: Pohodi nas, Gospodine, svojom milošću.1. Za Crkvu, zajednicu vjernika: da po primjeru Krista Učitelja hodi svijetom i svima naviještai donosi tvoje spasenje, molimo te.2. Za sve kršćane:daj im spoznati grijeh koji nosei pomozi im da pristupe tebi -- izvoru svakoga oproštenja, molimo te.3. Za svećenike kojima si udijelio službu opraštanja grijeha: obdari ih svojom ljubavlju da u sakramentu pomirenja budu vjerni djelitelji tvoga milosrđa, molimo te.4. Za ovu (župnu) zajednicu: da namovo sakramentalno zajedništvo s tobom bude vrelo radosnoga nasljedovanja evanđelja, molimo te.5. Za braću i sestre koji preminuše:

7

po svom milosrđu oprosti im grijehe i obdari ih darom vječnoga života, molimo te.Svemogući vječni Bože, po riječi svoga Sina pohodio si nas spasenjem. Udijeli nam jakost duha da uzmognemo biti živi hram tebi posvećen. Po Kristu Gospodinu našemu.

Darovna molitvaGospodine, nek ova žrtva u tvojim očima bude čista, a nama plemenit dar tvoga milosrđa. Po Kristu.

Pričesna pjesmaPokazao si mi stazu života, obradovat ćeš me licem svojim, Gospodine.Ps 16,11

Popričesna molitvaGospodine, nahranio si nas nebeskim otajstvom. Molimo te, nek djeluje u nama sve snažnije i pripravi nas na dar što ga obećava. Po Kristu.

Trideset i prva nedjelja kroz godinu prijedlozi pjesama za Misu

Ulazna: 260 0 da bude radostOtpj. psalam: 124 Blagoslivljat ću dovijekaPrinosna: XVI Nosimo darePričesna: 242 0 sveta gozboZavršetak: 604 Zdravo budi kraljice

http://www.hilp.hr/zivo-vrelo/

31. nedjelja kroz godinu C (Lk 19,1-10)Popričesna meditacija

“Sin Čovječji došao je da traži i spasi što je izgubljeno” (Lk 19,10)Isus otkriva da i Zakej u srcu nosi čežnju za dobrotom. Zakeja je

duboko pritiskao teret vlastitih muka, kompromisa, stramputica.Gospodine! I meni kažeš danas: “Danas mi je boraviti u tvojoj kući!” A

Ti znaš tko sam, znaš da nisam dostojan da uđeš pod krov moj. I meni kažeš danas: “Siđi brzo! Do tebe mi je stalo!”Možda bih ipak radije ostao na smokvi, neprimijećen. Možda se i

bojim da dođeš k meni, jer nisam siguran da imam dovoljno hrabrosti za odluke koje od mene želiš čuti.

Danas Te i ja čekam. Danas nije kasno za spasenje.Priredio: Dario Miletić

http://www.zupabsm.com http://issuu.com/novilist/docs/bonaventura Fra Boneventura Duda je proslavio 60 godina MISNIŠTVA. O tome je lijepo pisao i izdao poseban prilog „Novi list“. Ovdje možete to pogledati i pročitati. Njihovom dozvolom stavljamo link. Poštovani, prilog Fra Bonaventura Duda - Čovjek želja koji je objavljen u tiskanom izdanju Novoga lista sad se nalazi i na našem webu na adresi: http://www.novilist.hr/riinfo.aspx Ukoliko ga želite postaviti i na svoje stranice, flash format za listanje možete naći na adresi (opcija embed):

8

http://issuu.com/novilist/docs/bonaventura

http://www.youtube.com/watch_popup?v=VNiDpBS4JzI#t=107 BOŽIĆNI VIDEO ---------------------------------------------------------------------------------------------------------- Otvorena je stranica u našem samostanu sv. Frane u Zadru: www.svetifrane.org Javite svoje komentare na: drago.ljevar@si.t-com.hr http://www.youtube.com/watch?v=SkBq1wYKT5I&feature=mfu_in_order&list=ULSv. Frane Zadar, 20. 02. 2011. Misa na HR I PROGRAM i video izložbe: „Milost susreta“ koja je bila u Klovićevim dvorima od 16. prosinca 2010. do 20. veljače 2011.http://www.youtube.com/watch?v=E20hedKtMHc&NR=1Sv Frane Monastir Zadar http://www.youtube.com/watch?v=IGTqe3zWNcM&NR=1Riznica i samostan Sv. Frane http://www.youtube.com/watch?v=hHj1Z3iC7pM&feature=relatedSv. Frane Courtyardhttp://www.youtube.com/watch?v=j4FUQKAVdQw&feature=relatedSv. Frane Museum Zadarhttp://www.youtube.com/watch?v=HxmjnrtRrEM&feature=mfu_in_order&list=ULMorske Orgulje - Sea Organ http://www.svetifrane.org/mladi.html NA OVOJ STRANICI MOŽETE preuzeti u mp3 formatu pjesme sa IV. susreta mladih Franjevačke provincije sv. Jeronima koji je bio u Puli od 24. do 25. listopada 2009.http://www.beatogiacomo.it stranica Bl. Jakova Zadraninahttp://www.ofm-sv-jeronim.hr/ Stranica Franjevačke Provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru. Najstarije naše provincije franjevaca. 1212. slavimo 800-u obljetnicu dolaska sv. Franje u naše krajeve: Zadar, Kraj,…

http://www.mali-brat.comOvo je stranica zajednice odraslih i mladih koji dolaze na katehezu i u crkvu Franjevačkog samostana sv. Frane u Zadru. http://www.svetinikola.hr http://www.srceisusovozd.netne.net Stranica župe Voštarnica u Zadru. Nova je.http://www.gospa-lurdska.hr o sv. Franji imaju lijepa razmišljanjahttp://www.franjevastvo.com/Ovdje na ovoj stranici možete upoznati život franjevaca. Preporučamo.http://www.franjevacki-institut.hr/

Franjevački institut za kulturu mirahttp://free-zd.htnet.hr/sasina/http://www.sasina.org/http://sasina.8m.com/ Ovo su stranice župe Sasina Sanski Most. Crkva je izgrađena. Pozivamo sve koji mogu pomoći da pomognu „Ostatku ostataka“ vjernicima koji su ostali (samo 50-ak duša). Blagoslov gradilišta bio je u nedjelju 28. lipnja 2009. Gradilište je blagoslovio biskup Franjo Komarica. Nazočnih Sasinjana i prijatelja bilo je između 200 i 300 ljudi. Crkva je sagrađena pred Božić 2009. Uređena, blagoslovljena, posvećena i tom prigodom blagoslovljen je novi oltar sa svetohraništem 3. srpnja 2010. Sve se to dogodilo na radost nazočnih preko tisuću ljudi (800 sjedećih mjesta bilo je spremno za ručak pod šatorom). Posvećenje i blagoslov je imao biskup msgr. Franjo Komarica. O svemu možete čitati na web stranici: http://www.svetifrane.org/zupasasina.html

http://free-ri.htnet.hr/SvetiNikola/index.htm http://www.ivanmerz.hr/liturgijski_kutic/Možete preuzeti prezentacije nedjeljnih čitanjahttp://framari.blog.hr/

9

NOVO: http://framakrnjevo.blog.hr/http://framavosta.blog.hr/http://www.fra3.net/http://www.mladi.hbk.hr/http://www.katolickiskauti.com/ http://obitelj.hbk.hr/ http://www.zadarska-zupanija.hr/Zadarska Županija.http://mladi-krk.hbk.hr/http://zadar.hbk.hr/ Sve možete pronaći na ovoj stranici što vas zanima o životu Katoličke crkve i Nadbiskupije Zadar: adrese, telefone, osobe i javiti im se.http://www.caritas-zadar.hrhttp://www.zmajevic.com/ Nadbiskupijsko sjemenište u Zadru „Zmajević“ http://www.mladi-zadar.com/ Ured za pastoral mladih Zadarske nadbiskupijeJ. Bijankinija 2, 23000 Zadartel. +385 23 208 663e-mail: info@mladi-zadar.comhttp://shkm2010.mladi-zadar.com/ http://www.youtube.com/watch?v=3TQCq7z8rgI O svemu možete više vidjeti na ovim stranicama o Susretu Hrvatske katoličke mladeži 8. i 9 svibnja 2010. u Zadruhttp://www.gimnazija-klasicna-ivanpavaodrugi-zd.skole.hr/ klasicna@zd.t-com.hr http://zupagalovac.hrhttp://www.arscelebrandi.zadarskanadbiskupija.hr/Najnovija stranica za glazbu. Uređuje gosp. Žan Morović.http://www.udruga-izvor.hr/ Sljedeći sastank održati će se PRATITE OVU STRANICU..

U prostorijama Udruge za obitelj i roditeljstvo Izvor u samostanu sv. Frane u Zadru počinje novi ciklus besplatnih radionica priprave za trudnice i njihove supruge

Dom za odrasle osobe Sv . Frane - Zadar Ovim stranicama želimo približiti Dom za odrasle osobe Sv.Frane široj javnosti kako bi svaki zainteresirani mogao steći dojam o ovoj ustanovi te ...www.dom- svfrane .hr Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi www.mzss.hrGrad Zadar www.grad-zadar.hrZadarska županija www.zadarska-zupanija.hrWEB: www.tzzadar.hr | www.visitzadar.nethttp://www.os-zadarski-otoci-zd.skole.hr/Osnovna škola „Zadarski otoci“Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti www.mobms.hrhttp://www.comunitacenacolo.it/index.asp?idlingua=10 Zajednica s. Elvire u Hrvatskoj

Muške bratovštine         Bratovština “Gospa od zdravlja" - Ugljane         Bratovština “Sveti Josip radnik" - Varaždin         Bratovština “Sveti Nikola” - Biograd         Bratovština “Sveti Vinko Paulski” - Vrbovec         Bratovština “Grad radosti” - Novigrad         Bratovština “Sveta Marta” - Šišinec         Bratovština “Sveti Petar i Pavao” - Šarengrad

10

Ženska bratovština        Bratovština “Majka života” - Vrbovec

http://www.mladi-vz.com/naslovna.htm http://www.mladicentar.org/node/810 http://www.youtube.com/vatican http://www.radiovaticana.org/cro/index.asp

Vatikan ovo je fantastično može zumirati sliku pomoću miša i rotirati lijevo desno: http://www.vatican.va/various/basiliche/san_paolo/vr_tour/index-en.htmlViše podataka o Zakladi Čujem, vjerujem, vidim i zvučnoj Bibliji možete pronaći na web adresi:www.zaklada-cujem-vjerujem-vidim.comhttp://www.sv-leopold-mandic.com http://www.svjetlorijeci.bahttp://www.dominikanci.hr duhovnost propovjedi godina A B C  

POKAJANJE – OPROŠTENJE – SPASENJE (Zakej) 

  (Lk 19, 1-10)

 Pristupanje drugome s dobrotom i ljubavi!

 

Pred istinskom ljubavlju, pred pravednošću i dobrotom čovjek se uvijek osjeća grešnikom. Pred istinskom ljubavlju uvijek se osjećamo malenima. Zato je i najgordiji čovjek 'malen' pred ljubavlju. Jednostavno, ljubav i dobrota se ne suprotstavljaju suparnički niti izazivaju suparništvo. Ljubav ublažava svako suparništvo, svaku lažnost, zato je čovjek pred njome malen, pred njom se klanja.

Čovjek se samo ljubavi klanja, a svako drugo klanjanje ponižava ga. Čovjek u susretu s dobrotom doživljava u sebi buđenje nečega usnulog, neizmjernog – budi se u njemu želja za dobrotom. Svatko želi, u svakome je položena želja za ljubavlju i dobrotom, pa i kada mu je život u raskoraku s tim svojim iskonom. Kad se čovjek susretne s dobrotom kao da se sam u sebi gubi, ne prepoznaje se, iz njega navire nešto drugo negoli što on sam sebi izgleda.

Otkriva u sebi novo biće. Takvi su bili susreti ljudi s Isusom. Iz njih je nešto novo progovorilo. U sebi su osjetili neku drugu glad, žeđ da budu drukčiji, da budu istinski. Isus je pobuđivao tu ljudsku uspavanu dubinu. Ljudi su se susreli s ljubavlju koja je u njima probudila ljubav i dobrotu. To je Isusovo čudo. Koji su ga god susreli u njima je nastao preokret, postali su bolji, otkrili su u sebi  dobrotu za koju nisu ni znali da u njima drijema. – Takav je bio Isusov pristup ljudima: pronaći u njima ljubav i dobrotu.

To oživjeti, uzbibati u ljudima, koji toga nisu bili ni svjesni. Zato su bez 'razmišljanja' krenuli za njim. Srce ih je nosilo za njim i to ih je odmaralo, spašavalo. Što nitko nikada u njima nije uočio, ni oni sami, to je uočio Isus: uočio je njihovu dobrotu koja je kada se 'probudila' preplavila sve promašaje i pogreške. Nema ljudske konverzije (obraćenja na bolje) dok se u čovjeku ne probudi božanska dobrota, dok se ne 'probudi' Boga u čovjeku. Isusov je stav: dobrota rađa dobrotu, ljubav rađa ljubav. Moglo bi se reći i obratno: zlo rađa zlo, mržnja mržnju. I ovo vrijedi za sve ljude, počevši od djeteta do odraslog čovjeka.

Isusovo čudo je baš u tome što je tražio grešnike, dobrotu u grešnicima. Zato su u njemu grešnici našli prijatelja. Možda mi tražimo grešnike da ih osudimo, da uz njih izgledamo bolji ili da s njima griješimo. Isus je tražio grešnike da u njima razotkrije dobrotu, da ih oživi, da ih vrati u život. Zato se nisu bojali pred njime priznati grijehe, jer su vjerovali da on u njima može otkriti nešto snažnije, jače od grijeha. I otkrivao je u njima ljubav i spašavao ih.

11

Zato bi povijest Zakeja mogla biti povijest svakoga od nas. Grešni Zakej bio je otpisan od sviju, svi su u njemu gledali samo loše. Svrstavali su ga među loše, pa i on sam sebe. Svi ga osuđuju i u njemu povećavaju osjećaj da je loš. I sada mu Isus pristupa i otkriva u njemu što niti on ne zna niti su drugi zapažali. Isus budi u njemu dobrotu koja ga preobražava. On je iz te otkrivene dobrote sprema odreći se svega onoga što ga je od toga udaljavalo.

Zakeja dobrota obraća odjednom, što nije učinila osuda cijeloga života. Dobrota i ljubav u njemu čine čudo. Odmah Isus postaje njegov prijatelj. Isus ga poziva poimence. On je za njega osoba za koju je spreman prihvatiti i osudu (Druži se s grešnicima i carinicima). I taj Zakej doživljava sebe kao grešnika, i opraštanje grijeha i svoje spasenje. Isus se pouzdaje u Zakeja, što nitko do tada nije. Isus mu očituje svoje povjerenje, i njemu je povratio povjerenje. "Evo, dajem... ". To mu proizlazi iz srca.

Radost koja je buknula u njegovu srcu vrjednija je od njegovog bogatstva. kad se pronađe biser (vrijednost) u svojem srcu, onda je lako sve drugo ostaviti radi tog bisera. Možda tu (ne pronađe li se u sebi vrijednost) leži razlog zašto se mi teško odvraćamo od nekih svojih mana (grijeha)? Iz slučaja Zakeja, očito se pokazuje snaga milosrđa, snaga ljubavi. Ljubav preporađa svijet i čovjeka... Za Isusa živjeti znači ljubiti. "Nema više ljubavi od predana sebe za druge". Isto tako živjeti sretno znači živjeti slobodno.

Samo slobodan čovjek može doživjeti sreću i puninu života. Isto tako mi sami sebi možemo nametnuti ropstvo, ali i slobodu. Isto tako sretno živjeti znači prihvatiti svoj život kao dar koji nam dan. Isto tako pozvani smo da i mi budemo dar.Marjan Jurčević

http://www.katolicki-tjednik.com Jesmo li uistinu susreli Isusa?

Kratki životopisFra Josip Vlašić, član Hercegovačke franjevačke provincije, rođen je 23. rujna 1978. u Sovićima, župa Gorica. Doživotne zavjete položio je 13. svibnja 2007., a za svećenika je zaređen 26. prosinca 2007. Teologiju je diplomirao 2005. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Od 2006. do 2010. živio je i radio u franjevačkom samostanu i župi na Širokom Brijegu kao vjeroučitelj, duhovni asistent Franjevačke mladeži i župni vikar. Od kolovoza 2010. živi u franjevačkom samostanu u Mostaru. Nacionalni je i područni duhovni asistent Franjevačke mladeži (Frame) te područni i mjesni duhovni asistent Franjevačkog svjetovnog reda (FSR-a).

Uvod:Dolazimo na misu od Boga primiti snagu i utjehu, ozdraviti, obnoviti se i odmoriti se. Gospodin nas zbog toga okuplja oko sebe, poziva nas izgovoriti nam svoju Riječ i darovati svoje Tijelo. No, na misu dolazimo i čuti riječi opomene, riječi ukora. Gospodin nas želi popraviti, želi nas opomenuti i pozvati na popravljanje vlastitog života te nas pozvati na obraćenje. Vjerujem da smo svjesni kako nismo uvijek bili dobri, kako smo griješili. Pokajmo se za svoje grijehe i požalimo za njih. U šutnji zavirimo u srce i zazovimo milosrdnu Očevu ljubav.

HomilijaTRIDESET I PRVA NEDJELJA KROZ GODINUMudr 11,22-12,3; Ps 145,1-2. 8-9. 10-11. 13cd-14; 2 Sol 1,11-2,2; Lk 19,1-10

Jesmo li uistinu susreli Isusa?

Vjerujem da smo barem ponekad, stojeći otvorena srca pred Božjom Riječju, imali iskustvo 12

iznenađenosti, zadivljenosti, a možda ponekad i zbunjenosti. Kako je Božja misao daleko od naše misli i kako se Božja volja svojom dobrotom razlikuje od naših voljnih sposobnosti, tako isto je Božja Riječ kadra zanijeti nas svojom različitošću i novošću, očarati nas svojom ljepotom. Mnogi sveci imali su jedno takvo iskustvo u vlastitom životu. Iako su, u velikom dijelu, ti ljudi bili kršćani, iako su se već slušali Božju Riječ u sakramentalnim slavljima i u svom osobnom odnosu s Bogom, nerijetko bi se dogodio trenutak u kojem bi im Božja Riječ zvučala tako nova, tako svježa. Prisjećam se života sv. Franje iz Asiza: ne samo da je bio prosječan kršćanin, nego je čak kod gradskog svećenika pohađao školu čitanja i pisanja. Dakle, bio je i u jednom intenzivnijem dodiru s crkvenim životom. Ipak, u vremenu njegovog nutarnjeg traženja, u danima obraćenja, on čuje evanđeoske riječi koje je možda ranije tko zna koliko puta čuo. Ali, za razliku od prijašnjih susreta s tom Riječju, sada odjednom njome biva iznenađen. Prepoznaje i otkriva u tim Riječima osobni govor svoga Spasitelja. I događa se preobrazba, kvalitativna preobrazba vlastitog života. Ponesen je Riječju.

Ponuda Božje Riječi

Danas i mi stojimo pred ponudom Božje Riječi. Hoćemo li tu Riječ propustiti pored sebe ili ćemo joj pokušati otvoriti svoje živote? Jesmo li spremni na izazov Božje Riječi? Hoće li nas danas, u ovom misnom slavlju, zahvatiti Božja Riječ? Jesmo li spremni slušati?

Prvo čitanje kojeg smo slušali, a koje je uzeto iz Knjige mudrosti, predivna je himna hvale Stvoritelju. A kad čovjek hvali i slavi svoga Stvoritelja i sam biva proslavljen. Mogli bismo reći da je ovaj kratki tekst uzor slavljeničke molitve. Molitvena hvala izvire iz poniznog srca, iz srca koje je svjesno svoje stvorenosti i stvorenosti svijeta u kojem jest. Također, molitvena hvala izvire iz srca koje vjeruje da je stvoreno iz ljubavi. Čovjek nije bačen u svijet, čovjeka Bog nije udaljio od sebe. Naprotiv, sve stvorenje je u vezi sa svojim Stvoriteljem. Ljubav je ta veza. Ljubav koja želi dobro i koja čini dobro. Ljubav koja se brine za stvorenje tako što će, onima koji je ljube, sve okrenuti na dobro – kako je to znao govoriti sveti Pavao. A sveti Augustin je znao dodati, govoreći iz osobnog iskustva, da Bog čak i grijeh, onima koji Ga ljube, okreće na dobro. Bog je ljubitelj života, kako to divno izriče mudri pisac. On nas prvi ljubi. I to ljubi nas više negoli mi sami sebe možemo ljubiti. I jer je Božja ljubav dobrotvorna, nekad će nas ukoriti. Ali i to će Bog učiniti blago. I zbog ljubavi. Samo s jednom željom: da napustimo zloću. To je Božja logika. To je logika ljubavi. Znamo to, ako smo zreli, i iz vlastitog iskustva: ljubiti ne znači sve dopustiti i u svemu biti popustljiv, tolerantan, nezahtjevan… Ljubav je zahtjevna i beskompromisna, kada je u pitanju zlo i grijeh. Bog želi granicu uvijek podizati više. Želi da rastemo, napredujemo, uzrastemo do čovjeka savršena, do mjere uzrasta punine Kristove (Ef 4,13). Zbog toga nas ljubav blago kažnjava i opominje da se ostavimo zla.

Sveti Pavao će u svojim Poslanicama često govoriti o potrebi budnosti i spremnosti na susret s Gospodinom. U prvoj Crkvi vladalo je mišljenje da će se ponovni Kristov dolazak dogoditi uskoro. Zapravo, drugi Kristov dolazak često je bio razlog za rasprave koje nikome nisu puno koristile, ali su često izazivale nemir i zbunjenost u životima ljudi. Pavao napominje Solunjanima da se ne daju uznemiriti. Važno je biti budan, važno je biti pripravan. I u novije vrijeme znalo je biti različitih pretpostavki i nagađanja kad će se, eto, dogoditi ponovni Kristov dolazak. Pojavljivale su se i različite kršćanske sekte koje su išle tako daleko da su proricale vrijeme i sat paruzije. I kad Krist ne bi došao, kad ih Krist, da tako kažemo, ne bi poslušao, tada su i cijele grupe pripadnika nekih sekti znale učiniti samoubojstvo. Dakako, takvo očekivanje Kristovog dolaska nema ništa niti sa zdravom pameću, niti s logikom evanđelja. Sam Krist reče da o tome zna samo Otac (usp. Mk 13,32). Kršćanin, dakle ti i ja, zna da će se dogoditi Kristov drugi dolazak. Hoće li se dogoditi dok smo mi živi ili nakon naše smrti – to ne znamo. Nije ni važno. Ako će se dogoditi nakon naše smrti, mi ćemo se svejedno već prije susresti s Kristom. U trenutku Njegovog ponovnog dolaska na zemlju, dogodit će se naše uskrsnuće. Zato je za nas veća briga da svoju budnost živimo bez obzira na taj drugi dolazak. Stoga, neka nam svjetiljke

13

budu pripravljene, bokovi opasani, srce čisto, oni do nas neka budu ljubljeni, siromah neka ne bude zaboravljen… I tada se ne trebamo bojati niti svoje smrti niti Kristovog drugog dolaska. Možemo puni nade i radosti pred Gospodina! Ovih zadnjih nedjelja u liturgijskoj godini pozvani smo razmišljati o svojim posljednjim danima! Činimo to u radosti. Može nam pomoći u osobnom rastu u svetosti.

Napor penjanja na smokvu

Konačno, evanđeoski ulomak iz Lukinog Evanđelja govori nam o Zakeju. Kao u njegovom slučaju, tako je bilo i u mnoštvu drugih. Isus susreće ljude, rado druguje s njima. Želi im darovati spasenje. Zbog toga je došao na svijet: da život imamo, u izobilju da ga imamo – kako bi to rekao evanđelist Ivan. Tu izobilnost života, puninu života, iskusili su oni koji su napravili korak dalje. O mnogim takvim susretima čitamo u Evanđelju: apostoli, Marija Magdalena, Lazar, toliki bolesnici… Zanimljivo je primijetiti Zakejevo ponašanje. Penje se na smokvu. Čini ono što može, kako bi njegov pogled došao do Isusa. Sluti u srcu privlačnost. Da bi se dogodio željeni susret mora nešto učiniti. I onda Isus svoj pogled zaustavlja na njemu. I upućuje mu poziv. Zapravo, mogli bismo reći, Isus osjeća da ga je Zakej pozvao. Tako je to i u našem životu. Zovemo se kršćanima, Kristovima, ali smo često daleko od Isusa. Zatrpani smo životnim brigama. Da se dogodi susret s Isusom potrebno je učiniti nešto slično Zakeju: izdignuti se iznad, napraviti presudni korak odmaka. To je uvjet stvarnog susreta.

Ako pratimo evanđeoski tekst, vrlo lako možemo uočiti kriterij prema kojemu ćemo biti sigurni jesmo li uistinu susreli Isusa, ili je naš život s Isusom tek deklarativne naravi. Zakej je primio Isusa u svoj život. Primio Ga je ne bilo kako, nego sav radostan. To je bio susret nepodijeljena srca. Bez zadrške. Bez rezerve. Posve logično: takav susret nije mogao ostati bez učinka za Zakejev život. Njegova odluka postaje i nama kriterij: "Evo, Gospodine, polovicu svog imanja dajem siromasima! I ako sam koga u čemu prevario, vraćam četverostruko." Istinsko predanje života Isusu, dopuštanje Isusu da bude moj gospodar, moj Bog, rezultira promjenom, kvalitativnom promjenom na bolje. „Živa je riječ Božja i djelotvorna (Heb 4,12)“, podsjeća nas pisac Poslanice Hebrejima. Ako me zahvati Kristova riječ, ako sam se izdignuo ponad zemaljskih briga i dopustio Isusu da mi progovori, tada se moj život mora mijenjati. Kristova prisutnost nuka nas na aktivnost. To je logika nove ere: prije Krista i poslije Krista. Svijet više nije jednak nakon što se Bog utjelovio. Nastaje nešto novo. Kao i ulaskom Isusa u Zakejev život. Kao i ulaskom Isusa u život svetog Franje i tolikih drugih svetaca. Prema tome i mi možemo znati je li Isus uistinu u našem životu, jesmo li susreli Isusa: ako se mijenjamo.

Toliko puta smo bili i bit ćemo na euharistijskom slavlju. Toliko puta smo molili i molit ćemo. Također smo, vjerujem, toliko puta, ako smo bili iskreni, primijetili da nismo promijenjeni. A bili smo u Isusovoj blizini. Isus je govorio, Isus je nešto činio u našoj blizini. No, mi ostali isti: i prije i poslije Krista. Očito, nismo učinili napor penjanja na smokvu. Nismo se odlijepili od sebe, od svijeta. Nismo, zapravo, pozvali niti primili Isusa u sebe, u svoj život. Današnji susret s Riječju Božjom prilika je za nešto novo, za novi početak. Iako je to jedan mali, neatraktivni, redoviti novi početak, naš život ipak može biti kvalitativno preobražen na bolje. I onda će onima oko nas biti lijepo i dobro će živjeti s nama. Time ćemo živjeti s Isusom već sada, a ne tek u vječnosti. Zapravo, to i je bît kršćanstva: živjeti s Isusom svoj život, svoj obični život, svoju svakodnevicu. Tada život postaje svečanost.

Molitva vjernika: Poslušali smo Gospodinovu Riječ. Njome nadahnuti molimo da možemo izvršiti ono što nas je Gospodin pozvao učiniti. Molimo ne samo za sebe, nego za cijelu Crkvu i za sve ljude.

1. Gospodine, pozvao si nas živjeti evanđelje u Crkvi. Svetom Ocu i svim biskupima daruj vodstvo Duha Svetoga da upravljaju Crkvom na Tvoju slavu, a svijetu na spasenje, molimo Te!

14

2. Ti si, Gospodine, k sebi pozvao sve izmorene i opterećene. Takvi dolazimo Tebi. Primi nas i po Tvom euharistijskom darivanju neka se u nama nastani mir i umnoži povjerenje, molimo Te!3. Pozivaš nas, Gospodine, da budemo sol zemlji i svijetlo svijetu. Daruj nam ustrajnosti u izgrađivanju i ozdravljanju našeg društva. Posebno Te molimo za sve kršćane i druge ljude koji su na vlasti, koji donose i provode zakone, da promiču pravednost i ljubav, molimo Te!4. Sve što imamo primili smo, Gospodine, od Tebe. Život je, također, Tvoj dar. Pouči nas i prosvijetli nam pameti da odgovorno živimo svoj život, da služimo svojim bližnjima i da u svakom trenutku budemo spremni stati pred Tvoje lice, molimo Te!5. Našim dragim pokojnicima, kojih se spominjemo u ovom misnom zajedništvu, daruj radost vječnog zajedništva sa svima svetima, molimo Te!

Gospodine, primi molitve koje smo Ti uputili. Usliši ih na svoju slavu i na našu korist. Daruj nam i ono što Te nismo molili, a potrebno nam je za vremeniti i vječni život, po Kristu Gospodinu našemu.

Tko je katolički svećenik?Čovjek: koji se od Boga prepoznao privučenim, koji svoj pogled zaustavlja na Kristu, koji u njemu prepoznaje sebe i sve druge, koji prihvaća logiku evanđelja, koji već živi u vječnosti (a ipak čvrsto nogama dotičući zemlju), koji je spreman učiti kako postati najprije posuda, a potom i kanal za čudesnost Božje ljubavi koja svijet drži u postojanju. Svećenik je čovjek radostan jer mu je baština Gospodin i jer tu baštinu uživa u zajedništvu Crkve.

Biblijski komentar misnih čitanja u godini CS Isusom ulazi spasenje u kuću31. nedjelja kroz godinu:Isus, koji je upozoravao na opasnost bogatstva, u današnjem evanđelju opaža bogataša Zakeja na smokvi te mu izjavljuje da želi biti njegov gost za vrijeme boravka u Jerihonu. Zakej ga prima sav radostan, jer je u Isusovu postupku uvidio da Bog i njemu nudi oproštenje. Oni koji su Zakeja zauvijek bili otpisali zato što je po zanimanju carinik prigovaraju Isusu što se svratio grešniku. On odgovara: "Danas je došlo spasenje ovoj kući, jer i on je sin Abrahamov!"Starozavjetna podloga ovom događaju u današnjoj liturgiji je razmišljanje o Božjoj blagosti i milosrđu: "Ti si milostiv svima, jer možeš sve, i kroz prste gledaš grijehe ljudima koji su se pokajali!"Tako se u današnjoj liturgiji okupljamo oko Isusa koji uprisutnjuje milosrđe Božje. Zakej je svojim zanimanjem uzdržavao svoju obitelj te svoje ukućane činio materijalno povlaštenima u odnosu na ostale stanovnike Jerihona. Međutim i Zakej i njegovi ukućani nisu bili sretni u srcu. Željeli su se iščupati iz svoje prividne sreće, a sugrađani im to nisu dopuštali. Isus u punoj svijesti svoje povezanosti s Ocem govori da s njime u Zakejevu kuću ulazi spasenje koje oni zahvalno prihvaćaju. Na ovoj misi i mi zahvalno prihvaćamo spasenje koje nam ulazi s Isusom, obnavljamo vjeru u milosrđe Božje prema svima ljudima i primamo zadatak da u svojoj sredini uprisutnjujemo Božje milosrđe.

Milostiv je i milosrdan Gospodin (Mudr 11, 22-12, 3)U prikazivanju egipatskih zala, koja su bila kazna za grešan život i izrabljivanje Izraelaca, sveti Mudrac se zaustavlja na trenutak te obrazlaže razloge Božje umjerenosti pri kažnjavanju. Bog u svojoj pravdi i moći ne pretjeruje: "Blago kažnjavaš prestupnike, koriš ih i opominješ za grijehe njihove, da se ostave zloće i da se ufaju u tebe, Gospode" (12, 2).Glavni razlog Božje suzdržljivosti pri kažnjavanju jest ljubav prema svijetu koji je stvorio i uzdržava u postojanju: "Jer ti ljubiš sva bića, i ne mrziš nijedno koje si stvorio... ti štediš sve, jer sve je tvoje, Gospodaru, ljubitelju života..." (11, 24.26). Nigdje drugdje u Starom zavjetu nije tako snažno izražena ljubav Božja prema stvorenom svijetu i čovjeku kao kruni Božjih stvorenja. Zato Bog ne prestaje ljubiti i kad pripušta prirodne nepogode ili bolest. On to čini da bi ljudi snažnije doživjeli i prihvatili svoju ovisnost o njemu.

15

Psalam 145 je vjerničko iskazivanje hvale Bogu kao gospodaru prirode i svijeta. Iako je kralj, on je u biti samo milosrđe: "Milostiv je i milosrdan Gospodin, spor na srdžbu, bogat dobrotom. Gospodin je dobar svima, milosrdan svim djelima svojim" (r. 8-9).

Ne dajte se pokolebati u svom shvaćanju (2 Sol 1, 11-2, 2)Druga Solunjanima zove na oprez pri izračunavanju Isusova drugog povratka ili paruzije. Vjernici Soluna razumjeli su Apostolovo propovijedanje i samu Prvu Solunjanima kao da uskoro predstoji Dan Gospodnji. Izvor panike i krivih proračuna može biti "neki duh" ili "neka riječ". To bi bilo pozivanje na privatna viđenja i objave od strane panično raspoloženih članova vjerničke zajednice. Krivo izračunavanje datuma može doći i od samovoljnog tumačenja Apostolovih poslanica."Da vas Bog učini dostojnima poziva" (r. 11). Ta je kršćanski poziv, poziv na vjeru u Krista. Biti dostojan kršćanskog poziva znači živjeti u skladu s darovanim oproštenjem grijeha te pridruženošću Kristu i Crkvi po krsnom preporodu. Takav poziv traži da se "proslavi ime Gospodina našega Isusa s vama" (r. 12). Isus se proslavljuje po nama vjernicima ako živimo po svojoj vjeri i svjedočki djelujemo među ljudima.

Zakejeva obitelj - obraćeni bogataši (Lk 19, 1-10)Zgodu o Zakeju doriosi jedini Luka. Prije toga, pred Jerihonom, Isus ozdravlja slijepca koji se "uputi za njim slaveći Boga" (18, 43). U Lukinu evanđelju ima dosta zgoda kad Isus upozorava na opasnost materijalnog bogatstva. Ovdje Isus daje šansu i bogatašima vjerujući da se i oni mogu držati distancirano prema materijalnom blagostanju i priznavati Boga za svog vrhovnog gospodara."Nadcarinik", jer je Jerihon bio posljednja postaja na putu prema Arabiji, poznat po proizvodnji balzama. "Želio ga je vidjeti" (r. 3) pokazuje da je Zakej, kao i grešnica koja je Isusu prala noge u farizejevoj kući (Lk 7, 36-50), želio iščupati se iz svog duhovnog stanja, ali mu sugrađani nisu pružali šansu, iako je bio "sin Abrahamov". Smokve u Jerihonu imaju dugačke grane i veliko lišće. Na jednu od njih popeo se rimski činovnik Zakej koji je morao prije toga čuti da Isus nikoga ne otpisuje. Na Zakejevu inicijativu Isus odgovara vlastitom; zaustavlja se pod smokvom, oslovljava omraženog suradnika okupacione vlasti osobnim imenom u znak poštovanja, a zatim moli za sebe i Dvanaestoricu smještaj u Zakejevoj kući u toku boravka u Jerihonu. Siromašni prijatelj siromaha moli gostoprimstvo bogataša pomažući mu da se počne bogatiti u Bogu."Žurno side i primi ga sav radostan" (r. 6) je Zakejevo prihvaćanje Isusove inicijative. U ovom radosnom primanju Putnika za Jeruzalem uključeno je kajanje za učinjene grijehe i prihvaćanje oproštenja koje Bog po Isusu nudi. "Svi koji to vidješe stadoše mrmljati" (r. 7) je Lukino poopćavanje. Neće biti baš svi, ali svakako mnogi. Isus se ponaša mimo očekivanja većine pobožnih Jerihonaca koji su smatrali da je Zakej nepopravljiv i zato nedostojan Isusova društva. U znak spremnosti da slijedi Isusa u nauci o odgovornoj uporabi materijalnih dobara, Zakej daje polovicu svoga imanja siromasima i spreman je četverostruko nadoknaditi onima koje je oštetio. Time pokazuje da je drugačiji od bogataša iz parabole koji je sam trošio svoja dobra ne primjećujući Lazara u čirevima.Da Zakejeva žena, djeca i sluge nisu bili spremni kuhati, posluživati i zabavljati Isusa i Dvanaestoricu kao goste, Zakej sam ne bi mogao primiti Isusa. Očito da su ukućani .sa Zakejem morali pričati o Proroku iz Galileje koji se prema ljudima iz njihove "klase" ponaša doduše kritično, ali ih ne odbacuje. Ukućani su morali pristati na dijeljenje polovice imanja siromasima. Zato Isus donosi spasenje ne samo domaćinu nego cijeloj obitelji: "Danas je došlo spasenje ovoj kući!" (r. 9). U stara vremena bilo je nezamislivo da ukućani ne prihvaćaju vjeru domaćina. Vezala ih je s njime ljubav, život pod istim krovom, međusobno povjerenje i česti dijalog o presudnim životnim pitanjima. Zato su Zakejevi ukućani postali dionici spasenja koje je Isus donio domaćinu.U današnjem evanđelju Isus dvaput spominje "danas" u vezi sa svojim spasotvornim djelovanjem: "Danas mi je proboraviti u tvojoj kući" (r. 6); "Danas je došlo spasenje ovoj kući" (r. 9). Sveti Luka posvećuje posebnu pažnju ovom Isusovu "danas". On tako u noći Isusova

16

rođenja izvješćuje o ukazanju anđela pastirima koji javljaju da se danas rodio Spasitelj u gradu Davidovu (2, 11). Prilikom svog prvog nastupa Isus se poistovjećuje sa starozavjetnim prorokom koji se osjećao pomazanim Duhom i poslanim da siromasima propovijeda evanđelje. Na početku svog mesijanskog djelovanja Isus najavljuje da se to danas ispunilo (4, 21). Kad je Isus čudesno ozdravio paralitičara, narod klikće: "Danas vidjesmo nešto neviđeno!" (5, 26). Razbojniku s križa Isus obećava da će još danas biti s njime u raju (23, 43). Iz ovih mjesta izlazi da je u trećem evanđelju "danas" središte povijesti spasenja. To je vrijeme Isusova djelovanja u onom povijesnom trenutku.Taj "danas" nastavlja se i iz Isusova proslavljenog stanja. On i u naše dane ulazi u kuće svojih vjernika. I danas donosi spasenje pojedincima i obiteljima.

Dr. Mate Zovkić: GODINA C: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=114GODINA B: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=113 GODINA A: http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=112

http://www.don-ivica.net

GODINA C 2009/10 Ponedjeljak, 01 Studeni 2010

Pozdrav:Gospodin Isus Krist, po kome nam dolazi milost, mir i radost spasenja, neka bude sa svima vama. Uvod:Najprije vas svih skupa srdačno pozdravljam i čestitam ovaj veliki blagdan kojega su naši stari nazivali "Mali Božić" ili "Prvi Božić". Nitko ne vjeruje samo za sebe, nitko ne dolazi na službu Božju, na misu, samo za sebe. Sad kad budemo slavili Euharistiju, oživimo svijest o zajedništvu Crkve, o kojemu govori i Vjerovanje: "Vjerujem u općinstvo, to jest zajedništvo, svetih." Tako sada stojimo u zajedništvu s onima koje je Bog otkupio i spasio, a koji su otišli pred nama. Da bismo se mogli pridružiti ovom višeglasnom hvaljenju Boga, u kratkom, tihom razmišljanju ga zamolimo da nam oprosti grijehe i da nas dovede na put spasenja. ili Zadivljujuće vrijednosti dobivaju ljudi po svojim djelima, ali nam postaju simpatični po svojim malim pogreškama. U svetima, čiju svečanost danas slavimo, ujedinjeno je oboje: uzorno i primjerno življeno kršćanstvo, ali i neprestano nastojanje da grešno i grijehu sklono življenje usmjeruju prema Bogu. Sveti, za čiji zagovor na svom putovanju danas molimo, su ljudi od krvi i mesa. Ali su i svjetionici na našem zemaljskom putu koje ima za svoj cilj Boga. Molitva vjernika: Bože, naš Oče, ti si jedini svet. No, ti želiš i nas učiniti svetima i posvećenima. Ujedinjujući svoje molitve s molitvama onih koji su već dostigli konačno ispunjenje kod tebe, s puno povjerenja, ti donosimo naše molitve i želje:      Daj da tvoja Crkva, zajednica onih koje si ti posvetio, postane domovina za sve koji traže, za sve koji sumnjaju, molimo te...       Daruj kršćanima koji trpe krvavo progonstvo, novu nadu po krvi Jaganjčevoj, molimo te       Daruj djeci, u njihovim obiteljima, takve primjere vjere da oni vjeru dožive već u obitelji, molimo te        U ovoj poplavi sumnjivih idola, daj da shvatimo da samo tvoj poziv čovjeka ispunjuje i čini sretnim, molimo te.         Iznosimo ti u tišini naše osobne potrebe i želje  (kratka tišina)          Naše pokojne, bilo da su njihovi grobovi danas okićeni ili da su zaboravljeni, uvedi u

17

neprolaznu radost kod tebe, molimo te. I dok mi još živimo pod teretom prolaznosti, ti usmjeruješ našu vjeru na konačno ispunjenje. Tebi koji si na prijestolju i Kristu Jaganjcu pripada naša hvala i pohvala, u Duhu Svetome, sada i u sve vijeke vjekova. Amen.  Propovijed:1.          Svečanost Svih Svetih upravlja naš pogled, najprije, prema neizrecivo svetome Bogu. To nam govori i popričesna molitva: "Bože ti si jedni svet, tebe slavimo kad se sjećamo svetih. Svet je samo Gospodin..          Svečanost svih svetih nas podsjeća i na naš vlastiti poziv. "Posvećenima, svetima" naziva Pavao, na početku svojih poslanica, kršćane i kršćanke u zajednicama, pa i one teške i problematične ljude. Tu možemo vidjeti i sebe!          Svečanost svih svetih ukazuje i na potrebu reformiranja Crkvene situacije. Potrebno je reformirati i ljudsku povijest koja je puna grijeha neiskrenosti. I Koncil nas je pozvao na obnovu. Na žalost, čini se da je sve ostalo samo na papiru.         Svečanost svih svetih nas podsjeća na izvorni smisao riječi "zajedništvo svetih" ( communio sanctorum) koje predstavlja euharistijsko zajedništvo. Ovdje se radi o našem sudjelovanju na svetom događanju. Onaj koji sudjeluje na gozbi ljubavi kršćana, mora tu ljubav prenositi dalje, u svagdašnji život.         Svečanost svih svetih nas podsjeća na konačno dovršenje Crkve i svijeta. 1950. Godine, na blagdan Svih svetih je proglašena dogma o uznesenju Marijinu na nebo, jer se vjerom nadamo da će svi ljudi dobiti ono što je Marija već postigla:  "Vidjet ćemo da je Bog pripremio novo boravište i novo ispunjenje, gdje boravi pravda, čije blaženstvo će ispuniti svaku ljudsku čežnju za mirom koja leži u svakom ljudskom srcu.        O blagdanu Svih svetih kitimo i posjećujemo grobove naših dragih pokojnika. Popodnevna procesija na groblje  je svjedočanstvo vjere: cvijeće i svijeće označuju novi život, blagoslovljena voda nas podsjeća na naše krštenje, jer kao što ćemo biti s Kristom pokopani u smrt, tako ćemo s njim biti i sjedinjeni u uskrsnuću. Naši grobovi nisu, kako reče jedan pisac (L. Feuerbach) "mjesta rođenja bogova", nego tamne mrlje na mreži ateizma. 2.Cilj: Vjeru treba obraniti To možemo pokazati iz dva primjera današnjih čitanja.       Prema prvoj Ivanovoj poslanici vjera i ljubav su nerazdvojivo povezane. Zajednica koja upravo sada, ovdje na zemlji, predstavlja zajednicu svetih, ima samo onda šanse pokazati svoju vjeru u Krista ako neprestano žari ljubavlju i sigurnošću.        Prema  Božjem milosnom obećanju (Blaženstva), slijediti etičke zahtjeve je bio zadivljujući životni program onih kršćana i kršćanki koje mi danas slavimo kao "svete." Spasenje koje nam Bog već sada daje  djeluje ovdje na zemlji, a konačno će se ispuniti u nebu kad će i nas uvesti u potpuno ispunjenje. a) model "nasljedovanja Isusa je neupitan"        Iako je Martin Luter, u jesen srednjeg vijeka, strahovito ustao protiv čašćenja svetaca, relikvija, magične čežnje za čudesima, hodočašća i oprosta, ipak piše u članku 21 "Confesio augustiniana": "Trebamo biti Bogu zahvalni da nam je dao primjere svetaca." Iako je naglašavao da je "samo Krist i jedino Krist po kojem se spašavamo", ipak su nam primjeri svetaca poticaj i pomoć u vjeri. Prema konstituciji II. vatikanskog sabora sveti su nam "svjetleći putokazi". Svaka naša ljubav prema svetima konačno nas usmjeruje prema Kristu koji je "kruna svetaca", a po njemu i k Bogu, koji je čudesan u svojim svetima (Lumen gentium 50). Potrebno je da se danas malo detaljnije pozabavimo sa životnim povijestima svetaca, da upoznamo njihovo ostvarenje "nasljedovanja Krista", bez puno legendi. Mladi su osjetljivi za životne primjere onih koji su, na čudesan i zadivljujuć način u svom životu, živjeli evanđeoske savjete. I ne zaboravimo činjenicu da su sveci bili ljudi, grješni, ali su prakticirali obraćenje, nisu rezignirali, nego su pustili da ih

18

Isusov evanđeoski zahtjev provocira. b) što je netko svetiji, tim je ljudskiji Ne zaboravimo da se čovještvo ostvaruje onoliko koliko suživimo s drugima. Upravo ovu stranu biti čovjek možemo čitati na osobama iz Crkvene povijesti koje smo upisali u naš kalendar svetaca. Primjere  našeg kršćanskog zauzimanja za ljude možemo naći među milijunima kršćana i kršćanki koji su tiho i marljivo ispunjavali svoju životnu zadaću, a nisu službeno proglašeni svetima. Nisu se bez prestanka tužili na žalosno stanje Crkve,  kao što je to danas postalo moderno, nego su ruku stavili na najintimniji dio srca i u povjerenju u Boga radili:... neumorni u naviještanju... svim srcem slavili liturgiju...darivali se u neprestanoj dijakoniji ( služenju)....strpljivi i ustrajni u poučavanju.......dolazili do granica iscrpljenosti ako se radilo o spremnosti za pomoći braći ljudima na različite načine        I ovi sveti, ovi sveti muževi i žene, nisu samo junaci iz prošlosti, nego su i lica iz svagdašnjeg života. Oni se povjeravaju Božjem vodstvu, a ipak ne drže ruke prekrižene, nego čine kršćanstvo toliko vrijednim, jer ne gledaju ni na kakvu dobit, nego nesebično, iz nutarnjeg poticaja  (iz poziva),  daju "Crkvi novo lice." I  to su sveci koji preko svog postojanja i djelovanja, istovremeno poštujući tuđa mišljenja i životna pravila, pružaju doživljaj Boga u našem vremenu. Oni poučavaju bez ikakvih diploma kako se treba djelovati i život usklađivati s naviještanjem, jer njihov život savršeno odgovara onome što naučavaju. c) životna orijentacija za ljude bez orijentacije        Susret sa svetima (od jučer i danas) vodi iz izvanjskog svijeta k nutarnjem svijetu. Tek se, u dubini duše, može shvatiti kamo vodi putovanje zemaljskog života, a to je k Bogu. Pri tome je, za svece (i svetog), svaki novi čovjek kojeg susreće, Božji zahtjev za ljubav. Samo tako se ostvaruje Božje  "posinstvo" na zemlji o kojemu piše prva Ivanova poslanica. I da bismo živjeli propovijed na gori, vrijedi temeljna rečenica - pravilo:" Usmjeri svoj cilj prema ostvarivom, ali ostvarivo usmjeri prema idealu." Onda će Blaženstva postati "Magna carta" prave čovječnosti koja će Boga učiniti uočljivim u svagdašnjem životu.        Preko dragih likova svetaca, nebeskih zaštitnika župe, svetih imenjaka, obljubljenih svetaca možemo baciti jedan pogled u nebo. 3.Ključ za kraljevstvo Božje         Nije to samo tako, nego još više potpuno svjesno učinjeno, možemo reći da je to djelo Duha Svetoga, da danas, na ovaj veliki blagdan Svih svetih, u našoj Crkvi slušamo evanđelje o blaženstvima. Svi sveti - ne samo spomendan onih, koji su zbog vjere u Isusa Krista morali ostaviti svoj zemaljski život, nego još više to je  svečanost onih koji su postigli svoj cilj. Ili drugačije rečeno: svečanost ljudi na kojima su se ispunila Blaženstva, koji su puni radosti kod Boga - a nisu proglašeni ni svetima, ni blaženima. Blaženstva kao ključ kraljevstva Božjega         Sveti su shvatili i prihvatili što im je rečeno u Blaženstvima, jer taj komadić Govora na gori sakriva u sebi ključ Kraljevstva nebeskoga. Tko nasljeduje, sebe otvara prema njima i uređuje svoj život prema njima, pokušava primijeniti neku u svoj život, taj ima ključ kraljevstva Božjega u svojoj ruci, za njega Bog otvara vrata prema vječnoj domovini.Pa ipak, pogledajmo malo bolje tamo. U Evanđelju stoji:Blago milosrdnima,jer će naći milosrđe.Blago čistima srcem, jer će Boga gledati.Blaženi koji gladuju i žeđaju pravednosti, jer će baštiniti zemlju. Tri sveca - tri blaženstva     Tri blaženstva, koja su se na poseban način ostvarila u životu i smrti troje svetaca,  ćemo ovdje potanje vidjeti. Tri sveca koja su za nas posvjedočila tri blaženstva: Maximilian Kolbe:        Spomendan 14. VIII. (+1941) On je otišao u smrt u bunker gladi umjesto jednog oca obitelji.

19

Nije spasio svoju vlastitu kožu - nije bio  sam sebi bližnji.  Nošen vjerom u uskrsnuće, svećenik je zamjenički uzeo smrt na sebe da bi otac obitelji mogao ostati na životu i hraniti obitelj. Zamjenički, kao Isus na križu, Maximilijan je imao samilosti sa čovjekom, ocem obitelji: Blaženi milosrdni, jer će postići milosrđe. Nikola von Flue         Spomendan 25. rujna pustinjak, mirotvorac (+1487) nakon ispunjenog života s obitelji, obratio se Bogu - u odricanju i meditaciji.  Od Nikole iz Flie postaje pustinjak, brat Klaus, za mnoge ljude, posebno za muževe iz politike i viđenije, utjecajnije muškarce koji su k njemu dolazili da ga pitaju za savjet. Kroz svoju riječ, brat Klaus je zaustavio mnoge ratove, učvrstio mir, pravdu proširio: « ne vuci usku ogradu» bila je jedna njegova izrečica. Svaki čovjek treba  svoje mjesto i svoj slobodan prostor. I ovo dopustiti drugim ljudima i prihvatiti čovjeka kao takvog, prihvatiti i tolerirati njegove potrebe, ovakvo ponašanje je brata Klausa učinilo jednim od najpoznatijih svetaca u Švicarskoj. Blago onima koji gladuju i žeđaju za pravednošću, jer će se nasititi. Werena:            (+ 300, Zurzach) dolazi iz Milana, dospjela je u dolinu rijeke Rohne i u Solothurn. Putem je imala suosjećanja, brinula se za progonjene u zatvorima, im nosila hranu i piće. I sama se povukla u poganski Solothurn, u jednu malu ćeliju, molila i ozdravljala, spremna pomoći svakome, tko bi k njoj došao. Sve je to činila iz vjere. I  zbog toga su se mnogi obratili na kršćanstvo. Sveta Verena se slika s vrčem vode,  kojega je nosila kad je išla k bolesnima i gubavima da bi utažila njihovu žeđ, u drugoj ruci drži češalj koji pokazuje kako se brinula za zdravlje i higijenu djece i žena. Blaženi koji su čista srca, jer će Boga gledati.             Tri primjera ljudi koji su ozbiljno shvatili Radosnu vijest. I naše vrijeme treba svece:            Naše vrijeme treba mnogo svetaca i svetica koji žive Radosnu vijest i u svom životu  ostvaruju blaženstva.             Ljudi koji će se civilnom odvažnošću zauzimati za pravdu, koji ne šute ako se dogodi nepravda, nego otvaraju usta i i imenuju nepravdu po imenu.Trebamo ljudi, koji će pokazivati žalost, jer ona pripada ljudima. Protiv odčovječivanja društva, koje smrt i žalost sve više odbacuje, želi učiniti neprimjetnima, nevidljivima za što se plaća visoka cijena. Svaki čovjek se treba i smije žalostiti ako se nekoga izgubilo i mora se od njih oprostiti. Žalost može biti vrlo ozdravljujuća.Trebamo ljude koji će dati svjedočanstvo za svoju vjeru, koji  će prihvatiti da će biti ismijavani i neće ih se smatrati «dobrodošlima», jer njima pripada kraljevstvo Božje. Kad bismo danas trebali, nanovo, formulirati blaženstva, mogla bi ovako glasiti:Blago onima koji se zauzimaju za nerođeni život, jer će  imati vječni život.Blago onima koji prihvaćaju azilante u svoju državu, u svoje mjesto, svoju kuću, jer će naći vječni dom kod BogaBlaženi oni.......što biste vi ovdje rekli?I tako se blaženstva pokazuju kao vrlo uočljiva, ali i politički zahtjevna za nas koji hoćemo društvo urediti po smislu i Duhu Božjemu da bi lice kraljevstva Božjega postalo stvarnost.Blaženstva su ključ za kraljevstvo Božje. Ali što koristi da imamo ključ i stojimo pred zatvorenim vratima ako ključ ne stavimo u ključanicu i ne okrenemo ga da tako možemo otvoriti vrata raja? Isus nam je danas, ponovno, utisnuo u ruku ključ kraljevstva Božjega i u srce nam upisao svoja Blaženstva. Na nama je hoćemo li ključ upotrebljavati. SvetiPrije nekoliko dana mi je došla u ruke knjiga: «Emancipirane časne i drugi portreti svetih individualista», napisao ju je Hans Zander i odmah mi je knjiga progovorila, bila je po mom ukusu. Naslov je rekao što smatram pod svetim i što mi je kod svetaca simpatično:emancipiraniindividualističnisvetia sve bih to mogao reći jednom riječju

20

oni koji plešu izvan reda Emancipirani sveti ljudiSveti emancipirani ljudi su, za mene, oni, koji nisu bili zadovoljni  s onim što je bilo, koji su htjeli izaći iz jednog stanja dosade, onoga što su sami sebi učinili ili iz neke ovisnosti.Emancipacija ne samo za žene, a baš njih imajući pred očima, poput jedne Terezije iz Avile, koja je o sebi mogla reći «žena sam, a iznad toga ništa dobrog.» Nije prihvaćala  sve što joj se predlagalo, ustala je i zato se borila,  za ono što je spoznala kao vrijedno i  ispravno, obnovila je i reformirala. Jedna žena koja se  tako razvila da se borila da bi mogla, potpuno mirno, reći: „Sam Bog je dostatan." Žena koja se emancipirala na Boga.Individualistički          Sveti ljudi su za mene individualistički, ali ipak ne egoistični - sebični. Njihovu individualnost čini to što su razvili vlastite karizme. Donijeli su na svjetlo ono što im je bilo teško i što im je bila zadaća. Ili kako to kaže Roger iz Taizea: »Živi ono što si razumio iz Evanđelja, pa i ako je sasvim malo....»           I što te ljude čini posebnima, ono vlastito što je njemu ili njoj bilo dano, to se probilo na svjetlo dana. Tako priča jedna rabinska pripovijest: rabi Susja neće, na kraju života, biti upitan zašto on nije postao Mojsije, nego zato zašto on nije bio rabi Susja. Tko ide svojim putem, vjerno i ne lutajući, ne dolazi bilo gdje, nego izlazi iz svagdašnjeg gliba. I za mene su sveti ljudi koji se trse. Plesati izvan reda          I nisu dopustili da ih se zaustavi u činjenju onoga što je njima bilo važno. Za mnoge «normalne « ljude oni su, u sebi, nosili nešto «ludo». Nisu trčali s drugima, usudili su se plivati izvan rijeke, plesali su izvan reda. Pa su često izgledali i kao prokazani, kao svojevrsni čudaci ili su izgledali kao komični plesači. Biti drugačiji ima svoju cijenu i ne donosi uvijek lovorike. Ljudski sveci         S biti svet ne želim povezati izjavu jedne žene, koju su jednom pitali bi li željela biti sveta, a ona je odgovorila: »Nemam dušu svetice i ako bih htjela biti iskrena, ne želim biti sveta, jer svetac prestaje biti čovjek.» Svece koji su mi simpatični, u prvom redu, volim zbog njihove ljudskosti:          Jedan Filip Neri, tako se za njega pripovijeda, pozvan je u Vatikan  da drži, teško oboljelom, papi ruku. Kad je vidio da to ne pomaže, ustane 80to godišnji Neri,  brzo skoči papi na krevet i stane mu  masirati prsa. Na veliko zaprepaštenje kardinala papa je postao čudesno zdrav.           Ili Terezija Avilska, koja je tjerala svoje časne sestre u samostanu da plešu, ostavila je divnu izreku iza sebe: „Kad se posti, onda se posti, kad je jarebica onda je jarebica."               Biti svet za mene nema ništa s proglašenjem nekoga svetim, a još manje s aureolom svetosti. Oni sjaje od svoje nutrine prema vani, bez vanjskih čašćenja i pohvala. Sveci se pokazuju kroz veliku skromnost.Ivan XXIII. je za sebe govorio: »Ivane, ne drži sebe tako važnim.»A Terezija od djeteta Isusa je govorila: «U stvari, ja sam samo ono što Bog hoće.»         Svetost je za mene slijediti ono što mislim da je od Boga sveto i istinsko i pravilno i suprostaviti se nepravdi i zakonima koji su protiv ljudi i ne šutjeti pred svjetovnim i Crkvenim vlastodršcima, kako je to činila sveta Hildegard od Bingena. Sama vrlo krhkog tjelesnog izgleda, nije se plašila ići naokolo i nesporazume jasno imenovati. Na poduPreda mnom ležiOgledaloPreda mnom na zidu viseSlikeIvana XXIII.Majke TerezijeDon BoskaFranjeHoću li

21

Ikada moćiNa zid objesitiZrcaloBernd Terwitte: Imena se mogu promijeniti prema vlastitom ukusu3.Bog čini velikim Jedan drugoga činiti malenim                Gospodina Šustera su opet učinili malenim, ponizili. Učinio je nekakvu grešku u radionici. Vođa radionice ga je pokazivao. Obilazio je glasno okolo. Kasnije je gospodin Šuster mislio: zar je pogreška zaista bila tako velika? Ili je moj šef tako glasan, jer on ima  negdje teški problem?                  Ljudi rado čine malenim druge ljude uz sebe, koji se plaše da ne izgube svoj auktoritet. Tko nema poda pod nogama, poteže rado drugima tepih ispod nogu. Tko se plaši da ne padne, rado druge gura da padnu.                      Şasvim drugačije je  sresti ljude koji su veliki. Ti nisu autoritativni. Ali oni su auktoritet. Oni nešto ižaravaju.Nije im baš potrebno da druge ponizuju. Nemaju nikakvog straha ako su drugi veliki. Oni znaju ja sam netko. Imam svoje slabosti, ali imam i svoje jakosti. I ja živim s obje strane. I zato mogu pustiti da i drugi žive.                      Lijepo ako netko tako može živjeti. Ja svakog dana to pokušavam iznova. Pri tome otkrivam: sam ne mogu uspjeti. Ne mogu samome sebi kazati: ti si u redu. I ljude koji mi to govore ne susrećem svakog dana.Bog me čini velikim            Otkrio sam da u molitvi nalazim snagu za to. Moliti za mene znači naći kanale za priključak na te snage. Ono što mi ne može reći ni jedan čovjek- i što mi isto tako nitko ne želi reći- to doživljavam u molitvi. Bog me čini velikim. On ne treba moju malenkost. On me ne ponižavca. On se ne raduje mojim grijesima.           Njegova veličina se sastoji u tome da on sebe može učiniti malenim. On se prigiba k meni. On gleda moje pogreške i od njih čini nove putove. Iz stranputica čini on puteljke. Iz slijepih ulica iznenada čini ulice koje vode u budućnost.            Njegovo obećanje: sve činim novo, me nosi. Njegovo blaženi siromasi! Daje mi mogućnost da dišem. On me čini velikim. Motivira me da izađem iz začaranog kruga u kojemu neki strahuju pred svojim pogreškama i slabostima da druge izrabljuju, u kojemu oni koji se plaše bijede, bijednike još više obeshrabruju.              Na kraju će svatko biti pozvan k šefu, a taj nas neće ponižavati, niti pokositi. On će uzeti komadiće naših dobrih djela i preobraziti, ono što je bilo naopako. Koje je Bog učinio velikim             Mnogi su dnevno od ovoga Boga crpili snagu. Nisu dopuštali da ih zamami zlo ovoga svijeta. Oni su, riječju i djelom, uvijek i opet računali na Boga. Na sve svete s njima slavimo Boga koji je zasluge, čežnje, koji je dnevne molitve te braće i sestara okrunio svojim milosrđem: Tko je u svijetu smatran siromašnim, žalosnim, bezvrijednim i nije mogao doći do izražaja, sada je u Božjem svijetu kralj, kraljica.Pozivam vas, da sa mnom pogledate na našu braću i sestre. Oni nam pokazuju izvor svoje snage, Bog koji na prijestolju sjedi izreći će svoju posljednju riječ. A  dotle, smijemo s njim svakog dana iznova započimati, usprkos našim pogreškama: on će nas uspraviti i kao veliki možemo iznova  promjeriti naše korake.                                                    Na Sve svete poslije podnei Dušni dan:Molitva na groblju            Znamo da smo usred života okruženi smrću. Spomen na naše pokojne je uvijek i spomen na našu vlastitu smrtnost. Smrt koju su oni susreli, čeka i nas. Ne znamo kada, kako, ni gdje će nas preteći, no jedno smo sigurni, a to je da je ne možemo izbjeći.              Nakon smrti svaki čovjek će doživjeti ono što doživljavamo svaki put u Euharistiji -

22

susret s Bogom. I ovaj susret s našim pokojnima neka bude i naša priprava za susret s Bogom, zato sada pripravimo naša srca:              Gospodine, koliko smo te puta molili, da nas uzmeš, da pripadamo tebi - a ipak smo živjeli i živimo samo za sebe.                Koliko smo puta rekli da naša ljubav treba samo tebi pripadati - a ljubili smo samo sebe.                  Koliko smo te puta zazivali da oduzmeš od nas naše grijehe da bismo mogli ostati u tebi - a ipak smo te napuštali.                 Smiluj nam se Gospodine, smiluj se nama, jer smo sagriješili tebi.               Pokaži nam Gospodine milosrđe svoje, i  daj nam svoje spasenje.Gospodine, ti si rekao da će tvoja milost pobijediti naše grijehe, jer nas ljubiš. Ukloni od nas naše grijehe, oprosti nam krivnju da bismo te mogli, sada i ovdje, sresti zajedno s našim pokojnima. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. PJEVAČI pjevaju:Pokoj vječni, Gospodine smiluj se--- Molitva: Gospodine, ti nisi Bog mrtvihnego Bog živih.u tebi  žive svi koje si pozvao k sebi.         Sjećamo se sada svih koje smo voljeli:očeva i majki,muževa i žena,djece, braće i sestarasvih naših prijateljasjećamo ih se ovdje,sada po imenu..... (SJETIMO SE  U TIŠINI IMENA NAŠIH POKOJNIKA)svih s kojima smo živjeli.Ono što nas povezuje je tvoja dobrotakojom ljubiš i njih i nas. Njih se sada sjećamo pred tobomNema puta od njih k namaniti od nas k njimaosim puta prema tebi i od tebe.           U tebi smo mi jedno s njima.Zahvaljujemo ti što su u tvojoj ruci,jer si sam rekao:"Zapisao sam te u dlan svoje ruke."           Sjećamo se sada pred tobom svih pokojnikasvih zaboravljenih i nestalih imenapokojnika za kojima nitko ne plače,nestalih čija sudbina nam je potpuno nepoznata,onih koji su sebi u zdvajanju oduzeli život,onih koje su ljudi obeščastili i ubiliZnamo da su svi u tvojoj ruci i molimo teGospodine, čuvaj one najsiromašnije među tvojom djecom.           Gospodine, zahvaljujemo tida si nam tako blizu,i naši pokojni su nam blizu u tebii nitko ne umire tko je u tebi.Primili smo život od tebe,tako i pokojni žive u tebi.to nas povezuje s njimajer imamo isti život.

23

                    Promatramo tvoj križ, Gospodine i brate,znak tvoje pobjede nad smrću i paklom,u njemu prepoznajemo uzdignutesve patnje svih koji su trpjelisve grijehe svih grješnikaTaj križ stoji nad svijetom grobovai povezuje sve nasi žive i pokojne.             Tvoje misli nisu naše misli,niti su tvoji putovi naši putovi.i vjerujemo tvojim mislimaiako ih ne razumijemo.Kročimo tvojim stazamai držimo se tebekonačno ćeš pobijediti i posljednjeg neprijatelja: smrt.               Ti si uskrsnuo od mrtvihpo tebi će svi uskrsnuti.tebi će se svi radovatiu tvome svjetlutebe slaviti kroz svu vječnost.  Sada ćemo poškropiti grobove naših pokojnika blagoslovljenom vodom, znakom  krštenja. Po krštenju su svi oni, i mi s njima, sjedinjeni s tobom u smrti. Tako ćemo i mi i oni biti sjedinjeni s tobom u uskrsnuću. Dotle će pjevači pjevati psalam Iz dubine           Gospodine zahvaljujemo ti za dar kojega si nam dao što smo bili blizu ovih kojih se danas spominjemo.Preporučamo tvome milosrđu sve naše pokojnike: Svemogući Bože po uskrsnuću svoga Sina dao si nam nadu u vječni život, zato te molimo za sve koji su otišli ispred nas,  vjerujemo da se njihova nada u tebi ispunila Za sve muževe, žene i djecu iz naše župe koje si pozvao k sebi, molimo te   Za sve pokojne biskupe, svećenike, redovnike i redovnice i sve koji su služili tvojoj Crkvi, posebno naše bratime,  molimo teZa sve one kojima je smrt bila spas iz teških i dugih patnji, molimo te Za sve koji su iznenada preminuli i samo ti znaš njihove misli pred smrću, molimo te Za sve koji su napustili život u nesrećama na zemlji, na moru i u zraku, molimo te Za svu onu djecu koja su ubijena prije rođenja,  molimo te Za sve one koji su morali napustiti život u ratovima i nemirima, posebno ti preporučamo sve naše branitelje, molimo te Za sve žrtve nasilja, terora i razbojstava, posebno za sve one koji su bačeni u razne jame i čiji se grobovi ne kite, molimo te. Za onoga koji će se prvi, među nama, pridružiti pokojnima, molimo teZa sve koji su danas preminuli ili će još danas umrijeti, molimo te (pjevači pjevaju: Oslobodi me) Oče naš (pjevati) Pokoj vječni... Završiti sa Kraljice neba, raduj se!GODINA C 2009/10 Nedjelja, 31 Listopad 2010 Homiletsko razmišljanje nad biblijskim tekstovimaPrvo čitanje (Mudr 11,22-12,2)         Knjiga  mudrosti je vjerojatno napisana tek oko 50.godine prije Krista, u Egiptu, a pisci su je pripisali kralju Salomonu. Današnje čitanje je uzeto iz duge Salamonove molitve o mudrosti u svijetu i povijesti (Mudr 8,19-19,22). Tamošnje  prvo uključivanje o načinu Božje kazne čini

24

kontekst ovog čitanja. Iako se na kraju govori o kazni za grješnika, tekst općenito govori o vrlo odgovarajućoj slici Boga, koji kao prijatelj života gleda preko grijeha i ima milosrđa sa svime što živi. I često spominjano pitanje u Knjizi mudrosti o vječnom životu tematizira se i u današnjem čitanju, jer u svemu stvorenom stoji neprolazni Božji duh.          Ovaj tekst vrlo dojmljivo objavljuje mudru Božju pedagogiju. Dominira dobrota i milosrđe. A ako Bog mora kažnjavati, onda to služi ljudima za obraćenje i pravu vjeru.Ovaj tekst nudi različite dodirne točke s današnjim životom: -          misao na neprolazni duh Božji odgovara skorašnjem trenutku Dušnoga dana i postavlja pitanje o našoj vjeri u uskrsnuće mrtvih.-          ponuđene slike Boga kao prijatelja života, koji kažnjava grješnika, uvijek i ponovo, samo zbog popravka, postavlja pitanje o našoj / mojoj slici Boga.-          Naglašavanje Božjeg milosrđa, koji gleda preko grijeha, gradi veliki most k današnjem evanđelju u kojemu Isus „kažnjava" Zakeja,  tako što mu ulazi u kuću i tako ga obraća.

Drugo čitanje:  ( 2 Sol 1,11-2,2)           Kršćansku zajednicu koja se nalazi u brizi za svoju egzistenciju i biće treba ovom poslanicom ojačati. Progoni izvana, krive nauke o završetku svijeta, a odatle i kriva ponašanja su za zajednicu veliki izazov kojega donosi ovo pismo.  Današnje čitanje je mješavina dvaju različitih odlomaka pisma (briga Apostola  za zajednicu  i kršćanska nada o danu Gospodinovu). Nakon molitve pisca i upozorenja na snagu vjere želi, u drugom dijelu, ukloniti strah od brzog završetka svijeta koji baš nije pred vratima. Kršćanin ne smije reagirati sa strahom i bijegom pred opasnostima, nego povjerenjem u Boga.           Skori završetak Crkvene godine, sa svojim čitanjima o posljednjim vremenima, tvori sa spomenom svih vjernih mrtvih i umiranjem prirode životno povijesni kontekst za današnje čitanje i dodirnu točku sa ljudskom egzistencijom.-          Strah i zaprepaštenje pred propašću svijeta igraju danas manju ulogu, nego li strah pred vlastitom propašću koja iznenada pohađa čovjeka: bolest, nesreća, propala sreća jedne veze - odnosa, smrtni slučaj. Što pomaže u takvim slučajevima kad sve propada? Što umiruje ljude u takvim situacijama?-          Čitanje navodi dva važna sredstva: molitvu za druge i time povezanu brigu za druge ljude i vjeru.  Upravo vrijeme oko Dušnog dana može nas podsjetiti na obje ove stvari: molitvu za pokojne i ožalošćene, pohod ožalošćenima u snazi vjere. Evanđelje: (Lk 19, 1-10)           Na putu u Jeruzalem (Lk 9,51 - 19,27) Luka nam, kao posebnost,  prenosi susret Isusa  i carinika Zakeja, neposredno pred Isusov ulazak u Jeruzalem.  Ozdravljenje slijepca koje tome prethodi i prispodoba o posuđenom novcu koja slijedi, čine kontekst jedne biblijskog bisera svjetske literature. Kao što je Isus otvorio oči slijepcu, i oči Zakejeva srca su se otvorila i to jednim Isusovim pogledom.  Zakej, koji se prije toga obogatio novcem drugoga, postaje dobar upravitelj zemaljskih dobara, čim je postao spreman podijeliti svoje bogatsvo. Isusova pedagogija, priklanjanje i blizina bez moralnog kažiprsta ili prijetnje kaznom ovdje izvodi pravo čudo oproštenja i dubokog pogleda u vlastiti život. Ova pripovijest nije samo lijepa, nego postavlja i pitanje slušateljima kao i naviještanju Crkve:-          Kako mi postupamo, kako postupaju mediji za „zakej tipovima" naših dana? Danas se više ne zovu carinici, nego „menadžeri s posebnim privilegijama, zatajivači poreza, varalice..."-          Kad je Isus bio tako dobrostiv, što je s razljućenim gledateljima? Da li je i njih Isusov pogled mogao ozdraviti?-          Kako uspijeva danas Crkvi ili drugim institucijama propovijedati moral bez prijetećeg kažiprsta? Imamo li uspjeha „dobrotom?"-          Koliko puta smo rekli:  jednom.. nekad ću ih posjetiti.. dolazim... činim ovo ili ono.. Isus postupa odmah, ovdje i sada Misno slavlje

25

PozdravMilosrdni Bog, Bog ljubavi neka bude sa svima vama.Uvod:            Što  nas pokreće, nuka da dolazimo svake nedjelje na zajedničko slavljenje euharistije - svetu misu? Da li je to običaj, neka vanjska prisila, nutarnji osjećaj da nedjeljom jedna ura pripada Bogu da mu zahvalimo, svjesno podsjećanje na muku, smrt i uskrsnuće Isusovo? Mislim da svi mi, u najmanju ruku, u sebi nosimo neku svijest da se ovdje susrećemo s našim Bogom, da on ljubi nas i cijelo stvorenje i želi nam podariti lijepu budućnost. Tako  danas smijemo, kroz Božju riječ, euharistijsku gozbu i zajedništvo s Kristom, dobiti i obnoviti snagu da u našem životu živimo tako da na kraju osjetimo zajedništvo s Isusom i svetima. Da to doista možemo spasonosno osjetiti, molimo Boga i jedan drugoga za oproštenje... Molitva vjernika Naš Bože i Oče, mi ljudi čeznemo za sigurnošću, nadamo se sretnijem i ispunjenijem životu. No, svoj           svijet ne doživljavamo tako spasenjski. Za  mnoge patnje i nevolje sami snosimo krivicu, mnoge negativne stvari se događaju, a da sami ne možemo utjecati. U povjerenju u tvoju ljubav prema svemu što si stvorio, usuđujemo se sada izgovoriti i naše molitve...          Za sve ljude na svijetu, pokaži u njihovu životu svoju stalnu brigu i drži nad njima svoju ruku punu ljubavi, molimo teZa sve koji se nalaze u žalosnim i bezizglednim situacijama, daj da susretnu ljude koji će im pomoći nositi poteškoće i u patnjama snagu da ih podnose, molimo te Za sve nas, jer nitko od nas nije bez grijeha, daj nam hrabrosti za priznanje vlastitih pogrešaka i oslobodi nas lažne samopravednosti pred drugima, molimo te.Za djecu u našoj zemlji i cijelom svijetu, obdari ih dobrim i plemenitim roditeljima i odgojiteljima da kod njih nađu sigurnost, ljubav i razumijevanje i da učeći mogu odrastati za život, molimo teZa naše pokojne i sve pokojne kojih se sjećamo ovih dana, Gospodine ti im budi vječno ispunjenje njihovih želja  i nagrada za sve patnje, molimo te... Dobri Bože, ti nam svima želiš spasenje i ispunjenje. Zato ti zahvaljujemo danas i u budućnosti, koji živiš u vijeke vjekova. Molitva pred blagoslovNeka nas blagoslovi Bogmira i utjehe i svih obećanja.Neka nas prati svojom ljubavljuKoja nas nosi i traži od nas.Neka tvoje lice svijetli nad namai budi nam milostiv,jer tvoja dobrota stvara novi život,okreni prema nama svoje lice i daruj nam spasenje,stavi svoje ime nad nas i mi smo blagoslovljeni.I u tom imenu neka nas blagoslovi svemogući BogOtac, Sin i Duh Sveti. Propovijed:a)Gdje je ljubav - tamo je i oko Čežnja za susretom...            Ovih dana, oko Dušnog dana, mnogi ožalošćeni osjećaju jednu čežnju, više nego inače preko godine: još jednom vidjeti svoje pokojne.  I u svagdašnjici imamo takve želje: tog i tog čovjeka bih rado još jednom vidio. Ali znamo i reći: Toga ne bih želio vidjeti nikako. Čovjek - biće nutarnjih i vanjskih pogleda                          Mi ljudi smo bića pogleda koji trebaju vanjsko viđenje i ugled. Imamo i oči srca koje mogu gledati u dubinu srca. Stara poslovica kaže: „Gdje je ljubav, tu je i oko." Ondje gdje želim biti za drugoga, bacit ću pogled na njega i ne puštam ga iz oka.

26

 Isus i Zakej - povijest pogleda         Upravo o tome se govori u poznatoj Lukinoj pripovijesti koju smo čuli kao radosnu vijest. Ona je poznata, a ponekad i previše poznata da bi o njoj još razmišljali.         Isus je na svom zadnjem putu prema Jeruzalemu i iznenada izranja ovaj poreznik  i podanik rimske vlasti, koji je često, poput svojih kolega, radio i za svoj džep. Ironija je da se zove Zakej, š to bi, prevedeno, značilo  „čisti pravednik". Vrlo je bogat i sada želi vidjeti Isusa. Zakej traži pravi pogled            Evanđelist to naglašava vrlo jasno i razumljivo: On je želio znati tko je Isus. Možda je time želio pokazati da nešto u njegovom životu ne vrijedi, da je on u traženju za više života.  On taj pogled nije mogao kupiti. Zbog svog niskog rasta smetala mu je masa ljudi direktnom pogledu. I tako trči ispred i vere se, poput majmunčića, na neko veliko stablo u čijoj se šumi lišća lako može sakriti - on želi vidjeti, a da ne bude viđen.  Vrlo je smiješna slika koju Luka ovdje ocrtava: nadporeznik, vrlo bogat čovjek sjedi na stablu, u usporedbi s današnjim okolnostima jedva se to može zamisliti. Zakej želi vidjeti Isusa, možda iz znatiželje ili interesa, ili jer je osjećao: Ovaj Isus bi mi mogao darovati sasvim drukčiji život. Isus daruje ugled        I sada ga Isus ugleda, gleda prema njemu, pravedni gleda prema nepravednome, prema gore. Drugi gledaju Zakeja prema dolje, ali Isus ima otvorene oči za njega. Ovdje sigurno vrijedi poslovica: "Gdje je ljubav, tu je oko." I nakon ovog odlučujućeg pogleda slijedi, poziv „Zakeju". On za Isusa nije carinik, varalica ili ne znam što, on ima, za Isusa, konkretno ime, a time i osobno dostojanstvo. Zato mu Isus i govori: Siđi, brzo, dolje!  To znači: siđi sa stabla izolacije, onoga gdje si se upleo.  Ti želiš biti visoko s karijerom i novcem, ali ja ću ti pokazati jedan drugi put. I Isus uđe baš kod tog Zakeja.  Nije mu ništa predbacivao, nije ga optuživao, ali ga preobražava, tako što mu se obratio i što ga je shvatio ozbiljno. Isusov pogled i ugled ozdravlja i izaziva         Tako Isus postupa upravo u smislu prvoga čitanja iz Knjige mudrosti, gdje se kaže: Bog gleda preko grijeha ljudi, tako da se obrate, jer on kao prijatelj života sve ljubi, što je stvorio.  Isus ne čini Zakeja malenim i ne predbacuje mu njegove grijehe. U Isusovom pogledu on sam prepoznaje bolesti svoga života, osjeća radost i spreman je dijeliti svoje imanje.  On ne treba sve dati, ali daje više nego se to očekuje od pobožnog i vjernog zakonu.  A ovi „pobožni" prigovaraju Isus da je  slijep,  da ne vidi koliko se prljavštine i gnoja sakupilo u tom čovjeku.  Oni, u Isusovu ponašanju, vide skandal, više bi voljeli Isusa po svojoj vlastitoj kroju. No, ovaj mračan pogled ne smeta ni Isusu, ni Zakeju, jer danas je ovoj kući darovano spasenje, jer je Isus došao spasiti što je bilo izgubljeno. Isusovo postupanje: Gdje je ljubav, tu je oko          Danas smo čuli pripovijest o Zakeju, pripovijest o pogledu, iskustvo kojeg svi mi želimo, da uvijek osjećamo čežnju da vidimoi: Tko je Isus, da mu dopustimo da nas vidi, pogleda pogledom ljubavi.. I sada, u euharistijskom slavlju, jer je on naš gost i želi doći kod nas. Pod prilikom kruha, on nas gleda da se naše lice ispuni radošću, da osjetimo ozdravljenje i spasenje poput Zakeja i da budemo slobodni za ono bitno. Zakej ga je radosno primio. I mi trebamo uvijek moliti: Dođi, gospodine Isuse i budi naš gost.1.a) Između ovisnosti i slobodeDugogodišnji dušobrižnik zatvorenika, Petrus Ceelen, napisa:Da sam rođen ujednoj baraci...da sam kao dijeteodgajan po domovima...Da me otacsamo tukao...da mi je majkahodala po žici...danas bih bio tko zna što

27

teologiju sigurno ne bih studirao... Konac teksta mogli bismo sami napisati:ne bih danas bio trgovac,ne bismo bili roditelji...ne bih danas studirao...ne bih...            Danas je poznato, s obzirom na otkrića humanističkih znanosti (psihologije, pedagogije, sociologije) da se ljudi rađaju s nekakvim prisilama i strukturalnim osjećajima krivnje i grijeha, da su u odgoju kao djeca, a i kasnije kao stariji, izloženi brojnim utjecajima. O slobodnoj volji i slobodnom odlučivanju možemo govoriti samo uvjetno. Naše sadašnje  vjersko i moralno ponašanje su veoma prožeti pozitivnim i negativnim događajima i doživljajima iz prošlosti. b) Odgovornost prema Bogu i ljudima          U našem društvu postoji tendencija umnožavanja mehanizama oslobađanja krivnje (zabluda nedužnosti). No, to nije samo neljudski, nego je duboko nebiblijski i protukršćanski. Potiskujemo, varamo i lažemo sebi, jer niječemo jedan bitan dio naše situacije, našeg slobodnog vremena, naše odgovornosti, a taj dio je grijeh i krivnja koje nas, u nutrini, pogađaju i opterećuju. Biblijski tekstovi današnje liturgije govore  o grijesima ljudi i njihovoj zloći (Mudrost), pretpostavljaju zahtjeve i slabosti ljudi  (2 Sol) i povezuju biti grješan sa biti izgubljen (Lk)         Ipak, biblijski tekstovi ovog bogoslužja ne ponizuju čovjeka, niti ga obeshrabruju strahom pred osvetom i kaznom. Tako nam knjiga Mudrosti govori o Božjoj ljubavi i Božjoj veličini. On ljubi djela svoga stvorenja. On nas želi, nas koji njemu pripadamo i u kojima boravi njegov božanski Duh, želi nam darovati život i uzdržati ga. On nas ne prisiljava bičem na obraćenje i na jedan, Bogu ugodan, život, nego povjerljivo i u pedagoškom optimizmu, s povjerenjem u čovjekovu mogućnost popravka ako doživi njegovu uzvišenost. Još jasnije nam evanđelje daje okusiti čovjekoljubivost Boga u Isusovom odlaženju k Zakeju. Isus Krist potvrđuje, svojim djelom i svojom riječju, da nitko za Boga nije izgubljen. Isus ne čeka pokajanje, niti ispovijed grješnika Zakeja. Isus ga pogleda, progovara mu, poziva ga da siđe sa stabla i dođe na zemlju, jer se ne treba činiti ništa većim nego što jest. I omogućava mu odmah spasonosni susret u kući i za stolom, a da mu ne postavlja nikakve uvjete. Po nalogu Očevu on želi okupiti sve, osloboditi ih straha zbog posjeda ili vlasti, on im želi darovati spasenje i oproštenje. Jer je Zakej oslobođen krivnje i doživio je  Božje prihvaćanje po Isusu Kristu, u njemu radost i zahvalnost dobivaju prostor i doživljava svoj život u novoj etičkoj orijentaciji. c) Radi se o Božjoj slici u nama           S obzirom na biblijsku obećanu spremnost oproštenja i prihvaćanja Boga u ljubavi, ne možemo mimoići dva pitanja u nama:         Kakva je slika Boga koju mi imamo ako smo iskreni pred sobom i pred Bogom? Dominira li slika svemogućeg Boga koji kažnjava i koji nam ulijeva strah, ili pravimo Boga luđakom zbog njegove ljubavi, koji nam tako prašta - i ako se mi uopće osjećamo krivima - i čiju ljubav uopće ozbiljno ne shvaćamo, niti prihvaćamo? Kako postupamo s onima koji su sa strane, na rubu kršćanske zajednice, koji su otpali, koji su daleko, ljudima koji ne odgovaraju kršćanskim mjerilima morala i javnog ponašanja?        Radosna vijest evanđelja i čitanja potiču nas da razmišljamo o sebi i našem Bogu. 2.          Današnji evanđeoski tekst spada među poznatije tekstove. Zakej koji se penje na neko drvo da bi vidio Isusa je, prije svega za djecu, poznata i omiljela figura.           No, vrlo lako skreće u pozadinu  i u drugi plan ono najvažnije i najinteresantnije: kako se ovdje odvija obraćenje.  Jer od onoga što Isus govori ovom cariniku i grješniku, predana nam je samo jedna jedina rečenica: " Zakeju siđi dolje, danas mi je boraviti u tvojoj kući."          Ništa više, nikakva propovijed, nikakva predbacivanja, nikakve opomene. Isus se ne prijeti Zakeju, ne traži od njega ništa.  On jednostavno želi ući kod njega i biti njegov gost.

28

           Pri tome, ipak znamo da Isus zna i te kako strogo koriti. Književnicima i farizejima govori vrlo jako u savjest, čak im prijeti  paklom gdje će biti vječno škripanje zubima. A ovdje - ni jedna riječ prijekora, ni riječi o obraćenju. To se događa samo od sebe. I to samo po Isusovoj prisutnosti.           Oduševljenje za Boga je manje pitanje riječi koje čovjek nađe.  Da li se netko potpuno upušta u veliku pustolovinu ići s Bogom kroz život  je mnogo manje pitanje vaganja, a više pitanje prihvaćanja. Pravo oduševljenje za Boga se može usporediti s virusom gripe: tek kad se jedan drugom približe, onda se može zaraziti. Tko se neprestano drži na odstojanju, ostaje pošteđen - virusa gripe kao i vjere.           Isus nije ničim uvjetovao svoj odlazak cariniku i grješniku Zakeju. On želi jednostavno biti blizu grješnika. I Zakej ga je pustio u svoju kuću. S ovom blizinom nešto se promijenilo i u Zakejevu životu.            Zato je Bog postao čovjekom: da nam bude blizu, onakvima kakvi smo, da ga možemo vidjeti, slušati i da možemo o njemu i njegovim djelima pričati.  Tako može vjera preskočiti ljubav. Dovoljno je da ga samo pustimo kod sebe - stvarno on od nas ne traži ništa.            Naravno da takvo ponašanje ima svoju cijenu, jer onaj koji se tako okreće prema ljudima, on im se i predaje.  To je Isus osjetio na vlastitom životu: Božju strpljivost s ljudima, njegov program pun ljubavi  da mirno oduševi ljude konačno ga je doveo na križ,  jer svi ga ljudi nisu htjeli pustiti tako blizu, nisu svi mogli podnijeti njegovu ljubav.             I ako pokušamo ljude koji nas odbacuju, ne susretati sa distancom, nego s još većom pažnjom, bit ćemo i mi isto tako povrijeđeni.  Tko nije još povrijeđen kod pomaganja, taj još nije pomagao,  jer ako se stvarno približimo ljudima, onda će nas i razočaranja dublje pogoditi. Kad bi se ljubav uvijek plaćala, onda bi zdravi ljudski razum mogao od svakoga učiniti sveca.             Nježna Božja ljubav je kod  Zakeja učinila čudo.  Ali ona je Isusa dovela na križ. Ako se zbilja želimo predati ovom Bogu  i pokušati biti njemu slični, onda nam se neće događati ništa bolje nego njemu.  Tko donosi mnogo dobra u igru života, neće ga mimoići križ.  A gdje bi bilo bolje biti uzdignut, nego tu, kod njega.  Konačno, križ je jedini most koji vodi u nebo. Amen.

http://www.glas-koncila.hr/

Trideset i prva nedjelja kroz godinu (31. listopada)Mudr 11,22 - 12,3 * Ps 145,1-2.8-11.13c-14 * 2Sol 1,11 - 2,2 * Lk 19,1-10Provokativna ljubavMnoge Isusove riječi i postupci, ako sudimo po reakciji njegovih slušatelja, bili su svojevrsna provokacija i djelovali su šokantno. Njegovo ophođenje s nadcarinikom Zakejem iz današnjeg evanđelja spada svakako u takve slučajeve.

Oni koji su sebe smatrali »pobožnima« i »vjernima Zakonu« sablažnjavaju se nad Isusovim postupkom. Govore: »Čovjeku se grešniku svratio!« Čude se u sebi i pitaju: Kako može sjesti za isti stol i dijeliti zajedništvo s carinicima i bludnicama? Oni preferiraju distancu, izbjegavanje i isključivanje takvih iz zajednice. U sinagogama govore i upozoravaju: takvi se moraju promijeniti, odvratiti od svojih zlih djela i ugledati se u njih - pobožne, pravedne, Zakonu vjerne. Isusovo postupanje na njih djeluje provokativno, sablažnjivo, bogohulno.

Svojom solidarnošću i prihvaćanjem tih i takvih ljudi, ljudi s ruba, prezrenih i izbačenih iz socijalnog života, Isus preuzima na sebe rizik da i sam postane prezren i izbačen. Kao što izvještaj o muci to pokazuje, Isus je stvarno postao prezren, napušten, izbačen. Njegovo sramotno raspeće izvan gradskih zidina trebalo je svemu narodu potvrditi: da, on je i od zajednice i od samog Boga odbačen i proklet. No, njegovo uskrsnuće potvrdilo je da je upravo kao »prijatelj siromašnih, grešnika i prezrenih« Ocu omilio i upravo zbog toga proslavljen. Svoju

29

ljubav i ljubav Očevu htio je učiniti vidljivom i konkretnom upravo prema onima najmanjima, najnedostojnijima, odbačenima. Ta došao je »potražiti i spasiti izgubljeno«.

Isusov pristup i ophođenje s grešnicima i »rubnim egzistencijama« mjerodavno je i za svakog kršćanina. Kao što je i Zakej prema Isusovim riječima »sin Abrahamov«, na isti su način potrebni ljubavi, prihvaćanja i pomoći s naše strane oni koji su i među nama siromašni, odbačeni, poniženi i stigmatizirani: lutalice i klošari, alkoholičari i drogeraši, hendikepirani i bolesni od AIDS-a, napušteni i zapostavljeni, oni koji rade za mizernu plaću ili su ostali bez radnog mjesta, i mnogi drugi. Onaj koji će se zauzeti za takve, prihvatiti ih i nastojati pomoći im, također preuzima rizik da i sam postane prezren i ismijavan, da postane »čovjek s ruba«. Ako u tome ustraje, postat će i bit će provokacija mnogima, poput Isusa.

Međutim, za kršćanina drugog puta nema! Djelotvorna ljubav uvijek provocira i poziva na opredjeljenje: na solidarnost i prihvaćanje ili na odbijanje i odbacivanje. Na koju ćemo mi stranu?

Josip Koprek

http://www.kastav-crkva.orghttp://www.sestre-scj.hr/showitem/povijest-druzbehttp://www.rijeka-nadbiskupija.com/eug09/index.html Početak Euharistijske godine 18. travanja 2009. NOVO!!!        www.rikatv.net, ili http://www.rikatv.net http://katehetski.ri-nadbiskupija.hrNove web stranice Riječko bogoslovno sjemenište pokrenulo je novi web portal na adresi http://bogoslovija-ri.hr/http://www.ri-nadbiskupija.hr/http://ri-nadbiskupija.com/

God.C - Nedjelja, 31. listopada - 31. nedjelja kroz godinu'Danas mi je proboraviti u tvojoj kući!'

Čitanje svetog Evanđelja po Luki (Lk 19, 1-10):

„I uđe u Jerihon. Dok je njime prolazio, eto čovjeka imenom Zakej. Bijaše on nadcarinik, i to bogat. Želio je vidjeti tko je to Isus, ali ne mogaše od mnoštva jer je bio niska stasa. Potrča naprijed, pope se na smokvu da ga vidi jer je onuda imao proći. Kad Isus dođe na to mjesto, pogleda gore i reče mu: ´Zakeju, žurno siđi! Danas mi je proboraviti u tvojoj kući.´ On žurno siđe i

primi ga sav radostan. A svi koji to vidješe stadoše mrmljati: ´Čovjeku se grešniku svratio!´ A Zakej usta i reče Gospodinu: ´Evo, Gospodine, polovicu svoga imanja dajem siromasima! I ako sam koga u čemu prevario, vraćam četverostruko.´ Reče mu na to Isus: ´Danas je došlo spasenje ovoj kući jer i on je sin Abrahamov! Ta Sin Čovječji dođe potražiti i spasiti izgubljeno!´“

Današnje nam evanđelje donosi zanimljiv prizor susreta Isusa i nadcarinika Zakeja u gradu Jerihonu. Isus se susretao s ljudima različitih profesija, ali i statusa i ugleda u društvu. Dovoljno je sjetiti se Njegova susreta s carinikom Matejom (usp. Mt 9, 9-13), rimskim satnikom (usp. Lk 7, 1-10), ženom preljubnicom (usp. Iv 8, 1-11) te s brojnim drugim pojedincima i skupinama. Smisao svakog susreta jest mogućnost darovanog spasenja, jer je, kao što čitamo u današnjem evanđelju, Sin Čovječji došao potražiti i spasiti izgubljeno. Inicijativa leži u jedinom i

30

pravom Spasitelju Isusu Kristu koji je sam darovano spasenje svima koji ga žele primiti. Ta nam je vjerska istina danas možda potrebnija više nego ikada, jer je čovjekova uzoholjenost samim sobom prerasla u vjeru u njegovu božanstvenost po kojoj, snagom vlastita uma, može biti ne samo poput Boga nego i sam bog. U tom smislu religioznost današnjeg vremena ne nudi Boga kao Spasitelja i Otkupitelja nego sredstva posvješćivanja vlastitih božanskih dimenzija u sebi. 

Cjelokupna je ljudska povijest u izvjesnom smislu povijest susreta Boga i čovjeka. Povijesni su preokreti najbolji dokaz tomu. U susretu Isusa i Zakeja ogleda se ljepota odnosa milosrdnog i mudrog Boga i slabog, izgubljenog čovjeka, koji je izgubljen i slab samo dok se ne otvori Božjoj milosti i ne dozvoli da Bog počne djelovati u njegovu životu. Evanđelje nam kaže da je mnoštvo ljudi htjelo biti u Isusovoj blizini. Mnogi su bili potaknuti senzacionalnim pričama o Njegovim čudesnim djelima. Zakej nije mogao vidjeti Isusa zbog svojeg niskog rasta, no pronašao je način, popevši se na obližnju smokvu. U njemu je gorjela želja da vidi tog Isusa o kojemu su mnogi pričali. On se nije osjećao pozvanim niti primjerenim da bude u Isusovoj blizini. Budući da Božji kriteriji nisu istovjetni ljudskima, Isus je iz mnoštva izdvojio upravo njega i što više, sam se pozvao u Zakejevu kuću. Nijedna ljudska služba ne priječi čovjeku mogućnost spasenja pa niti ona koja je na lošem glasu u društvu kao što je to bila Zakejeva služba nadcarinika. Nama se nažalost događa da osobu promatramo upravo pod prizmom njezine službe (zvanja, zanimanja), a potom osobnosti ako je to potrebno. Isusova je logika potpuno drugačija jer On nije zarobljen predrasudama niti osobnim koristoljubljem, nego je vođen srcem koje bezuvjetno ljubi. Zakej se nije dao zarobiti svojim tjelesnim ograničenjem niti je to smatrao preprekom za susret s Isusom, i ta ga je želja srca spasila. Bogu nisu potrebne naše velike žrtve i odricanja, nego sitna djela ljubavi koja dolaze iz srca koje izgara za Boga. Tada ona postaju velika djela otkupiteljskog i spasiteljskog značenja.

Reakcija mnoštva na Isusovu odluku da posjeti Zekejevu kuću bila je za očekivati. S jedne strane uočavamo veliku radost u Zekejevu srcu zbog primljene milosti darovanog spasenja, a s druge veliku zbunjenost i nezadovoljstvo mnoštva pobožnog izraelskog naroda takvom odlukom. Gotovo istu situaciju imamo i u Isusovu govoru o Milosrdnom ocu i povratku izgubljena sina (usp. Lk 15, 11-32). Mlađi je sin sretan što je ponovno vraćen u život, dok je stariji ogorčen očevom odlukom iz straha za gubitkom vlastite pozicije. I ovaj je narod ogorčen Isusovom odlukom iz sličnog razloga, jer ako je on Gospodin, onda On svoju svetost ne bi smio okaljati javnim griješnicima i na taj način dovesti u pitanje njihovu odabranost od Boga. I mi se vrlo često nađemo pogođeni sličnom situacijom kada se iznenadimo (ugodno ili neugodno, ovisno o stupnju naše oholosti) životnom uspjehu nekoga o komu smo imali potpuno drugačije mišljenje, jer smo ga unaprijed osudili na neuspjeh. Za Isusa nema izgubljenih slučajeva jer On ne gleda očima pravednog i nemilosrdnog suca nego očima prijatelja, brata kojemu je stalo do spasenja svakoga pojedinca, jer ga poznaje, odnosno ljubi kao najvrjednije Očevo stvorenje. Pa otkuda onda nama pravo da sudimo jedni druge kad ni sebe u potpunosti ne poznajemo?

Zakejeva je reakcija pokajanja i obraćenja usklik spašenog Božjeg stvorenja. Njegova je dobra strana bila potisnuta negdje u dubinu duše. Zakej se grijesima, koje je gomilao u svomu životu, sve više udaljavao od Boga. Zato i nije uočavao besmisao u koji je tonuo. No, obraćenjem je postao novi, preporođeni čovjek koji na životnu stvarnost gleda očima Duha. Isus je u Zakeju oživio njegovu iskonsku povezanost s Bogom, koja je grijesima bila prekinuta. Isusove riječi, upućene pobožnim Izraelcima: "Danas je došlo spasenje ovoj kući jer i on je sin Abrahamov!", najbolje govore o univerzalnosti poziva na spasenje. Samo je jedno Ime pod ovim nebeskim svodom po kojemu se spašavamo - Isus Krist. No, na nama nije suditi komu je dana veća, a komu manja mogućnost spasenja, jer i naše vlastito spasenje ovisi o ostvarenju poziva na spasenje svih koje nam Gospodin šalje u život. U tomu leži i bit našeg apostolata na koji smo pozvani snagom sakramenata kršćanske inicijacije. 

U susretu Zakeja i Isusa prepoznajemo svoj vlastiti susret s Bogom. Svaki nas susret s Njime preobražava na dobro i daje mogućnost da drugima oko sebe širimo dobro. Jačina potrebe

31

za susretom ovisi o dubini naše povezanosti s Njime. Budimo jedni drugima uzor i poticaj u dobru kako bismo svi skupa uživali u Božjim darovima ljubavi po kojima nam je darovano spasenje, tj. vječni život.

http://www.virc.at/texte/aktuell_h.htm propovijedi na više jezika među njima i hrvatski www.svetiantunpula.com http://www.frama-pula.tk http://www.samostan-poljud.comhttp://www.zupavostarnica.hr/ Stranica župe Voštarnica u Zadru

http://obitelj.hbk.hrhttp://www.dom-turnic.hrOvo je dom gdje imamo mjesečno misu. O tome pročitajte više na njihovoj stranici.http://www.veritas.hr

Razmatranje

Svojom prvom dužnošću Isus je smatrao potražiti izgubljene ili zalutale, i pokazati im pravi put. Tako u današnjem evanđelju čitamo kako je, ogorčivši time mnoge, svratio se nekome cariniku.

Isus je, došavši u Jerihon, zainteresirao silno mnoštvo koje je već mnogo čulo o tome neobičnom čudotvorcu. I nadcarinik je bio u masi, i on je izišao na ulicu. Budući da je bio malenoga stasa, nije mogao vidjeti Gospodina. Gurao se i probijao da bi došao do Njega, ali nije bio vođen golom znatiželjom, poput većine koja je došla želeći biti fascinirana kojim čudom – možda izlječenjem oduzetoga, istjerivanjem vraga iz opsjednutoga... Njih su više zanimale priče koje su kolale od kuće do kuće, nego što se zbivalo u Rimu ili Grčkoj, i što se sve odigrava iza kulisa političkoga svijeta. Carinik je želio susret s Gospodinom iz posve drugih razloga. Želio mu je iznijeti sve što ga muči i tišti, htio mu se izjadati, istresti sve što mu je bilo na srcu. Prolazeći kroz svjetinu naguranu s obje strane ceste, Isus je ugledao čovjeka na stablu smokve. Osjetio je silnu potrebu njegova srca, vidio je da taj čovjek mora s Njim porazgovarati, izjadati mu se u četiri oka, otvoriti mu dušu. „Zakeju, siđi! Danas mi je proboraviti u tvojoj kući!“, obraća mu se Krist. Masa je osupnuta. Zar da prvo svrati ovome grešniku, izrabljivaču vlastitoga naroda, izdajici morala i poštenja? Da, jer „i on je sin Abrahamov“. Danas mu je došlo spasenje, „Sin Čovječji dođe potražiti i spasiti izgubljeno!“

Kakav je to čovjek carinik morao biti kad su od njega svi zazirali? Što mu je to oduzimalo poštovanje i dostojanstvo? U Isusovo vrijeme carinici su zapravo bili lihvari. Rimljani koji su okupirali Izrael nisu sami utirali porez, nego su tu nezahvalnu zadaću dodijelili carinicima koji su bili zaduženi, prema ugovoru, svake godine određenu svotu novaca predati rimskoj vlasti. Kako su dolazili do novca, na koji su način na raskršćima, mostovima, gradskim vratima i tržnicama lukavo iznuđivali dadžbine - to je bila njihova stvar. Tako su carinici, koji su se s omraženim Rimljanima skrivali pod istim krovom i jeli iz iste zdjele, beskrupulozno iskorištavali i ucjenjivali svoje sunarodnjake. Smatralo se ispravnim carinike ne pozdravljati i na sve im se načine protiviti. Bili su omraženi i odbačeni među svojima. Upravo je zbog toga Isus svratio jednomu od takvih, imenom Zakej, i s njime objedovao. Zakej zasigurno nije bio glup jer se za njega kaže da je bio nadcarinik i vrlo bogat čovjek. Isusov je odlazak pod Zakejev krov morao drugim vjernicima Židovima i apostolima biti veliki šok. To je bilo kao da papa danas posjeti neku izrazito katoličku zemlju da bi prvo ručao s nadaleko poznatim bogomrscem, pronevjeriteljem, izdajicom, reketarom...

32

Zašto je to Isus učinio? Zato što je znao da je Zakej priželjkivao odbaciti svoj dosadašnji život i obratiti se. Bio je spreman polovinu svoga imanja dati siromasima i četverostruko vratiti svima kojima je učinio neku nepravdu - što je bilo daleko više nego li je to propisivao židovski zakon. Zakej je za svoje obraćenje nadodao toliko koliko je, po njegovu mišljenju, bilo potrebno da nadoknadi sve počinjene prijevare i iznude. To je Isusa neizmjerno obradovalo. Ta Kristova radost zbog obraćenog grješnika poznata nam je iz drugih Evanđelja. Isusova je zadaća i briga pronaći izgubljene ovce i vratiti ih stadu. I mi često zalutamo, ali Gospodin ne odustaje dok nas ne vrati u svoje krilo. Današnje evanđelje opominje nas da razmislimo o svojim dosadašnjim postupcima. Trebali bismo imati hrabrosti za obraćenje, baš kao i Zakej. Moramo promijeniti svoj život, okrenuti ga – ako treba - za 180 stupnjeva, početi ispočetka, s Kristom kao ciljem do kojega, poput carinika, moramo doprijeti.

Isus želi da postupamo kao i on, da drugima pomažemo ne postavljajući uvjete, da ne marimo za formu na uštrb sadržaja. Želi da pomažemo bezuvjetno kako nam nitko, poput onoga mladića iz priče s početka, zbog naših brojnih uvjeta ne bi okrenuo leđa i zaputio se na drugu stranu. Iziđimo ususret Kristu na ulice Jerihona, kličimo mu i slavimo ga, nećemo ostati nezamijećeni koliko god bili maleni i izgubljeni u silnoj svjetini. Ako je naše srce otvoreno za Gospodina i spremno odreći se svih dosadašnjih stranputica, Isus će stupiti i pod naš krov. Neka naše srce bude vječno svratište za tog neumornog putnika. Amen.

http://www.hkr.hr

http://www.hkr.hrhttp://www.isusovci.hr/prostorduha/Duhovne vježbe na internetu - DVonlinehttp://www.katolici.org

KTA/KNI

http://hrcak.srce.hr/http://www.fokolar.hr/1000.html http://www.palotinci.hrhttp://www.vitapax.hr/http://www.jesus.2000.years.de/various/basiliche/san_paolo/sp/san_paolo/san_paolo.htmwww.annopaolino.org

http://www.nadbiskupija-split.com/katehetski/kateheze/pps_prezentacija/index.htmlmožete preuzeti dobre i poučne prezentacije

http://www.micromedia.unisal.it/možete preuzeti dobre i poučne prezentacije na talijanskomhttp://www.hkz-gp.de/

http://www.iglesiaendaimiel.com/ http://www.fsr.hr/ http://fsrbrod.blogspot.com/http://fsr-kaptol.hr/http://www.molitve.info

33

www.gafos.hr/ arhitekturahttp://qumran2.nethttp://qumran2.net/indice.pax?autore=1136&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.php?id=136&&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.php?id=96&&tutti=1

http://www.qumran2.net/indice.pax?id=96&&tutti=1 PLAKATI ZA POJEDINE NEDJELJE i SVETKOVINE U GODINIhttp://www.qumran2.net/indice.pax?id=136&&tutti=1 http://www.qumran2.net/indice.pax?c=disegni&autore=2769&pag=2plakati za djecu i mlademožete preuzeti dobre i poučne prezentacije na talijanskomhttp://www.videograficapastorale.it/index.php/galleria-immagini/category/17-sfondi-per-manifestiPLAKATI I VIDEO NA GORNJOJ STRANICI ZA NEDJELJE.

http://www.benedictinescat.com/http://www.benedictinescat.com/Montserrat/eucarcat.html prezentacije na španjolskomhttp://www.benedictinescat.com/Montserrat/indexceramita.html http://www.benedictinescat.com/Montserrat/indexceramport.html prezentacije na portugalskomhttp://www.giovannipaolo.it/copiacontroguai/index.htmhttp://lnx.catechista.it/index.php?option=com_docman&task=cat_view&gid=114&Itemid=56 DVIJE STRANICE KOJE IMAJU LIJEPE PREZENTACIJEhttp://www.graficapastorale.comvideo grafika za pastoralhttp://www.kosljun.hr http://www.zupavostarnica.hr/Stranica župe Voštarnica u Zadru

http://www.hamradio.hr/9aff/9AFF-028_Kosljun/kosljun.htm

http://www.tommyswindow.com/downloads_croatian_01.htmhttp://www.forum.hr/archive/index.php/t-232785.html.http://www.hbk.hr/biblija/search.phphttp://biblos.com/ Sveto Pismo na mnoštvu stranih jezikawww.bible-multimedia.orghttp://www.suzazanajmanje.blog.hr/http://vjeronauk.net/ stranica vjeroučitelja ima puno dobrih stvari u ppthttp://www.nku.hbk.hr/vjeroucitelj/ www.republikahrvatska.comDuhovna obnova i seminari u Zagrebu i drugim mjestima u i Hrvatskoj:http://www.republikahrvatska.com/DuhovneObnove.htmlhttp://www.hrvatskauljudba.hr/ http://wwww.carnet.hr/referalni/obrazovni/iom/IlustracijaIPP http://www.bibbiaecomunicazione.it/http://www.svivan.ba/http://www.karmelbsi.hr http://www.benediktinci.hr/

http://zrno.fsb.hr/blago/ ČASOSLOV

http://www.gabriellla.it/ppt.htm 34

http://www.izbicno.info www.frafranjomabic.info

Po današnjem evanđeoskom ulomku se vidi da smo blizu Jeruzalema. Isusu je ostalo još trideset kilometara da uziđe u svoj grad muke, smrti i uskrsnuća. Danas smo u prelijepom gradu u pustinjskoj oazi  prepunoj palmi u Jerihonu.Uistinu je zanimljiva ova današnja scena. Isus sa apostolima stiže, glas se pročuo o njemu i silan narod izlazi da ga vidi, pozdravi i susretne. Jedna redovna scena koju kod Isusovih susreta nailazimo kao po programu. Međutim, mi smo često vidjeli kako drugi viču za Isusom i traže smilovanje, izliječenje i oproštenje. Danas nije tako. Danas Isus opaža jednoga bogatoga, ali rastom sitnoga nadcarinika koji je također želio vidjeti Isusa, Zakeja koji se popeo na divlju smokvu. Isus njega proziva i kaže da siđe žurno jer da mu je boraviti u njegovoj kući. Dakle, uvijek Isusa nije trebalo pozivati, on sam zna pozvati i danas jednako poziva.  Zakej se odziva, a svjetina dobiva argumente za svoje komentare kako Isus jede i pije ili još bolje banči sa carinicima i grješnicima i tako opravdava njihovo utiranje poreza za neprijateljsku rimsku i Pilatovu upravu. Koliko imaju razloga zna sam Spasitelj i znamo i sami mi.

Zakej se odmah odazvao pozivu: Dajem polovicu svojih dobara siromasima, ako sam koga prevario vraćam četiri puta». On je bio po zakonu Mojsijevu dužan vratiti ono što je uzeo i još jednu petinu povrh, a on daje četiri puta; a rimski zakon je naređivao četverostruko. Uza sve ovo on je voljan soje blago razdijeliti sa siromasima. Svi smo složni u jednomu, a to je da mu je ovo bio najuspješniji posao u životu.Zakej nas je uvjerio da se obratio. Uvjerio nas je svojim činima, ali i time da je poznavao Isusov nauk. Isus je to sve shvatio i zato mu kaže da je spasenje danas došlo u njegovu kuću. Da to potkrijepi Isus još naglašava da je i Zakej sin Abrahamov, dakle iz izabranoga naroda, te da je Sin Čovječji došao tražiti i spasiti ono što je izgubljeno.Plodovi Zakejeva obraćenja su pravda jer vraća ukradeno i čovjekoljublje dijeleći svoju imovinu sa siromasima. On je dobio ovu milost i rado je primio. Isus ga je pozvao i on se rado odazvao, pa čak i riskirajući svoj veliki položaj i ugled u državnoj upravi.

Kolikima je mogao biti primjer u jučerašnjim komunističkim vremenima, ali i još današnjima.Kult zarade i poltrone-fotelje i socijalnoekonomske moći nije kršćanski, jer samim tim isključuje druge, daje oholosti zamaha i od sebe pravi lažnu veličinu, izbjegava druge, polako se privikava na tlačenje malenih i ne čuje njihovih krikova i poziva, a nisu daleko nasilje i netrpeljivost; a gdje bi bio Bog u svemu ovome. Davno je napustio ovaj teren.

Kristov sljedbenik sebe žrtvuje na svim poljima svoga djelokruga da spasi i duhovno i materijalno što je izgubljeno ili prijeti da se izgubi, i to uvijek zajedno s ljudima za ljude s Božjom milosti i Božjim blagoslovom. Ovakvi Zakeji ne trebaju govoriti da su se obratili i da su obraćenici. Svi ih prepoznajemo da su Kristovi po djelima koje čine i kako ih čine. Ovaj vinograd je urodio pravim plodom i to je vidljivo i ne treba drugima ponavljati i hvaliti se. Evo jednoga novoga Zakeja u primjeru obraćenja i to cijelim životom.

Jedan misionar u jednoj župi Aqusgrane u tjednu misija sa propovijedaonice je ispričao ovaj primjer, a naziv bi mu trebao biti – ne čekaj da te sam Gospod obrati ili pozove.”Majka je na umoru na smrtnoj postelji; sva djeca su oko nje osim jednoga sina koji joj je za života svojim neodgojem zadao dosta jada i poteškoća. Jedina joj je želja, misao i briga bila kad bi joj u ovakom teškom i ujedno velikom trenutku mogao biti i najmađi sin ovdje, da ga joj jednom vidi, da ga pogleda svojim majčinskim očima.Ostala braća su dali sve od sebe  ne bi li umolili zapovjednika zatvora da ga pusti da još jednom vidi majku. U pratnji dvojice policajaca je dobio kratki dopust.Jadna majka je već bila toliko iznemogla da nije više mogla reći ni jednu riječ. Sve što je mogla bio je još jednom njeni pogled u oči svoga sina.

35

Pogled umiruće majke je pobijedio. Do ovoga čina nikada nije htio čuti za svećenika ili bilo koji sakramenat, pošto se vratio u zatvor, molio je da mu pozovu svećenika, zatvorskoga kapelana. Svećenik je došao i on je pokajnički obavio svetu ispovijed od kada znade za sebe. Milost Božja je nastavila rasti, zapravo, cvjetati u njemu i njegovom srcu koje više nije onako tvrdokorno. Izašao je iz zatvora, nastavio svoj prekinuti studij, upisao drugi i ustrajnošću u milosti postao svećenik.”I taj svećenik” zaključio je misonar ”sam ja koji vama sada ovdje propovijedam.”Prišli su sakramentima i oni što to nisu činili desetljećima. Vlastiti primjer misionara je bio pravi primjer (R.Graff, Brescia 1958.,Mabić/Jukić,V.196).

(Tko je ljubitelj lijepih primjera i zgodica, ovdje također preporučujem iz iste knjige pod naslovom «Obraćenje» primjer kovača i njegova sina na str. 198/199. Veoma se lijepo uklapa u ovo razmišljanje, ako li pak ne, onda na istom mjestu ćete naći šest primjera pod istim naslovom i istom temom, ali, naravno, svi su različiti. Nije valjda da nećete naći jednoga Zakeja po svom ukusu.)

fra Franjo Mabić

http://www.ppsmeditazionipreghiere.org/Duje Bonačić ima vrhunsku stranicu. Pogledajte:www.dbfoto.infohttp://www.ofm.hr/index.php/korisni-linkovi

http://www.franjevci-split.hr/

Svi Sveti Svi Sveti

Polazeći od liturgije Crkve u središtu svetkovine Svih Svetih nije smrt nego život. Bog poziva sve ljude svih naroda i svih vremena u vječno zajedništvo svoje ljubavi. Isus Krist je otkupitelj svih ljudi, i svi smo mi pozvani od Boga biti sveti.

Zacijelo: već je današnji dan označen po poslijepodnevnom spomenu mrtvih i to se nastavlja sutra na Dušni dan i kroz dušni tjedan. Tako žalost za dragim ljudima s kojima smo se rastali na smrti, ispunja naše srce. Gdje su ljudi koji su otišli od nas? Koja sudbina očekuje i nas jednom, kada umremo?

Kršćanska nam vjera daje utjehu i pouzdanje: Bog nas želi voditi k vječnom životu u svoju slavu. On bi htio da budemo dovršeni u njegovoj ljubavi, tako da čista srca gledamo Boga i da u nebu primimo puninu njegovih darova.

Ujedno znamo: Bog je sav svet! Njegovo biće ne podnosi nikakav grijeh niti nesavršenost. Kako se siromašni, grješni čovjek treba i smije nadati da će ući u nebeski Jeruzalem, u vječni raj? Za nas je ljude nemoguće vlastitim snagama. Svi smo upućeni na Božje milosrđe, svi trebamo otkupitelja Isusa Krista. On nas pere i čisti po svojoj krvi, koju je prolio na križu i čini nas svetima.

Razmislimo o nauci Crkve koja vrijedi za takozvane "posljednje stvari": U smrti se dijeli besmrtna duša od smrtnoga tijela, koje pripada truljenju. Nakon smrti slijedi posebni sud. Ovdje u svjetlu Božjem duša spoznaje svoj dosadašnji život. Čovjek prima od sveznajućeg i pravednog Boga neposrednu plaću "odgovarajuću prema svojoj vjeri i svojim djelima".

U Kompendiju katekizma katoličke Crkve kaže se izričito: "Ta se plaća sastoji u pristupu u nebesko blaženstvo neposredno nakon smrti ili pak nakon primjerena čišćenja, odnosno u vječnoj osudi na pakao." (br. 208.)

Božja volja je, da mi dođemo u nebo, i baš zbog toga trebamo se pripremati u životu. Tko doduše umire u Božjem prijateljstvu, ali je još potreban čišćenja, dolazi u purgatorij ili čistilište. (usp. br. 210.)Upravo zbog toga molimo za "siromašne duše", da ih Bog u svojoj ljubavi očisti od svih grijeha i uvede u nebesko kraljevstvo.

Mi možemo našim dragim pokojnicima djelotvorno pomoći: "Na temelju općinstva svetih vjernici koji su još putnici na zemlji mogu pomoći dušama u čistilištu prinoseći za njih molitve, poglavito euharistijsku žrtvu, ali i milostinju, oproste i

36

djela pokore." (br. 211.)

Tako danas molimo sa cijelom Crkvom, da Bog primi naše drage pokojnike u svoje nebesko kraljevstvo a i nam samima dade udjela u blaženstvu svetih na nebesima, u zajedništvu s presvetom Djevicom i majkom Božjom Marijom i svim anđelima i svetima.

Fra Jozo Župić

Svi Sveti - tko su oni?

U jednom danu u godini Crkva misli na Sve Svete. Tko su oni? Tko je svet? Kako se postaje jedan od njih? Je li pravo da ih se štuje? Što znači štovanje svetih?

Štovanje svetih je činjenica. Pohodimo neku katedralu, ili staru crkvu i dobro se zagledajmo uokolo. Što vidimo? Slike i kipove svetaca. Na posebnom mjestu naravno lik Marije. Tisuće upaljenih svijeća. Očito je Marija od mnogih ljubljena i čašćena. Mnoge hodočasničke crkve svjedoče o tome. Što tražimo, kada štujemo nju i molimo je za pomoć? Ona nije na mjestu Boga, nego u Božjoj blizini. Stoga povjeravamo njoj naše molbe, jer vjerujemo da ima široko srce, tako široko kao srce Božje.

Sveci ne stoje između Boga i nas kao zapreka za naš odnos prema Bogu, nego kao ohrabrenje, tako kao što su oni stavljali svoje povjerenje u Boga, tako kao što oni izručuju naš život. Oni su uzori za uspio život. A tko za tim ne čezne. I budući da u našem životu puno toga ne uspijeva ili teško podnosimo, okrećemo se onima koji nam mogu pomoći. Zato mnogi mole sv. Antu za pomoć, povjeravaju se zaštiti sv. Josipa. Sedam milijuna ljudi svake godine hodočasti na grob Oca Pia u San Giovanni Rotondo na jugu Italije. On je uto najpopularniji svetac Italije.

Jesu li sveci jedna vrsta "super ljudi", koji su za "normalne smrtnike" nedostižni? To nije bio način Isusova gledanja. Tko je za njega "svet"? To su oni koje naziva "blaženima". Danas u evanđelju svetkovine Svih Svetih, Isus spominje osam putova , kako možemo biti "blaženi" a time i sveti.

Ti su putovi otvoreni za sve. Oni nisu stvar male elite "vrhunskih atleta" svetosti, nego oni traže otvoreno srce i skromnu jednostavnost. Ali to nije lako. Jer mi većinom vjerujemo, da ćemo biti blaženi i sretni, ako po mogućnosti imamo puno uspjeha, priznanja, posjeda, ako smo u očima drugih "netko".

Isus suprotno od toga pokazuje put do sreće – a time i do svetosti. Mi nismo sretni zato jer nosimo posebnu marku odijela, ili jer smo osigurani protiv svih opasnosti. Isus nudi drugi put: Budi milosrdan! Uspostavi mir! Odbaci nasilje! Pogledaj svoje srce, da je čisto i nepomućeno od mržnje! Sve to rijetko čini bogatim, ali uvijek sretnim. Samo tada kada nosiš žalost, trpiš progonstvo i nepravdu. To zvuči kao provokacija, da Isus upravo te, koji trpe nevolju i siromaštvo, naziva blaženima. Dopušteno je i protivno pitanje: Je li nepravedno djelovanje stvarno učinilo nekoga sretnim? Je li sijanje mržnje, da druge učinim siromašnima, nepravedno postupajući vodilo nekoga do trajne sreće?

Tko su dakle za Isusa sveti? To su oni koji su na strani osam blaženstava. A to su mnogi. Ne samo veliki, poznati sveci. Ima bezbroj bezimenih ljudi koji su tako živjeli. Sigurno smo takve i osobno poznavali. Oni nam daju misliti: ako bih i ja tako živio, moj bi život bio sretan i vječno blažen.

Fra Jozo Župić

31. NEDJELJA (C): ISCJELJENJE ZAKEJA (Lk 19, 1-10)

Piše: dr. fra Anđelko Domazet

.

Isusu su njegovi suvremenici prigovarali što se druži s kompromitiranim ljudima: “Dođe Sin Čovječji: jede i pije, a vi velite: ‘Gle, izjelice i pijanice, prijatelja carinika!’” (Lk7, 34) Takav jedan bio je carinik Zakej. Bogat i imućan čovjek. Iako nije bio bolestan, može se reći da je u susretu s Isusom ‘iscijeljen’. O kakvoj je bolesti ovdje riječ?

Zakej je bio ‘izgubljen’. Njegovo bogatstvo stečeno je na nepravedan i nepošten način. Kako je bio glavni

37

carinik, on je visoki položaj iskoristio za osobni probitak. Obogatio se na račun drugih. Zakej se klanja i služi bogu novca. Zbog svega toga pobožni su ga ljudi u Jerihonu odbacili, otpisali. On je grješnik. Netko koga se treba kloniti, izbjegavati. I tako je Zakej živio u materijalnom blagostanju, ali izoliran od zajednice ljudi. Negdje duboko u sebi sve je to potisnuo, ali ga je mučio taj osjećaj izdvojenosti.

Želi vidjeti Isusa. “Ali nije mogao od mnoštva naroda, jer je bio malog rasta. Zato potrči naprijed, uspe se na divlju smokvu da ga vidi, jer je tuda morao proći.” Pomalo neobičan prizor: bogat čovjek uspinje se na stablo kako bi mogao vidjeti čovjeka koji prolazi gradom okružen mnoštvom. Isus preuzima inicijativu. Vidi unutarnju potrebu ovog čovjeka koji živi u sjeni smrti. “Zakeju, siđi žurno. Danas mi je boraviti u tvojoj kući.” Isus u znatiželji Zakeja prepoznaje njegovu duboku nevolju.

“On siđe brzo te ga s veseljem primi u goste.” Ne znamo o čemu se u kući razgovaralo. Poznat nam je samo ishod susreta. Zakej je otvorio svoje srce. Ne želi se više bogatiti na račun drugih ljudi. Spreman je svima nadoknaditi nanesenu štetu. Smrtonosni otrov pohlepe više ne vlada njime. Slobodan je. Dijeli s drugima materijalne stvari. Prešao je iz smrti u život.

Isusova prisutnost i naklonost potakla ga je na obraćenje. Zakej se pokazuje pred ljudima kao iscijeljen čovjek. I Isus potvrđuje ozdravljenje: “Danas je došlo spasenje ovoj kući, jer je i on Abrahamov sin”. Isus je došao potražiti ono što je izgubljeno. To je bio njegov životni program. Bog ne želi smrt grješnika, nego obraćenje i život. Božja mjerila su drukčija.

Evanđelist Luka u svom pripovijedanju ističe dva motiva koja bismo trebali zapaziti: žurba i radost. “Zakeju, siđi brzo…”. I on mora žurno sići, kao što je nekoć Marija žurno pohitila Elizabeti ili kao što su pastiri na glas anđela požurili do jaslica. To je dinamika Duha Božjega koji potiče na hitnju. I sve se zbiva u ozračju radosti. Radost želi sve promijeniti. Kada se evanđelje primi otvorena srca, rađa se velika radost. I ta se radost zatim dijeli s drugima.

Sve to vrijedi i za nas kada se okupljamo na euharistijsko slavlje. Svake nedjelje je ‘danas’ kada Bog dolazi među nas i pozove na obraćenje. Čovjek je sposoban obratiti se, iako su istinska obraćenja rijetka. I oni koji su osuđivali Zakeja pozvani su promijeniti način razmišljanja i povjerovati u mogućnost obraćenja.

http://www.zupa-svkriz.hr/pjesme/html/boze_moj_sto_je.htmhttp://gospa-lurdska.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=677&Itemid=46http://www.zupa-gajnice.hr/stranice/pjesmarica_d.htmlhttp://www.zmr.hr/index4.htmlhttp://www.cdp.hr/http://www.tabor.com.hr/http://www.injigo.com/Program Injigo obuhvaća ignacijanske duhovne vježbe u svakodnevnom životu od 30 tjedana (DV) kao i duhovne vježbe u šutnji od tri do trideset dana (DVŠ). Taj je Program započela u Zagrebu 1997. godine znanstvenica dr. sc. Marica Čunčić.http://www.gotquestions.org/Hrvatski/index.html

Traži GotQuestions.org Hrvatski

Sljedeće stranice dostupne su na hrvatskom jeziku.

Poštovani,

predstavljamo Vam vrlo uspješnu Udrugu: Hrvatsko športsko kulturno društvo Croatia Beč.Udruga djeluje od 1986. godine.Posjetite njihovu web stranicu na www.hskd-croatia.com

Stranicu je izradio prof. mag. Željko Batarilo

Srdačan pozdravhttp://www.trsat-svetiste.com/index.htm

http://ocimadrugoga.blogspot.com/ Ovdje možete pronaći jako puno poučnih primjera. Hvala autoru.

38

http://www.velecasnisudac.com/hr/clanak/990/samostan-sv-nikole

http://cudaprirode.com/portal/

http://www.rama-prozor.info/cms/index.php

http://www.samotnjak.com/

http://www.tebe-trazim.com/index.phpvrlo lijepa stranica

http://rosarioonline.altervista.org/index.php

http://medjugorskiglas.blog.hr/

http://www.frama-portal.com/poveznice/

http://www.frama-portal.com/

Franjevačke poveznice: OFS   Hrvatska

Međunarodno vijeće OFS – a

Socijalna inicijativa OFS – a i FRAME

Franciscians International

Klarise Zagreb

Duhovni asistenti i asistentice: Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda

Hrvatska provincija sv. Jeronima Franjevaca konventualaca

Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri

Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića

Franjevci trećoredci glagoljaši

Franjevačka provincija Uzvišenja sv. Križa – Bosna Srebrena

Hercegovačka provincija Uznesenja BDM

Milosrdne sestre sv. Križa

Zajednice mladih: Hrvatska dehonijanska mladež

Salezijanska mladež

Crkva i ostale poveznice: Hrvatska biskupska konferencija

Redovnici i redovnice

39

Ured za mlade HBK

Hrvatski Caritas

Zajednica Taize

SPAS – studentski pastoral

Glas Koncila

Veritas

Informativna katolička agencija (IKA)

Hrvatski katolički radio (HKR)

Radio Marija

DUHOS – Duhovnost osječkih studenata

http://www.fradragoljevar.com/ Bivša stranica www.svetifrane.org nalazi se pod imenom nove domene.

LISTOPAD 2013.

27. N 30. NEDJELJA KROZ GODINU28. P Sv. Šimun i Juda Tadej; Siniša; Tadija29. U Narcis; Donat; Darko; Ida 30. S Marcel; Marojko; German31. Č Alfons Rodriguez; Volfgang; Vuk

40