Univerzitet u Sarajevu - Pravni fakultet · NOSILAC STUDIJSKOG PROGRAMA Naziv organizacione jedinice Univerzitet u Sarajevu - Pravni fakultet Adresa Obala Kulina Bana 7, 71000 Sarajevo,

Univerzitet u Sarajevu - Pravni fakultet

Dodiplomski univerzitetski studij prava - I ciklus studija

Sarajevo, mart 2018. godine

NOSILAC STUDIJSKOG PROGRAMA

Naziv organizacione jedinice Univerzitet u Sarajevu - Pravni fakultet Adresa Obala Kulina Bana 7, 71000 Sarajevo, Bosna i

Hercegovina Telefon +387 (0)33 206-350 (centrala)

+387 (0)33 206-360 (sekretarijat) 387 (0)33 223-136 (studentska služba – I ciklus / dodiplomski studij)

Fax +387 (0)33 206-355 E-mail adresa Sekretarijat: [email protected]

Studentska služba: [email protected] Web.stranica www.pfsa.unsa.ba

OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

Naziv studijskog programa Dodiplomski univerzitetski studij prava Nositelj studijskog programa Univerzitet u Sarajevu - Pravni fakultet Vrsta studijskog programa Akademski studijski program Nivo studijskog programa I ciklus studija Akademski/stručni naziv koji se stiče po završetku studija

Bakalaureat/bachelor prava

European Qualifications Framework (EQF):

6

1. UVOD

1.1. Procjena opravdanosti izvođenja studija

U svakoj uređenoj državi po načelu vladavine prava postoji stalna potreba za obrazovanjem

kadrova kvalificiranih za obavljanje pravničke struke/profesije. Organizacija društva i države u

suvremenim uvjetima života nezamisliva je bez pravne dimenzije te je pravna struka neophodan

segment za funkcioniranje organizirane društvene zajednice. Danas bez pomoći pravnih

profesionalaca nije moguće rješavanje brojnih pitanja privatnopravne i javnopravne sfere.

Pravno obrazovanje relevantno je kako za tradicionalnu pravničku profesiju (suci, tužioci,

advokati, notari, pravobranioci) tako i za mnoge aktivnosti u poslovnom svijetu, političkom

životu, javnoj upravi, međunarodnim organizacijama, svim vrstama civilnih organizacija,

obrazovanju i nauci i sl. Moderno nacionalno i međunarodno pravo predstavljaju složeni

kompleks kompetencija koji traži profesionalce koji su u stanju nositi sa različitim zahtjevima

društva i struke.

Najznačajniji dio nastavne djelatnosti Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (dalje: Fakultet)

najstarije savremene visokoškolske institucije u Bosni i Hercegovini u oblasti društvenih nauka,

do uvođenja trocikličnog visokog obrazovanja, bio je dodiplomski četverogodišnji studij prava za

stjecanje visoke stručne. Od prve školske 1946/47. godine, kada je upisano 334 studenta, do

danas je dodiplomski studij završilo više od 15.000 studenata. Prihvaćanjem Bolonjskog procesa

u funkciji "evropeizacije pravničke struke" Fakultet se opredijelio za unapređenje kvalitete i

učinkovitosti pravnog obrazovanja i stvaranje otvorenog i privlačnog okruženja za studiranje

prava. Navedeni ciljevi su u funkciji i misije Fakulteta: postizanja izvrsnosti u nastavnom i

mailto:[email protected]

istraživačkom djelovanju. Iako se postizanje ovih ciljeva odvija u vrlo složenim i neizvjesnim

okolnostima obzirom na nedovršenu tranziciju u Bosni i Hercegovini (dalje: BiH), globalizaciju,

evroatlantske integracijske procese te u svjetlu niza drugih uočenih problema., Fakultet se

opredijelio za ulogu aktivnog sudionika preustroja pravnog obrazovanja i u prvom ciklusu

studija prava prihvaćanjem standarda kvalitete u visokom obrazovanju. Potreba za

konsolidacijom BiH kao države vladavine prava koja svoju administraciju, pravosuđe i politički

sistem organizira po principima pravne države te kontinuirana potreba za kompetentnim

profesionalnim kadrom na tržištu rada predstavlja okvir i pravac za dodiplomski studijski

program prava. Upravo zbog ovih razloga, Fakultet organizira pravni studij prvog ciklusa

usklađen sa zahtjevima koji proizlaze iz afirmacije Bolonjskog procesa i pripadnosti Evropskom

prostoru visokog obrazovanja. Bez osposobljenih pripadnika pravničke struke teško bi bilo

uspješno provesti proces pridruživanja Evropskoj Uniji, a pravosuđe, uprava, privreda i

vanprivreda ne bi mogli efikasno funkcionirati odnosno udovoljiti zahtjevima i standardima

Evropske unije. Svako pa tako i pravno obrazovanje ima za svrhu sticanje znanja , vještina,

stavova i vrijednosti koji su potrebni pojedincu za ostvarivanje njegovih radnih i društvenih

uloga .Obrazovanje pravnika zahtjeva sticanje znanja ali i usvajanje standarda etičkog ponašanja,

tolerancije i kulture dijaloga, čime pravni studij uz didaktičko - naučnu poprima i etičku

dimenziju. Istovremeno, stručno znanje mora biti dopunjeno sticanjem odgovarajućih vještina

kao nužnih uvjeta za uspješan odgovor na sve izazove savremene pravničke struke.

Sadržajna prilagodba svih studijskih programa, a posebno studijskog programa dodiplomskog

studija u cilju očuvanja i podizanja kvalitete studiranja na Fakultetu predstavlja kontinuirani

proces. Kao kriteriji uspješnosti procjenjuje se: a) razvoj studijskih programa prilagođenih

potrebama društva i privrede, i b) struktuiranje studijskih programa prema ishodima učenja.

Zahtjev za jasnom i eksplicitnom formulacijom ishoda učenja dio je šireg konteksta u kome se

fokus obrazovanja pomjera od nastave, nastavnika i onoga čemu oni žele da nauče studente, ka

studentima, odnosno onome šta oni znaju da rade kao rezultat učenja u toku nastavnog procesa.

Sama nastava i učenje prilagođeni su postizanju prethodno definisanih rezultata učenja. U ovom

kontekstu, jasno, transparentno i precizno definisani ishodi učenja u utvrđivanju nastavnih

programa, predstavljaju osnovu u odnosu na koju se planira sadržaj predmeta, nastavni

materijal i metode podučavanja. Ishodi učenja koji se žele postići diktiraju i način provjere

znanja, koji mora na transparentan način biti povezan sa svakim pojedinim ishodom učenja.

Posmatrano iz perspektive studenata, jasno definisani ishodi učenja pomažu studentima u

izboru i savladavanju programa studija. Dobro definisani ishodi učenja predočeni studentima na

početku nastavnog procesa, predstavljaju jasnu poruku o tome šta se od njih očekuje i sužavaju

prostor za arbitrarnu interpretaciju da li je svaki pojedini student ostvario očekivane rezultate.

1.2. Povezanost s lokalnom zajednicom

Dodiplomski akademski studij prava potreban je u obavljanju brojnih pravnih i drugih poslova.

Budući studenti prava mogu pronaći zaposlenje u državnim organima i službama, sudovima,

tužilaštvu, pravobranilaštvu, jedinicama lokalne samouprave, advokaturi, notarijatu, javnim i

privatnim ustanovama, nevladinim udrugama, fondacijama, političkim strankama i različitim

privrednim društvima na području BiH i itd.

Studenti prava, obavljaju i praksu u navedenim radnim sredinama na osnovu odgovarajućih

sporazuma u kontekstu nastavnih baza Fakulteta.

1.3. Partneri izvan visokoškolskoga sistema

Pravosuđe, tijela državne uprave i lokalne samouprave, privredna društva, ustanove, političke

institucije, udruge, fondacije i itd..

1.4. Način financiranja

Dodiplomski univerzitetski studij prava - I ciklus prava, finansira se iz:

a) sredstava Budžeta Kantona Sarajevo na osnovu odluke o kriterijima za finansiranje Univerziteta/Fakulteta koju na prijedlog Ministarstva donosi Vlada,

b) tekućih transfera drugih nivoa vlasti i međunarodnih organizacija, c) donacija i d) vlastitih prihoda.

Vanbudžetski prihodi predstavljaju svaki priliv/prihod koji Univerzitet/Fakultet ostvari izvan

Budžeta Kantona Sarajevo obavljanjem registrovane djelatnosti, kao i obavljanjem dodatnih

djelatnosti na tržištu (prihode ostvarene obavljanjem nastavne djelatnosti; prihode ostvarene

obavljanjem naučne djelatnosti; prihode ostvarene obavljanjem stručne djelatnosti; prihode

ostvarene obavljanjem ostalih djelatnosti). Prihod ostvaren obavljanjem nastavne djelatnosti

obuhvata: prihod od participacija u troškovima studija i školarina od studenata upisanih kao

redovno - finansirajući, vanredni i DL studenti; prihod od realizacije kurseva, seminara,

pripremne nastave, ljetnih škola, te svih oblika necikličnog obrazovanja i prihod po osnovi

sudjelovanja studenata u troškovima studija (upisnine, molbe, naknade za izdavanje potvrda,

diploma i drugo) u skladu sa zakonom, Statutom i općim aktima Univerziteta u Sarajevu.

1.5. Usporedivost studijskoga programa s programima drugih visokoškolskih ustanova u

BiH i šire

Usporedba s nastavnim programima pravnih fakulteta u BiH kao i nekih evropskih država, a

posebno pravnih fakulteta država u regiji, ukazuje da se dodiplomski studijski program na

Fakultetu u pravilu ne razlikuje od nastavnih planova i programa na pravnim fakultetima u

datim državama. Tome u prilog govore: a) širina i sveobuhvatnost nastavnog plana i programa

Fakulteta i b) oblici nastavnog procesa: predavanja, seminari, vježbe te studentska praksa.

Dodiplomski studijski program Fakulteta usporediv je s programom uglednih pravnih fakulteta

država EU: (1) Pravnog fakulteta Univerze u Ljubljani, Slovenija (www.pf.uni-lj.si/i-stopanj); (2)

Pravnog fakulteta Univerziteta u Warszavi, Poljska (http://prawo.uni.wroc.pl) i (3) Pravnog

fakulteta u Zagrebu, Hrvatska (www.pravo.hr).

U dodiplomskom studijskom programu Fakulteta sadržajno nastoji se ostvariti promoviranje

evropskih sadržaja u svakoj pojedinačnoj nastavnoj disciplini oslonom na: opće - teorijske,

historijsko - pravne, ekonomsko - pravne i pozitivno - pravne naučne discipline. Plan i program

ovog studijskog programa predstavlja solidnu osnovu za kvalitetno obrazovanje profila pravnika

prvog ciklusa visokog obrazovanja.

1.6. Otvorenost studija i mobilnost studenata

Studenti dodiplomskog studijskog programa mogu nastaviti studij na visokoškolskim

ustanovama u BiH i inostranstvu, i to na onim koji imaju ustrojene ekvivalentne i/ili analogne

studije prema Bolonjskom procesu. Istovremeno, na ovom studijskom programu mogu nastaviti

obrazovanje i studenti ekvivalentnih i /ili analognih programa visokoškolskih ustanova u BiH i

inostranstvu koji imaju ustrojene ekvivalentne i/ili analogne studijske programe prema

Bolonjskom procesu.

1.7. Usklađenost s misijom i strategijom Fakulteta/ Univerziteta

Dodiplomski studij prava – I ciklus prava usklađen je sa misijom i strategijom Univerziteta u

Sarajevu i Fakulteta.

1.8. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Fakultet je u razdoblju dužem od sedam decenija organizirao i obavljao naučno-nastavni rad za

obrazovanje diplomiranih pravnika, kao i za sticanje stručnog stepena specijaliste, naučnog

stepena magistra te naučno - istraživački rad za sticanje naučnog stepena doktora pravnih

nauka. Fakultet je uspješno realizirao studijske programe različitih stepena ( VIIII./1 - visoka

stručna sprema - VSS; VII./1 - specijalizacija, VII./2 - magistar pravnih nauka; VIII - doktorat

pravnih nauka) oslonom na važeće kvalifikacijske okvire koji su služili kao referentna tačka za

koordiniranje izrade nastavnih planova i programa, metoda učenja i ocjenjivanja, te načina

praćenja obrazovnog procesa. Istovremeno, Fakultet je uspješno organizirao i obavljao i naučno-

istraživački rad u skladu sa potrebama razvoja društva, sistemski prateći i koristeći naučna

dostignuća u društvenim i srodnim naučnim oblastima, a posebno u naučnom polju prava.

Naučno-nastavna djelatnost Fakulteta je zajednička aktivnost nastavnika, saradnika i studenata

koja se ostvaruje u jedinstvenom naučno-nastavnom procesu putem različitih oblika naučno-

nastavnog i naučno-istraživačkog rada na Fakultetu.

Najvrijedniji dio tradicije Fakulteta je održavanje kontinuiteta naučno-nastavnog/naučno-

istraživačkog rada i prilagođavanje novim okolnostima u kontekstu pravnog obrazovanja.

Krajem devedesetih godina prošlog stoljeća u Evropi je započela reforma visokog obrazovanja,

poznata kao Bolonjski proces. Svrha reforme bila je stvaranje privlačnog, učinkovitog i tržištu

prilagođenog visokoškolskog sistema. Bolonjski proces je promijenio izgled evropskog visokog

obrazovanja odnosno sve države na tlu Evrope napravile su značajne i harmonizirane promjene

u sistemu visokog obrazovanja koje su omogućile nastanak Evropskog prostora visokog

obrazovanja. Strukture visokog obrazovanja su izmjenjene, razvijeni su sistemi osiguranja

kvalitete, uspostavljeni su mehanizmi za olakšavanje mobilnosti i utvrđeni su problemi socijalne

dimenzije visokog obrazovanja. BiH se uključila u Bolonjski proces 2003.godine. U tom smislu,

Fakultet je kao najstarija visokoobrazovna institucija u oblasti društvenih nauka u BiH u

samoevaluiranju i reformiranju studijskih programa nastojao uvoditi djelotvorne modele

studiranja uvažavajući evropske ali i svjetske standarde u svim naučnim oblastima i granama

prava kao i drugim srodnim naukama. Osnovna načela u okviru razvoja studijskih programa koja

su služila i služe kao pravac i okvir za djelovanje akademskog osoblja, studenata,

administrativnog osoblja, te ovlaštenih tijela vezana su za: (1) kontinuitet: tradicije Fakulteta

nalažu da se u okviru studija prava naglasak stavi na opće teorijske, historijske, ekonomske i

pozitivno pravne aspekte u izučavanju pravnih disciplina); (2) participaciju: konsultacije i

konsenzus u donošenju odluka podrazumijevaju sudjelovanje katedri, akademskog osoblja,

studenata te različitih predstavnika pravničke profesije; (3) stručnost: akademsko osoblje je

najznačajniji faktor procjenjivanja okvira i pravca promjena u okviru naučnih oblasti iz polja

prava, a time i reforme curriculuma, i 4) fleksibilnost: nužnost vođenja računa o specifičnostima

pojedinih nastavnih disciplina i dubini reformskih zahvata u okviru mogućnosti i specifičnosti

nastavnih disciplina koje se pojavljuju kao opće - teorijske, historijsko - pravne, ekonomsko -

pravne i pozitivno-pravne.

U okviru Tempus III programa, Evropska komisija je u junu 2003. godine odobrila zajednički

evropski projekat pod nazivom Reforma curriculuma Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

(CD_JEP-17122-2002) koji je implementiran u periodu od 01. 09. 2003 do 31. 08. 2005.godine.

Partneri Fakulteta bili su Univerzitet u Grazu – Pravni fakultet Karl-Franzens, te Univerziteti u

Bolonji (Italija) i Orebru (Švedska). Pored ovog projekta, u istom vremenskom periodu, Fakultet

je bio učesnik i u projektu Vijeća Evrope «Revizija pravnih fakulteta u BiH». U prilagođavanju

studijskog programa bolonjskim standardima, oslonom na naznačena načela, Fakultet je pošao

od premise da je najvažnije ispravno razumijevanje bolonjskog procesa odlučivši se za promjene

koje poštuju autonomiju i raznolikost, a ne podrazumijevaju standardizaciju i unifikaciju. U tom

svjetlu, reformi curriculuma dodiplomskog studija se pristupilo procjenjujući iskustva drugih

pravnih fakulteta i prilagođavajući ih sopstvenim posebnostima i potrebama. Reforma

curriculuma dodiplomskog studija bila je i sada je u međusobnoj čvrstoj uvezanosti sa:

metodama predavanja, sistemom ispitivanja i ocjenjivanja i sistemom osiguranja i unapređivanja

kvaliteta. Fakultet je usvojio model dodiplomskog studija po shemi studija 4 + 1 kao i većina

drugih pravnih fakulteta u BiH. Po procjeni Fakulteta, model 4 + 1 omogućava primjenljive

promjene s najviše rezultata i to u smislu čvrste uvezanosti pravnog obrazovanja na dva nivoa.

Fakultet je procijenio da model studija ne treba da bude problem, jer i većina država učesnica

Bolonjskog procesa nema jedinstvene modele pravnih studija, odnosno da je najvažnije

postojanje informacijskog paketa s detaljnim opisom nastavnih programa koji će omogućiti

mobilnost u BiH i šire.

Prva studijska godina po reformiranom studijskom programu dodiplomskog studija počela je u

akademskoj 2005 / 06 godini. Nakon prvih iskustava, Fakultet je nakon samoevaluacije

ocjenjujući uspješnost promjena, u akademskoj 2011/2012. godini usvojio novi nastavni plan i

program dodiplomskog studija u skladu sa bolonjskim standardima studiranja. U daljnjem

periodu uslijedile su još dvije izmjene i dopune studijskog programa prvog ciklusa studija.

Bolonjski proces omogućio je okvir za zajedničke napore prema reformi i modernizaciji i

pravnog obrazovanja, a Fakultet u nastojanju da ostane središnja institucija pravnog

obrazovanja u BiH teži stalnom unapređivanju kvalitete studijskog programa posebno zbog

relevantnosti ponuđenih visokoobrazovnih kvalifikacija na tržištu rada.

2. OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA

Naučno područje/oblast studijskoga programa

Društvene nauke – naučno polje: pravo- uže naučne oblasti: međunarodno pravo, radno i socijalno pravo, teorija prava i države, upravno pravo i uprava, ustavno pravo, sociološka analiza prava, interdisciplinarne naučne oblasti pri katedrama, građansko pravo i građansko procesno pravo, porodično pravo, trgovačko pravo i pravo privrednih društava, međunarodno privatno pravo, evropsko privatno pravo, pravo intelektualnog vlasništva, pravna historija, komparativno pravo, rimsko pravo, krivično pravo, krivično procesno pravo, pravno-ekonomske nauke, finansijsko pravo.

Trajanje studijskog programa Četiri godine/osam semestara

Broj ECTS bodova potreban za završetak studija

240

Uvjeti upisa na studij

Pravo upisa na studij stječu kandidati sa završenom srednjom školom u četverogodišnjem trajanju, prema redoslijedu na rang listi za upis unutar utvrđene kvote za Fakultet. U klasifikacijskom postupku vrednuje se: opći uspjeh, uspjeh iz maternjeg jezika, historije, engleskog jezika i sociologije,te rezultati ostvareni na takmičenjima iz predmeta relevantnih za studij prava. Broj bodova po osnovu općeg uspjeha iznosi maksimalno 20, a utvrđuje se tako što se prosječna ocjena iz svih predmeta u svim razredima, zaokružena na dvije decimale, pomnoži sa 4. Uspjeh iz: maternjeg jezika, historije, engleskog jezika i sociologije, vrednuje se sa maksimalno 80 bodova i to tako što se prosječna ocjena iz grupe ovih predmeta zaokruži na dvije decimale i pomnoži sa 16. Kandidat dobija po osnovu takmičenja iz predmeta relevantnih za studij prava odgovarajući zbirni broj bodova. Kandidatima koji su imali odličan uspjeh iz svih nastavnih predmeta i primjereno vladanje u toku cjelokupnog srednjoškolskog obrazovanja, dodjeljuje se 5 bodova. Nakon zbrajanja bodova, za svakog kandidata pojedinačno, po svim osnovama, sačinjava se preliminarna rang-listu svih kandidata i spisak primljenih kandidata, a po isteku roka za prigovor, nakon postupanja Nastavno-naučnog vijeća usvaja se konačna lista primljenih kandidata.

2.1. Ishodi učenja studijskoga programa

Znanja, vještine, kompetencije

Nakon uspješnog završetka studijskog programa dodiplomskog studija od studenta se očekuje

da bude u stanju da:

Znanje interpretira i upoređuje relevantne činjenice vezane za kategorije i institute materijalnog i

procesnog prava koji su neophodni za efikasnu i odgovornu participaciju u pravničkoj struci;

razumjevanje uticaja prava na društveno - ekonomske i društveno- političke odnose uz ukazivanje na prednosti i slabosti pravnih rješenja;

razumijevanje i opisivanje pravnih problema; razumijevanje interakcije između sticanja, ostvarivanja i zaštite prava; povezivanje, objašnjavanje i interpretiranje činjenica relevantnih za odlučivanju o pravima i

obavezama; uporedba ciljeva, strukture, vrijednosti i pravila ponašanja pravničke profesije i njenih

članova

Vještine

pravna analiza i rezonovanje, pravno istraživanje, rješavanje problema i usmena komunikacija; primjena znanja na otvorena i neriješena pravna pitanja u svakodnevnom obavljaju poslova

pravne struke; pisanje u pravnom kontekstu; profesionalne vještine koje se smatraju neophodnim za efikasnu i odgovornu participaciju u pravničkoj profesiji: sposobnost logičkog zaključivanja, fleksibilnost u mišljenju, strpljenje,

lakoća usmenog izražavanja, uvjerljivost u nastupu i sl..

Kompetencije

sposobnost prikupljanja i tumačenja relevantnih činjenica u naučnom polju prava te umješnost primjene teorijskih znanja na specifične životne situacije;

kritičko ocjenjivanje podataka, argumenata, koncepta i pretpostavki pri donošenju odluka odnosno rješavanju pravnih pitanja;

razmjenjivanje informacija, ideja, problema i rješenja sa stručnim i laičkim osobama; sudjelovanje na stručnim skupinama; primjena stečenog znanja i vještina u daljem stručnom i akademskom obrazovanju; prilagođavanje promjenama u naučnom polju prava kao i metodama rada u okviru

cjeloživotnog obrazovanja;

moralni i etički stav u rješavanju pravnih problema. 2.2. Mogućnost zapošljavanja

Studenti imaju mogućnost zapošljavanja u upravi, pravosuđu, javnim poduzećima, privrednim

društvima, udrugama, političkim strankama itd..

2.3. Mogućnost nastavka studija na višoj razini

Postoji mogućnost nastavka studija na drugom ciklusu studija u BIH i inostranstvu.

2.4. Uvjeti i način studiranja

1. Studij traje četiri godine, a realizira se kroz osam semestara. Studijska godina se organizira u

dva semestra: zimski i ljetni. Nastava traje 15 sedmica kontinuiranih aktivnosti. Nastavne

aktivnosti vezuju se za: predavanja, vježbe, seminare, studentsku praksu, te provjere znanja i

ispita. Znanje i rad studenata provjerava se i ocjenjuje tokom nastave o čemu se vodi evidencija

na način utvrđen odlukom Nastavno - naučnog vijeća Fakulteta, a konačna ocjena se utvrđuje na

završnom ispitu. U strukturi ukupnog broja bodova najmanje 50% bodova mora biti predviđeno

za aktivnosti i provjere u toku semestra. Student ima pravo prenijeti u narednu studijsku godinu

broj studijskih bodova odnosno broj nepoloženih ispita uređen Zakonom o visokom obrazovanju

na način i pod uvjetima utvrđenim Statutom i općim aktima Univerziteta. Detaljna organizacija

studija sa bližim uređivanjem svih relevantnih pitanjima vezanih za studiranje utvrđuje se

Pravilima studiranja za I ciklus studija koja donosi Senat Univerziteta u Sarajevu.

2. Student ima pravo: a) da prisustvuje svim oblicima nastave; b) na kvalitetan nastavni proces u

skladu sa usvojenim i odobrenim nastavnim planom i nastavnim programom; c) na

blagovremeno i tačno informisanje o svim pitanjima koja se odnose na studij; d) ravnopravnost

u pogledu uvjeta studija i tretmana na Fakultetu kao i na povlastice koje nosi status studenta; e)

različitost i zaštitu od diskriminacije; f) na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom; g)

korištenje biblioteke i drugih usluga koje se pružaju studentima na Fakultetu; h) konsultacije i

pomoć akademskog osoblja u savladavanju nastavnog sadržaja; i) slobodu mišljenja i iznošenja

ličnih stavova koji su u vezi sa nastavnim sadržajem u toku realiziranja nastavnog procesa; j)

evaluaciju rada akademskog osoblja; k) priznavanje i prenos bodova s ciljem osiguranja

mobilnosti; l) učešće u postupku izbora za studentsko predstavničko tijelo i druga tijela

ustanovljena Statutom Univerziteta; m) sudjelovanje u radu studentskih organizacija; n)

sudjelovanje u radu i odlučivanju tijela Fakulteta u skladu sa Statutom; o) zaštitu u slučaju

povrede nekog od njegovih prava na način utvrđen zakonom ili općim aktima

Univerziteta/Fakulteta te druga prava predviđena zakonom, Statutom i drugim općim aktima

Univerziteta/Fakulteta.

3. Student ima slijedeće obaveze: a) pridržavati se pravila studiranja Univerziteta/Fakulteta; b)

ispunjavati nastavne i druge obaveze studenta; c) iskazivati poštovanje prema pravima

akademskog i administrativnog osoblja, kao i pravima drugih studenata na

Fakultetu/Univerzitetu; d) uredno izvršavati svoje studijske obaveze i učestvovati u

akademskim aktivnostima; e) poštivati kućni red Univerziteta /Fakulteta i etički kodeks.

4. Student kome prestane status studenta zbog: ispisivanja sa Univerziteta/Fakulteta, ne

upisivanja naredne ili ne obnavljanja akademske studijske godine, izricanja mjere isključenja sa

studija i ne završavanja studija u rokovima utvrđenim zakonom, može nastaviti studij na način i

pod uvjetima utvrđenim općim aktom Univerziteta.

2.5. Popis predmeta koje studenti mogu upisati s drugih studija

Pravna informatika; Izborno pravo; Sociologija politike; Medicinsko krivično pravo; Sudska

medicina; Sudstvo za maloljetnike; Pravo privrednog sistema EU; Komparativni studij genocida;

Pravo, religija i nasilje: historijsko-pravna perspektiva; Arhivsko istraživanje pravnih izvora;

Pravna klinika iz međunarodne prodaje robe i arbitražnog prava.

2.6. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Za svaku akademsku godinu utvrdit će se lista predmeta koji će se izvoditi na stranom jeziku.

2.7. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova regulirani su Zakonom o visokom obrazovanju Kantona

Sarajevo, Statutom i Pravilima studiranja za prvi ciklus studija Univerziteta u Sarajevu.

2.8. Struktura i ukupan obim praktične nastave i praktičnog osposobljavanja studenata

Fakultet kroz realizaciju nastavnog procesa dodiplomskog studija prava - I ciklusa studija priprema studente za poslove koje će moći obavljati na osnovu dodijeljene diplome i na kojima će primjenjivati znanja i vještine stečene tokom studija. Učenje iz prakse pojavljuje se u različitim varijantama na nastavnim predmetima studijskog programa kroz: a) stvarni život na času: preko medijskih natpisa, događaja prikazanih na videu ili učešćem stručnjaka iz prakse. Stručnjaci iz prakse imaju i mogu da imaju različite uloge: mogu da prenose svoja praktična znanja i da demonstriraju vještine, da neposredno učestvuju u simulacijama u onim ulogama koje imaju u svom profesionalnom životu, da daju potrebna objašnjenja ili odgovore na postavljena pitanja; b) praksu studenata u sudovima i drugim adekvatnim radnim sredinama; c) rad na terenu (prisustvo na ročištima u sudskim i upravnim postupcima i sl.) i d) kliničko obrazovanje.

Praksa kao dio nastavnog procesa na Fakultetu vezuje se za slijedeće aktivnosti:

analizira se prakse sudova i drugih institucija na časovima predavanja, vježbi i seminara na pojedinim predmetima;

izučavanje pojedinih instituta kroz «case study»; simuliranim suđenjima kao završetak izučavanja pojedinih nastavnih cjelina; učešćem u nastavnom procesu stručnjaka iz prakse (sudije, tužioci, upravni inspektori,

inspektori rada itd.); odlaskom studenata u grupama na suđenja, glavne rasprave, glavne pretrese,

zemljišnoknjižni ured, zatvor, kriminološku laboratoriju, Interpol, Centre za socijalni rad itd.; istraživačkim seminarima koji pretpostavljaju odlazak studenata u relevantne institucije

gdje se istražuje praksa prema uzorku i metodama unaprijed dogovorenim sa nastavnikom;

pravnom praksom u toku semestarskih ferija u odgovarajućim institucijama (Ustavni sud BiH, Ured Ombudsmena, zakonodavna tijela itd.);

pravnim klinikama - kliničkim obrazovanjem studenata prava. Fakultet je prvi pravni fakultet u BiH na kome je uveden klinički oblik nastave (1999.), a od akademske 2005/2006. godine kliničko obrazovanje je postalo sastavni dio curriculuma dodiplomskog studija. Klinike iz pojedinih naučnih oblasti pozicionirane su kao izborni predmet. Pravne klinike su bile/su metoda obrazovanja studenata prava koja je važna dopuna postojećim oblicima nastave. U nastavi na pravnoj klinici koriste se različiti aktivni i interaktivi metodi rada, a studenti stiču znanja i vještine: intervjuisanja klijenta, pisanja podnesaka i ugovora, razumjevanja i interpretiranja činjenica, razumijevanja etičkog kodeksa posebno u odnosima: advokat - klijent; advokat – sudija i advokat: advokat, alternativnog rješavanja sporova itd.

U okviru dodiplomskog studija nastavni proces se realizuje kao praktični i stručni rad studenata u obimu od 30 ECTS kredita.

Praktično i stručno osposobljavanje

1.ECTS bodovi prve grupe

Izborni predmeti u: četvrtom, šestom i osmom semestru

UKUPNO: 3 izborna predmeta po 3 ECTS 9 ECTS

2.ECTS bodovi druge grupe

Pozitivno - pravni predmeti studijskog programa od druge do četvrte godine studija

III semestar : Krivično pravo I i Ustavno pravo I po 2 ESTC boda UKUPNO 4 ECTS IV semestar: Krivično pravo II -2 ECTS, Porodično pravo II i Stvarno pravo po 1 ECTS Ukupno 4 ECTS

V semestar: Finansije i finansijsko pravo -2 ECTS i Radno pravo-1 ECTS UKUPNO 3 ECTS VI semestar: Krivično procesno pravo II, Kriminalistika, Međunarodno javno pravo II, Obligaciono pravo II po 1 ECTS UKUPNO 4 ECTS

VII semestar: Građansko procesno pravo I, Osnovi prava intelektualnog vlasništva, Pravo privrednih društava po 1 ECTS UKUPNO 3 ECTS VIII semestar: Građansko procesno pravo II, Penologija i Upravno pravo II po 1 ECTS 3 ECTS

Ukupno 9 + 21 = 30 ECTS

2.9. Popis obaveznih i izbornih predmeta - nastavni plan

I GODINA – I SEMESTAR

PREDMET

Šifra

predmeta

Kontakt sati

ECTS Predavanja/P Vježbe/V

Studentska praksa/SP

1. Ekonomske osnove države i prava

IUR 1611 3 1 - 6

2. Historija države Bosne i Hercegovine

IUR 114 3 1 -

5

3. Komparativna pravna historija

IUR 113 3 1 - 5

4. Rimsko pravo I IUR 213 3 1 - 8

5. Uvod u nauku o državi i pravu

IUR 311 3 1 -

6

Ukupno: 5 obaveznih predmeta

15 5 -

30

I GODINA – II SEMESTAR

PREDMET

Šifra

predmeta

Kontakt sati



1. Historija prava Bosne i

Hercegovine IUR 115

3 1 - - 5

2. Moderne pravne kodifikacije

IUR 124 2 1 - - 4

3. Rimsko pravo II IUR 214 3 1 - - 8

4. Struktura prava IUR 312 3 1 - - 7

5. Sociologija i pravo IUR 1414 3 1 - - 6


14 5 - - 30

Ukupno I godina: 10 obaveznih predmeta 60

II GODINA – III SEMESTAR

PREDMET

Šifra predmeta

Kontakt sati

ECTS Predavanja/P

Vježbe/V


1. Krivično pravo I IUR 521 3 1 1 5+ 2SP=7

2. Pravo privrednog sistema

IUR 1622 2 1 - 4

3. Porodično pravo I IUR 922 3 1 - 5

4. Ustavno pravo I IUR 421 3 1 1 5+ 2SP=7

5. Uvod u građansko pravo IUR 621 3 1 - 7


14 5 2 30 od

toga 4 ECTS SP

II GODINA – IV SEMESTAR

PREDMET

Šifra predmeta

Kontakt sati

ECTS Predavanja/P

Vježbe/V


1. Krivično pravo II IUR 522 3 1 2 5+2 SP =7

2. Nasljedno pravo IUR 623 2 0 - 3

3. Porodično pravo II IUR 921 3 1 1 4+1SP =5

4. Stvarno pravo IUR 622 3 1 1 5+1SP =6

5. Ustavno pravo II

IUR 422 3 1 - 6

Lista izbornih predmeta I Nastavne aktivnosti vezane za praktično

osposobljavanje studenata ECTS

1. Pravna klinika iz ljudskih prava

IUR 4310i

2

3

2. Izborno pravo IUR 424i

3. Sociologija politike IUR 1422i

4. Pravna informatika IUR 1722i

5. Uvod u internacionalizaciju prava

IUR 1023i

6. Sociologija prava IUR 143

7. Ekološko pravo IUR 1624i

8. Ekonomsko pravo IUR 1626i

9. Kriminologija IUR 527i

10. Medicinsko krivično pravo

IUR 5212i

11. Lična prava IUR 6210i

12. Pravna klinika iz porodično prava

IUR 924i

13. Pravna klinika iz stvarnog i zemljišnoknjižnog prava

IUR 629i

14. Razvoj zemljišne knjige u BiH

IUR 126i

15. Pravničko govorništvo IUR 127i

16. Sudovi: historijsko-pravna perspektiva

IUR 128i

17. Anglo-američko pravo: istraživanje izvora

IUR 129i

Ukupno: 5 obaveznih predmeta + 17 izbornih predmeta- student bira 1 izborni predmet

14 P 4 V 4 30 od toga 7 ECTS SP

Ukupno II godina: 10 obaveznih i 17 izbornih predmeta 60

III GODINA – V SEMESTAR

PREDMET

Šifra

predmeta

Kontakt sati



1. Finansije i finansijsko pravo

IUR 1131 3 1 1 3+2 SP=5

2. Krivično procesno pravo I

IUR 533 3 1 - 5

3. Međunarodno javno pravo I

IUR 1031 3 1 - 5

4. Obligaciono pravo I IUR 634 3 1 - 6

5. Osnovi prava EU IUR 1532 2 1 - 4

6. Radno pravo IUR 831 3 1 1* 4+1SP=5


17 6 2 30 ECTS

od toga 3 ECTS SP

III GODINA – VI SEMESTAR

PREDMET

Šifra predmeta

Kontakt sati



1. Krivično procesno pravo II IUR 534 3 1 1 5+1SP=6

2. Kriminalistika IUR 518 2 1 1 3+1SP= 4

3. Međunarodno javno pravo II

IUR 1032 3 1 1 5+1SP=6

4. Obligaciono pravo II IUR 635 3 1 1 5+1SP=6

5. Socijalno pravo IUR 832 3 1 - 5

Lista izbornih predmeta II Nastavne aktivnosti vezane za praktično


1. Gender i pravo IUR 327i

2 3

2. Nomotehnika IUR 338i

3. Kolektivno radno pravo IUR 844i

4. Pravna klinika iz međunarodnog

javnog prava

IUR 1034i

5. Pravna klinika iz radnog prava

IUR 833i

6. Međunarodno krivično pravo

IUR 536i

7. Pravna klinika iz krivičnog procesnog prava

IUR 5312i

8. Sudska medicina IUR 529i

9. Osnovi evropskog privatnog prava

IUR 6316i

10. Pravna klinika iz međunarodne prodaje robe i arbitražnog prava

IUR 6422 i

11. Pravna klinika iz obligacionog

prava

IUR 6312i

12. Osnove ekonomske analize prava

IUR 1631i

13. Pravo privrednog sistema EU

IUR 1633i

14. Pravni transplanti IUR

1311i

15. Pravo, religija i nasilje: historijsko-pravna perspektiva

IUR 1310i

16. Egzegeza klasičnih pravnih tekstova

IUR 1312i

Ukupno: 5 obaveznih predmeta + 15 izbornih predmeta- student bira 1 izborni predmet

16 P 5 V 4+3 SP 30 ECTS od toga 7 ECTS SP

Ukupno III godina: 11 obaveznih i 15 izbornih predmeta 60

IV GODINA – VII SEMESTAR

PREDMET

Šifra predmeta

Kontakt sati

ECTS Predavanja/P

Vježbe/V


1. Filozofija prava IUR 343 2 1 1 4

2. Građansko procesno pravo I

IUR 647 3 1 1 4+1 SP=5

3. Međunarodno privatno pravo I

IUR 741 3 1 - 5

4. Osnovi prava intelektualnog

vlasništva IUR 646 3 1 1 4+1 SP=5

5. Pravo privrednih društava

IUR 1341 3 1 1 5+1 SP=6

6. Upravno pravo I IUR 1241 3 1 - 5


17

6

4 30 ECTS od toga 3 ECTS SP

IV GODINA – VIII SEMESTAR

PREDMET

Šifra predmeta

Kontakt sati

ECTS Predavanja/P

Vježbe/V


1. Građansko procesno pravo II

IUR 648 3 1 1* 5+1 SP=6

2. Međunarodno privatno pravo II

IUR 742 3 1 - 6

3. Poslovno pravo IUR 1342 3 1 - 5

4. Penologija IUR 545 3 1 1* 3+1 SP=4

5. Upravno pravo II IUR 1242 3 1 1 4+ 1 SP

=6

Lista izbornih predmeta III Nastavne aktivnosti vezane za praktično


1. Antidiskriminacijsko radno pravo

IUR 845i

2 3 2. Posebno upravno pravo IUR 1245i

3. Pravo manjina IUR 427i

4. Sudski sistem EU IUR 1549i

5. Ustavno sudstvo IUR 425i

6. Autorsko pravo i srodna prava

IUR 6314i

7. Notarsko pravo IUR 6416i

8. Pravo industrijskog vlasništva

IUR 6315i

9. Pravo osiguranja kredita

IUR 6419i

10. Privatno medicinsko pravo

IUR 6463i

11. Pravo zaštite potrošača IUR 1334i

12. Umjetničko pravo IUR 6411i

13. Stečajno pravo IUR 6412i

14. Međunarodno finansijsko pravo

IUR 1142

15. Monetarno i bankarsko pravo

IUR 1143i

16. Osnovi poreskog prava IUR 1145i

17. Postupak naplate poreza

IUR 1144i

18. Pravna klinika iz finansijskog prava

IUR 1147i

19. Historija evropskog prava o religiji

IUR 1415i

20. Komparativni studij genocida

IUR 1413i

21. Arhivsko istraživanje pravnih izvora

IUR 1414i

22. Rimsko pravo u modernoj sudskoj praksi

IUR 244i

23. Sudstvo za maloljetnike IUR 5420i

24. Viktimologija IUR 528i

Ukupno: 5 obaveznih predmeta + 24 izborna predmeta- student bira 1 izborni predmet

17 P 5 V 3 SP 30 ECTS od toga 6 ECTS SP

Ukupno IV godina: 11 obaveznih i 24 izborna predmeta 60

2.10. Opis predmeta - nastavni program

I – godina – I semestar

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra Pravno-ekonomskih nauka Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra

Ekonomske osnove države i prava IUR 1611

Ciklus/godina/semestar/ broj ECTS kredita

Cikus Godina Semestar Broj ECTS kredita I I I 6

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Pravno ekonomske nauke

Status predmeta Obavezni predmet

Sedmični broj nastavnih sati prema načinu izvođenja nastave

Predavanja(P) Vježbe(V) Seminar (S) Studentska praksa ( SP)

3 1 - -

Ukupno tokom semestra

45 P + 15 V

Preduvjeti za upis Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: I godinu studija / I semestra

Opis predmeta Cilj predmeta

Predmet ima za cilj usvajanje osnovnih znanja vezanih za temeljne odrednice društveno-ekonomskih odnosa i njihovih mehanizama u funkcioniranju države i prava. U okviru predmeta pored sticanja osnovnih znanja i upoznavanja sa osnovnim kategorijalnim aparatom nastojanje je usmjereno ka razvijanju analitičkog promišljanja i logičkog zaključivanja vezanih za razumijevanje veze između ekonomije, države i prava, ulozi ekonomskih disciplina u obrazovanju pravnika, osnovnim zakonitostima tokova društvene reprodukcije i anatomiji tržišnog sistema, ekonomskoj ulozi države u privredno-pravnom sistemu, međudržavnim ekonomskim odnosima, utjecaju države na ekonomski razvoj te globalizacijske tokove.

Okvirni sadržaj predmeta

Uvod u predmet proučavanja - funkcionalna veza između ekonomije i države, uloga države u ekonomiji i državi blagostanja te veza između pravnog i privrednog Ekonomski proces i ekonomski odnosi – proizvodnja, razmjena, raspodjela i potrošnja, pitanje i značaj vlasništva, ekonomska struktura i društvena nadgradnja Zakonitosti proizvodnje i proizvodni faktori (rad, zemlja, kapital, poduzetništvo, tehnologija, informacije, znanje) u funkciji privređivanja Anatomija tržišnog sistema – pojam i vrste tržišta, učesnici na tržištu, mehanizmi i zakonitosti tržišta, konkurencija i tržišne strukture, Makroekonomski pokazatelji i efekti privređivanja Ekonomske funkcije države Osnove ekonomskog razvoja – pojmovno određenje, teorije i faktori razvoja, izlazna dimenzija razvoja, tranzicijski i globalizacijski tokovi – karakteristike i institucije globalizacije

U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik obavezan je upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.

Ishodi učenja na razini predmeta

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica definirati, opisati, prepoznati osnovne pojmove, vezu između države, ekonomije i prava, objasniti osnovne elemente tržišta i društevno-ekonomskog sistema; na razini razumijevanja: analizirati i usporediti pojmove, osnovni kategorijalni aparat i specifičnosti društveno-ekonomskog sistema b) vještine: analitičko promišljanje, povezivanje sa drugim aspektima i logičko zaključivanje u pogledu uočavanja funkcionalne veze između različitih instituta privrednog i pravnog sistema te iznalaženje novih zaključaka/rješenja; c) kompetencije: primijeniti stečena znanja i iskustva u novoj situaciji te biti osposobljen za rad i upravljanje poslovima iz privredno-pravnih oblasti u izazovima novog globalizacijskog okruženja

Način izvođenja nastave Predavanja, vježbe, eseji, konsultacije....

Način vrednovanja znanja sa strukturom ocjene

Elementi praćenja i provjeravanja

Opterećenje u ECTS Ud o (%) u ocjeni

Vježba 0,5 6%

Prvi parcijalni ispit 2,5 44%

Završna evaluacija znanja

3 50%

UKUPNO: 6 100%

Prvi parcijalni ispit je pismeni oblik provjere znanja u kojem student treba pokazati osnovno razumijevanje pojmova i funkcionalne veze između ekonomije, države i prava, vezu između pravnog i privrednog poretka, osnovne elemente ekonomskog procesa i ekonomskih odnosa kao i pitanje i značaj vlasništva u funkcioniranju društvenog života. Vježba se odnosi na kraću analizu određenog problema iz pravno-ekonomske naučne oblasti koja podrazumijeva razmatranje relevantne literature, analizu trenutne situacije i rezultira vlastitim zaključcima o datom problemu. Završna evaluacija znanja je pismeni ili usmeni ispit u kojem student pokazuje razumijevanje funkcionalne veze između države, prava i ekonomije, iskazuje sposobnosti logičkog zaključivanja i kompariranja različitih teorijskih i praktičnih saznanja. U formiranju konačne ocjene u obzir se uzimaju svi oblici studentskog rada, odnosno utvrđeni elementi praćenja i provjere rada studenata koji se vezuju za bodove osvojene tokom semestra. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu provjeru znanja ako je na prvom parcijalnom ispitu ostvario najmanje 25 bodova. Završni ispit nosi od 0 – 50 bodova, a uvjet za formiranje konačne ocjene je osvojenih minimalno 30 bodova. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: 95 – 100 bodova = 10 (A), 85 – 94

boda = 9 (B), 75 – 84 boda = 8 (C), 65 – 74 boda = 7 (D), 55 – 64 boda = 6 (E), manje od 55 bodova = 5 (F, FX). U index se unose samo prolazne ocjene, pri čemu je najniža prolazna ocjena šest (6). Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Golić B., Principi ekonomije I – Uvod u ekonomske kategorije, principe i zakone, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2002. Dragičević A. i Vranjican S., Politička ekonomija, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1998. Dopunska Samuleson, P. A. Nordhaus, W.: Ekonomija, Mate, Zagreb.

Način praćenja kvalitete koja osiguravaju ishode učenja

Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje o kvaliteti nastave studenti iskazuju putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Studentima koji su završili I ciklus studija se osiguravaju i konsultacije o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za pravnu historiju i komparativno pravo

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra

Historija države Bosne i Hercegovine IUR 114


Ciklus Godina Semestar Broj ECTS kredita I I I 5

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Pravna historija



Predavanja (P) Vježbe (V) Seminar (S) Studentska praksa (SP)

3 1 - -


45 P + 15 V

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis u prvu godinu (prvi semestar) studija

Opis predmeta

Cilj predmeta

Pravna historija služi boljem razumijevanju konkretnog pravnog poretka i općenito prava. Svaki pravni poredak ima svoju historijsku genezu, a praktična primjena prava često podrazumijeva uzimanje u obzir historijskih konotacija i perspektiva. U tom smislu je historijsko tumačenje prava jedna od najprisutnijih metoda u pravnoj nauci i praksi. Predmet Historija države Bosne i Hercegovine, koji pripada užoj naučnoj oblasti pravna historija, predstavlja uvodnu pravnu disciplinu u okviru akademskog studija prava. Kao takva, ona je prilagođena studijskom programu prve godine studija, u okviru koje studenti stiču neophodna znanja iz drugih teorijskih, socioloških i historijskih pravnih disciplina. Predmet Historija države BiH ima za cilj da studente prava upozna sa državnopravnim razvitkom i institucijama Bosne i Hercegovine u široj historijskoj i komparativnoj perspektivi. Njegovim izučavanjem nastoje se formirati osnovna znanja o historijskoj genezi javnopravnih, ustavnih, političkih i upravnih institucija Bosne i Hercegovine. Proučavanje tog razvitka nije ograničeno samo na normativnu analizu, nego podrazumijeva širi interdisciplinarni, odnosno historijsko-pravni i komparativni pristup. Na taj način studentima se daje historijski uvod u izučavanje drugih javnopravnih disciplina.


- Uvod u državnopravnu historiju i historijski metod izučavanja prava

- Razvoj i karakter Bosanske države u srednjem vijeku: javnopravni i međunarodni aspekti

- Državnopravni razvitak i institucije javne vlasti u Bosni za vrijeme Osmanskog carstva

- Tanzimat – modernizacija i evropeizacija osmanskog državnopravnog uređenja

- Državnopravni položaj i ustanove javnog prava BiH 1878-1908. - Postaneksioni ustavni i politički razvitak BiH (1908-1914) - Ustavni i državnopravni razvitak Jugoslavije i BiH između dva

svjetska rata - Obnova državnosti BiH za vrijeme NOB - Državnopravni razvitak BiH u okviru socijalističke Jugoslavije - Disolucija SFRJ: pravno-historijska analiza - Republika Bosna i Hercegovina i rat u BiH (1992-1995) - Pogled na postdejtonsko uređenje Bosne i Hercegovine

U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje:

- prepoznati glavne faze državnopravnog razvitka BiH od najstarijih vremena do modernog doba;

- usvojiti osnovne pojmove i kategorije vezane za državnopravni razvitak, te javnopravne i političke ustanove Bosne i Hercegovine u široj historijskoj perspektivi;

- dovesti u vezu državnopravni razvitak BiH u bližoj i daljoj historiji sa današnjim državnim/ustavnim uređenjem BiH; b) vještine:

- rekonstruirati državnopravni razvitak BiH pojedinih historijskih epoha i u cijelosti;

- koristiti se pravno-historijskim metodom u tumačenju pravnih normi, izvora i pravnih akata;

- koristiti se pravno-historijskim metodama i znanjima pri rješavanju konkretnih pravnih pitanja; c) kompetencije:

- analizirati i tumačiti pravne i političke dokumente (akte) vezane za državnopravni razvitak BiH.

Način izvođenja nastave Nastavni proces realizira se u okviru predavanja, vježbi, konsultacija i dopunske konsultativne nastave. Predavanja:

- izvode se, u pravilu, ex cathedra, uz korištenje power-point prezentacija, interaktivnih mapa i projekcija izvornih pravnih dokumenata. Vježbe:

- izvode se kao interaktivna nastava i uključuju: egzegezu (pravno-historijsku analizu) i komentiranje ustavnih tekstova i pravno-političkih dokumenata, kratke testove, rad u manjim grupama i prezentacije samostalnih istraživačkih projekata i eseja. U skladu sa mogućnostima i interesom studenata u okviru vježbi moguće je organizirati vježbe i posjete izvan fakultetskih prostorija.


Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij. Vrednovanje znanja vrši se kontinuiranim praćenjem i ocjenjivanjem rada studenata tokom semestra. Studenti tokom semestra mogu osvojiti 50 bodova i na završnim ispitu 50 bodova.


opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

Parcijalni ispit 1,5 30%

Samostalni istraživački rad 1 20%

Završna evaluacija znanja 2,5 50%

Ukupno 5 100%

Način oblikovanja konačne ocjene: U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata: prvi parcijalni ispit, samostalni istraživački rad – esej i završni ispit.

- Parcijalni ispit je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati osnovne pojmove, kategorije i institute državnopravnog razvitka BiH za vrijeme

srednjovjekovne (samostalne) Bosne i osmanske uprave. Ispit se sastoji iz kraćih pitanja („multiple choice“; dopuna tvrdnji; kraći odgovori itd.) i jednog zadatka analitičkog karaktera (analiza odlomka izvornog pravnog dokumenta).

- Samostalni istraživački rad predstvalja kraću naučnu obradu i analizu nekog pitanja državnopravne historije BiH. Analiza podrazumijeva istraživanje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o predmetu i problemu analize. Istraživački rad se prezentira usmeno pred predmetnim nastavnikom i ostalim studentima. Predmet bodovanja je pismeni rad i usmena prezentacija rezultata istraživanja.

- Završni ispit je pismeni oblik provjere znanja u okviru kojeg student treba da pokaže da zna osnovne kategorije vezane za državnopravni razvitak BiH od druge polovine XIX stoljeća do modernog doba. Student treba da usvoji osnovno znanje o uzročno-posljedičnom odnosu ustavnih promjena u Jugoslaviji i proglašenja samostalnosti Republike Bosne i Hercegovine, te da zna historijsku genezu nastanka Dejtonskog ustavnog uređenja. Ispit se sastoji iz kraćih pitanja („multiple choice“; dopuna tvrdnji; kraći odgovori itd.) i jednog zadatka analitičkog karaktera (analiza odlomka izvornog dokumenta pravno-političkog značaja i karaktera). U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test: od 0 do 30 bodova (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno 15 bodova); Vježba: od 0 - 20 bodova; Završni ispit: od 0 do 50 bodova. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena. Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje: Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja ako je u okviru prvog parcijalnog ispita ostvario najmanje 15 bodova. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa čl. 64. ZVO. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) – nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web-stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna:

- Mustafa Imamović, Osnove upravno-političkog razvitka i državnopravnog položaja Bosne i Hercegovine, Pravni Fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2006.

- Dženana Čaušević, Pravno-politički razvitak Bosne i Hercegovine - Dokumenti sa komentarima, Magistrat, Sarajevo, 2005. (Odlomci - tekstovi za analizu)

- Izabrani tekstovi i materijali za vježbe koji se studentima postavljaju na web-stranicu Pravnog fakulteta. Dopunska:

- Mustafa Imamović, Historija države i prava Bosne i Hercegovine, IV izdanje, Magistrat, Sarajevo, 2014.

- Rasim Hurem, Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu 1941-1945., University Press, Sarajevo, BNZ Hrvatske, Zagreb, 2016.

- Grupa autora: BiH od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, Bosanski kulturni centar, Sarajevo, 1998.

- Noel Malcolm, Povijest Bosne, Zagreb – Sarajevo, 1995. - Bosanski ustav (fototip izdanja iz 1910. godine), Muslimanski

glas, Sarajevo, 1991. Dopunska literatura se aktualizira i dopunjava po potrebi svake akademske godine.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave dobija se putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.



Komparativna pravna historija IUR 113


Ciklus Godina Semestar Broj ECTS kredita

I I II 5



Sedmični broj nastavnih sati prema načinu


3 1 - -

izvođenja nastave


45 P + 15 V

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis I godine studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu.


Ciljevi ovog predmeta su: 1. Da pruži studentima temeljna znanja o historijskom razvoju

prava od najstarijih vremena do modernog doba. 2. Da istraži historijske dimenzije odnosa prava, države i društva. 3. Da razvije sposobnost studenata za tumačenje historijskog

procesa razvoja prava u komparativnoj perspektivi. 4. Da razvije svijest studenata o historijskom porijeklu i

uslovljenosti savremenih pravnih instituta i političkih ustanova. Okvirni sadržaj predmeta

Sadržaj predmeta: 1. Uvodna izlaganja: pojam, razvoj i ciljeve komprativne prave

historije 2. Država i pravo u oblasti Mediterana 3000. p. n. e. – 500. n. e. 3. Država i pravo u oblasti Mediterana 500 – 1500. 4. Država i pravo u Evro-atlantskom regionu 1500 – 1900.




1. Na razini znanja identificirati proces razvoja materijalnog i procesnog prava u prošlosti, te steći sposobnost za pravnu analizu i straživanje;

2. Na razini razumijevanja shvatiti proces razvoja materijalnog i procesnog prava b) vještine:

1. Pravna analiza i istraživanje 2. Pismena i usmena prezentacija rezultata

c) kompetencije:

1. Profesionalne vještine potrebne za kompetentnu i etičku participaciju kao član pravničke profesije

Način izvođenja nastave Nastava se izvodi putem predavanja (ex chathedra), prezentacije, diskusije, izrade samostalnih istraživačkih radova – eseja, rješavanje zadataka i praktičnih slučajeva, vježbi u svrhu sistematizacije gradiva, konsultacija itd.


Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij.


opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

Parcijalni ispit 2 40%

Samostalni istraživački rad - esej

0,5 10%

Završni ispit 2,5 50%

Ukupno 5 100%

Parcijalni ispit je pismeni oblik provjeravanja znanja u okviru kojeg se provjerava usvojenost nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) koja uključuje sljedeća pitanja: Pojam, razvoj i ciljeve komprativne prave historije, Države i prava u oblasti Mediterana u periodu 3000. p. n. e. – 500. n. e. (Pravo u starim državama u oblasti Mediterana, Stara Mesopotamija, Stari Egipat, Stara jevrejska država i Grčki svijet: Klasična Atina). Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analiza nekog pitanja iz oblasti predmeta koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit podrazumijeva provjeru znanja (usmena ili pismena) usvojenosti nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) iz sljedećih pitanja: Država i prava u oblasti Mediterana 500 – 1500. (Pravo u srednjevjekovnim državama Mediterana, Bizantija, Franačka, Islamska država) i Države i prava u Evro-atlantskom regionu 1500 – 1900. (Pravo u modernim državama Evro-atlantskog regiona, Engleska, Sjedinjene Američke Države i Francuska). U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a) Prvi parcijalni ispit - od 0 do 40 bodova (uslov za pristupanje završnom ispitu je minimalno 21 bod), b) Samostalni istraživački rad - esej - od 0 do 10 bodova, c) Završni ispit - od 0 do 50 bodova. Za vanredne i DL studente utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vežu se za sljedeću distribuciju bodova: a) Prvi parcijalni ispit - od 0 do 50 bodova (uslov za pristupanje završnom ispitu je minimalno 26 bodova), b) Završni ispit - od 0 do 50 bodova. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1. F. Karčić, Komparativna pravna historija, Pravni fakultet

Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2012.

Dopunska 1. F. Karčić, Pravni tekstovi: odabrani izvori za Opću historiju države i prava, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2004. 2. R. Festić, Opća historija države i prava, Studentska štamparija Univerziteta, Sarajevo, 1998. 3. L. Wooley, Počeci civilizacije, Naprijed, Zagreb, 1966. 4. M. Šunjić, Narodi i države ranog srednjeg vijeka, Rabic, Sarajevo, 2003. 5. G. Ostrogorski, Istorija Vizantije, Prosveta, Beograd, 1959. 6. Dž. L. Esposito, Oksfordska istorija Islama, Clio, Beograd, 2002. 7. A. Molnar, Rasprava o demokratskoj ustavnoj državi, II. Klasične revolucije: Nizozemska i Engleska, SAD Samizdat B92, Beograd, 2001. 8. A. de Tokvil, Stari režim i revolucija, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci-Novi Sad, 1994.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute i metodološke naznake o pisanju samostalnih istraživačkih radova (eseja), a teme eseja su studentima dostupne na početku semestra. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave iskazuje se putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije se vrše i sa studentima koji su završili I ciklus studija, gdje se razgovara o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.



Rimsko pravo I IUR 213



I I I 8

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Rimsko pravo




3 1 - -


45 P + 15 V

Preduvjeti za upis


Opis predmeta

Rimsko pravo u historiji europskog univerzitetskog razvoja predstavlja najstariju znanstvenu disciplinu. Pregledom aktualnih reformskih procesa na većini europskih univerziteta

Cilj predmeta

ova disciplina i dalje zauzima nezaobilaznu polazišnu odrednicu u osnovama europskih pravnih studija. Moderni pravni sistemi u svijetu su baštinili temeljne institute rimskog prava, a naročito u najvažnijim pravnim kodifikacijama. Strukturalna pravna terminologija, načini pravnog rezoniranja, argumentiranja i tumačenja, sa pregledom evolutivnih promjena, a naročito ekonomskih, filozofskih i političkih uzroka tih promjena konkretnih pravnih instituta, posebno najrecipiranijih institucija rimskog prava (stvarno i obvezno pravo) - predstavljaju nezaobilazne elemente pravne edukacije modernog pravnika.


- Uvod - Rimska pravna povijest - Statusno pravo - Obiteljsko pravo - Stvarno pravo – uvod - Pojedina stvarna prava U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obvezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.



3. Na razini činjenica definirati i objasniti temeljne pojmove, institute (statusnog, obiteljskog i stvarnog) i grane rimskog privatnog prava te usporediti njihove međusobne sličnosti i razlike;

4. Na razini razumijevanja identificirati i razlikovati osnovne aspekte rimskog prava (subjekti, objekti, postupci) kao temelja suvremenog europskog privatnopravnog sistema u historijskom i komparativnom kontekstu. b) vještine:

1. Primijeniti načela, pravila i rješenja rimskog statusnog, obiteljskog i stvarnog prava u praktičnim problemskim zadacima. c) kompetencije:

2. Ispitati primjenu načela, pravila i rješenja rimskog privatnog prava na konkretna činjenična stanja u okviru praktičnih problemskih zadataka kao osposobljavanja za case-study tehniku analize pravnih problema;

3. Definirati osnovne pojmove i načela privatnog prava na temelju rimskog prava;

4. Objasniti osnovne institute u različitim granama privatnog prava na temelju rimskog prava;

5. Kategorizirati pojmove, institute i grane rimskog privatnog prava u historijski i komparativni kontekst kao preduvjet za kritičku analizu suvremenog prava;

6. Prepoznati važnost rimskog prava za suvremene privatnopravne sisteme.

Način izvođenja nastave Nastava se izvodi kroz predavanja (ex chathedra), prezentacije, diskusije, izrade samostalnih istraživačkih radova – eseja, rješavanje zadataka i praktičnih slučajeva, vježbi u svrhu

sistematizacije gradiva, konzultacija, itd.




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni



1 10%

Aktivnost na nastavi i domaće zadaće

1 10%

Završni ispit 3 40%

Ukupno 8 100%

Parcijalni ispit je pismeni oblik provjeravanja znanja u okviru kojeg se provjerava usvojenost nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) iz Rimske pravne povijesti i Prava osoba. U okviru ispita se provjeravaju i vještine primjene načela, pravila i rješenja rimskog prava u praktičnim problemskim zadacima. Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analizu nekog pitanja iz rimskog privatnog prava koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit podrazumijeva provjeru znanja (usmena ili pismena) usvojenosti nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) iz Stvarnog prava. U okviru ispita se provjeravaju i vještine primjene načela, pravila i rješenja rimskog prava u praktičnim problemskim zadacima. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a) Prvi parcijalni ispit - od 0 do 40 bodova (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno 25 bodova), b) Samostalni istraživački rad – esej - od 0 do 10 bodova, c) Aktivnost na nastavi i domaće zadaće – od 0 do 10 bodova, d) Završni ispit - od 0 do 40 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno 25 bodova). Za vanredne i DL studente utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuju se za sljedeću distribuciju bodova: a) Prvi parcijalni ispit - od 0 do 50 bodova (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno 30 bodova), b) Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno 25 bodova). Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94

bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web-stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: 1. Z. Lučić, M. Šarac, Rimsko privatno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2006. Dopunska: 1. A. Romac, Izvori rimskog prava - latinski tekstovi s prijevodom, Informator, Zagreb, 1973. 2. A. Romac, Rimsko pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007. 3. A. Romac, Rječnik rimskog prava, Informator, Zagreb, 1989. 4. M. Milošević, Rimsko pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2016. 5. A. Malenica, N. Deretić, Rimsko pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Novi Sad, 2011. 6. M. Horvat, Rimsko pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2008. 7. O. Stanojević, Rimsko pravo, Magistrat, Sarajevo, 2000.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute i metodološke naznake o pisanju samostalnih istraživačkih radova (eseja), a teme eseja su studentima dostupne na početku semestra. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave iskazuje se putem anketa koje se provode tijekom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije se vrše i sa studentima koji su završili I ciklus studija, gdje se razgovara o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za državno i međunarodno javno pravo

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Uvod u nauku o državi i pravu IUR 311

Ciklus/godina/semsestar/ broj ECTS kredita

Cikus Godina Semestar Broj ECTS kredita I I I 6

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Teorija prava i države




3 1 - -

izvođenja nastave


45 P + 15 V

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis I godine studija na Pravnom Fakultetu u Sarajevu


Uvod u nauku o državi i pravu je uvodna i osnovna disciplina koja se izučava u studiju prava. Cilj je usvajanje osnovnih znanja, vještina i sposobnosti koje su preduslov za izučavanje pozitivno-pravnih disciplina. Nakon uspješnog ovladavanja materijom iz predmeta Uvod u nauke o državi i pravu očekuje se sticanje osnovnih znanja o državi i postmodernoj državi kao teorijskom konceptu, osnovnim političkim i pravnim vrijednostima i ciljevima i funkcijama države. Studenti stiču i osnovna znanja o elementima političkog sistema.


Država i pravo kao otvoreni teorijski koncepti Država i pravo u okviru pravnih disciplina i

interdisciplinarni pristup Država u pravnom, ekonomskom, političkom i kulturnom

kontekstu Osnovne političke i pravne vrijednosti - mir, sigurnost,

okoliš, sloboda i imovina Ciljevi i funkcije države Osnovni pojmovi države - teorijska perspektiva

a) teritorija b) stanovništvo c) teritorijalna i politička organizacija vlasti d) suverenitet

Stvaranje novih država Elementi političkog sistema Osnovi elementi prirode političkog sistema BiH Moderna i postmoderna država- konteksti i značenja



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definisati, opisati, označiti, prepoznati osnovne kategorije iz teorije države, savremene pristupe u proučavanju fenomena države, funkcije države; odnos države i prava sa sa drugim disciplinama; Na razini razumijevanja: shvatiti kategorije i koncepte države, vlasti i političkog sistema, međuovisnost države i prava; b) vještine: sposobnost shvatanja kompleksne strukture državne organizacije, te pravnih izvora organizacije državne vlasti; c) kompetencije: osposobljenost za rad u državnoj organizaciji i na poslovima izrade pravnih akata, odnosno pravne profesije.

Način izvođenja nastave Predavanja, vježbe, eseji, konsultacije

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij.


opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni



Vježba/esej 0,5 6%

Završna evaluacija znanja 3 50%

Ukupno 6 100%

Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati osnovne pojmove, kategorije i institute; objasniti osnovne političke i pravne vrijednosti - mir, sigurnost, okoliš, sloboda i imovina; Esej je kraća analiza nekog pitanja iz teorije države koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit podrazumijeva provjeru osnovnih pojmova (stanovništvo, teritorijalna i politička organizacija vlasti, suverenitet, organizacija države, klasifikacija država) i teorija države te ciljeva i funkcija države, te elemenata političkog sistema, kao i razumijevanja uloge i funkcije moderne i postmoderne države. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test a) - od 0 do 44 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno 25 bodova) b) Vježba (seminar; debatno-istraživački projekt; esej) 0 - 6 bodova c) Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno 30 bodova). Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Nikola Visković: Država i pravo, Univerzitetska knjiga, Sarajevo 1996. Berislav Perić: Država i pravni sustav, Informator, Zagreb 1994. Guastini Riccardo: Sintaksa prava, Naklada Breza, Zagreb, 2016. Dopunska Duško Vrban: Državo i pravo, Godlen marketing, Zagreb, 2003. Lukić Radomir i Košutić Budimir, Uvod u pravo, “Službeni list SRJ Beograd“, 1999. Radmila Vasić, Miodrag Jovanović i Goran Dajović, Uvod u pravo,

Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu i Dosije studio, 2014


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.

I – godina – II semestar


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Historija prava Bosne i Hercegovine IUR 115


Ciklus Godina Semestar Broj ECTS kredita I I II 5





3 1 - -


45 P + 15 V

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis u drugi semestar prve godine studija


Pravna historija služi boljem razumijevanju konkretnog pravnog poretka i općenito prava. Svaki pravni poredak ima svoju historijsku genezu, a praktična primjena prava često podrazumijeva uzimanje u obzir historijskih konotacija i perspektiva. U tom smislu je historijsko tumačenje prava jedna od najprisutnijih metoda u pravnoj nauci i praksi. Predmet Historija prava Bosne i Hercegovine, koji pripada užoj naučnoj oblasti pravna historija, predstavlja jednu od uvodnih pravnih disciplina u okviru akademskog studija prava. Osnovni cilj ovog predmeta je da studente upozna općenito sa historijskim temeljima prava, a posebno sa razvitkom pojedinih pravnih instituta i pravnih grana u Bosni i Hercegovini. Izučavanjem ovog predmeta kod studenata treba da se formiraju osnovna znanja o historijskoj genezi bosanskohercegovačkog privatnog i javnog prava, koja će studentima služiti kao

predznanje i podloga za njihovo dalje izučavanje na višim godinama studija. U tom smislu je predmet Historija prava BiH komplementaran i prilagođen studijskom programu prve godine studija prava, u okviru koje studenti stiču neophodna znanja iz drugih teorijskih, socioloških i historijskih pravnih disciplina.


- Uvod u pravnu historiju i historijski metod izučavanja prava: teorijske osnove

- Javno i privatno pravo srednjovjekovne Bosne u pravnim i historijskim izvorima

- Pravni razvitak (javnog i privatnog prava) u Bosni za vrijeme osmanske uprave (klasični period)

- Pravni razvitak (javnog i privatnog prava) za vrijeme tanzimata – recepcija evropskog prava

- Transformacija prava i pravne kulture u Bosni i Hercegovni 1878-1918.: analiza razvoja i transformacije građanskog, procesnog, trgovačkog i krivičnog prava

- Pravni pluralizam u Jugoslaviji između dva svjetska rata: analiza bh. pravnog područja

- Pravni sistem socijalističke Jugoslavije - Pravni razvitak Bosne i Hercegovine kao samostalne države




- prepoznati osnovne kategorije i pojmove jurističkih institucija Bosne i Hercegovine u historijskom razvoju i izvornim pravnim dokumentima;

- identificirati oblike i kontekste prijenosa (recepcije) prava iz stranih pravnih kultura na bosanskohercegovačkom području; b) vještine:

- koristiti se pravno-historijskim metodama i znanjima pri rješavanju konkretnih pravnih pitanja/tumačenju prava;

- opisati na koji način su strane pravne kulture utjecale na razvitak pravnih grana i instituta u Bosni i Hercegovini;

- definirati tradicijsku/historijsku osnovu moderne bosanskohercegovačke pravne kulture; c) kompetencije:

- biti u stanju da pronalazi i tumači pravne izvore iz prošlosti; - ispitati historijsku genezu pojedinih pravnih instituta i grana u

BiH. Način izvođenja nastave Nastavni proces realizira se u okviru predavanja, vježbi,

konsultacija i dopunske konsultativne nastave. Predavanja:

- izvode se, u pravilu, ex cathedra, uz korištenje power-point prezentacija, interaktivnih mapa i projekcija izvornih tekstova. U IX i XIII sedmici nastave predviđena je projekcija multimedijalnih sadržaja (dokumentarnih filmova). Vježbe:

- izvode se kao interaktivna nastava i ukjučuju: kratke testove, analizu izvornih tekstova, rad u manjim grupama i prezentacije samostalnih istraživačkih projekata i eseja. U skladu sa mogućnostima i interesom studenata u okviru vježbi moguće je organizirati vježbe i posjete izvan fakultetskih prostorija.




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni


Samostalni istraživački rad 1 20%


Ukupno 5 100%

Način oblikovanja konačne ocjene: U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata: prvi parcijalni ispit, samostalni istraživački rad – esej i završni ispit.

- Parcijalni ispit je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati osnovne pojmove, kategorije i institute javnog i privatnog prava u Bosni za vrijeme srednjovjekovne (samostalne) Bosne i osmanske uprave. Ispit se sastoji iz kraćih pitanja („multiple choice“; dopuna tvrdnji; kraći odgovori itd.) i jednog zadatka analitičkog karaktera (analiza odlomka izvornog pravnog dokumenta).

- Samostalni istraživački rad predstavlja kraću naučnu obradu i analizu određenog pitanja (instituta, pravne grane, kodifikacije, zakona itd.) iz pravne historije BiH. Rad treba da rezultira vlastitim zaključcima o predmetu i problemu analize. Istraživački rad se prezentira usmeno pred predmetnim nastavnikom i ostalim studentima. Predmet bodovanja je pismeni rad i usmena prezentacija rezultata istraživanja.

- Završni ispit je pismeni oblik provjere znanja u okviru kojeg student treba da pokaže da zna osnovne kategorije vezane za razvitak pojedinih pravnih grana i instituta u BiH od druge polovine XIX stoljeća do modernog doba. Student također treba da usvoji osnovno znanje o utjecajima drugih pravnih kultura i tradicija na pravo BiH, te da zna historijsku genezu nastanka modernog pravnog sistema BiH. Ispit se sastoji iz kraćih pitanja („multiple choice“; dopuna tvrdnji; kraći odgovori itd.) i jednog zadatka analitičkog karaktera (analiza odlomka izvornog pravnog dokumenta). U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test: od 0 do 30 bodova (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno 15 bodova); Vježba: od 0 - 20 bodova; Završni ispit: od 0 do 50 bodova. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju.

Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena. Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje: Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja ako je u okviru prvog parcijalnog ispita ostvario najmanje 15 bodova. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa čl. 64. ZVO. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) – nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura


- Mustafa Imamović, Uvod u historiju i izvore bosanskog prava, Pravni Fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2006.

- Dženana Čaušević, Pravno-politički razvitak Bosne i Hercegovine - Dokumenti sa komentarima, Magistrat, Sarajevo, 2005. (Odlomci za analizu)

- Izabrani tekstovi i materijali za vježbe koji se postavljaju na web-stranicu Pravnog fakulteta. Dopunska:

- Mustafa Imamović, Historija države i prava Bosne i Hercegovine, IV izdanje, Magistrat, Sarajevo, 2014.

- Thomas Simon (Hg.), Konflikt und Koexistenz. Die Rechtsordnungen Südosteuropas im 19. und 20. Jahrhundert, Band II, Serbien, Bosnien-Herzegowina, Albanien, Vittorio Klostermann, 2017.

- Fikret Karčić, Studije o šerijatskom pravu i institucijama, Drugo dopunjeno izdanje, CNS, Sarajevo, 2012.

- Enes Durmišević: Šerijatsko pravo i nauka šerijatskog prava u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini XX stoljeća, Pravni Fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008.

- Mehmed Bećić, „Recepcija krivičnog prava u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini XIX stoljeća“, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LIX-2016, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2016., 219-224.

- Mehmed Bećić, „Novi pogled na transformaciju šerijatskih sudova u Bosni i Hercegovini: da li je 1883. godine nametnut kolonijalni model primjene šerijatskog prava?“, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, 2017, 59-82.

- M. Akif Ajdin: Pravo kod Osmanlija (str. 515-585), u knjizi: Historija osmanske države i civilizacije, Orijentalni institut u

Sarajevu, Sarajevo, 2004. - Dopunska literatura se aktualizira i dopunjava po potrebi svake

akademske godine. Način praćenja kvalitete koja osiguravaju ishode učenja

Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave dobija se putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.



Moderne pravne kodifikacije IUR 124



I I II 4





2 1 - -


35 P + 15 V

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis II godine studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu.


Ciljevi ovog predmeta su: 1. Da upozna studente sa procesom i okolnostima nastanka

modernih kodifikacija prava sa naglaskom na Evropu; 2. Da razvije sposobnost studenata za sagledavanje pojedinih

pravnih instituta u historijskoj i komparativnoj perspektivi; 3. Da pruži studentima praktično poznavanje koncepta, strukture i

karakterističnih instituta najpoznatijih modernih pravnih kodifikacija;


Sadržaj predmeta: 1. Koncept kodifikacije 2. Primjeri pred-modernih kodifikacija u Evropi 3. Constitutio Criminalis Theresiana 4. Faktori koji su doveli do razvoja kodifikatorskog pokreta u

Evropi u 19 vijeku 5. Kodifikacije 19 vijeka 6. Francuski građanski zakonik 7. Recepcija Francuskog građanskog zakonika: Nacionalni

građanski zakonik u Egiptu 8. Francuski krivični zakonik

9. Austrijski opšti građanski zakonik 10. Opšte zemaljsko pravo Pruske 11. Pruski krivični zakonik od 1851 12. Osmanski građanski zakonik (Medžela) i Osmanski krivični

zakonik iz 1858. 13. Njemački građanski zakonik 14. Švajcarske kodifikacije 15. Egipatski građanski zakonik 16. Kodifikacije porodičnog prava u muslimanskim zemljama

(primjeri Egipta, Maroka, Tunisa) 17. Uloga kodifikacije u transformaciji pravnih sistema Jugoistočne

Evrope 18. Savremene kodifikacije u svijetu: primjer Mađarske, Holandije i

Izraela U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: Na razini činjenica definirati i objasniti fenomen kodifikacije u moderno doba, proces razvoja fenomena kodifikacije, te njihove primjere; Na razini razumijevanjashvatiti društveni kontekst i identificirati faktore koji utječu na fenomen kodifikacije b) vještine: Sposobnost za pravnu analizu i istraživanje Pisana komunikaciju u pravnom kontekstu c) kompetencije: Profesionalne vještina potrebne za kompetentnu i etičku participaciju kao član pravničke profesije

Način izvođenja nastave Nastava se izvodi putem predavanja (ex chathedra), prezentacija, diskusije, izrade samostalnih istraživačkih radova – eseja, vježbi u svrhu sistematizacije gradiva, konsultacija, itd.




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni



0,5 10%


Ukupno 4 100%

Parcijalni ispit je pismeni oblik provjeravanja znanja u okviru kojeg se provjerava usvojenost nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) iz sljedećih pitanja: Koncept kodifikacije, Primjeri pred-modernih kodifikacija u Evropi, Faktori koji su doveli do razvoja kodifikatorskog pokreta u

Evropi u 19. vijeku, Francuskog građanskog zakonika i njegove recepcije u Egiptu, Kodifikacije porodičnog prava u muslimanskim zemljama (primjeri Egipta, Maroka, Tunisa) i Uloga kodifikacije u transformaciji pravnih sistema Jugoistočne Evrope. Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analiza neke moderne ili savremene pravne kodifikacije ili fenomena kodifikacije uopće, koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit podrazumijeva provjeru znanja (usmena ili pismena) usvojenosti nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) iz sljedećih pitanja: Kodifikacije 19. i 20. vijeka (Francuski krivični zakonik, Austrijski građanski zakonik, Opšte zemaljsko pravo Pruske, Pruski krivični zakonik od 1851, Osmanski građanski zakonik (Medžela), Osmanski krivični zakonik iz 1858., Njemački građanski zakonik, Švicarski građanski zakonik, Egipatski građanski zakonik) i Savremene kodifikacije u svijetu: primjer Mađarske, Holandije i Izraela. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu veže se za sljedeću distribuciju bodova: a) Prvi parcijalni ispit - od 0 do 40 bodova (uslov za pristupanje završnom ispitu je minimalno 21 bod), b) Samostalni istraživački rad – esej - od 0 do 10 bodova, c) Završni ispit - od 0 do 50 bodova. Za vanredne i DL studente utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vežu se za sljedeću distribuciju bodova: a) Prvi parcijalni ispit - od 0 do 50 bodova (uslov za pristupanje završnom ispitu je minimalno 30 bodova), b) Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uslov za formiranje konačne ocjene je minimalno 25 bodova). Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: 1. F. Karčić, Moderne pravne kodifikacije Pravni fakultet

Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2006.

Dopunska: 1. I. Feješ, „Constitutio Criminalis Theresiana – sistem kazni“, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu, 2/2009, str. 237–257. 2. F. Karčić, „O pokušajima kodifikacije građanskog prava u historiji SAD“, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLIX, 2006, str. 185–193. 3. F. Karčić, Društveno-pravni aspekt islamskog reformizma (Sarajevo: Islamski teološki fakultet, 1990), str. 172–192. 4. E. Memišević, „Između zakona i stvarnosti: primjena Porodičnog zakona iz 2004. godine u Maroku“, Pravna misao, broj 3-4/ 2015, str. 31–54. 5. F. Karčić, „Uloga kodifikacije u transformaciji pravnih sistema Jugoistočne Evrope u postosmanskom periodu“, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 2011, str. 135-142. 6. S. Šarkić i D. Popović, Veliki pravni sistemi i kodifikacije, Izdavačka kuća Draganić, Beograd, 1996), str. 123–127. 7. F. Karčić, „Osmanski krivični zakonik iz 1858 i njegova primjena u BiH“, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LVIII – 2015, str. 295–304. 8. L. Vekas, „O novom mađarskom Građanskom zakoniku“, Nova pravna revija, godina 6, vol. 10, novembar 2015, str. 21–30. 9. H. Kavazović, „Uvođenje sekularnog građanskog zakonika u Egipat: Nacionalni građanski zakonik (Qānūn al-madanī al-ahlī) iz 1883. godine“, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, XXXVII, 2016, str. 65-110. 10. E. Memišević, „Između tradicije i modernosti: Zakon o ličnom statusu Tunisa (Majjala al-Ahwal al-Shaksiyya): od reformističkog pokreta do revolucije“, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LX – 2017, str. 109-130. 11. W. Wang, Codification in International Perspective, Springer, 2014. 12. H. Collins, The European Civil Code: The Way Forward, Cambridge University Press, New York, 2008. 13. W. Wang, Codification in East Asia, Springer, 2014. 14. J. C. Rivera, The Scope and Structure of Civil Codes, Springer, 2013.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute i metodološke naznake o pisanju samostalnih istraživačkih radova (eseja), a teme eseja su studentima dostupne na početku semestra. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave iskazuje se putem anketa

koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije se vrše i sa studentima koji su završili I ciklus studija, gdje se razgovara o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.



Rimsko pravo II IUR 214



I I I 8

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Rimsko pravo




3 1 - -


45 P + 15 V

Preduvjeti za upis



Rimsko pravo u historiji europskog univerzitetskog razvoja predstavlja najstariju znanstvenu disciplinu. Pregledom aktualnih reformskih procesa na većini europskih univerziteta ova disciplina i dalje zauzima nezaobilaznu polazišnu odrednicu u osnovama europskih pravnih studija. Moderni pravni sistemi u svijetu su baštinili temeljne institute rimskog prava, a naročito u najvažnijim pravnim kodifikacijama. Strukturalna pravna terminologija, načini pravnog rezoniranja, argumentiranja i tumačenja, sa pregledom evolutivnih promjena, a naročito ekonomskih, filozofskih i političkih uzroka tih promjena konkretnih pravnih instituta, posebno najrecipiranijih institucija rimskog prava (stvarno i obvezno pravo) - predstavljaju nezaobilazne elemente pravne edukacije modernog pravnika.


- Obvezno pravo – opći dio - Obvezno pravo – posebni dio - Nasljedno pravo - Rimski civilni proces U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: - Na razini činjenica definirati i objasniti temeljne pojmove, institute (obveznog, nasljednog i postupovnog) i grane rimskog privatnog prava, te usporediti njihove međusobne sličnosti i razlike; - Na razini razumijevanja identificirati i razlikovati osnovne aspekte rimskog prava (subjekti, objekti, postupci) kao temelja suvremenog europskog privatnopravnog sistema u historijskom i komparativnom kontekstu. b) vještine: - Primijeniti načela, pravila i rješenja rimskog obveznog, nasljednog i postupovnog prava u praktičnim problemskim zadacima. c) kompetencije: - Ispitati primjenu načela, pravila i rješenja rimskog privatnog prava na konkretna činjenična stanja u okviru praktičnih problemskih zadataka kao osposobljavanja za case-study tehniku analize pravnih problema; - Definirati osnovne pojmove i načela privatnog prava na temelju rimskog prava; - Objasniti osnovne institute u različitim granama privatnog prava na temelju rimskog prava; - Kategorizirati pojmove, institute i grane rimskog privatnog prava u historijski i komparativni kontekst kao preduvjet za kritičku analizu suvremenog prava; - Prepoznati važnost rimskog prava za suvremene privatnopravne sisteme.

Način izvođenja nastave Nastava se izvodi kroz predavanja (ex chathedra), prezentacije, diskusije, izrade samostalnih istraživačkih radova – eseja, rješavanje zadataka i praktičnih slučajeva, vježbi u svrhu sistematizacije gradiva, konzultacija, itd.




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni



1 10%

Aktivnost na nastavi i domaće zadaće

1 10%


Ukupno 8 100%

Parcijalni ispit je pismeni oblik provjeravanja znanja u okviru kojeg se provjerava usvojenost nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) iz Obveznog prava – opći dio. U okviru ispita se provjeravaju i vještine primijene načela, pravila i rješenja rimskog prava u praktičnim problemskim zadacima.

Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analiza nekog pitanja iz rimskog privatnog prava koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit podrazumijeva provjeru znanja (usmena ili pismena) usvojenosti nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) iz Obveznog prava – posebni dio, Nasljednog prava i Rimskog građanskog postupka. U okviru ispita se provjeravaju i vještine primijene načela, pravila i rješenja rimskog prava u praktičnim problemskim zadacima. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a) Prvi parcijalni ispit - od 0 do 40 bodova (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno 25 bodova), b) Samostalni istraživački rad – esej - od 0 do 10 bodova, c) Aktivnost na nastavi i domaće zadaće – od 0 do 10 bodova, d) Završni ispit - od 0 do 40 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno 25 bodova). Za vanredne i DL studente utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuju se za sljedeću distribuciju bodova: a) Prvi parcijalni ispit - od 0 do 50 bodova (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno 30 bodova), b) Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno 25 bodova). Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web-stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1. Z. Lučić, M. Šarac, Rimsko privatno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2006. Dopunska 1. A. Romac, Izvori rimskog prava - latinski tekstovi s prijevodom, Informator, Zagreb, 1973. 2. A. Romac, Rimsko pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007. 3. A. Romac, Rječnik rimskog prava, Informator, Zagreb, 1989. 4. M. Milošević, Rimsko pravo, Pravni fakultet Univerziteta u

Beogradu, Beograd, 2016. 5. A. Malenica, N. Deretić, Rimsko pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Novi Sad, 2011. 6. M. Horvat, Rimsko pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2008. 7. O. Stanojević, Rimsko pravo, Magistrat, Sarajevo, 2000.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Struktura prava IUR 312


Cikus Godina Semestar Broj ECTS kredita I I II 7





3 1 - -


45 P + 15 V

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: I godine studija /II semestra;


Cilj ovog predmeta je da obuči studente o osnovnom pojmovniku prava. Okosnicu predmeta predstavlja izučavanje pravne norme, pravnog odnosa, primjene pravne norme i sistematizacija pravnih normi. Od studenata se očekuje korištenje intelektualnih sredstva za kritičko razmišljanje i analiziranje osnovnih pojmova prava te razvijanje sposobnosti tumačenja prava. Cilj predmeta je usvajanje znanja i vještina koje su preduslov studentima za izučavanje pozitivnih pravnih predmeta na daljem studiju prava. Uspješno ovladavanje sadržajima ovog predmeta predstavlja osnov za izučavanje pozitivnih pravnih disciplina koje se izučavaju na studiju prava; razvija sposobnost analitičkog mišljenja; gradi osnove za tumačenje prava. Usvajanje osnovnih znanja vezanih za strukturu i fenomen prava preduslov je za izučavanje pozitivnopravnih disciplina.

1. Uvod u pravni sistem


2. Društvena pravila i pravna pravila 3. Izvori prava 4. Stvaranje prava 5. Hijerarhija izvora prava 6. Pravna norma 7. Pravni akti 8. Odgovornost 9. Pravni odnos 10. Legalitet 11. Primjena prava 12. Tumačenje prava 13. Sistematizacija prava



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definisati, opisati, označiti, prepoznati osnovne kategorije iz teorije prava, savremene pristupe u proučavanju fenomena prava, tumačenja prava; sistematizacije prava; Na razini razumijevanja: shvatiti kategorije i koncepte prava, strukturu pravnog sistema , međuovisnost države i prava; b) vještine: sposobnost tumačenje pravne norme te izrade općih i pojedinačnih pravnih akata; c) kompetencije: osposobljenost za rad u državnoj organizaciji i na poslovima izrade i pravnih akata, odnosno pravne profesije.



Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij.


opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni


Vježba/esej 0,5 6%


Ukupno 7 100%

Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati osnovne pojmove, kategorije i institute; izvori (materijalni i formalni) prava, pojam prava i vrijednosti u pravu;: objasniti osnovne elemente pravne norme i klasifikacija pravnih normi, Esej je kraća analiza nekog pitanja iz teorije države koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit podrazumijeva provjeru osnovnih pojmova, definiranje pravnog odnosa, vrste pravnih odnosa, argumentacija i tumačenje prava i pravni sistem. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test a) - od 0 do 44 boda

(uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno 25 bodova) b) Vježba (seminar; debatno-istraživački projekt; esej) 0 - 6 bodova c) Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno 30 bodova). Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Guastini Riccardo: Sintaksa prava, Naklada Breza, Zagreb, 2016. Nikola Visković: Država i pravo, Univerzitetska knjiga, Sarajevo 1996. Berislav Perić: Država i pravni sustav, Informator, Zagreb 1994. Dopunska Duško Vrban: Državo i pravo, Godlen marketing, Zagreb, 2003. Lukić Radomir i Košutić Budimir, Uvod u pravo, Službeni list SRJ Beograd, 1999.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima).


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Sociologija i pravo IUR 1414


Cikus Godina Semestar Broj ECTS kredita I I II 6

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Sociološka analiza prava


Sedmični broj nastavnih

Predavanja (P) Vježbe (V) Seminar (S) Studentska praksa ( SP)

sati prema načinu izvođenja nastave

3 1 - -


45 P + 15 V

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: I godine studija/I semestar.


Primarni cilj nastavnog predmeta Sociologija i pravo je da se studenti_ice prava u cilju uspješnog uključivanja u dalji nastavno‐obrazovni proces i uspješnijeg ostvarivanja pravničke profesije nakon okončanja studija, upoznaju s osnovnim klasičnim i savremenim sociološkim teorijama, te da iz perspektive ovih teorijskih diskursa analiziraju konkretne probleme definisane okvirnim sadržajem predmeta, a uzimajući obzir konkretan bh. sociokulturalni kontekst (što dalje podrazumijeva da će studenti_ice na predavanjima dobiti uvid i u rezultate socioloških, empirijskih istraživanja bh. društva). Pri tome se kontinuirano kroz obradu različitih tema, sa sociološkog aspekta pristupa pravu kao fenomenu koji prožima sve segmente društva, fenomenu koji je društveno oblikovan, ali i sam može da mijenja društvenu stvarnost. S obzirom da postmoderno društvo trpi brze i kontinuirane promjene, studenti_ice prava nužno moraju steći osnovna znanja iz oblasti sociologije, vještine upotrebe sociološke imaginacije i kompetencije sociološke analize različitih aspekata društvenosti. Ove vještine, znanja i sposobnosti neophodne su za dalje bavljenje kako pravom kao naukom, tako i pravnom praksom (na primjer, u prepoznavanju društvenih odnosa koje treba normirati, definiranje načina na koji ih treba normirati, prepoznavanju pravnih mehanizama koji reproduciraju društvene strukture moći, itd.). Svrha i očekivani rezultati studentskih aktivnosti u procesu učenja vezuju se za razumijevanje, usvajanje i ovladavanje osnovnim sociološkim pojmovima i kategorijama, a radi ostvarenja ovih ciljeva, nastavni predmet je usmjeren na sticanje i usavršavanje sposobnosti studenata_ica da kritički analiziraju društvo, oblike društvenosti i aktualne društvene probleme kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou. Specifičan cilj predmeta je da se kod studenata_ica razvije senzibilitet za društvene različitosti i prepoznavanje različitih oblika društvene stratifikacije i diferencijacije, za razumijevanja odnosa između društvenih grupa i mjesta pojedinca_ke i društvenih grupa u složenim društvenim strukturama savremenog, društva, kao i sposobnost da se posmatraju implikacije pravnih mehanizama na društvene statuse i pojavne oblike društvene ekskluzije i inkluzije.


1. Predmet sociologije i metode istraživanja u sociologiji. 2. Istorijski razvoj sociologije: klasične i savremene sociološke

perspektive. 3. Društvo, društvene grupe, društvene organizacije i institucije. 4. Društvena stratifikacija i diferencijacija. 5. Socijalizacija, identitet i društvene uloge: diskrepancije između

postmoderne (de)konstrukcije identiteta i pravne regulacije identiteta.

6. Sociološke teorije devijantnosti. 7. Religija i društvo: sociološke teorije o sekularizaciji savremenog

društva i njihova kritika. 8. Sociološki diskurs posmatranja porodice i braka. 9. Sociologija obrazovanja: Kontroverze „društva znanja“. 10. Sociologija rada: neki aspekti transformacije sadržaja i karaktera

rada. 11. Globalizacija, društveni pokreti i novi izazovi za međunarodno

pravo i politiku. 12. Rat i mir kao sociološki fenomeni: mirovni aktivizam i

postkonfliktna izgradnja mira. 13. Sociologija u Bosni i Hercegovini: stanje i perspektive.


Nakon uspješno savladanog predmeta, od studenata_ica se očekuje da mogu: a) znanje: razlikovati, definisati i objasniti osnovne sociološke pojmove i kategorije; opisati i objasniti ključne teorijske paradigme u sociologije. b) vještine: opisati, kritički prepoznati, razumjeti i objasniti kontinuirane transformacije savremenog svijeta, njegove prednosti, ali i ambivalentnosti; primijeniti sociološku imaginaciju u analizi konkretnih društvenih problema; primijeniti konkretne teorijske perspektive na analizu svakodnevnih sukoba koji se tiču pravnih pitanja. c) kompetencije: u raspravi o aktualnim problemima savremenog svijeta izvoditi argumentirane stavove upotrebom adekvatnih socioloških koncepata, čime se razvijaju generičke kompetencije neophodne kako za dalji tok studija i buduću struku, a prije svega kompetencije analize kontinuirane transformacije savremenog svijeta koje iziskuju i adekvatne promjene u pravu.

Način izvođenja nastave Predavanja, diskusije, rad u grupama, konsultacije.



opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

Pisana evaluacija znanja – prvi test

3,0 50%

Seminarski rad 0,5 10% Završni ispit 2,5 40%

Ukupno: 6,00 100% U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata/ica, i to: a) bodovi na prvom testu, b) bodovi za seminarski rad i c) bodovi na završnom ispitu. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu na, vezuju se za slijedeću distribuciju bodova 1) prvi test (ocjena/bodovi): 10 = 50; 9 = 45; 8 = 40; 7 = 35; 6 = 30; 2) seminarski rad (ocjena/bodovi): 10 = 10; 9 =9; 8=8; 7=7; 6=6; 3) završni ispit (ocjena/bodovi): 10 = 40; 9 = 37; 8 = 34; 7 = 30; 6 = 27. Detaljne upute za izradu seminarskih radova (radovi u grupama, a u okviru seminara), studenti_ice će dobiti na početku semestra. Student_ica stiče pravo izlaska na završni ispit ako je u toku semestra ostvario_la najmanje 30 bodova odnosno dobio_la prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog testa te bio/bila pristan_na na

najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnim, popravnim i septembarskim ispitnim rokovima utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i opštim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta/ice nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna

- Kukić, Slavo. Sociologija: teorije društvene strukture. Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004. Dopunska

- Saltaga, Fuad. Sociologija. Pravni fakultet u Sarajevu, 1999. - Giddens, Anthony „Sociologija“, Ekonomski fakultet Beograd,

Beograd, 2006. - Šijaković, Ivan i Vilić, Dragana „Sociologija za pravnike“,

Udruženje sociologa, Banja Luka, 2013. Način praćenja kvalitete koja osiguravaju ishode učenja

Svi studenti_ice imaju mogućnost komuniciranja s odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave, predstavlja primarni način praćenja kvalitete koja osigurava ishode učenja. Konzultacije sa studentima_icama na kasnijim godinama studija o korisnosti ovog nastavnog predmeta u daljem studiju i mogućim poboljšanjima, kao i sa studentima_icama koji_e su završili_e I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.

II – godina – III semestar

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra krivičnog prava

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Krivično pravo I IUR 521


Cikus Godina Semestar Broj ECTS kredita I II III 7

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Krivično pravo




3 1 - 2

Ukupno tokom 45 P + 15 V + 30 SP

semestra Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis II godine studija/III semestra; uvjete za koliziju na II godini studija prava


Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima krivičnog prava kao pravne nauke i kao grane pozitivnog prava odnosno zakonodavstva koji se odnose na krivično zakonodavstvo, krivično djelo i krivicu u cilju razvijanja sposobnosti samostalne teorijske i stručne analize tih pojmova; student se osposobljava za rad u pravosudnim institucijama.


1. Uvodno predavanje, način rada, način ocjenjivanja 2. Osnovni pojmovi krivičnog prava 3. Izvori krivičnog prava 4. Važenje krivičnog zakonodavstva 5. Pojam i elementi krivičnog djela 6. Osnovi koji isključuju postojanje krivičnog djela 7. Stadiji krivičnog djela 8. Sticaj krivičnih djela 9. Pojam i elementi krivnje 10. Uračunljivost 11. Bitno smanjena uračunljivost 12. Actiones liberae in causa 13. Oblici krivnje (umišljaj, nehat) 14. Osnovni koji iskljuluju postojanje krivnje


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definirati materijalno krivično pravo i njegove mjesto u pravnom sistemu, uočiti odnos prema drugim granama prava, identifikovati izvore ove grane prava, upoznati se sa pojmom i elementima krivičnog djela i osnovama koji isključuju postojanje krivičnog djela, kao i pojmom i elementima krivnje i osnovima koji isključuju postojanje krivnje. Na razini razumijevanja: uočiti mjesto krivičnog prava u pravnom sistemu, uočiti odnos ove grane prava prema drugim granama prava i prepoznati objektivne i subjektivne elemente krivičnog djela; b) vještine: uočavanje i rješavanje specifičnih pravnih pitanja u oblasti općeg dijela materijalnog krivičnog prava uz korištenje odgovarajućih pravnih metoda; c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru krivičnog pravosuđa, ili drugih nadležnih ustanova koje se bave preventivnim i represivnim aktivnostima na suzbijanju kriminaliteta.

Način izvođenja nastave Predavanja, vježbe, konsultacije



Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1. Prvi parcijalni ispit

3 40 %

2. Vježba 0,5 10 % 3. Završna evaluacija znanja/završni ispit

3,5 50 %

Ukupno 7 100 % Provjera znanja u toku semestra – parcijalni ispit je pismeni ili usmeni način provjeravanja znanja. Student treba pokazati znanje o osnovnim pojmovima krivičnog prava. Distribucija bodova (bodovi/ocjena): 40-10; 38-9; 36-8; 34-7; 30-6; 29-5. Vježba je pismena izarada analize određeniih slučajeva na osnovu relevantnih pravnih izvora i sudske praske. Distribucija bodova (bodovi/ocjena): 10-10, 9-9, 8-8, 7-7, 6-6, 5-5. Završna evaluacija znanja/završni ispit je pismeni ili usmeni način provjeravanja znanja. Student treba pokazti znanje o osnovnim pojmovima krivičnog djela i krivnje. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzri utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata, kroz distribuciju bodova gore naznačenu. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: 10 (A) - 95-100; 9 (B) - 85-94; 8 (C) - 75-84; 7 (D) - 65-74; 6 (E) - 55-64; 5 (F, FX) - 0- 54. Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij.

Literatura


1. Petrović, B., Jovašević, D., Ferhatović, A. (2015). Krivično pravo, Knjiga prava. Sarajevo: Pravni fakultet.

2. Pozitivni krivični zakoni u Bosni i Hercegovini. Dopunska

1. Tomić, Z. (2008). Krivično pravo I. Sarajevo: Pravni fakultet. 2. Babić, M., Marković, I. (2009). Krivično pravo Opšti dio, Drugo

izmijenjeno izdanje. Banja Luka: Pravni fakultet. 3. Komentari krivičnih zakona Bosne i Hercegovine. 4. Novoselec, P. (2009). Opći dio kaznenog prava, Treće izmijenjeno

izdanje. Zagreb: Pravni fakultet.

5. Stojanović, Z. (2011). Krivično pravo Opšti deo. Beograd: Pravna knjiga.


Studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave.

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra pravno-ekonomskih nauka

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravo privrednog sistema IUR

1622 Ciklus/godina/semestar/ broj ECTS kredita


Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Pravno ekonomske nauke




2 1 - -


30 P + 15 V

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: II godine studija /III semestra; uvjete za prenos predmeta u V semestar/III godinu studija; uvjete za koliziju na II godini studija prava)


Predmet ima za primarni cilj osposobljavanje studenata za razumijevanje aktivnosti i mjera koje država poduzima u izgradnji adekvatnog poslovnog ambijenta. Student kroz sve oblike aktivnosti na nastavi stiče neophodna znanja o razlozima, instrumentima i efektima državne intervencije u privredi, ovladava kategorijalnim aparatom za razumijevanje pravnih akata i državnih mjera koje set alata za tzv. „smart gouvernement“.


Sadržaj predmeta: I Kategorijalni instrumentarij prava privrednog sistema – pojam, oznake i elementi privrednog sistema, pojam prava privrednog sistema, načela prava privrednog sistema, mjesto u sistemu pravnih nauka, normiranje ekonomskih odnosa i nosioci (stvaraoci) prava privrednog sistema te ostali instrumenti i mjere u stvaranju adekvatnog poslovnog okruženja. II Regulatorna uloga države – opravdanost regulacije, principi dobre regulacije i nedostaci regulacije III Operativna uloga države ‐ odrednice javnog sektora privrede s fokusom na pitanja djelatnosti od opšteg interesa i upravljanje javnim dobrima. IV Javne politike – osnovni elementi politika i to: monetarno‐kreditne, fiskalne, budžetske, investicione politika,

politike raspodjele te vanjskotrgovinske politika. U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: identificirati, odrediti i opisati pojmove i kategorije prava privrednog sistema, odrediti mjesto prava privrednog sistema u sistemu pravnih nauka, prepoznati pravne izvore koji čine okvir za poslovanje privrednih subjekata te mjere i efekte mjera koje država poduzima u stvaranju društvenog ambijenta za privređivanje na razini razumijevanja: analizirati, komparirati i vrednovati činjenice, pojmove, principe okvira za pravo privrednog sistema te kritičko vrednovanje istog. b) vještine: analiza i sinteza trendova mijenjanja ekonomskih odnosa koji iziskuju državnu regulaciju i intervenciju te identificiranje otvorenih pitanja na tržištu. c) kompetencije: osposobljenost za rad na poslovima na kojima se obavljaju zadaci vezani za okvir i principe prava privrednog sistema.




Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocje i


Esej 0,5 10%

Završna provjera znanja

2 50%

UKUPNO: 4 100%

Parcijalni ispit je pismena ili usmena provjera znanja čiji rezultati pokazuju da li je student usvojio znanja u pogledu pojma i elemenata privrednog sistema, odrednica prava privrednog sistema, nosioci (stvaraoci) prava privrednog sistema, odnosno mjera i ciljeva državne intervencije u privredi. Esej je kraća analiza određenog problema u oblasti prava privrednog sistema. Završnom provjerom znanja ispituje u kojoj je mjeri student usvojio znanje koje će mu omogućiti razumijevanje regulatornog okvira za poslovanje i ciljeva i efekata državne intervencije u privredi.

Literatura

Prije početka studijske godine Vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: 1. Vladeta Stanković,“Pravo privrednog sistema“,Dosije ,Beograd

1999. 2. Svetislav Taboroši, Tatjana Jovanović,„Ekonomsko pravo“,Pravni fakultet Beograd, 2010. 3. Kasim I.Begić, „Ekonomska politika“, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2000. Dopunska literatura: Naznačena literatura na osnovu koje se stiču znanja, vrši priprema za polaganje ispita i vrši provjera znanja, na početku svake školske godine će biti aktuelizirana, odnosno dopunjena.


Studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima).

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za Građansko pravo

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Porodično pravo I IUR 922


Ciklus Godina Semestar Broj ECTS kredita I II III 5

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Porodično pravo




3 1 - -


45 P + 15 V

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis II godine studija/III semestar ili uvjete za prenos predmeta u V semestar/III godinu studija ili uvjete za koliziju na I godini studija prava.


Studenti stječu temeljna znanja o institutima bračnog prava te razumijevaju vezu bračnog prava sa drugim predmetima I ciklusa studija i drugim disciplinama sa kojima je ono povezano. Studenti se upoznaju sa uvodnim napomenama o porodičnom pravu, uvodnim temama bračnog prava, institutima bračnog prava te temama spojivim sa pitanjima nasilja u braku i vanbračnoj zajednici.

Prva tematska cjelina: Uvod: Pojam porodičnog prava; Predmet, sadržaj i razvoj porodičnog prava; Izvori i načela porodičnog prava; Porodica i brak u međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima


Druga tematska cjelina: Bračno pravo: Pojam i razvoj instituta braka; Pojam, predmet i obilježja bračnog prava; Izvori bračnog prava; Načela bračnog prava; Teorije o pravnoj prirodi braka; Pretpostavke, postupak i nadležnost organa za sklapanje braka; Forme sklapanja braka; Dejstva braka. Lična prava i dužnosti bračnih drugova; Prestanak braka. Postupak posredovanja; Zaštita djece u bračnim sporovima; Pravne posljedice prestanka braka za djecu i bračne drugove Tematska cjelina: Vanbračna zajednica – Pojam i pravno uređenje vanbračne zajednice Tematska cjelina: Izdržavanje – Obilježja izdržavanja; Izdržavanje bračnih partnera; Izdržavanje vanbračnih partnera Tematska cjelina: Imovinski odnosi – Pojam i obilježja imovinskih odnosa bračnih partnera, Imovinski odnosi bračnih partnera, Imovinski odnosi vanbračnih partnera Tematska cjelina: Nasilje u braku i vanbračnoj zajednici – Pojam i oblici nasilja; Zaštita od nasilja U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će steći:

a) Znanje: - osnovnih pojmova i principa bračnog prava

- Student je osposobljen primijeniti opće institute i načela bračnog prava pri izučavanju svih drugih predmeta pravne oblasti

b) vještine: - Student je u stanju prepoznati temeljne institute bračnog prava u

praksi - Student je sposoban subsumirati jednostavnija činjenična stanja

pod odgovarajuću pravnu normu kako bi riješio određeni problem iz bračnog prava

- Student je u stanju odlučiti koji je pristup adekvatan rješavanju datog problema

- Student je u stanju da formulira argumente kako bi potkrijepio predloženi način rješavanja problema

c) kompetencije: - Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju studentu da

savlada druge predmete koji se izučavaju u okviru Katedre za građansko pravo

- Student je u stanju da rješava jednostavnije zadatke (zadate praktične slučajeve) samostalno u poznatim uvjetima



Elementi praćenja i provjere znanja

ECTS Procentualni udio u ocjeni

1) Prva provjera znanja 2,0 40% (40 bodova) 2) Aktivnost u nastavi 0,5 10% (10 bodova) 3) Završni ispit 2,5 50% Ukupno: 5 100%

Prva provjera znanja je pisani test u kojem se vrednuje znanje studenta iz sljedećih tematskih cjelina: pojam porodičnog prava, predmet, sadržaj i razvoj porodičnog prava, izvori i načela porodičnog prava, porodica i brak u međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima, pojam i razvoj instituta braka, pojam, predmet i obilježja bračnog prava, izvori bračnog prava, načela bračnog prava, teorije o pravnoj prirodi braka, pretpostavke, postupak i nadležnost organa za sklapanje braka, forme sklapanja braka, dejstva braka, prestanak braka, zaštita djece u bračnim sporovima. Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati sve predviđene nastavne oblike rada (predavanja, vježbe, konsultacije). Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave i evidentira se aktivnost studenata na predavanjima i vježbama. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom januarsko-februarskom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:

Ocjena Bodovi 10 (A) 95 – 100 (izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama) 9 (B) 85 – 94 (iznad prosjeka sa ponekom greškom) 8 (C) 75 – 84 (prosječan sa primjetnim greškama) 7 (D) 65 – 74 (općenito dobar ali sa značajnim nedostacima) 6 (E) 55 – 64 (zadovoljava minimalne uslove)

5 (F,FX) Manje od 55 (ne zadovoljava minimalne uslove) Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij. Osim toga Nastavno-naučno vijeće utvrđuje način vrednovanja znanja i strukturu bodova za vanredne i DL studente.

Literatura

Obavezna literatura: Traljić, N., Bubić, S., Bračno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2007. Porodični zakon F BiH ( Sl. list F BiH br. 35/06, 31/14). Porodični zakon RS ( Sl. glasnik RS, br. 54/02, 63/14). Porodični zakon Brčko Distrikta BiH Konvencija UN o pravima djeteta Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda

Dopunska literatura: M. Alinčić, A. Bakarić-Mihanović, D. Hrabar, D. Jakovac-Lozić, A. Korać, Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb 2007. Draškić, M. Porodično pravo i prava deteta, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Javno preduzeće “Službeni glasnik“, Beograd, 2007. Porodični zakon BiH ( Sl. R. BiH 21/79, Sl. R. BiH 42/89.) Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima).


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Ustavno pravo I IUR 421



Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Ustavno pravo

Status predmeta Obavezni



3 1 - 1


45 P + 15 V + 15 SP

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: II godine studija /III semestra; uvjete za prenos predmeta u V semestar/III godinu studija; uvjete za koliziju na I godini studija prava.


Predmet je namijenjen za sticanje znanja i vještina iz područja organizacije državne vlasti, osnovnih načela uspostave demokratske države i vladavine prava, te ljudskih prava i sloboda. Cilj prema kojem su usmjerene studentske aktivnosti u procesu učenja je razumijevanje, usvajanje i ovladavanje ključnim pojmovima, institutima i kategorijama ustavnog prava putem kojih će studenti steći spoznaje o: ustavnom pravu kao

temeljnoj grani pravnog sistema, razumjeti način organizacije državne vlasti u skladu sa načelima narodnog suvereniteta, podjele vlasti, predstavničke vladavine, zaštite ljudskih prava i sloboda i vladavine prava. Specifičan cilj predmeta je osvijestiti studente o odnosu ustava i ustavne vladavine, te koncepta zaštite ljudskih prava kao jednog od primarnih zadataka moderne demokratske države. U vezi s tim, studente će se upoznati sa načelima ustavosti i zakonitosti, te osposobiti za razumijevanje različitih sistema i institucija nadzora ustavnosti zakona. Konačno, cilj predmeta je vezan za poznavanje ustavnog sistemna Bosne i Hercegovine, sa posebnim akcentom na faze u ustavnom razivtku BiH, te preduslovima za razvoj demokratije i uspostavljanje stabilne i funkcionalne države.


1. Uvod u ustavno pravo/ Pojam, predmet, metod ustavnog prava, odnos ustavnog prava i drugih grana prava, sadržaj ustavnog prava, ustavna načela – dvije sedmice 2.Izvori ustavnog prava/ Pojam izvora ustavnog prava, izvori ustavnog prava BiH – jedna sedmica 3. Pojam ustava/ ustav u formalnom i materijalnom smislu, savremene podjele ustava, revizija ustava, revizija Ustava BiH – dvije sedmice 4. Ustavna vladavina/ Pojam i razvitak ustavne vladavine; razvoj ustavnosti u BiH – dvije sedmica 5. Ljudska prava i osnovne slobode/ teorijska shvatanja o ljudskim pravima, međunarodni standradi prava čovjeka, ljudska prava I generacije, ljudska prava II generacije, ljudska prava III generacije, ustavne garancije ljudskih prava u BiH – tri sedmice 6. Kontrola ustavnosti i zakonitosti/ vladavina prava i pravna država, načelo ustavnosti, načelo zakonitosti, sistemi kontrole ustavnosti i zakonitosti, kontrola ustavnosti i zakonitosti u BiH – dvije sedmice 7. Temelji državne vlasti – pojam i načelo suvereniteta, načelo predstavničke vladavine, pojam i oblici ostvarivanja neposredne demokratije, referendum, građanska inicijativa i pravo peticije – jedna sedmica U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definisati, opisati, označiti, prepoznati mjesto ustavnog prava u pravnom sistemu, izvore ustavnog prava, prirodu ustava kao najvišeg pravnog akta; sadržaj i strukturu ustavnih odredbi u svjetlu načela organizacije državne vlasti i koncepta ljudskih prava Na razini razumijevanja: analizirati ustav kao pravni i politički akt, uporediti pojmove, kategorije i institute s obzirom na vrste ustava, razumijeti specifičnosti međunarodne zaštite ljudskih prava. b) vještine: interpretiranje i procjenjivanje odgovarajućih pitanja u oblasti formalne i materijalne ustavnosti zakona i drugih pravnih akata, oblika neposrednog odlučivanja građana, te primjenu odgovarajućih rješenja u oblasti ostvarivanja i zaštite ljudskih prava i sloboda. c) kompetencije: osposobljenost za rad i upravljanje na

poslovima pravnih akata, odnosno pravne profesije.

Način izvođenja nastave Predavanja, vježbe, eseji, studenska praksa, konsultacije




Opterećenje u ECTS Udio (%) u ocjeni

1. Prvi parcijalni test

2 35 %

2. Vježba 1 10% 3. Studentska praksa

2 20 %

4. Završna evaluacija znanja /Završni ispit

2 35 %

Ukupno 7 100 % Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definisati pojmove, kategorije i institute ustavnog prava, objasniti sadržaj, strukturu i osnovna obilježja ustava kao najvišeg pravnog i političkog akta, objasniti razvoj ustavnosti u uporedom pravu i u BiH, te znati objasniti strukturu, temeljna obilježja, način revizije Ustava BiH. Vježba se može izvoditi kao seminar, debatno-istraživački projekt ili esej u kojem se analizira važno pitanje ili institut ustavnog prava, a što zahtjeva razmatranje relevantne literature, pravnih izvora, sudske prakse, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Studentska praksa je praktična nastava koja se realizuje s ciljem pripreme studenata za poslove koje će moći obavljati iz područja ustavnog prava. Nakon obavljene studentske prakse studenti izrađuju: izvještaj i akt relevantan za predmet praktičnog rada i za uočeni pravni problem. Na ispitnom roku studenti odgovaraju na pitanja koja su bila obrađena kroz praksu i koja su dio ponuđenih pravnih rješenja. Završni ispit je usmeni ili pismeni ispit koji se sastoji od provjere, razumijevanja osnovnih teorija i koncepta ljudskih prava, sistema međunarodne zaštite ljudskih prava, te sistema zaštite ljudskih prava u BiH, razumijevanje načela vladavine prava, ustavnosti i zakonitosti, kao i primjene relevantnih izvora prava u konceptu nadzora ustavnosti zakona i drugih pravnih akata u odgovarajućim sistemina kontrole ustavnosti. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test a) - od 0 do 35 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno osvojenih 20 bodova) b) Vježba (seminar; debatno-istraživački projekt; esej) 0 - 10 bodova c) Studentska praksa 0 – 15 bodova c) Završni ispit - od 0 do 40 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je

minimalno osvajanje 25 bodova) Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova osvojenih tokom semestra. Studenti koji polože prvi parcijalni test, završni ispit i ostvare bodove iz studentske prakse, a ne ostvare bodove na osnovu učešća u predviđenoj vježbi, mogu na završnom i popravnom ispitu osvojiti maksimalno 90 boda što nosi ocjenu 9 (devet). Student ostvaruje pravo izlaska na završni ispit ako je na prvom parcijalnom testu ostvario najmanje 20 bodova i bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa čl.64 ZVO. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene.Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Ustavno pravo, S.Sokol/B. Smerdel, Zagreb, 2006. Razvoj ustavnosti u BiH, N.Duvnjak Dejtonski mirovni sporazum Ustav FBiH – neslužbeni prečišćeni tekst Ustav RS – neslužbeni prečišćeni tekst Dopunska Ustavno pravo BiH, N.Ademović,J.Marko,G.Marković, 2012. Ustavno pravo, N. Pobrić, Mostar, 2000. Ustavno pravo, K., Trnka, Sarajevo, 2006. Sistem ljudskih prava, J., Bakšić-Muftić, Sarajevo 2002. Državno pravni i politički razvitak Bosne i Hercegovine, O.Ibrahimagić, Sarajevo, 2009.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Uvod u građansko pravo IUR 621



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Građansko pravo i Građansko procesno pravo




3 1 - -


45 P + 15 V

Preduvjeti za upis



Studenti treba da steknu temeljna znanja iz predmeta koji je uvodni za čitav niz predmeta koji se izučavaju na prvom i drugom ciklusu na Pravnom fakultetu u Sarajevu odnosno općenito u toku pravničkog obrazovanja. Studenti se upoznaju sa uvodnim temama i općim pitanjima teorije građanskog prava, ukratko sa njegovom evolucijom, a zatim sa temeljnim institutima Građanskog prava: subjektima, objektima, građanskopravnim odnosom, subjektivnim građanskim pravima i opštom teorijom pravnih poslova.


I. POJAM GRAĐANSKOG PRAVA - 1. Pojam, predmet i metod građanskog prava; 2. Razgraničenje građanskog prava od ostalih grana prava; 3. Građansko pravo u opštem pravnom sistemu; 4. Sistem građanskog prava; 5. ”Evropeizacija” građanskog prava II. IZVORI GRAĐANSKOG PRAVA - 1. Pojam i vrste izvora građanskog prava; 2. Značaj privatnopravne regulacije u okviru EU; 3. Izvori građanskog prava u BiH (Ustav, međunarodni sporazumi, zakoni, podzakonski akti, običaji i uzanse; sudska praksa i pravni standardi; pravna nauka kao izvor Građanskog prava); 4. Primjena i tumačenje građanskopravnih propisa III. SUBJEKTI GRAĐANSKOG PRAVA - 1. Uopšte o subjektima Građanskog prava; 2. Fizička lica (postanak i prestanak, pravna i poslovna sposobnost); 3. Pravna lica (postanak i prestanak, pravna i poslovna sposobnost, vrste pravnih lica) IV. GRAĐANSKO-PRAVNI ODNOS - 1. Pojam i elementi građanskopravnog odnosa; 2. Pravne činjenice kao osnova građanskopravnih odnosa; 3. Objektivno i subjektivno građansko pravo; 4. Priroda i sadržina subjektivnog građanskog prava; 5. Klasifikacija građanskih prava; 6. Objekti građanskopravnog odnosa; 7. Imovina i pravni promet; 8. Lična prava

V. PRAVNI POSLOVI - 1. Pojam i elementi pravnog posla; 2. Vrste pravnih poslova; 3. Izjava volje u pravnim poslovima; 4. Neslaganje volje i izjave; 5. Kauza pravnih poslova 6. Ograničenje pravnih poslova; 7. Tumačenje pravnih poslova; 8. Zastupništvo; 9. Nevažeći pravni poslovi VI. VRŠENJE I ZAŠTITA SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA - 1. Vršenje subjektivnih građanskih prava; 2. Zaštita građanskih subjektivnih prava; 3. Zastarjelost i prekluzivni rokovi U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.



a) znanje: (činjenično i teorijsko)

- Student ima znanja iz osnovnih pojmova i principa građanskog prava

- Student je osposobljen primijeniti opće institute i načela građanskog prava pri izučavanju svih drugih predmeta iz građanskopravne oblasti

b) vještine: - Student je u stanju prepoznati temeljne institute građanskog

prava u praksi - Student je sposoban subsumirati jednostavnija činjenična stanja

pod odgovarajuću pravnu normu kako bi riješio određeni problem iz uvoda u građansko pravo




savlada druge predmete koji se izučavaju u okviru Katedre za građansko pravo






1) Prva provjera znanja 2,8 40% (40 bodova) 2) Aktivnost u nastavi 0,7 10% (10 bodova) 3) Završni ispit 3,5 50% Ukupno: 7 100%

Prva provjera znanja je pisani test u kojem se vrednuje znanje studenta vezano za predmet i metod građanskog prava, izvore građanskog prava, te rješava praktični zadatak iz oblasti pravne i poslovne sposobnosti sposobnosti fizičkih i pravnih lica. Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati sve predviđene nastavne oblike rada (predavanja, vježbe, konsultacije). Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave i evidentira se aktivnost studenata na predavanjima i vježbama. Završni ispit obuhvata gradivo koje nije obuhvaćeno prvom provjerom znanja i uključuje i rješavanje praktičnih zadataka. Završni ispti se polaže u redovnom i popravnom januarsko-februarskom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:



Literatura

Obavezna literatura: - Vedriš, Martin/Klarić, Petar, Građansko pravo, Informator, Zagreb, 1996 (kao i sva novija izdanja), Opšti dio, str. 1-151, Ugovor o punovlašću, str. 409-414 - Zakon o obligacionim odnosima - Porodični zakon Federacije BiH Dopunska literatura: - Vladimir V. Vodinelić, Građansko pravo, Uvod u građansko pravo i opšti deo građanskog prava, Drugo, izmenjeno i

dopunjeno izdanje, Beograd 2014 Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.



II – godina – IV semestar


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Krivično pravo II IUR 522


Cikus Godina Semestar Broj ECTS kredita I II IV 5





3 1 - 2


45 P + 15 V + 30 SP

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis II godine studija/IV semestra; uvjete za koliziju na II godini studija prava


Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima krivičnog prava kao pravne nauke i kao grane pozitivnog prava, odnosno zakonodavstva koji se odnosi na saučesništvo u ostvarenju krivičnog djela, na sistem krivičnih sankcija i na posebni dio krivičnog zakonodavstva u cilju razvijanja sposobnosti samostalne teorijske i stručne analize tih pojmova; student se osposobljava za rad u pravosudnim institucijama.

15. Uvodno predavanje, način rada, način ocjenjivanja 16. Saučesništvo u krivičnom djelu 17. Učiniteljstvo i saučiniteljstvo 18. Podstrekavanje


19. Pomaganje 20. Sistem krivičnih sankcija u domaćem krivičnom pravu 21. Odmjeravanje kazne 22. Mjere upozorenja (uslovna osuda i sudska opomena) 23. Mjere sigurnosti 24. Alternativne mjere i krivične sankcije prema maloljetnicima 25. Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i

pravne posljedice osude 26. Krivična djela propisana u KZ BiH (izabrane grupe) 27. Krivična djela propisana u KZ FBiH (izabrane grupe) 28. Analiza nekih najtipičnijih krivičnih djela


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

a) znanje: na razini činjenica: definirati saučesništvo i sve njegove oblike, upoznati se sa sistemom krivičnih sankcija u našem krivičnom pravu i znati prepoznati osnovna obilježja najtipičnijih krivičnih djela. Na razini razumijevanja: znati razlikovati oblike saučesništva, uvjete za postojanje saučesništva, pojedine krivične sankcije i obilježja najtipičnijih krivičnih djela; b) vještine: uočavanje i rješavanje specifičnih pravnih pitanja u oblasti saučesništva, krivičnih sankcija i posebnog dijela krivičnog zakona uz korištenje odgovarajućih pravnih metoda; c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru krivičnog pravosuđa, ili drugih nadležnih ustanova koje se bave preventivnim i represivnim aktivnostima na suzbijanju kriminaliteta.




Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni


2 40 %

2. Vježba 0,5 10 % 3. Studentska praksa

0,5 10 %

4. Završna evaluacija znanja/završni ispit

2 50 %

Ukupno 5 100 % Provjera znanja u toku semestra – parcijalni ispit je pismeni ili usmeni način provjeravanja znanja. Student treba pokazati znanje o osnovnim pojmu i vrstama saučesništva. Distribucija bodova (bodovi/ocjena): 40-10; 38-9; 36-8; 34-7; 30-6; 29-5. Vježba je pismena izrada analize određenih slučajeva na osnovu relevantnih pravnih izvora i sudske praske. Distribucija bodova (bodovi/ocjena): 10-10, 9-9, 8-8, 7-7, 6-6, 5-5. Završna evaluacija znanja/završni ispit je pismeni ili usmeni način provjeravanja znanja. Student treba pokazti znanje o

sistemu krivičnih sanckija u BiH kao i o najtipičnijim krivičnim djelima. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzri utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata, kroz distribuciju bodova gore naznačenu. Studentska praksa je praktična nastava koja se realizuje kako bi se student pripremio za praktičnu prijemnu pozitivnog krivičnog materijalnog zakonodavstva. Nakon obavljene studentske prakse student je u mogućnosti da jedan događaj (činjenični opis) podvede pod pravnu normu i na osnovu teoretskog znanja o institutima materijalnog krivičnog prava riješi hipotetički slučaj ili slučaj iz prakse. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: 10 (A) - 95-100; 9 (B) - 85-94; 8 (C) - 75-84; 7 (D) - 65-74; 6 (E) - 55-64; 5 (F, FX) - 0- 54. Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij.

Literatura


3. Petrović, B., Jovašević, D., Ferhatović, A. (2016). Krivično pravo II, Sarajevo: Pravni fakultet.


6. Babić, M., Marković, I. (2009). Krivično pravo Posebni dio. Treće izdanje. Banja Luka: Pravni fakultet.

7. Derenčinović, D. (ur.). (2013). Posebni dio kaznenog prava. Zagreb: Pravni fakultet.

8. Komentari krivičnih zakona Bosne i Hercegovine. 9. Tomić, Z. (2007). Krivično pravo, Posebni dio. Sarajevo: Pravni

fakultet. Način praćenja kvalitete koja osiguravaju ishode učenja



Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Nasljedno pravo IUR 623


Ciklus Godina Semestar Broj ECTS kredita I II IV 3





2 - - _


30P

Preduvjeti za upis



Cilj predmeta je da se student upozna sa osnovama materijalnopravnog nasljednog uređenja kao i sa ostavinskim postupkom. Student usvaja temeljna znanja i temeljne institute nasljednog prava i savladava osnovne vještine rješavanja problema iz nasljednog prava. Studenti treba da budu u stanju da obrade pravna pitanja koja se postavljaju u vezi sa otvaranjem nasljeđa jednog lica te da budu u stanju da u stvarnom ili hipotetičkom slučaju mogu odrediti nasljednike, veličinu njihovih nasljednih dijelova i sastav zaostavštine, kao i riješiti eventualna procesna pitanja koja se s tim u vezi postavljaju.


Pojam i osnovna načela nasljednog prava. 1. Pretpostavke za nasljeđivanje – smrt ostavioca, postojanje

nasljednika, zaostavština, prijem i odricanje od nasljeđa, osnov pozivanja na nasljeđe.

2. Zakonsko nasljeđivanje – činjenice za određivanje zakonskih nasljednika, raspored zakonskih nasljednika.

3. Nužno nasljeđivanje – pojam i pravna priroda, vrste nužnih nasljednika i njihov raspored, zaštita nužnog nasljednog dijela.

4. Nasljeđivanje na osnovu testamenta – pojam i karakteristike testamenta, vrste testamenta, uvjeti za valjanost.

5. Nasljedno-pravni ugovori – ugovor o nasljeđivanju, ugovor o nasljeđivanju koje nije otvoreno, ugovor o doživotnom izdržavanju, ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života ostavioca.

6. Ostavinski postupak – pojam i načela, tok postupka. U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.




- Student posjeduje znanje iz osnovnih pojmova i principa nasljednog prava

- Student razumije nasljednopravne odnose - Student može razumjeti i riješiti sva pravna pitanja koja se

postavljaju u vezi sa jednim nasljednopravnim odnosom od određivanja nasljednika, veličine njihovih nasljednih dijelova i sastava zaostavštine, do eventualnih procesnih pitanja koja se s tim u vezi javljaju.

b) vještine: - Student može primijeniti stečena znanja na konkretni

nasljednopravni odnos (nasljednopravni problem) i riješiti pravna pitanja s tim u vezi

- Student je u stanju prikupiti i organizirati informacije u vezi sa konkretnim nasljednopravnim odnosom i jasno ih predočiti u verbalnoj i pisanoj formi



c) kompetencije: - Student je osposobljen da primjenjuje propise nasljednog prava - Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju studentu da

nastavi studij na drugom ciklusu u zemlji i inostranstvu gdje će ova temeljna znanja moći produbiti (stečene vještine učenja nužne za dalji studij)

- Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju snalaženja sa problemima nasljednog prava u profesionalnoj praksi i osnova su za praktično usavršavanje kao i polaganje daljih stručnih ispita (stečene vještine primjerene za zapošljavanje i cjeloživotno učenje)

Način izvođenja nastave Predavanja, prezentacije, konsultacije.




1) Prva provjera znanja 1,5 50% (50 bodova) 2) Aktivnost u nastavi 0,3 10% (10 bodova) 3) Završni ispit 1,2 40% (40 bodova) Ukupno: 3 100%

Prva provjera znanja je pisani test u kojem se vrednuje znanje studenta vezano za načela nasljednog prava, prelaz zaostavštine na nasljednike, sastav zaostavštine te zakonsko i nužno nasljeđivanje i to tako što student rješava praktični zadatak koji obuhvata sve navedene elemente. Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati predviđene oblike izvođenja nastave. Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom

izvođenju nastave tako što se studentima kod predavanja iz zakonskog i nužnog nasljeđivanja unaprijed u elektronskoj formi dostavljaju zadaci (konkretni nasljednopravni slsučajevi), koje studenti pripremaju i rješavaju zajedno sa predmetnim nastavnikom na časovima predavanja. Aktivnost studenata na predavanjima se evidentira. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom junsko-julskom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:

Ocjena Bodovi 10 (A) 95 – 100 (izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa

neznatnim greškama) 9 (B) 85 – 94 (iznad prosjeka sa ponekom greškom) 8 (C) 75 – 84 (prosječan sa primjetnim greškama) 7 (D) 65 – 74 (općenito dobar ali sa značajnim nedostacima) 6 (E) 55 – 64 (zadovoljava minimalne uslove)


Literatura

Obavezna literatura: D. Bago, N. Traljić, M. Povlakić, Z. Petrović, Nasljedno pravo, Sarajevo 1991. M. Povlakić/D. Softić Kadenić, Da li je potrebno u nasljedno pravo u Bosni i Hercegovini uvesti nove forme raspolaganja mortis causa? Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakoonodavstva i pravne prakse, Mostar, 10 (2012) M. Povlakić, Učešće notara u ostavinskom postupku u pravu entiteta u BiH de lege lata i de lege ferenda, Jahorina, 2013 M. Povlakić, Reforma zakonskog nasljeđivanja u BiH i regionu, Jahorina, 2012 Zakon o nasljeđivanju, Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH 80/2014) Dopunska literatura: N. Gavella, V. Belaj, Nasljedno pravo, Zagreb, 2003. Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave.

Konsultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Porodično pravo II IUR 921







3 1 - 1


45 P + 15 V + 15 SP

Preduvjeti za upis



Usvajanje temeljnih znanja iz ove discipline kako bi studenti shvatili suštinu pojedinih ustanova i razloge za njihovo uređenje na način na koji je to urađeno u našem pravu. Osposobljavanje studenata za kompariranje ustanova našeg porodičnog prava sa odgovarajućim ustanovama u uporednom i evropskom pravu, te analiziranje domaće i evropske sudske prakse u skladu sa obavezama koje proističu i međunarodnih dokumenata o ljudskim pravima a posebno onih koji se bave pravima djeteta.


Prva tematska cjelina: Uvod: Pojam i predmet roditeljskog staranja; Izvori i načela roditeljskog prava Druga tematska cjelina: Odnosi roditelja i djece: O odnosima roditelja i djece uopće; Prava i dužnosti roditelja i djece prema Konvenciji o pravima djeteta; Porodični status djeteta; Vansudsko utvrđivanje porijekla djeteta; Sudsko utvrđivanja porijekla djeteta; Regulacija potpomognute oplodnje Treća tematska cjelina: Usvojenje: Pojam, razvoj i značaj instituta usvojenja; Vrste usvojenja; Pretpostavke i nadležnost organa za zasnivanje usvojenja; Postupak za zasnivanje usvojenja; Dejstva usvojenja; Prestanak usvojenja Četvrta tematska cjelina: Roditeljsko staranje: Pojam i sadržaj roditeljskog staranja; Ostvarivanje roditeljskog staranja; Mjere radi zaštite prava i interesa djeteta; Prestanak roditeljskog staranja; Ostvarivanje roditeljskog staranja nakon punoljetstva djeteta Peta tematska cjelina: Starateljstvo: Pojam i svrha starateljstva; Organ starateljstva; Staralac; Starateljstvo nad maloljetnicima; Starateljstvo nad licima kojima je oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost; Starateljstvo za posebne

slučajeve





- Student ima znanja iz osnovnih pojmova i principa roditeljskog i starateljskog prava

- Student ima znanja o pravima djeteta - Student je u stanju razumjeti i riješiti sva pravna pitanja koja se

postavljaju u vezi sa jednim srednje složenim porodičnopravnim odnosom od njegovog zasnivanja, i sadržaja do prestanka.

b) vještine: - Student je u stanju da kritički razumije principe roditeljskog i

starateljskog prava - Student može primijeniti stečena znanja na konkretni

porodičnopravni odnos i riješiti pravna pitanja s tim u vezi - Student je u stanju odlučiti koji je pristup adekvatan rješavanju

datog problema - Student je u stanju da formulira argumente kako bi potkrijepio

predloženi način rješavanja problema

c) kompetencije: - Student je osposobljen da primjenjuje propise primenjive na

datu oblast - Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju studentu da


- Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju rješavanje problema koji iz ove oblasti proističu u profesionalnoj praksi i osnova su za praktično usavršavanje kao i polaganje daljih stručnih ispita (stečene vještine primjerene za zapošljavanje i cjeloživotno učenje)

Način izvođenja nastave Predavanja, vježbe, studentska praksa, konsultacije




1) Prva provjera znanja 1,5 30% 2) Aktivnost u nastavi 0,5 10% 3) Studentska praksa 1 20% 4) Završni ispit 2 40% Ukupno: 5 100%

Prva provjera znanja je pisani test u kojem se vrednuje znanje studenta vezano za sljedeće tematske cjeline: Pojam i predmet roditeljskog staranja, Izvori i načelima roditeljskog prava; Odnosi roditelja i djece: Prava i dužnosti roditelja i djece prema Konvenciji o pravima djeteta; Porodični status djeteta;

Vansudsko utvrđivanje porijekla djeteta; Sudsko utvrđivanja porijekla djeteta; Regulacija potpomognute oplodnje te Usvojenje uz pisanje odgovarajućih podnesaka te rješavanja jednostavnih praktičnih zadataka iz predstavljenih tematskih cjelina. Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati sve predviđene nastavne oblike rada (predavanja, vježbe, konsultacije). Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave i evidentira se aktivnost studenata na predavanjima i vježbama. Studentska praksa je praktična nastava koja se realizira sa ciljem pripreme studenata za obavljanje poslova iz područja roditeljskog i starateljskog prava. Studentska praksa će biti usmjerena prema sporovima koji proističu iz odnosa roditelj-dijete, kao i svim drugim postupcima koji imaju za cilj pružiti zaštitu djetetu. Na kraju obavljene prakse student će biti osposobljen da sačiniti odgovarajući podnesak prema zadatom slučaju, a na završnom ispitu student odgovara na pitanja vezana za institute i probleme koji su bili predmetom studentske prakse. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom junsko-julskom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:



Literatura

Obavezna literatura: Traljić, N., Bubić, S., Roditeljsko i starateljsko pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2007. Porodični zakon F BiH ( Sl. list F BiH, 35/06, 31/14). Porodični zakon RS ( Sl. glasnik RS, br. 54/02, 63/14). Porodični zakon Brčko Distrikta BiH Konvencija UN o pravima djeteta Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Dopunska literatura: M. Alinčić, A. Bakarić-Mihanović, D. Hrabar, D. Jakovac-Lozić, A. Korać, Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb 2007. Marija Draškić, Porodično pravo i prava deteta, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Javno preduzeće “Službeni glasnik“, Beograd, 2007. Porodični zakon BiH ( Sl. R. BiH 21/79, Sl. R. BiH 42/89.)

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Stvarno pravo IUR 622







3 1 - 1


45 P + 15 V + 15 SP

Preduvjeti za upis



Cilj predmeta Stvarno pravo je da studenti usvaje znanja i vještine iz oblasti stvarnog prava. Student treba da razumije i usvoji osnovne pojmove i principe stvarnog prava - studenti shvataju razlikovanje stvarnih od obligacionih prava i osnovna obilježja stvarnih prava, specifičnosti posjeda i njegove zaštite, osnove uređenja i načela zemljišnih knjiga, usvajaju institute stjecanja, gubitka i zaštite vlasništva i drugih stvarnih prava na pokretnim i nepokretnim stvarima. Interaktivna nastava, vježbe i studentska praksa imaju za cilj da studente pripreme da usvojena temeljna znanja mogu praktično primijeniti i da steknu vještine rješavanja problema iz stvarnog prava. Studenti treba da budu u stanju da obrade sva pravna pitanja koja se postavljaju u vezi sa jednim stvarnopravnim odnosom od njegovog zasnivanja, izvršavanja sadržaja do prestanka, kao i da uočavaju i rješavaju

konflikte više stvarnih prava na jednoj stvari Okvirni sadržaj predmeta

1. Uvod u stvarno pravo – Pojam i karakteristike stvarnih prava, razgraničenje od obligacionih prava, razvoj stvarnog prava u BiH, stvarno pravo u tranzicijskom procesu, pojam stvari i podjela.

2. Posjed – Pojam i funkcija posjeda, vrste posjeda, pravne posljedice posjeda

3. Javni registri nepokretnosti – Pravni režim nepokretnosti, pojam i značaj zemljišnih knjiga. Osnovne crte istorijskog razvitka evidencije nepokretnosti u BiH, vrste evidencije nepokretnosti u BiH (zemljišne knjige, katastar nepokretnosti, knjiga položenih ugovora), načela zemljišnih knjiga.

4. Posjed – Pojam i funkcija posjeda, vrste posjeda, pravne posljedice posjeda

5. Pravo vlasništva – pojam i karakteristike prava vlasništva, garancija i ograničenje prava vlasništva, suvlasništvo i zajedničko vlasništvo, etažno vlasništvo, stjecanje, zaštita i prestanak prava vlasništva.

6. Stvarna pravo na tuđoj stvari – Pojam i funkcije založnog prava, razlikovanje stvarnih i ličnih sredstava osiguranja potraživanja, moderne tendencije u razvitku založnog prava, hipoteka i zemljišni dug, pignus i bezposjedovna registrirana zaloga), načela založnog prava. Pojam, karakteristike, sadržaj, zaštita i prestanak stvarnih i osobnih služnosti, realnih tereta, prava građenja





- Student ima znanja iz osnovnih pojmova i principa stvarnog prava

- Student ima znanja o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Student je u stanju razumjeti i riješiti sva pravna pitanja koja se

postavljaju u vezi sa jednim srednje složenim stvarnopravnim odnosom od njegovog zasnivanja, izvršavanja sadržaja do prestanka, kao i da uočavaju i rješavaju konflikte više stvarnih prava na jednoj stvari

b) vještine: - Student je u stanju da kritički razumije principe stvarnog prava - Student može primijeniti stečena znanja na konkretni

stvarnopravni odnos i riješiti pravna pitanja s tim u vezi - Student je u stanju odlučiti koji je pristup adekvatan rješavanju

datog problema - Student je u stanju da formulira argumente kako bi potkrijepio

predloženi način rješavanja problema

c) kompetencije: - Student je osposobljen da primjenjuje propise stvarnog prava - Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju studentu da

nastavi studij na drugom ciklusu u zemlji i inostranstvu gdje će

ova temeljna znanja moći produbiti (stečene vještine učenja nužne za dalji studij)

- Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju snalaženje sa problemima stvarnog prava u profesionalnoj praksi i osnova su za praktično usavršavanje kao i polaganje daljih stručnih ispita (stečene vještine primjerene za zapošljavanje i cjeloživotno učenje)





1) Prva provjera znanja 2,4 40% 2) Aktivnost u nastavi 0,2 3,34% (3,34 boda) 3) Studentska praksa 1 16,66% (16,66

bodova) 4) Završni ispit 2,4 40% Ukupno: 6 100%

Prva provjera znanja je pisani test u kojem se vrednuje znanje studenta vezano za osnovne pojmove stvarnog prava (predmet reguliranja, objekti, načela, razlikovanje od drugih grana prava, uloga posjeda i zemljišnih knjiga), te rješava praktični zadatak iz zaštite posjeda. Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati sve predviđene nastavne oblike rada (predavanja, vježbe, konsultacije). Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave i evidentira se aktivnost studenata na predavanjima i vježbama. Studentska praksa je praktična nastava koja se realizira sa ciljem pripreme studenata za obavljanje poslova iz područja stvarnog prava. Studentska praksa će se odnositi na pitanja zaštite posjeda, zaštita vlasništva i drugih stvarnih prava. Na kraju obavljene prakse će student sačiniti tužbu prema zadatom slučaju, a na završnom ispitu student odgovara na pitanja vezana za institute i probleme koji su bili predmetom studentske prakse. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom junsko-julskom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:



Literatura

Obavezna literatura: - Martin Vedriš – Petar Klarić: Građansko pravo, Zagreb, 1996.g. (Stvarno pravo, str. 135 – 265. Dodatno: pravo zadržanja, str. 314 - 316); - Povlakić. M. U Bikić/Povlakić/Suljević/Plavšić, Notarsko pravo, Sarajevo 2013, poglavlja koja se odnose na etažno vlasništvo, pravo građenja, zemljišni dug (str. 319 - 410); Literatura je dostupna u biblioteci Fakulteta ali se dodatno ovaj materijal dostavlja studentima u elektronskoj formi na web stranici Fakulteta; - Povlakić M., Transformacija stvarnog prava u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2009, poglavlje koje se odnosi na stjecanje prava vlasništva na nekretninama i pravni režim gradskog građevinskog zemljišta (str. 81 - 166); Literatura je dostupna u biblioteci Fakulteta ali se dodatno ovaj materijal dostavlja studentima u elektronskoj formi na web stranici Fakulteta; - Zakon o stvarnim pravima (Sl.n. FBiH 66/13, 100/13) - Zakon o zemljišnim knjigama (Sl.n. FBiH 58/2002, 58/02, 19/03 i 54/04) - Porodični zakon Federacije BiH (Sl.n. FBiH 35/2005) - Zakon o građevinskom zemljištu (Sl.n. FBiH 25/03) - Okvirni zakon o zalozima (Sl. gl. BiH 28/2004) Dopunska literatura: - Babić/Hašić/Medić/Povlakić/Velić, Komentar Zakona o stvarnim pravima FBiH, Sarajevo, 2014 - N. Gavella i drugi, Stvarno pravo, 2. izdanje, Zagreb, 2007. Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu Katedra za državno i međunarodno javno pravo


Ustavno pravo II

IUR 422



Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Ustavno pravo




3 1 - -


45 P + 15 V

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: II godine studija /III semestra; uvjete za prenos predmeta u V semestar/III godinu studija; uvjete za koliziju na I godini studija prava)


Predmet je namijenjen za sticanje znanja i vještina iz područja temeljnih načela izbornog prava, organizacije državne vlasti shodno načelima podjele i jedinstva vlasti, te osnovnih elemenata složenih država i državnih zajednica. Cilj prema kojem su usmjerene studentske aktivnosti u procesu učenja je razumijevanje, usvajanje i ovladavanje ključnim pojmovima, institutima i kategorijama izbornog prava putem kojih će studenti steći spoznaje o: evoluciji i vrstama biračkog prava, različitim izbornim sistemima, te utjecaju izbornog sistema na ustavni sistem. Specifičan cilj predmeta je osvijestiti studente o temeljnim pitanjima organizacije državne vlasti, te posebnostima i sadržaju zakonodavne, izvršne i sudske funkcije. U vezi s tim, cilj je studente upoznati sa načelima podjele i jedinstva vlasti i oblicima njihove primjene u uporednom ustavnom pravu. Konačno, cilj predmeta je vezan za poznavanje organizacije vlasti u Bosni i Hercegovini, sa posebnim akcentom na specifičnosti BiH kao složene države.


1.Izborni sistem/ Temeljna načela i instituti izbornog prava, izborni sistemi i utvrđivanje izbornih rezultata, izborni sistem u Bosni i Hercegovini – tri sedmice 2. Temeljna pitanja ustrojstva državne vlast/ Predstavnička tijela, struktura, ustrojstvo, funkcije – opšti osvrt, zakonodavni postupak; razlikovanje državnih funkcija i sadržaj izvršne vlasti, pojam poremećaja nadležnosti – tri sedmice 3. Načela podjele i načelo jedinstva vlasti i oblici njihove primjene/ Načelo podjele i načelo jedinstva vlasti, skupštinski sistem, parlamentarizam, predsjednički sistem - tri sedmice 4. Ustrojstvo vlasti u Bosni i Hercegovini/ Organizacija vlasti u Federaciji BiH, Republici Srpskoj, Kantonalne vlasti, Brčko distrikt, lokalna samouprava u BiH – tri sedmice 5. Složene države i državne zajednice/ pregled istorijskog razvitka, razlikovanje federacije i konfederacije, Evropska unija

kao složena zajednica – jedna sedmica U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definisati, opisati, označiti, prepoznati: odnos izbornog i ustavnog prava, izvore izbornog prava, sadržaj zakonodavne i izvršne funkcije, primjenu načela podjele i jedinstva vlasti u kontekstu organizacije državne vlasti, osnovna obilježja i vrste složenih država. Na razini razumijevanja: razumjeti pojam i evoluciju biračkog prava, analizirati utjecaj izbornog sistema na stranački sistem, uporediti pojmove, kategorije i institute sistema skupštinske, predsjedničke i parlamentarne vlade, razumjeti pravnu prirodu složenih država b) vještine: interpretiranje, procjenjivanje i rješavanje odgovarajućih pitanja izbornog prava i zaštite biračkog prava, parlamentarne nepodudarnosti, zakonodavnog postupka, uplitanja izvršnih tijela u zakonodavnu funkciju. c) kompetencije: osposobljenost za rad i upravljanje na poslovima pravnih akata, odnosno pravne profesije







2,5 45 %

2. Vježba 1 10% 4. Završna evaluacija znanja /Završni ispit

2,5 45 %

Ukupno 6 100 % Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definisati pojmove, kategorije i institute izbornog prava, poznavati izborni sistem BiH objasniti sadržaj, strukturu i osnovna obilježja predstavničkih tijela, sadržaj izvršne funckije, teuplitanje izršnih tiojela u zakonodavnu funkciju. Vježba se može izvoditi kao seminar, debatno-istraživački projekt ili esej u kojem se analizira važno pitanje ili institut ustavnog prava, a što zahtjeva razmatranje relevantne literature, pravnih izvora, sudske prakse, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit je usmeni ili pismeni ispit koji se sastoji od provjere, razumijevanja načela podjele i jedinstva vlasti o oblika njihove primjene u skupštinskom, predsjedničkom i parlamentarnom sistemu organizacije vlade. Dalje, studenti trebaju pokazati znanje vezano za organizaciju vlasti na državnom, entiteskom i kantonalnom nivou u BiH, te poznavanje osnovnih načela lokalne samouprave.

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test a) - od 0 do 42 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno osvojenih 27 bodova) b) Vježba (seminar; debatno-istraživački projekt; esej) 0 - 16 bodova c) Završni ispit - od 0 do 42 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno osvajanje 28 bodova) Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova osvojenih tokom semestra. Studenti koji polože prvi parcijalni test i završni ispit, a ne ostvare bodove na osnovu učešća u predviđenoj vježbi, mogu na završnom i popravnom ispitu osvojiti maksimalno 84 boda što nosi ocjenu 8 (osam). Student ostvaruje pravo izlaska na završni ispit ako je na prvom parcijalnom testu ostvario najmanje 20 bodova i bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa čl.64 ZVO. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene.Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Ustavno pravo, S.Sokol/B. Smerdel, Zagreb, 2006. Dejtonski mirovni sporazum Ustav FBiH – neslužbeni prečišćeni tekst Ustav RS – neslužbeni prečišćeni tekst Dopunska Ustavno pravo BiH, N.Ademović,J.Marko,G.Marković, 2012. Ustavno pravo, N. Pobrić, Mostar, 2000. Ustavno pravo, K., Trnka, Sarajevo, 2006. Ustav iz nužde: Prilog konsolidaciji ustavnog prava Bosne i Hercegovine, E.Šarčević, Raspodjela zakonodavne nadležnosti između federacije i federalnih jedinica, I. Festić, Sarajevo 2003.



Lista izbornih predmeta I


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravna klinika iz ljudskih prava IUR 4310i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Teorija prava i države U realizaciji najmanje 50% nastavnih aktivnosti učestvuju stručnjaci iz prakse.

Status predmeta Izborni predmet


Predavanja(P); Vježbe(V); Seminar (S); Studentska praksa ( SP)

2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: II godine studija /IV semestra; uvjete za prenos predmeta u IV semestar/II godinu studija;


Svrha ovog predmeta jeste da obuči studente kako da unaprijede pravne vještine u susretu sa konkretnim slučajevima iz prakse vezanih za problematiku ljudskih prava. Unutar oblasti ljudskih prava, njihovog priznavanja, uživanja i zaštite svake godine se utvrđuje tema klinike «Ljudskih prava» koja je društvena aktuelna i koja zaslužuje posebnu pažnju. Osnovni cilj kliničkog obrazovanja jeste razvijanje analitičkog i kritičkog pristupa pitanjima ljudskih prava, razvijanje pravničkih vještina (analiza, prezentacija, razvijanje strategije unapređenja ljudskih prava).


Razvoj ideje o ljudskim pravima Klasifikacija ljudskih prava u pravnom poretku Instrumenti zaštite ljudskih prava Mehanizmi zaštite ljudskih prava Univerzalni, regionalni, lokalni sistemi zaštite ljudskih

prava Zabrana diskriminacije Razvijanje vještina zastupanja i pisanja pravnih akata

U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na

predmetu.


Znanja, vještine i kompetencije su međusobno čvrsto uvezana sa ishodima učenja na obaveznim nastavnim predmetima. Nakon uspješno savladanog ovog predmeta student će moći:

Razvijanje metoda pravne i činjenične analize slučaja Razvijanje praktičnih vještina prezentacije Razvijanje vještina u kontekstu organiziranja simuliranog

suđenja Zagovaranje ljudskih prava Interaktivni metod edukacije studenata za sticanje vještina koje

su neophodne za samostalno obavljanje buduće profesije. Način izvođenja nastave Predavanja, vježbe, eseji, studenska praksa, konsultacije






1 35 %

2. Vježba 0,5 25% 4. Završna evaluacija znanja /Završni ispit

1,5 40 %

Ukupno 3 100 % Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definisati ljudska prava i osnovne kategorije, te znanje o instrumentima zaštite ljudskih prava. Vježba se može izvoditi kao seminar, debatno-istraživački projekt ili esej u kojem se analizira važno pitanje zaštite ljudskih prava a što zahtjeva razmatranje relevantne literature, pravnih izvora, sudske prakse, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit je usmeni ili pismeni ispit koji se sastoji od provjere, razumijevanja različitih modela globalnih, regionalnih i nacionalnih mehanizama za zaštitu ljudskih prava. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test a) - od 0 do 35 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno osvojenih 20 bodova) b) Vježba (seminar; debatno-istraživački projekt; esej) 0 - 25 bodova c) Završni ispit - od 0 do 40 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno osvajanje 25 bodova) Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova osvojenih tokom semestra. Student ostvaruje pravo izlaska na završni ispit ako je na prvom parcijalnom testu ostvario najmanje 20 bodova i bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u

redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa čl.64 ZVO. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Muftić, Bakšić Jasna, Sistem ljudski prava, University Press Magistrat, Sarajevo, 2002 Kazazić, Vesna, Defterdarević Nadaždin Mirjana, Kotlo, Rebeka, Ljudska prava – praktikum, Centar za ljudska prava, Mostar, 2009. Miličević Neđo, Ljudska prava, Magistrat, Sarajevo 2000. Dopunska Međunarodni dokumenti za zaštitu ljudskih prava Zbirka presuda Evropskog suda za ljudska prava (e-baza HUDOC)





Izborno pravo

IUR 424i



Nositelj/i predmeta Odgovorni nastavnik/ci

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Ustavno pravo U realizaciji najmanje 50 % nastavnih aktivnosti učestvuju stručnjaci iz prakse.

Status predmeta Izborni

Sedmični broj nastavnih sati prema izvođenju nastave


2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: II godine studija /III semestra; uvjete za prenos predmeta u V semestar/III godinu studija; uvjete za koliziju na I godini studija prava)


Predmet je namijenjen za posebno i produbljeno znanje iz područja izbornog prava, te ostvarivanje i zaštitu biračkog prava. Cilj prema kojem su usmjerene studentske aktivnosti u procesu učenja vezuju se za sposobljavanje studenata za razumijevanje međunarodnih standarda o izbornom pravu i njihova upućenost u razne izborne sisteme i izborne tehnike preko kojih se oni ostvaruju i štite, što može značajno pomoći da izbori postanu siguran put demokratskog osvajanja i vršenja državne vlasti.


1. Funkcije i izazovi savremenog izbornog prava –jedna sedmica 2. Načela izbornog prava i međunarodni standradi – dvije sedmice 3.Reprezentativnost, uspostavljanje stabilne i efikasne vlasti i demokratsko razrješavanje konflikata – dvije sedmice 4. Modeli izbornih sistema - tri sedmice 5. Posebni parlamentarni zahtjevi (zastupljenost žena, zastupljenost manjina, zastupljenost zajednica) – jedna sedmica 6. Predsjednički izbori - jedna sedmica 7. Izbori lokalnih vlasti – jedna sedmica 8. Izborni postupak (birački spiskovi, kandidovanje, organi za provođenje izbora, glasanje) – jedna sedmica 9. Kontrola izbora i zaštita izbornih prava – jedna sedmica U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Znanje, vještina i kompetencije su međusobno čvrsto uvezane sa ishodima učenja na obaveznom nastavnom predmetu Ustavno pravo II. Nakon uspješnog savladavanja ovog predmeta, student će moći: 1. identificirati i hijerarhijski odrediti izvore izbornog prava. 2. objasniti opšta načela i evoluciju biračkog prava 3. demonstrirati stečena znanja u primjeni međunardnih standrada u nacionalnom izbornom pravu 4. analizirati i komentarisati utjecaj i smjernice koje izborni sistem ima na politički i starnački sistem







1 35 %


1,5 40 %

Ukupno 3 100 % Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definisati pojam i načela izbornog prava, identificirati međunarodne izvore izbornog prava i analizirati međunarodne standarde izbornog prava u nacionalnom izbornom sistemu. Vježba se može izvoditi kao seminar, debatno-istraživački projekt ili esej u kojem se analizira važno pitanje ili institut izbornog prava, a što zahtjeva razmatranje relevantne literature, pravnih izvora, sudske prakse, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit je usmeni ili pismeni ispit koji se sastoji od provjere, razumijevanja različitih modela izbornoih sistema, te mehanizme za ostvarenje posebnih parlamentarnih zahtjeva, kao i poznavanje najvažnijih aspekta izbornog postupka. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test a) - od 0 do 35 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno osvojenih 20 bodova) b) Vježba (seminar; debatno-istraživački projekt; esej) 0 - 25 bodova c) Završni ispit - od 0 do 40 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno osvajanje 25 bodova) Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova osvojenih tokom semestra.). Student ostvaruje pravo izlaska na završni ispit ako je na prvom parcijalnom testu ostvario najmanje 20 bodova i bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa čl.64 ZVO. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene.Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Uvod u izborne sisteme, M.Pajvančić, Niš, 2003. Ustavno pravo, S.Sokol/B. Smerdel, Zagreb, 2006. Izborni zakon BiH Dopunska Ustavno pravo BiH, N.Ademović,J.Marko,G.Marković, 2012. Andrew Reynolds, Ben Reilly: Oblikovanje izbornog sistema,

Rabic, Sarajevo, 1999. 3. Nohlen D.: Izborno pravo i stranački sustav, Zagreb 1992. 4. Prof. dr Neđo Milićević: Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine i biračko pravo građanina, Pravni centar Fonda Otvoreno društvo, Sarajevo, 2001.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Sociologija politike IUR 1422i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Sociološka analiza prava. U realizaciji najmanje 50% nastavnih aktivnosti učestvuju eksperti_ce iz prakse.



Radionice (R) Vježbe (V) Seminar (S) Studentska praksa ( SP)

2 -


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uslove za upis: II godine studija/II semestra; uslove za prenos predmeta u IVI semestar/II godine studija.


Primarni cilj izbornog nastavnog predmeta Sociologija politike je da studenti_ice steknu posebna i produbljena znanja o temeljnim konceptima, temama i problemima kojima se bavi sociologija politike kao posebna sociološka disciplina. Primarni fokus predmeta je na društvenoj uvjetovanosti i funkcionalnim vezama društva, politike i prava.


1.Uvod u sociologiju politike: moć, vlast, i politika. 2.Globalno širenje demokratije. 3.Izborni sistemi, izbori i izborne politike savremenih demokratskih država. (2 sedmice) 4.Politika, društvo i ideologija: Političke stranke (2 sedmice) 5.Društveni aspekti političkog sistema BiH. 6.Interesne grupe i njihov uticaj na državnu vlast i političke stranke. (2 sedmice)

7. Žene u politici. 8. Rasa, etnicitet i migracije. 9.Tranzicija kao (dis)kontinuirani proces: strukturalni i sociokulturalni pristup. 10. (De)sekularizacija i politička revitalizacija religije U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik_ca je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Znanja, vještine i kompetencije su međusobno čvrsto uvezana s ishodima učenja na obaveznom nastavnom predmetu Sociologija i pravo. Nakon uspješno savladanog predmeta, od studenati_ica se očekuje da mogu: - opisati osnovne koncepte sociologije politike, te upotrijebiti stečena znanja u analizi konkretnih problema, događaja i procesa; -prepoznati modele političke participacije, političkog odlučivanja i artikulacije društvenih interesa; - samostalno analizirati interesa pojedinih interesnih grupa i prepoznati ideološke uklone u djelovanju konkretnih političkih aktera.

Način izvođenja nastave Predavanja, radionice, diskusije, konsultacije.



opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

Vježba 1 1,2 40% Vježba 2 1,2 40% Završni ispit 0,6 20%

Ukupno 3 100% Vježba je pismeni i usmeni oblik provjeravanja znanja putem kojih se vrednuje korištenje usvojenih znanja. Vježbe se vezuju za radionice kao način izvođenja nastave i interaktivnog učenja i poučavanja u kojem studenti_ice na konkretnim problemima demonstriraju stećena znanja i vještine. Završni usmeni ispit se sastoji u provjeri razumijevanja teorijskih koncepata u oblasti sociologije politike. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata_ica. Utvrđeni elementi praćenja vezuju se za sljedeću distribuciju bodova: 1) Vježba I i Vježba 2 (ocjena/bodovi): 10=40; 9=37; 8=34; 7=30; 6=27. Završni ispit (ocjena/bodovi): 10=20; 9=18; 8=16; 7=14; 6=10. Student_ica ostvaruje pravo izlaska na završni ispit ako je tokom semestra dobio_la najmanje 40 bodova i ako je bio_la prisutan_a na najmanje 50% održanih nastavnih sati. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.

Literatura

Obavezna - Bobbio, Norberto „Liberalizam i demokracija“, Novi Liber,

Zagreb, 1992. - Abazović, Dino i Mujkić, Asim (ur) „Kratak uvod u problem

političke volje“, Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Sarajevo, 2015. (odabrana poglavlja) Dopunska

- Tomić, Ivo „Pravno-logičke i etičke studije“, Pravni fakultet u Sarajevu, 2009.


Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave, predstavlja primarni način praćenja kvalitete koja osigurava ishode učenja.Tokom nastavnih aktivnosti, studenti_ice na svakoj tematskoj cjelini prolaze tri faze: 1) razgovor o činjenicama i osnovnim pojmovima; 2) izrada grupnih zadataka na konkretnom primjeru; 3) diskusija i slaganje pojedinosti u cjelinu. Na zadacima – vježbama u sklopu radionica, studenti_ice će trebati primijeniti konkretna znanja. Za eventualne nejasnoće i nedoumice, studenti_ice imaju mogućnost permanentne komunikacije s predmetnom nastavnicom, te na radionicama sa ekspertima_icama iz prakse.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravna informatika IUR 1722i

Ciklus/godina/semsestar/broj ECTS kredita


Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje Katedre za državno i međunarodno javno pravo. U realizaciji najmanje 50% nastavnih aktivnosti učestvuju stručnjaci iz prakse.



Predavanja(P)

Vježbe(V) Seminar (S) Case study

2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis II godine studija /IV semestra; uvjete za prenos predmeta u III godinu studija; uvjete za upis kolizije na I godini studija prava


Posebna i produbljena znanja o sistemima pronalaženja, sortiranja i ocjenjivanja pravnih informacija s namjerom da se poveća učinkovitost budućih pravnika u pretraživanju i dobijanju informacija vezanih za pravo.

1.Pravo u informatičkom okruženju: informatika, informatička tehnologija i pravo/ dvije sedmice 2.Područja primjene pravne informatike: doprinos informatike u objavljivanju pravnih akata/ dvije sedmice


3.Primjena informatike na području zakonodavstva, pravosuđa, uprave/ dvije sedmice 4.Baze pravnih podataka: pravni informacioni sistemi u pojedinim zemljema ,Law Library Research Exchange‐web portal za istraživanje međunarodnog i stranog prava na Internetu http:/www.llrx.com/ jedna sedmica 5. Pravni elektronski izvori podataka u EU i BiH/ dvije sedmice 6.Pravni okviri zaštite podataka : zaštita ličnih podataka u pravu BiH/ dvije sedmice 7. Slobodan pristup informacijama u pravu BiH/ dvije sedmice U prvoj sedmici realizacije nastave, predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Znanja, vještine i kompetencije su međusobno čvrsto uvezana sa ishodima učenja na studijskom programu. Nakon uspješno savladanog ovog predmeta, student će moći: -definirati pojam informacijskog društva i objasniti njegov razvoj; -objasniti najvažnija pitanja iz područja upravljanja Internetom i regulacije Interneta; -riješiti konkretan problemski zadatak primjenom odgovarajuće pravne norme na činjenično stanje;

Način izvođenja nastave Prezentacije, samostalni zadaci, radionice, konsultacije


Vježba je pismeni i usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna područje primjene pravne informatike i pravno informacione sisteme te izdvojiti relevantne pravne izvore; Esej je kraća analiza nekog važnijeg pravnog problema u oblasti primjene pravne informatike u zakonodavstvu, pravosuđu i javnoj upravi, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit - usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih instituta vezanih za upotreba kompjutera pri donošenju pravnih akata, pretpostavki za informatizaciju upravnog postupka, pravnog dejstva pogrešnih pravnih akata donetih putem računara i pojam i domena elektronske uprave. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću


Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1.Vježba I O,6 20% 2.Vježba II: 0,6 20% 3. Esej : 0,9 30% 4.Završna evaluacija znanja/Završni ispit

0,9 30%

Ukupno 3 100%

distribuciju bodova: (1) Vježba I: Distribucija bodova/Ocjena/Bodovi:10=20; 9=18; 8=15;7=13;6=10; (2) Vježba II: Distribucija bodova/Ocjena/Bodovi:10=20; 9=18; 8=15;7=13;6=10; (3) Esej: Distribucija bodova/Ocjena/Bodovi:10=30; 9=28; 8=25;7=23;6=20; (4) Završni ispit: Distribucija bodova/Ocjena/Bodovi: 10=30; 9=28; 8=25;7=23;6=20. Završnom ispitu mogu pristupiti studenti_ice koji su u toku semestra stekli minimalno 40 bodova,odnosno prije ispita predali vježbe. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene.Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. - doc. dr Dragan Prlja, dr Mario Reljanović,Pravna informatika,IV izdanje, Beograd, 2017; - Slavko Šimundić, Pravna informatika, Zagreb,2007; -Mario Lozano, Uvod u pravnu informatiku, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 4,1971; ‐ Dragoljub Kavran, Uloga prava u razvoju i funkcionisanju informacionih sistema, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu,b.2‐3,1989; ‐ druga domaća i strana literatura po izboru studenta


Tokom nastavnih aktivnosti, studenti će se motivirati da iznosu svoje komentare u pogledu tema koje se obrađuju, da iste analiziraju i nude rješenja de lege ferenda. Na samostalnim zadacima i radioniicama studenti će trebati primjeniti znanja stečena na nastavnmim aktivnostima i tokom samostalnog rada. Za eventualne nejasnoće i nedoumice studenti imaju mogućnost permanentne komunikacije s predmetnim nastavnikom putem e-mail-a i na konzultacijama, te na radionicama sa stručnjacima iz prakse.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Uvod u internacionalizaciju prava IUR 1023i



Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Međunarodno pravo. U realizaciji najmanje 50% nastavnih aktivnosti učestvuju stručnjaci iz prakse.




2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: III godine studija /V semestra; uvjete za prenos predmeta u VII semestar/IV godinu studija; uvjete za koliziju na II godini studija prava)


Posebna i produbljena znanja i upoznavanje studenata sa postojanjem međunarodnog prava, kao zasebne grane prava. Predmet daje uvod u karakter, osnovne pojmove i principe, te teoriju međunarodnog prava, naglašavajući postojanje ovih principa i standard i njihov značaj u unutrašnjim pravnim sistemima.


1. Historijski razvoj međunarodnog prava / jedna sedmica 2.Odnos međunarodnog i unutrašnjeg prava / jedna sedmica 3.Uvod u funkcije i osnova koncepta međunarodnog prava / dvije sedmice 4.Osnovna struktura međunarodne zajednice / dvije sedmice 5.Država kao subjekt u međunarodnom pravu / jedna sedmica 6. Temeljna prava i dužnosti država / jedna sedmica 7.Uvod u principe Evropske unije / dvije sedmice 8.Značaj međunarodnog prava za nacionalne pravne sisteme / dvije sedmice



Znanje, vještine i kompetencije su međusobno čvrsto uvezane sa ishodima učenja na nastavnim predmetima Katedre za državno i međunarodno javno pravo. Nakon uspješno savladanog ovog predmeta, student će moći: 1. Objasniti postojanje međunarodnog prava kao zasebne grane prava; 2.Identificirati postojanje principa i standrada međunarodnog prava, te njihov značaj u unutrašnjim pravnim sistemima; 3.Analizirati tekstove međunarodnog prava o aktuelnim problemima u teoriji i praksi; 4.Izlagati pripremljene materijale na zadatu temu.

Način izvođenja nastave Predavanja, samostalni zadaci, radionice,konsultacije




Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1. prva provjera znanja ( Vježba I)

0,6 20%

2. Druga provjera znanja (Vježba II)

0,6 20%

3. Treća provjera znanja ( Esej)

0,9 30%

4. Završna evaluacija / Završni ispit

0,9 30%

Ukupno 3 100% Prva i druga provjera znanja (Vježba I i vježba II) je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati pojmove, kategorije i institute međunarodnog humanitarnog prava, te izdvojiti relevantne pravne izvore. Treća provjera znanja (Esej) je kraća analiza nekog važnog pravnog problema u oblasti međunarodnog prava koji zahtijeva razmatranje relevantne literature, pravnih izvora , sudske prakse, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit- sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih institut međunarodnog humanitarnog prava, uz demonstriranje sposobnosti primjene relevantnih izvora prava na rješavanje određenih otvorenih pitanja međunarodnog prava. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: (1) Prva provjera znanja (Vježba I): Distribucija bodova/ ocjena/bodovi:10=20; 9=18; 8=15; 7=13; 6=10; (2) Druga provjera znanja(vježba II): Distribucija bodova/ocjena/bodovi: 10=20; 9=18; 8=15; 7=13; 6=10 ; (3) Treća provjera znanja (Esej) : Distribucija bodova/ ocjena/bodovi: 10=30; 9=28; 8=25; 7=23; 6=20; (4)završna evaluacija znanja / završni ispit: Završnom ispitu mogu pristupiti studenti_ice koji su u toku semestra stekli minimalno 40 bodova. Distribucija bodova / ocjena/bodovi: 10=30; 9=28; 8=25; 7=23; 6=20. Završni ispit se polaže u redovnom , popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: a)10 (A)- nosi 95-100 bodova; b 9 (B) – nosi 85-94 bodova ; c) 8 (C) – 75-84 bodova ; d) 7 (D) – nosi 65-74 bodova; e 6 (E)- nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) – manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Odabrani tekstovi međunarodnog prava o aktuelnim problemima u teoriji i praksi. Dopunska Naznačena literature na osnovu koje se stiču znanja, vrši priprema za polaganje ispita i vrši provjera znanja, na početku svake školske godine će biti aktuelizirana, odnosno dopunjena.


Tokom nastavnih aktivnosti studenti će se motivirati da iznesu svoje komentare u pogledu tema koje se obrađuju, da iste analiziraju i nude rješenja. Na samostalnim zadacima i radionicama studenti će trebati primijeniti znanja stečena na nastavnim aktivnostima i tokom samostalnog rada. Za eventualne nejasnoće i nedoumice studenti imaju mogućnost permanentne komunikacije s predmetnim nastavnikom putem e-maila i na konsultacijama, te na radionicama sa stručnjacima iz prakse.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Sociologija prava IUR 143



Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Sociološka analiza prava




2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uslove za upis: II godine studija/II semestra; uslove za prenos predmeta u IVI semestar/II godine studija.


Studentima_icama će kroz predavanja i diskusije biti predstavljene glavne sociološke teorije o pravu, kao i pojmovi i kategorije koje su temelj sociologije prava kao naučne discipline, ali su ujedno i nezaobilazni i u nauci o pravu. Svrha i očekivani rezultati studentskih aktivnosti u procesu učenja vezuju se za razumijevanje, usvajanje i ovladavanje osnovnim teorijskim paradigmama u sociologiji prava. Radi ostvarenja ovog cilja, u nastavnom procesu će se staviti fokus na korelacije između društvenih i pravnih promjena, klasične sociološke koncepte

društvenog prava, te savremene rasprave o legitimnosti pravnog poretka, kao i na aporije s kojima se suočava savremena društveno-naučna misao o pravu. Aporije savremenog diskursa sociologije prava obrađivat će se kroz radionice kao metode interaktivnog učenja i poučavanja na kojima će se analizirati aktualni praktični problemi. U tom kontekstu će se kroz rad na konkretnim primjerima razmatrati efektivnost prava kao jedan od centralnih problema emprijske sociologije prava, gradit će se kritička shvatanja pravničke struke, te razmatrati pitanja profesionalne etike pravnika


1. Sociološki pogled na pravo: predmet i metode sociologije prava. Određenje pojma prava (junaturalizam, pravnipozitivizam i sociološki pristupi pravu).

2. Sociologija prava i srodne discipline. 3. O korisnosti sociologije prava. 4. Preteče sociologije prava: antička, srednjovjekovna i

novovjekovna misao o državi i pravu. 5. Teorije društvenog/državnog ugovora: Kontraktualistička i

kontraktarijanistička tumačenja ugovornih teorija. 6. Sociološka jurisprudencija i sociologija prava: Sociološka

jurisprudencija R. Paunda i sociologija prava G. Gurvitcha. 7. Klasična sociologija prava: Solidarističke teorije prava.

Sociologija prava Maxa Webera. 8. (Neo)marksistička tumačenja prava. 9. Glavni pravci, teorijske orijentacije i otvorena pitanja savremene

sociologije prava: Pravo i sistematska teorija (Luhmann). Postmoderne teorije prava (Foucault).

10. Pravo, politika i moral (Jürgen Habermas). 11. Analiza pravničke profesije u diskursu (empirijske) sociologije

prava. 12. Pravna profesija – profesionalna etika kao problem primijenjena

etike. 13. Efektvinost prava kao problem empirijske sociologije prava.

U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik_ca je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Znanja, vještine i kompetencije su međusobno čvrsto uvezana s ishodima učenja na obaveznom predmetu Sociologija i pravo. Nakon uspješno savladanog predmeta, od studenata_ica se očekuje da mogu: a) znanje: na razini činjenica, objasniti razvoj sociologije prava, te opisati i objasniti temeljne klasične i savremene sociološke poglede na pravo; b) vještine: tumačiti pravo kao esencijalnu formu društvenog života, te razlikovati pozitivnopravne i jusnaturalističke od socioloških pristupa pravu; objasniti ulogu prava i pravne struke u konstrukciji savremenog društva; c) kompetencije: prepoznati društvene interese koji se trebaju normativno zaštiti; prepoznati skrivene pretpostavke konkretnih pravnih rješenja, a u kontekstu socioloških orijentacija, argumentacija i metodološki pristupa pravu.

Način izvođenja nastave Predavanja, radionice, diskusije, konsultacije.



opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

Pisana evaluacija znanja – prvi test

1,2 40%

Seminarski rad 0,6 20% Završni ispit 1,2 40%

Ukupno: 3 100% U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata/ica, i to: a) bodovi na prvom testu, b) bodovi za seminarski rad i c) bodovi na završnom ispitu. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu, vezuju se za slijedeću distribuciju bodova: a) prvi test (ocjena/bodovi): 10=40; 9=37; 8=34; 7=30; 6=27; b) seminarski rad (ocjena/bodovi): 10=20; 9=18; 8=16; 7=14; 6=10; b) završni ispit (ocjena/bodovi): 10 = 40; 9 = 37; 8 = 34; 7 = 30; 6 = 27. Student_ica stiče pravo izlaska na završni ispit ako je u toku semestra ostvario_la najmanje 27 bodova odnosno dobio_la prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog testa te bio/bila pristan_na na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskim ispitnim rokovima utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i opštim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta/ice nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura


- Vrban Duško „Sociologija prava: Uvod i izvorišne osnove“, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2006. Dopunska

- Ivo M Tomić, „Pravo, pravda i moral u Bosni i Hercegovini“, U: “Mjesto i uloga sociologije u bosanskohercegovačkom društvu”, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Fakultet političkih nauka Sarajevo, Sarajevo, 2010.

- Kovačević, Braco „Društvena uloga prava: Uvod u sociologiju prava“, Defendologija centar za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja, Banja Luka, 2010.

- Gurvitch, Georges „Sociologija prava“, CID, Podgorica, 1997. Način praćenja kvalitete koja osiguravaju ishode učenja

Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave, predstavlja primarni način praćenja kvalitete koja osigurava ishode učenja. Tokom nastavnih aktivnosti, studenti_ice na svakoj tematskoj cjelini prolaze tri faze: 1) razgovor o činjenicama i osnovnim pojmovima; 2) izrada grupnih zadataka na konkretnom primjeru; 3) diskusija i slaganje pojedinosti u cjelinu. Na zadacima u sklopu radionica, studenti_ice će trebati primijeniti konkretna znanja. Za eventualne nejasnoće i nedoumice,

studenti_ice imaju mogućnost permanentne komunikacije s predmetnom nastavnicom, te na radionicama sa ekspertima_icama iz prakse.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Ekološko pravo IUR 1624i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Pravno ekonomske nauke U realizaciji nastave najmanje 50% nastavnih aktivnosti učestvuju stručnjaci iz prakse




2


30

Preduvjeti za upis Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: II godine studija /IV semestra


Predmet ima za cilj da se studenti uvedu u filozofiju zaštite prirodne sredine i da se upozanju sa temeljnim ekološkim pojmovima pozitivno-pravnim propisima koji reguliraju materiju zaštite prirodne sredine u Bosni i Hercegovini, ali i na međunarodnom nivou. U okviru predmeta se studenti osposobljavaju za potpunije razumijevanje odnosa prirodne sredine i pravnog uređenja, osnovnim pojmovima ekološkog prava, jačem razvijanju ekološke kulture i svijesti, prepoznavanju značaja normativne regulacije zaštite prirodne sredine, kao i interdisciplinarnosti i veze sa drugim granama prava.


Uvod u predmet proučavanja – Teorijski osvrt na globalne svjetske procese u narušavanju ravnoteže prirodne sredine i generalne implikacije te narušenosti Uloga države u normativnoj regulaciji zaštite prirodne sredine Analiza evolutivnog toka upravljanja prirodnom sredinom – analiza različitih razvojnih koncepata i održivog razvoja Međunarodna regulativa – UN i zaštita životne sredine (konvencije i sporazumi), EU i zaštita prirodne sredine (primarni i sekundarni izvori prava i konvencije, set okolinskih zakona), Akcioni planovi i programi Normativno reguliranje zaštite prirodne sredine u BiH, analiza stanja prirodne sredine u BiH i mogućnost primjene modela održivog razvoja kroz kritičku analizu dosadašnjeg aktivističkog stava prema prirodnoj sredini, Akcioni planovi i programi Ekonomski instrumenti za zaštitu okoliša U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik obavezan je upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definirati i prepoznati međuuvjetovanost prirodne sredine i društveno-ekonomskog života, odnos s drugim granama prava, izvore ekološkog prava, kao i instrumente zaštite okoliša. Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti osnovni kategorijalni aparat i sistem zaštite prirodne sredine zasnovan na normativnoj regulaciji. b) vještine: analitičko promišljanje, prikupljanje i obrada relevantne literature i izvora u cilju logičkog zaključivanja i traženja odgovora na istraživačka pitanja određene problematike zaštite prirodne sredine. c) kompetencije: sposobnosti da primjenjuje stečena znanja, nadograđuje ih i da stvara nove konstrukcije čime povećava osposobljenost za rad i upravljanje poslovima iz oblasti zaštite prirodne sredine u izazovima narušenosti stanja prirodne sredine i novih globalizacijskih procesa.

Način izvođenja nastave Predavanja, vježbe, konsultacije, radionice i studentska praksa


Elementi praćenja i provj ravanja


Seminarski rad 1 30%



1,5 50%

UKUPNO: 3 100%

Seminarski rad se odnosi na analizu određenog problema iz oblasti zaštite prirodne sredine koja podrazumijeva razmatranje relevantne literature, analizu trenutne situacije a rezultira vlastitim zaključcima o datom problemu. Prvi parcijalni ispit je pismeni oblik provjere znanja u kojem student treba pokazati osnovno razumijevanje pojmova ekološkog prava i međuuvjetovanosti sa drugim granama prava. Završna evaluacija znanja je pismeni ili usmeni ispit u kojem student pokazuje razumijevanje normativne regulacije zaštite prirodne sredine, iskazuje sposobnosti logičkog zaključivanja i kompariranja različitih teorijskih i praktičnih saznanja. U formiranju konačne ocjene u obzir se uzimaju svi oblici studentskog rada, odnosno utvrđeni elementi praćenja i provjere rada studenata koji se vezuju za bodove osvojene tokom semestra. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu provjeru znanja ako je na prvom parcijalnom ispitu ostvario najmanje 25 bodova i odbranio seminarski rad. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: 95 – 100 bodova = 10 (A), 85 – 94 boda = 9 (B), 75 – 84 boda = 8 (C), 65 – 74 boda = 7 (D), 55 – 64 boda = 6 (E), manje od 55 bodova = 5 (F, FX). U index se unose samo prolazne ocjene, pri čemu je najniža prolazna ocjena šest (6). Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta

posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: Golić B., Ekologija i ekološko pravo, Sarajevo, 2005. Pozitivnopravni propisi (domaći i međunarodni) Deklaracija o okolišu i razvoju iz Rio de Janeira Earth Summit Agenda 21 Globalni ciljevi održivog razvoja Štokholmska deklaracija Kyoto protokol Dopunska - literatura na osnovu koje se stiču znanja, koristi za izardu eseja i seminarskih radova te vrši priprema za polaganje ispita će biti dopunjavana shodno aktuelnoj problematici.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje o kvaliteti nastave studenti iskazuju putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Studentima koji su završili I ciklus studija se osiguravaju i konsultacije o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Ekonomsko pravo IUR 1626i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Pravno ekonomske nauke. U realizaciji nastave najmanje 50% nastavnih aktivnosti učestvuju stručnjaci prakse iz




2


30

Preduvjeti za upis Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: II godine studija /IV semestra;

Opis predmeta

Predmet ima za primarni cilj upoznavanje studenata sa novim trendom u regulaciji tržišnih odnosa u vidu kodifikacije mnogobrojnih parcijalnih izmjena pravila ponašanja u novom

Cilj predmeta

procesu stvaranja normi drugačIjem od klasičnog zakonodavnog. Kroz nastavne aktivnosti student će savladati znanja i vještine iz područja decentalizirane regulacije tržišta kao produkta intereakcije državnih institucija, nevladinih organizacija i organizacija nastalih radi zaštite prrivatnih interesa uz kordinirajuću ulogu javne uprave.


Sadržaj predmeta: 1. Pojam ekonomskog prava - pojam i predmet proučavanja, karakteristike ekonomskog prava, društvena sadržina ekonomskog prava 2. Tržišna privreda i njene institucije - granice sfere privredne regulative, društvene norme su mehanizam podrške spontanom dejstvu tržišta, država na tržištu, javne agencije na tržištu, javni sektor privrede, privredna društva na tržištu 3. Regulisanje posebnih tržišnih institucija - konkurencija, državna pomoć, javne nabavke, režim poljoprivrede i proizvodnje hrane, potrošač i okoliš U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Znanje, vještine i kompetencije iz predmeta Ekonomsko pravo su čvrsto vezane ishodima učenja na obaveznom predmetu Pravo privrednog sistema tako da će nakon uspješno savladanog predmeta student moći: a) znanje: na razini činjenica: prepoznati i pozicionirati ekonomsko pravo kao relativno novu granu u sistemu pravnih nauka, kategorije i pojmove vezane za nove trendove u regulaciji tržišnih odnosa i u tom kontekstu redefiniranja ekonomske uloge države. na razini razumijevanja : analizirati, komparirati pojmove i institute na kojima se temelji ekonomsko pravo b) vještine: analiza i sinteza analizirati i anticipirati trendove kodifikacije mnogobrojnih parcijalnih izmjena pravila ponašanja na tržištu u novom procesu stvaranja normi drugačijem od klasičnog zakonodavnog, analizirati proces decentralizacije i ulogu novih regulatornih tijela. c) kompetencije: osposobljenost za rad na poslovima na kojima se obavljaju zadaci vezani regulaciju tržišnih instituta

Način izvođenja nastave Predavanja, eseji, konsultacije, radionice i strudentska praksa



Opterećenje u ECT

Udio (%) u ocjeni

Seminarski rad 0,75 25%

Parcijalni ispi 0,75 25%


1,5 50%

UKUPNO: 3 100%

Parcijalni ispit je pismena ili usmena provjera znanja čiji rezultati pokazuju da li je student usvojio znanja u pogledu pojma i elemenata ekonomskog prava, i tržišnih . Seminar na određenu temu iz Ekonomskog prava studenti će

produbiti znanja stečena na predavanjima. Završnom provjerom znanja ispituje se u kojoj je mjeri student usvojio znanje o novim trendovima regulacije tržišnih odnosa u vidu kodifikacije mnogobrojnih parcijalnih izmjena pravila ponašanja u novom procesu stvaranja normi drugačijem od klasičnog zakonodavnog

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: Svetislav Taboroši, Tatjana Jovanović, „Ekonomsko pravo“, Pravni fakultet, Beograd, 2010. Dopunska literatura: Tatjana Jovanović, Novi pravni okvir za šeme kontrole kvaliteta poljoprivrednih proizvoda i namirinca u EU”, Evropsko zakonodavstvo br. 43-44/ 2013 , 236 – 248. S. Taboroši, „Tržišna regulacija kao metapravni sistem i značaj ekonomske demokratije“, Pravo i privreda br. 4-6/2011, 389 – 419. Naznačena literatura na osnovu koje se stiču znanja, vrši priprema za polaganje ispita i vrši provjera znanja, na početku svake školske godine će biti aktuelizirana, odnosno dopunjena.


Studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima).


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Kriminologija IUR 527i







2


30

Preduvjeti za upis Opis predmeta

Cilj predmeta

Student stiče osnovna znanja o načinima saznanja za krivično djelo i učinitelja, te analizu prvih informacija i sačinjavanje prvih verzija o postupanju. Kod studenata se razvijaju sposobnosti za teorijsku i stručnu analizu prikupljenih informacija na temelju kojih se sačinjavaju planovi rada na istraživanju predmeta i tragova o učinjenom krivičnom djelu te otkrivanju učinitelja tog djela. Veoma je bitno i načelo koordinacije u saradnje između tužitelja i policije obzirom da zajedno učestvuju u istrazi. Najzad, kod studenta se razvijaju sposobnosti za samostalnu teorijsku i stručnu analizu prikupljenih predmeta i tragova i njihovo osiguranje u svrhu dokazivanja krivičnog djela i učinitelja.


1. Kriminal i kriminologija (osnovni pojmovi o kriminalu i kriminologiji) – jedna sedmica; 2. Mjerenje prestupničkog ponašanja i strah od kriminala – jedna sedmica; 3. Etiologija kriminala (odabrane sociološke, psihološke i biološke teorije o uzrocima kriminalnog ponašanja) – četiri sedmice; 4. Neposredni društveni faktori kriminala (sa posebnim osvrtom na narkomaniju, prostituciju i nezaposlenost) – četiri sedmice. 5. Kriminalna fenomenologija (pojavni oblici nasilničkog kriminala, općeg kriminala i prometnog kriminala) – tri sedmice U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini informacija: definirati kriminološke škole; identificirati uticaj kriminoloških škola u svrhu razumijevanja načina suprotstavljanja kriminalu; opisati profil profesionalnog delinkventa; prepoznati specifičnosti kriminalne fenomenologije. Na razini razumijevanja: analizirati kriminalne statistike u cilju zaključivanja o mjerama za suzbijanje kriminala; b) vještine: uočavanje i elaboracija specifičnih pitanja u oblasti kriminalne etiologije, tj. upotrebe istraživačkih podataka u svrhu prevencije i represije kriminala; c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru istraživanja obima, dinamike i strukture kriminala.

Način izvođenja nastave Predavanja, konsultacije



Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni


1,5 50 %


1,5 50 %

Ukupno 3 100 % Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni način provjeravanja znanja. Student mora pokazati da zna: pojam činjenica i činjeničnog stanja, dokazivanje, klasične i savremene radnje dokazivanja. Završna evaluacija znanja/završni ispit je pismeni ili usmeni način način provjeravanja znanja. Student mora pokazati da zna: stadije redovnog prvostepenog krivičnog postupka, postupanje tužiteljstva i ovlaštenih službenih osoba, kriminalističku metodologiju istraživanja, te primjenu relevantnih izvora i stavova tužiteljske i policijske prakse koja se odnosi na otkrivanje, istraživanje i dokazivanje krivičnog djela i njegovog učinitelja. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata, kroz sljedeću distribuciju bodova. Prvi parcijalni ispit, ocjena/bodovi: 10=40; 9=38; 8=36; 7=34; 6=30. Vježba, ocjena/bodovi: 10=10, 9=9, 8=8, 7=7, 6=6. Studentska praksa: ocjena/bodovi: 10=20, 9=18, 8=16, 7=14, 6=12. Završna evaluacija znanja/završni ispit: 10 =50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ima pravo izaći na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semstra ostvario najmanje 42 boda, tj. dobio prolaznu ocjenu 6 iz prvog parcijalnog ispita i studentske prakse, te bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: 10 (A) - 95-100; 9 (B) - 85-94; 8 (C) - 75-84; 7 (D) - 65-74; 6 (E) - 55-64; 5 (F, FX) - 0- 54. Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1. Udžbenik: Petrović, B., Meško, G.: Kriminologija. Sarajevo, Pravni fakultet, 2008.

Dopunska - Derenčinović, D., Getoš, A.M.: Uvod u kriminologiju sa osnovama

kaznenog prava. Zagreb, Pravni fakultet, 2008; - Konstantinović Vilić, S., Nikolić, Ristanović, V., Kostić, M.:

Kriminologija, treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje. Niš: Pelikan print, 2009.


Studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila, te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju vježbi, a teme vježbi su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o pitanjima koja su proučavana tokom nastavnog procesa i koja se javljaju u njihovom radu.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Medicinsko krivično pravo IUR 5212i







2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis II godine studija/IV semestra; uvjete za koliziju na II godini studija prava


Cilj predmeta je da studenti usvoje opća i posebna znanja koja se stiču navedenim predmetom, a naročito: znanje o pravima i dužnostima liječnika, krivnji liječnika, pravnim problemima pobačaja, pravnim aspektima intenzivne medicine sa posebnim osvrtom na eutanaziju, pravnoj zaštiti osoba sa duševnim smetnjama, itd.


29. Uvodno predavanje, način rada, način ocjenjivanja 30. Odnos krivičnog i medicinskog prava 31. Općenito o krivnji liječnika 32. Informirani pristanak – krivnja za samovoljno liječenje 33. Krivična djela nesavjesno liječenje i nepružanje medicinske

pomoći 34. Liječnička tajna – krivnja za kršenje liječničke tajne 35. Čedomorstvo 36. Pobačaj – pravni problemi pobačaja 37. Pravni aspekti intenzivne medicine – eutanazija, potpomognuto

samoubistvo, učestvovanje u u samoubistvu, pomoć umirućem 38. Presađivanje dijelova ljudskog tijela – krivnja za nedozvoljeno

presađivanje dijelova ljudskog tijela, nedozvoljena trgovina organima, transfuzija krvi

39. Krivična djela prenošenja spolne i zarazne bolesti 40. Osobe s duševnim smetnjama (neuračunljivost i smanjena

uračunljivost, isključenje krivnje, mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja, posebna prava osoba s duševnim smetnjama)

41. Ovisnosti i krivično pravo (zloupotreba opojnih droga, mjera sigurnosti obaveznog liječenja od ovisnosti, legalizacija i dekriminalizacija)


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: studenti se upoznaju sa osnovama materijalnopravnog uređenja krivičnih djela protiv zdravlja ljudi, krivičnih djela i njihovih posljedica vezanih za medicinu, kao i krivičnih djela specifičnih za liječnike i medicinsko osoblje u krivičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine. Na razini razumijevanja: uočiti mjesto medicinskog krivičnog prava u pravnom sistemu, uočiti odnos ove grane prava prema drugim granama prava; znati prepoznati medicinska krivična djela; b) vještine: studenti bi trebali da usvoje znanje i vještinu rješavanja složenih pravnih problema iz predmetne oblasti, kao i da steknu sposobnost da kritički razmišljaju i argumetirano rješavaju pravne probleme uz svijest o postojanju različitih gledišta na predmetnu problematiku; c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru krivičnog pravosuđa, ili drugih nadležnih ustanova koje se bave preventivnim i represivnim aktivnostima na suzbijanju kriminaliteta, iz oblasti medicinskog krivičnog prava.




Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni


1,5 50 %


1,5 50 %

Ukupno 3 100 % Provjera znanja u toku semestra – parcijalni ispit je pismeni ili usmeni način provjeravanja znanja. Student treba pokazati znanje o osnovnim pojmovima medicinskog krivičnog prava. Distribucija bodova (bodovi/ocjena): 40-10; 38-9; 36-8; 34-7; 30-6; 29-5. Završna evaluacija znanja/završni ispit je pismeni ili usmeni način provjeravanja znanja. Student treba pokazati znanje o krivnji liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika za medicinska krivična djela.

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzri utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata, kroz distribuciju bodova gore naznačenu. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: 10 (A) - 95-100; 9 (B) - 85-94; 8 (C) - 75-84; 7 (D) - 65-74; 6 (E) - 55-64; 5 (F, FX) - 0- 54. Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij.

Literatura


5. Petrović, B., Jovašević, D., Ferhatović, A. (2015). Krivično pravo I. Sarajevo: Pravni fakultet – odabrana poglavlja.

6. Petrović, B., Jovašević, B., Ferhatović, A. (2016). Krivično pravo II. Sarajevo: Pravni fakultet-odabrana poglavlja.


10. Quass, M., Zuck, R. (2008). Medizinrecht – Öefentliches Medizinrecht – Pflegeversicherungsrecht – Arzthaftpflichtrecht - Arztstrafrecht, 2. vollständig neu bearbeitete Auflage. München: C.H. Beck Verlag.

11. Deutsch, E. Spickhoff, A. (2008). Medizinnrecht – Arztrecht, Arzneimittelrecht, Medizinproduktenrecht und Transfusionsrecht, sechste, neu bearbeitete und erweiterte Auflage. Berlin, Heidelberg: Springer Verlag.

12. Radišić, J. (2004). Medicinsko pravo. Beograd: Nomos. 13. Mujović Zornić, H. (2008). Farmaceutsko pravo – pravo o

lekovima i štete od lekova. Beograd: Nomos. Način praćenja kvalitete koja osiguravaju ishode učenja



Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Lična prava IUR 6210i

Ciklus/godina/semestar/broj ECTS kredita


Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Građansko pravo i Građansko procesno pravo i Pravo intelektualnog vlasništva



Predavanja(P)

Vježbe(V) Seminar (S) Studentska praksa (SP)

2


30

Preduvjeti za upis



Sticanje temeljnih praktičnih znanja i vještina u domenu zaštite ličnih prava kroz upoznavanje studenata sa elementarnim pojmovima i kategorijama ove oblasti, te praksom zaštite ove kategorije prava. Uspješno ovladavanje sadržajima ovog predmeta kroz interaktivnu praktičnu nastavu predstavlja posebno osnov za razumijavanje mjesta ličnih prava u širem sistemu građanskog prava, te aktuelnosti njihove zaštite u kontekstu razvoja digitalnih tehnologija i ekspanzije društvenih mreža. Također, jedan od ciljeva predmeta je i da se studenti kroz praksu upoznaju sa pojedinim kategorijama ličnih prava – između ostalog pravom na ličnu slike i ime, pravom na čast i ugled, pravom na privatnost i zaštitom ličnih podataka itd. – te sa kompleksnim pravnim okvirom uređenja ove oblasti u Bosni i Hercegovini i različitostima u uređenu ove oblasti u angloameričkom pravu, kao i ciljevima njegove zaštite. Studenti u ishodu trebaju da budu pripremljeni i osposobljeni da praktično primjene usvojena praktična znanja i vještine prilikom susretanja s pravnim pitanjima iz oblasti ličnih prava, te prilikom rješavanja problema u ovoj pravnoj oblasti.


Lična prava u sistemu građanskog prava (sličnosti i razlike, pravni izvori, karakteristike, specifičnost subjekata i objekata). //jedna sedmica// Pravo na vlastitu sliku. //dvije sedmice// Pravo na ime. //jedna sedmica// Komercijalizacija prava na vlastitu sliku i ime. //jedna sedmica// Right of publicity. //jedna sedmica// Pravo na čast i ugled. //dvije sedmice// Pravo na čast i ugled u anglo-američkom pravu (libel i slander). //jedna sedmica// Pravo na duhovni i tjelesni integritet. //dvije sedmice// Pravo na privatnost i zaštita ličnih podataka. //dvije sedmice// U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će steći znanja: a) teorijsko i činjenično znanje: o pravnoj prirodi i predmetu zaštite ličnih prava, te o njihovom položaju u sistemu građanskog prava, o karakteristikama i specifičnostima pojedinih kategorija ličnih prava (prava na vlastitu sliku i ime, prava na čast i ugled, prava na privatnost itd.) kroz praksu njihove realizacije, o pravnom okviru zaštite ovih prava u BiH i različitom pristupu zaštiti istih u angloameričkom pravu, o ovlaštenjima i praksi nadležnih institucija u BiH u pogledu njihovog ostvarivanja i zaštite i posebno o praktičnim instrumentima zaštite ovih prava u domaćem pravnom sistemu. b) vještine: da primjeni stečena praktična znanja i usvojene vještine za rješavanje problema u domenu ličnih prava u smislu da može ispravno prepoznati, koje je lično pravo predmet povrede, te definisati relevantan pravni propis i pravne instrumente za rješenje pravne situacije. Također, student je u stanju formulisati argumente, kako bi potkrijepio predloženi način rješavanja problema. c) kompetencije: Osposobljenost za kritičko promišljanje o ličnim pravima, te praktičnu primjenu domaćih propisa u ovoj oblasti. Također, student je u stanju da stečena osnovna praktična znanja i vještine upotrijebi kao osnov za sticanje produbljenih znanja o u izbornih i obaveznih predmeta na II ciklusa studija u Bosni i Hercegovini ili inostranstvu. Pored toga, stečena osnovna znanja i vještine omogućavaju snalaženje sa problemima ličnih prava u profesionalnoj praksi.

Način izvođenja nastave

Studentska praksa, casy study u vidu referata, praktična nastava i konsultacije



opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

Prva provjera znanja /parcijalni ispit

1,05 35%

Kontinuirano učešće u praktičnoj nastavi

0,3 10%

Referat 0,45 15%

Završna provjera znanja/završni ispit

1,2 40%

Ukupno 3 100%

Prva provjera znanja/parcijalni ispit je pismeni oblik provjeravanja praktičnog znanja u kojem student mora pokazati da vlada do tada usvojenim praktičnim znanjima i vještinama iz ličnih prava. Kontinuirano učešće u praktičnoj nastavi je vid vrednovanja studentskog aktivnog i konstruktivnog učešća u interaktivnoj praktičnoj nastavi i studentskoj praksi, koja će se realizirati kroz učešće stručnjaka iz prakse (advokati i predstavnici pravnih lica, koji prikupljaju lične podatke), te posjetu relevantnim institucijama u

domenu prava intelektualnog vlasništva (npr. Agencija za zaštitu ličnih podataka), koji reflektuje razumijevanje i usvajanje znanja i vještina koje se prenose. Referat je kraća usmena analiza nekog aktuelnog slučaja iz prakse zaštite ličnih prava/case study, koji student treba da razmotri uz konsultaciju relevantne literature i pravnih izvora, te dođe do vlastitih zaključaka i observacija u pogledu istog. Završna provjera znanja/završni ispit je pismeni ispit, koji se izvodi u junsko-julskom i popravnom septembarskom ispitnom terminu i koji podrazumijeva provjeru cjelokupno usvojenog praktičnog znanja i vještina. Završni ispit se izvodi kao parcijalni ispit (druga provjera znanja) ili kao integralni ispit (objedinjena materija prve i druge provjere znanja). Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:

1. Provjera znanja Maksimalno 35 bodova 2. Završni ispit (druga provjera znanja)

Maksimalno 40 bodova

3. Referat Maksimalno 15 bodova 4. Kontunuirano

učešće u praktičnoj nastavi


5. Završni ispit kao integralni ispit


Ocjena 10 (A): 95-100 bodova, Ocjena 9 (B): 85-94 bodova, Ocjena 8 (C): 75-84 bodova, Ocjena 7 (D): 65-74 bodova, Ocjena 6 (E): 55-64 bodova, Ocjena 5 (F, FX): manje od 55 bodova. Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij.

Literatura

Obavezna literatura: 1. Slavica Krneta/Vladimir Vodinelić, Enciklopedija imovinskog prava i prava udruženog rada (1978, str. 904-936) - Knjiga I, Lična prava; 2. Maja Čolaković, Pravo na tjelesni integritet, Mostar, 2015; 3. Nikola Gavella, Osobna prava, Zagreb 2000, GLAVA I, poglavlje II (pojam i vrste osobnih prava, 26-30); III (o objektima, subjektima i sadržaju osobnih prava, 31-35), IV (o pravnoj naravi i bitnim osobinama osobnih prava, 36-39), V (o sticanju, trajanju i prestanku osobnih prava, 40-41), VI (o izvršavanju osobnih prava, 41-44), VII (o zaštiti osobnih prava, 44-46, 58-65) GLAVA IV, poglavlje XVII (općenito o pravu na čast i ugled, str. 173-182); GLAVA V, poglavlje XIX (općenito o pravu na privatnost, 211-237, 249-251), poglavlje XX (pravo na vlastiti lik, 251-257); 4. Zakon o zaštiti od klevete FBiH (Službeni list FBiH br. 59/02 i 73/05). 5. Zakon o obligacionim odnosima FBiH (Službeni list SFRJ br.

29/1978, 39/1985, 45/1989 i 57/1989, Službeni list RBH br. 2/1992, 13/1993 i 13/1994)- čl. 157, 199 i 200.) 6. Zakon o zaštiti ličnih podataka („Sl. glasnik BiH“ br. 49/06, 76/11 i 89/11). 7. Zakon o ličnom imenu („Sl. Novine FBiH” br. 7/2012) - čl. 1-6 i čl. 16. 8. Zakon o uslovima za objavljivanje ličnih spisa, fotografija, filmova i fonograma („Sl. List SR BiH” br. 33/80 i 12/87,«Službeni list RBiH» br. 3/93 i 13/94). Dopunska literatura: Slavica Krneta, Civilnopravna zaštita privatnog života u evropskom pravu, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, 1970. Slavica Krneta, Osnovne karakteristike civilnopravne zaštite ličnosti u angloameričkom pravu, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, 1972. Slavica Krneta, Pitanje mjesta ličnih prava u sistemu građanskog prava, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, 1957. Slavica Krneta, Imovinski aspekti prava na vlastitu sliku, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, 1997. Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravna klinika iz porodičnog prava IUR 924i







2


30

Preduvjeti za upis



Razvijanje vještina komunikacije studenata prava sa klijentima koji traže pružanje pravnih usluga u pogledu situacija proisteklih iz porodičnopravnih odnosa, odnosno razvijanje vještina ophođenja sa klijentima; razvijanje sposobnosti pisanja podnesaka upravnim organima i sudovima; upoznavanje studenata sa postojećom praksom iz domena porodično pravnih odnosa prije svega kroz problematiku istraživanja činjenica relevantnih za konkretne ili kreirane slučaje studenata te stavljanje studenata u simulirane situacije.


Pisanje odgovarajućih podnesaka iz porodičnopravne oblasti Analiza podnesaka Simulacija slučaja U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.



a) Znanje: - osnovnih pojmova i principa porodičnog prava - neophodnih znanja iz građanskog procesnog prava vezanih za porodično-pravne odnose - Student je osposobljen primijeniti opće institute i načela porodičnog prava na konkretan slučaj

b) vještine: - Student je u stanju prepoznati temeljne institute porodičnog

prava u praksi - Student je sposoban subsumirati jednostavnija činjenična stanja

pod odgovarajuću pravnu normu kako bi riješio određeni problem iz bračnog prava



c) kompetencije: Student je u stanju da rješava jednostavnije zadatke (zadate praktične slučajeve) samostalno u poznatim uvjetima

Način izvođenja nastave Prezentacije, studije slučaja, simulacije suđenja, konsultacije

Način vrednovanja znanja

1) Prva provjera znanja, Slučaj I

1,2 40% (40 bodova)

2) Aktivnost u nastavi 0,9 30% (30 bodova) 3) Završni ispit 0,9 30% (30 bodova) Ukupno: 3 100% (100

bodova)

sa strukturom ocjene

Prva provjera znanja Analiza slučaja iz određene porodičnopravne oblasti koja bude predviđena izvedbenim planom. Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati sve predviđene nastavne oblike rada (predavanja, konsultacije). Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave i evidentira se aktivnost studenata. Završni ispit predstavlja analizu slučaja iz određene porodičnopravne oblasti koja bude predviđena izvedbenim planom. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom junsko julskom te septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:

Ocjena Bodovi 10 (A) 95 – 100 (izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim

greškama) 9 (B) 85 – 94 (iznad prosjeka sa ponekom greškom) 8 (C) 75 – 84 (prosječan sa primjetnim greškama) 7 (D) 65 – 74 (općenito dobar ali sa značajnim nedostacima) 6 (E) 55 – 64 (zadovoljava minimalne uslove)

5 (F,FX) Manje od 55 (ne zadovoljava minimalne uslove)

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij. Osim toga Nastavno-naučno vijeće utvrđuje način vrednovanja znanja i strukturu bodova za vanredne i DL studente.

Literatura

Obavezna literatura: Traljić, N., Bubić, S., Bračno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2007. Traljić, N., Bubić, S., Roditeljsko i starateljsko pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2007. Porodični zakon F BiH ( Sl. list F BiH, 35/06, 31/14). Porodični zakon RS ( Sl. Glasnik RS, br. 54/02, 63/14). Porodični zakon Brčko Distrikta BiH Konvencija UN o pravima djeteta Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Dopunska literatura: M. Alinčić, A. Bakarić-Mihanović, D. Hrabar, D. Jakovac-Lozić, A. Korać, Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb 2007. Marija Draškić, Porodično pravo i prava deteta, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Javno preduzeće “Službeni glasnik“, Beograd, 2007. Porodični zakon BiH ( Sl. R. BiH 21/79, Sl. R. BiH 42/89.) Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta

posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravna klinika iz stvarnog i zemljišno-

knjižnog prava IUR 629i







2


30

Preduvjeti za upis



Predmet je namijenjen studentima za stjecanje vještina u oblasti stvarnog i zemljišno-knjižnog prava sa ciljem osposobljavanja za samostalno bavljenje poslovima vezanim za navedenu materiju. Studenti treba da prodube osnovna znanja o stvarnom i zemljišnoknjižnom pravu koje studenti stiču u okviru obaveznog predmeta Stvarno pravo, ali u njihovoj praktičnoj dimenziji. Akcenat se stavlja na stjecanje stvarnih prava i na načela zemljišno-knjižnog prava u njihovoj praktičnoj primjeni. Očekuje se da studenti budu osposobljeni za pretraživanje i korištenje zemljišnim knjigama, samostalnu obradu pitanja iz zemljišno-knjižnog prava, uočavanje problema, istraživanje pravne regulative i predlaganje i izradu konkretnih rješenja.

1. Stjecanje stvarnih prava na nekretninama 2. Vrste evidencije nepokretnosti u BiH (zemljišne knjige, katastar

nepokretnosti, knjiga položenih ugovora).


3. Sastav i organizacija zemljišnih knjiga – glavna knjiga, zemljišno-knjižni uložak, zemljišno-knjižno tjelo, prava koja se upisuju u zemljišne knjige, tehnika upisa pojedinih prava.

4. Načela zemljišnih knjiga – načelo javnosti, legaliteta, prvenstva, upisa i povjerenja.

5. Osnovna načela zemljišno-knjižnog postupka. U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.




- Student uočava značaj zemljišnih knjiga u stvarnom pravu, za pravnu sigurnost i posebnu ulogu u tranzicijskom procesu

- Student ima produbljena znanja iz zemljišno-knjižnog prava - Student ima znanja koja povezuju zemljišno-knjižno i stvarno

pravo - Student ima spoznaje o pretpostavkama za upis u zemljišnu

knjigu i to materijalno-pravnim i procesnim

b) vještine: - Student može primijeniti stečena znanja na konkretni

stvarnopravni odnos koji treba uknjižiti u zemljišnu knjigu i riješiti pravna pitanja s tim u vezi

- Student je u stanju odlučiti koji je pristup adekvatan rješavanju datog problema odnosno konkretnog zahtjeva za uknjižbu


c) kompetencije: - Student je osposobljen da primjenjuje propise zemljišno-

knjižnog i stvarnog prava - Student je u stanju da rješava jednostavnije zadatke (zadate

praktične slučajeve) samostalno u poznatim uvjetima Način izvođenja nastave Studentska praksa podrazumjeva case studies, grupni rad,

radionice, rad u zemljišno-knjižnom uredu ili sa zemljišno-knjižnim referentima, konsultacije




1) Vježba I 1,2 40% (40 bodova) 2) Aktivnost u nastavi 0,9 30% (30 bodova) 3) Završni ispit (Vježba II)

0,9 30% (30 bodova)

Ukupno: 3 100% (100 bodova)

Prva provjera znanja (Vježba I): je vježba u kojoj student obrađuje slučaj iz organizacije zemljišnih knjiga, tehnike i postupka upisa. Na primjeru konkretnog zemljišno-knjižnog uloška sačinjava analizu pravne situacije određene nekretnine.

Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati predavanja i studentsku prasku. Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Nastava se izvodi potpuno interaktivno i evidentira se aktivnost studenata. Završni ispit (Vježba II): je vježba u kojoj student obrađuje slučaj iz stjecanja vlasništva a u vezi sa načelima zemljišno-knjižnog prava. Vrednuje se znanje studenta vezano za načela zemljišno-knjižnog prava tako što student rješava praktični zadatak iz predmetne oblasti. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom junsko-julskom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:



Literatura

Obavezna literatura: - Babić/Hašić/Medić/Povlakić/Velić, Komentar zakona o stvarnim pravima Federacije BiH, Sarajevo, 2013 (komentar uz članova 52 do 57); - Meliha Povlakić, Načelo povjerenja u zemljišnu knjigu u najnovijoj praksi Vrhovnog suda Federacije BiH, NPR 1/2014;

- Meliha Povlakić, Načelo upisa i stjecanje prava vlasništva na nekretninama prema novom zemljišno-knjižnom i stvarnom pravu u Bosni i Hercegovini, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LIII/2010;

- Meliha Povlakić, Reforma zemljišnoknjižnog prava kao dio ukupne reforme građanskog prava, Zbornik radova sa Međunarodnog savjetovanja »Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse«, održanog u Neumu 6-8.06.03. godine, Mostar, 2003, str. 229-250.

- Zakon o stvarnim pravima Federacije BiH (Sl. N. 66/13, 100/13) - Zakon o zemljišnim knjigama Federacije BiH (Sl.n. FBiH

58/2002, 58/02, 19/03 i 54/04) Sva obavezna literatura će biti studentima dostupna u elektronskoj formi na web stranici Fakulteta. Dopunska literatura:

- Tatjana Josipović, Zemljišno-knjižno pravo, Zagreb, 2001.

- Tatjana Josipović, Komentar zakona o zemljišnim knjigama, Zagreb, 1998. Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.





Razvoj zemljišne knjige u Bosni i Hercegovini

IUR 126i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast pravna historija




2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis u IV semestar/drugu godinu studija.


Ustanove modernog zemljišnoknjižnog prava studenti upoznaju i izučavaju u okviru pozitivnopravnih disciplina (građansko pravo, stvarno pravo itd.). Međutim, u okviru ovih disciplina ne nudi se detaljna analiza nastanka zemljišne knjige i njenog historijskog razvitka u BiH, iako ovapitanja imaju direktne implikacije na današnju reformu zemljišnih knjiga i vlasničkopravne odnose u BiH. Zemljišnoknjižni sistem se u BiH stoljećima vodio po sistemu osmanskih tapija (vlasničkih isprava) i deftera. Do transformacije tog sistema dolazi krajem XIX stoljeća, kada se postepeno uvodi novi zemljišnoknjižni sistem po

srednjoevropskom modelu. Moderna zemljišna knjiga u Bosni i Hercegovini uvedena je u periodu između 1885. i 1910. godine i podrazumijevala je upis osmanskih zemljišnih kategorija (mirija, mulk, vakuf, metruke i mevat) u zemljišnu knjigu prema austrijskom modelu. Ovaj upis imao niz pravnih i društveno-ekonomskih posljedica, koje će ostaviti trag na bosanskohercegovačku stvarnost XX stoljeća. Uspostavom novog socijalističkog društveno-ekonomskog i pravnog uređenja nakon II sv. ratadolazi do određenih promjena (proces nacionalizacije, novi premjeri itd.). Sve navedene historijske okolnosti određuju tok i pristup aktualnim pitanjima iz oblasti pravne reforme, sudske prakse i zakonodavstva (reforma zemljišne knjige, restitucija nacionalizirane imovine, pitanje vakufske imovine, imovine jevrejske zajednice itd.). U skladu s tim, cilj ovog predmeta je da, kroz studentsku praksu, praktična istraživanja i analize,studentima prava ponudi jedan produbljeni uvid u nastanak i razvoj moderne zemljišne knjige u Bosni i Hercegovini. Studedenska praksa podrazumijeva istraživanje i analizu transformacije zemljišnih knjiga u Bosni i Hercegovinu i obuhvata praktična istraživanja i rad sa stručnjacima u arhivima, gruntovnim uredima (sudovima), vakufskoj direkciji i drugim ustanovama.


- Zemljišnoknjižni sistem u BiH u XIX stoljeću - Gruntovnički zakon 1884. – analiza zakonskog teksta - Nastanak moderne zemljšne knjige 1885-1910. –

analiza arhivskih izvora - Analiza upisa osmanskih zemljišnih kategorija (mulk,

mirija, vakuf, metruke i mevat) u gruntovnicu – analiza zemljišnoknjižnih izvadaka iz svih regiona BiH

- Analiza statistike i gruntovnih upisa u prvoj polovini XX stoljeća

- Analiza procesa nacionalizacije kroz gruntovnice - Transformacija zemljišnoknjižnog prava i zemljišne

evidencije u drugoj polovini XX stoljeća: katastar i gruntovnica

- Studije slučajevi U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će: a) znanje:

- usvojiti produbljeno znanje o nastanku i razvoju ustanove zemljišne knjige u BiH;

- prepoznati ključne društveno-ekonomske implikacije do kojih je došlo kroz transformaciju zemljišnih knjiga u BiH i zakonskih intervencija na tom polju;

- razumjeti sve vrste upisa i pojmove u zemljišnim knjigama;

b) vještine: - tumačiti sve vrste upisa u zemljišnim knjigama; - biti u stanju da izradi pravno mišljenja o određenim

pitanjima vezanih za upise u zemljišne knjige; c) kompetencije:

- biti osposobljen za rad na reformi zemljišnih knjiga; - biti osposobljen za arhivska istraživanja konkretnih

stvarnopravnih slučajeva, sporova i stručnih pitanja. Način izvođenja nastave Nastavni proces realizira se u okviru predavanja, studenstke

prakse, konsultativne nastave i konsultacija, uz asistenciju nastavnog osoblja i stručnjaka iz odabranih ustanova (arhivi, gruntovnice, katastar itd.).


Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij. Vrednovanje znanja vrši se kontinuiranim praćenjem i ocjenjivanjem rada studenata tokom semestra. Studenti tokom semestra mogu osvojiti 50 bodova i na završnim ispitu 50 bodova.


opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

Semestralna pravna analiza i prezentacija

1,5 50%

Završni ispit: pravno mišljenje – studija slučaj

1,5 50%

Ukupno 3 100%

Način oblikovanja konačne ocjene: U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata: pisanje pravne analize i njena prezentacija i završni ispit u obliku pisanja pravnog mišljenja o određenom predmetu/sporu/studiji slučaju. - Semestralna pravna analiza predstavlja samostalnu

analizu određenog pitanja vezanog za nastanak zemljišne knjige u BiH. Ona podrazumijeva istraživanje i analizu arhivske i druge izvorne građe (tapija, gruntovnih uložaka, sudskih presuda itd. ), kao i normativnih izvora (zakonskih i podzakonskih tekstova) i relevantne literature.

- Završni ispit koncipiran je kao pisanje pravnog mišljenja o određenom aktualnom pitanju (studija slučaja), čije rješavanje podrazumijeva historijsko-pravnu analizu određenih upisa u gruntovnicu.Izrada pravnog mišljenja podrazumijeva istraživanje relevantne arhivske građe, zakonskih tekstova, sudskih odluka i gruntovnica. Reziltat analize treba da bude uobličen kao stručno mišljenje/vještačenje o konkretnompredmetu i problemu analize. Pravna mišljenja kandidati pišu, uz pomoć stručnog nastavnog osoblja i stručnjaka iz prakse, a izlažu ih usmeno na završnom ispitu.

Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije oba oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova semestralne pravne analize i završnog ispita (pravo mišljenje i prezentacija). Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere

znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene.Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena. Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje: Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja ako je u okviru prvog parcijalnog ispita ostvario najmanje 15 bodova. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa čl.64 ZVO. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene.Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna - Hasan-beg Krupić,, Bosansko-hercegovačka gruntovnica

u pitanjima i odgovorima: priručnik za gruntovničke vježbenike i dr., Tisak Viktora Suligoja, Zlatar, 1914. (sadržaj se posatvlja online na stranicu Pravnog fakulteta)

- Ljudevit Farkaš, "Zakon od 7. Ramazana 1274 (1858) o zemljišnom posjedu (sa zakoni i naredbami, stojećimi s njime u tiesnom savezu)", Mjesečnik Pravničkoga društva u Zagrebu, Godina XVII, 1891., br. 4. (177-184.); br. 5. (227-233.); br. 6. (274-283.); br. 7. (324-331.); br. 8. (376-385.); br. 9. (431-442.); br. 10. (483-489.). (Odlomci se postavljaju online na stranicu Pravnog fakulteta)

- Izabrani tekstovi i materijali za vježbe koji se studentima postavljaju na web stranicu Pravnog fakulteta.

Dopunska - Meliha Povlakić, Transformacija stvarnog prava u Bosni i

Hercegovini, Sarajevo, 2009. (Odlomci) - Vojislav Spaić, „Zemljišnoknjižni sistem u Bosni i

Hercegovini za vrijeme Turaka“, Istorisko-pravni zbornik, 3-4, Sarajevo, 1950, 15-37.

- Josip Rul, Naša gruntovnica (zemljišna knjiga). Čemu služi gruntovnica i što žele gruntovničari, Tisak M. Šek, Zagreb, 1927.

- Abdullah H.Bušatlić, „Pogrješno shvaćanje i knjiženje kod »evladijet-vakufa«“, Mjesečnik Glasilo Pravničkog društva, Godište LVII., Zagreb, 1931, 553-559.

- Farkaš, Ljudevit, "O vakufima i o uređenju uprave

vakufskih dobara u Bosni i Hercegovini", Arhiv za pravne i društvene nauke, Knjiga 33., God. XVIII, Drugo kolo, Beograd, 1928., br. 4. (271-283); br. 5 (352-369.).


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave.Konzultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima).



Pravničko govorništvo IUR 127i



I II IV 3

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Rimsko pravo, vanjski suradnici iz prakse




2


30

Preduvjeti za upis


Opis predmeta

Cilj predmeta

U nauci je nedvojbeno prihvaćen utjecaj govorništva na rimsko pravo, kao i na prava srednjovjekovne i novovjekovne epohe. Cilj ovog predmeta jest poučiti kako treba pravilno i lijepo usmeno izražavati misli i emocije, a oslanjajući se na antičke retoričke spise. Uvođenjem pravničkog govorništva u studijski program prepoznata je potreba suvremenog doba i značaja drevne vještine (grč. techne, lat. ars) uvjeravanja (ili nagovora) govorom na prikladan način.


U okviru predmeta se izlaže pregled sistema govorništva na teorijskoj razini sadržanoj u najznačajnijim retoričkim spisima (Aristotela, Demostena, Cicerona, Kvintilijana), te na praktičnoj razini sadržanoj u pojedinim (prvenstveno Ciceronovim) sudskim govorima (In Verrem; Pro Cluentio; Pro Sex. Roscius Amerino; Pro Murena i dr.) - prema sljedećem rasporedu tema: 1. Zadaće govornika (officia oratoris) odnosno stadiji stvaranja govora: inventio - dispositio (ordo naturalis i ordo artificialis) - elocutio (aptum ili decorum; latinitas; perspicuitas; genera dicendi) - memoria - pronuntiatio actio 2. Predmet govora (materia; intellectio) i vrste govorništva (genus deliberativum - genus demonstrativum - genusiudiciale)

3. Dijelovi govora (partes orationis): exordium (proemium ili principium; insinuatio) - narratio (propositio; digressio) - probatio (ili argumentatio) - confirmatio i confutatio - peroratio (enumeratio; delectare, movere) 4. Vrste dokaza (probationes inartificiales i probationes artificiales) i njihova nalazišta (loci /ili topoi/ a persona i loci a re) 5. Funkcionalni učinci govora: docere i probare; delectare i conciliare; movere i concitare 6. Stil govora odnosno vrste govorničkih ukrasa (ornatus): kod pojedinačnih riječi (ornatus in verbis singulis) - antiquitas, fictio i verbum translatum; kod rečeničnih sklopova (ornatus in verbis coniunctis) - figurae verborum, figurae sententiae, compositio 7. Vježbanje govorništva (exercitatio) U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.



1. Definirati osnovne izvore, pojmove i načela govorništva i pravne argumentacije;

2. Definirati najznačajnija obilježja antičkih retoričkih spisa Aristotela, Cicerona, Kvintilijana b) vještine:

1. Primijeniti na bazičnoj razini načela i važnija pravila govorničkog umijeća i vještine pravne argumentacije u konkretnim slučajevima;

2. Primijeniti stečena znanja u govornoj izvedbi (argumentiranoj debati, javnom nastupu, itd.) c) kompetencije:

1. Procijeniti utjecaj antičkog sistema govorništva i pravne argumentacije u širem intelektualnom i društvenom kontekstu

2. Vrednovati značaj pravnog govorništva za identitet europske pravne tradicije

3. Voditi argumentiranu debatu uz pravilnu upotrebu jezika u pravu te održati javni nastup

Način izvođenja nastave Nastava se izvodi kroz prezentacije, diskusije, vježbe govorništva, konzultacije, izrade prikaza govora, učenje zadanog govora, održavanje javnog govora, itd.




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

Aktivnost na nastavi 0,5 20%

Analiza govora 0,5 20%

Završni ispit – pripremljeni i improvizirani govor

2 60%

Ukupno 3 100%

Aktivnost na nastavi predstavlja uzimanje aktivnog učešća studenata tijekom odvijanja nastavnog procesa. Analiza govora predstavlja pisani rad u okviru kojeg se analiziraju osnovni elementi najpoznatijih antičkih retoričkih spisa. Završni ispit podrazumijeva dva usmena izlaganja (pripremljenog i improviziranog govora) iz čega se vidi usvojenost nastavnog sadržaja (znanja na razini činjenica i razumijevanja) te primijene stečenih znanja u govornoj izvedbi.U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a) Aktivnost na nastavi - od 0 do 20 bodova, b) Analiza govora - od 0 do 20 bodova, c) Završni ispit - od 0 do 60 bodova. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura


1. O. Stanojević, S. Avramović, Ars rhetorica – veština besedništva, Beograd, 2003.

2. Odabrani govori Aristotela, Demostena, Cicerona, Kvintilijana 3. S. Aličić, I. Jaramaz-Reskušić, Prijevodi govora Marka Tulija i

Kvinta Cicerona, Magistrat, Sarajevo, 2018. Dopunska:

1. Aristotel, Retorika, Naprijed, Zagreb, 1989. 2. G. A. Kennedy, Classical rhetoric and its christian and secular

tradition from sncient to modern times, The University of North Carolina Press, 1999.

3. Demosten, Besede, prijevod: J. Turoman, Beograd, 2001. 4. G. A. Kennedy, The Art of Rhetoric in the Roman World 300 B.C. -

A.D. 300, Princeton University Press, 1972. 5. M. Beker, Kratka povijest antičke retorike: s odabranim

ulomcima iz antičkih tekstova, ArTresor naklada, Zagreb, 1997. 6. M. F. Kvintilijan, Obrazovanje govornika, Veselin Masleša,

Sarajevo, 1985. 7. M. Fuhrmann, Die antike Rhetorik, Artemis-Winkler, 2003. 8. M. Hriberšek, Antologija antičnega govorništva: Lisija, Izokrat,

Demosten, Ciceron, Evmenij, Študentska Založba, Ljubljana,

2001. 9. M. Giebel, Cicero, Hamburg, 2000. 10. M. L. Clarke, Rhetoric at Rome: A Historical Survey, Cohen and

West, 1953. 11. Ciceron, Beseda za Milona, Sremski Karlovci-Novi Sad, 1998. 12. M. T. Cicero, Selected political speeches of Cicero, Penguin Books,

1986. 13. O. Stanojević, Ciceronov govor u odbranu Seksta Roscija

Amerina, Glasnik Pravnog fakulteta u Kragujevcu, 1981., str. 150. 14. M. T. Ciceron, O govorniku, Matica hrvatska, Zagreb, 2002. 15. N. Visković, Argumentacija i pravo, Dosije, Split, 1997. 16. R. Radonjić, Pravna retorika, Novinsko izdavačko i grafičko

akcionarsko društvo Pobjeda, Podgorica, 2006. 17. S. Petrović, Retorika: Teorijsko i istorijsko razmatranje, Gradina,

Niš, 1975. 18. V. Radovčić, Pravni aspekti u učenjima antičke retorike, Pravni

fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004. 19. V. Radovčić, Retoričko učenje o def. i rimski pravnici, Zbornik

Pravnog fakulteta u Zagrebu, 1986/5-6, str. 715-731. 20. Z. Lučić, Ciceron i prirodno pravo, Pravni fakultet u Sarajevu,

Sarajevo, 2006. Način praćenja kvalitete koja osiguravaju ishode učenja




Sudovi: historijsko-pravna perspektiva IUR 128i



I II IV 3

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Pravna historija i stručnjaci iz prakse




2


30

Preduvjeti za upis


Opis predmeta

Cilj predmeta

Ciljevi ovog predmeta su: 1. Da izvrši organizacionalnu i institucionalnu analizu sudova u

različitim pravnim sistemima. 2. Da pruži studentima dublji uvid u razvoj sudskih ustanova kroz

historiju. 3. Da omogući studentima shvatanje razvoja sudova i funkcije

suđenja putem njihove komparacije u različitim pravnim sistemima.


Sadržaj predmeta: 1. Uvod 2. Prototip sudova 3. Sudovi u evropskom kontinentalnom pravnom sistemu 4. Engleski sudovi i sudska nezavisnost 5. Sudovi u anglo-američkom pravnom sistemu 6. Jevrejski sudovi 7. Islamski sudovi




5. Ustanoviti način nastanak i razvoja sudske funkcije u različitim pravnim kulturama

6. Shvatiti društveni kontekst i identificirati faktore koji utječu na razvoj sudske funkcije b) vještine:

3. Pravna analiza i istraživanje 4. Pismena i usmena prezentacija rezultata

c) kompetencije:

7. Profesionalne vještine potrebne za komptentnu i etičku participaciju kao član pravničke profesije.

Način izvođenja nastave Nastava se izvodi putem predavanja stručnjaka iz prakse za različite pravne sisteme: evropsko-kontinentalno pravo, anglo-američko pravo i religijske pravne sisteme,prezentacije, diskusije, izrade samostalnih istraživačkih radova – eseja, rješavanje zadataka i praktičnih slučajeva u svrhu sistematizacije gradiva, konsultacija itd.




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni



0,3 10%


Ukupno 3 100%

Parcijalni ispit je pismeni oblik provjeravanja znanja u okviru kojeg se provjerava usvojenost nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) koja uključuje sljedeća pitanja:

Prototip sudova i Sudovi u evropskom kontinentalnom pravnom sistemu. Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analiza nekog pitanja iz nastanka i razvoja sudova u određenoj pravnoj kulturi, koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit podrazumijeva provjeru znanja (usmena ili pismena) usvojenosti nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) iz sljedećih pitanja: Engleski sudovi, Sudovi u anglo-američkom pravnom sistemu, Jevrejski sudovi i Islamski sudovi. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a) Prvi parcijalni ispit - od 0 do 40 bodova (uslov za pristupanje završnom ispitu je minimalno 21 bod), b) Samostalni istraživački rad – esej - od 0 do 10 bodova, c) Završni ispit - od 0 do 50 bodova. Za vanredne i DL studente utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vežu se za sljedeću distribuciju bodova: a) Prvi parcijalni ispit - od 0 do 50 bodova (uslov za pristupanje završnom ispitu je minimalno 30 bodova), b) Završni ispit - od 0 do 50 bodov (uslov za formiranje konačne ocjene je minimalno 25 bodova). Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web-stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: 1.M. Shapiro, Courts: A Comparative and Political Analysis, The University of Chicago Press, Chicago, London, 2008. Dopunska: N. S. Hecht, An Introduction to the History and Sources of Jewish law. Clarendon Press, Oxford University Press, Oxford, New York, 1996. M. K. Masud et al., Dispensing Justice in Islam: Qadis and their Judgements, Brill, Leiden, Boston, 2006.

Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim


akademskim osobljem putem e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute i metodološke naznake o pisanju samostalnih istraživačkih radova (eseja), a teme eseja su studentima dostupne na početku semestra. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave iskazuje se putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije se vrše i sa studentima koji su završili I ciklus studija, gdje se razgovara o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za pravnu historiju i komaparativno pravo


Anglo-američko pravo: istraživanje izvora IUR 129i







2


30

Preduvjeti za upis



Upoznavanje studenata sa doktrinom o precedentu zbog posebnog značaja precedentnog prava u državama oslonjenim na tradicije običajnog prava. Cilj je pružiti okvirna znanja studentima o formi precedentnog prava, statusu sudija i načinu funkcioniranja precedenta. U okviru predmeta kandidati stiču vještinu samostalnog pretraživanja sudskih odluka i načina prepoznavanja precedenta.


Doktrina sudskog precedenta Sudski sistemi anglo-američke pravne kulture Status sudija i njihov utjecaj na razvoj pravnog sistema Praktični dio rada kandidata odnosi se na pretraživanje digitalne

baze sudskih presuda Analiza ključnih presuda unutar anglo-američkog prava


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definiati, opisati, označiti, prepoznati osnovne karakteristike anglo-američkog prava. Na razini razumijevanja: shvatiti značaj i ulogu anglo-američke pravne kulture. b) vještine: sposobnost pretraživanja i analize sudskih odluka (presuda).

c) kompetencije: profesionalne vještine potrebne za kompetentnu i etičku participaciju kao član pravničke profesije.

Način izvođenja nastave Predavanja, eseji, konsultacije i praktični dio koji se odnosi na pretraživanje sudskih odluka.




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni


Izrada eseja 0,75 30%

Završna evaluacija znanja- usmeno

1,5 50%

Ukupno 3 100%

Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura


1. Edin Halapić, Ustav Sjedinjenih Američkih Država (1787) i sudska interpretacija, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LV (2012), str. 227-245.

2. Edin Halapić, Doktrina sudske kontrole (JUDICAL REVIEW) – Marbury v. Madison (1803), Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LVI (2013), str. 29-53.

3. Edin Halapić, Vrhovni sud Bosne i Hercegovine (Primjer Sjedinjenih Američkih Država i drugih država u svijetu), Dio I, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu LVII (2014), str. 133-169.

4. Edin Halapić, Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država i sudske doktrine. Rad je objavljen u časopisu Pravna misao br. 7-8 (2015), str. 41- 68.

5. Raifa Festić, Ustavni razvitak Engleske, rad je objavljen u Common Law i druge pravno-historijske teme (Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008), str. 199-214.

6. Raifa Festić, Vrhovni Sud SAD između ustava i stvarnosti, Common Law i druge pravno-historijske teme, str. 215-234.

7. Jelena Ćeranić, Izvori američkog prava, rad je objavljen u izdanju Uvod u pravo SAD (Institut za uporedno pravo, Beograd, 2008), str. 31-49. i dostupan je na internet stranici http://www.comparativelaw.info/uvodupravosad.pdf.

8. Fikret Karčić, Komparativna pravna historija (Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2012). Dio koji se odnosi na

Englesku i Sjedinjene Američke Države.

Dopunska: 1. Edin Halapić, Vrhovni Sud Sjedinjenih Američkih Država (1790-

2005) (Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2015). 2. Edin Halapić, Rad pod naslovom „ROE V. WADE (1973)“.

Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu br. LIX (2016), str. 35-61.

3. Raifa Festić, Common Law i druge pravno-historijske teme (Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008).

4. H. Patric Glenn, Legal Traditions of the World (Oxford University Press, New York, 2010).


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave.Konsultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.

III – godina – V semestar

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra pravo-ekonomskih nauka

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Finansije i finansijsko pravo IUR 1131


Cikus Godina Semestar Broj ECTS kredita I III V 5

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Finansijsko pravo




3 1 - 2


45 P + 15 V + 30 SP

Preduvjeti za upis Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: III godine studija /V semestra; uvjete za prenos predmeta u VII semestar/IV godinu studija; uvjete za koliziju na III godini studija prava)


Nastava iz predmeta Finansije i finansijsko pravo ima za cilj stjecanje osnovnih znanja iz oblasti javnih finansija i finansijskog prava, koja uključuje više podoblasti i to: javne finansije – finansijski sistem i fiskalni sistem, sistem javnih prihoda sa pripadajućim podsistemima (porezno pravo i porezni sistem, carine, takse, doprinosi), te sistem javnih rashoda. Predmet uključujuje i oblasti budžetsko pravo i budžetski sistem, javni zajam i javni dug, monetarno pravo i monetarni, odnosno

monetarno-kreditni sistem sa pripadajućim podsistemima, sistem finansijskih institucija – nacionalnog i međunarodnog karaktera. U okviru predmeta Finansije i finansijsko pravo, pored sticanja osnovnih znanja nastojanje je usmjereno ka razvijanju analitičkog promišljanja, logičkog zaključivanja, te povezivanja i kompariranja različitih finansijsko pravnih instituta i kategorija Cilj predmeta je sticanje znanja iz oblasti finansijskog prava, uređenja i organiziranja prikupljanja javnih prihoda, i usmjeravanja sredstava na podmirenje općedruštvenih potreba, javnih dobara i usluga; upoznavanje pojedinih fiskalnih i nefiskalnih prihoda, njihovih karakteristika, međusobnih sličnosti i različitosti,, načina njihove praktične primjene. Studentska praksa u ministarstvima finansija i organima uprave, organima zakonodavne vlasti i sudske vlasti (na prekršajnim, upravnim i krivičnim odjeljenjima sudova, prisustva suđenjima), analiza odluka, rješenja i presuda vezanih za budžet, javni dug, reviziju javnog sektora, doprinose, takse, poreze na časovima nastave uz eventualno učešće stručnjaka iz prakse, sudija i advokata. Ishod učenja treba da rezultira stečenim temeljnim znanjem i pripremljenošću studenata za budući praktičan rad u organima javne uprave i pravosuđa, privatnoj praksi, finansijskim institucijama, te drugim institucijama i organizacijama na poslovima koji, neizostavno, zahtijevaju poznavanje ove nastavno-naučne discipline.



1. Pojam i historijski razvoj finansija i finansijskog prava Finansijskopravna i fiskalnopravna uloga države, njenih finansijskih funkcija i zadataka, razumijevanje veze između države i fizičkih i pravnih osoba kao aktera finansijsko-pravnog odnosa, međusobna povezanost finansijskopravnog i fiskalnopravnog sistema i faktori koji utječu na njih,

2. Javne finansije - funkcije i zadaci države, i vrste finansija 3. Fiskalna centalizacija, decentralizacija i mješoviti model

raspodjele fiskalnih i finansijskih nadležnosti u državi, 4. Javni prihodi i javni rashodi 5. Javni prihodi - vrste, oblici i podoblici fiskalnih prihoda, metodi

njihovog obračuna i prikupljanja, nefiskalni javni prihodi, te odnos između različitih fiskalnih instrumenata prikupljanja javnih prihoda, Fiskalni prihodi

I. Porezi, porezno pravo i porezni sistem I.I. Indirektni porezi - Porezi na potrošnju/promet (PDV, Akcize, Carine, Putarine, Porez na promet nepokretnosti) I.II. Direktni porezi (Porez na osobni dohodak, Porez na dobit privrednih društava, Porez na imovinu, naslijeđivanje i poklone)

II. Doprinosi za socijalno osiguranje III. Takse i takseno pravo IV. Organi nadležni za postupke naplate i kontrole javnih prihoda

Nefiskalni prihodi

Javni zajam Prihodi od državne imovine i preduzeća Prihodi od novčanih kazni, konfiskacija, ratnih odšteta i reparacija Ostali prihodi

6. Budžetsko pravo i politika – prikupljanje i usmjeravanje finansijskih sredstava na podmirenje javnih rashoda, struktura javnih rashoda i savremene tendencije kretanja javnih rashoda, postupak donošenja budžeta, privremeno finansiranje, budžetski deficit i suficit,

7. Monetarno pravo i monetarni sistem – položaj, odnos i mjere Centralne banke u monetarnom sistemu, poslovne banke, osiguravajuća društva i mikrokreditne organizacije, supervizija

8. Uvod u međunarodne finansijske organizacije - ciljevi, zadaci i uloga.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će: a) znanje: na razini činjenica: posjedovati značajno znanje, teoretsko i praktično, vezano za činjenice u finansijskopravnom odnosu, pravne osnove sticanja javnih prihoda i vršenja rashoda, principe koji se primjenjuju u finansijskom pravu, postupke po kojima se vrši prikupljanje javnih prihoda i raspodjela rashoda. Na razini razumijevanja: imati kapacitet da analizira karakteristike pojedinih javnih prihoda, njihov značaj i uticaj na funkcioniranje javnog sektora, zatim da analizira postojeće elemente pojedinih finansijskopravnih instituta i instrumenata i komparira ih sa istim institutima i instrumentima koji se primjenjuju u uporednom zakonodavstvu; b) vještine: posjeduje konkretna logična razmišljanja i kreativna i jednostavna apstraktna razmišljanja potrebna za primjenu finansijskopravnih propisa, te sposobnost izvođenja zadataka i rješavanja finansijskopravnih problema primjenom osnovnih metoda, informacija i podataka; c) kompetencije: imati kapacitet da pronalazi rješenja i izvršava jednostavnije zadatke vezane za primjenu normi finansijskog prava uz neposredni nadzor stručnih osoba; moći da preuzme ograničenu odgovornost za izvršenje jednostavnih ili složenijih zadataka za vlastito učenje; imati kapacitet da obavlja zadatke uz usmjeravanje i vlastito prilagođavanje.



Napomena: popravni ispit se izvodi usmeno


Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1.Prvi parcijalni ispit 1 20% 2.Esej 0,5 10% 3.Studentska praksa 2 40% 4.Završna evaluacija znanja/Završni ispit

1,5 30%

Ukupno 5 100%

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna - Dautbašić Ismet: Finansije i finanasijsko pravo, VII - izdanje, Magistrat, Sarajevo, 2004. - Pozitivnopravni propisi Dopunska Jelčić B., Lončarić-Horvat O., ŠimovićJ., Arbutina H., Mijatović N.:Financijsko pravo i financijska znanost, Zagreb: Narodne novine, 2008. Musgrave, Richard & Peggy, Javne financije u teoriji i praksi – prijevod, Zagreb: Institut za javne financije, 1993.


Kontakt sa odgovornim akademskim osobljem omogućen svim studentima putem elektronske pošte, usmeno u predviđenim terminima konsultacija, te na časovima nastave (predavanja, vježbe). Na početku semestra studenti se već na prvom času upoznaju sa načinima izvođenja nastave i vježbi, studentske prakse, te imaju mogućnost odabrati teme za izrade eseja i dobiti uputstvo za izradu istih. Studenti putem popunjavanja anketnog obrasca participiraju u evaluaciji nastavnih aktivnosti i iznose mišljenje o kvaliteti nastavnog procesa. Kontakt sa bivšim studentima I ciklusa studija, i razmjena informacija i mišljenja radi ocjene korisnosti izučavanog predmeta Finansije i finansijsko pravo u njihovom radu u praksi i mogućnostima daljeg poboljšavanja nastavnog procesa.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Krivično procesno pravo I IUR 533


Cikus Godina Semestar Broj ECTS kredita I III V 5

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Krivično procesno pravo




3 1 - -


45 P + 15 V

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uslove za upis III godine studija /V semestra; uslove za prenos predmeta u VII semestar/IV godinu studija; uslove za koliziju na II godini studija prava

Opis predmeta

Cilj predmeta

U cilju razvijanja znanja i sposobnosti za teorijsku i stručnu analizu pojmova i instituta krivičnog procesnog prava, student se upućuje u osnovne pojmove i institute ove naučne discipline i pravne grane. Očekuje se da student ovlada temeljnim krivičnoprocesnim institutima u svjetlu zaštite osnovnih prava i sloboda čovjeka i efikasnog suzbijanja kriminaliteta. Time se kod studenta razvijaju znanja i sposobnosti za samostalnu teorijsku i stručnu analizu krivičnoprocesnih pojmova i instututa, posebno u svjetlu permanentnog razvoja ove grane prava. Također, svrha i očekivani rezultati rada studenata vezuju se i uz razvoj krivičnoprocesnog prava u nacionalnim granicama i na međunarodnom nivou.


1. Uvod u krivično procesno pravo (opšti tematski prikaz krivičnog procesnog prava i krivičnog postupka) i historijski razvoj krivičnog postupka (modeli krivičnog postupka; razvoj krivičnog procesnog prava u BiH) – dvije sedmice; 2. Osnovna načela krivičnog procesnog prava (načela vezana uz osnovne krivičnoprocesne subjekte i tok krivičnog postupka) – četiri sedmice; 3. Krivičnoprocesni subjekti i stranke (sud, tužilaštvo, osumnjičeni i optuženi, branilac i oštećeni) – četiri sedmice 4. Mjere za osiguranje prisustva osumnjičenog, odnosno optuženog i uspješno vođenje krivičnog postupka – dvije sedmice; 5. Krivičnoprocesne radnje. Pravosnažnost i izvršnost odluka – jedna sedmica. U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definisati krivično procesno pravo i njegovo mjesto u pravnom sistemu; uočiti povezanost sa drugim disciplinama; identifikovati izvore ove grane prava; opisati osnovna načela krivičnog postupka; prepoznati krivičnoprocesne subjekte, njihova prava i dužnosti. Na razini razumijevanja: analizirati procesne pojmove, kategorije i ustanove u realnosti krivičnoprocesnioh odnosa; b) vještine: uočavanje i rješavanje specifičnih pravnih pitanja u oblasti krivičnog procesnog prava uz korištenje odgovarajućih pravnih metoda; c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru krivičnog pravosuđa, ili drugih nadležnih ustanova koje se bave preventivnim i represivnim aktivnostima na suzbijanju kriminaliteta.



Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni


1,5 35%

2. Esej/vježba 1 15%



2,5 50%

Ukupno 5 100% Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni način provjeravanja znanja. Student mora pokazati da zna: pojam krivičnog postupka i krivičnog procesnog prava i njegove izvore, historijske modele krivičnog postupka, razvoj krivičnog procesnog prava u BiH i krivičnoprocesna načela. Vježba je pismena izrada određenih odluka u krivičnom postupku, na osnovu relevantnih pravnih izvora i sudske prakse. Esej je kraća analiza određenog pravnog pitanja, na osnovu literature i pravnih izvora. Završna evaluacija znanja/završni ispit je pismeni ili usmeni način način provjeravanja znanja. Student mora pokazati da zna: osnovne i sporedne krivičnoprocesne subjekte, mjere kojima se osigurava uspješno vođenje krivičnog postupka, krivičnoprocesne radnje i odluke, te primjenu relevantnih pravnih izvora i stavova sudske prakse na rješavanja određenih pravnih pitanja. U oblikovanju konacne ocjene uzimaju se u obzri utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata, kroz sljedeću distribuciju bodova. Prvi parcijalni ispit, ocjena/bodovi: 10=40; 9=38; 8=36; 7=34; 6=30. Esej/vježba, ocjena/bodovi: 10=10, 9=9, 8=8, 7=7, 6=6. Završna evaluacija znanja/završni ispit: 10 =50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ima pravo izaći na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semstra ostvario najmanje 30 bodova, tj. dobio prolaznu ocjenu 6 iz prvog parcijalnog ispita te bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: 10 (A) - 95-100; 9 (B) - 85-94; 8 (C) - 75-84; 7 (D) - 65-74; 6 (E) - 55-64; 5 (F, FX) - 0- 54. Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1. Udžbenik: Sijerčić-Čolić, H.: Krivično procesno pravo. Knjiga I: Krivičnoprocesni subjekti i krivičnoprocesne radnje. Četvrto izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Sarajevo, Pravni fakultet, 2017. (zaključno sa XII poglavljem)

2. Zakonski propisi: • Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine • Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine Dopunska

- Sijerčić-Čolić, H., Hadžiomeragić, M., Jurčević, M., Kaurinović, D., Simović, M.: Komentari zakona o krivičnom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, Vijeće Evrope : Evropska komisija, 2005;

- Grubač, M.: Krivično procesno pravo. Četvrto izmenjeno i dopunjeno izdanje. Beograd, Projuris, 2011;

- Krapac, D.: Kazneno procesno pravo. Prva knjiga: Institucije. VII. neizmijenjeno izdanje, Zagreb, Narodne novine, 2015.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila, te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja/vježbi, a teme eseja/vježbi su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o pitanjima koja su proučavana tokom nastavnog procesa i koja se javljaju u njihovom radu u praksi.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Međunarodno javno pravo I IUR 1031


Ciklus Godina Semestar Broj ECTS kredita I III V 5

Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Međunarodno pravo




3 1 - -


45 P + 15 V

Preduvjeti za upis



Predmet je namijenjen za sticanje znanja i vještina iz područja Međunarodnog javnog prava. Svrha i očekivani rezultati studentskih aktivnosti u procesu učenja vezuju se za: osposobljavanje, procjenu, razumijevanje, usvajanje i ovladavanje pojmovima, kategorijama i institutima međunarodnog javnog prava, preko kojih će studenti steći spoznaje o međunarodnom javnom pravu. Kao specifičan cilj predmeta je osvijestiti kod studenta postojanje i primjenjivost međunarodnog javnog prava i pojavu novih oblika odnosa

između država. Konačno, cilj predmeta je vezan za upoznavanje studenata sa pojmom međunarodnog javnog prava, osnovnim principima te izvorima međunarodnog prava. Studenti će steći opća i posebna znanja o sistemu pravnih pravila koja uređuju odnose između međunarodno pravnih subjekata/ prije svega uzajamne odnose država, država i međunarodnih organizacija, te odnose između međunarodnih organizacija, kao i položaj pojedinca u međunarodnom pravu.


1.Pojam i priroda međunarodnog javnog prava / jedna sedmica 2. Izvori međunarodnog javnog prava, /Pravo međunarodnih ugovora, Običaj u međunarodnom pravu /jedna sedmica 3.Međunarodna zajednica. Države i druge teritorijalne cjeline / Država kao subjekt međunarodnog prava , Sukcesija država,Priznanje država i vlada, Sveta Stolica i država Vatikanskog grada, /dvije sedmice 4. Diplomatsko i konzularno pravo /Diplomatski zastupnici, Diplomatski privilegiji i imuniteti, Konzularno pravo / dvije sedmice 5.Međunarodne organizacije / Međunarodne organizacije, Pojam, pravo i podjela međunarodnih organizacija,/ jedna sedmica Preteče i osnivanje Ujedinjenih nacija, Organi Ujedinjenih nacija / dvije sedmice 6. Pojedinac u međunarodnom pravu /Državljani i stranci/ jedna sedmica Međunarodna zaštita čovjeka, Međunarodna zaštita manjina, Kaznena odgovornost pojedinca / dvije sedmice



Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći: a) znanje - na razini činjenica: definirati, opisati, označiti, prepoznati: Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti pojmove, kategorije i institute. b) vještine - interpretiranje, procjenjivanje i rješavanje određenih pravnih pitanja u oblasti međunarodnog javnog prava, uz upotrebu adekvatnih metoda ili postupaka. c) kompetencije : osposobljenost za rad i upravljanje poslovima i zadacima u oblasti međunarodnog prava , te preuzimanje etičke i društvene odgovornosti za upravljanje i vrednovanje profesionalnog razvoja.





Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1. Pisana evaluacija znanja- parcijalni ispit

2 40%

2. Vježba/esej 0,5 10% 3.Završna evaluacija znanja/Završni ispit

2,5 50%

Ukupno 5 100% Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati pojmove, kategorije i institute međunarodnog javnog prava, te izdvojiti relevantne pravne izvore. Esej je kraća analiza nekog važnog pravnog problema u oblasti međunarodnog javnog prava koji zahtijeva razmatranje relevantne literature, pravnih izvora , međunarodne sudske prakse, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit- sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih instituta međunarodnog javnog prava, uz demonstriranje sposobnosti primjene relevantnih izvora prava na rješavanje određenih otvorenih pitanja iz oblasti međunarodnog javnog prava. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: (1) prvi parcijalni ispit: ocjena/bodovi:10=30; 9=27; 8=24; 7=22; 6=20; (2) vježba/esej:ocjena/bodovi: 10=10; 9=9; 8=8; 7=7; 6=6 ; (3) (4)završna evaluacija znanja / završni ispit: ocjena/bodovi: 10=40; 9=35; 8=30; 7=25; 6=20 Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostvario najmanje 32 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)iz prvog parcijalnog ispita te bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati . Završni ispit se polaže u redovnom , popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: a)10 (A)- nosi 95-100 bodova; b 9 (B) – nosi 85-94 bodova ; c) 8 (C) – 75-84 bodova ; d) 7 (D) – nosi 65-74 bodova; e 6 (E)- nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) – manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i

Literatura

polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: 1. Udžbenici: V. Đ. Degan, Međunarodno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka 2011. Dopunska: Andrassy, J., Bakotić, B., Vukas, B., Međunarodno pravo I. Zagreb, 1995. Praktikum za međunarodno javno pravo, M. Kreća i M. Paunović, Beograd 2002. Crnić-Grotić, V., Pravo međunarodnih ugovora, Rijeka, 2002 Ibler, V., Riječnik međunarodnog javnog prava, Zagreb, 1987. Povelja UN, Statut Međunarodnog suda pravde u Hagu




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Obligaciono pravo I IUR 634



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Građansko pravo i Građansko procesno pravo (Obligaciono pravo – opći dio, Obigaciono pravo – posebni dio, Obligaciono pravo I i Obglaciono pravo II i pripadajući izborni predmeti)




3 1 - -


45 P+15 V

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis III godine/V semestra ili uvjete za prenos predmeta u IV godinu studija ili uvjete za koliziju na II godini studija prava.

Opis predmeta

Cilj predmeta Obligaciono pravo I je da studenti steknu znanja i vještine iz oblasti obligacionog prava. Studenti se upoznaju sa pojmom obligacionog prava, osnovnim pojmovima koje se koristi u obligacionom pravu, kao i sa načelima obligacionog prava.

Cilj predmeta

Student stiče znanja iz oblasti ugovornog prava, počevši od ugovora kao izvora obligacije, uslova za njegovo zaključenje, forme i tumačenja, vrsta i posebnih dejstava dvostranih ugovora i sredstava obezbjeđenja ugovora, preko vanugovornih izvora obligacija, izuzev naknade štete (sticanje bez osnova, poslovodstvo bez naloga, jednostrana izjava volje, javno obećanje nagrade), pa do promjena subjekata obligacija i prestanka obaveza. Studenti treba da budu sposobni rješavati sva pravna pitanja koja se postavljaju u vezi sa jednim obligacionopravnim odnosom od njegovog zasnivanja, preko izvršavanja sadržaja, pa do prestanka.


1. Izvori, pojam, vrste i načela obligacionog prava – izvori obligacionog prava, pojam i karakteristike obligacije, te subjekti i razgraničenje između obligacionog prava i obligacije, vrste s obzirom na obavezu dužnika, izvor nastanka obaveza, broj lica i djeljivost predmeta, ličnost dužnika, trajanje obaveze, određenost radnje i množinu predmeta.

2. Ugovor kao izvor obligacija – opći uslovi zaključenja, forma i tumačenje, vrste, zastupanje, posebna dejstva dvostranih ugovora, sredstva obezbjeđenja izvršenja ugovornih obaveza.

3. Sticanje bez osnova – pojam, pretpostavke, vrste, obim vraćanja, tužba zbog sticanja bez osnova.

4. Poslovodstvo bez naloga – pojam, pretpostavke, obaveze i prava poslovođe bez naloga, vrste poslovodstva bez naloga.

5. Docnja – docnja dužnika i docnja povjerioca: pojam, pretpostavke, pravne posljedice.

6. Zastarjelost – pojam, vrijeme, zastoj i prekid, prekluzija 7. Promjena subjekata obligacija – promjena povjerioca i

promjene 8. Prestanak obaveza




a) znanje: (činjenično i teorijsko) - Student ima znanja u vezi s osnovnim pojmovima i načelima

obligacionog prava - Student ima znanja o ugovoru i drugim izvorima obligacionog

prava - Student je u stanju razumjeti sva pravna pitanja koja proizlaze iz

jednog obligacionog odnosa od njegovog nastanka, preko izvršavanja sadržaja pa do prestanka

b) vještine: - Student je sposoban odabrati pristup koji je adekvatan u

rješavanju pravnih pitanja koja proizlaze iz jednog obligacionog odnosa

- Student je u stanju primijeniti stečena znanja na konkretni obligacioni odnos i riješiti pravna pitanja koja proizlaze iz tog odnosa

- Student ima sposobnost formulirati argumente kojima potkrepljuje odabrani odnosno predloženi način rješavanja

postavljenog pravnog problema.

c) kompetencije: - Student je osposobljen da primjenjuje propise iz oblasti

obligacionog prava - Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju studentu da

nastavi studij na drugom ciklusu u zemlji i inostranstvu, u smislu njihovog daljeg produbljavanja

- Stečena znanja i vještine omogućavaju studentu da, konfrontiran sa potrebom rješavanja praktičnih problema, tom rješavanju pristupi uspješno, a takva su znanja i vještine temelji za dalje praktično usavršavanje i polaganje stručnih ispita odnosno predstojeće cjeloživotno učenje.





1) Prva provjera znanja 2,4 40% 2) Aktivnost u nastavi 0,6 10% 3) Završni ispit 3 50% Ukupno: 6 100%

Prva provjera znanja je pisani test u kojem se vrednuje znanje studenta vezano za izvore, pojam i vrste obligacija, načela obligacionog prava, sredstva obezbjeđenja ugovora, nevažnost i raskid ugovora. Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati sve predviđene nastavne oblike rada (predavanja, vježbe, konsultacije). Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave i evidentira se aktivnost studenata na predavanjima i vježbama. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema slijedećoj skali:


5 (F,FX) Manje od 55 (ne zadovoljava minimalne uslove) Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij. Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće utvrđuje način ocjenjivanja I strukturu ocjene za vanredne I student DL studija.

Obavezna literatura: - Bikić, Abedin, Obligaciono pravo – Opći dio, Sarajevo, Pravni

Literatura

fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2013. godine. - Bikić, Abedin/Bikić, Enes/Šabić, Almedina, Kako riješiti obligacionopravni slučaj – Praktikum za obligaciono pravo, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2011. godine. Dopunska literatura: - Loza, Bogdan/Misita, Nevenko, Obligaciono pravo, Opšti dio, Sarajevo, izdanja poslije 1987. godine; - Loza, Bogdan/Misita, Nevenko, Obligaciono pravo, Posebni dio, Sarajevo, izdanja poslije 1987. godine; - Radišić, Jakov, Obligaciono pravo, Opšti deo, Beograd, izdanja poslije 1982. godine; - Perović, Slobodan, Obligaciono pravo, knjiga prva, Beograd, 1980. godine; Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Osnovi prava Evropske unije IUR 1532



Nositelj/i predmeta





2 1 - -


30 P + 15 V

Preduvjeti za upis


Opis predmeta

Cilj predmeta

Predmet je namijenjen za sticanje znanja i vještina iz područja prava Evropske unije. Svrha i očekivani rezultati studentskih aktivnosti u procesu učenja vezuju se za : osposobljavanje, procjenu, razumijevanje, usvajanje i ovladavanje pojmovima, kategorijama i institutima prava Evropske unije. Nakon završetka nastavnog ciklusa očekuje se da studenti steknu odgovarajuća pravna znanja, sposobnosti i vještine vezane za: a) predmet izučavanja i obim sadržaja prava Evropske unije uz razlikovanje specifičnosti sadržaja prava Evropske unije od specifičnog sadržaja drugih pravnih grana i disciplina; b) razumjevanje glavnih faza i osnovnih karakteristika integracionih procesa u Evropi uz razumijevanje povezanosti ekonomske integracije i političkih ciljeva; c) poznavanje relevantnih izvora prava Evropske unije, te njihovo međusobno razlikovanje prema glavnim karakteristikama i učincima, kao i razlikovanje od pravnih izvora nacionalnog prava i međunarodnog prava, uključujući pravo Vijeća Evrope.


1. Osnivanje i razvoj Evropske unije (historijska pozadina, tri zajednice i dva nerealizovana projekta, ključni momenti početnog perioda, oživljavanje integracionog projekta, konstituisanje i dogradnja Unije)/dvije sedmice 2. Utemeljujuće vrijednosti i osnovni principi EU (rukovodne, utemeljujuće, zajedničke i pojedinačne vrijenosti; principi: jedinstva pravnog subjektiviteta, ustupljenih ovlaštenja, fleksibilnosti, supsidijarnosti, demokratskog ustrojstva, lojalnosti, jednakosti, transparentnosti)/ dvije sedmice 3. Pravna priroda i širenje Evropske unije (pravna priroda EU, širenje EU, prijem novihčlanica i napuštanje EU)/ jedna sedmica 4. Institucije i ostala tijela EU (političke institucije i tijela, pravosudne institucije i tijela, ostale institucije)/ dvije sedmice 5. Pravo Evropske unije (pojam i izvori unijskog prava, unijsko i nacionalno pravo,harmonizacija, saradnja pravosudnih i policijskih organa)/dvije sedmice 6. Tržište i ekonomsko-finansijska unija (unutrašnje tržište,ekonomsko-monetrana unija) /dvije sedmice 7. Zajedničke politike (politike horizontalnog karaktera, politike usmjerene ka građanima EU, sektorske piolitike) /jedna sedmica U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje - na razini činjenica: definirati, opisati, označiti, prepoznati: Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti pojmove, kategorije i institute. b) vještine - interpretiranje, procjenjivanje i rješavanje određenih pravnih pitanja u oblasti međunarodnog javnog prava, uz upotrebu adekvatnih metoda ili postupaka. c) kompetencije - osposobljenost za rad i upravljanje poslovima i zadacima u oblasti međunarodnog javnog prava , te preuzimanje etičke i društvene odgovornosti za upravljanje i vrednovanje profesionalnog razvoja.





Opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

1. Prva pisana evaluacija znanja- prvi parcijalni ispit

2 50%

2. Završna evaluacija znanja – Završna provjera znanja

2 50%

Ukupno 4 100% Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati pojmove, kategorije i institute međunarodnog javnog prava, te izdvojiti relevantne pravne izvore. Završni ispit- sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih instituta prava Evropske unije, uz demonstriranje sposobnosti primjene relevantnih izvora prava na rješavanje određenih otvorenih pitanja iz oblasti prava Evropske unije. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata, i to: ocjena/osvojeni broj bodova iz prvog parcijalnog ispita i broj bodova iz završnog ispita. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: prvi parcijalni ispit : ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 te završna evaluacija znanja/završni ispit : ocjena/bodovi: 10 =50; 9=45; 8=40; 7=35, 6=30. Prvi parcijalni ispit i završna evaluacija znanja sastoji se iz pisanog testa kojim se provjerava znanje u odnosu na sadržaj realiziranog nastavnog programa.

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta

Literatura

odnosno putem interneta. Obavezna Misita,N.,Uvod u pravo Evropske unije,Pravni fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2014 Internet resursi:http://eu.pravo; www.euractiv.com [EN]; EUR-LEX [svi jezici država članica] Dopunska Ćapeta T. i Rodin S., Osnove prava EU, Narodne novine, Zagreb 2011. (drugo prošireno izdanje), Josephine Steiner, Lorna Woods and Christian Twigg-Flesner, EU Law, Oxford UP, 2006, Knežević-Predić V.;Radivojević, Z: Kako nastaje i deluje pravo Evropske unije, Beograd, 2009 Vukadinović, R.,Uvod u institucije i pravo EU,Kragujevac,2014




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Radno pravo IUR 831

Ciklus/godina/semestar/broj ECTS kredita


Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Radno i socijalno pravo




3 1 - 1


45 P + 15 V + 15 SP

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis III godine studija /V semestra; uvjete za prenos predmeta u VII semestar/IV godinu studija; uvjete za koliziju na II godini studija prava

Opis predmeta

Predmet je namjenjen za sticanje znanja i vještina iz područja individualnih i kolektivnih radnih odnosa te ostvarivanja i zaštite prava iz radnog odnosa. Svrha i očekivani rezultati studentskih

Cilj predmeta

aktivnosti u procesu učenja vezuju se za: osposobljavanje, procjenu, razumijevanje, usvajanje i ovladavanje pojmovima, kategorijama i institutima radnog prava preko kojih će studenti steći spoznaje o: funkcioniranju tržišta rada, sadržaju i ostvarivanju prava na radu i u vezi s radom. Kao specifičan cilj predmeta je osvjestiti kod studenata promjenjivost uvjeta na tržištu rada i pojavu novih oblika rada zbog kojih je potrebno mijenjati pravno uređenje pojedinih instituta. Konačno, cilj predmeta je vezan za poznavanje koncepta radnog zakonodavstva prilagođenog tržišnom načinu privređivanju kao i tendencijama u razvoju radnog zakonodavstva u međunarodnom i nacionalnom okviru.


1. Uvod u radno pravo: predmet proučavanja, pojava i razvoj radnog prava, karakteristike suvremenog radnog prava, ljudska prava na radu, povodom rada i u vezi s radom / dvije sedmice; 2. Izvori radnog prava: heteronomni i autonomni izvori s posebnim osvrtom na univerzalne i regionalne izvore radnog prava (konvencije i preporuke MOR-a, izvori Vijeća evrope, izvori pravnog sistema Evropske unije/ tri sedmice; 3. Kolektivno radno pravo: socijalni dijalog - tipartizam, sindikalna prava i slobode, kolektivno pregovaranje i kolektivno ugovaranje, participacija zaposlenika, pravo na štrajk, mirni načini rješavanja kolektivnih radnih sporova/ jedna sedmica; 4. Individualno radno pravo: politika zapošljavanja, sistem radnih odnosa u BiH, zasnivanje radnog odnosa, prava i obaveze na radu i u vezi s radom-radno vrijeme, odmori i odsustva, mirovanje radnog odnosa, zaštita zdravlja i bezbjednosti na radu, plaće, prestanak radnog odnosa/četiri sedmice; 5. Odgovornost u sistemu radnih odnosa: odgovornost za povrede radnih obaveza, odgovornost za štetu/jedna sedmica; 6. Zaštita prava i obaveza iz radnog odnosa: interna, sudska, alternativna i upravna zaštita/dvije sedmice U prvoj sedmici realizacije nastave, predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definirati, opisati, označiti, prepoznati: mjesto radnog prava u pravnom sistemu, odnos s drugim granama prava, izvore radnog prava; elemente radnog odnosa, osnovna prava radnika i poslodavca, te oblike zaštite prava na radu i u vezi sa radom. Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti pojmove, kategorije i institute sistema radnih odnosa zasnovanih na osnovu ugovora o radu; b) vještine: interpretiranje, procjenjivanje i rješavanje određenih pravnih pitanja u oblasti radnih odnosa, uz uputrebu adekvatnih pravnih metoda ili postupaka; c) kompetencije: osposobljenost za rad i upravljanje poslovima i zadacima u oblasti radnih odnosa te preuzimanje etičke i društvene odgovornosti za upravljanje i vrednovanje profesionalnog razvoja.


Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni


predmet strukturu bodova i bodobni kriterij. Na Radnom pravu elemeti praćenja i ocjenjivanja rada studenata su:

Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati pojmove, kategorije i institute radnog prava, objasniti osnove kolektivnog i evropskog radnog prava te izdvojiti relevantne pravne izvore; Esej je kraća analiza nekog važnijeg pravnog problema u oblasti radnih odnosa koja zahtjeva razmatranje relevantne literature, pravnih izvora, sudske prakse, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Studenska praksa je praktična nastava koja se realizuje s ciljem pripreme studenata za poslove koje će moći obavljati iz područja radnih odnosa. Nakon obavljene studenske prakse studenti izrađuju: izvještaj i pojedinačni ili opći akt važan za rješavanje jednog od uočenih pravnih problema. Na ispitnom roku student odgovara na pitanja vezana za uočeni pravni problem i uspoređuje učinke odabranih pravnih rješenja. Završni ispit - usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta individualnog i procesnog radnog prava, usporedbe različitih oblika radnih odnosa, demonstriranja sposobnosti primijene relevantnih izvora prava na rješavanje određenih pravnih pitanja i probleme te vrednovanje pojedinih pravnih rješenja obzirom na njihov utjecaj na ostvarenje ljudskih prava na ardu i/ili u vezi s radom. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: (1) prvi parcijalni ispit:ocjena/bodovi: 10= 30; 9=27; 8=24; 7=22; 6=20; (2) vježba/esej:ocjena/bodovi: 10 =10; 9=9; 8=8; 7=7; 6=6 ; (3) studentska praksa:ocjena/bodovi: 10 = 20; 9 = 18; 8 = 16; 7 = 14; 6 = 12; (4) završna evaluacija znanja /završni ispit : ocjena/bodovi: 10 =40; 9=35; 8=30; 7=25; 6=20 Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostravio najmanje 32 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita i studenske prakse te bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.


Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1.Prvi parcijalni ispit 1,5 30% 2.Esej 0,5 10% 3.Studentska praksa 1 20% 4.Završna evaluacija znanja/Završni ispit

2 40%

Ukupno 5 100%

Literatura

Prije početka studijske godine, Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna (1) Udžbenici: Sead Dedić, Jasminka Gradaščević-Sijerčić, Radno pravo, Sarajevo, 2005 godine, (u pripremi je novi udžbenik) (2) Zakonski i drugi propisi Zakon o radu ,Zakon o štrajku,Zakon o strancima ,Zakon o zapošljavanju stranaca, Zakon o vijeću zaposlenika, Kolektivni ugovori na snazi Dopunska -Anton Ravnić, Osnove radnog prava: domaćeg, usporednog i međunarodnog, Zagreb, 2004. -B.Lubarda, Uvod u radno pravo, Beograd, 2015. -Željko Mirjanić, Radni odnosi,Individualni radni odnosi, Banja Luka, 2004 -Božo Žepić, Radno i socijalno pravo, Split,2001. -Brajić Vlajko,Radno pravo, Beograd,2001. -Stojanović Mijal,Radni sporovi,Kragujevac,2007. -Buklijaš Boris, Kolektivno radno pravo, Split,2006



III – godina – VI semestar


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Krivično procesno pravo II IUR 534


Cikus Godina Semestar Broj ECTS kredita I III VI 6






3 1 - 1


45 P + 15 V + 15 SP

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uslove za upis III godine studija /VI semestra; uslove za prenos predmeta u VII semestar/IV godinu studija; uslove za koliziju na II godini studija prava


Student stiče osnovna znanja o utvrđivanju činjenica u krivičnom postupku i radnjama dokazivanja, stadijima redovnog krivičnog postupka, te specifičnostima posebnih postupaka. Kod studenata razvijaju sposobnosti za teorijsku i stručnu analizu pojmova i instituta koji se odnose na vrste i stadije krivičnog postupka, posebno sa aspekta otkrivanja i dokazivanja krivičnog djela i njegovog učinioca. Kroz analizu odluka visokih sudova u BiH i Evropskog suda za ljudska prava, kao i analizu brojnih međunarodnih pravnih izvora o efikasnijem suzbijanju kriminaliteta kod studenta se razvijaju sposobnosti za samostalnu teorijsku i stručnu analizu ključnih ustanova u okviru krivičnog pravosuđa.


1. Utvrđivanje činjenica u krivičnom postupku i dokazivanje (opšti prikaz utvrđivanja činjenica vlastitim opažanjem i dokazivanjem – jedna sedmica; 2. Radnje dokazivanja (pretresanje i privremeno oduzimanja predmeta i imovine; uviđaj; ispitivanje osumnjičenog; svjedoci; vještaci; posebne istražne radnje) – četiri sedmice; 3. Prvostepeni krivični postupak (istraga, optuživanje, glavni pretres) – četiri sedmice 4. Pravni lijekovi (redovni i vanredni) – dvije sedmice; 5. Posebni postupci (postupak prema maloljetnicima, međunarodna krivičnopravna pomoć, drugi posebni postupci prema zakonu o krivičnom postupku) – dvije sedmice. U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definisati dokazno pravo; identifikovati stadije redovnog krivičnog postupka; opisati redovne i vanredne pravne lijekove; prepoznati posebne postupke. Na razini razumijevanja: analizirati tok krivičnog postupka i specifičnosti posebnih postupaka prema zakonu o krivičnom postupku i posebnim zakonima o maloljetnicima i međunarodnoj pomoći u krivičnim stvarima; b) vještine: uočavanje i rješavanje specifičnih pravnih pitanja u oblasti krivičnog pravosuđa uz korištenje odgovarajućih pravnih metoda i pravnih izvora; c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru krivičnog pravosuđa, ili drugih nadležnih ustanova koje se bave preventivnim i represivnim aktivnostima na suzbijanju kriminaliteta.




Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni


1,5 20%

2. Esej/vježba 0,5 10% 3. Studentska praksa

2 30%


2 40%

5. Ukupno 6 100% Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni način provjeravanja znanja. Student mora pokazati da zna: pojam činjenica i činjeničnog stanja, dokazivanje, klasične i savremene radnje dokazivanja. Vježba je pismena izrada određenih odluka u krivičnom postupku, na osnovu relevantnih pravnih izvora i sudske prakse. Esej je kraća analiza određenog pravnog pitanja, na osnovu literature i pravnih izvora. Studentska praksa je praktična nastava koja se realizuje kako bi se student pripremio za praktičnu prijemnu pozitivnog krivičnoprocesnog zakonodavstva. Nakon obavljene studentske prakse student izrađuje procesni akt ili odluku kojom se rješavaju procesna pitanja. Na ispitnom roku student odgovara na pitanja koja se odnose na izradu procesnog akta ili odluke. Završna evaluacija znanja/završni ispit je pismeni ili usmeni način način provjeravanja znanja. Student mora pokazati da zna: stadije redovnog prvostepenog krivičnog postupka, redovne i vanredne pravne lijekove, posebne postupke, te primjenu relevantnih pravnih izvora i stavova sudske prakse na rješavanja određenih pravnih pitanja koja se otvaraju u toku otkrivanja i dokazivanja krivičnog djela i njegovog učinioca. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzri utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata, kroz sljedeću distribuciju bodova. Prvi parcijalni ispit, ocjena/bodovi: 10=40; 9=38; 8=36; 7=34; 6=30. Esej/vježba, ocjena/bodovi: 10=10, 9=9, 8=8, 7=7, 6=6. Studentska praksa: ocjena/bodovi: 10=20, 9=18, 8=16, 7=14, 6=12. Završna evaluacija znanja/završni ispit: 10 =50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ima pravo izaći na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semstra ostvario najmanje 42 boda, tj. dobio prolaznu ocjenu 6 iz prvog parcijalnog ispita i studentske prakse, te bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: 10 (A) - 95-100; 9 (B) - 85-94; 8 (C) - 75-84; 7 (D) - 65-74; 6 (E) - 55-64; 5 (F, FX) - 0- 54. Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1. Udžbenik: Sijerčić-Čolić, H.: Krivično procesno pravo. Knjiga I: Krivičnoprocesni subjekti i krivičnoprocesne radnje. Četvrto izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Sarajevo, Pravni fakultet, 2017. (od XIII do XX poglavlja) • Sijerčić-Čolić, H.: Krivično procesno pravo. Knjiga II: Tok redovnog krivičnog postupka i posebni postupci. Četvrto izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Sarajevo, Pravni fakultet, 2017. 2. Zakonski propisi: • Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine • Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine • Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku • Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima Dopunska

- Grubač, M.: Krivično procesno pravo. Sedmo izmenjeno i dopunjeno izdanje. Beograd, Projuris, 2011;

- Krapac, D.: Kazneno procesno pravo. Prva knjiga: Institucije. VII. neizmijenjeno izdanje. Zagreb, Narodne novine, 2015;

- Sijerčić-Čolić, H., Pobrić, N.: Krivično/kazneno procesno pravo. Praktikum. Mostar, 2009;

- Sijerčić-Čolić, H., Hadžiomeragić, M., Jurčević, M., Kaurinović, D., Simović, M.: Komentari zakona o krivičnom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, Vijeće Evrope : Evropska komisija, 2005.


Studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila, te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja/vježbi, a teme eseja/vježbi su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o pitanjima koja su proučavana tokom nastavnog procesa i koja se javljaju u njihovom radu.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Kriminalistika IUR 518







2 1 - 1


30 P + 15 V + 15 SP

Preduvjeti za upis Opis predmeta

Cilj predmeta

Student stiče osnovna znanja o načinima saznanja za krivično djelo i učinitelja, te analizu prvih informacija i sačinjavanje prvih verzija o postupanju. Kod studenata se razvijaju sposobnosti za teorijsku i stručnu analizu prikupljenih informacija na temelju kojih se sačinjavaju planovi rada na istraživanju predmeta i tragova o učinjenom krivičnom djelu te otkrivanju učinitelja tog djela. Veoma je bitno i načelo koordinacije u saradnje između tužitelja i policije obzirom da zajedno učestvuju u istrazi. Najzad, kod studenta se razvijaju sposobnosti za samostalnu teorijsku i stručnu analizu prikupljenih predmeta i tragova i njihovo osiguranje u svrhu dokazivanja krivičnog djela i učinitelja.


1. Uvod u kriminalistiku (pojam i predmet kriminalistike, osnovna načela kriminalistike, zlatna pitanja kriminalistike) – dvije sedmice; 2. Kriminalističko-taktičke radnje (racija, zasjeda, utvrđivanje identiteta, prepoznavanje) – tri sedmice; 3. Radnje dokazivanja (pretresanje stana, drugih objekata i osoba, privremeno oduzimanje predmeta, uviđaj i rekonstrukcija događaja) – četiri sedmice 4. Posebne istražne radnje (prikriveni istražitelj, informator, tajno praćenje i snimanje osoba i predmeta krivičnog djela) – četiri sedmice. U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini informacija: definirati indicije i verzije krivičnog događaja; identificirati kriminalistička načela; opisati kriminalističko-operativne radnje; prepoznati metodologiju kriminalističkog postupanja. Na razini razumijevanja: analizirati tok istrage i specifičnosti pojedinih neformalnih i formalnih radnji koje se poduzimaju u cilju istraživanja i dokazivanja krivičnih djela; b) vještine: uočavanje i rješavanje specifičnih pravnih pitanja u oblasti obrađivanja prikupljenih predmeta, tragova i indicija o krivičnom djelu i učinitelju i njihovo pripremanje za optuživanje osumnjičene osobe; c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru istrage krivičnih djela, ili drugih nadležnih ustanova koje se bave preventivnim i represivnim aktivnostima na suzbijanju kriminala.




Opterećenje u ECT

Udio (%) u ocjeni


1 25%

2. Vježba 0,5 12,5% 3. Studentska praksa

1 25%


1,5 37,5%

5. Ukupno 4 100% Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni način provjeravanja znanja. Student mora pokazati da zna: pojam činjenica i činjeničnog stanja, dokazivanje, klasične i savremene radnje dokazivanja. Vježba je elaboracija i diskusija o kriminalističkoj metodologiji rasvjetljavanja konkretnih krivičnih djela. Studentska praksa je praktična nastava koja se realizuje kako bi se student pripremio za praktičnu primjenu pozitivnog krivičnoprocesnog zakonodavstva, kao i kriminalističke metodologije. Nakon obavljene studentske prakse student izrađuje model kriminalističke obrade, verzije o krivičnom djelu, ili operativni plan postupanja. Na ispitnom roku student odgovara na pitanja koja se odnose na izradu pismenih podnesaka. Završna evaluacija znanja/završni ispit je pismeni ili usmeni način način provjeravanja znanja. Student mora pokazati da zna: stadije redovnog prvostepenog krivičnog postupka, postupanje tužiteljstva i ovlaštenih službenih osoba, kriminalističku metodologiju istraživanja, te primjenu relevantnih izvora i stavova tužiteljske i policijske prakse koja se odnosi na otkrivanje, istraživanje i dokazivanje krivičnog djela i njegovog učinitelja. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni

elementi praćenja i provjeravanja rada studenata, kroz sljedeću distribuciju bodova. Prvi parcijalni ispit, ocjena/bodovi: 10=40; 9=38; 8=36; 7=34; 6=30. Vježba, ocjena/bodovi: 10=10, 9=9, 8=8, 7=7, 6=6. Studentska praksa: ocjena/bodovi: 10=20, 9=18, 8=16, 7=14, 6=12. Završna evaluacija znanja/završni ispit: 10 =50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ima pravo izaći na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semstra ostvario najmanje 42 boda, tj. dobio prolaznu ocjenu 6 iz prvog parcijalnog ispita i studentske prakse, te bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: 10 (A) - 95-100; 9 (B) - 85-94; 8 (C) - 75-84; 7 (D) - 65-74; 6 (E) - 55-64; 5 (F, FX) - 0- 54. Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1. Udžbenik: Petrović, B.: Kriminalistika. Sarajevo, Pravni fakultet, 2016. 2. Zakonski propisi: • Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 3/03, 32/03, 26/04, 63/04,13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 8/08, 12/09, 16/09, 93/09, 72/13) – odabrana poglavlja koja se odnose na istragu, radnje dokazivanja i posebne istražne radnje. Dopunska

- Petrović, B. (ur).: Istraživanje krivičnih djela. Sarajevo, Pravni fakultet, 2011;

- Pavišić, B., Modly, D., Veić, P.: Kriminalistika, Knjiga prva, treće izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb: Golden marketing – tehnička knjiga, 2006.


Studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila, te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju vježbi, a teme vježbi su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o pitanjima koja su proučavana tokom nastavnog procesa i koja se javljaju u njihovom radu.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Međunarodno javno pravo II IUR 1032


Ciklus Godina Semestar Broj ECTS kredita I III VI 5

Nositelj/i predmeta





3 1 - 1


45P + 15 V + 15 SP

Preduvjeti za upis



Predmet je namijenjen za sticanje znanja i vještina iz područja Međunarodnog javnog prava. Svrha i očekivani rezultati studentskih aktivnosti u procesu učenja vezuju se za: osposobljavanje, procjenu, razumijevanje, usvajanje i ovladavanje pojmovima, kategorijama i institutima međunarodnog javnog prava, preko kojih će studenti steći spoznaje o međunarodnom javnom pravu. Kao specifičan cilj predmeta je osvijestiti kod studenta postojanje i primjenjivost međunarodnog javnog prava i pojavu novih oblika odnosa između država. Konačno, cilj predmeta je upoznavanje studenata sa objektima međunarodnog prava, državnim područjem, utvrđivanjem i povlačenjem granica između država, međunarodno pravo mora, postupcima mirnog rješavanja sporova, te pravilima koja je nužno primjenjivati u oružanim sukobima.


1. Objekti u međunarodnom pravu/ Prostor državnog područja. Teritorijalna suverenost države, Državne granice, Međunarodno pravo mora u razvoju / dvije sedmice 2. Međunarodno pravo mora. Dijelovi mora koji čine dio područja obalne države / Unutrašnje morske vode, Teritorijalno more / jedna sedmica 3.Morski prostori u kojima obalna država uživa “suverena” ili neka druga prava / Gospodarski pojas / jedna sedmica 4.Morski prostori izvan nacionalne jurisdikcije država / Otvoreno more, Slobode otvorenog mora / jedna sedmica 5. Mirno rješavanje sporova i osiguranje mora / Načini mirnog rješavanja sporova, Istraga i mirenje, Arbitraža/ jedna sedmica 6. Međunarodni sud u Den Haagu i ostali stalni sudski organi, Kolektivne mjere prema Povelji UN-a i mirovne operacije / dvije sedmice 7.Pravo oružanih sukoba / Izvori ratnog i humanitarnog prava, Rat i druge vrste oružanih sukoba/ dvije sedmice

8. Ograničenja ratovanja obavezna u svim oružanim sukobima, Pravila humanitarnog prava primjenjiva u nemeđunarodnim oružanim sukobima / dvije sedmice



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje - na razini činjenica: definirati, opisati, označiti, prepoznati: Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti pojmove, kategorije i institute. b) vještine - interpretiranje, procjenjivanje i rješavanje određenih pravnih pitanja u oblasti međunarodnog javnog prava, uz upotrebu adekvatnih metoda ili postupaka. c) kompetencije - osposobljenost za rad i upravljanje poslovima i zadacima u oblasti međunarodnog javnog prava , te preuzimanje etičke i društvene odgovornosti za upravljanje i vrednovanje profesionalnog razvoja.





Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1. Pisana evaluacija znanja -parcijalni ispit

1,5 30%

2. Vježba/esej 0,5 10% 3.Studentska praksa

1 20%

4. Završna evaluacija znanja/ Završni ispit

2 40%

Ukupno 5 100% Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati pojmove, kategorije i institute međunarodnog javnog prava, te izdvojiti relevantne pravne izvore. Esej je kraća analiza nekog važnog pravnog problema u oblasti međunarodnog javnog prava koji zahtijeva razmatranje relevantne literature, pravnih izvora , međunarodne sudske prakse, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Studentska praksa je praktična nastava koja se realizuje s ciljem pripreme studenata za poslove koje će moći obavljati iz područja međunarodnog javnog prava. Nakon obavljene studentske prakse studenti izrađuju: izvještaj i pojedinačni ili opći akt važan za rješavanje jednog od uočenih pravnih problema. Na ispitnom roku student odgovara na pitanja vezana za uočeni pravni problem i uspoređuje učinke odabranih pravnih rješenja. Završni ispit- sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih

institute međunarodnog javnog prava, uz demonstriranje sposobnosti primjene relevantnih izvora prava na rješavanje određenih otvorenih pitanja iz oblasti međunarodnog javnog prava. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: (1) prvi parcijalni ispit: ocjena/bodovi:10=30; 9=27; 8=24; 7=22; 6=20; (2) vježba/esej:ocjena/bodovi: 10=10; 9=9; 8=8; 7=7; 6=6 ; (3) studentska praksa: ocjena/bodovi: 10=20; 9=18; 8=16; 7=14; 6=12; (4)završna evaluacija znanja / završni ispit: ocjena/bodovi: 10=40; 9=35; 8=30; 7=25; 6=20 Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostvario najmanje bodova odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)iz prvog parcijalnog ispita i studentske prakse te bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati . Završni ispit se polaže u redovnom , popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: a)10 (A)- nosi 95-100 bodova; b 9 (B) – nosi 85-94 bodova ; c) 8 (C) – 75-84 bodova; d) 7 (D) – nosi 65-74 bodova; e 6 (E)- nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) – manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1. V. Đ. Degan, Međunarodno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka 2011. Dopunska Andrassy, J., Bakotić, B., Vukas, B., Međunarodno pravo I. Zagreb, 1995. Praktikum za međunarodno javno pravo, M. Kreća i M. Paunović, Beograd 2002. Crnić-Grotić, V., Pravo međunarodnih ugovora, Rijeka, 2002 Ibler, V., Riječnik međunarodnog javnog prava, Zagreb, 1987. Povelja UN, Statut Međunarodnog suda pravde u Hagu




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Obligaciono pravo II IUR 635



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Građansko pravo i Građansko procesno pravo (Obligaciono pravo – opći dio, Obligaciono pravo – posebni dio, Obligaciono pravo I, Obligaciono pravo II i pripadajući izborni predmeti)




3 1 - 1


45 P + 15 V + 15 SP

Preduvjeti za upis



Cilj predmeta Obligaciono pravo II je da studenti steknu znanja i vještine iz oblasti prouzrokovanja i naknade štete, te posebnog dijela obligacionog prava. Studenti se upoznaju sa oblašću prouzrokovanja i naknade štete, te produbljuju znanja stečena iz Obligacionog prava I kroz upoznavanje sa posebnim ugovorima obligacionog prava, poput ugovora o prodaji, poklonu, zakupu, zajmu, djelu, doživotnom izdržavanja itd. Studenti treba da budu sposobni rješavati sva pravna pitanja koja se postavljaju u vezi sa jednim obligacionim odnosom čiji je izvor prouzrokovanje štete odnosno sa posebnim ugovorom obligacionog prava od njegovog zasnivanja, preko izvršavanja sadržaja, pa do prestanka.


1. Prouzrokovanje štete – opći uslovi odgovornosti za štetu, razne vrste odgovornosti

2. Naknada štete – naknada imovinske štete, naknada neimovinske štete

3. Ugovor o prodaji – pojam, karakteristike, bitni elementi, prava i obaveze, posebne vrste ugovora o prodaji

4. Ugovor o razmjeni 5. Ugovor o poklonu – pojam, karakteristike, uslovi za nastanak,

obaveze i odgovornost poklonodavca, opoziv ugovora o poklonu, vrste

6. Ugovor o zakupu – pojam, karakteristike, bitni elementi, prava i obaveze ugovornih strana, otuđenje zaklupljene stvari, podzakup, prestanak

7. Ugovor o zajmu – pojam, karakteristike, bitni elementi, prava i obaveze ugovornih strana

8. Ugovor o posluzi – pojam, karakteristike, bitni elementi, prava i obaveze ugovornih strana

9. Ugovor o djelu – pojam, karakteristike, bitni elementi, prava i

obaveze ugovornih strana 10. Ugovor o ostavi – pojam, karakteristike, bitni elementi, prava i

obaveze ugovornih strana 11. Ugovor o doživotnom izdržavanja – pojam, karakteristike,

bitni elementi, prava i obaveze ugovornih strana 12. Ugovor o ortakluku – pojam, karakteristike, bitni elementi,

prava i obaveze ugovornih strana U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.



a) znanje: (činjenično i teorijsko) - Student ima znanja u vezi sa osnovnim institutima

prouzrokovanja i naknade štete i posebnim ugovorima obligacionog prava

- Student je u stanju razumjeti sva pravna pitanja koja proizlaze iz jednog obligacionog odnosa čiji je izvor prouzrokovanje štete, kao i iz posebnog ugovora obligacionog prava od njegovog nastanka, preko izvršavanja sadržaja pa do prestanka


rješavanju pravnih pitanja koja proizlaze iz prouzrokovanja i naknade štete i jednog posebnog ugovora obligacionog prava

- Student je u stanju primijeniti stečena znanja na konkretni obligacioni odnos iz osnova prouzrokovanja štete i njezine naknade, te iz posebnog ugovora obligacionog prava i riješiti pravna pitanja koja proizlaze iz tog odnosa

- Student ima sposobnost formulirati argumente kojima potkrepljuje odabrani odnosno predloženi način rješavanja postavljenog pravnog problema.


obligacionog prava, kako iz općeg dijela obligacionog prava, prouzrokovanja i naknade štete, tako i iz posebnog dijela obligacionog prava

- Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju studentu da nastavi studij na drugom ciklusu u zemlji i inostranstvu, u smislu njihovog daljeg produbljavanja






1) Prva provjera znanja 1,8 30% 2) Aktivnost u nastavi 0,2 3,74% 3) Studentska praksa 1 16,66% 4) Završni ispit 3 50% Ukupno: 6 100%

Prva provjera znanja je pisani test u kojem se vrednuje znanje studenta vezano za prouzrokovanje štete i naknadu štete, imovinske i neimovinske. Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati sve predviđene nastavne oblike rada (predavanja, vježbe, konsultacije). Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave i evidentira se aktivnost studenata na predavanjima i vježbama. Studentska praksa: Riječ je o praktičnoj nastavi koja se realizira sa ciljem pripreme studenata za obavljanje poslova iz područja obligacionog prava. Studentska praksa će se odnositi na pitanja iz oblasti prava naknade štete, konkretnije, vezano za prouzrokovanje i naknadu štete. Na kraju obavljene prakse će student sačiniti tužbu prema zadatom slučaju, a na završnom ispitu student odgovara na pitanja vezana za institute i probleme koji su bili predmetom studentske prakse. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom junsko-julskom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema slijedećoj skali:



Literatura

Obavezna literatura: - Bikić, Abedin, Obligaciono pravo – Opći dio, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2013. godine; - Bikić Abedin/Bikić, Enes, Obligaciono pravo – Posebni dio, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2010. godine;

- Bikić, Abedin, Naknada štete, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2010. godine; - Bikić, Abedin/Bikić, Enes/Šabić, Almedina, Kako riješiti obligacionopravni slučaj – Praktikum za obligaciono pravo, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2011. godine. Dopunska literatura: - Loza, Bogdan/Misita, Nevenko, Obligaciono pravo, Opšti dio, Sarajevo, izdanja poslije 1987. godine; - Loza, Bogdan/Misita, Nevenko, Obligaciono pravo, Posebni dio, Sarajevo, izdanja poslije 1987. godine; - Radišić, Jakov, Obligaciono pravo, Opšti deo, Beograd, izdanja poslije 1982. godine; - Perović, Slobodan, Obligaciono pravo, knjiga prva, Beograd, 1980. godine; Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Socijalno pravo IUR 832



Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Radno i socijalno pravo



Predavanja (P)

Vježbe (V) Seminar (S) Studentska praksa ( SP)

3 1 - -


45 P + 15 V

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis III godine studija /VI semestra; uvjete za prenos predmeta u IV godinu studija; uvjete za koliziju na II godini studija prava


Predmet je namjenjen za sticanje znanja i vještina u području socijalno-pravnih odnosa koji se uspostavljaju na osnovu zaštite koju društvo osigurava svojim članovima kroz različite javne mjere/javne oblike pomoći zbog ekonomskih i socijalnih nedaća koje ih pogađaju/mogle pogoditi oslonom na socijalne potrebe vezane za: bolest, materinstvo, povrede na radu, gubitak radne sposbnosti, nezaposlenost, starost i smrt. Svrha i očekivani rezultati studentskih aktivnosti u procesu učenja vezuju se za: osposobljavanje, procjenu, razumijevanje, usvajanje i ovladavanje elementima pravnih odnosa zadravstvenog, penzisjkog i invalidskog osiguranja, osiguranja za slučaj nezaposlenosti te elementima pravnih odnosa boračko-invalidske i socijalne zaštite. Preko ovih segmenata socijalnog prava studenti će steći spoznaje o: vidovima socijalne politike, krugu osiguranih osoba, osiguranim rizicima te osnovnim, provizornim i supsidijarnim pravima u sistemima socijalnog osiguranja i socijalne zaštite. Kao specifičan cilj predmeta je nastojanje da studenti imaju znanja i vještine vezane za razgraničenje socijalnog prava od: karitativnih djelatnosti, poreznih olakšica i mjera demografske politike. Konačeno, cilj predmeta je vezan za razumijevanje posebnog odnosa socijalnog prava s: radnim, ustavnim i upravnim pravom.


1. Uvod u socijalno pravo i ključni pojmovi : predmet proučavanja, pojava, razvoj, suvremene tendencije, pravo socijalne sigurnosti, socijalna država, socijalna politika i modeli, osigurane osobe, nosioci osiguranja, osigurani rizici s posebnim osvrtom na BiH/ tri sedmice; 2. Izvori socijalnog prava s posebnim osvrtom na univerzalne i regionalne izvore: konvencije MOR-a, akti Vijeća Evrope, akti EU/ dvije sedmice; 3. Zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita: zdravstveni sistemi, pravo na zdravlje, načela zdravstvenog osiguranja, osiguranje osobe - titulari prava, osigurani rizici, prava s fokusom na pravo na zdravstvenu zaštitu/jedna sedmica; 4. Penzijsko i invalidsko osiguranje : sistemi penzijsko-invalidskog osiguranja, titulari prava, nosioci osiguranja, osigurani rizici, prava/ dvije sedmice; 5.Boračko-invalidska zaštita : zaštita žrtava rata, načela i ciljne skupine titulara prava, prava branilaca, ratnih vojnih invalida, članova porodice, /jedna sedmica; 6. Socijalno obezbjeđenje nezaposlenih: svojstvo nezaposlene osobe i materijalna i socijalna sigurnost za vrijeme nezapioslenosti /jedna sedmica 7. Socijalna zaštita u užem smislu: opći korisnici socijalne zaštte, zaštita porodica sa djecom, zaštita civilnih žrtava rata/jedna sedmica 8. Osnovni instituti socijalnog procesnog prava /ostvarivanje i zaštita prava iz zdravstvenog, penzijsko-invalidskog osiguranja, boračko –invalidske zaštite i socijalne zaštite/dvije sedmice U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definirati, opisati, označiti, prepoznati: mjesto socijalnog prava i njegov odnos s radnim i drugim granama prava, domaće i međunarodne izvore prava socijalne sigurnosti; temeljna prava u kontekstu osiguranih rizika te način ostvarivanja i zapštite prava. Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti pojmove, kategorije i institute sistema socijalne sigurnosti s posebnim naglaskom na BiH; b) vještine: interpretiranje, procjenjivanje i rješavanje određenih pravnih pitanja u oblasti sistema socijalne sigurnosti kroz koncepcijsku strukturu i temeljna prava; c) kompetencije: osposobljenost za rad i upravljanje poslovima koji se vezuju za opći pristup sistemima socijalne sigurnosti kao i mogućnost, u suradnji sa srodnim stručnjacima, predlaganja politike u pojedinim sistemima socijalne sigurnosti.



Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij. Na Socijalnom pravu elemeti praćenja i ocjenjivanja rada studenata su:

Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati pojmove, kategorije i institute socijalnog prava, objasniti modele i faktore socijalne politike, načela i organiziranje socijalnog osiguranja te izdvojiti relevantne međunarodne izvore; Esej je kraća analiza važnijeg pravnog problema u oblasti socijalnog osiguranja ili socijalne zaštite koja zahtjeva razmatranje relevantne literature, pravnih izvora, sudske prakse, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit - usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta zdravstvenog, penzijsko –invalidskog osiguranja, boračko-invalidske zaštite, osiguranja za slučaj nezaposlenosti i socijalne zaštite u užem smislu, usporedbe različitih prava oslonom na osigurane rizike, demonstriranja sposobnosti primijene relevantnih izvora prava na rješavanje određenih jednostavnijih socijalno-pravnih slučajeva. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: (1) prvi parcijalni ispit:ocjena/bodovi: 10 = 40; 9=37; 8=34; 7=30; 6=27; (2) vježba/esej:ocjena/bodovi: 10 =10; 9=9; 8=8; 7=7; 6=6 ; (3) završna evaluacija znanja /završni


Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1.Prvi parcijalni ispit 2 40% 2.Esej 0,5 10% 4.Završna evaluacija znanja/Završni ispit

2,5 50%

Ukupno 5 100%

ispit : ocjena/bodovi: 10 =50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostravio najmanje 27 bodova odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita i bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene.Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna (1) Udžbenici: - Sead Dedić, Socijalno pravo, Sarajevo, 2011. godine-( u pripremi je novi udžbenik) (2) Zakonski i drugi propisi Konvencija MOR-a broj 102 o minimalnoj normi socijalnog obezbjeđenja Evropska socijalna povelja Zakon o zdravstvenom osiguranju Zakon o zdravstvenoj zaštiti Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva Zakon o pravima,obavezama i odgovornostima pacijenata Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju Zakon o matičnoj evidenciji o osiguranicima,obveznicima uplate doprinosa i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca Odbrambeno-oslobolilačkog rata Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica Zakon o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanjai odlikovanja i članova njihovih porodica Zakon o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji,osposobljavanju i zapošljavanju lica sa invaliditetom Dopunska -B .Šunderić, Socijalno pravo, Beograd,2009 -Potočnjak, Ž.; Zakon o mirovinskom osiguranju: s objašnjenjima, komentarima, primjerima i prilozima.; Zagreb: 1998, -Potočnjak, Željko; Trgovac, Sanja; Prava iz socijalnog osiguranja i socijalne skrbi u postupcima apstraktne kontrole ustavnosti

zakona, u: Liber amicorum in honorem Jadranko Crnić , Zagreb,2009,



Lista izbornih predmeta II


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Gender i pravo IUR 327i







2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: III godine studija /VI semestra; uvjete za prenos predmeta u VII semestar/III godinu studija; uvjete za koliziju na I godini studija prava/


Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata sa gender dimenzijom prava. Okosnicu predmeta predstavlja izučavanje prava sa rodne/gender perspektive gdje je akcenat stavljen na pitanje spolne diskriminacije. Od studenata se očekuje korištenje intelektualnih sredstava za kritičko razmišljanje i analiziranje osnovnih pojmova vezanih za gender terminologiju i razvijanje rodne/gender senzibilnosti.


Razumijevanje pojma rodne/gender jednakosti Izučavanje kulturnih stereotipa i njihove povezanosti sa pravom Problem isključenja žena/diskriminacije u historijskom

kontekstu Globalna politika (UN nivo) za sprječavanja diskriminacije žena Regionalna politika za sprječavanje diskriminacije Bosni i Hercegovina i spolna diskriminacija Mapiranje glavnih problema na globalnoj razini vezanih za

priznavanje, uživanje i zaštitu ljudskih prava žena

Feministička jurispurdencija Pravo, seksualna orijentacija i gender



Znanja, vještine i kompetencije su međusobno čvrsto uvezana sa ishodima učenja na obaveznim nastavnim predmetima. Nakon uspješno savladanog ovog predmeta student će moći:

Prepoznati fenomen rodne/gender diskriminacije u pravnim sistemima

Pružiti osnovne informacije o instrumentima za zaštitu ljudskih prava –ženskih prava

Osposobljava studente za razumijevanje globalnih, regionalnih i nacionalnih politika koje razvijaju rodnu/gender jednakost

Razvija sposobnost kritičkog razmišljanja o rodnoj/gender ravnopravnosti

Način izvođenja nastave Predavanja, vježbe, eseji, radionice, studenska praksa, konsultacije






1 35 %


1,5 40 %

Ukupno 3 100 % Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definisati pojmove i fenomene rodne/gender diskriminacije u pravnim sistemima. Vježba se može izvoditi kao seminar, debatno-istraživački projekt ili esej u kojem se analizira važno pitanje gendera i prava a što zahtjeva razmatranje relevantne literature, pravnih izvora, sudske prakse, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit je usmeni ili pismeni ispit koji se sastoji od provjere, razumijevanja različitih modela globalnih, regionalnih i nacionalnih politika koje razvijaju rodnu/gender jednakost. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test a) - od 0 do 35 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno osvojenih 20 bodova) b) Vježba (seminar; debatno-istraživački projekt; esej) 0 - 25 bodova c) Završni ispit - od 0 do 40 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno osvajanje 25 bodova)

Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova osvojenih tokom semestra. Student ostvaruje pravo izlaska na završni ispit ako je na prvom parcijalnom testu ostvario najmanje 20 bodova i bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa čl.64 ZVO. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene.Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Dr. Jasna Bakšić – Muftić, Dr. Nada Ler – Sofronić, Dr. Jasminka Gradaščević – Sijerčić, Mr. Maida Fetahagić: Socio ekonomski položaj žena u BiH, Jež, Sarajevo 2003. Bakšić – Muftić Jasna, Ženska prava, Magistrat, Sarajevo, 2006. Halilović M (et al). Rodne predrasude u primjeni prava: Bosankohercegovački i međunarodni pravni okvir i praksa, Atlantska inicijativa, Sarajevo 2017. Banović, Damir i Vasić, Vladana. Seksualna orijentacija i rodni identitet: Pravo i praksa u Bosni i Hercegovini. izdavač: Sarajevski otvoreni centar, Sarajevo, 2013. Banović, Damir et al. Transformacija prava. Modeli pravnog regulisanja prilagodbe spola u BiH. izdavač: Sarajevski otvoreni centar, 2016. Zakon o zabrani diskriminacije BiH Zakon o ravnopravnosti spolova BiH Dopunska Konvencija za eliminaciju svih oblika diskriminacije žena Pekinška deklaracija i Platforma za akciju Rezolucija UN 1325




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Nomotehnika IUR 338i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Teorija prava i države. U realizaciji najmanje 50% nastavnih aktivnosti učestvuju stručnjaci iz prakse.



Predavanja (P); Vježbe (V); Seminar (S); Studentska praksa (SP)

2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: III godine studija /VI semestra; uvjete za prenos predmeta u VI semestar/III godinu studija; uvjete za koliziju na I godini studija prava


Studenti stiču teorijska i praktična znanja vezana za stvaranje, tumačenje i primjenu prava, te principa izrade normativnog akta, metoda stvaranja prava, pravila pravne tehnike, sastavnih dijelovi propisa i postupka izrade zakona i drugih propisa.


Jezik u stvaranju prava Struktura pravnih akata Nomotehnička pravila za izradu pravnih akata Pravni akti autonomnog prava Opći pravni akti Pojedinačni pravni akti Međunarodni ugovori Klasifikacija pravnih akata



Znanja, vještine i kompetencije su međusobno čvrsto uvezana sa ishodima učenja na obaveznim nastavnim predmetima. Nakon uspješno savladanog ovog predmeta student će moći: primijeniti znanja i vještine iz nomotehnike studenti za profesionalno postupanje u izradi normativnih akata sposobnost tumačenje pravne norme te izrade općih i pojedinačnih pravnih akata; osposobljenost za rad u državnoj organizaciji i na poslovima izrade i pravnih akata, odnosno pravne profesije.





1. Prvi parcijalni 1 35 %


test 2. Vježba 0,5 25% 4. Završna evaluacija znanja /Završni ispit

1,5 40 %

Ukupno 3 100 % Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definisati nomotehnička pravila za izradu pravnih akata. Vježba se može izvoditi kao seminar, debatno-istraživački projekt ili esej u kojem se analizira važno pitanje izrade pravnih akata, a što zahtjeva razmatranje relevantne literature, pravnih izvora, prakse, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit je usmeni ili pismeni ispit koji se sastoji od provjere, razumijevanja različitih načina izrade pravnih akata i primjene nomotehničkih pravila. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test a) - od 0 do 35 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno osvojenih 20 bodova) b) Vježba (seminar; debatno-istraživački projekt; esej) 0 - 25 bodova c) Završni ispit - od 0 do 40 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno osvajanje 25 bodova) Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova osvojenih tokom semestra. Student ostvaruje pravo izlaska na završni ispit ako je na prvom parcijalnom testu ostvario najmanje 20 bodova i bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa čl.64 ZVO. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Prof. dr Mirjana Pajvančić: Pravno normiranje, Novi Sad, 1995. Prof. dr Ivo Borković: Postupak i tehnika izrade pravnih propisa, Informator, Zagreb, 1985. Dopunska

Važeći propisi za izradu pravnih akata




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Kolektivno radno pravo IUR 844i



Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Radno i socijalno pravo. U realizaciji najmanje 50% nastavnih aktivnosti učestvuju stručnjaci iz prakse.



Predavanja (P)

Vježbe (V) Seminar (S) Case study

2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis III godine studija /VI semestra; uvjete za prenos predmeta u VII semestar/IV godinu studija; uvjete za upis kolizije na II godini studija prava


Posebna i produbljena znanja o sistemu pravila i institucija materijalnog i procesnog kolektivnog radnog prava kroz analizu aktuelnih pitanja u zakonodavstvu i praksi vezanih za: slobodu organiziranja, kolektivnog pregovaranja i rješavanja kolektivnih radnih sporova.


1.Funkcije i izazovi socijalnog dijaloga/jedna sedmica 2.Otvorena pitanja zaključivanja i primjene kolektivnih ugovora u BiH /dvije sedmice 3.Iskustva u rješavanju sukoba/konflikata socijalnih partnera/jedna sedmica 4.Mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova/jedna sedmica 5.Arbitražno rješavanje radnih sporova u praksi/jedna sedmica 6.Pravo na štrajk /jedna sedmica 7.Nadzor nad primjenom propisa o štrajku/dvije sedmice 8.Sudska praksa i kolektivni radni sporovi/četiri sedmice

U prvoj sedmici realizacije nastave, predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na

predmetu. Ishodi učenja na razini predmeta

Znanja, vještine i kompetencije su međusobno čvrsto uvezana sa ishodima učenja na obaveznom nastavnom predmetu Radno pravo. Nakon uspješno savladanog ovog predmeta, student će moći: 1. identificirati izvore kolektivnog radnog prava; 2. objasniti institute kolektivnog radnog prava; 3. demonstrirati stečena znanja iz domene kolektivnog pregovaranja te će ista moći primjeniti u praksi 4. analizirati i komentirati rješenja de lege lata u domeni kolektivnog radnog prava.



Vježba je pismeni i usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati pojmove, kategorije i institute na zadanu temu te izdvojiti relevantne pravne izvore; Esej je kraća analiza nekog važnijeg pravnog problema u oblasti kolektivnog radnog prava koja zahtjeva razmatranje relevantne literature, pravnih izvora, sudske prakse, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit - usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih instituta kolektivnog radnog prava uz demonstriranje sposobnosti primijene relevantnih izvora na rješavanje određenih jednostavnijih kolektivnih radnih sporova. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: (1) Vježba I: Distribucija bodova/Ocjena/Bodovi:10=20; 9=18; 8=15;7=13;6=10; (2) Vježba II: Distribucija bodova/Ocjena/Bodovi:10=20; 9=18; 8=15;7=13;6=10; (3) Esej: Distribucija bodova/Ocjena/Bodovi:10=30; 9=28; 8=25;7=23;6=20; (4) Završni ispit: Distribucija bodova/Ocjena/Bodovi: 10=30; 9=28; 8=25;7=23;6=20. Završnom ispitu mogu pristupiti studenti_ice koji su u toku semestra stekli minimalno 40 bodova,odnosno prije ispita predali vježbe. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene.Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.


Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1.Vježba I O,6 20% 2.Vježba II: 0,6 20% 3. Esej : 0,9 30% 4.Završna evaluacija znanja/Završni ispit

0,9 30%

Ukupno 3 100%

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: (1) Sead Dedić, Jasminka Gradaščević-Sijerčić, Radno pravo, udžbenik Sarajevo, 2005 godine, str.88-128; str.442-457-u pripremi je novi udžbenik (2) Zakonski i drugi propisi Zakon o radu Zakon o štrajku Zakon o vijeću zaposlenika Kolektivni ugovori na snazi u BiH Dopunska: - MOR: Social Dialogue, Finding a common voice, Geneva: International Labour Office,(Socijalni dijalog, Pronaći zajednički jezik, Ženeva, Međunarodni ured rada), http: // www. ilo. org / public / english / dialogue / download /brochure. pdf - MOR / Kuruvilla (2003.): Social dialogue for Decent Work, Geneva: IILS Publications,(Socijalni dijalog za dostojanstveni rad, Ženeva: Publikacije IILS),http://www.ilo.org/public/english/bureau/inst/publications/discussion/dp14903.pdf - Buklijaš Boris, Kolektivno radno pravo, Split,2006 - B.Lubarda, Rešavanje kolektivnih radnih sporova - Metodi i institucije, Beograd,1999,


Tokom nastavnih aktivnosti, studenti će se motivirati da iznosu svoje komentare u pogledu tema koje se obrađuju, da iste analiziraju i nude rješenja de lege ferenda. Na samostalnim zadacima i radioniicama studenti će trebati primjeniti znanja stečena na nastavnmim aktivnostima i tokom samostalnog rada. Za eventualne nejasnoće i nedoumice studenti imaju mogućnost permanentne komunikacije s predmetnim nastavnikom putem e-mail-a i na konzultacijama, te na radionicama sa stručnjacima iz prakse.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravna klinika iz Međunarodnog javnog

prava IUR 1034i



Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Međunarodno pravo. U realizaciji najmanje 50% nastavnih aktivnosti učestvuju stručnjaci iz prakse




http://www.ilo.org/public/english/bureau/inst/publications/discussion/dp14903.pdf

http://www.ilo.org/public/english/bureau/inst/publications/discussion/dp14903.pdf


2


30

Preduvjeti za upis



Posebna i produbljena znanja o sistemu pravila i institucija međunarodnog javnog prava, kroz analizu aktuelnih pitanja.Cilj ovog predmeta je da se studenti upoznaju sa praksom rada međunarodnih sudskih i arbitražnih tijela, a posebno sa radom međunarodnih sudova, gdje se država Bosna i Hercegovina pojavljuje kao strana u sporu. Kod studenata se razvija sposobnost kritičkog promišljanja. Ovakav oblik kliničkog obrazovanja osposobljava studente za praktičnu primjenu stečenih znanja. Za Bosnu i Hercegovinu, kao nezavisnu državu, međunarodno pravo je postalo od izuzetne važnosti, s obzirom na činjenicu da svaka država mora imati dobro utemeljenu pravnu službu koja će biti u stanju zastupati njene legitimne interese.


1. Mirno rješavanje sporova i osiguranje mira /Istraga i mirenja/ Arbitraža / dvije sedmica 2.Međunarodni sud pravde u Haagu i stalni sudski organi – Slučaj Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu / dvije sedmice 3.Međunarodna krivična sudska tijela / jedna sedmica 4.Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju : nadležnost, statut, pravila i procedura, presude / Međunarodni krivični tribunal za Ruandu / dvije sedmice 5.Stalni međunarodni krivični sud / jedna sedmica 6.Izvori ratnog i humanitarnog prava, Rat i druge vrste oružanih sukoba / dvije sedmice 7. Ograničenja ratovanja obavezna u svim oružanim sukobima /Početak i svršetak međunarodnog oružanog sukoba. Pravne posljedice ratnog stanja / dvije sedmice



Znanja, vještine i kompetencije su međusobno čvrsto uvezane sa ishodima učenja na obaveznom nastavnom predmetu Međunarodno javno pravo II. Nakon uspješno savladanog ovog predmeta student će moći : 1. Identificirati izvore međunarodnog humanitarnog prava; 2. Objasniti institute međunarodnog prava i međunarodna sudska tijela; 2.Demonstrirati stečena znanja iz domena međunarodnog pregovaranja; 3.Analizirati i komentirati rješenja međunarodnih pravnih slučajeva i sudske prakse; 4. Rješavati konkretne slučajeve sporova između država i

učestvovati u izradi teksta presude; 5. Samostalno izlagati i obrazlagati rješenje međunarodnog spora

Način izvođenja nastave Predavanja, samostalni zadaci, radionice, konsultacije




Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1.Prva provjera znanja( Vježba I )

0,6 20%

2. Druga provjera znanja ( Vježba II )

0,6 20%

3. Treća provjera znanja ( Esej)

0,9 30%

4. Završna evaluacija znanja/ Završni ispit

0,9 30%

Ukupno 3 100% Prva i druga provjera znanja (Vježba I i vježba II) je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati pojmove, kategorije i institute međunarodnog javnog prava, te izdvojiti relevantne pravne izvore. Treća provjera znanja (Esej) je kraća analiza nekog važnog pravnog problema u oblasti međunarodnog javnog prava koji zahtijeva razmatranje relevantne literature, pravnih izvora, sudske prakse, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit- sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih institute međunarodnog javnog prava, uz demonstriranje sposobnosti primjene relevantnih izvora prava na rješavanje određenih otvorenih pitanja međunarodnog prava. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: (1) Prva provjera znanja (Vježba I): Distribucija bodova/ ocjena/bodovi:10=20; 9=18; 8=15; 7=13; 6=10; (2) Druga provjera znanja(vježba II): Distribucija bodova/ocjena/bodovi: 10=20; 9=18; 8=15; 7=13; 6=10 ; (3) Treća provjera znanja (Esej) : Distribucija bodova/

ocjena/bodovi: 10=30; 9=28; 8=25; 7=23; 6=20; (4)završna evaluacija znanja / završni ispit: Završnom ispitu mogu pristupiti studenti_ice koji su u toku semestra stekli minimalno 40 bodova. Distribucija bodova / ocjena/bodovi: 10=30; 9=28; 8=25; 7=23; 6=20. Završni ispit se polaže u redovnom , popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: a)10 (A)- nosi 95-100 bodova; b 9 (B) – nosi 85-94 bodova ; c) 8 (C) – 75-84 bodova ; d) 7 (D) – nosi 65-74 bodova; e 6 (E)- nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) – manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1.V. Đ. Degan,, Međunarodno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka 2011. 2. Praktikum iz Međunarodnog humanitarnog prava (analiza slučajeva), Horst, Seibt, ICRC, 2002. Dopunska 1. E. Ackerman, J., Sullivan, E., Praksa i procedura međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju sa odabranim materijalima Međunarodnog krivičnog tribunala za Ruandu, Fond otvoreno društvo, BiH, Sarajevo 2002. 2. Andrassy, J., Međunarodno pravosuđe, Zagreb, 1948. 3. Statut Međunarodnog suda pravde u Hagu 4. Rimski statut Stalnog međunarodnog krivičnog suda 5. Ženevske konvencije i dodatni protokoli


Tokom nastavnih aktivnosti studenti će se motivirati da iznesu svoje komentare u pogledu tema koje se obrađuju, da iste analiziraju i ponude rješenja. Na samostalnim zadacima i radionicama studenti će trebati primijeniti znanja stečena na nastavnim aktivnostima i tokom samostalnog rada. Za eventualne nejasnoće i nedoumice studenti imaju mogućnost permanentne komunikacije s predmetnim nastavnikom putem e-maila i na konsultacijama, te na radionicama sa stručnjacima iz prakse.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravna klinika iz radnog prava IUR 833i



Nositelj/i predmeta




Predavanja(P) Vježbe(V) Radionice Case study

2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis III godine studija /VI semestr; uvjete za prenos predmeta u VII semestar/IV godinu studija; uvjete za koliziju na II godini studija prava


Predmet je namjenjen studentima za sticanje praktičnih veština u oblasti individualnog radnog prava s ciljem osposobljavanja za samostalno bavljenje poslovima vezanim za radne odnose. Konkretnije, Pravna klinika iz radnog prava je interaktivni metod edukacije studenata prava, koji ima za cilj da ih obuči u nekim praktičnim veštinama koje će im biti potrebne da bi poslove vezane za oblast radnih odnosa obavljali što kompetentnije i savjesnije. Radi se o metodu "učenja iz iskustva" ili "učenja na osnovu činjenja". Svrha i očekivani rezultati studentskih aktivnosti u procesu učenja vezuju se za: osposobljavanje, procjenu, razumijevanje, usvajanje i ovladavanje: tehnikom pisanja pravnih dokumenata i tehnikom intervjuisanja klijenata. Poseban cilj je učenje kroz simulacije suđenja u individualnim radnim sporovima te usvojanje standarda pravnog profesionalizma i pravne etike.


U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu. 1. Opći principi profesionalne etike pravnika: nezavisnost, povjerljivost, čuvanje profesionalne tajne, poštovanje pravila ponašanja u okviru profesionalnih pravničkih udruženja, zanimanja nespojiva sa profesijom pravnika/jedna sedmica 2. Odnos sa klijentima, odnos sa sudovima, odnos s upravnim organima: primarnost interesa klijenata, prihvatanje i otkazivanje punomoćja, konflikt interesa, plaćanje honorara i zabrana»pactum de quota litis», poštovanje i učtivost prema sudovima, pošteno ponašanje u postupku pred sudovima/dvije sedmice 3. Tehnika pisanja pojedinačnih akata kojim se odlučuje o pravima i obavezama iz radnog odnosa /pojedinačni pravni akti poslodavca, procesno‐ pravne forme za ostvarivanje sudske zaštite: tužba, žalba, sudske odluke: presude, rješenja/sedam sedmica 4. Tehnika intervjuisanja/vještine kominikacije, intervjui u

posebnim okolnostima/jedna sedmica 5. Vještine posredovanja: mirenje i arbitraža kao načini rješavanja individualnih radnih sporova /dvije sedmice


Znanja, vještine i kompetencije na predmetu Pravna klinika iz radnog prava su međusobno čvrsto uvezana sa ishodima učenja na obaveznom nastavnom predmetu Radno pravo. Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: 1. opisati i razumijeti način donošenja, mijenjanja i ukidanja pojednačnih akata kojima se odlučuje o pravima i obavezama iz radnog odnosa; 2. skicirati i pripremiti nacrt pojedinačnog akta poslodavca; 3. analizirati hijerarhiju izvora radnog prva i postupak donošenja pojedninačnih akata kojima se odlučuje o pravima i obavezama iz radnog odnosa; 4. logično povezivati i razlikovati relevantne činjeice radnopravnog Slučaja.

Način izvođenja nastave Radionice, case study, simulacija suđenja,konsultacije


Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij. Na izbornom

predmetu Pravna klinika iz radnog prava, elemeti praćenja i ocjenjivanja rada studenata su: Vježba I i Vježba II je pisani oblik provjere znanja putem koje se vrednije korištenje usvojenih znanja pri rješavanju praktičnih problema u oblasti radnih odnosa. U okviru vježbi student je dužan izraditi i predati pojedinačni akt kojim se odlučilo o relevantnim činjenicama iz hipotetičkog slučaja, najkasnije do datuma utvrđenog u izvedbenom planu odnosno do kraja semestra u kojem završava predmet. Završni ispit - usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih instituta materijalnog radnog prava i strukture pojedinalčnih akata, te provjere sposobnosti primijene relevantnih izvora prava na rješavanje određenih slučajeva. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: (1) Vježba I : ocjena/bodovi: 10 = 40; 9=37; 8=34; 7=30; 6=27; (2) Vježba II: ocjena/bodovi: 10 = 40; 9=37; 8=34; 7=30; 6=27 (3) Završna evaluacija znanja /završni ispit : ocjena/bodovi: 10 =20; 9=18; 8=16; 7=14; 6=10. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostravio najmanje 54 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prve i druge


Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1.Vježba I 1,2 40% 2.Vježba II 1,2 40% 4.Završna evaluacija znanja/Završni ispit

0,6 20%

Ukupno 3 100%

vježbe i bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Literatura: Izvori radnog prava u BiH na snazi (zakoni, kolektivni ugovori, autonomni opći akti poslodavca,univerzalni i regionalni međunarodni izvori)


Tokom nastavnih aktivnosti, studenti na svakoj tematskoj cjelini prolaze tri faze. Prva faza, vezuje se za razgovor o činjenicama u cilju uočavanja pojmova, kategorija i instituta tj. uočavanje i izdvajanje relevantnih činjenica, te opisivanje i identificiranje relevantnih propisa i procedura. Druga faza, stvaranje reda u odnosu na dato činjenično stanje kroz analizu, te treća faza: slaganje pojedinosti u cjelinu - stavovi i tvrdnje u vezi sa podvođenjem činjeničnog stanja pod materijalno pravo i skica rješenja. Rješenje problema se u pravilu uspoređuje sa donesenim odluka u praksi.Na samostalnim zadacima i simulacijama postupka studenti će trebati primjeniti znanja stečena na nastavnmim aktivnostima i tokom samostalnog rada. Za eventualne nejasnoće i nedoumice studenti imaju mogućnost permanentne komunikacije s predmetnim nastavnikom putem e-mail-a i na konzultacijama, te na radionicama sa stručnjacima iz prakse.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Međunarodno krivično pravo IUR 536i







2

Ukupno tokom 30




U cilju razvijanja znanja i sposobnosti za teorijsku i stručnu analizu pojmova i instituta međunarodnog krivičnog prava, student se upućuje u osnovne pojmove i institute ove naučne discipline i pravne grane. Očekuje se da student ovlada temeljnim međunarodnopravnim institutima u svjetlu zaštite osnovnih prava i sloboda čovjeka i efikasnog suzbijanja kriminala. Time se kod studenta razvijaju znanja i sposobnosti za samostalnu teorijsku i stručnu analizu pojmova i instututa međunarodnog krivičnog prava, posebno u svjetlu permanentnog razvoja ove grane prava. Također, svrha i očekivani rezultati rada studenata vezuju se i uz razvoj međunarodnog krivičnog prava u nacionalnim granicama i na međunarodnom nivou.


1. Osnovi međunarodnog krivičnog prava ( a) osnovni pojmovi međunarodnog krivičnog prava, b) razvoj međunarodnog krivičnog prava, c) međunarodno krivično pravosuđe, d) principi međunarodnog krivičnog prava, e) izvori međunarodnog krivičnog prava) – četiri sedmice; 2. Međunarodno krivično pravo opći dio ( a) međunarodno krivično djelo, b) krivnja u međunarodnom krivičnom pravu, c) međunarodne krivične sankcije) – pet sedmica; 3. Međunarodno krivično pravo posebni dio ( a) međunarodna krivična djela prema Statutu međunarodnog vojnog suda, b) međunarodna krivična djela prema Statutu Haškog tribunala, c) međunarodna krivična djela prema Rimskom statutu, d) međunarodna krivična djela u užem smislu, e) međunarodna krivična djala u širem smislu) – četiri sedmice. U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definirati međunarodno krivično pravo i njegovo mjesto u pravnom sistemu; uočiti povezanost sa drugim disciplinama, posebno međunarodnim javnim pravom; identificirati izvore ove grane prava; opisati osnovna načela međunarodnog krivičnog prava; prepoznati sistem međunarodnog krivičnog pravosuđa. Na razini razumijevanja: analizirati materijalne i pojedine procesne pojmove, kategorije i ustanove u realnosti međunarodnog sudovanja; b) vještine: uočavanje i rješavanje specifičnih pravnih pitanja u oblasti međunarodnog krivičnog prava uz korištenje odgovarajućih pravnih metoda; c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru krivičnog pravosuđa, ili drugih nadležnih ustanova koje se bave preventivnim i represivnim aktivnostima na suzbijanju kriminala.




Opterećenje u ECTS

Udi (%) u ocjeni


1 35%

2. Vježba 0,5 15% 3. Završna evaluacija znanja/završni ispit

1,5 50%

Ukupno 3 100% Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni način provjeravanja znanja. Student mora pokazati da zna: osnovne pojmove, izvore i načela međunarodnog krivičnog prava, te međunarodno krivično djelo. Vježba je usmena rasprava/elaboracija određenih odluka u međunarodnom krivičnom pravu, na osnovu relevantnih pravnih izvora i sudske prakse. Završna evaluacija znanja/završni ispit je pismeni ili usmeni način način provjeravanja znanja. Student mora pokazati da zna: krivnju i komandnu odgovornost, međunarodne krivične sankcije, kao i elemente bića međunarodnih krivičnih djela. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata, kroz sljedeću distribuciju bodova. Prvi parcijalni ispit, ocjena/bodovi: 10=40; 9=37; 8=35; 7=33; 6=30. Vježba, ocjena/bodovi: 10=10, 9=9, 8=8, 7=7, 6=6. Završna evaluacija znanja/završni ispit: 10 =50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ima pravo izaći na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostvario najmanje 30 bodova, tj. dobio prolaznu ocjenu 6 iz prvog parcijalnog ispita te bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: 10 (A) - 95-100; 9 (B) - 85-94; 8 (C) - 75-84; 7 (D) - 65-74; 6 (E) - 55-64; 5 (F, FX) - 0- 54. Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1. Udžbenik: Petrović, B, Jovašević, D.: Međunarodno krivično pravo. Sarajevo, Pravni fakultet, 2010.

Dopunska - Kaseze, A.: Međunarodno krivično pravo. Beogradski centar za

ljudska prava, 2005; - Petrović, B., Bisić, M., Perić, V.: Međunarodno kazneno sudovanje.

Sarajevo, Privredna štampa, 2011; - Josipović, I., Krapac, D., Novoselec, P.: Stalni međunarodni kazneni

sud. Zagreb, Narodne novine, Hrvatski pravni centar, 2001.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila, te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju vježbi, a teme vježbi su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o pitanjima koja su proučavana tokom nastavnog procesa i koja se javljaju u njihovom radu u praksi.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravna klinika iz krivičnog procesnog

prava IUR 5312i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Krivično procesno pravo. U realizaciji najmanje 50% nastavnih aktivnosti učestvuju stručnjaci iz prakse.



Predavanja(P) Samostalni zadaci; simulacija glavnog pretresa

Seminar (S) Studentska praksa ( SP)

2 Ukupno tokom semestra

30

Preduvjeti za upis



Afirmacija praktičnih vještina u primjeni krivičnoprocesnih normi, kao i simuliranjnu situacija i okolnosti za rješavanje pravnih pitanja u okviru konkretnog krivičnog predmeta. Produbljena znanja i vještine u radu na krivičnim predmetima i osposobljavnje za rješavanje pitanja koja se javljaju u praktičnom radu u oblasti krivičnoprocesnih odnosa.


1. Proučavanje zakonskih propisa o toku redovnog krivičnog postupka. Pripreme za rad sa predstavnicima krivičnog pravosuđa – dvije sedmice 2. Postupanje ovlaštenih sklužbenih osoba u otkrivanju krivičnog djela i učinioca – dvije sedmice 3. Pripremanje i podizanje optužnice – dvije sedmice 4. Sudska kontrola optužnice – dvije sedmice 5. Tok glavnog pretresa - priprema simulacije suđenja – četiri sedmice 6. Simulacija glavnog pretresa sa donošenjem presude – dvije sedmice 7. Evaluacija rada na pravnoj klinici i završna ocjena uspješnosti rada studenata – jedna sedmica U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: sagledati stadije prvostepenog redovnog krivičnog postupka; opisati aktivnosti ovlaštenih službenih osoba, tužioca i suda. Na razini razumijevanja: analizirati otkrivanje i dokazivanje krivičnog djela i njegovog učinioca, rješavati pitanja koja su od značaja za donošenje akata, podnesaka i odluka u krivičnom postupku; b) vještine: uočavanje i praktično rješavanje pravnih pitanja u oblasti primjene pozitivnog krivičnoprocesnog zakonodavstva; c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru organa krivičnog postupka.

Način izvođenja nastave Predavanja, samostalni zadaci, simulacija glavnog pretresa



Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1. Samostalni zadaci: pismena izrada optužnice i prigovora na optužnicu

1 30%

2. Simulacija suđenja

1,5 50%


0,5 20%

4. Ukupno 3 100% Samostalni zadaci su pismeni način provjeravanja znanja. Student mora pokazati da zna: sadržaj akata, podbnesaka i odluka koje se donose uz krivičnom postupku; njihovu procesnu formu i pismenu izradu. Simulacija glavnog pretresa je usmena simulacija procesnih uloga u krivičnom postupku, na osnovu anonimiziranog krivičnog predmeta iz sudske prakse. Završna evaluacija znanja/završni ispit je pismeni ili usmeni način način provjeravanja znanja. Student mora pokazati da zna:

stadije redovnog prvostepenog krivičnog postupka, primjenu zakona o krivičnom postupku u rješavanju simuliranih procesnopravnih pitanja koja se otvaraju u toku otkrivanja i dokazivanja krivičnog djela i njegovog učinioca. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzri utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata, kroz sljedeću distribuciju bodova. Samostalni zadaci, ocjena/bodovi: 10=30; 9=28; 8=26; 7=24; 6=20. Simulacija glavnog pretresa, ocjena/bodovi: 10=40; 9=38; 8=36; 7=34; 6=30. Završna evaluacija znanja/završni ispit: 10 =30; 9=25; 8=20; 7=15; 6=10. Student ima pravo izaći na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semstra ostvario najmanje 50 boda, tj. dobio prolaznu ocjenu 6 iz pismene izrade samostalnih zadataka i simulacije glavnog pretresa, te bio prisutan na najmanje 80% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: 10 (A) - 95-100; 9 (B) - 85-94; 8 (C) - 75-84; 7 (D) - 65-74; 6 (E) - 55-64; 5 (F, FX) - 0- 54. Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1. Udžbenik: • Sijerčić-Čolić, H.: Krivično procesno pravo. Knjiga II: Tok redovnog krivičnog postupka i posebni postupci. Četvrto izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Sarajevo, Pravni fakultet, 2017. 2. Zakonski propisi: • Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine • Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine Dopunska

- Sijerčić-Čolić, H., Pobrić, N.: Krivično/kazneno procesno pravo. Praktikum. Mostar, 2009;

- Sijerčić-Čolić, H., Hadžiomeragić, M., Jurčević, M., Kaurinović, D., Simović, M.: Komentari zakona o krivičnom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, Vijeće Evrope : Evropska komisija, 2005.


Studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila, te usmeno u terminima konsultacija i predavanja. Studentima se osiguravaju upute o pisanju studentskih zadataka, a teme su studentima dostupne na početku predavanja. Na pripremama za simulaciju glavnog pretresa kao i na samoj simulaciji studenti trebaju primijeniti znanja koja su stekli u radu na predavanjima i sa stručnjacima iz prakse. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje

se provode tokom i/ili nakon završetka nastave.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Sudska medicina IUR 529i







2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis III godine studija/VI semestra; uvjete za koliziju na III godini studija prava


Cilj predmeta je da se studenti upoznaju sa osnovnim pojmovima sudske medicine i sudske psihopatologije kao disciplina koja predstavljaju tačku susreta medicinskih i pravnih nauka. Studenti će steći temeljna znanja iz tematskih oblasti, a naročito o traumatologiji, tanatologiji, seksologiji, asfiksologiji, toksikologiji, deontologiji, kao i u duševnim bolestima pred sudom. Na ovaj način studentima se pružaju neophodna znanja iz predmetne oblasti i osposobljavaju se za bolje razumijevanje sudskomedicinskih, neuropsihijatrijskih i psiholoških vještačenja u krivičnom postupku.


1. Pojam i predmet sudske medicine 2. Sudskomedicinska obdukcija 3. Forenzički značaj smrti (znaci smrti, utvrđivanje vremena smrti) 4. Povrede (mehaničke, asfiktične, fizičke, hemijske, nutritivne,

povrede infektivnim agensima, psihičke povrede) 5. Forenzička seksologija (trudnoća, porođaj, pobačaj) 6. Fenomenologija nasilne smrti (zades, samoubistvo, ubistvo) 7. Pojam, predmet i značaj sudske psihopatologije 8. Simptomi duševnih nenormalnosti 9. Neuroze i psihoze 10. Psihopatije 11. Seksualne psihopatije 12. Alkoholoze i alkoholomanije 13. Narkomanije 14. Duševne bolesti i duševne zaostalosti 15. O duševnim bolestima pred sudom (procjena uračunljivosti)


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima sudske medicine i sudske psihopatologije. Na razini razumijevanja: uočiti mjesto, značaj i ulogu sudske medicine i sudske psihopatologije u krivičnom pravu i postupku; b) vještine: studenti će steći temeljna znanja iz sudske medicine i sudske psihopatologije; c) kompetencije: osposobljavaju se za bolje razumijevanje sudskomedicinskih i neuropsihijatrijskih vještačenja u krivičnom postupku.




Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni


1,5 50 %


1,5 50 %

Ukupno 3 100 % Provjera znanja u toku semestra – parcijalni ispit je pismeni ili usmeni način provjeravanja znanja. Student treba pokazati znanje o osnovnim pojmovima sudske medicine i sudske psihopatologije i njihovoj ulozi i značaju u krivičnom postupku. Distribucija bodova (bodovi/ocjena): 40-10; 38-9; 36-8; 34-7; 30-6; 29-5. Završna evaluacija znanja/završni ispit je pismeni ili usmeni način provjeravanja znanja. Student treba pokazati znanje i razumijevanje osnovnih pojmova koji se tiču sudskomedicinskih i neuropsihijatrijskih vještačenja u krivičnom postupku. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata, kroz distribuciju bodova gore naznačenu. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: 10 (A) - 95-100; 9 (B) - 85-94; 8 (C) - 75-84; 7 (D) - 65-74; 6 (E) - 55-64; 5 (F, FX) - 0- 54. Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij.

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom

Literatura

fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna

8. Frančišković, T., Moro, Lj. i suradnici. (2009). Psihijatrija. Zagreb: Medicinska naklada – odabrana poglavlja.

9. Goreta, M., Peko-Čović, I., Buzina, N. (2004). Psihijatrijska vještačenja, Zbirka ekspertiza, Knjiga prva: Kazneno pravo. Zagreb: Naklada Zadro, Psihijatrijska bolnica Vrapče – odabrana poglavlja.

10. Loga, S. (ur.) (1999). Klinička psihijatrija. Sarajevo i Tuzla: Medicinski fakultet.

11. Zečević, D., et al. (2004). Sudska medicina i deontologija, 4. obnovljeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Medicinska naklada – odabrana poglavlja. Dopunska

14. Đurđević, Z. (2002). Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama. Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska akademija.

15. Turković, K., Dika, M., Goreta, M., Đurđević, Z. (2001). Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama: komentar s prilozima. Zagreb: Pravni fakultet, Psihijatrijska bolnica Vrapče.

16. Zečević, D. (2006). Forenzičar u sudnici. Zagreb: Naklada Ljevak. 17. Zečević, D., Krapac, D., Palmović, V., Strinović, D., Šeparović, Z.,

Škavić, J. (1985). Vještačenje težine tjelesnih ozljeda u krivičnom postupku. Zagreb: Informator.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Osnovi evropskog privatnog prava IUR 6316i







2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: IV godine studija /VII semestra; uvjete za prenos predmeta u VII semestar/IV godinu studija; uvjete za koliziju na III godini studija

prava). Opis predmeta

Cilj predmeta

Ovaj predmet je praktična nastava koja se realizira sa ciljem pripreme studenata za obavljanje poslova u vezi sa usklađivanjem pravnog poretka u BiH sa pravom EU. Cilj predmeta Evropsko privatno pravo je dati studentima pregled dosadašnjeg razvoja privatnog prava Evropske Unije, problema koji stoje na putu harmonizacije evropskog privatnog prava, kao i dati prikaz perspektiva razvoja. Studenti trebaju razumjeti razloge za dosadašnji fragmentarni („pointilistički“) razvoj mjera za ujednačavanje privatnog prava, različit stepen reguliranosti u oblastima privatnog prava koje su od posebnog značaja za funkcioniranje unutarnjeg tržišta, te razumijeti osnovna načela i izvore privatnog prava EU. Praktični rad se sastoji u analizi sudskih odluka Suda EU, te komparativnoj analizi određenih pravnih akata iz oblasti privatnog prava EU i pravnih akata u BiH koji znače implementaciju prava EU.


1. Kratki uvod: opća pitanja Evropskog privatnog prava

2. Privatno-pravni aspekti unutarnjeg tržišta

3. Načela Evropskog privatnog prava

4. Uloga Suda EU u izgradnji evropskog privatnog prava i

njegovih načela



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će steći: a) znanje: (činjenično i teorijsko) - Student ima znanja o dosadašnjem razvoju i perspektivama

budućeg razvoja evropskog privatnog prava - Student ima znanja o harmonizaciji evropskog privatnog

prava b) vještine: - Student je u stanju da kritički analizira razloge

(ne)postojanja harmonizacije u pojedinim oblastima evorpskog privatnog prava

- Student može primijeniti stečena znanja na analizu novih akata EU u oblasti privatnog prava

- Student je u stanju da formulira argumente kako bi potkrijepio donesene zaključke

c) kompetencije:

- Student je osposobljen da analizira izvore evropskog privatnog prava, a posebno odluke suda EU

- Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju studentu da nastavi studij na drugom ciklusu u zemlji i inostranstvu gdje će ova temeljna znanja moći produbiti (stečene vještine učenja nužne za dalji studij)

- Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju snalaženje sa pitanjima evropskog privatnog prava u profesionalnoj praksi i osnova su za praktično

usavršavanje kao i polaganje daljih stručnih ispita (stečene vještine primjerene za zapošljavanje i cjeloživotno učenje)

Način izvođenja nastave Prezentacije, case studies, samostalni zadaci, konsultacije




1) Vježba I 1,2 40% (40 bodova) 2) Seminarski rad 1,2 40% (40 bodova) 3) Završni ispit 0,6 20% (20 bodova) Ukupno: 3 100% (100

bodova) Prva provjera znanja (Vježba I) je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kome student pokazuje da zna analizirati određeni propis evropskog prava, definirati pojmove i identificirati relevantne pravne institute. Druga provjera znanja (Seminarski rad) je provjera znanja u kojoj student pokazuje sposobnost analize određene presude Suda EU. Student u toku nastave brani svoj seminarski rad koji ima za predmet određenu presudu Suda EU a onda i drugi studenti diskutiraju o njemu i pitanjima koja on obrađuje. Završni ispit: Na završnom ispitu student odgovara na pitanja vezana za obrađivane institute prava EU. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom junsko-julskom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:


5 (F,FX) Manje od 55 (ne zadovoljava minimalne uslove) Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij, a posebno za vanredne i DL studente.

Literatura

Obavezna literatura: - Rösler Hannes, Osnove potrošačkog prava Evropske Unije,

NPR 1/2013, str. 20 – 29 - Dutta, Anatol, Novo međunarodno nasljedno pravo EU – prvo

čitanje Uredbe o nasljednom pravu, NPR 2/2013 - Meškić Zlatan, Direktiva 2011/83/EU o pravima potrošača od

25. oktobra 2011 (Sl. list EU 2011, L 304/64, NPR 1/2012, 43 - 48

- Rolland Walter, Dejstva prava Zajednice na nacionalna privatna prava, NPR 2/2011

- Povlakić Meliha, Prijedlog Uredbe Evropskog parlamenta i Savjeta o zajedničkom evropskom pravu prodaje KOM (2011) 635 final od 11.10.2011, NPR 2/2011, str. 53 do 58.

- Obavezna literatura će studentima biti dostupna u elektronskom obliku odn. Biće im dostupan link za časopis NPR. Dopunska literatura:

- Miščenić Emilija, Europsko pravo na putu od Soft prema Hard Law, Osvrt na opcionalno zajedničko evropsko pravo prodaje (CESL). Zbornik pravnog fakulteta u Rijeci, br. 2 (2012) str. 695 – 745

- Bevanda Marko, Osvrt na Direktivu EU br. 83/2013 o pravima potrošača, Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse br. 11 (2013), str. 168 – 182.

- Dutta, Anatol, Succession and Wills in the Conflict of Laws on the Eve of Europeanisation, RabelsZ 73 (2009) 547 ff.

- Petrić Silvija, Uvod u načela europskog ugovornog prava (Landova načela), Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, v. 29, br. 1 (2008) Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Klinika iz prava međunarodne prodaje robe

i arbitražnog prava IUR 6422i







2

izvođenja nastave


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: IV godine studija /VII semestra; uvjete za prenos predmeta u VII semestar/IV godinu studija; uvjete za koliziju na III godini studija prava), te imati odlično poznavanje engleskog jezika


Ovaj predmet je praktična nastava koja se realizira sa ciljem stjecanja osnovnih znanja o arbitražnom rješavanju sporova i CISG-u, odnosno za pripremu za učešće na Willem C. Vis Moot Court takmičenju. Studenti stiču produbljena znanja o pravu međunarodne prodaje robe i arbitražnog prava. Studenti se osposobljavaju za interdisciplinarni pristup i sagledavanje problema sa aspekta obligacionog, trgovačkog, međunarodnog privatnog i procesnog prava. Studenti se osposobljavaju za praktični rad na zadatom slučaju iz međunarodne prodaje robe. Studenti trebaju razviti vještine istraživanja pravnih izvora, pravne analize i pravnog pisanja, kao i vještine usmene prezentacije i argumentiranja. Predmet ima za cilj pripremu studenata za takmičenje Willem C. Vis. Moot Court. Najbolji studenti (4 – 6) biće izabrani da budu predstavnici Pravnog fakulteta u Sarajevu na Willem C. Vis Moot Court.


- Uvod u pravo međunarodne prodaje robe – CISG (uvod, ciljevi, historijat, predmet reguliranja, primjena)

- Zaključenje ugovora, odgovornost za izvršenje ugovora, bitna povreda ugovora, tumačenje ugovora i ponašanja stranaka, pravni lijekovi prema CISG

- Uvod u Alternative Dispute Resolution (ADR) i arbitražno rješavanje sporova (arbitražni sporazum, arbitražni sud, arbitražna odluka),

- Uvod u međunarodno arbitražno pravo – mjerodavno pravo za međunarodne trgovačke sporove, priznanje i izvršenje stranih arbitražnih odluka, sudska kontrola arbitražnih odluka

- Metodologija istraživanja i analiza slučaja (kako riješiti Moot slučaj) - studenti analiziraju zadati slučaj, istražuju relevantne propise i praksu u vezi sa zadatim slučajem za Vis moot u datoj i prethodnim akademskim godinama

- U cilju ostvarivanja ciljeva i rezultata učenja studenti će osim sa nastavnicima Fakulteta intenzivno raditi sa istaknutim stručnjacima iz prakse iz predmetnih oblasti kako iz zemlje tako i iz inostranstva

- Uz podršku CLDP – Commercial Law Develpoment program težiće se saradnji sa univerzitetima iz SAD i intenzivnoj saradnji sa stručnjacima iz predmetnih oblasti koji će preuzimati i ulogu mentora studentima


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će steći

a) Znanje: (činjenično i teorijsko)

- Student ima produbljena znanja iz međunarodne prodaje robe i arbitražnog prava

b) Vještine: - Student može primijeniti stečena znanja iz navedenih pravnih

oblasti na konkretni pravni slučaj - Student je sposoban istraživati pravne izvore i sudsku praksu

relevantne za rješenje konkretnog slučaja - Student je u stanju prepoznati pravne probleme datog

praktičnog slučaja - Student je u stanju odlučiti koji je pristup adekvatan rješavanju

datog problema i formulirati adekvatne argumente.

c) Kompetencije: - Student je osposobljen za učešće u Willem C. Vis Moot Court

takmičenju - Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju studentu da


- Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju snalaženje sa problemima međunarodne prodaje robe i arbitražnog prava u profesionalnoj praksi i osnova su za praktično usavršavanje kao i polaganje daljih stručnih ispita (stečene vještine primjerene za zapošljavanje i cjeloživotno učenje).

Način izvođenja nastave Prezentacije, samostalni zadaci, case studies, konsultacije




1) Aktivnost u nastavi 1,2 40% (40 bodova) 2) Vježba I 1,2 40% (40 bodova) 3) Završni ispit (Vježba II)

0,6 20% (20 bodova)


Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati sve oblike nastave. Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Nastava se izvodi potpuno interaktivno i evidentira se aktivnost studenata. Studenti shodno postavljenim praktičnim slučajevima istražuju relevantne izvore i litereraturu. Prva provjera znanja (Vježba I): istraživački rad studenta u kojem student rješava praktični zadatak iz predmetne oblasti tako što vrši analizu činjeničnog stanja, analizu relevantnih propisa i predlaže rješenje. Student svoj pismeni uradak prezentira i brani u toku nastave. Završni ispit (Vježba II): istraživački rad studenta u kojem student rješava praktični zadatak iz predmetne oblasti tako što

vrši analizu činjeničnog stanja, analizu relevantnih propisa i predlaže rješenje. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom junsko-julskom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:



Literatura

Obavezna literatura: A. Bikić, Obligaciono pravo – posebni dio, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Sarajevo 2011 UN Convention on International Sale of Goods - http://www.uncitral.org/pdf/english/texts/sales/cisg/V1056997-CISG-e-book.pdf Graves/Morriasay, International Sales Law and Arbitration: Problems, Cases and Commentary, Kluwer Law International, 2008 UN onvention on Contracts for the International Sale of Goods (CISG): Commentary, C. H. Beck, Hart Publishing, 2011 UNCITRAL Model Law on Arbitration Dopunska literatura: Internationality, uniformity and observance of good faith as criteria in interpretation of CISG, Alexander S. Komarov http://www.uncitral.org/pdf/english/CISG25/Komarov.pdf Interpretation and gap filling under the CISG, Nives Povrzenic, http://www.cisg.law.pace.edu/cisg/text/gap-fill.html Article 8 of the CISG, E. Allan Farnsworth http://www.cisg.law.pace.edu/cisg/biblio/farnsworth-bb8.html Formation of contract according to the CISG, Belkıs VURAL http://www.ankarabarosu.org.tr/siteler/AnkaraBarReview/tekmakale/2013-1/5.pdf) Allison E. Butler, A practical guide to the CISG; Negotiations through litigation, A spen Publisher, 2007, file:///C:/Users/home/Desktop/butler6-ch4.pdf Ulrich Magnus, The Remedy of Avoidance of Contract Under CISG - General Remarks and Special Cases, http://www.cisg.law.pace.edu/cisg/biblio/magnus2.html Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom

http://www.cisg.law.pace.edu/cisg/biblio/magnus2.html

fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija i predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravna klinika iz obligacionog prava IUR 6312i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Građansko pravo i Građansko procesno pravo (Obligaciono pravo – opći dio, Obligaciono pravo – posebni dio, Obligaciono pravo I, Obligaciono pravo II i pripadajući izborni predmeti)




2


30

Preduvjeti za upis



Cilj predmeta Pravna klinika iz obligacionog prava ogleda se u nastojanju da se studenti u nastavi koju se organizira u saradnji između akademskog osoblja i stručnjaka iz prakse upoznaju sa vještinama rješavanja obligacionopravnih problema iz prakse. Studenti primjenjuju znanja stečena iz predmeta Obligaciono pravo I, kao i znanja koja istovremeno sa održavanjem nastave na predmetu Pravna klinika iz obligacionog prava stiču iz predmeta Obligaciono pravo II. Riječ je o praktičnoj nastavi koja se realizira sa ciljem pripreme studenata za obavljanje poslova iz područja stvarnog prava. Studentska praksa će se odnositi na pitanja iz oblasti prava naknade štete, konkretnije, vezano za prouzrokovanje i naknadu štete. Na kraju obavljene prakse će student sačiniti tužbu prema zadatom slučaju.


1. Ugovorno pravo – rješavanje problema iz prakse vezanih za obligacionopravne odnose čiji je izvor nastanka ugovor.

2. Naknada štete – rješavanje problema iz prakse vezanih za obligacionopravne odnose koji nastaju prouzrokovanjem štete.

3. Priprema simulirane parnice i njezina simulacija – odabir predmeta iz okvira kojih će se pripremiti simulacija i priprema simulacije sa stručnjacima iz prakse, te izvedba simulacije pred stručnjacima iz prakse i studentima. U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.



a) znanje: (činjenično i teorijsko) - Student ima znanja u vezi sa osnovnim institutima obligacionog

prava iz općeg i posebnog dijela - Student je u stanju razumjeti sva pravna pitanja koja proizlaze

iz jednog obligacionog odnosa njegovog nastanka, preko izvršavanja sadržaja pa do prestanka


rješavanju pravnih pitanja koja proizlaze iz ugovornog prava i prava prouzrokovanja i naknade štete

- Student je u stanju primijeniti stečena znanja na konkretni obligacioni odnos iz osnova ugovora odnosno prouzrokovanja štete i njezine naknade i riješiti pravna pitanja koja proizlaze iz tog odnosa



obligacionog prava, kako iz općeg dijela obligacionog prava, prouzrokovanja i naknade štete, tako i iz posebnog dijela obligacionog prava

- Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju studentu da nastavi studij na drugom ciklusu u zemlji i inostranstvu, u smislu njihovog daljeg produbljavanja






1) Prva provjera znanja (vježba I)

1,2 40% (40 bodova)

2) Aktivnost u nastavi 0,9 30% (30 bodova) 3) Završni ispit 0,9 30% (30 bodova) Ukupno: 3 100%

Prva provjera znanja je pisani test u kojem se vrednuje znanje studenata iz oblasti ugovornog prava – studenti sastavljaju ugovor prema zadatim podacima (vježba I). Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati sve predviđene nastavne oblike rada (predavanja, vježbe, konsultacije). Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave i evidentira se aktivnost studenata na predavanjima i vježbama. Završni ispit (Vježba II) : Student izrađuje tužbu, protivtužbu u vezi sa zadatim slučajem. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom junsko-julskom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema slijedećoj skali:



Literatura

Obavezna literatura: - Bikić, Abedin, Obligaciono pravo – Opći dio, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2013. godine; - Bikić Abedin/Bikić, Enes, Obligaciono pravo – Posebni dio, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2010. godine; - Bikić, Abedin, Naknada štete, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2010. godine; - Bikić, Abedin/Bikić, Enes/Šabić, Almedina, Kako riješiti obligacionopravni slučaj – Praktikum za obligaciono pravo, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2011. godine.

Dopunska literatura: - Loza, Bogdan/Misita, Nevenko, Obligaciono pravo, Opšti dio, Sarajevo, izdanja poslije 1987. godine; - Loza, Bogdan/Misita, Nevenko, Obligaciono pravo, Posebni dio, Sarajevo, izdanja poslije 1987. godine; - Radišić, Jakov, Obligaciono pravo, Opšti deo, Beograd, izdanja poslije 1982. godine; - Perović, Slobodan, Obligaciono pravo, knjiga prva, Beograd, 1980. godine; Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Osnove ekonomske analize prava IUR 1631i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Pravno ekonomske nauke. U realizaciji nastave najmanje 50% nastavnih aktivnosti učestvuju stručnjaci iz prakse



Predavanja (P); Vježbe (V); Seminar (S); Studentska praksa ( SP)

2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: III godine studija /VI semestra


Predmet ima za cilj da se studenti uvedu u osnove ekonomske analize prava, dobiju uvid u osnovne ideje ove naučne discipline, kao i steknu uvid u nešto drugačije objašnjenje prava i pravnih instituta, odnosa prava i ekonomije i društveno-ekonomskih promjena. U okviru predmeta se studenti upoznaju i sa značajem ove naučne discipline, odnosno stiču uvid u korisnost poznavanja veze između prava i ekonomije koja će im omogućiti

da procjene ekonomske, socijalne, ekološke posljedice donošenja općih ali i pojedinačnih pravnih akata. Kroz izučavanje ovog predmeta studenti se osposobljavaju za potpunije razumijevanje interdisciplinarnosti prava s obzirom da razumijevanje različitih dimenzija prava, njegova složenost i primjena zahtijeva i poznavanje osnova ekonomije u cilju što obuhvatnije analize.


Uvod u predmet proučavanja - Teorijske odrednice ekonomske analize prava, teorijske osnove i historija nastanka ekonomske analize prava, veza između prava i ekonomije, značaj ekonomske analize prava Škole i pravci ekonomske analize prava Ekonomski pristup pravu, ekonomski pojmovi u pravu – efikasnost i racionalnost, problematika poticaja Procjena učinaka propisa Strukturalna dimenzija ekonomske analize prava – opća struktura prava i ekonomska analiza u krivičnom i građanskom pravu U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik obavezan je upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: pojmovno razumjeti osnovni kategorijalni aparat ekonomske analize prava i prepoznati međuuvjetovanost ekonomije i pravne regulacije u kontekstu utjecaja na društveno-ekonomski karakter života. Na razini razumijevanja: razumjeti ekonomske efekte prava i pravnih instituta te shodno tome i ekonomske, socijalne, ekološke posljedice donošenja općih ali i pojedinačnih pravnih akata. b) vještine: analitičko promišljanje, analiziranje i sposobnost razumijevanja uzročno-posljedične veze ekonomije i pravne regulacije, kao i efekte donošenja određenih zakonskih rješenja, kao i značaj posljedica donijetih presuda ili eventualno opravdanost pokretanja pravnih postupaka. c) kompetencije: sposobnost primjene stečenog znanja, projiciranje mogućih posljedica donesenih zakonskih rješenja, nadogradnja i sposobnost argumentiranja čime se povećava osposobljenost za rad i upravljanje poslovima iz oblasti prava

Način izvođenja nastave Predavanja, eseji, konsultacije, radionice i studentska praksa




Seminarski rad 1 30%



1,5 50%

UKUPNO: 3 100%

Seminarski rad se odnosi na analizu određenog problema iz oblasti ekonomske analize prava koja podrazumijeva razmatranje relevantne literature, analizu slučaja, a rezultira

vlastitim zaključcima o datom problemu. Prvi parcijalni ispit je pismeni oblik provjere znanja u kojem student treba pokazati osnovno razumijevanje pojmova ekonomske analize prava i međuuvjetovanosti sa drugim granama prava. Završna evaluacija znanja je pismeni ili usmeni ispit u kojem student pokazuje razumijevanje osnovnih ideja i doprinosa ekonomske analize prava, iskazuje sposobnosti logičkog zaključivanja i kompariranja različitih teorijskih i praktičnih saznanja. U formiranju konačne ocjene u obzir se uzimaju svi oblici studentskog rada, odnosno utvrđeni elementi praćenja i provjere rada studenata koji se vezuju za bodove osvojene tokom semestra. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu provjeru znanja ako je na prvom parcijalnom ispitu ostvario najmanje 25 bodova i sa uspjehom odbranio seminarski rad. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: 95 – 100 bodova = 10 (A), 85 – 94 boda = 9 (B), 75 – 84 boda = 8 (C), 65 – 74 boda = 7 (D), 55 – 64 boda = 6 (E), manje od 55 bodova = 5 (F, FX). U index se unose samo prolazne ocjene, pri čemu je najniža prolazna ocjena šest (6). Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Jovanović, A., Teorijske osnove ekonomske analize prava, Beograd, 2008. Shavell, S., Temelji ekonomske analize prava, Zagreb, 2009. Dopunska Deša Mlikotin Tomić, Ana Šega, Ekonomska analiza prava: Razvoj i aktualnost, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol.4 No.1 Prosinac 2006.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja/seminarskih radova, a teme eseja/seminarskih radova su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave iznose se putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi.



Pravo privrednog sistema EU IUR 1633i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Pravno ekonomske nauke. U realizaciji nastave najmanje 50% nastavnih aktivnosti učestvuju stručnjaci iz prakse




2


30

Preduvjeti za upis Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: III godine studija /VI semestra;


Predmet ima za primarni cilj osposobljavanje studenata za razumijevanje osnovnih kategorija i instituta prava privrednog sistema EU u smislu razumijevanja regulatornog okvira i konkretnih ekonomsko-političkih mjera koje poduzima EU kao sprecifična zajednica evropskih država. Student kroz sve oblike aktivnosti na nastavi stiče neophodna znanja o pravnim aktima i politikama koje čine sastavni dio poslovnog ambijenta u EU.


Sadržaj predmeta: 1. Nastanak i razvoj Evropske Unije 2. Institucije i organi Evropske Unije 3. Specifičnost prava privrednog sistema Evropske Unije 4. Regulativne aktivnosti Evropske Unije u pogledu stvaranja društvenog ambijenta za efikasan ekonomski razvoj 4.1. Budžet EU 4.2. Poreska harmonizacija 4.3. Pravni okvir jedinstvenog tržišta 4.4. Zajednička agrarna politika 4.5. Evropska monetarna unija 4.6. Energetska i okolinska politika 4.7. Socijalna politka i tržište rada 5. Bosna i Hercegovina i EU U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Znanje, vještine i kompetencije iz predmeta Pravo privrednog sistema Evropske unije su čvrsto vezane ishodima učenja na obaveznom predmetu Pravo privrednog sistema tako da će nakon uspješno savladanog predmeta student moći: a) znanje: na razini činjenica: identificirati, odrediti i opisati pojmove i kategorije prava privrednog sistema EU te prepoznati pravne izvore koji čine okvir za poslovanje privrednih subjekata u EU.

Također student će prepoznati mjere i efekte mjera koje poduzimaju tijela Evropske unije u cilju osiguranja efikasnog jedinstvenog tržita EU. Na razini razumijevanja: analizirati, komparirati i vrednovati činjenice, pojmove, principe okvira za pravo privrednog sistema Evropske unije te kritičko vrednovanje istog. b) vještine: analiza i sinteza uzroka koji dovode do određene ekonomske regulacije na nivou Evropske unije te identificiranje otvorenih pitanja na jedinstvenom tržištu EU. c) kompetencije: osposobljenost za rad na poslovima na kojima se obavljaju vezani za okvir i principe prava privrednog sistema Evropske unije.

Način izvođenja nastave Predavanja, eseji, konsultacije, radionice i studentska praksa



Opterećenje u ECT

Udio (%) u ocjeni




1,5 50%

UKUPNO: 3 100%

Parcijalni ispit je pismena ili usmena provjera znanja čiji rezultati pokazuju da li je student usvojio znanja u pogledu pojma i elemenata privrednog sistema, odrednica prava privrednog sistema, nosioci (stvaraoci) prava privrednog sistema, odnosno mjera i ciljeva državne intervencije u privredi. Seminar na određenu temu iz Prava privrednog sistema EU studenti će produbiti znanja stečenih na predavanjima. Završnom provjerom znanja ispituje u kojoj je mjeri student usvojio znanje koje će mu omogućiti razumijevanje regulatornog okvira za poslovanje i ciljeva i efekata mjera koje poduzimaju tijela EU.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: Azra Hadžiahmetović “Ekonomija Evrope”, Sarajevo, 2005; Theo Hiritis, “European Union Economic”, Dorwyn Ltd, Guildford 1998. Dopunska - literatura na osnovu koje se stiču znanja, koristi za izardu eseja i seminarskih radova te vrši priprema za polaganje ispita će biti dopunjavana shodno aktuelnoj problematici.

Način praćenja kvalitete koja osiguravaju ishode

Studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave

učenja

putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima. Konsultacije sa parvosudnom, advokatskom, notarskom i poslovnom zajednicom, državnim tijelima i drugim tijelima i institucijama o adekvatnosti pravničke naobrazbe svršenih studentata I ciklusa.



Pravni transplanti IUR 1311i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Komparativno pravo i stručnjaci iz prakse




2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis u VI semestar/treću godinu studija.


Pravo se u velikoj mjeri stvara recepcijom (pravnim pozajmljivanjem/pravnom transplantacijom). Ovaj fenomen dugo vremena je u fokusu domaće i strane pravne nauke, a s njim se uveliko susreću i pravnici u pravnoj praksi, pravosuđu i zakonodavstvu. Pored obrade historijskih fenomena recepcije prava predviđenih u okviru obaveznih nastavnih predmeta, studentima prava neophodno je ponuditi i opcione sadržaje kroz koje će produbiti svoja teorijska znanja i steći određena praktična iskustva u vezi sa recepcijom/transplantacijom prava i općim zakonitostima vezanih za taj fenomen. Upravo se taj cilj želi postići nastavnim predmetom Pravni transplanti u Bosni i Hercegovini. Dakle, cilj predmeta je produbiti znanje zainteresiranih kandidata o fenomenu recepcije prava na primjeru pravnog razvitka BiH u širem historijskom i modernom kontekstu. U predmet su uključene teorijske, komparativnopravne i praktične analize primjera pravne transplantacije u Bosni i Hercegovini, od recepcije prvih pravnih kodifikacija u XIX stoljeću do modernog doba. Teorijske i komparativno-historijske aspekte pravne transplantacije studenti obrađuju u okviru uvodnih predavanja i kroz literaturu, dok se praktična dimenzija ostvaruje kroz komparativnu analizu pravnih transplanta (zakonskih tekstova) i uvid u rad pravosudnih i zakonodavnih tijela koji se koriste

pravnom transplantacijom u svom svakodnevnom radu. Okvirni sadržaj predmeta

- Ideja o recepciji prava u zapadnoj pravnoj misli - Opće zakonitosti recepcije/transplantacije prava u modernoj

pravnoj teoriji - Pravni transplanti materijalnog građanskog prava u BiH u XIX i

XX stoljeću: analiza zakonodavstva i pravne prakse - Pravni transplanti krivičnog prava u BiH u XIX i XX stoljeću:

analiza zakonodavstva i pravne prakse - Pravni transplanti u drugim pravnim granama - Pravni transplanti u modernoj sudskoj praksi – analiza upotrebe

pravnih transplanta u sudskim presudama - Pravni transplanti u modernom zakonodavstvu – praktična

analiza upotrebe pravnih transplanta u zakonodavnom postupku U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.



- razumjeti opće zakonitosti u procesu recepcije prava; - usvojiti nužno znanje o pravnim transplantima kao sredstvu

pravnog razvitka i pravne reforme; - prepoznati ključne primjere recepcije prava u pravnom razvitku

i današnjoj pravnoj praksi u BiH; b) vještine:

- biti u stanju da primjene zakonitosti/pravila pravne transplantacije/recepcije na pitanja savremene pravne prakse i reforme prava; c) kompetencije:

- biti osposobljen da koristi recepciju prava kao instrument za donošenje odluka u sudskoj praksi i kao sredstvo pravne reforme u zakonodavstvu;

Način izvođenja nastave Nastavni proces realizira se u okviru uvodnih predavanja i studenstke prakse, uz konsultiranje i asistenciju nastavnog osoblja i stručnjaka iz odabranih ustanova (zakonodavna tijela i pravosuđa).




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

Semestralni zadatak: simulacija pravnog transplanta u sudskoj praksi

1,5 50%

Završni ispit: simulacija pravne transplantacije u zakonodavstvu

1,5 50%

Ukupno 3 100%

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata: simulacija pravnog transplanta u sudskoj praksi i završni ispit u formi simulacije pravnog transplanta u zakonodavstvu.

- Semestralni zadatak (simulacija pravnog transplanta u sudskoj praksi) predstavlja samostalnu analizu slučaja iz sudske prakse u okviru kojeg je sud svoju odluku donio na osnovu stranog/transplantiranog pravnog izvora. Analiza podrazumijeva rekonstrukciju slučaja i pisanje pravnog mišljenja o konkretnom predmetu.

- Završni ispit koncipiran je kao simulacija zakonodavnog procesa – donošenja novog zakona uz upotrebu metode pravne transplantacije. Cilj zadatka je da student koristi metod pravne transplantacije i da taj metod opravda odgovarajućim teorijskim zakonitostima i primjerima iz pravne historije i uporednog zakonodavstva. Simulacija i obrazloženje se obavlja u formi zadaće, a njena prezentacija se vrši u terminu završnog ispita. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije oba oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova semestralnog zadatka i završnog ispita (simulacija i prezentacija). Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena. Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje: Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja ako je u okviru prvog parcijalnog ispita ostvario najmanje 15 bodova. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa čl. 64. ZVO. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura


- Alan Votson, Pravni transplanti: pristup uporednom pravu, drugo izdanje, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2010. (odlomci iz navedene knjige, ili alternativno, engleska verzija knjige: Alan Watson, Legal transplants: An Approach to Comparative Law, Scottish Academic Press, 1974; University Press of Virginia,

1974). - Izabrani tekstovi i materijali za vježbe koji se studentima

postavljaju na web-stranicu Pravnog fakulteta. Dopunska:

- Mehmed Bećić, „Das Privatrecht in Bosnien-Herzegowina (1878-1918): Zur Koexistenz österreichischer und ottomanischer Rechtsinstitutionen“, u: Thomas Simon (Hg.), Konflikt und Koexistenz. Die Rechtsordnungen Südosteuropas im 19. und 20. Jahrhundert, Band II, Serbien, Bosnien-Herzegowina, Albanien, Vittorio Klostermann, 2017., 71-137.

- Mehmed Bećić, „Historijska i pravna osnovanost primjene Općeg građanskog zakonika u Bosni i Hercegovini nakon okupacije 1878. godine“, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LIV-2011, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2011., 63-79.

- Bećić, Mehmed, „Recepcija krivičnog prava u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini XIX stoljeća“, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LIX-2016, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2016., 219-224. Dopunska literatura se aktualizira i dopunjava po potrebi svake akademske godine.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave dobijaju se putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.



Pravo, religija i nasilje: historijsko-pravna perspektiva

IUR 1310i



I III VI 3





2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis III godine studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu.

Opis predmeta

Cilj predmeta

Ciljevi ovog predmeta su:

1. Da pruži studentima temeljna znanja o odnosu prava, religije i nasilja od najstarijih vremena do savremenog doba

2. Da istraži historijske dimenzije odnosa prava, religije i nasilja 3. Da razvije svijest studenata o historijskom porijeklu nasilja i

davanje pravnih odgovora na ovaj izazov Okvirni sadržaj predmeta

Sadržaj predmeta: 1. Teorijske veze između prava, religije i nasilja 2. Izabrani historijski primjeri nasilnih ideologija i grupa 3. Zeloti i odgovor Rimske države 4. Asasini i odgovor islamskih država 5. Inkvizicija – institucionalizovano nasilje 6. Nasilje u moderno doba: uzroci 7. Svjetovne ideologije i nasilje 8. Religijske ideologije i nasilje 9. Pravni odgovori modernih država 10. Analiza tekstova koji pripadaju eksremističkom diskursu




7. Definirati odnos između prava, religije i nasilja u prošlosti 8. Razviti sposobnost tumačenja historijskog procesa fenomena

nasilja u historijskoj perspektivi b) vještine: 1. Pravna analiza i istraživanje 2. Pismena i usmena prezentacija rezultata c) kompetencije:

8. Profesionalne vještine potrebne za komptentnu i etičku participaciju kao član pravničke profesije

Način izvođenja nastave Nastava se izvodi putem predavanja stručnjaka iz prakse koji se bave analizom ekstremističkog diskursa, teološkom delegitimizacijom ekstremizma, deradikalizacijom i pitanjima bezbjednosti, te advokata, sudija, tužioca, prezentacija, diskusije, izrade samostalnih istraživačkih radova – eseja, rješavanje zadataka i praktičnih slučajeva, konsultacija itd.




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni



0,3 10%


Ukupno 3 100%

Parcijalni ispit je pismeni oblik provjeravanja znanja u okviru kojeg se provjerava usvojenost nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) koja uključuje sljedeća pitanja: Teorijske veze između prava, religije i nasilja, Izabrani historijski primjeri nasilnih ideologija i grupa, Zeloti i odgovor Rimske države, Asasini i odgovor islamskih država, Inkvizicija – institucionalizovano nasilje Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analiza nekog pitanja iz oblasti odnosa prava, religije i nasilja, koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu ili analizu tekstova koji pripadaju ekstremističkom diskursu. Završni ispit podrazumijeva provjeru znanja (usmena ili pismena) usvojenosti nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) iz sljedećih pitanja: Nasilje u moderno doba: uzroci, Svjetovne ideologije i nasilje, Religijske ideologije i nasilje, Pravni odgovori modernih državai Analiza tekstova koji pripadaju ekstremističkom diskursu U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a) Prvi parcijalni ispit - od 0 do 40 bodova (uslov za pristupanje završnom ispitu je minimalno 21 bod), b) Samostalni istraživački rad – esej - od 0 do 10 bodova, c) Završni ispit - od 0 do 50 bodova. Za vanredne i DL studente utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vežu se za sljedeću distribuciju bodova: a) Prvi parcijalni ispit - od 0 do 50 bodova (uslov za pristupanje završnom ispitu je minimalno 30 bodova), b) Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uslov za formiranje konačne ocjene je minimalno 25 bodova). Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web-stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: 1. A. Alibašić, M. Jusić, Savremene muslimanske dileme:

pluralizam, ljudska prava, demokratija, pravda, džihad, ekstremizam, terorizam, Centar za napredne studije, Sarajevo, 2009, (odlomak). 2. R. A. Pape, „The Strategic Logic of Suicide Terrorism“, American Political Science Review, Vol. 97, No. 3 August 2003, str. 1-19. 3. Mark Juergensmeyer et al., The Oxford Handbook of Religion and Violence, Oxford University Press, New York, 2012, (odlomak). 4. Ideologija tekfira i nasilni ektremizam: analiza, El-Kalem, Sarajevo 2017, (odlomak). 5. Miroslav Volf, „Monoteizam, nacionalizam i nasilje: 25 teza“, http://www.prometej.ba/clanak/drustvo-i-znanost/monoteizam-nacionalizam-i-nasilje-25-teza-3318 Dopunska: 1. John Kelsay, Arguing the Just War in Islam, Harvard University Press, 2009. 2. A. R. Murphy, The Blackwell Companion to Religion and Violence, Blackwell Publishing Ltd, 2011. 3. W. T. Cavanaugh, The Myth of Religious Violence: Secular Ideology and the Roots of Modern Conflict, Oxford University Press, 2009. 4. B. Lewis, Asasini, Connectum, Sarajevo, 2009. 5. H. Hassan, M. Weiss, ISIS: u srcu vojske terora, prev. Mirnes Kovač, Muhamed Fazlović, Buybook, Jutarnji list, Zagreb, 2015. 6. K. Armstrong, Polja krvi – religija i historija nasilja, prev. Mirnes Kovač, Buybook, Sarajevo, 2016.





Egzegeza klasičnih pravnih tekstova IUR 1312i



I III VI 3





2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis IV godine studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu.


Osnovni cilj je uvođenje studenata u metode pravnog mišljenja rimskih klasičnih pravnika. Saznanja koje studenti dobijaju na predavanjima i iz udžbenika su ipak samo interpretacija rimskog pravnog sisitema. Cjelovitost pogleda se možepostići samo sa upoznavanjima sa supstancom tog prava, a to su prije svega klasični izvorni pravni tekstovi. To omogućuje studentima neposredan susret sa osnovnim principima pravne dijalektike. Studentima se daje mogućnost da uoče “savremenost“ pravnih pravila rimskog prava koja su kroz dugotrajan proces recepcije postala sastavnim dijelom modernih pravnih sistema. Pored čistih pravnih tekstova obradom sudskih govora i nepravnih izvora na latinskom jeziku uz odgovarajuće prevode na naš jezik studenti usvajaju opće civilizacijske vrijednosti antike. Simuliranjem antičkih sudskih procesa, rješavanjem konkretnih problemskih pravnim situaciji u pojedinim tekstovima studenti se osposobljavaju za pravnički način razmišljanja, pravničkog argumentiranja, tumačenja i usvajaju osnove internacionalne pravničke terminologije.


Tekstovi iz stvarnog prava - Tekstovi iz obveznog prava - Tekstovi iz nasljednog prava




1. Izgrađivanje autonomnog misaonog procesa objektivizranja i neutraliziranja socijalnih konfikata kojima u osnovi stoje skrivena pravna pitanja b) vještine:

1. Razvijanje pravničkog rationes decidendi i ratio distinguendi 2. Sposobnost kvantifikacije činjeničnih argumenata 3. Usvajanje metoda logičkog zaključivanja 4. Ovladavanje kompliciranim procesom pravničkog rezoniranja 5. Usvajanje osebujnih sredstava pravničke interpretacije 6. Prepoznavanje neiscrpnog glosara najznačajnijih pravno-

tehničkih termina i sentenci c) kompetencije:

1. Razvijanje profesionalnih vještina potrebnih za kompetentnu i

etičku participaciju kao člana pravničke profesije.

Način izvođenja nastave Nastava se izvodi kroz predavanja (ex chathedra), prezentacije, diskusije, izrade samostalnih istraživačkih radova – eseja, vježbi u svrhu metodoloških priprema pretraživanja moderne sudske prakse, konsultacija, itd.




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni


Domaća zadaća – analiza teksta

0,75 30%


Ukupno 3 100%

Aktivnost na nastavi predstavlja uzimanje aktivnog učešća studenata tijekom odvijanja nastavnog procesa. Domaća zadaća predstavlja pisani rad u okviru kojeg se analiziraju osnovni elementi zadanog klasničnog pravnog teksta. Završni ispit podrazumijeva pisani ispit u okviru kojeg se provjerava usvojenost nastavnog sadržaja (znanja na razini činjenica i razumijevanja) te primijene stečenih znanja u analizi teksta. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a) Aktivnost na nastavi - od 0 do 20 bodova, b) Analiza govora - od 0 do 20 bodova, c) Završni ispit - od 0 do 60 bodova. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura


1. A. Romac, Izvori rimskog prava, Zagreb, 1973. 2. J. Danilović – O. Stanojević, Tekstovi iz rimskog prava, Beograd,

2003. 3. A. Malenica, Izvori rimskog prava, Novi Sad, 2001.

Dopunska: 1. A. Romac, Florilegij latinskih pravnih izreka, Zagreb, 1985.



IV – godina – VII semestar


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Filozofija prava IUR 343


Cikus Godina Semestar Broj ECTS kredita I IV VII 4





2 1 - -


30 P + 15 V

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: IV godine studija /VII semestra; uvjete za prenos predmeta u VII semestar/IV godinu studija; uvjete za koliziju na III godini studija prava)

Opis predmeta

Usvajanje i razumijavanje osnovnih pravaca u filozofiji prava i dominatnih političko pravnih doktrina. Dovođenje u vezu stečenog znanja iz pozitivnih pravnih predmetima sa izvanpravnim normativnim sistemima kao što su filozofski,

Cilj predmeta

religijski i etički. Na sintetički način se otvara mogućnost zaokruživanja znanja na završnoj godini studija. Uspješno ovladavanje sadržajima ovog predmeta: predstavlja osnov za razumijavanje osnovnih pojmova filozofije prava; razvija sposobnost kritičkog razmišljanja; pruža osnovne informacije o temeljnim pravcima u filozofiji prava; osposobljava studente za razumijevanje političkih doktrina.


Savremena filozofija prava /dvije sedmice/ Prirodnopravne teorije /jedna sedmica/ Univerzalizam i kulturni partikularizam /jedna sedmica/ Svrha prava /dvije sedmice/ Sociološka jurisprudencija /jedna sedmica/ Moralnost prava /dvije sedmice/ Koncept prava /jedna sedmica/ Normativna teorija prava /jedna sedmica/ Grundnorm /jedna sedmica/ Kritičke pravne studije /dvije sedmice/ U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definisati, opisati, označiti, prepoznati značaj filozofije prava, savremene teorije prava i pravde i njihovog odnosa, specifične koncepte, funkcije i svrhe prava; odnos filozofije prava sa drugim disciplinama, osnovne postavke pravnog pozitivizma, prirodne pravne teroije i kritičke pravne studije. Na razini razumijevanja: shvatiti osnovne koncepte savremene filozofije prava, uporediti različite teorijske pristupe u shvatanju fenomena prava. b) vještine: interpretiranje i procjenjivanje pravaca u savremenoj filozofiji prava, te ulogu filozofije prava u osiguranju jedinstva pravnog sistema. c) kompetencije: osposobljenost za kritičko promišljanje o pravu





opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni


Vježba, esej, debatno – istraživački projekat

0,5 6%

Završna evaluacija znanja 2 50%

Ukupno 4 100%

Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati osnovne pojmove, kategorije i institute; objasniti pravce suvremene filozofije prava, izabrane i različite teorijske poglede u vezi svrhe

prava. Esej je kraća analiza nekog pitanja iz teorije države koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit podrazumijeva provjeru usvojenog znanja koje se odnosi na shvatanja o odnosu prava i morala, koncepte pravnog pozitivizma te suvremena shvatanja koje se tiču odnosa prava sa drugim društvenim disciplinama i fenomenima. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test a) - od 0 do 44 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno 25 bodova) b) Vježba (seminar; debatno-istraživački projekt; esej) 0 - 6 bodova c) Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno 30 bodova). Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna G. Radbruch, Filozofija prava, Pravni fakultet, Beograd 1998 H. Kelzen, Opšta teorija države i prava, Pravni fakultet Beograd, Beograd, 1998 H.L. A. Hart, Pojam prava, CID, Podgorica – Cetinje, 1994 L. Fuler, Moralnost prava, CID, Podgorica – Cetinje, 1999. R. Paund, Uvod u filozofiju prava, CID Podgorica – Cetinje, 1996 Leksikon temeljnih pojmova politike : Abeceda demokratije, Otvoreno društvo BiH, Sarajevo 1994. Dopunska Bakšić-Muftić, J. Sistem ljudskih prava. Magistrat. Sarajevo, 2002 Spaić, B. i Banović, D.(ur.) Savremeni problemi pravne i političke filozfije, Šahinpašić, Sarajevo, 2016. LJ. Tadić, Filozofija prava, Zavod za udžbenike, Beograd, 1996 E. Weil, Politička filozofija, Nolit, Beograd, 1982 N. Visković, Pojam prava, Logos, Split, 1981 F. Neuman, Vladavina prava, Filip Višnjić, Beograd, 2002. H. Perelman, Pravo, moral, filozofija, Nolit, Beograd 1983 J. Rawls, Teorija pravde, CID Podgorica – Cetinje, 1988 K. Jabloner, Članci o čistoj teroji prava, Dosije, Beograd, 2001 S. Vračar, Strukturalnost filozofije prava, CID Podgorica - Cetinje

1997.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Građansko procesno pravo I IUR 647


Ciklus Godina Semestar Broj ECTS kredita I IV VII 5





3 1 - 1


45P + 15V + 15SP

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis IV godine studija/VII semestra ili uvjete za prenos predmeta u VII semestar ili uvjete za koliziju na III godini studija prava.


Cilj predmeta j upoznavanje studenata sa temeljnim postulatima i institutima građanskog parničnog procesnog prava, kako sa teorijskim tako i sa praktičnim aspektima.

Pojam građanskog procesnog prava, predmet i metod građanskog procesnog prava Opšta učenja o prirodi parničnog postupka, pravozaštitni


zahtjev, oblici zaštite subjektivnih građanskih prava Procesne pretpostavke, incidentalno pitanje, važenje normi procesnog prava Organizaciono parnično procesno pravo (pravosudni principi o organizaciji i djelatnosti sudova, sastav suda, ostali organi pravosuđa, nadležnost sudova, pravosudna funkcija, redovni sudovi, arbitraže – izabrani sudovi) Funkcionalno parnično procesno pravo (subjekti parničnog postupka, stranke u parnici, zastupanje u parnici, učešće trećih lica u parnici, suparničarstvo, aktivnosti procesnih subjekata u parnici, procesne radnje, rokovi i ročišta, pojam propuštanja, povraćaj u pređašnje stanje, tužba, tok parničnog postupka pred prvostepenim sudom, sudske odluke, pravni lijekovi, posebni parnični postupci) U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.




- Student ima znanja iz osnovnih pojmova i principa građanskog parničnog procesnog prava

- Student je osposobljen primijeniti opće institute i načela građanskog parničnog procesnog prava pri izučavanju svih drugih predmeta iz građanskopravne oblasti

b) vještine: - Student je u stanju prepoznati temeljne institute građanskog

parničnog procesnog prava u praksi - Student je sposoban subsumirati jednostavnija činjenična stanja

pod odgovarajuću pravnu normu kako bi riješio određeni problem iz građanskog parničnog procesnog prava




sagleda druge predmete koji se izučavaju u okviru Katedre za građansko pravo u procesnom aspektu


- Student može upisati II ciklus studija u zemlji i inostranstvu Način izvođenja nastave Predavanja, vježbe, studentska praksa, konsultacije




1) Prva provjera znanja 1 20% (20 bodova) 2) Aktivnost u nastavi 0,5 10% (30 bodova) 3) Studentska praksa 1 20% (bodova) 3) Završni ispit 2,5 50% (50 bodova) Ukupno: 5 100%

Prva provjera znanja je pisani test u kojem se vrednuje znanje studenta vezano za pojam, predmet i metod građanskog parničnog procesnog prava, shvatanja o njegovoj pravnoj prirodi, pravozaštitnom zahtjevu i procesnim pretpostavkama, te organizacionom parničnom procesnom pravu. Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati sve predviđene nastavne oblike rada (predavanja, vježbe, konsultacije, sudsku praksu). Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave i evidentira se aktivnost studenata na predavanjima i vježbama. Studentska praksa je praktična nastava koja se realizira sa ciljem pripreme studenata za obavljanje poslova iz područja građanskog parničnog procesnog prava. Studentska praksa će se odnositi na pitanja procesnih radnji u postupku. Na kraju obavljene prakse će student sačiniti određeni podnesak (tužbu, odgovor na tužbu, protutužbu, presudu, žalbu) prema zadatom slučaju, a na završnom ispitu student odgovara na pitanja vezana za institute i probleme koji su bili predmetom studentske prakse. Završni ispit obuhvata funkcionalno građansko parnično procesno pravo. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom januarsko-februarskom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:



Obavezna literatura:

Literatura

Čalija – Omanović, Građansko procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2000 Dopunska literatura: Mulabdić, Građansko procesno pravo, Pravni fakultet Univrziteta u Tuzli, 2010. Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Međunarodno privatno pravo I IUR 741



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano za predmet Međunarodno privatno pravo




3 1 - -


45P + 15V

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: IV godine studija /VII semestra; uvjete za prenos predmeta u VII semestar/IV godinu studija; uvjete za koliziju na III godini studija prava).


Osnovni je cilj izvođenja nastave iz ovog predmeta definitivno formirati i učvrstiti, kod studenata završne godine prvog ciklusa pravnog studija svijest o koegzistenciji različitih država, njihovih pravnih poredaka i njihovih pravosudnih i administrativnih organa, te kod njih razviti refleks i potrebna znanja i vještine u postupanju sa privatnopravnim odnosima koji su internacionalno obilježeni i koji se ne mogu profesionalno

uspješno rješavati bez pravila ove struke. Pošto međunarodno privatno pravo ima „širok zahvat“, jer se bavi svim vrstama privatnopravnih odnosa koji imaju međunarodna obilježja, cilj je takođe osvježiti znanja studenata stečena u tzv. civilnopravnim disciplinama tokom ranijih godina studija (npr. znanja stečena studiranjem uvoda u građansko pravo, stvarnog prava, obligacionog, porodičnog i nasljednog prava).


Uvod (akademski i praktični značaj Međunarodnog privatnog prava; privatnopravni odnosi s elementima inostranosti i načini njihove pravne regulacije; glavni cilj Međunarodnog privatnog prava i njegov položaj u pravnom poretku, opšti pogled na izvore, unifikacija nacionalnih zakonodavstava, izvori međunarodnog privatnog prava u EU). Opšti dio sukoba zakona (sukob zakona na internacionalnom planu, mogućnost neutraliziranja ili relativiziranja sukoba zakona, rješavanje sukoba zakona, metod vezivanja, težišni kontakti, kolizione norme, problem kvalifikacije, incidentalno pitanje, rezerva javnog poretka, fraudulozno ponašanje stranaka, uzvraćanje i upućivanje dalje, norme neposredne primjene, problem složenih pravnih poredaka i unutrašnji sukob zakona, primjena stranog prava pred domaćim organima, uloga reciprociteta i retorzije u privatnopravnoj sferi). Posebni dio sukoba zakona (određivanje mjerodavnog prava u pojedinim vrstama privatnopravnih odnosa, statusni, porodični i nasljedni odnosi, stvarnopravni odnosi, obligacioni odnosi). Historijski razvoj (antička prava, glosatori i postglosatori, statutne škole, razvoj u zemljama kontinentalne Evrope u XIX stoljeću, angloameričke koncepcije u XVIII i XIX stoljeću, američka „revolucija u sukobu zakona“, karakteristike savremenog Međunarodnog privatnog prava



Nakon uspješno savladanog predmeta, student bi trebalo da ima:


- Student je upoznat sa bazičnim problemima međunarodnog privatnog prava

- Student je osposobljen da u susretu s internacionalno obilježenim privatnopravnim situacijama pravilno kvalificira takve pravne situacije i činjenična stanja u njihovoj podlozi, da pravilno odabere kolizione norme koje će ga odvesti do mjerodavnog materijalnog prava, te da, ako je mjerodavno strano pravo, utvrdi sadržinu stranog prava i ispravno ga protumači i primijeni

- Student će sa potrebnom pažnjom umjeti da procijeni postoje li razlozi zbog kojih strano pravo in concreto ne bi trebalo biti primijenjeno i to će znati valjano da obrazloži

b) vještine: - Student će biti u stanju da kritički razumije principe

međunarodnog privatnog prava

- Student će moći da primijeni stečena znanja na konkretni pravni odnos sa međunarodnim obilježjem i da riješi dodatne pravne komplikacije koje se u takvom pravnom odnosu pojavljuju

- Student će biti u stanju da odluči koji je pristup adekvatan za rješenje datog problema

- Student će biti u stanju uspješno argumentirati odabrani način rješavanja problema

c) kompetencije: - Stečena temeljna znanja i vještine omogućit će studentu da


- Stečena temeljna znanja i vještine omogućit će studentu korektan pristup problemima međunarodnog privatnog prava u profesionalnoj praksi i osnova su za praktično usavršavanje kao i polaganje daljih stručnih ispita (stečene vještine primjerene za zapošljavanje i cjeloživotno učenje)





1) Prva provjera znanja 2,5 50% (50 bodova) 2) Aktivnost u nastavi 0,5 10% (10 bodova) 4) Završni ispit 2 40% (40 bodova) Ukupno: 3 100% (100

bodova) Prva provjera znanja (prvi parcijalni ispit) je pisani test u kojem se vrednuje znanje o akademskom i praktičnom značaju međunarodnog privatnog prava, njegovoj svrsi, predmetu regulisanja, izvorima, te opštim institutima sukoba zakona. Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati sve predviđene nastavne oblike rada (predavanja, vježbe, konsultacije). Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave i evidentira se aktivnost studenata na predavanjima i vježbama. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom januarsko-februarskom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:


5 (F,FX) Manje od 55 (ne zadovoljava minimalne uslove) Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij. Osim toga Nastavno-naučno vijeće

utvrđuje način vrednovanja znanja i strukturu bodova za vanredne i DL studente.

Literatura

Obavezna literatura: - E. Muminović: Međunarodno privatno pravo, Sarajevo 2008.g. ili

drugi standardni udžbenik Međunarodnog privatnog prava uključujući i udžbenike izdate u stranim zemljama (npr. Kostić-Mandić: Međunarodno privatno pravo, Podgorica, 2017.g; Varadi-Bordaš-Knežević-Pavić: Međunarodno privatno pravo, Beograd, 2016.g.)

- Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima (Zakon je objavljen u „Službenom listu SFRJ“ broj 43 iz 1982. godine, a preuzet je u pravni poredak Bosne i Hercegovine Uredbom sa zakonskom snagom broj 2 iz 1992. godine. U Službenom listu broj 13 iz 1994. godine je objavljen Zakon o potvrđivanju uredbi sa zakonskom snagom. Pošto prilikom preuzimanja Zakona, a niti kasnije, nisu vršene ni redakcijske izmjene, u zakonskom tekstu izraz „SFRJ“ treba čitati kao „BiH“ u odgovarajućem padežnom obliku. Dopunska literatura:

- Dika-Knežević-Stojanović: Komentar Zakona o međunarodnom privatnom i Procesnom pravu, Beograd 1991.

- Sajko-Sikirić-Bouček-Babić-Tepeš: Izvori hrvatskog i europskog međunarodnog privatnog prava, Zagreb 2001.g.

- B. Bordaš: Porodični odnosi u međunarodnom privatnom pravu, Novi Sad, 1996.g.

- G. Knežević: Međunarodna trgovačka arbitraža, osnovna pitanja i problemi, Beograd 1999.g.

- Dvadeset godina Zakona o međunarodnom privatnom pravu, zbornik radova, Niš 2004.g. Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave.


Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za Građansko pravo Naziv i šifra predmeta

Naziv predmeta Šifra Osnovi prava intelektualnog vlasništva IUR 646



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast: Pravo intelektualnog vlasništva




3 1 - 1


45 P + 15 V + 15SP

Preduvjeti za upis



Sticanje osnovnih znanja i vještina u domenu prava intelektualnog vlasništva, kroz upoznavanje studenata sa elementarnim pojmovima i kategorijama ove oblasti, te posebnih pravnih disciplina, koje je sačinjavaju (autorsko i srodna prava i pravo industrijskog vlasništva). Uspješno ovladavanje sadržajima ovog predmeta kroz interaktivnu nastavu i vježbe predstavlja posebno osnov za razumijavanje nematerijalne prirode predmeta zaštite, kao njegove specifičnosti, te kompleksnog sadržaja ovog prava, koji podrazumijeva ličnopravne elemenate, ali i naglašenu imovinsku komponentu. Također, jedan od ciljeva predmeta je i da se studenti upoznaju sa kulturološkim i ekonomskih aspektom ove pravne oblasti, te s pravnim okvirom i ciljevima zaštite prava intelektualnog vlasništva ne samo u Bosni i Hercegovini, već i na međunarodnom i regionalnom nivou. Studenti u ishodu trebaju da budu pripremljeni i osposobljeni da praktično primjene usvojena znanja i vještine prilkom susretanja s pravnim pitanjima iz oblasti intelektualnog vlasništva, te prilikom rješavanja problema u ovoj pravnoj oblasti.


Generalni uvod u pravo intelektualnog vlasništva, te uvod u autorsko i srodna prava i pravo industrijskog vlasništva (pojam, predmet zaštite, koncept nematerijalog dobra, pravno-teorijsko utemeljenje zaštite intelektualnih tvorevina, historijski razvoj na međunarodnom nivou, historijski razvoj na nacionalnom nivou i pozitivno zakonodavstvo; sličnosti i razlike između autorskog prava i prava ind. vlasništva/temeljni principi)

Autorsko djelo i autor (monoizam i dualizam, koautorsko, spojeno i kolektivno djelo, pojam autora, autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu i po narudžbi, pojedine kategorije autorskih djela, uslov individualnosti/originalnosti i Imovinska i lično- pravna ovlaštenja autora)

Principi prometa autorskog prava i posebni dio autorskog ugovornog prava.

Uvod u srodna prava (koncepcijske i sadržajne razlike u odnosu na autorsko pravo).

Pojedine kategorije srodnih prava (prava izvođača, proizvođača fonograma, radiodifuznih ustanova...)

Zaštita autorskog i srodnih prava (instrumenti zaštite na nacionalnom nivou, međunarodna i EU- regulativa autorskog i srodnih prava i kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava)

Pojmovi, karakteristike i specifičnosti prava industrijskog vlasništva. Domaće i međunarodno pravo žiga. Domaće i međunarodno pravo zaštite industrijskog dizajna. Domaće i međunarodno patentno pravo. Domaće i međunarodno pravo zaštite oznaka geografskog porijekla. Domaće i međunarodno pravo zaštite biljnih sorti i zaštita topografije

integ. kola.



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će steći: a) teorijsko i činjenično znanje: o pravnoj prirodi i predmetu zaštite prava intelektualnog vlasništva, o karakteristikama pravnih oblasti autorskog i srodnih prava i prava industrijskog vlasništva, o pojmu autora, uslovima autorskopravne zaštite, kategorijama autorskih djela, sadržaju autorskog prava, principima njegovog prometa i zaštite, o pojedinačnim srodnim pravima, o pravnoj prirodi i o osnovnim pojmovima i kategorijama patentnog prava, prava žiga, prava na industrijski dizajn, prava zaštite biljnih sorti, prava oznaka geografskog porijekla i prava topografije integrisanih kola. b) vještine: da primjeni stečena znanja i usvojene vještine za rješavanje problema u domenu prava intelektualnog vlasništva na hipotetički slučaj, u smislu da može ispravno kategorizirati učesnike u sporu i prepoznati pravnu prirodu njihovih uzajamnih odnosa, te definisati predmet spora. Također, student je u stanju formulisati argumente, kako bi potkrijepio predloženi način rješavanja problema. c) kompetencije: Osposobljenost za kritičko promišljanje o pravu intelektualnog vlasništva, te primjenu domaćih propisa u ovoj oblasti. Također, student je u stanju da stečena osnovna znanja i vještine upotrijebi kao osnov za sticanje produbljenih znanja o pravu intelektualnog vlasništva u okviru izbornih predmeta u ovoj oblasti na I ciklusu studija, te izbornih i obaveznih predmeta u okviru II ciklusa studija u Bosni i Hercegovini ili inostranstvu. Pored toga, stečena osnovna znanja i vještine omogućavaju snalaženje sa problemima prava intelektualnog vlasništva u profesionalnoj praksi.


Predavanja, vježbe, eseji, studentska praksa i konsultacije.



opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni



2 40%

Kontinuirano učešće u nastavi

0,5 10%

Studentska praksa 1 20%


1,5 30%

Ukupno 5 100%

Prva provjera znanja/parcijalni ispit je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da vlada do tada usvojenim znanjima i vještinama iz prava intelektualnog vlasništva, te metodologijom rješavanja hipotetičkih slučajeva iz ove pravne oblasti, koju je savladao u okviru časova vježbi, na način da student rješava hipotetički slučaj i odgovara na pitanja iz oblasti prava intelektualnog vlasništva. Kontinuirano učešće u nastavi je vid vrednovanja studentskog aktivnog i konstruktivnog učešća u interaktivnoj nastavi i vježbama, koji reflektuje razumijevanje i usvajanje znanja i vještina koje se prenose. Studentska praksa je praktična nastava koja se realizuje sa ciljem priprema studenata za poslove koje će obavljati u oblasti intelektualnog vlasništva. Nakon obavljanja studentske službe studenti izrađuje esej u kome analizira neko aktuelno pravno pitanje ili problem iz prakse prava intelektualnog vlasništva, koji student treba da razmotri uz konsultaciju relevantne literature i pravnih izvora, te dođe do vlastitih zaključaka i observacija u pogledu istog. Završna provjera znanja/završni ispit je pismeni ispit, koji se izvodi u januarsko –februarskom i popravnom septembarskom ispitnom terminu i koji podrazumijeva provjeru cjelokupno usvojenog znanja i vještina. Završni ispit se izvodi kao parcijalni ispit (druga provjera znanja) ili kao integralni ispit (objedinjena materija prve i druge provjere znanja). Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:



3. Studentska praksa Maksimalno 20 bodova 4. Kontunuirano učešće

u nastavi Maksimalno 10 bodova



Ocjena 10 (A): 95-100 bodova, Ocjena 9 (B): 85-94 bodova, Ocjena 8 (C): 75-84 bodova,

Ocjena 7 (D): 65-74 bodova, Ocjena 6 (E): 55-64 bodova, Ocjena 5 (F, FX): manje od 55 bodova.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: Udžbenik: Pravo intelektualne svojine, Slobodan M. Marković, Dušan Popović, University press - Izdanje Magistrat, Sarajevo, 2015. Zakonski tekstovi: a) Zakon o autorskom i srodnim pravima b) Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava (“Službeni glasnik BiH” br. 63/2010)

c) Zakon o patentu d) Zakon o žigu e) Zakon o industrijskom dizajnu f) Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla g) Zakon o zaštiti topografije integrisanog kola h) Zakon o zaštiti novih sorti bilja u Bosni i Hercegovini

(od c) do h): “Službeni glasnik BiH” br. 53/2010 + biljne sorte izmjena br. 32/2013)

i) Zakon o osnivanju Instituta za intelektualno vlasništvo BiH (“Službeni glasnik BiH” br. 43/2004) Dopunska: Evropsko pravo intelektualnog vlasništva, Slavica Krneta, Sarajevo, 1995 Autorsko pravo, Ivan Henneberg, Zagreb, 2000 Autorsko pravo i srodna prava, Slobodan M. Marković, Beograd, 1999 Fälle zum Recht des Geistigen Eigentums, A. Ohly i drugi, C.H. Beck, 2010. Grundriss Gewerblicher Rechtsschutz und Urheberrecht: Mit 55 Fällen und Lösungen, H. Eisenmann, U. Jautz i C. F. Müller, 2015. Intellectual Property: The Law of Trademarks, Copyrights, Patents, and Trade Secrets, D. E. Bouchoux, 4. izdanje, 2013.



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za građansko pravo Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra

Pravo privrednih društava IUR 1341



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Trgovačko pravo i pravo privrednih društava




3 1 - 1


45P + 15V + 15SP

Preduvjeti za upis



Sticanje osnovnih znanja o pravu privrednih društava, kroz upoznavanje studenata sa elementarnim pojmovima i kategorijama ove oblasti (pojam privrednog društva i zajednički elementi privrednih društava, osnivanje i prestanak privrednih društava, statusne forme). Student treba da razumije i usvoji osnovne pojmove i principe prava privrednih društava i specifičnosti privrednih subjekata u odnosu na druga pravna lica. Studenti treba da budu u stanju da obrade sva pravna pitanja koja se postavljaju u vezi sa osnivanjem, poslovanjem i prestankom privrednog društva. Cilj predmeta je da student kroz studentsku praksu stečena znanja iz predmeta privrednih društava može primijeniti praktično a naročito da se osposobi pitanja iz oblasti osnivanja privrednih društava.


1. Općenito o pravu privrednih društava i privrednim društvima 2. Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću 3. Komanditno društvo 4. Dioničko društvo 5. Društvo s ograničenom solidarnom odgovornošću 6. Javna preduzeća 7. Stečaj i likvidacija





- student ima znanja iz oblasti prava privrednih društava koje se nadovezuje na ranije stečena znanja iz oblasti obligacionog prava i prava privrednog sistema

- student je u stanju shvatiti i prepoznati specifičnost privrednih društava u odnosu na druga pravna lica, te njihov društveni i ekonomski značaj b) vještine:

- student je u stanju primijeniti specifično znanje i kritičko razumijevanje postulata prava privrednih društava

- student može primijeniti stečena znanja na konkretni pravni odnos u oblasti prava društava i riješiti pravna pitanja u vezi s tim.

c) kompetencije: - student je osposobljen primijeniti i tumačiti relevantne pravne norme u oblasti prava privrednih društava.

Način izvođenja nastave Predavanja, vježbe, eseji, studentska praksa, konsultacije


Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij. --



1) Prva provjera znanja 1,8 30% 2) Aktivnost u nastavi 0,6 10% 3) Studentska praksa 1 16,6% 4) Završni ispit 2,6 40% Ukupno: 6 100%

Prva provjera znanja je pisani test u kojem se vrednuje znanje studenta vezano za osnovne pojmove prava privrednih društava (predmet reguliranja, pojam privrednih društava, zajednički elementi privrednih subjekata). Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati sve predviđene nastavne oblike rada (predavanja, vježbe, konsultacije, studentsku praksu). Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave i evidentira se aktivnost studenata na predavanjima i vježbama. Studentska praksa je praktična nastava koja se realizira sa ciljem pripreme studenata za obavljanje poslova iz područja prava privrednih društava. Studentska praksa će se odnositi na pitanja osnivanja privrednih društava općenito, s posebnim osvrtom na dionička društva. Na kraju obavljene prakse će student sačiniti osnivački akt prema zadatom slučaju, a na

završnom ispitu student odgovara na pitanja vezana za institute i probleme koji su bili predmetom studentske prakse. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom januarsko-februarskom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:



Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Grbo, Zinka (2017), Uvod u pravo privrednih društava, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu Dopunska Vilogorac, Esad/Dizdar, Mihret (2000) Komentar Zakona o privrednim društvima – objašnjenja i komentari, Revicon, Sarajevo.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Upravno pravo I IUR 1241


Cikus Godina Semestar Broj ECTS kredita I IV VII 5

Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Upravno pravo i uprava




3 1 - -

Ukupno tokom 45 P + 15 V


Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete prema Zakonu o visokom obrazovanju KS za upis na IV godinu studija prava.


Predmet je namijenjen za sticanje znanja i vještina iz upravnog organizacionog i materijalnog prava. Svrha i očekivani rezultati studentskih aktivnosti u procesu učenja povezani su sa: osposobljavanje, procjenu, razumijevanje, usvajanje i ovladavanje pojmovima, kategorijama i institutima upravnog prava preko kojih će studenti steći spoznaje o upravnoj organizaciji institucija BiH i FBiH. Specifičan cilj je da se studenti upoznaju sa upravnim pravom s obzirom na lica i upravnim pravom s obzirom na stvari u institucijama BiH i FBiH. Konačno, cilj predmeta je da student stekne znanja iz upravnog organizacionog i materijalnog prava kao pretpostavke za razumijevanje upravnog postupka u nastavnom predmetu Upravno pravo II.


U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu. 1) Tematske cjeline u okviru Upravnog prava I su: a) Uvod b) Upravne organizacije c) Upravnopravni odnos 1.s obzirom na stvari 2. s obzirom na lica II) Tematske jedinice su: a) Uvod 1. Upravno pravo kao grana prava 2. Nastanak i razvoj upravnog prava 3. Sistem upravnog prava 4. Odnos upravnog prava prema drugim granama prava 5 Izvori upravnog prava 6 Nauka upravnog prava b) Upravne organizacije 1. Opšti pogled na nastanak i razvoj 2. Strukturna rješenja položaja uprave u mehanizmu vlasti‐načelo podjele i jedinstva vlasti 3. Razvoj uprave u Jugoslaviji 4. Jedinstvo vlasti u Jugoslaviji 5. Odnos organa uprave sa predstavničkim tijelima i vladom 6. Djelatnost organa uprave 7. Djelokrug i nadležnost organa uprave 8. Vrste organa uprave 9. Uprava u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne iHercegovine 10. Unutrašnja organizacija organa uprave i upravnih ustanova 11. Odnosi između organa uprave

12. Odnos organa uprave prema sudovima i nadležnom tužilaštvu 13. Načela funkcionisanja (rada) organa uprave 14. Sredstva za rad i radni odnosi 15. Instutucije sa javnim ovlaštenjima c) Upravnopravni odnos 1. Pojam upravnopravnog odnosa 2. Subjekti između kojih se može zasnovati upravnoprvni odnos 3. Razlika između uprvnopravnog i građanskopravnog odnosa 4. Nastanak upravnopravnih odnosa 5. Vrste upravnih akata 6. Sadržajni elementi upravnog akta 7. Pravno dejstvo upravnog akta 8. Prestanak važenja upravnog akta 9. Pravosnažnost upravnih akata 10. Pogrešni upravni akti 11. Karakter normi koje regulišu upravnopravne odnose 12. Upravni ugovor C1)Upravno pravo s obzirom na lica 1. Državljanstvo 2. Zavičajno pravo 3. Obaveza prijavljivanja prebivališta i boravišta građana 4. Ličnoime 5. Udruženja građana 6. Javni skupovi 7. Prava i dužnosti ovlašćenih lica organa unutrašnjih poslova u odnosu na građane 8. Evidencija i dokazivanje ličnih stanja građana C2) Uporavno pravo s obzirom na stvari 1. Javno dobro 2. Eksproprijacija 3. Ostali oblici nastanka državne svojine 4. Rekvizicija


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definirati, opisati, označiti, prepoznati; mjesto upravnog prava u pravnom poretku, odnos s drugim granama prava, izvore upravnog prava; načela upravnog prava; organizacija uprave u institucijama BiH i FBiH; dijelove upravnopravnog odnosa; osnove upravnog prava s obzirom na lica i s obzirom na stvari. Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti pojmove, kategorije i institute upravnopravnog odnosa. b) vještine: interpretiranje, procjenjivanje i predstavljanje upravnog organizacionog prava uz upotrebu adekvatnih pravnih metoda ili postupaka. c) kompetencije: osposobljenost za rad u organima uprave i upravljanje upravnim poslovima u organima uprave




Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati pojmove, kategorije i institute upravnog prava, objasniti osnove upravnog organizacionog i formalnog prava. Esej je kraća analiza nekog važnijeg pravnog problema u oblasti upravnog prava koja zahtijeva razmatranje relevantne literature, pravnih izvora, sudske prakse, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit-usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta upravnog organizacionog i materijalnog prava, načela upravnog prava, usporedbe različitih oblika upravnopravnih odnosa. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeranja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu povezana je sa sljedećom podjelom bodova: (1) prvi parcijalni ispit: ocjena/bodovi: 10=30, 9=27, 8=24, 7=22, 6=20; (2) vježba/esej:ocjena/bodovi:10=10, 9=9, 8=8; 7=7; 6=6; (3) studentska praksa: ocjena/bodovi: 10=20, 9=18, 8=16, 7=14; 6=12; (4) završna evaluacija znanja/završni ispit/ocjena/bodovi: 10=40; 9=35; 8=30; 7=25; 6=20. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostvario najmanje 32 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita i studentske prakse te bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: a) 10 (A)-nosi 95-100 bodova; b) 9(B) -85-94 bodova; c) 8 (C)-75-84 bodova; d) (D) nosi 65-74 bodova; e) (E) nosi 55-64 bodova; f) 5 (F,FX) manje od 55 bodova. U index se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) najniža prolazna ocjena.


Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1.Prvi parcijalni ispit 2 40% 2.Esej 0,5 10% 4.Završna evaluacija znanja/Završni ispit

2,5 50%

Ukupno 5 100%


Literatura

polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1.udžbenik Upravno pravo, autori Mustafa Kamarić-Ibrahim Festić, Sarajevo, 2009. godine 2. Zakonski i drugi propisi -Zakon o upravi BiH („Sl. glasnik BiH“, br. 32/02 i 102/09) -Zakon o upravnom postupku BiH („Sl. glasnik BiH“ 29/02, 12/04, 88/07, 93/09 i 41/13) -Zakon o upravnim sporovima („Sl. glasnik BiH“ br. 19/02, 88/07, 83/08 i 74/10) -Zakon o državljanstvu BiH („Sl. glasnik BiH“ 4/97,13/97,41/02,6/03, 14/03, 76/09 i 87/13) -Zakon o organizaciji organa uprave FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 35/05) -Zakon o upravnom postupku FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 2/98) -Zakon o upravnim sporovima FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 9/05) -Zakon o principima lokalne samouprave u FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 49/06) Dopunska 1.Upravno pravo - Borković, I., od strane 363-537, šesto izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Informator, Zagreb, 1997. godine. 2. Upravno pravo – Tomić, Z., od strane 327-574, Treće, novelirano i prošireno izdanje, Beograd, 1998. godine. 3. Popović, S. - Upravno pravo, opšti deo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, izdavač "Savremena administracija", izdavačko-štamparsko-knjižarska radna organizacija, Beograd 1999. godine, od strane 3-482, 649-682, 765-789. 4. Upravno pravo od grupe koautora: Lilić, S. - Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Kunić, P. - Pravni fakultet Univerziteta u Banja Luci, Dimitrijević, P. - Pravni fakultet Univerziteta u Nišu, Marković, M. - Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore u Nišu, univerzitetski udžbenik, izdavač "Savremena administracija", Beograd 1999. godine, od strane 312-594.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem e-mail-om te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima).

IV – godina – VIII semestar


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Građansko procesno pravo II IUR 648


Ciklus Godina Semestar Broj ECTS kredita I IV VIII 6





3 1 - 1


45 P + 15 V + 15 SP

Preduvjeti za upis



Cilj predmeta j upoznavanje studenata sa prirodom vanparničnog i izvršnog postupka te sa ustanovama opšteg vanparničnog i izvršnog prava, a potpom sa posebnim vanparničnim i izvršnim postupcima.


a) Građansko vanparnično procesno pravo: - Pojam, funkcija, bitna obilježja, pravna priroda, mjesto u sistemu prava, subjekti, načela - Razvoj postupka u vremenu, sudske odluke, pravni lijekovi, pravosnažnost u vanparničnom postupku - Posebni vanparnični postupci b) Izvršno procesno pravo: - Izvršenje kao pravosudna funkcija - Načela i pravna priroda - Subjekti - Pretpostavke za izvršenje, odluke, pravni lijekovi - Posebni dio: provođenje izvršenja, izuzimanje od izvršenja, pojedini oblici izvršenja U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.




- Student ima znanja iz osnovnih pojmova i principa vanparničnog i izvršnog postupka

- Student je osposobljen primijeniti opće institute i načela ovih postupaka pri izučavanju svih drugih predmeta iz građanskopravne oblasti

b) vještine: - Student je u stanju prepoznati temeljne institute vanparničnog i

izvršnog prava u praksi - Student je sposoban subsumirati jednostavnija činjenična stanja

pod odgovarajuću pravnu normu kako bi riješio određeni problem iz vanparničnog i izvršnog postupka




sagleda druge materijalnopravne predmete koji se izučavaju u okviru Katedre za građansko pravo u procesnom aspektu


- Student može upisati II ciklus studija u zemlji i inostranstvu Način izvođenja nastave Predavanja, vježbe, studentska praksa, konsultacije




1) Prva provjera znanja 1,2 20% (20 bodova) 2) Aktivnost u nastavi 0,8 13,34% (13,34

bodova) 3) Studentska praksa 1 16,66% (16,66

bodova) 3) Završni ispit 3 50% (50 bodova) Ukupno: 6 100%

Prva provjera znanja je pisani test u kojem se vrednuje znanje studenta vezano za vanparnično procesno pravo. Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati sve predviđene nastavne oblike rada (predavanja, vježbe, konsultacije, sudsku praksu). Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave i evidentira se aktivnost studenata na predavanjima i vježbama. Studentska praksa je praktična nastava koja se realizira sa ciljem pripreme studenata za obavljanje poslova iz područja vanparničnog i izvršnog procesnog prava, a time za rad u

sudovima i advokatskim uredima. Studentska praksa će se odnositi na pitanja procesnih radnji u vanparničnom i izvršnom postupku. Na kraju obavljene prakse će student sačiniti određeni podnesak prema zadatom slučaju, a na završnom ispitu student odgovara na pitanja vezana za institute i probleme koji su bili predmetom studentske prakse. Završni ispit obuhvata izvršno procesno pravo. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom junsko-julskom i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:



Literatura

Obavezna literatura: Čalija – Omanović, Građansko procesno pravo, Pravni fakultet Univeruiteta u Sarajevu, 2000 S. Omanović, Glossarium uz novi Zakon o izvršnom postupku, Sarajevo, 2005 S. Omanović, Institucije vanparničnog postupka, Tuzla, 2006 Dopunska literatura: Mulabdić, Građansko procesno pravo, Pravni fakultet Univrziteta u Tuzli, 2010. Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim

poboljšanjima).


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Međunarodno privatno pravo II IUR 742



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano za predmet Međunarodno privatno pravo




3 1 - -


45 P+15 V

Preduvjeti za upis



Osnovni je cilj ovog predmeta da kod studenta stvori profesionalnu svijest o tome da načelo teritorijalne primjene procesnog prava, u privatnopravnim odnosima sa međunarodnim elementima ne može biti u potpunosti provedeno, te da će se u procesuiranju takvih predmeta, počevši od same inicijacije postupka, potom i u svim njegovim razvojnim fazama, pa čak i po njegovom završetku, pojavljivati procesna pitanja na koja domaće procesno pravo neće moći u potpunosti da odgovori. Ovaj nastavni predmet studentu treba da učini jasnim, da se u internacionalno obilježenim predmetima privatnopravnog karaktera, uz propise domaćeg procesnog prava, moraju primjenjivati i procesna pravila Međunarodnog privatnog prava II, i to najprije u pogledu utvrđivanja međunarodne (ne)nadležnosti, stranačke i parnične sposobnosti stranih osoba, načina snošenja sudskih troškova, korišćenja jezika i pisma u postupku, primjene domaćeg ili stranog materijalnog prava, načina dostavljanja sudskih i vansudskih akata u inostranstvu, izvođenja dokaza u inostranstvu, korišćenja stranih javnih isprava kao dokaznih sredstava, sve do teritorijalnog važenja sudskih, arbitražnih i drugih odluka domaćeg porijekla u inostranstvu i vice versa.


Uvod (pojam i vidovi „sukoba jurisdikcija“; vođenje postupka u prisustvu elemenata inostranosti, izvori procesnog međunarodnog privatnog prava, unifikacija na internacionalnom planu, izvori procesnog međunarodnog privatnog prava u EU). Međunarodna nadležnost (pojam međunarodne nadležnosti, tipovi međunarodne nadležnosti, pojam međunarodnih trgovačkih arbitraža i afirmacija arbitražnog sudovanja, dvostruka međunarodna litis pendencija, regulacija u EU, međunarodna regulacija). Međunarodna pravna pomoć (pojam

međunarodne pravne pomoći i njena nezaobilazna uloga, principi na kojima počiva njeno davanje i traženje, redovan i poseban predmet međunarodne pravne pomoći, zamolnica, način komunikacije, međunarodna regulacija). Priznanje i izvršenje stranih sudskih i drugih odluka (pojam eks-teritorijalnog dejstva stranih odluka, različiti pristupi problemu i različiti režimi priznanja u pojedinim zemljama, priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka prema našem međunarodnom privatnom pravu, regulacija u EU, međunarodna regulacija). Priznanje i izvršenje stranih arbitražnih odluka (pojam strane arbitražne odluke, režim njihovog priznanja i izvršenja prema našem međunarodnom privatnom pravu, međunarodna regulacija). Pravni položaj stranaca (procesnopravni položaj, potreba za nekim posebnim pravilima postupka kad u njemu sudjeluju strani državljani, pitanje besplatne sudske pomoći, aktorska kaucija, međunarodna regulacija, restrikcije u pogledu sticanja i uživanja pojedinih privatnih prava, kategorizacija prava po dostupnosti).



Nakon uspješno savladanog predmeta, student bi trebalo da ima:

a) znanje: (činjenično i teorijsko) - Student će imati znanja koje se odnose na procesnopravnu dimenziju inostrano obilježenih privatnopravnih situacija

b) vještine: - Student će biti osposobljen za uspješno vođenje građanskog sudskog ili pak upravnog postupka u predmetima koji imaju internacionalna obilježja, odnosno bit će osposobljen da u takvim postupcima s uspjehom učestvuju kao pravni zastupnik svog klijenta, jer će moći da predvide, uoče i razriješe dodatne proceduralne pravne probleme koji su posljedica prisutnosti inostranih obilježja slučaja.

c) kompetencije: - Stečena znanja i vještine omogućit će studentu da nastavi studij

na drugom ciklusu u zemlji i inostranstvu gdje će ova temeljna znanja moći produbiti (stečene vještine učenja nužne za dalji studij)

- Stečena znanja i vještine omogućit će studentu snalaženje sa problemima procesnog međunarodnog privatnog prava u profesionalnoj praksi i osnova su za praktično usavršavanje kao i polaganje daljih stručnih ispita (stečene vještine primjerene za zapošljavanje i cjeloživotno učenje)





1) Prva provjera znanja 3 50% (50 bodova) 2) Aktivnost u nastavi 0,6 10% (10 bodova) 4) Završni ispit 2,4 40% (40 bodova) Ukupno: 6 100% (100

bodova) Promjene uzrokovane povećanjem brija ECTS. Prva provjera znanja (prvi parcijalni ispit) je pisani test u kojem se vrednuje znanje iz oblasti međunarodne pravne pomoći u građanskim stvarima i privatnopravnog položaja stranaca. Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati sve predviđene nastavne oblike rada (predavanja, vježbe, konsultacije). Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave i evidentira se aktivnost studenata na predavanjima i vježbama. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom junsko-julskom i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:



Literatura

Obavezna literatura: - E. Muminović: Procesno međunarodno privatno pravo, Sarajevo

2008.g. ili drugi standardni udžbenik Međunarodnog privatnog odnosno procesnog međunarodnog privatnog prava uključivši i udžbenike izdate u stranim zemljama (npr. Kostić-Mandić: Međunarodno privatno pravo, Podgorica, 2017.g; Varadi-Bordaš-Knežević-Pavić: Međunarodno privatno pravo, Beograd 2016)

- Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima (Zakon je objavljen u „Službenom listu SFRJ“ broj 43 iz 1982. godine, a preuzet je u pravni poredak Bosne i Hercegovine Uredbom sa zakonskom snagom broj 2 iz 1992. godine. U Službenom listu broj 13 iz 1994. godine je objavljen Zakon o potvrđivanju uredbi sa zakonskom snagom. Pošto prilikom preuzimanja Zakona, a niti kasnije, nisu vršene ni redakcijske izmjene, u zakonskom tekstu izraz „Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija“ treba čitati kao „Bosna i

Hercegovina“ u odgovarajućem padežnom obliku. Dopunska literatura:

- Dika-Knežević-Stojanović: Komentar Zakona o međunarodnom privatnom i procesnom pravu, Beograd 1991.

- Sajko-Sikirić-Bouček-Babić-Tepeš: Izvori hrvatskog i europskog međunarodnog privatnog prava, Zagreb 2001.g.

- Dvadeset godina Zakona o međunarodnom privatnom pravu, zbornik radova, Niš 2004.g.

- Đ. Vuković: Međunarodno građansko procesno pravo, Banja Luka 1987.

- Rakić-Knežević: Građansko procesno pravo Evropske Unije, Beograd 1998.g.

- Uredba (Regulativa) Vijeća Evrope o nadležnosti i priznanju presuda u građanskim i trgovačkim stvarima od 22.12.2000.g.

- Uredba (Regulativa) Vijeća Evrope o nadležnosti i priznanju presuda u bračnim stvarima i stvarima roditeljske odgovornosti od 29.05.2000.g.

- Uredba (Regulativa) Vijeća Evrope o dostavljanju sudskih i vansudskih akata u građanskim i trgovačkim stvarima od 29.05.2000.g. Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za građansko pravo Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra

Poslovno pravo IUR 1342







3 1 - -


45 P + 15 V

Preduvjeti za upis



Sticanje osnovnih znanja o poslovnom pravu u užem smislu, što podrazumijeva osnovna znanja o konkretnim pravnim poslovima koje zaključuju poslovni subjekti (ugovori poslovnog prava) i vrijednosnim papirima (mjenica, ček, obveznica i drugi vrijednosni papiri). Očekuje se da studenti shvate specifičnost ovih ugovora u odnosu na ugovore građanskog prava, njihov značaj u ekonomskom i pravnom smislu za privredne subjekte.


Karakteristike ugovora poslovnog prava i način zaključivanja 1. Ugovor o prodaji 2. Ugovori o pružanju usluga u robnom prometu 3. Ugovor o građenju 4. Ugovor o osiguranju 5. Ugovori o prevozu 6. Ugovor o licenci 7. Vrijednosni papiri





- student ima znanje iz oblasti poslovnog prava koje se nadovezuje na ranije stečena znanja iz oblasti obligacionog prava i prava privrednih društava

- student je u stanju shvatiti i prepoznati specifičnost ugovora poslovnog prava u odnosu na ugovore građanskog prava, njihov

značaj u ekonomskom i pravnom smislu za privredne subjekte

b) vještine: - student je u stanju primijeniti specifično znanje i kritičko

razumijevanje postulata poslovnog prava - student može primijeniti stečena znanja na konkretni ugovorni

odnos i riješiti pravna pitanja s tim u vezi

c) kompetencije: - primijeniti i tumačiti relevantne pravne norme u oblasti

poslovnog prava - stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju studentu da

nastavi studij na drugom ciklusu u zemlji i inostranstvu gdje će ova temeljna znanja moći produbiti



Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij. --



1) Prva provjera znanja 2 40% 2) Aktivnost u nastavi 0,5 10% 4) Završni ispit 2,5 50% Ukupno: 5 100%

Prva provjera znanja je pisani test u kojem se vrednuje znanje studenta vezano za ugovor o prodaji poslovnog prava te rješava praktični zadatak. Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati sve predviđene nastavne oblike rada (predavanja, vježbe, konsultacije). Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave i evidentira se aktivnost studenata na predavanjima i vježbama. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom junsko-julskom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:




Literatura

Trifković, M./Simić, V./Trivun, V./Silajdžić, V./Mahmutćehajić, F. (2013). Poslovno pravo, ugovori, vrijednosni papiri i pravo konkurencije, Ekonomski fakultet u Sarajevu. Dopunska V./Trivun, Grbo/Z, V./Silajdžić, V./Mahmutćehajić, F (2003) Praktikum Poslovnog prava, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Saajevo.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Penologija IUR 545


Cikus Godina Semestar Broj ECTS kredita I IV VIII 4





3 1 - 1


45 P + 15 V + 15 SP

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: IV godinu studija /VIII semestra


Student stiče osnovna znanja o općim pojmovima i institutima iz oblasti penologije analizirajući i spoznavajući osnovne etape u evoluciji društvenog reagovanja na kriminalitet od prvih oblika u okviru plemenskih zajednica do savremenih pristupa i shvatanja u borbi protiv kriminaliteta kroz koncept Restorativne pravde. Izvršno krivično pravo, kao normativni dio Penologije i sistemi izvršenja krivičnih i alternativnih sankcija, alternativnih mjera i mjere pritvora, je osnovni dio predmeta. Kroz ovaj segment se studenti upoznaju sa penitensijarnim sistemom BiH, izvršenjem alternativnih mjera i alternativnih sankcija kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou, upoznajući se sa međuanarodnim standardima i međunarodnim dokumentima iz ove oblasti. Poseban nastavni cilj je upoznavanje studenta sa predmetima Penologije u slučaju kada su počinioci krivičnih

djela maloljetnici osvrćući se na sve veću i značajniju ulogu suda u postupku primjene i izvršenja krivičnih i alternativnih sankcija i alternativnih mjera.


- Pojam i predmet penologije se izučava u jednoj sedmici nastave

1. - Razvoj krivičnopravnih nauka i diferenciranje penologije u samostalnu nauku se izučava u jednoj sedmici nastave

2. - Evolucija društvenog reagovanja na kriminalitet se izučava u jednoj sedmici nastave - Kazna lišenja slobode – nastanak i razvoj se izučava u jednoj sedmici nastave - Savremeni pristupi i izazovi u kategorizaciji i razvoju sistema reagovanja države na kriminalitet - alternativne mjere i alternativne sankcije se izučava u dvije sedmice nastave - Uloga suda u postupku izvršenja kazne zatvora se izučava u jednoj sedmici nastave - Izvršno krivično pravo BiH - pojam i principi se izučava u dvije sedmice nastave - Izvršenje kazne zatvora u BiH se izučava u dvije sedmice nastave - Osnovne karakteristike izvršenja drugih krivičnih sankcija, alternativnih sankcija i alternativnih mjera u BiH se izučava u jednoj sedmici nastave - Izvršno krivično pravo za maloljetnike i alternativni oblici reagovanja na maloljetničko prestupništvo u dvije sedmice nastave U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definisati pojam i predmete penologije, kroz prizmu njenog historijskog razvoja, razvoja kazne lišenja slobode i pojave alternativnih mjera i sankcija, spoznati njen značaj kao nauke i mjesto u sistemu borbe protiv kriminaliteta danas. Kroz normativni dio, izvršno krivično pravo, steći znanje o sisitemu izvršenja krivičnih sankcija u BiH, sistemu izvršenja kazne zatvora BiH a posebno izučiti sistem izvršenja krivičnih, alternativnih sankcija i alternativnih mjera prema maloljetnicima, uočavajući bitne razlike u odnosu na punoljetne učinioce krivičnih djela. Kopletan sistem primjene izvršnog krivičnog prava upoznati i sa međunarodnog aspekta, izučavajući međunarodne dokumete i standarde iz oblasti primjene i izvršenja krivičnih, alternativnih sankcija i alternativnih mjera. Na razini razumijevanja: analizirati sistem izvršenja kazne zatvora, mjera sigurnosti, alternativnih sankcija i alternativnih mjera kako prema punoljetnim tako i prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela prema zakonu o izvršenju krivičnih sankcija pritvora i drugih mjera, posebnim zakonima o maloljetnicima i niza podzakonskih akata kojima se uređuju pojedine oblasti u ovim procesima.

b) vještine: uočavanje i rješavanje specifičnih pravnih pitanja u oblasti izvršnog krivičnog prava uz korištenje odgovarajućih pravnih metoda i pravnih izvora; c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru krivičnog pravosuđa sa posebnim usmjerenjem ka sistemu izvršenja krivičnih sankcija, alternativnih sankcija i alternativnih mjera u ustanovama koje se bave preventivnim i represivnim aktivnostimu borbi protiv kriminaliteta.





Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni


1,5 30%

2. Esej/vježba 0,5 10% 3. Studentska praksa

O,5 20%


1,5 40%

5. Ukupno 4 100% Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni način provjeravanja znanja. Student mora pokazati da zna: pojam i premet penologije i njen odnos sa drugim naukama, razvoj društvenog reagovanja na kriminalitet sa posebnim akcentom na razvoj kazne lišenja slobode kao i savremene koncepte i modele u obliku alternativnih mjera i alternativnih sankcija. Esej je kraća analiza određenog pravnog pitanja, na osnovu literature i pravnih izvora. Studentska praksa je praktična nastava koja se realizuje kako bi se student pripremio za praktičnu prijemnu izvršnog krivičnog prava. Nakon obavljene prakse student izrađuje određeni pravni akt ili obrazac individualnog rada sa učiniocem krivičnog djela pri izvršenju krivične, alternativne sankcije ili alternativne mjere. Na ispitnom roku student odgovara na pitanja koja se odnose na izradu procesnog akta ili sadržaja individualnih programa rada sa učiniocem krivičnih djela kroz primjenu krivičnih,alternativnih sankcija i alternativnih mjera. Završna evaluacija znanja/završni ispit je pismeni ili usmeni način provjeravanja znanja. Student mora pokazati da zna: razvoj i domaće i međunarodne izvore izvršnog krivičnog prava BiH, sistem krivičnih, alternativnih sankcija i alternativnih mjera u BiH, zatvorski sistem i sistem izvršenja kazne zatvora u BiH,

vrste i primjenu mjera sigurnosti u BiH i sistem izvršenja krivičnih, alternativnih sankcija i mjera prema maloljetnicima u BiH. U oblikovanju konacne ocjene uzimaju se u obzri utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata, kroz sljedeću distribuciju bodova. Prvi parcijalni ispit, ocjena/bodovi: 10=30; 9=28; 8=26; 7=24; 6=20. Esej/vježba, ocjena/bodovi: 10=10, 9=9, 8=8, 7=7, 6=6. Studentska praksa: ocjena/bodovi: 10=20, 9=18, 8=16, 7=14, 6=12. Završna evaluacija znanja/završni ispit: 10=40; 9=35; 8=30; 7=25; 6=20. Student ima pravo izaći na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semstra ostvario najmanje 42 boda, tj. dobio prolaznu ocjenu 6 iz prvog parcijalnog ispita i studentske prakse, te bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: 10 (A) - 95-100; 9 (B) - 85-94; 8 (C) - 75-84; 7 (D) - 65-74; 6 (E) - 55-64; 5 (F, FX) - 0- 54. Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij.

Literatura


- - Sijerčić-Čolić, H Vranj, V. Uvod u penologiju i izvršno krivično pravo BiH, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2011.

- - Zakon BiH o izvršenji krivičnih sankcija, pritvora i drugh mjera - - Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u

krivičnom postupku - - Pajić, D., Vejzović, S.: Osnovne karakteristike novog

maloljetničkog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini. Zbornik radova sa drugog međunarodnog naučnog skupa Dani porodičnog prava, "Najbolji interesi djeteta u zakonodavstvu i praksi". Mostaru, 2014, str. 251-270. Dopunska

- - Vranj, V. Alternativne mjere i sankcije u krivičnom zakonodavstvu BiH, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2009.(odabrana poglavlja)

- - Vranj, V. Bisić, M. Primjena propisa o izvršenju krivičnih sankcija pritvora i drugih mjera u BiH, Drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Privredna štampa, Sarajevo 2011. (odabrana poglavlja)

- - Čehajić, Lj. Zbirka propisa o izvršenji sankcija u FBiH i Kantonu

Sarajevo, Privredna štampa Sarajevo, 2008.godine - - Sijerčić-Čolić, H.: Sudstvo za maloljetnike kao ključni element

nacionalne politike ljudskih prava i restorativna pravda za maloljetnike – savremena kretanja u maloljetničkoj delinkvenciji i sudstvu za maloljetnike u Bosni i Hercegovini. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevo. Sarajevo, 2010, god. LIII, str. 351–379

- - Pravosuđe po mjeri djeteta, priručnik o sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava, The Aire Centar – Advice on Individual Rights in Europe





Upravno pravo II IUR 1242



Nositelj/i predmeta





3 1 - 2


45 P + 15 V + 30 SP

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je odslušati nastavu iz Upravnog prava I.


Predmet je namijenjen za sticanje znanja i vještina iz upravnog procesnog prava. Svrha i očekivani rezultati studentskih aktivnosti u procesu učenja povezani su sa: osposobljavanjem, procjenom, razumijevanjem, usvajanjem i ovladavanjem pojmovima, kategorijama i institutima upravnog procesnog prava preko kojih će studenti steći saznanja o upravnom postupku i upravnom sporu. Konačno, cilj predmeta je da student stekne znanja iz upravnog postupka kao pretpostavke za razumijevanje upravnog spora u nastavnom predmetu Upravno pravo II.



I Uopšte o upravnom postupku II Dužnost postupanja po zakonu o upravnom postupku III Načela upravnog postupka IV Nadležnost V Stranka i njezino zastupanje VI Opštenje organa i stranke VII Dostavljanje VIII Rokovi IX Povraćaj u pređašnje stanje X Odražavanje reda XI Troškovi upravnog postupka XII Dokazivanje XIII Prvostepeni postupak XIV Žalbeni postupak XV Vanredna pravna sredstva XVI Izvršenje XVII Osnovi upravnog spora XVIII Postupak u upravnom sporu XIX Sudska zaštita ustavom zajamčenih sloboda i prava od pojedinačnih akata i radnji


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definirati, opisati, označiti, prepoznati; mjesto upravnog procesnog prava u upravnopravnom poretku; odnos upravnog spora i parničnog postupka; usporedba sa drugim vrstama sudske kontrole uprave; te upoznavanje sa shodnom primjenom parničnog postupka i odredbi o rješenju iz upravnog postupka u upravnom sporu. Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti pojmove, kategorije i institute sudske kontrole uprave. b) vještine: interpretiranje, procjenjivanje i predstavljanje upravnog organizacionog prava uz upotrebu adekvatnih pravnih metoda ili postupaka. c) kompetencije: osposobljenost za rad u organima uprave i upravljanje upravnim poslovima u organima uprave





Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1.Prvi parcijalni ispit 1,8 30% 2.Esej 0,6 10% 3. Studentska praksa 1 16,6% 4.Završna evaluacija znanja/Završni ispit

2,6 43,4%

Ukupno 6 100%

Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati pojmove, kategorije i institute upravnog prava, objasniti osnove upravnog organizacionog i formalnog prava. Esej je kraća analiza nekog važnijeg pravnog problema u oblasti upravnog prava koja zahtijeva razmatranje relevantne literature, pravnih izvora, sudske prakse, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Studentska praksa je praktična nastava koja se realizuje radi pripreme studenata za poslove koje će moći obavljati u organima uprave. Nakon obavljene studentske prakse studenti izrađuju: izvještaj i pojedinačni ili opći akt važan za rješavanje jednog od uočenih pravnih problema. Na ispitnom roku student odgovara na pitanja povezana sa uočenim pravnim problemom i uspoređuje efekte odabranih pravnih rješenja. Završni ispit-usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta upravnog organizacionog i materijalnog prava, načela upravnog prava, usporedbe različitih oblika upravnopravnih odnosa. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeranja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu povezana je sa sljedećom podjelom bodova: (1) prvi parcijalni ispit: ocjena/bodovi: 10=30, 9=27, 8=24, 7=22, 6=20; (2) vježba/esej:ocjena/bodovi:10=10, 9=9, 8=8; 7=7; 6=6; (3) studentska praksa: ocjena/bodovi: 10=20, 9=18, 8=16, 7=14; 6=12; (4) završna evaluacija znanja/završni ispit/ocjena/bodovi: 10=40; 9=35; 8=30; 7=25; 6=20. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostvario najmanje 32 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita i studentske prakse te bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: a) 10 (A)-nosi 95-100 bodova; b) 9(B) -85-94 bodova; c) 8 (C)-75-84 bodova; d) (D) nosi 65-74 bodova; e) (E) nosi 55-64 bodova; f) 5 (F,FX) manje od 55 bodova. U index se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1.udžbenik Upravno pravo, autori Mustafa Kamarić-Ibrahim Festić, Sarajevo, 2009. godine 2. Zakonski i drugi propisi -Zakon o upravnom postupku BiH („Sl. glasnik BiH“ 29/02,

12/04, 88/07, 93/09 i 41/13) -Zakon o upravnim sporovima („Sl. glasnik BiH“ br. 19/02, 88/07, 83/08 i 74/10) -Zakon o upravnom postupku FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 2/98) -Zakon o upravnim sporovima FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 9/05) Dopunska 1.Upravno pravo - Borković, I., od strane 363-537, šesto izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Informator, Zagreb, 1997. godine. 2. Upravno pravo – Tomić, Z., od strane 327-574, Treće, novelirano i prošireno izdanje, Beograd, 1998. godine. 3. Popović, S. - Upravno pravo, opšti deo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, izdavač "Savremena administracija", izdavačko-štamparsko-knjižarska radna organizacija, Beograd 1999. godine, od strane 3-482, 649-682, 765-789. 4. Upravno pravo od grupe koautora: Lilić, S. - Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Kunić, P. - Pravni fakultet Univerziteta u Banja Luci, Dimitrijević, P. - Pravni fakultet Univerziteta u Nišu, Marković, M. - Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore u Nišu, univerzitetski udžbenik, izdavač "Savremena administracija", Beograd 1999. godine, od strane 312-594.



Lista izbornih predmeta III


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Antidiskriminacijsko radno pravo IUR 845i



Nositelj/i predmeta




Predavanja(P) Vježbe(V) Radionice Case study

2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis IV godine studija ili uvjete za koliziju na III godini studija prava


Predmet je namjenjen za sticanje cjelovitih znanja i vještina o različitim pojavnim oblicima diskriminacije u oblasti rada i zapošljavanja, te dubljeg razumijevanja njihovih učinaka, kao i mjera suzbijanja diskriminacije u sistemu radnih odnosa. Studenti će se upoznati s recentnim istraživanjima i sudskom praksom vezanim za diskriminaciju u pogledu: uvjeta za zapošljavanje i izbor kandidata za obavljanje određenog posla, uvjete rada i sva prava iz radnog odnosa, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje, napredovanje na poslu i otkazivanje ugovora o radu. Svrha i očekivani rezultati studentskih aktivnosti u procesu učenja vezuju se za: osposobljavanje, procjenu, razumijevanje, usvajanje i ovladavanje temeljnim konceptima na području diskriminacije na radu i/ili u vezi s radom. Poseban cilj predmeta vezuje se za razvijanje kod studenata uvažavanja različitosti na radu i u vezi s radom oslonom na standarde jednakosti u mogućnostima i tretmanu.


U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu. 1. Sadržaj pojma diskriminacije u radnom odnosu/tri sedmice 2.Pravni izvori (međunarodni, regionalni i nacionalni) koji zabranjuju diskriminaciju u području radnih odnosa/ tri sedmice 3.Specifičnosti radnopravne diskriminacije po pojedinim osnovama (spol, spolna orijentacija, invalidnost, dob, vjera itd.)/ pet sedmica; 4.Iznimke od zabrane diskriminacije u radnom odnosu/dvije sedmice; 5.Pravne posljedice diskriminacije u radnom odnosu/dvije sedmice. Sva pitanja utvrđena kao okvirni sadržaj predmeta Antidiskriminacijsko radno pravo obrađuju se analizom sudske prakse Europskog suda za ljudska prava, nacionalnih sudova, te se domaće zakonsko uređenje i praksa stavlja u komparativno-pravni kontekst.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definirati, opisati, označiti, prepoznati: različite osnove i oblike diskriminacije u oblasti zapošljavanja i zanimanja. Na razini razumijevanja: analizirati i preispitati pojedine mjere antidiskriminacijske politike u datom društvenom kontekstu te osmisliti buduće smjerove reformi; b) vještine: interpretiranje, procjenjivanje i prepoznavanje uzroka diskriminacije u kontekstu uvjeta rada i prava iz radnog odnosa,te vrednovanje postoji li u svakom konkretnom slučaju diskriminacija odnosno vrednovanje dokaza pri utvrđivanju (ne)postojanja diskriminacije; c) kompetencije: osposobljenost za rad u području antidiskriminacijskog radnog prava kroz upravljanje poslovima koji se vezuju za zaštitu u slučajevima diskriminacije u oblasti zapošljavanja i zanimanja kao i razvijen senzibilitet za probleme

s kojima se u društvu susreću žrtve diskriminacije.

Način izvođenja nastave Prezentacije, radionice, case study, konsultacije


Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij. Na izbornom

predmetu Antidiskriminacijsko radno pravo, elemeti praćenja i ocjenjivanja rada studenata su: Vježba I i Vježba II je pisani oblik provjere znanja putem koje se vrednije korištenje usvojenih znanja pri rješavanju praktičnih problema u oblasti diskriminacije na radu i u vezi s radom. U okviru vježbi student je dužan izraditi i predati pisani rad ( prijevod presude s engleskog jezika, prikaz članka ili knjige, prijedlog projekta, pojedinačni pravni akt, komentar, program..) najkasnije do datuma utvrđenog u izvedbenom planu odnosno do kraja semestra u kojem završava predmet. Završni ispit - usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta antidiskriminacionog radnog prava kroz pojavne oblike diskriminacije na radu i u vezi s radom i mehanizmima zaštite u slučajevima diskriminacije te provjere sposobnosti primijene relevantnih izvora prava na rješavanje određenih slučajeva. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: (1) Vježba I : ocjena/bodovi: 10 = 40; 9=37; 8=34; 7=30; 6=27; (2) Vježba II: ocjena/bodovi: 10 = 40; 9=37; 8=34; 7=30; 6=27 (3) Završna evaluacija znanja /završni ispit : ocjena/bodovi: 10 =20; 9=18; 8=16; 7=14; 6=10. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostravio najmanje 54 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prve i druge vježbe i bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.


Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1.Vježba I 1,2 40% 2.Vježba II 1,2 40% 4.Završna evaluacija znanja/Završni ispit

0,6 20%

Ukupno 3 100%

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem

Literatura

interneta. Literatura: -Potočnjak, Ž., Grgurev, I. i Grgić, A.; Dokazivanje prima facie diskriminacije. U: Uzelac, A.; Garašić, J.; Maganić, A. (ur.) Djelotvorna pravna zaštita u pravičnom postupku, Liber amicorum Mihajlo Dika; Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu. (2013), -Željko Potočnjak, Ivana Grgurev, Andrea Grgić (urednici); Perspektive antidiskriminacijskog prava; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2014), -Grgurev, Ivana; Diskriminacija na osnovi dobi u radnom odnosu - analiza hrvatskog zakonodavstva i pravne stečevine EU, u: "Socijalni rad i borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti - profesionalna usmjerenost zaštiti i promicanju ljudskih prava" (zbornik radova, ur. Zdravka Leutar); Zaklada "Marija De Mattias" (2011), -Grgurev, I.; Jednaka plaća za jednak rad ili rad jednake vrijednosti; Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (2006), Zakon o zabrani diskriminacije; Zakon o ravnopravnosti spolova


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija i nastavnih aktivnosti. Studentima se osiguravaju upute o pisanju vježbi, a sadržaj činjeničnog stanja koji se obrađuje u vježbama studentima je dostupan na početku nastavnih aktivnosti. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.



Posebno upravno pravo IUR 1245 i



Nositelj/i predmeta





2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je položiti Upravno pravo I na IV godini studija prava)

Opis predmeta Cilj nastavnog predmeta Posebno upravno pravo je edukacija

Cilj predmeta

studenata o odnosu općeg upravnog prava sa njegovim posebnim dijelom tj. sa organizacijom i funkcijom pojedinih grana državne uprave, te institucija koje obavljaju određene upravne poslove u izvršavanju povjerenih im ovlaštenja, kao i upravne postupke za pojedine upravne materije.


U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu. Tematske cjeline : Predmet i metod posebnog upravnog prava Klasifikacija funkcija i djelatnosti uprave Organiziranje i funkcioniranje uprave po pojedinim granama uprave Organiziranje i funkcioniranje uprave u odbrani kao grani uprave Organiziranje i funkcioniranje uprave u upravnoj grani unutrašnjih poslova Organiziranje i funkcioniranje uprave u finansijama kao grani uprave Pravosudni i opći upravni poslovi Upravni poslovi u privrednim djelatnostima Upravni poslovi u javnim službama Imovinsko-pravni poslovi Prostorno planiranje i komunalne djelatnosti Boračko-invalidska zaštita Upravni poslovi u oblasti porodičnih odnosa Upravnopravna ograničenja vlasništva (rekvizicija, arondacija i komasacija)


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definirati, opisati, označiti, prepoznati; mjesto posebnog upravnog prava u pravnom poretku; izvore upravnog posebnog prava; načela posebnog upravnog prava; posebno upravno organizaciono pravo u institucijama BiH i FBiH; dpdatna znanja o posebnog upravnog prava s obzirom na lica i s obzirom na stvari. Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti pojmove, kategorije i institute posebnog upravnog prava. b) vještine: interpretiranje, procjenjivanje i predstavljanje posebnog upravnog prava uz upotrebu adekvatnih pravnih metoda ili postupaka. c) kompetencije: osposobljenost za rad u organima uprave i upravljanje upravnim poslovima u organima uprave.




Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati pojmove, kategorije i institute upravnog prava, objasniti osnove upravnog organizacionog i formalnog prava. Esej je kraća analiza nekog važnijeg pravnog problema u oblasti upravnog prava koja zahtijeva razmatranje relevantne literature, pravnih izvora, sudske prakse, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit-usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta upravnog organizacionog i materijalnog prava, načela upravnog prava, usporedbe različitih oblika upravnopravnih odnosa. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeranja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu povezana je sa sljedećom podjelom bodova: (1) prvi parcijalni ispit: ocjena/bodovi: 10=30, 9=27, 8=24, 7=22, 6=20; (2) vježba/esej:ocjena/bodovi:10=10, 9=9, 8=8; 7=7; 6=6; (3) završna evaluacija znanja/završni ispit/ocjena/bodovi: 10=40; 9=35; 8=30; 7=25; 6=20. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostvario najmanje 32 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita i studentske prakse te bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: a) 10 (A)-nosi 95-100 bodova; b) 9(B) -85-94 bodova; c) 8 (C)-75-84 bodova; d) (D) nosi 65-74 bodova; e) (E) nosi 55-64 bodova; f) 5 (F,FX) manje od 55 bodova. U index se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) najniža prolazna ocjena.


Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1.Parcijalni ispit 1,5 50% 2.Esej 0,3 10% 4.Završna evaluacija znanja/Završni ispit

1,2 40%

Ukupno 3 100%

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Sead Dedić, Upravno pravo Bosne i Hercegovine, Bihać/Sarajevo 2001.

Dopunska literatura: Naznačena literatura na osnovu koje se stiču znanja, vrši priprema za polaganje ispita i vrši provjera znanja, na početku svake školske godine će biti aktuelizirana, odnosno dopunjena




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravo manjina IUR 427i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Teorija prava i države U realizaciji najmanje 50% nastavnih aktivnosti učestvuju stručnjaci iz prakse.



Predavanja(P); Vježbe(V); Seminar (S); Studentska praksa (SP)

2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: IV godine studija /VIII semestra; uvjete za prenos predmeta u VIII semestar/IV godinu studija; uvjete za koliziju na III godini studija prava)


Ovaj izborni predmet treba da studentima omogući sticanje znanja o pravima manjina, kao jednom od ključnih pokazatelja demokratizacije ukupne društvene strukture u jednoj državi. Odnos države prema manjinama i stanje manjinskih prava u njoj jedan su od ključnih kriterija za ostvarenje načela vladavine prava i uspostavu principa savremene demokratije.


- Prava grupa (kolektivna prava) - Pojam manjine - Ugrožene grupe - Načelo jednakosti i zabrana diskriminacije - ''Pozitivna diskriminacija'' - Zaštita manjina u sistemu Ujedinjenih nacija - Prava manjina u okviru evropskog mehanizma za zaštitu

ljudskih prava - Zaštita prava manjina u Bosni i Hercegovini - Prava manjina na uporebu svog jezika i pisma, svojih

znakova i simbola - Prava manjina u sistemu obrazovanja, kulturnog nasljeđa i

tradicije - Prava manjina u oblasti medija - Ekonomsko – socijalna prava manjina - Učešće manjina u političkoj participaciji



Znanja, vještine i kompetencije su međusobno čvrsto uvezana sa ishodima učenja na obaveznim nastavnim predmetima. Nakon uspješno savladanog ovog predmeta student će: Upoznati međunarodne standarde i pravna rješenja u Bosni i Hercegovini u vezi sa ostvarenjem prava manjina; razviti sposobnosti kritičkog promišljanja o pravima manjina, jednakosti pred zakonom i zabrani svakog vida diskriminacije; postati kompetentan subjekt stvaranja prava o manjinama, kao i odlučivanja o njihovom ostvarivanju i o njihovoj zaštiti.







1 35 %


1,5 40 %

Ukupno 3 100 % Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definisati prava manjina i osnovne kategorije, te znanje o instrumentima zaštite ljudskih prava manjina. Vježba se može izvoditi kao seminar, debatno-istraživački projekt ili esej u kojem se analizira važno pitanje zaštite ljudskih prava manjinskih grupa, a što zahtjeva razmatranje relevantne literature, pravnih izvora, sudske prakse, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit je usmeni ili pismeni ispit koji se sastoji od provjere, razumijevanja različitih modela zaštite manjinskih prava. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test a) - od 0 do 35 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno osvojenih 20 bodova) b) Vježba (seminar; debatno-istraživački projekt; esej) 0 - 25 bodova c) Završni ispit - od 0 do 40 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno osvajanje 25 bodova)

Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova osvojenih tokom semestra. Student ostvaruje pravo izlaska na završni ispit ako je na prvom parcijalnom testu ostvario najmanje 20 bodova i bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa čl.64 ZVO. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Vil Kimlika: Multikulturalno građanstvo – Liberalna teorija manjinskih prava, Novi Sad, 2002. Prof. dr Siniša Tatalović: Manjinski narodi i manjine, ''Prosvjeta'', Zagreb, 1997. Vojin Dimitrijević, Milan Paunović: Ljudska prava, Beogradski centar za ljudska prava, Beograd, 1997. Prof. dr Neđo Milićević: Stanje i problemi nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini, u Zborniku radova: Perspektive multikulturalizma u državama zapadnog Balkana, Centar za istraživanje etniciteta, Beograd, 2004. Milana Mesića, Multikulturalizam: društveni i teorijski izazovi, Školska knjiga, Zagreb, 2006. Dopunska Međunarodni instrumenti za zaštitu prava manjinskih grupa




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Sudski sistem Evropske unije

IUR 1549i



Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Ustavno pravo U realizaciji najmanje 50 % nastavnih aktivnosti učestvuju stručnjaci iz prakse.


Sedmični broj nastavnih sati prema izvođenju nastave

Predavanja (P); Vježbe (V); Seminar (S); Studentska praksa (SP) 2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: IV godine studija /VII semestra; uvjete za koliziju na III godini studija prava)


Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovama sistema sudske zaštite u okviru Evropske unije sa ciljem povećanja učinkovitosti budućih pravnika u razumijevanju: organizacije i djelovanja Suda Evropske unije, utjecaja koji odluke Suda EU imaju na pravo EU, ali i pravo država članica, načina i zaštite sticanja subjektivnih unijskih prava, zatim odnosa između stečenih unijskih prava prema nacionalnom pravu, te stvaranja sredstava zaštite u okviru Evropske unije.


1. Sud Evropske unije – pojam, nastanak i istorijski pregled - dvije sedmice 2. Evropski sud – kao najviši sud – jedna sedmica 3. Opšti sud - „Sud prve instance“ – jedna sedmica 4. Specijalizovani sudovi – jedna sedmica 5. Djelovanje Suda Evropske unije – dvije sedmice 4. Metode i tehnike tumačenja – jedna sedmica 5. Osnovni elementi postupka pred Sudom Evropske unije - jedna sedmica 6. Dejstvo odluka Suda Evropske unije – jedna sedmica 7. Nacionalni sudovi kao EU sudovi i interpretacijski učinak prava EU prije stupanja u članstvo – dvije sedmice U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Znanje, vještina i kompetencije su međusobno čvrsto uvezane sa ishodima učenja na obaveznom nastavnom predmetu Osnovi prava Evropske unije Nakon uspješnog savladavanja ovog predmeta, student će moći: 1. identificirati izvore prava Evropske unije i pravni okvir u kojem djeluje Sud Evropske unije 2. objasniti organizaciju, rad i nadležnosti Suda Evropske unije 3.demonstrirati stečena znanja u interpretaciji presuda Suda Evropske unije 4. analizirati i komentarisati utjecaj i smjernice koje presude i

mišljenja Suda Evropske unije imaju na rad nacionalnih sudova







1 35 %


1,5 40 %

Ukupno 3 100 % Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definisati pojam, kategrorije Suda Evropske unije, usvojiti odgovarajuću terminologiju neophodnu za razumijevanje interne hijerarhije Suda, poznavati sastav, organizaciju i nadležnosti Suda. Vježba se može izvoditi kao seminar, debatno-istraživački projekt ili esej u kojem se analizira važno pitanje ili institut vezano za organizaciju i djelovanje Suda Evropske unije, a što zahtjeva razmatranje relevantne literature, pravnih izvora, sudske prakse, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit je usmeni ili pismeni ispit koji se sastoji od provjere, razumijevanja metoda i thenika djelovanja Suda EU, te utjecaja koje odluke Suda EU imaju na nacionalno pravo država članica, ali i država koje su u procesu pristupanja EU. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test a) - od 0 do 35 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno osvojenih 20 bodova) b) Vježba (seminar; debatno-istraživački projekt; esej) 0 - 25 bodova c) Završni ispit - od 0 do 40 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno osvajanje 25 bodova) Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova osvojenih tokom semestra. Student ostvaruje pravo izlaska na završni ispit ako je na prvom parcijalnom testu ostvario najmanje 20 bodova i bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa čl.64 ZVO. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova;

e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene.Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Misita,N.,Uvod u pravo Evropske unije,Pravni fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2014 Misita, N., Osnovi prava Evropske unije, Sarajevo, 2007, str.775-911 Internet resursi:http://eu.pravo; www.euractiv.com [EN]; EUR-LEX [svi jezici država članica] Dopunska Učinci direktivaEuropske unije u nacionalnom pravu - s izabranim presudama Europskog suda u punom tekstu i komentarom; S.Rodin/T.Ćapeta, Zagreb, 2008. Cruz, Julio Baquero. "The Changing Constitutional Role of the European Court of Justice."International Journal of Legal Information 34.2 (2006): 222-45.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Ustavno sudstvo IUR 425i






Predavanja (P);Vježbe (V);Seminar (S); Studentska praksa ( SP)

2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: IV godine studija /VIII semestra; uvjete za prenos predmeta u VIII

semestar/IV godinu studija; uvjete za koliziju na III godini studija prava


Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata sa principima ustavnosti i zakonitosti, sistemom njihove zaštite, mjestom i ulogom ustavnog sudstva, apstraktnom kontrolom ustavnosti i ustavnosudskom zaštitom ljudskih prava i osnovnih sloboda.


Pojam ustavnosti i zakonitosti Sistemi kontrole ustavnosti i zakonitosti Nadležnosti ustavnih sudova Postupak pred ustavnim sudovima Dejstvo odluka ustavnih sudova Ustavni sudovi i drugi organi sudske vlasti Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini Ustavno sudstvo i evropski sistema zaštite prava U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Znanja, vještine i kompetencije su međusobno čvrsto uvezana sa ishodima učenja na obaveznim nastavnim predmetima. Nakon uspješno savladanog ovog predmeta student će moći: Razumjeti i primijeniti principe ustavnosudske kontrole saglasnosti zakona, drugih propisa i općih akata sa ustavom, uključujući proceduru vršenja te kontrole, znanja o sadržaju i toku ustavno sudskog postupka, te razvijati profesionalnu svijest o značaju vladavine prava i načinima njenog ostvarivanja i zaštite.







1 35 %


1,5 40 %

Ukupno 3 100 % Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: prepoznati načine ustavno sudske kontrole zakonitosti pravnih akata i ustavno sudske zaštite ljudskih prava Vježba se može izvoditi kao seminar, debatno-istraživački projekt ili esej u kojem se analizira važno pitanje ustavno sudske zaštite ljudskih prava i apstraktne kontrole ustavnosti, a što zahtjeva razmatranje relevantne literature, pravnih izvora, sudske prakse, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit je usmeni ili pismeni ispit koji se sastoji od provjere, razumijevanja različitih modela ustavno sudske kontrole. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni

elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test a) - od 0 do 35 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno osvojenih 20 bodova) b) Vježba (seminar; debatno-istraživački projekt; esej) 0 - 25 bodova c) Završni ispit - od 0 do 40 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno osvajanje 25 bodova) Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova osvojenih tokom semestra. Student ostvaruje pravo izlaska na završni ispit ako je na prvom parcijalnom testu ostvario najmanje 20 bodova i bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa čl.64 ZVO. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Steiner, Ademovic (et al). Komentar Ustava BiH, KAS, Sarajevo, 2010. Grupa autora: Komentar Ustava Federtacije BiH i Ustava Republike Srpske, Centar za promociju civilnog društva, Sarajevo, 2004. Jadranko Crnić: Vladavina Ustava, Informator, Zagreb, 1994. Prof. dr Slobodan Blagojević: Ustavno sudstvo i ustavni sistem, Titograd, 1986 Dopunska Jurisprudencija Evropskoh suda za ljudska prava Jurisprudencija ustavnih sudova u BiH




Naziv predmeta Šifra Autorsko pravo i srodna prava IUR 6314i







2


30

Preduvjeti za upis



Sticanje produbljenih znanja i praktičnih vještina u domenu autorskog i srodnih prava, kao nadogradnje nad osnovnim znanjima vještinama iz ove oblasti, stečenim u okviru obaveznog predmeta Osnovi prava intelektualnog vlasništva. Uspješno ovladavanje sadržajima ovog predmeta kroz interaktivnu praktičnu nastavu predstavlja posebno osnov za razumijavanje specifične pravne prirode autorskog i njemu srodnih prava (prava izvođača, prava proizvođača fonograma, prava proizvođača videograma, prava radiodifuznih ustanova, prava proizvođača baza podataka i prava izdavača), njihove relevatnosti za kulturni i ekonomski napredak određene države i prakse zaštite autorskog i srodnih prava u BiH. Također, jedan od ciljeva predmeta je i da se studenti detaljnije upoznaju sa procedurama za zaštitu ovih prava (građanskopravni instrumenti, krivičnopravni instrumenti i upravnopravni instrumenti) i praktičnim aspektima funkcionisanja sistema kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava, te sa pravnim okvirom i ciljevima zaštite autorskog i srodnih prava ne samo u Bosni i Hercegovini, već i na međunarodnom i regionalnom nivou. Studenti u ishodu trebaju da budu pripremljeni i osposobljeni da praktično primjene usvojena praktična znanja i vještine prilkom susretanja s pravnim pitanjima iz oblasti autorskog i srodnih prava, te prilikom rješavanja problema u ovoj pravnoj oblasti.


Generalni uvod u autorsko pravo i srodna prava (pojam, pravna priroda i istorijski razvoj autorskog prava i srodnih prava i ekonomski i kulturni značaj autorskog i srodnih prava) //jedna sedmica//

Kategorije autorskih djela, sadržaj autorskog prava i ograničenja autorskog prava. //dvije sedmice//

Srodna prava. //dvije sedmice// Instrumenti zaštite autorskog i srodnih prava. //dvije sedmice// Kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava. //dvije sedmice// Autorsko pravo i srodna prava u EU. //dvije sedmice// Međunarodni instrumenti zaštite autorskog i srodnih prava. //dvije sedmice//



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će steći: a) teorijsko i činjenično znanje: o pravnoj prirodi i predmetu zaštite autorskog i srodnih prava te praktičnim aspektima njihove zaštite, o pojedinim kategorijama autorskih djela i kategorijama srodnih prava, o sistemu zaštite autorskog i srodnih prava u EU i na međunarodnom nivou, te o praksi funkcionisanja sistema kolektivnog ostvarivanja i zaštite autorskog i srodnih prava kroz kolektivne organizacije u ovom domenu. b) vještine: da primjeni stečena praktična znanja i usvojene vještine za rješavanje problema u ovom domenu na konkretan slučaj, te da je u stanju formulisati argumente, kako bi potkrijepio predloženi način rješavanja problema. c) kompetencije: Osposobljenost za kritičko promišljanje o autorskom i srodnim pravima, te praktičnu primjenu domaćih propisa u ovoj oblasti. Također, student je u stanju da stečena praktična znanja i vještine upotrijebi kao osnov za sticanje dodatnih produbljenih znanja o autorskom i srodnim pravima u okviru izbornih i obaveznih predmeta u ovom domenu na II ciklusa studija u Bosni i Hercegovini ili inostranstvu. Pored toga, stečena osnovna znanja i vještine omogućavaju snalaženje sa problemima autorskog i srodnih prava – posebno njihovog kolektivnog ostvarivanja- u profesionalnoj praksi.





opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni


1,05 35%


0,45 15%

Referat 0,45 15%


1,05 35%

Ukupno 3 100%

Prva provjera znanja/parcijalni ispit je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da vlada do tada usvojenim praktičnim znanjima i vještinama autorskog i srodnih prava. Kontinuirano učešće u praktičnoj nastavi je vid vrednovanja studentskog aktivnog i konstruktivnog učešća u interaktivnoj praktičnoj nastavi i studentskoj praksi, koja će se realizirati kroz učešće stručnjaka iz prakse (advokati i predstavnici kulturne industrije), te posjetu kolektivnim organizacijama i udruženjima autora, pravnim licima u domenu kuturne industrije (izdavaštvo, muzička produkcija itd.) i relevantnim institucijama u domenu prava intelektualnog vlasništva (npr. Institut za intelektualno vlasništvo, a koji reflektuje razumijevanje i usvajanje znanja i vještina koje se prenose. Referat je kraća usmena analiza nekog aktuelnog slučaja iz prakse autorskog i srodnih prava/case study, koji student treba da razmotri uz konsultaciju relevantne literature i pravnih izvora, te dođe do vlastitih zaključaka i observacija u pogledu istog. Završna provjera znanja/završni ispit je pismeni ispit, koji se izvodi u junsko –julskom i popravnom septembarskom ispitnom terminu i koji podrazumijeva provjeru cjelokupno usvojenog praktičnog znanja i vještina.

Završni ispit se izvodi kao parcijalni ispit (druga provjera znanja) ili kao integralni ispit (objedinjena materija prve i druge provjere znanja). Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:



3. Referat Maksimalno 15 bodova 4. Kontunuirano učešće

u praktičnoj nastavi Maksimalno 15 bodova




Literatura

Obavezna: Autorsko pravo, Ivan Henneberg, Zagreb, 2001 Autorsko pravo i srodna prava, Slobodan Marković, 1999 Pravni i praktični problemi autorskopravne zaštite u BiH, Iza Razija Mešević, Novi pogledi, br. 2/2004 Reforma sistema kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava u BiH- Quo Vadis, Iza Razija Mešević, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, br. 51/2008 Društveni ogledi – časopis za pravnu teoriju i praksu, godina 1, broj 2, 2014 (str. 13 – 114) a) Zakon o autorskom i srodnim pravima i b) Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava “Službeni glasnik BiH” br. 63/2010 Dopunska: Zaštita koncepta autorskih prava u eri digitalnih tehnologija (Osvrt na Direktivu Evropskog parlamenta i Savjeta o nekim aspektima autorkih i srodnih prava u informacijskom društvu), Iza Razija Mešević, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, br. 47/2004 Konkurencija ili monopol? Status organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskog I srodnih prava, Iza Razija Mešević, Pravo i privreda, Beograd, br. 4-6/2011 Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave.



Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Notarsko pravo IUR 6416i







2


30

Preduvjeti za upis



Ovaj predmet je praktična nastava koja se realizira sa ciljem pripreme studenata za obavljanje poslova u notarskom uredu. U okviru praktičnog rada studenti stiču znanja o funkcioniranju notarskih ureda, obavljaju manje složene poslove u notarskom uredu ili ih simuliraju u okviru časova studentske prakse. Na završnom ispitu student odgovara na pitanja vezana za institute i probleme koji su bili predmetom studentske prakse. Student se upoznaje sa pojmom, evolucijom i osnovnim značajkama notarske službe. Akcenat se stavlja na postupak notarske obrade isprava o pravnim poslovima koji imaju za predmet nekretnine i o pravnim poslovima nasljednog i porodičnog prava. Očekuje se da studenti shvate ciljeve notarskog djelovanja posebno kao faktor pravne sigurnosti u pravnom prometu nekretnina i kod osiguranja povjerilaca. Studenti treba da steknu sposobnost da pri oblikovanju navedenih odnosa podjednako zaštite obje strane, prepoznaju rizike pojedinih operacija i da znaju dati prijedloge za njihovo rješavanje.


1) Notarijat u BiH – osnovne značajke službe notara kao samostalne profesije sa javnim ovlaštenjima, pretpostavke za obavljanje funkcije, nadležnosti notara.

2) Notarske isprave – notarski obrađene isprave, notarske ovjere i potvrde, notarska isprava kao izvršni naslov.

3) Notarski obrađene isprave o pravnim poslovima koje imaju za predmet nekretnine

4) Notarski obrađene isprave o pravnim poslovima nasljednog i porodičnog prava.




- Student uočava značaj notarskog prava u tranzicijskom procesu i u osiguranju pravne sigurnosti u određenim transakcijama

- Student ima produbljena znanja iz notarskog prava, a ujedno i znanja koja povezuju zemljišno-knjižno, stvarno pravo, obligaciono, porodično, nasljedno, izvršno i notarsko pravo

b) vještine: - Student može primijeniti stečena znanja iz navedenih pravnih oblasti na

konkretni pravni odnos - Student je u stanju sagledati određeni pravni odnos u cjelini i razlučiti

koja rješenja idu u prilog jednoj a koja drugoj strani u pravnom odnosu - Student je u stanju odlučiti koji je pristup adekvatan rješavanju datog

problema tako da obje strane u pravnom odnosu budu podjednako zaštićene, te izraditi nacrt odgovarajućeg pravnog posla prema zadatim činjenicama.

c) kompetencije: - Student je osposobljen da primjenjuje propise notarskog prava - Student je u stanju da rješava srednje složene zadatke (zadate praktične

slučajeve) uz nadzor nastavnika ili notara u poznatim uvjetima - Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju studentu da nastavi

studij na drugom ciklusu u zemlji i inostranstvu gdje će ova temeljna znanja moći produbiti (stečene vještine učenja nužne za dalji studij)


Način izvođenja nastave Case studies, prezentacije, konsultacije




1) Prva provjera znanja (Vježba 1)

1,2 40% (40 bodova)

2) Aktivnost u nastavi 0,9 30% (30 bodova) 3) Završni ispit (vježba 2)

0,9 30% (30 bodova)


Prva provjera znanja (Vježba 1): je usmeni ili pisani rad iz oblasti stvarnog prava u kojem student rješava praktični zadatak iz predmetne oblasti tako što vrši analizu činjeničnog stanja, analizu relevantnih propisa i predlaže rješenje. Osim toga on rješenja izlaže i diskutuje o njemu u toku nastave. Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati predavanja i studentsku prasku. Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Nastava se izvodi potpuno interaktivno i evidentira se

aktivnost studenata. Završni ispit (Vježba 2): je pisani rad iz oblasti nasljednog ili porodičnog prava u kojem student rješava praktični zadatak iz predmetne oblasti tako što vrši analizu činjeničnog stanja, analizu relevantnih propisa i predlaže rješenje. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom junsko-julskom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:



Literatura

Obavezna literatura: - Povlakić, M., Nadležnost notara u BiH, Zbornik Pravnog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vol. 63, 2013;

- Povlakić, M., Izvršenje na osnovu notarske isprave, Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, br. 5, Mostar, 2007;

- Povlakić, M., Institut javnog bilježništva i efikasno ostvarivanje prava povjerilaca u pravu Federacije BiH, I dio, Pravni savjetnik, 4/2002;

- Povlakić, M., Institut javnog bilježništva i efikasno ostvarivanje prava povjerilaca u pravu Federacije BiH, II dio, Pravni savjetnik, 7/2002;

- Povlakić, M., Osnovne značajke notarske službe u Federaciji BiH, Pravni savjetnik 4/2003 Sva obavezna literatura će biti studentima dostupna u elektronskoj formi na web stranici Fakulteta. Dopunska literatura:

- Povlakić/Schalast/Softić, Komentari zakona o notarima u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2009;

- Bikić/Povlakić/Suljević/Plavšić, Notarsko pravo, Sarajevo, 2013; - Povlakić, M., Uloga notara u zaštiti potrošača, Zbornik radova

Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, br. 8, Mostar, 2010. Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.




Naziv predmeta Šifra Pravo industrijskog vlasništva IUR 6315i







2


30

Preduvjeti za upis



Sticanje produbljenih praktičnih znanja i vještina u domenu prava industrijskog vlasništva, kao nadogradnje nad osnovnim znanjima vještinama iz ove oblasti, stečenim u okviru obaveznog predmeta Osnovi prava intelektualnog vlasništva. Uspješno ovladavanje sadržajima ovog predmeta kroz interaktivnu praktičnu nastavu, učešće stručnjaka iz prakse i posjetu relevantnim institucijama predstavlja posebno osnov za razumijavanje specifičnosti pojedinih prava industrijskog vlasništva (patenti, žigovi, industrijski dizajn, oznake geografskog porijekla, zaštita novih biljnih sorti i zaštita topografija integrisanih kola), te njihove relevatnosti za tržišno djelovanje. Također, jedan od ciljeva predmeta je i da se studenti upoznaju sa procedurama pred relevatnim organima za sticanje i zaštitu ovih prava, te s pravnim okvirom i ciljevima zaštite prava industrijskog vlasništva ne samo u Bosni i Hercegovini, već i na međunarodnom i regionalnom nivou. Studenti u ishodu trebaju da budu pripremljeni i osposobljeni da praktično primjene usvojena znanja i vještine prilkom susretanja s pravnim pitanjima iz oblasti industrijskog vlasništva, te prilikom rješavanja problema u ovoj pravnoj oblasti.

Generalni uvod u pravo industrijskog vlasništva (pojam, predmet zaštite, osnovne karakteristike, historijski razvoj na međunarodnom nivou, te historijski razvoj na nacionalnom nivou i pozitivno zakonodavstvo) //jedna sedmica//

Domaće, EU i međunarodno pravo žiga. //dvije sedmice//


Domaće, EU i međunarodno pravo zaštite industrijskog dizajna. //dvije sedmice//

Domaće, EU i međunarodno patentno pravo. //dvije sedmice// Domaće, EU i međunarodno pravo zaštite oznaka geografskog porijekla.

//dvije sedmice// Domaće, EU i međunarodno pravo zaštite biljnih sorti. //dvije sedmice// Domaće i međunarodno pravo zaštita topografije integ. kola. //dvije sedmice//



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će steći: a) teorijsko i činjenično znanje: o pravnoj prirodi i predmetu zaštite prava industrijskog vlasništva, o karakteristikama prava industrijskog vlasništva, o osobinama, uslovima i načinu za sticanje i zaštitu patentnog prava, prava žiga, prava na industrijski dizajn, prava zaštite biljnih sorti, prava oznaka geografskog porijekla i prava topografije integrisanih kola kod relevantnih državnih institucija u BiH i EU, te praksi zaštite ovih prava. b) vještine: da primjeni stečena praktična znanja i usvojene vještine za rješavanje problema u ovom domenu na konkretan slučaj, te da je u stanju formulisati argumente, kako bi potkrijepio predloženi način rješavanja problema. Također, student će ovladati procedurama za sticanje pojedinih prava industrijskog vlasništva. c) kompetencije: Osposobljenost za kritičko promišljanje o pravu industrijskog vlasništva, te primjenu domaćih propisa u ovoj oblasti. Također, student je u stanju da stečena praktična znanja i vještine upotrijebi kao osnov za sticanje produbljenih znanja o pravu industrijskog vlasništva u okviru izbornih i obaveznih predmeta u ovom domenu na II ciklusa studija u Bosni i Hercegovini ili inostranstvu. Pored toga, stečena praktična znanja i vještine omogućavaju snalaženje sa problemima prava industrijskog vlasništva u profesionalnoj praksi.





opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni


1,05 35%


0,45 15%

Referat 0,45 15%


1,05 35%

UKUPNO 3 100%

Prva provjera znanja/parcijalni ispit je pismeni oblik provjeravanja praktičnih znanja u kojem student mora pokazati da vlada do tada usvojenim praktičnim znanjima i vještinama iz prava industrijskog vlasništva. Kontinuirano učešće u nastavi je vid vrednovanja studentskog aktivnog i konstruktivnog učešća u interaktivnoj praktičnoj nastavi i studentskoj praksi, koji reflektuje razumijevanje i usvajanje praktičnih znanja i vještina koje se prenose. Ono podrazumijeva interaktivno učešće studenata u praktičnom dijelu nastave, koji će se realizirati kroz učešće stručnjaka iz prakse

(zastupnici za žigove, dizajn, patente, advokati, inovatori i sl.), te posjetu relevantnim institucijama u domenu prava intelektualnog vlasništva (npr. Institut za intelektualno vlasništvo BiH). Referat je kraća usmena analiza nekog aktuelnog slučaja iz prakse prava industrijskog vlasništva, koji student treba da razmotri uz konsultaciju relevantne literature i pravnih izvora, te dođe do vlastitih zaključaka i observacija u pogledu istog. Završna provjera znanja/završni ispit je pismeni ispit, koji se izvodi u junsko –julskom i popravnom septembarskom ispitnom terminu i koji podrazumijeva provjeru cjelokupno usvojenog praktičnog znanja i vještina. Završni ispit se izvodi kao parcijalni ispit (druga provjera znanja) ili kao integralni ispit (objedinjena materija prve i druge provjere znanja). Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:



3. Referat Maksimalno 15 bodova

4. Kontinuirano učešće u praktičnoj nastavi





Literatura

Obavezna: Pravo intelektualne svojine, Slobodan M. Marković, Dušan Popović, University press - Izdanje Magistrat, Sarajevo, 2015 Patentno pravo, Slobodan M. Marković, Nomos, Beograd, 1997 Društveni ogledi – časopis za pravnu teoriju i praksu, godina 1, broj 2, 2014 (str. 115 – 306) 1. Zakon o patentu 2. Zakon o žigu 3. Zakon o industrijskom dizajnu 4. Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla 5. Zakon o zaštiti topografije integrisanog kola 6. Zakon o zaštiti novih sorti bilja u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH” br. 53/2010 + biljne sorte izmjena br. 32/2013) 7. Zakon o osnivanju Instituta za intelektualno vlasništvo BiH (“Službeni glasnik BiH” br. 43/2004) Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Dopunska: Evropsko pravo intelektualnog vlasništva, Slavica Krneta, Sarajevo, 1995

BiH i evropsko pravo žiga, Zbirka priloga sa Međunarodnog savjetovanja o aktuelnostima iz građanskog i trgovačkog prava, Iza Razija Mešević, Neum, 2008; Ekonomske funkcije žiga i njihova transformacija, Iza Razija Mešević, ZIPS, br. 7/2007; Pravne posljedice neovlaštene upotrebe industrijskog vlasništva, Iza Razija Mešević, ZIPS, br. 999/2004




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravo osiguranja kredita IUR 6419i







2


30

Preduvjeti za upis



Ovaj predmet je praktična nastava koja se realizira sa ciljem pripreme studenata za obavljanje poslova u oblasti prava osiguranja kredita (npr. u banci, notarskom uredu, izvršnom odjelu suda, advokatskom uredu). U okviru praktičnog rada studenti stiču znanja o osnovama prava osiguranja kredita, obavljaju manje složene poslove u realnom okruženju (banka, notarski ured i sl.) ili u okviru simuliranih slučajeva. Studenti stiču produbljena znanja o pravu osiguranja kredita, terijska a prije svega praktična. Predmet pretpostavlja interdisciplinarni pristup materiji i studenti objedinju znanja stečena u stvarnom pravu i obligacionom pravu, te im se prezentira i procesnopravna komponenta, prije svega izvršno i stečajno pravo, te notarsko pravo. Cilj je da studenti ovladaju sposobnošću da shvate različita sredstva osiguranja kredita, zakonske forme ali i stanje u praksi, da razviju analitičke sposobnosti koje se tiču rizika i sukoba pojedinih sredstava osiguranja.

1) Uvod – značaj kredita u tržišnoj privredi. Uvjeti koje mora ispuniti adekvatno osiguranje kredita. Poređenje realnih i personalnih sredstava osiguranja kredita. Zahtjevi moderne kreditne privrede


kojima ne mogu udovoljiti klasična sredstva osiguranja kredita - moderne tendencije u razvoju sredstava osiguranja

2) Mobilijarna sredstva osiguranja (bezposjedovna zaloga, registrirana zaloga, fiducijarno vlasništo, zadržanje prava vlasništva, lizing), registrirana zaloga u BiH

3) Imobilijarna sredstva osiguranja – Uvod, novo hipotekarno pravo u BiH, oblici hipoteke sa ublaženom akcesornošćihipoteka i zemljišni dug

4) Procesnopravni aspekt osiguranja kredita



a) Znanje: (činjenično i teorijsko)

- Student ima produbljena znanja iz multidisciplinarne oblasti prava osiguranja kredita i ta znanja povezuje sa znanjima iz zemljišno-knjižnog, stvarnog, obligacionog, izvršnog i notarskog prava;

- Student razumije koje su elementi bitni za efikasno stvarnopravno osiguranje kredita.

b) Vještine: - Student može primijeniti stečena znanja iz navedenih pravnih oblasti

na konkretni pravni odnos - Student je u stanju odlučiti koji je pristup adekvatan rješavanju datog

problema tako da se postigne sigurnost transakcije i adekvatno osigura kredit, te izraditi odgovarajuća ugovorna rješenja.

c) Kompetencije: - Student je osposobljen da primjenjuje kao cjelinu propise stvarnog,

zemljišno-knjižnog, obligacionog, izvršnog i notarskog prava - Student je u stanju da rješava srednje složene zadatke (zadate

praktične slučajeve) samostalno u poznatim uvjetima - Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju studentu da nastavi



Način izvođenja nastave Prezentacije, radionice, case studies, konsultacije




1) Aktivnost u nastavi 1,2 40% (40 bodova) 2) Prva provjera znanja (Vježba 1)

0,9 30% (30 bodova)

3) Završni ispit 0,9 30% (30 bodova) Ukupno: 3 100% (100

bodova) Prva provjera znanja (Vježba 1) je pismeni rad u kojem student rješava praktični zadatak iz predmetne oblasti tako što vrši analizu činjeničnog stanja, analizu relevantnih propisa i predlaže rješenje.

Student seminarski rad brani u toku nastave. Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati predavanja i studentsku prasku. Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Nastava se izvodi potpuno interaktivno i evidentira se aktivnost studenata. Završni ispit: Na završnom ispitu student odgovara na pitanja vezana za institute i probleme koji su bili predmetom praktičnog rada i studentske prakse. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom junsko-julskom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:



Literatura

Obavezna literatura: - Povlakić, M., Besposjedovna sredstva osiguranja na pokretnim stvarima

u BiH, u: Civil Law Forum for South East Europe, Volume II/Forum za građansko pravo za jugoistočnu Evropu, Knjiga II, Beograd, 2010., str. 191-217;

- Povlakić/Softić Kadenić, Nova rješenja Zakona o stvarnim pravima Republike Srpske u pogledu hipoteke – stari problemi?, Zbornik radova sa 9. Međunarodnog savjetovanja »Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse«, Mostar, 2011;

- Povlakić, M., Zemljišni dug, Zbornik radova sa 12. Međunarodnog savjetovanja »Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse«, Mostar, 2014 Sva obavezna literatura će biti studentima dostupna u elektronskoj formi na web stranici Fakulteta. Dopunska literatura:

- Povlakić, M., Mogućnost efikasnog namirenja založnog povjerioca iz vrijednosti pokretnih stvari u pravu BiH, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LII/2009, str. 325 – 366;

- Povlakić, M., Registrirana zaloga u BiH, Zbornik radova sa 6. Međunarodnog savjetovanja »Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse«, Mostar, 2008, str. 366 – 381;

- Softić Kadenić, D., Osiguranje konzorcijalnih kredita u uporednom pravu, Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 2013;

- Softić, D., Stvarnopravna osiguranja na nekretninama u Bosni i Hercegovini u: Civil Law Forum for South East Europe, Volume

II/Forum za građansko pravo za jugoistočnu Evropu, Knjiga II, Beograd, 2010., str. 546-569;

- Softić Kadenić, D., Između akcesornosti i neakcesornosti, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LIII 2010, Sarajevo, 2010, str. 379-406;

- Softić, D., Maksimalna hipoteka u pravu Bosne i Hercegovine de lega lata i de lege ferenda, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LII 2009, Sarajevo, str. 369-396;

- Povlakić, M., Izvršenje na osnovu notarske isprave, Zbornik radova sa 5. Međunarodnog savjetovanja »Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse«, Neum 21. – 23.06.07., Mostar, 2007, str. 329 – 351;

- Povlakić, M., Neuknjižene nekretnine kao predmet osiguranja kredita u svjetlu novih propisa izvršnog, zemljišnoknjižnog i notarskog prava, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, L/2007, str. 391 – 418;

- Ernst/Matanovac Vučković, Prijenos prava radi osiguranja, Zb. Pr. fak. Sveuč. Rij, v. 33, br. 1., 2012, str. 145-186;

- Miladin/Markovinović, Založno pravo na pravu, Pravo u gospodarstvu 4/2007, str.

- Povlakić, M., Zemljišni dug u usporednom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 26., br. 1., 2005., str. 207 – 254;

- Povlakić, M., Fiducijarno vlasništvo u usporednom pravu i sudskoj praksi, Zbornik pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1991) v. 24, br. 1, 2003., str. 195-243;

- Povlakić, M., Zadržanje prava vlasništva – Zbornik pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1991) v. 24, supplement, 200;

- Povlakić, M., Leasing kao sredstvo osiguranja povjerilaca, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLV/2002. Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Privatno medicinsko pravo IUR 6463i







2


30

Preduvjeti za upis



Ovaj predmet je praktična nastava koja se realizira sa ciljem pripreme studenata za rješavanje praktičnih problema u vezi sa privatnim medicinskim pravom. Student se osposobljava za obavljanje poslova suca ili advokata u vezi sa slučajem iz medicinskog privatnog prava. Cilj predmeta Privatno medicinsko pravo je dati studentima osnovnu sliku multidisciplinarne oblasti medicinskog prava, te produbljeni uvid u privatnopravne aspekte ove grane prava. Studenti se upoznaju sa čitavim nizom posebnih zakona kojima je regulirana ova oblast u mjeri u kojoj ti zakoni sadrže privatnopravne norme. Studenti treba da kritički sagledaju odnos tih posebnih zakona sa općim pravnim uređenjem (npr. porodično pravo, nasljedno pravo, obligaciono pravo, stvarno pravo) i njihovu međusobnu usklađenost te eventualnu potrebu reforme određenih općih pravnih instituta (npr. pravne i poslovne sposobnosti, pretpostavki odštetne odgovornosti itd.). Studenti treba da steknu osnovna znanja iz ove oblasti i mogućnost njihove praktične primjene. U okviru studentske prakse studenti na sudu ili na Fakultetu analiziraju anonimizirane konkretne slučajeve odštetne odgovornosti za medicinsku grešku, te sačinjavaju tužbu, odgovor na tužbu, protutužbu i presudu.


1. Predmet medicinskog prava; izvori medicinskog prava u BiH; razgraničenje javnog i privatnog medicinskog prava u BiH;

2. Pravna i poslovna sposobnost u kontekstu razvoja medicine i medicinskog prava;

3. Prava pacijenata kao posebna lična prava; zaštita privatnosti i podataka u oblasti medicinskog prava;

4. Građanskopravni aspekti presađivanja ljudskih organa i tkiva i davanja krvi;

5. Građanskopravni aspekti biomedicinski potpomognute oplodnje; 6. Odštetna odgovornost u oblasti zdravstvenog prava, osiguranje od

odgovornosti zdravstvenih radnika. U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.




- Student ima okvirno znanje o multidisciplinarnoj oblasti medicinskog ili šireg zdravstvenog prava, te jasne veze sa općim dijelom građanskog prava i obligacionim pravom

- Student ima produbljeno znanje o privatnopravnim aspektima medicinskog prava

- Student je u stanju razumjeti i riješiti temeljna pravna pitanja koja se postavljaju u vezi sa privatnopravnim aspektima, odnosno pravima i obavezama koji nastaju po osnovu određenog medicinskog slučaja

b) vještine:

- Student je u stanju da kritički razumije principe privatnog prava u kontekstu medicinskog prava

- Student može primijeniti stečena znanja na konkretni privatnopravni odnos koji nastaje u vezi sa određenim medicinskim slučajem, te riješiti pravna pitanja koja s tim u vezi nastaju

- Student je u stanju da formulira argumente kako bi potkrijepio predloženi način rješavanja problema kompetencije:

- Student je osposobljen da primjenjuje propise privatnog medicinskog prava

- Student je osbosobljen da kritički analizira odnos općih i posebnih propisa koji se primjenjuju u kontekstu privatnopravnih aspekata medicinskog prava

- Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju studentu da nastavi studij na drugom ciklusu u zemlji i inostranstvu gdje će ova temeljna znanja moći produbiti (stečene vještine učenja nužne za dalji studij)

- Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju snalaženje sa problemima medicinskog privatnog prava u profesionalnoj praksi i osnova su za praktično usavršavanje kao i polaganje daljih stručnih ispita (stečene vještine primjerene za zapošljavanje i cjeloživotno učenje)

Način izvođenja nastave Prezentacije, case studies, radionice, konsultacije




1) Aktivnost u nastavi 1,2 40% (40 bodova) 2) Prva provjera znanja (Vježba 1)

0,9 30% (30 bodova)

3) Završni ispit 0,9 30% (30 bodova) Ukupno: 3 100% (100

bodova) Prva provjera znanja (Vježba 1) je seminarski rad u kojem student rješava praktični zadatak iz predmetne oblasti tako što vrši analizu činjeničnog stanja, analizu relevantnih propisa i predlaže rješenje. Osim toga on rješenja izlaže i diskutuje o njemu u toku nastave. Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati

predavanja i studentsku prasku. Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Nastava se izvodi potpuno interaktivno i evidentira se aktivnost studenata. Završni ispit: Studenti na osnovu zadatog činjničnog stanja vezanog za odštetnu odgovornost za medicinsku grešku sačinjavaju tužbu, odgovor na tužbu, protutužbu i presudu. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom junsko-julskom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:


5 (F,FX) Manje od 55 (ne zadovoljava minimalne uslove) Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij, a posebno za vanredne i DL studente.

Literatura

Obavezna literatura: - Mujović-Zornić, H., Odnos građanske i krivične odgovonrosti za slučaj

medicinskih šteta, Zbornik radova sa 8. Međunarodnog savjetovanja »Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse«, Mostar, 2010;

- Čolaković Maja, Novine u zakonskom regulisanju transplantacije organa i tkiva u Bosni i Hercegovini, Zbornik radova sa 8. Međunarodnog savjetovanja »Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse«, Mostar, 2010;

- Petrić Silvija, Nacrt Zakona o pravima, obavezama i odgovornosti pacijenata Federacije BiH, Zbornik radova sa 8. Međunarodnog savjetovanja »Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse«, Mostar, 2010;

- Mujović-Zornić, H., Poslovna sposobnost u kontekstu odluka o liječenju, Zbornik radova sa 10. Međunarodnog savjetovanja »Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse«, Mostar, 2012;

- Mujović-Zornić, H., Medicinske greške u okvirima građanskopravne odgovornosti . Strani Pravni Život. 2011/3;

- Mujović-Zornić, H., Prenatalne štete u medicini i odgovornost, Zbornik radova sa 5. Međunarodnog savjetovanja »Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse«, Mostar, 2007;

- Mujović-Zornić, H., Pristanak na medicinsku intervenciju kao izjava volje u pravu Zbornik radova sa 9. Međunarodnog savjetovanja »Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse«, Mostar, 2011

- Crnić, I., Odštetna odgovornost liječnika i zdravstvenih ustanova. Pravo u Gospodarstvu, 2009. Sva obavezna literatura ce studentima koji se opredijele za ovaj predmet

biti urucena kao kopirani materijal. Postavljanje u elektronskoj formi na web stranicu nije moguće zbog zaštite intelektualnog vlasništva. Dopunska literatura:

- The OXFORD textbook of clinical research ethics / edited by Ezekiel J. Emanuel... [et al.]. - 1. ed. - Oxford ; New York : Oxford University Press, 2010;

- HANDBUCH des Medizinrecht / Claus Roxin, Ulrich Schroth (Hrsg.). - 4., aktualisierte, überarbeitete und erweiterte Aufl. - Stuttgart [etc.] : "Richard Boorberg", 2010;

- HANDBUCH Medizinrecht / herausgegeben von Rudolf Ratzel und Bernd Luxenburger. - 2. Aufl. - [Bonn] : Deutscher Anwaltverlag, 2011; Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravo zaštite potrošača IUR 1334i







2


30

Preduvjeti za upis


Opis predmeta

Cilj predmeta

Cilj koji se nastoji ostvariti u okviru predmeta Pravo zaštite potrošača ogleda se u sticanju osnovnih znanja iz evropskog i prava zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini te praktičnoj primjeni stečenih znanja. U okviru predavanja iz ovog predmeta studenti se najprije upoznaju sa istorijskim razvojem komunitarnog prava zaštite potrošača i njegovim osnovnim odrednicama, te sa najznačajnijim direktivama koje bi trebale obezbijediti zaštitu zdravlja i sigurnosti potrošača, zaštitu ekonomskih interesa potrošača, kao i informiranje i adekvatno obeštećenje potrošača. Nakon toga slijedi upoznavanje sa nacionalnim zakonskim okvirom, sa naglaskom na implementaciji pojedinih direktiva u domaće zakonodavstvo. Studenti treba da budu u stanju da ocjene stepen usklađenosti domaćeg i EU prava, odnosno da li je izvršena pravilna implementacije pojedine direktive.


Zaštita potrošača u EU: istorijski razvoj, temeljne odrednice, izvori 1. Posebne direktive iz oblasti zaštite potrošača: Direktiva 2001/95/EZ o

općoj sigurnosti proizvoda, Direktiva 1993/13/EEZ o nepoštenim odredbama u potrošačkim ugovorima, Direktiva 1999/44/EZ o određenim apsketima prodaje potrošačke robe i pripadajućim garancijama, Direktiva 85/577/EEZ o zaštiti potrošača u pogledu ugovora sklopljenih izvan poslovnih prostorija, Direktiva 97/7/EZ o zaštiti potrošača u pogledu ugovora sklopljenih na daljinu, Direktiva 2011/83/EU o pravima potrošača, Direktiva 2008/48/EZ o ugovorima o potrošačkom kreditu, Direktiva 84/450/EEZ o ujednačavanju prava država članica u pogledu prevarnog reklamiranja.

2. Pravo zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini: razvoj prava zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini, zakonski okvir, implementacija pojedinih direktiva, nosioci zaštite potrošača i kolektivna zaštita potrošača, alternativno rješavanje potrošačkih sporova. U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.



a) znanje: (činjenično i teorijsko) - Student ima znanja u vezi s osnovnim pojmovima i načelima prava zaštite

potrošača - Student ima znanja o istorijskom razvoju i izvorima komunitarnog i

domaćeg prava zaštite potrošača, o metodama i instrumentima harmonizacije, te o temeljnim direktivama u oblasti komunitarnog prava zaštite potrošača i njihovoj implementanciji u domaće zakonodavstvo

- Student je u stanju razumjeti sva pravna pitanja koja proizlaze iz jednog potrošačkopravnog odnosa od njegovog nastanka, preko izvršavanja sadržaja pa do prestanka

b) vještine: - Student je sposoban prepoznati propise koji znače implementaciju prava

EU i komparativno ih analizirati - Student je sposoban odabrati pristup koji je adekvatan u rješavanju

pravnih pitanja koja proizlaze iz jednog potrošačkopravnog odnosa - Student je u stanju primijeniti stečena znanja na konkretni

potrošačkopravni odnos i riješiti pravna pitanja koja proizlaze iz tog odnosa


c) kompetencije: - Student je osposobljen da primjenjuje propise iz oblasti prava zaštite

potrošača - Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju studentu da nastavi studij

na drugom ciklusu u zemlji i inostranstvu, u smislu njihovog daljeg produbljavanja


Način izvođenja nastave Prezentacije, eseji, studije slučaja, konsultacije




1) Prva provjera znanja 0,9 30% (30 bodova) 2) Aktivnost u nastavi 0,3 10% (10 bodova) 3) Vježba I 0,6 20% (20 bodova) 4) Završni ispit 1,2 40% (40 bodova) Ukupno: 3 100%

Prva provjera znanja je pisani test u kojem se vrednuje znanje studenta vezano za zaštitu potrošača u EU (istorijski razvoj, temeljne odrednice, izvori), te određen broj potrošačkih direktiva.) Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati sve predviđene nastavne oblike rada (predavanja, konsultacije). Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave i evidentira se aktivnost studenata na predavanjima. Vježba I: je takav oblik provjere gdje student analizira određeni zakonski tekst u BiH i upoređuje sa direktivom EU sa ciljem da utvrdi stepen usklađenosti. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom junsko-julskom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema slijedećoj skali:



Literatura

Obavezna literatura: Misita, N. (2004). Osnovi prava Evropske unije, Sarajevo: Pravni fakultet. Gavella, N., Alinčić, M., Hrabar, D., Gliha, I., Josipović, T., Korać, A., Baretić, M., Nikšić, S. (2002). Europsko privatno pravo. Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu - Zavod za građanskopravne znanosti i obiteljsko pravo. Baretić, M., Dika, M., Jordanić, B., Josipović, T., Marijan, R., Pogarčić, Z.: Obveze trgovac u sustavu zaštite potrošača

Zagreb, 200 Dopunska literatura: Misita, N. (2004). Uz desetogodišnjicu Direktive 13/93/EEC o nepravičnim ugovornim odredbama. U: Zbornik PF Sveučilišta u Rijeci (17-47); Šabić, A. (2010). Zaštita od nepoštenih ugovornih klauzula – apstraktni kontrolni postupak. U: Godišnjak PF u Sarajevu (463-489); Šabić, A. (2011). Sprječavanje buduće primjene nepoštenih ugovornih klauzula – apstraktni kontrolni postupak. U: Godišnjak PF u Sarajevu (349-373) Šabić, A. (2012). Odgovornost za materijalne nedostatke, Nacionalni izvještaj za Bosnu i Hercegovinu. U: Forum za građansko pravo za jugoistočnu Evropu, Izbor radova i analiza, Druga regionalna konferencija, Skoplje, 2012. Šabić, A. (2013). Smjernica o pravima potrošača – očuvanje statusa quo ili stvarni korak naprijed u razvoju prava zaštite potrošača?. U: Godišnjak PF u Sarajevu (115-137) Bikić, A. & Šabić Učanbarlić, A. (2015). Pravo kupca na raskid ugovora usljed postojanja materijalnog nedostatka. U: Zbornik sa X savjetovanja iz oblasti građanskog prava, Jahorina 21.-24.oktobra 2015. Šabić Učanbarlić, A. (2017). Garancija za ispravno funkcioniranje stvari u ugovoru o potrošačkoj prodaji. U: Revija za pravo i ekonomiju, godina 18, broj 1, Mostar, (367-386) Šabić Učanbarlić, A. (2017). Zaštita korisnika kredita kroz pravo na odustanak od ugovora i pravo na prijevremeno vraćanje kredita. U: Godišnjak PF u Sarajevu. Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.




Naziv predmeta Šifra Umjetničko pravo IUR 6411i







2


30

Preduvjeti za upis



Sticanje posebnih znanja i praktičnih vještina u domenu umjetničkog prava, kao jedne relativno mlade pravne discipline, koje je u ekspanziji. Uspješno ovladavanje sadržajima ovog predmeta predstavlja posebno osnov za razumijavanje svih pravnih, ali i praktičnih aspekata kako nastanka i zaštite umjetničkih tvorevina, tako i funkcionisanja tržišta umjetnina i antikviteta. Cilj ovog predmeta je da se studenti upoznaju sa aspektima autorstva, porijekla umjetnina, posebnog interesa zaštite kulturne baštine, prakse galerija, aukcijskih kuća i muzeja, dužne pažnje prilikom kupovine umjetnina, pitanjima vezanim za krivotvorine/autentičnost djela, vlasništva nad umjetninamam, restitucije, etičkih standarda prilikom kupovine, ugovornih odnosa u domaćoj i prekograničnoj trgovini itd., i to kroz prizmu postojećeg domaćeg, međunarodnog i uporednog pravnog okvira, te postojeće praksa i običaja na tržištu umjetnina. Studenti u ishodu trebaju da budu pripremljeni i osposobljeni da praktično primjene usvojena praktična znanja i vještine prilkom susretanja s pravnim pitanjima iz oblasti umjetničkog prava, te prilikom rješavanja problema u ovoj pravnoj oblasti.


Generalni uvod u umjetničko pravo (pojam, osnovne karakteristike, aspekti umjetničkog prava, historijski razvoj i pravni okvir zaštite na međunarodnom, uporednopravnom i nacionalnom nivou)

Autorstvo, plagijarizam i porijeklo umjetnina. Pravo slijeđenja. Ugovorno pravo u domenu trgovine umjetninama i antikvitetima. Praksa trgovine umjetninama i antikvitetima.



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će steći: a) teorijsko i činjenično znanje: o pravnoj prirodi, predmetu zaštite i kompleksnosti umjetničkog prava, o karakteristikama umjetničkog prava, o aspektima autorstva, porijekla umjetnina, posebnog interesa zaštite kulturne baštine, praksi galerija, aukcijskih kuća i muzeja, dužnoj pažnje prilikom kupovine umjetnina, pitanjima vezanim za krivotvorine/autentičnost djela, vlasništva nad umjetninamam, restitucije, etičkih standarda prilikom kupovine, ugovornih odnosa u domaćoj i prekograničnoj trgovini. b) vještine: da primjeni stečena znanja i usvojene praktične vještine za rješavanje problema u ovom domenu na konkretan slučaj, te da je u stanju formulisati argumente, kako bi potkrijepio predloženi način rješavanja problema. c) kompetencije: Osposobljenost za kritičko promišljanje o umjetničkom pravu, te primjenu domaćih propisa i pravila prakse trgovine umjetnnama i antikvitetima u ovoj oblasti. Također, student je u stanju da stečena osnovna znanja i praktične vještine upotrijebi kao osnov za sticanje produbljenih znanja o umjetničkom pravu u okviru izbornih i obaveznih predmeta u ovom domenu na II ciklusa studija u Bosni i Hercegovini ili inostranstvu. Pored toga, stečena osnovna znanja i vještine omogućavaju snalaženje sa problemima umjetničkog prava u profesionalnoj praksi.





opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni


1,05 35%


0,45 15%

Referat 0,45 15%


1,05 35%

Ukupno 3 100%

Prva provjera znanja/parcijalni ispit je pismeni oblik provjeravanja praktičnog znanja u kojem student mora pokazati da vlada do tada usvojenim praktičnim znanjima i vještinama iz umjetničkog prava. Kontinuirano učešće u praktičnoj nastavi je vid vrednovanja studentskog aktivnog i konstruktivnog učešća u praktičnoj interaktivnoj nastavi i izvođenju studentske prakse, a koja će se realizirati kroz učešće stručnjaka iz prakse (advokati i predstavnici kulturnih institucija, te galerija i aukcijskih kuća), te posjetu institucijama u domenu kuture, akoji reflektuje razumijevanje i usvajanje znanja i praktičnih vještina koje se prenose. Referat je kraća usmena analiza nekog aktuelnog slučaja iz prakse umjetničkog prava/case study, koji student treba da razmotri uz konsultaciju relevantne literature i pravnih izvora, te dođe do vlastitih zaključaka i observacija u pogledu istog. Završna provjera znanja/završni ispit je pismeni ispit, koji se izvodi u junsko –julskom i popravnom septembarskom ispitnom terminu i koji podrazumijeva provjeru cjelokupno usvojenog znanja i praktičnih vještina. Završni ispit se izvodi kao parcijalni ispit (druga provjera znanja) ili kao integralni ispit (objedinjena materija prve i druge provjere znanja).

Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:



3. Referat Maksimalno 15 bodova 4. Kontunuirano učešće

u praktičnoj nastavi Maksimalno 15 bodova




Literatura

Obavezna: Art Law in a nut shell, L. DuBoff, Thomson/West, 2006 (odabrana poglavlja) Art Law: The Guide for Collectors, Investors, Dealers & Artists, J. Bressler, 2013 (odabrana poglavlja) Zakon o autorskom i srodnim pravima i Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava “Službeni glasnik BiH” br. 63/2010 Dopunska: Kunstrecht, Ebling/Schulze, C. H. Beck, 2012 Art Law: Cases and Materials, L. DuBoff, M. Murray, S. Burr, 2010 The Settlement of International Cultural Heritage Disputes, C, Alessandro, 2014 The Art Collecting Legal Handbook, B. Boesch, M. Sterpi (urednici), 2013 Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Stečajno pravo IUR 6412i







2


30

Preduvjeti za upis



Cilj predmeta Stečajno pravo je da studenti usvoje znanja i vještine iz oblasti stečajnog prava. Student treba da razumije i usvoji osnovne pojmove i principe stečajnog prava - studenti shvataju razlikovanje stečajnog od postupka likvidacije i osnovna obilježja stečajnog postupka. Studentska praksa podrazumjeva interaktivnu nastavu, vježbe koje imaju za cilj da studente pripreme da usvojena temeljna znanja mogu praktično primijeniti i da steknu vještine rješavanja problema iz stečajnog prava. Studenti treba da budu u stanju da obrade sva pravna pitanja koja se postavljaju u vezi sa stečajnim postupkom.


1. Uvod u stečaj i stečajno pravo 2. Načela stečajnog postupka 3. Faze stečajnog postupka 4. Organi stečajnog postupka 5. Reorganizacija





- Student ima znanja iz osnovnih pojmova i principa stečajnog prava - Student ima znanja o stečajnom postupku i reorganizaciji - Student je u stanju razumjeti i riješiti sva pravna pitanja koja se

postavljaju u vezi sa stečajnim postupkom.

b) vještine: - Student je u stanju da kritički razumije principe stečajnog prava - Student može primijeniti stečena znanja na konkretni stečajni

postupak i riješiti pravna pitanja s tim u vezi



c) kompetencije: - Student je osposobljen da primjenjuje propise iz oblasti stečajnog

prava - Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju studentu da nastavi


- Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju snalaženja sa problemima stečajnog prava u profesionalnoj praksi i osnova su za praktično usavršavanje kao i polaganje daljih stručnih ispita (stečene vještine primjerene za zapošljavanje i cjeloživotno učenje)

Način izvođenja nastave Prezentacije, case studies, radionice, konsultacije




1) Prva provjera znanja (Vježba 1)

1 30%

2) Aktivnost u nastavi 0,5 10% 3) Završni ispit 1,5 50% Ukupno: 3 100%

Prva provjera znanja (Vježba 1) je pisani rad u kojem se vrednuje znanje studenta vezano za osnovne pojmove stečajnog prava, a koje student rješava na bazi zhipotetčkog slučaja. Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati sve predviđene nastavne oblike rada (predavanja, konsultacije). Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave i evidentira se aktivnost studenata na predavanjima i vježbama. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom junsko- julskom roku i septembarskom roku Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema slijedećoj skali:


5 (F,FX) Manje od 55 (ne zadovoljava minimalne uslove) Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij.

Obavezna literatura: Z. Grbo, Uvod u pravo privrednih društava, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2016.

Literatura

Dopunska literatura: Jovanović Zatilla, M./Čolović, V. Stečajno pravo, Dosije, Beograd, 2007. Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija i predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima).

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra pravo-ekonomskih nauka


Međunarodno finansijsko pravo IUR 1142i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Finansijsko pravo. U relizaciji nastave 50% učestvuju stručnjaci iz prakse.



Predavanja (P)

Vježbe (V) Seminar (S) Studentska praksa (SP)

2


30

Preduvjeti za upis Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: IV godine studija /VI semestra; uvjete za prenos predmeta u VII semestar/IV godinu studija; uvjete za koliziju na III godini studija prava)

Opis predmeta

Cilj predmeta

Upoznavanje studenata sa međunarodnim finansijskim i finansijskopravnim odnosima, tokovima i principima na kojima počivaju, subjektima, odnosno institucijama međunarodnog finansijskog prava i regionalnim integracijama, te međunarodnim monetarnim sistemom. Predmet obuhvata četiri cjeline i to: međunarodno finansijsko pravo između globalizacije i suvereniteta, porezi i oporezivanje u međunarodnom finansijskom pravu, evropski i međunarodni monetarni sistem i finansijske institucije. Sticanje osnovnih znanja i osposobljavanje budućih diplomiranih pravnika za ravnopravno uključivanje u rasprave i formiranje mišljenja i iznošenje stavova o međunarodnim finansijskim odnosima, subjektima i njhovom položaju, interesima, pravima, o novcu – valutama i devizama, fiskalnim i monetarnim integracijama, finansijskim krizama i o drugim pitanjima obuhvaćenim sadržajem predmeta. Ishod učenja treba da rezultira stečenim temeljnim znanjem i pripremljenošću studenata za budući praktičan rad u organima vlasti, finansijskim institucijama, međunarodnim organizacijama, organima javne uprave i pravosuđa, privatnoj praksi, nevladinim organizacijama i udruženjima, te drugim institucijama i organizacijama na poslovima koji zahtijevaju poznavanje ove nastavno-naučne discipline.


U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu. 1. Predmet, razvoj, izvori i principi međunarodnog finansijskog prava 2. Međunarodni finansijski tokovi i odnosi, globalizacija i suverenitet 3. Porezi u međunarodnom finansijskom pravu, porezna konkurencija i harmonizacija - osvrt na harmoniziranje direktnih i indirektnih poreza i fiskalnu politiku EU; Carine u međunarodnom finansijskom pravu 4. Međunarodno dvostruko oporezivanje, mjere i metode izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, ugovori o izbjegavanju međunarodnog dvostrukog oporezivanja, porezni rajevi i porezna utaja – međunarodni aspekti

III. 5. Evropski monetarni sistem, EMU, ECB; 6. Euro - značaj i posljedice uvođenja

IV. 7. Međunarodni monetarni sistem (MMF, WB, WTO) 8. Pravo međunarodnih i regionalnih finansijskih institucija


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će: a) znanje: na razini činjenica: posjedovati značajno znanje, teoretsko i praktično, vezano za činjenice u odnosima u međunarodnim finansijama i međunarodnom finansijskom pravu, izvore međunarodnog finansijskog prava, principe koji se primjenjuju u međunarodnom finansijskom pravu, harmonizaciji poreznih sistema zemalja članica EU, carinskoj uniji, te činjenice o međunarodnom dvostrukom oporezivanju i neoporezivanju, razlozima i potrebi otklanjanja dvostrukog oporezivanja, metodama za sprečavanje ove pojave i strukturi ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Na razini razumijevanja: imati kapacitet da analizira domete harmonizacije kod pojedinih poreznih oblika, njen značaj i uticaj na funkcioniranje ekonomske integracije; da analizira ugovore o izbjegavanju međunarodnog dvostrukog oporezivanja; razumijevanje ekonomskih integracija, razloge, tok integriranja i posljedice monetarne unije, i značaj Mastrihtskih kriterija; zatim da analizira elemente pojedinih instrumenata finansiranja od strane međunarodnih finansijskih institucija i međusobno ih komparira;

b) vještine: posjeduje konkretna logična razmišljanja i kreativna i jednostavna apstraktna razmišljanja potrebna: za preuzimanje i primjenu finansijskopravnih načela i propisa EU u oblasti poreza i carina u duhu ostvarivanja ekonomskih sloboda, sprečavanja sive ekonomije i oklanjanja štetne porezne konkurencije; za izradu, analizu i primjenu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja; te za sposobnost izvođenja razlučivanja prednosti i koristi članstva u regionalnim i međunarodnim finansijskim institucijama, načinima i uvjetima finansiranja projekata od javnog značaja, opravdanosti odabira pojedinih instrumenata pri sklapanju međunarodnih ugovora o javnom zajmu primjenom osnovnih metoda, informacija i podataka; c) kompetencije: imati kapacitet da pronalazi rješenja i izvršava jednostavnije zadatke vezane za: primjenu propisa Evropske unije i inkorporiranja takvih normi u nacionalno finansijsko zakonodavstvo uz neposredni nadzor stručnih osoba; sklapanje ugovora o izbjegavanju međunarodnog dvostrukog oporezivanja, primjenu postojećih ugovora, izradu strategija za borbu protiv porezne utaje i poreznih utočišta, te imati kapacitet da obavlja navedene zadatke uz usmjeravanje i vlastito prilagođavanje. moći da preuzme ograničenu odgovornost za izvršenje jednostavnih ili složenijih zadataka za vlastito učenje;

Način izvođenja nastave Predavanja, vježbe - eseji, konsultacije


Oblici praćenja i provjeravanja

Usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjer vanja


esej 0,5 15%

I pisana semestralna provjera znanja

1 35%

Završna (usmena ili pismena) provjera znanja

1,5 50%

UKUPNO: 3 100%

Napomena : popravni ispit se izvodi usmeno Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Obavezna literatura:

1. Dautbašić Ismet: Finansije i finanasijsko pravo, VII- izdanje, Magistrat, Sarajevo, 2004. - poglavlja - međunarodno dvostruko oporezivanje i carine

2. Paunović Sanja: Uloga Međunarodnog monetarnog fonda u savremenoj ekonomskoj krizi, Savez samostalnih sindikata Srbije, Beograd, 2011. - odabrana poglavlja.

3. Ristić Žarko, Ristić Kristijan: Međunarodne javne finansije i budžetska politika Evropske unije, II-izdanje, Etnostil, Beograd, 2016. - odabrana poglavlja

4. Issues in International Taxation and the Role of IMF - executive summary (Keen Michael and Perry Victoria), IMF, 2013.

5. Lončarić-Horvat Olivera i Arbutina Hrvoje: Osnove međunarodnog poreznog prava, Narodne novine, Zagreb, 2007. - odabrana poglavlja

6. Gnjatović Dragana: Fiskalna integracija u Evropskoj uniji, u: Bankarstvo, god. 42, br. 5 (2013), str. 14-29.

7. Mijatović, Nikola: Usklađivanje poreza pod okriljem Europske unije, u: Hrvatska Pravna Revija, 2010; X(3):43-55.

8. Miletić Vesna: Promene direktnih i indirektnih poreskih oblika u procesu reformi finansijskog sistema Evropske unije, u:_Megatrend revija, Vol. 12, no. 1 (2015), str. 85-103.

9. Šimović J., Šimović H.: Fiskalni sustav i fiskalna politika Europske unije, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2006. - odabrana poglavlja Dopunska literatura: Knjige

1. Doernberg, L. Richard, Međunarodno oporezivanje u sažetom obliku, Magistrat i COLPI, Sarajevo, 1999.

2. Kovač Oskar: Međunarodne finansije, Ekonomski fakultet, Beograd, 2003.

3. Marković Ž. Danilo, Ilić B. Bogdan i Ristić L. Žarko: Globalna ekonomija - globalizacija, nova ekonomija, geofinansije, Etnostil, Beograd, 2012.

4. Mijatović, Nikola; PERIĆ, Renata, and LERMAN, Biljana, Proračunska pitanja EU - preispitivanje financijske autonomije. Pravo i Porezi. 2012; XXI(12):66-73.

5. Nikolić, Aleksandra, Evropske javne finansije i budžet Evropske unije, Novi Sad: Privredna akademija; 2008.

6. Članci: Bačić, Petar and Bačić, Krešimir, Značaj prava WTO-a za suvremeno transnacionalno gospodarstvo, Aktualnosti Građanskog i Trgovačkog Zakonodavstva i Pravne Prakse: Zbornik Radova. 2011; (9):268-279. Klarić, Mirko, Porez na dodanu vrijednost u elektroničkoj trgovini EU, Pravo i Porezi. 2004; XIII(12):66-69. Lučev, Josip, Ekonomija i ideologija: slučaj Međunarodnog monetarnog fond,. Politička Misao, 2010; 47(4):79-92.


Kontakt sa odgovornim akademskim osobljem omogućen svim studentima putem elektronske pošte, usmeno u predviđenim terminima konsultacija, te na časovima nastave (predavanja, vježbe). Na početku semestra studenti se već na prvom času upoznaju sa načinima izvođenja nastave i vježbi, studentske prakse, te imaju mogućnost odabrati teme za izrade eseja i dobiti uputstvo za izradu istih. Studenti putem popunjavanja anketnog obrasca participiraju u evaluaciji nastavnih aktivnosti i iznose mišljenje o kvaliteti nastavnog procesa. Kontakt sa bivšim studentima I ciklusa studija, i razmjena informacija i mišljenja radi ocjene korisnosti izučavanog predmeta Međunarodno finansijsko pravo u njihovom radu u praksi i mogućnostima daljeg poboljšavanja nastavnog procesa.

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra Pravno-ekonomskih nauka

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Monetarno i bankarsko pravo IUR 1143i


Cikus Godina Semestar Broj ECTS kredita

I IV VIII 3

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Finansijsko pravo. U relizaciji nastave 50% učestvuju stručnjaci iz prakse.




2


30

Preduvjeti za upis Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: IV godine studija /VII semestra; uvjete za prenos predmeta u VII semestar/IV godinu studija; uvjete za koliziju na III godini studija prava)


Predmet Monetarno i bankarsko pravo ima za cilj stjecanje osnovnih znanja iz oblasti monetarnih finansija i monetarnog i bankarskog prava, što uključuje više podoblasti i tema: monetarne finansije – uloga i značaj u finansijskom sistemu i odnos prema fiskalnom sistemu, monetarni sistem i monetarni suverenitet; izvori monetarnog prava; nastanak i razvoj novca - savremeni novac: elektronski novac i kriptovalute; novčano tržište; monetarno pravo i monetarni, odnosno monetarno kreditni sistem - ciljevi, mjere i instrumenti, centralna banka – pojam, funkcije i vrste centralnih banaka, currency board; bankarsko pravo - izvori; nastanak i razvoj banaka; banke - principi i poslovi - krediti, depoziti, platni promet; funkcije banaka, supervizija banaka, bankarski sistem BiH; mikrokreditiranje; druge monetarne institucije – nacionalnog karaktera, Evropski monetarni sistem - Evropska centralna banka i centralne banke država članica; Sistem federalnih rezervi; Islamsko bankarstvo; banke i monetarne institucije regionalnog i međunarodnog karaktera; Uzroci, metode otklanjanja i posljedice finansijskih i bankarskih kriza. Cilj nastave iz predmeta, pored sticanja osnovnih znanja, je razvijanje analitičkog promišljanja, logičkog zaključivanja, te izgradnja sposobnosti za analizu i kompariranja različitih monetarnopravnih i bankarskopravnih instituta i instrumenata, kako bi se budući pravnici upoznali sa navedenim sadržajem prema tematskim cjelinama, stekli novo i proširili postojeće znanje iz ove oblasti i pripremili za eventualno sticanje praktičnog iskustva u oblasti monetarnog i bankarskog prava . Studentska praksa u Centralnoj banci, poslovnim bankama, Agenciji za bankarstvo, Agenciji za osiguranje depozita, te

posjeta suđenjima u predmetima bankarskog prava, analiza odluka i presuda na časovima nastave uz eventualno učešće sudija i advokata. Ishod učenja treba da rezultira stečenim temeljnim znanjem i pripremljenošću studenata za budući praktičan rad u bankama i finansijskim institucijama, privatnoj praksi, organima javne uprave i pravosuđa,te drugim institucijama i organizacijama na poslovima koji zahtijevaju poznavanje ove nastavno-naučne discipline.



1. Pojam i historijski razvoj monetarnih finansija i monetarnog prava

2. Novac, kredit, platni promet, valute i devize u monetarnom pravu 3. Ciljevi i instrumenti monetarno-kreditne politike 4. Centralna banka i valutni odbor, ECB, FED 5. Banke, bankarsko pravo i bankarski sistem 6. Agencija za bankarstvo i agencija za osiguranje depozita 7. Mikrokreditiranje 8. Berze 9. Osiguranje imovine i lica 10. Evropski monetarni sistem i međunarodni monetarni sistem (WB

i IMF) 11. Finansijske i bankarske krize


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će: a) znanje: na razini činjenica: posjedovati značajno znanje, teoretsko i praktično, vezano za pojmove i činjenice u monetarnim finansijama i pravu (novac, valute, devize, kamate, depoziti, krediti i sl.), pravni okvir monetarnog sistema, modele centralnog bankarstva, način osnivanja, djelovanja i prestanka rada banaka i finansijskih institucija i organizacija, principe koji se primjenjuju u bankarskom pravu i bankarskim poslovima. Na razini razumijevanja: imati kapacitet da analizira karakteristike i značaj pojedinih monetarnih i bankarskih institucija, zatim da analizira monetarnu politiku zemlje, kreditni rejting, rizike fiskalne održivosti, kretanje kamatnih stopa, valutni rizik i valutnu konvertibilnost, važnost osiguranja depozita; b) vještine: posjeduje konkretna logična razmišljanja i kreativna i jednostavna apstraktna razmišljanja potrebna za primjenu monetarnih i finansijskih propisa, te sposobnost izvođenja zadataka i rješavanja monetarnopravnih i finansijskopravnih problema primjenom osnovnih metoda, informacija i podataka; c) kompetencije: imati kapacitet da pronalazi rješenja i izvršava jednostavnije zadatke vezane za primjenu normi monetarnog i bankarskog prava uz neposredni nadzor stručnih osoba; imati kapacitet da obavlja zadatke iz monetarnih finansija i prava uz usmjeravanje i vlastito prilagođavanje. moći da preuzme ograničenu odgovornost za izvršenje jednostavnih ili složenijih zadataka za vlastito učenje;

Način izvođenja nastave Predavanja, vježbe - eseji, studenska praksa, konsultacije



Usmeno i pismeno





1,5 50%

UKUPNO: 3 100%


Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: Dautbašić Ismet: Finansije i finanasijsko pravo, VII- izdanje, Magistrat, Sarajevo, 2004. - str. 421.- 509. Komazec Slobodan i Ristić Žarko: Međunarodno bankarstvo i institucionalni investitori, EtnoStil, Beograd, 2010. - str.: 11.- 27., 30.- 58., 63. - 69., 189. - 203., 246. - 288., 290.-308.

1. Komazec Slobodan i Ristić Žarko: Monetarne i javne finansije, Beograd, 2002. - izabrana poglavlja; Dopunska: LeRoy R. Miller, VanHoose D.: Moderni novac i bankarstvo, III - izdanje, Mate, Zagreb, Mishkin S. Frederic, Eakins G. Stanley: Finansijska tržišta i institucije, Mate, Zagreb, 2005. Kozarić Kemal: Modeli monetarne politike sa osvrtom na Valutni odbor Bosne i Hercegovine, CBBiH, 2007. Preporučena dodatna literatura: Drljača, Zorica: Regulacija i kontrola bankarskog sistema Republike Srpske. Godišnjak Fakulteta Pravnih Nauka, 2015; 5(5):262-274. Jelenski, Milivoj, Šuperina, Marijan, and Budiša, Josip: Kriminalitet platnim karticama (krađa identiteta, krivotvorenje i zlouporaba platne kartice). Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu, 2013; 22(3):372-394.


Kontakt sa odgovornim akademskim osobljem omogućen svim studentima putem elektronske pošte, usmeno u predviđenim terminima konsultacija, te na časovima nastave (predavanja, vježbe). Na početku semestra studenti se već na prvom času upoznaju sa načinima izvođenja nastave i vježbi, studentske prakse, te imaju mogućnost odabrati teme za izrade eseja i dobiti uputstvo za izradu istih. Studenti putem popunjavanja anketnog obrasca participiraju u evaluaciji nastavnih aktivnosti i iznose mišljenje o kvaliteti nastavnog procesa. Kontakt sa bivšim studentima I ciklusa studija, i razmjena informacija i mišljenja radi ocjene korisnosti izučavanog predmeta Monetarno i bankarsko pravo u njihovom radu u praksi i mogućnostima daljeg poboljšavanja nastavnog procesa.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Osnove poreskog prava IUR 1145i



I IV VIII 3

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Finansijsko pravo U realizaciji nastave 50% učestvuju stručnjaci iz prakse.




2


30


Opis predmeta

Cilj predmeta

Predmet Porezni obveznik i porezna obaveza ima za cilj stjecanje osnovnih znanja iz oblasti materijalnog i formalnog poreznog prava, što uključuje više podoblasti i tema: porezna obaveza - nastanak, razvoj i savremene karakteristike; porezni obveznik - pojmovno određenje; usporedba kategorija porezni obveznik, porezni destinatar, porezni platac i krajnji platac; prava poreznih obveznika i ljudska prava, povelje o pravima poreznih obveznika; zaštita prava poreznih obveznika u postupku obračuna i naplate porezne obaveze; odnos poreznih obveznika prema poreznoj obavezi; ponašanje obveznika - dopušteno i

nedopušteno, nenamjeravano i namjeravano; izbjegavanje porezne obaveze - faktori koji utječu na izbjegavanje; pojavni oblici nezakonitog izbjegavanja poreza; porezna utaja; šverc; efekti (ne) ispunjenja porezne obaveze; posljedice nedozvoljenog/nezakonitog ponašanja poreznog obveznika; Nastava i interaktivan odnos studenata treba da rezultiraju upoznavanjem sa temeljnim elementima oporezivanja, što, nadalje, mogu proširiti i nadograditi ukoliko se opredijeleza nastavak studija - II ciklus - pravno-ekonomski smjer. Pored sticanja osnovnih znanja o poreznom obvezniku i poreznoj obavezi, studenti će biti uvedeni u temeljne pojmove poreznog prava: subjekte poreznopravnog odnosa, prava poreznog obveznika, obaveze poreznih obveznika (obračun i plaćanje poreza), (ne)ispunjenje porezne obaveze i efekte oporezivanja, posljedice nezakonitog izbjegavanja porezne obaveze. Analizom pozitivnopravnih propisa kojima su regulirana prava i obaveze poreznih obveznika studenti će se upoznati sa obuhvatom i sadržajem poreznog prava Bosne i Hercegovine, zatim sa upravnim, prekršajnim i krivičnim zakonodavstvom BiH, te vrstama sankcija za kršenje poreznog zakonodavstva, što će im omogućiti da prošire znanje iz ove oblasti i pripreme se za eventualno sticanje praktičnog iskustva u oblasti poreznog prava. Analiza i primjena odredaba finansijskog zakonodavstva, kroz primjere iz prakse organa porezne administracije i sudske prakse, te simuliranje situacija i okolnosti za rješavanje pravnih pitanja u okviru konkretnog poreznog predmeta, vršit će se u svrhu osposobljavanja i pripreme studenata da samostalno obavljaju praktične poslove i zadatke u (pri)pravničkoj praksi. Očekuje se da studenti pod rukovodstvom stručnjaka iz prakse i odgovornih nastavnika steknu praktična znanja i vještine u radu na predmetima u pozitivnom poreznom pravu. Na ovaj način student se osposobljava za rješavanje otvorenih pitanja, problema i dilema koji se javljaju u praktičnom radu u ostvarivanju prava i izvršenju obaveza iz poreznopravnih odnosa. Cilj predmeta je sticanje praktičnog znanja iz oblasti finansijskog i poreznog prava, prava i obaveza proisteklih iz primjene pojedinih fiskalnih prihoda, te zaštite fiskusa, kao i zaštite prava poreznih obveznika. Studentska praksa organima porezne administracije i na upravnim odjeljenjima sudova, prisustva suđenjima, analiza presuda na časovima nastave i simuliranje suđenja uz eventualno učešće sudija i advokata. Ishod učenja treba da rezultira stečenim temeljnim znanjem i pripremljenošću studenata za budući praktičan rad u organima javne uprave i pravosuđa, privatnoj praksi, te drugim institucijama i organizacijama na poslovima koji zahtijevaju poznavanje ove nastavno-naučne discipline.



porezna obaveza - nastanak, razvoj i savremene karakteristike;

porezni obveznik - pojmovno određenje; usporedba kategorija porezni obveznik, porezni destinatar, porezni platac i krajnji platac;

prava poreznih obveznika i ljudska prava, povelje o pravima poreznih obveznika; zaštita prava poreznih obveznika u postupku obračuna i naplate porezne obaveze; porezna tajna; pravo na besplatnu pravnu pomoć;

postupak oporezivanja i donošenje rješenja o razrezu i naplati poreza

postupak po žalbi na prvostepeno rješenje o razrezu poreza upravni spor u predmetima materijalnog finansijskog prava odnos poreznih obveznika prema poreznoj obavezi; ponašanje

obveznika - dopušteno i nedopušteno, nenamjeravano i namjeravano;

izbjegavanje porezne obaveze - faktori koji utječu na izbjegavanje; pojavni oblici nezakonitog izbjegavanja poreza; porezna utaja; šverc;

efekti (ne)ispunjenja porezne obaveze; posljedice nedozvoljenog/nezakonitog ponašanja poreznog obveznika

Postupak pokretanja i utvrđivanja prekršajne odgovornosti poreznih obveznika

Pismena izrada akata, rješenja i odluka u postupku Ishodi učenja na razini predmeta

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će: a) znanje: na razini činjenica: posjedovati značajno znanje, teoretsko i praktično, vezano za činjenice u poreznopravnom odnosu, prava i obaveze iz poreznopravnog odnosa, postupke po kojima se vrši oporezivanje, prinudna naplata i utvrđuje prekršajna i krivična odgovornost obveznika za kršenje finansijskopravnih normi.. Na razini razumijevanja: imati kapacitet da analizira karakteristike pojedinih poreza, taksa doprinosa, njihov značaj i uticaj na poreznog obveznika i na finansiranje javnog sektora, zatim da analizira bitne elemente iz poreznopravnih odnosa (način i vrijeme nastanka obaveze i njenog ispunjenja, način i uvjeti umanjenja fiskalnog tereta, zaštita obveznika i zaštita fiskusa) i primjenu materijalnog i formalnog finansijskog prava; b) vještine: posjeduje konkretna logična razmišljanja i kreativna i jednostavna apstraktna razmišljanja potrebna za primjenu poreznopravnih propisa, te sposobnost izvođenja zadataka i rješavanja poreznopravnih problema, ostvarivanja prava i izvršenja obaveza iz poreznopravnog odnosa primjenom osnovnih principa, metoda, informacija i podataka, te normi poreznog prava; c) kompetencije: imati kapacitet da pronalazi rješenja i izvršava jednostavnije zadatke vezane za primjenu normi poreznog prava uz neposredni nadzor stručnih osoba (studije slučaja - simuliranje suđenja -donošenje odluka-analiza); imati kapacitet da obavlja zadatke izrade općih akata uz usmjeravanje i vlastito prilagođavanje. moći da preuzme ograničenu odgovornost za izvršenje jednostavnih ili složenijih zadataka za vlastito učenje;




Usmeno i pismeno


Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni



1,5 50%

UKUPNO: 3 100%



Dautbašić Ismet: Finansije i finanasijsko pravo, VII - izdanje, Magistrat, Sarajevo, 2004.

Jovašević Dragan, Gajić-Glamočija Marina: Poreska utaja – oblici ispoljavanja i mere suzbijanja, BeoSing, Beograd, 2008.

Anđelković Mileva: Fundamentalna prava poreskih obveznika i njihova zaštita u savremenim informaciono-tehnološkim uslovima, U: Strani pravni život, Br. 3 (2008), str. 163-178.

Anđelković Mileva: Pravo obveznika na poverljivost i tajnost u međunarodnoj razmeni poreskih informacija, U: Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu, God. 53, br. 68 (2014), str. 739-752.

Anđelković Mileva: Zakonita neprihvatljiva poreska evazija - problemi definisanja i sprečavanja, U: Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu, God. 53, br. 67 (2014), str. 79-98.

ŠIMOVIĆ, Jure; ROGIĆ LUGARIĆ, Tereza, and CINDORI, Sonja. Utaja poreza u Republici Hrvatskoj i mjere za njezino sprječavanje, Hrvatski Ljetopis Za Kazneno Pravo i Praksu, 2007; 14(2):591-617.

Kapetanović, Sanda: Borba protiv utaje poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, Hrvatska Pravna Revija. 2011; XI(9):78-83. Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja („Službeni glasnik BiH“, broj 44/03, 52/04, 34/07, 49/09, 32/13) Zakon o upravi za indirektno oporezivanje („Službeni glasnik BiH“, broj 89/05 ) Zakon o postupku indirektnog oporezivanja („Službeni glasnik BiH“, broj 89/05, 100/13) Zakon o postupku prinudne naplate indirektnih poreza („Službeni glasnik BiH“, broj 89/05 i 62/11) Zakon o carinskoj politici („Službeni glasnik BiH“, broj 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11) - 58/15 nije još u primjeni Zakon o carinskim prekršajima („Službeni glasnik BiH“, broj 88/05 ) Zakon o porezu na dodanu vrijednost („Službeni glasnik BiH“,


broj 09/05, 35/05, 100/08) Zakon o akcizama, („Službeni glasnik BiH“, broj 49/09, 49/14, 60/14 ) Zakon o Poreznoj upravi Federacije BiH, („Službene novine Federacije BiH“, broj 33/02; 28/04; 57/09; 40/10; 27/12; 07/13; 71/14; 91/15) Zakon o porezu na dobit, („Službene novine Federacije BiH“, broj 15/16) Zakon o porezu na dohodak, („Službene novine Federacije BiH“, broj 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13) Zakon o doprinosima FBiH, („Službene novine Federacije BiH“, broj 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15) Dopunska - pozitivnopravni propisi (zakoni: o upravnom postupku, o upravnom sporu, o prekršajima, krivični zakoni, zakoni o krivičnom postupku itd.)


Kontakt sa odgovornim akademskim osobljem omogućen svim studentima putem elektronske pošte, usmeno u predviđenim terminima konsultacija, te na časovima nastave (predavanja, vježbe). Na početku semestra studenti se već na prvom času upoznaju sa načinima izvođenja nastave i vježbi, studentske prakse, te imaju mogućnost odabrati teme za izrade eseja i dobiti uputstvo za izradu istih. Studenti putem popunjavanja anketnog obrasca participiraju u evaluaciji nastavnih aktivnosti i iznose mišljenje o kvaliteti nastavnog procesa. Kontakt sa bivšim studentima I ciklusa studija, i razmjena informacija i mišljenja radi ocjene korisnosti izučavanog predmeta Porezni obveznik i porezna obaveza u njihovom radu u praksi i mogućnostima daljeg poboljšavanja nastavnog procesa.

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Postupak naplate poreza IUR 1144i



I IV VIII 3

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Finansijsko pravo U relizaciji nastave 50% učestvuju stručnjaci iz prakse.




2


30



Cilj predmeta je da se kod studenta razviju i afirmiraju praktične vještine u primjeni finansijskopravnih i poreznopravih normi upoznavanjem sa postupkom utvrđivanja porezne obaveze tj. razreza i naplate poreza, postupkom kontrole naplate i dopune porezne prijave, prinudne naplate, te kroz analizu konkretnih slučajeva, te drugostepenog postupka u finansijskim i poreznim predmetima, kao i predmeta upravnog spora. Predmet Porezna administracija i porezni postupak ima za cilj širenje osnovnih i stjecanje naprednih znanja iz oblasti javnih finansija i finansijskog prava, što uključuje više podoblasti i tema: organi porezne administracije; principi rada i poslovi porezne administracije; porezni postupak; prava poreznih obveznika u poreznom postupku; uloga i značaj porezne administracije u ostvarivanju ciljeva i zadataka poreznog prava i poreznog sistema; inspekcijski nadzor i kontrola poreznih obveznika; efikasnost porezne administracije; Pored sticanja osnovnih znanja iz ove podoblasti finansijskog prava studenti će se upoznati za teroetskim i praktičnim problemima u primjeni poreznog zakonodavstva, te ulozi porezne administracije i poreznih obveznika u ostvarivanju (ne)željenih efekata primjene poreznog prava i mogućnostima za otkanjanje takvih efekata. Analiza pozitivnopravnih propisa kojima je reguliran postupak: oporezivanja, kontrole poreznih obveznika i prinudne naplate poreza omogućit će studentima sticanje znanja i vještina koje im mogu koristiti u budućoj pravničkoj praksi. Analiza i primjena odredaba finansijskog zakonodavstva, kroz primjere iz prakse organa porezne administracije i sudske prakse, te simuliranje situacija i okolnosti za rješavanje pravnih pitanja u okviru konkretnog finansijskog predmeta, vršit će se u svrhu osposobljavanja i pripreme studenata da samostalno obavljaju praktične poslove i zadatke u (pri)pravničkoj praksi. Očekuje se da studenti pod rukovodstvom stručnjaka iz prakse i odgovornih nastavnika steknu praktična znanja i vještine u radu na predmetima u pozitivnom finansijskom pravu. Na ovaj način student se osposobljava za rješavanje otvorenih pitanja, problema i dilema koji se javljaju u praktičnom radu u ostvarivanju prava i izvršenju obaveza iz finansijskopravnih odnosa. Studentska praksa u organima porezne administracije i ministarstvima finansija, organima krivičnog gonjenja, na sudovima, analiza presuda na časovima nastave i simuliranje suđenja uz eventualno učešće sudija i advokata. Ishod učenja treba da rezultira stečenim temeljnim znanjem i pripremljenošću studenata za budući praktičan rad u organima javne uprave i pravosuđa, privatnoj praksi, te drugim institucijama i organizacijama na poslovima koji zahtijevaju poznavanje ove nastavno-naučne discipline.



Pojam i historijski razvoj porezne administracije Organi porezne administracije - principi i djelokrug rada Postupak utvrđivanja poreznih obaveza - obračun i naplata

poreznih prihoda Postupak kontrole poreznih obveznika Postupak prinudne naplate poreza Postupak pokretanja i utvrđivanja prekršajne i krivične

odgovornosti poreznih obveznika Saradnja porezne administracije sa organima krivičnog gonjenja

u poreznim predmetima Prava i obaveze poreznih obveznika u poreznom postupku Uloga i značaj porezne administracije u ostvarivanju ciljeva

poreznog sistema i zakonodavstva Korupcija u postupku oporezivanja i carinjenja Pismena izrada akata, rješenja i odluka u postupku


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će: a) znanje: na razini činjenica: posjedovati značajno znanje, teoretsko i praktično, vezano za činjenice u poreznopravnom odnosu, prava i obaveze iz poreznopravnog odnosa, postupke po kojima se vrši oporezivanje, prinudna naplata i utvrđuje prekršajna i krivična odgovornost obveznika za kršenje poreznopravnih normi.. Na razini razumijevanja: imati kapacitet da analizira karakteristike pojedinih direktnih i indirektnih poreza, taksa doprinosa, njihov značaj i uticaj na poreznog obveznika i na finansiranje javnog sektora, ulogu porezne administracije u prikupljanju poreznih prihoda, zatim da analizira bitne elemente iz poreznopravnih odnosa (način i vrijeme nastanka obaveze i njenog ispunjenja, način i uvjeti umanjenja/uvećanja fiskalnog tereta), postupak prinudne naplate poreza i doprinosa, i primjenu odredaba materijalnog i formalnog poreznog prava; b) vještine: posjeduje konkretna logična razmišljanja i kreativna i jednostavna apstraktna razmišljanja potrebna za primjenu poreznopravnih propisa, te sposobnost izvođenja zadataka i rješavanja poreznopravnih problema, utvrđivanje činjenica vezanih za ostvarivanja prava i izvršenja obaveza iz poreznopravnog odnosa primjenom osnovnih principa, metoda utvrđivanja porezne sposobnosti, obradom informacija i podataka, te normi poreznog prava; c) kompetencije: imati kapacitet da pronalazi rješenja poreznih pitanja i izvršava jednostavnije zadatke vezane za primjenu normi poreznog prava uz neposredni nadzor stručnih osoba (studije slučaja - simuliranje suđenja - donošenje odluka i rješenja - analiza); imati kapacitet da obavlja zadatke izrade općih akata u postupku oporezivanja uz usmjeravanje i vlastito prilagođavanje. moći da preuzme ograničenu odgovornost za izvršenje jednostavnih ili složenijih zadataka na rješavanju poreznih pitanja za vlastito učenje;




Usmeno i pismeno





1,5 50%

UKUPNO: 3 100%



Dautbašić Ismet: Finansije i finanasijsko pravo, VII - izdanje, Magistrat, Sarajevo, 2004.

Anđelković Mileva: Poreska administracija i poreski obveznici : između odnosa kažnjavanja i saradnje, U: Pravni život, God. 62, knj. 565, br. 11 (2013), str. 89-100.

Anđelković Mileva, Dimitrijević Marina: Poreska administracija pred savremenim društvenim izazovima,U: Teme, God. 37, br. 4 (2013), str. 1763-1778.

Anđelković Mileva: Poresko savetovanje u funkciji izvršavanja poreskih obaveza, U: Pristup pravosuđu - instrumenti za implementaciju evropskih standarda u pravni sistem Republike Srbije, Knj. 4, Niš : Pravni fakultet, Centar za publikacije, 2008., Str. 99-107.

Anđelković Mileva: Modifikacije poreske procedure, U: Pristup pravosuđu - instrumenti za implementaciju evropskih standarda u pravni sistem Republike Srbije. Knj. 3, Niš : Pravni fakultet, Centar za publikacije, 2009., Str. 289-300.

Zakon o upravi za indirektno oporezivanje („Službeni glasnik BiH“, broj 89/05 )

Zakon o postupku indirektnog oporezivanja („Službeni glasnik BiH“, broj 89/05, 100/13)

Zakon o postupku prinudne naplate indirektnih poreza („Službeni glasnik BiH“, broj 89/05 i 62/11)

Zakon o carinskim prekršajima („Službeni glasnik BiH“, broj 88/05 )

Zakon o Poreznoj upravi Federacije BiH, („Službene novine Federacije BiH“, broj 33/02; 28/04; 57/09; 40/10; 27/12; 07/13; 71/14; 91/15)

Zakon o prekršajima, („Službene novine F BiH“, broj 63/14, 81/15) Dopunska - pozitivnopravni propisi (zakoni: o upravnom postupku, o upravnom sporu, o prekršajima, krivični zakoni, zakoni o

krivičnom postupku itd.)


Kontakt sa odgovornim akademskim osobljem omogućen svim studentima putem elektronske pošte, usmeno u predviđenim terminima konsultacija, te na časovima nastave (predavanja, vježbe). Na početku semestra studenti se već na prvom času upoznaju sa načinima izvođenja nastave i vježbi, studentske prakse, te imaju mogućnost odabrati teme za izrade eseja i dobiti uputstvo za izradu istih. Studenti putem popunjavanja anketnog obrasca participiraju u evaluaciji nastavnih aktivnosti i iznose mišljenje o kvaliteti nastavnog procesa. Kontakt sa bivšim studentima I ciklusa studija, i razmjena informacija i mišljenja radi ocjene korisnosti izučavanog predmeta Porezna administracija i porezni postupak u njihovom radu u praksi i mogućnostima daljeg poboljšavanja nastavnog procesa.

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravna klinika iz finansijskog prava IUR 1147i



I IV VIII 3

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Finansijsko pravo U relizaciji nastave 50% učestvuju stručnjaci iz prakse.



Predavanja (P) Vježbe (V) Seminar (S)

Studentska praksa ( SP)

2


30



Cilj predmeta je da se kod studenta razviju i afirmiraju praktične vještine u primjeni finansijskopravnih i poreznopravih normi upoznavanjem sa postupkom razreza i naplate poreza, kontrole naplate, prinudne naplate, te kroz analizu konkretnih slučajeva, te drugostepenog postupka u finansijskim i poreznim predmetima, kao i predmeta upravnog spora. Prekršajni postupak u predmetima poreznih i carinskih prekršaja, krivična djela iz oblasti poreza i carina kršenja će biti obrađeni kroz primjere iz prakse i učešće sudija kao gostujućih predavača. Analiza i primjena odredaba finansijskog zakonodavstva, kroz primjere iz prakse organa porezne administracije i sudske prakse, te simuliranje situacija i okolnosti za rješavanje pravnih

pitanja u okviru konkretnog finansijskog predmeta, vršit će se u svrhu osposobljavanja i pripreme studenata da samostalno obavljaju praktične poslove i zadatke u (pri)pravničkoj praksi. Očekuje se da studenti pod rukovodstvom stručnjaka iz prakse i odgovornih nastavnika steknu praktična znanja i vještine u radu na predmetima u pozitivnom finansijskom pravu. Na ovaj način student se osposobljava za rješavanje otvorenih pitanja, problema i dilema koji se javljaju u praktičnom radu u ostvarivanju prava i izvršenju obaveza iz finansijskopravnih odnosa. Cilj predmeta je sticanje praktičnog znanja iz oblasti finansijskog prava, prava i obaveza proisteklih iz primjene pojedinih fiskalnih i nefiskalnih prihoda, te zaštite fiskusa, kao i zaštite prava poreznih obveznika. Studentska praksa na prekršajnim, upravnim i krivičnim odjeljenjima sudova, prisustva suđenjima, analiza presuda na časovima nastave i simuliranje suđenja uz eventualno učešće sudija i advokata. Ishod učenja treba da rezultira stečenim temeljnim znanjem i pripremljenošću studenata za budući praktičan rad u organima javne uprave i pravosuđa, privatnoj praksi, te drugim institucijama i organizacijama na poslovima koji zahtijevaju poznavanje ove nastavno-naučne discipline.



1. Postupak oporezivanja i donošenje rješenja o razrezu i naplati poreza

2. Postupak po žalbi na prvostepeno rješenje o razrezu poreza 3. Upravni spor u predmetima materijalnog finansijskog prava 4. Postupak pokretanja i utvrđivanja prekršajne odgovornosti

poreznih obveznika 5. Postupak po žalbi na odluke/rješenja o poreznom i carinskom

prekršaju 6. Postupak utvrđivanja krivične i materijalne odgovornosti za

počinjene finansijske delikte - krivična djela po Krivičnom zakonu, koji su nastali kršenjem odredaba:

a. Zakona o Porezu na dodatnu vrijednost, Zakona o carinskoj politici, Zakona o carinskoj tarifi, Zakona o akcizama, Zakona o postupku indirektnog oporezivanja i drugih pozitivnopravnih propisa iz oblasti indirektnog oporezivanja

b. Zakona o porezu na dohodak, Zakona o porezu na dobit, Zakona o doprinosima za socijalno osiguranje, Zakona o porezu na imovinu, Zakona o fiskalnim sistemima, Zakona o poreznoj upravi, i drugih pozitivnopravnih propisa iz oblasti direktnih poreza

7. Praksa sudova u postupanju u finansijskopravnim predmetima Analiza slučaja ostvarivanja prava iz poreznopravnog odnosa Analiza slučaja izvršenja naplate poreznog duga Analiza slučaja - I i II stepene odluke sudova o utvrđenom prekršaju poreznih i carinskih obveznika

8. Pismena izrada akata, rješenja i odluka u postupku


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će: a) znanje: na razini činjenica: posjedovati značajno znanje, teoretsko i praktično, vezano za činjenice u finansijskopravnom odnosu, prava i obaveze iz finansijskopravnog odnosa, postupke po kojima se vrši prikupljanje javnih prihoda, prinudna naplata i utvrđuje prekršajna i krivična odgovornost obveznika za kršenje finansijskopravnih normi.. Na razini razumijevanja: imati kapacitet da analizira karakteristike pojedinih poreza, taksa doprinosa, njihov značaj i uticaj na funkcioniranje javnog sektora, zatim da analizira bitne elemente iz finansijskopravnih odnosa (način i vrijeme nastanka obaveze i njenog ispunjenja, način i uvjeti umanjenja fiskalnog tereta, zaštita fiskusa i zaštita obveznika) i primjenu materijalnog i formalnog finansijskog prava; b) vještine: posjeduje konkretna logična razmišljanja i kreativna i jednostavna apstraktna razmišljanja potrebna za primjenu finansijskopravnih propisa, te sposobnost izvođenja zadataka i rješavanja finansijskopravnih problema, ostvarivanja prava i izvršenja obaveza iz finansijskopravnog odnosa primjenom osnovnih metoda, principa, informacija i podataka, te normi finansijskog prava; c) kompetencije: imati kapacitet da pronalazi rješenja i izvršava jednostavnije zadatke vezane za primjenu normi finansijskog prava uz neposredni nadzor stručnih osoba (studije slučaja - simuliranje suđenja -donošenje odluka-analiza); moći da preuzme ograničenu odgovornost za izvršenje jednostavnih ili složenijih zadataka za vlastito učenje; imati kapacitet da obavlja zadatke izrade općih akata uz usmjeravanje i vlastito prilagođavanje.




Usmeno i pismeno





1,5 50%

UKUPNO: 3 100%


Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna - Dautbašić Ismet: Finansije i finanasijsko pravo, VII - izdanje, Magistrat, Sarajevo, 2004.

Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja („Službeni glasnik BiH“, broj 44/03, 52/04, 34/07, 49/09, 32/13) Zakon o upravi za indirektno oporezivanje („Službeni glasnik BiH“, broj 89/05 ) Zakon o postupku indirektnog oporezivanja („Službeni glasnik BiH“, broj 89/05, 100/13) Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda („Službeni glasnik BiH“, broj 55/04, 34/07, 49/09) Zakon o postupku prinudne naplate indirektnih poreza („Službeni glasnik BiH“, broj 89/05 i 62/11) Zakon o carinskoj politici („Službeni glasnik BiH“, broj 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11) - 58/15 nije još u primjeni Zakon o carinskoj tarifi („Službeni glasnik BiH“, broj 58/12) Zakon o carinskim prekršajima („Službeni glasnik BiH“, broj 88/05 ) Zakon o porezu na dodanu vrijednost („Službeni glasnik BiH“, broj 09/05, 35/05, 100/08) Zakon o akcizama, („Službeni glasnik BiH“, broj 49/09, 49/14, 60/14 ) Zakon o Poreznoj upravi Federacije BiH, („Službene novine Federacije BiH“, broj 33/02; 28/04; 57/09; 40/10; 27/12; 07/13; 71/14; 91/15) Zakon o porezu na dobit, („Službene novine Federacije BiH“, broj 15/16) Zakon o porezu na dohodak, („Službene novine Federacije BiH“, broj 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13) Zakon o doprinosima FBiH, („Službene novine Federacije BiH“, broj 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15) Zakon o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, („Službene novine FBiH“, broj 42/09, 109/12, 86/15 i 30/16) Dopunska - pozitivnopravni propisi (zakoni: o upravnom postupku, o upravnom sporu, o prekršajima, krivični zakoni, zakoni o krivičnom postupku itd.)


Kontakt sa odgovornim akademskim osobljem omogućen svim studentima putem elektronske pošte, usmeno u predviđenim terminima konsultacija, te na časovima nastave (predavanja, vježbe). Na početku semestra studenti se već na prvom času upoznaju sa načinima izvođenja nastave i vježbi, studentske prakse, te imaju mogućnost odabrati teme za izrade eseja i dobiti uputstvo za izradu istih. Studenti putem popunjavanja anketnog obrasca participiraju u evaluaciji nastavnih aktivnosti i iznose mišljenje o kvaliteti nastavnog procesa. Kontakt sa bivšim studentima I ciklusa studija, i razmjena informacija i mišljenja radi ocjene korisnosti izučavanog predmeta Pravna klinika iz finansijskog prava u njihovom radu u praksi i mogućnostima daljeg poboljšavanja nastavnog procesa.

Pravni fakultet UniverzitetauSarajevu – Katedra za pravnu historiju i komparativno pravo


Historija evropskog prava o religiji IUR 1415i



I IV VIII 3





2


30

Preduvjeti za upis



Ciljevi ovog predmeta su:

1. Da upozna studente sa modalitetima uređenja odnosa religijskog i političkog autoriteta u Evropi kroz historiju do savremenog doba

2. Da izvrši organizacionu i institucionalnu analizu evropskih nacionalnih sistema o religiji i njihove implikacije za evropski integracioni proces

3. Da pruži studentima dublji uvid u odnose religije i prava u evropskim zemljama kroz historiju, putem komparacije različitih sistema

4. Da ukaže na značaj koje ima religijsko naslijeđe u Evropi Okvirni sadržaj predmeta

Sadržaj predmeta:

1. Odnos države, prava i religije u evropskoj historiji 1. Sistem državne religije (razmatranje pojedinih slučajeva) 2. Sistem priznatih vjerskih zajednica (razmatranje pojedinih

slučajeva) 3. Sistem odvajanja (razmatranje pojedinih slučajeva) 4. Vjerska prava i slobode u evropskim zemljama 5. Evropsko zakonodavstvo o religiji 6. Evropska sudska praksa koja se tiče vjerskih prava i sloboda



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: Na razini činjenica definirati i objasniti odnos između prava i religije u Evropi kroz historiju Na razini razumijevanja shvatiti odnos između prava i religije u Evropi u historijskoj i komparativnoj perspektivi b) vještine:

Pravna analiza i istraživanje Pismena i usmena prezentacija rezultata c) kompetencije: Profesionalne vještine potrebne za kompetentnu i etičku participaciju kao član pravničke profesije

Način izvođenja nastave Nastava se izvodi putem predavanja stručnjaka iz prakse kao što su saradnici Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju/Ureda za demokratske institucije i ljudska prava, Međureligijskog vijeća, advokata koji su zastupali stranke u pitanjima slobode religije u nacionalnim i međunarodnim sudovima, prezentacija, diskusije, izrade samostalnih istraživačkih radova – eseja, rješavanje zadataka i praktičnih slučajeva u svrhu sistematizacije gradiva, konsultacija itd.




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni



0,3 10%


Ukupno 3 100%

Parcijalni ispit je pismeni oblik provjeravanja znanja u okviru kojeg se provjerava usvojenost nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) koji uključuje Odnos države, prava i religije u evropskoj historiji, Sistem državne religije, Sistem priznatih vjerskih zajednica i Sistem odvajanja. Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analiza nekog pitanja iz odnosa prava i religije u Evropi, koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit podrazumijeva provjeru znanja (usmena ili pismena) usvojenosti nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) iz sljedećih oblasti: Vjerska prava i slobode u evropskim zemljama, Evropsko zakonodavstvo o religiji i Evropska sudska praksa koja se tiče vjerskih prava i sloboda. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a) Prvi parcijalni ispit - od 0 do 40 bodova (uslov za pristupanje završnom ispitu je minimalno 21 bod), b) Samostalni istraživački rad - esej - od 0 do 10 bodova, c) Završni ispit - od 0 do 50 bodova. Za vanredne i DL studente utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vežu se za sljedeću distribuciju bodova: a) Prvi parcijalni ispit - od 0 do 50 bodova (uslov za pristupanje završnom ispitu je minimalno 30 bodova), b) Završni ispit - od 0

do 50 bodova (uslov za formiranje konačne ocjene je minimalno 25 bodova). Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web-stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: 1. L. Bloß, „European Law of Religion – organizational and institutional analysis of national systems and their implications for the future European Integration Process“ (Jean Monnet Working Paper 13/03), New York School of Law, 2003. 2. P. Cane, C. Evans, Law and Religion in Theoretical and Historical Context, Cambridge University Press, 2008, (odlomak). 3. S. Ferrari, et al., Law and Religion in Post-communist Europe, Peters, 2003, (odlomak). 4. Bottoni, R. et al., Religious Rules, State Law, and Normative Pluralism: A Comparative Overview, Springer 2016, (odlomak). Dopunska: 1. C. Ando, J. Rüpke, Religion and Law in Classical and Christian Rome, Franz Steiner Verlag, 2006. 2. L. Stan, L. Turcescu, Church, State, and Democracy in Expanding Europe, Oxford University Pres, 2011. 3. N. Doe, Law and Religion in Europe: A Comparative Introduction, Oxford University Pres, 2011.





Komparativni studij genocida IUR 1413i







2


30

Preduvjeti za upis



Upoznavanje studenata sa konceptualizacijom, historijom, okolnostima kao i posljedicama fenomena genocida. Prepoznavanje različitih pojavnih formi sa naglaskom na moderno doba. Razvijanje sposobnosti kandidata za suočavanje sa ovim fenomenom bez zapadanja u simplificirana objašnjenja kao i solucije bazirane na mržnji. Razvijanje kritičke historijske svijesti i daljem uvažavanju različitosti i kompleksnosti ljudskog iskustva kroz historiju.


Definisanje genocida i poteškoće koje se javljaju Kako izučavati genocid: makro i mikro plan-komparacija Genocid u XX vijeku Motivi Savremene posljedice Praktični dio rada kandidata odnosi se na pretraživanje digitalne

baze sudskih presuda domaćih i medjunarodnih sudova Analiza ključnih presuda.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definirati, opisati, označiti i prepoznati genocid. Na razini razumijevanja: shvatiti posljedice genocida b) vještine: sposobnost pretraživanja i analize sudskih presuda. c) kompetencije: profesionalne vještine potrebne za kompetentnu i etičku participaciju kao član pravničke profesije.

Način izvođenja nastave Predavanja, eseji, konsultacije i praktični dio koji se odnosi na pretraživanje sudskih odluka.



Opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni



Izrada eseja 0,75 30%

Završna evaluacija znanja- usmeno

1,5 50%

Ukupno 3 100%

Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura


1. Samantha Power, Slučaj Bosne i Hercegovine - objavljeno u knjizi S. Power A problem from Hell-America and the age of Genocid – Chapter 9.

2. Samantha Power- Slučaj Ruanda – objavljeno i knjizi S. Power A problem from hell- Chapter 10.

3. Gregory H. Stanton, Osam faza genocida. Rad je objavljen u ediciji Studij genocida - Hrestomatija (Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2016), str. 4-8..

4. Marko Atitila Hoare, Šta nam govore brojke bosanskih žrtava. Rad je obavljen u ediciji Genocid-Hrestomatija str. 193-198..

5. Bernard Bruneateau: Ekstremni genocid: uništenje evropskih židova. Rad je objavljen u Hrestomatiji str. 32-52.

6. B. Bruneateau, Kako promišljati genocid, Hrestomatija, str. 9-18. 7. Yehuda Bauer, Šta je bio Holokaust?. Rad je obajavljen u Holokaust

u zemljama Višegradske grupe –komparativni pregled (Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2017), str. 9-20.

8. Konvencija o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida Dopunska:

1. Ehlimana Memišević, Krivičnopravna zabrana poricanja genocida - Dozvoljeno ograničavanje slobode izražavanja, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LVII(2015), str. 143-163.

2. Primo Levi, Zar je to čovjek (Paideia, Beograd, 2005). 3. Jan. T. Gross, Neighbors-The Destruction of the Jewich

Communitiy in Jedwabne, Poland (Princeton University Press, 2001).


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovrnima putem e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.



Arhivsko istraživanje pravnih izvora IUR 1414i







2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis u VIII semestar/četvrtu godinu studija.


Arhivska građa služi kao izvor za rekonstrukciju historijskih događaja. Međutim, ponekad ta ista građa može da služi kao izvor za iznošenje pravne argumentacije ili kao dokazni materijal za utvrđivanje relevatnih pravnih činjenica koje su predmet političkih diskusija, pravno-ekspertskih studija ili sudskih sporova. Utvrđivanje međunarodnih granica, državni i pravni kontinuitet, vlasničkopravni i stvarnopravni odnosi i arhivirane sudske odluke samo su neke od relevantnih dodirih tačaka između pravne prakse i arhivistike. Pravnik treba da razumije vrijednost arhivske građe, da zna koju vrstu građe i izvore može da pronađe u pojedinim arhivima i kako tu građu i izvore može i treba da koristi. Predmetom Arhivsko istraživanje pravnih izvora nudi se zainteresiranim studentima usvanje neophodnih znanja, vještina i kompetencija vezane za korištenje arhivske građe u svrhu istraživanja u pravnim naukama i obavljanje poslova u pravnoj praksi.


- Uvod 1: Pojam arhiva i arhivske građe. Arhivistika kao pomoćna historijska nauka

- Uvod 2: Arhivski fondovi i zbirke. Spoljno i unutrašnje uređenje arhiva, sistemi sređivanja arhivske građe

- Upoznavanje studenata sa arhivima u Bosni i Hercegovini od posebnog značaja za pravnu nauku i praksu

- Upoznavanje studenata sa arhivima u inostranstvu od posebnog značaja za pravnu nauku i praksu

- Praktično istraživanje: međunarodni, ustavni i politički dokumenti u arhivima

- Praktično istraživanje: defteri, tapije i zemljišne knjige u arhivima

- Praktično istraživanje: sudske odluke u arhivima - Praktično istraživanje: pravno relevantna arhivska građa ratnog

perioda (1992-1995.) U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na

predmetu. Ishodi učenja na razini predmeta


- razumjeti mjesto i ulogu koju arhivske ustanove imaju za pravnu nauku i praksu;

- razumjeti način rada arhivskih ustanova; - dobiti uvid u fondove i zbirke relevantne za pravnu nauku i

praksu. b) vještine:

- biti u stanju da pretražuju arhivske izvore u svrhu istraživanja u oblasti pravnih nauka;

- biti u stanju da koristi arhivsku građu u okviru raznih poslova iz pravne struke c) kompetencije:

- biti osposobljen da koristi arhivsku građu u pravnoj praksi (pisanje pravnih mišljenja/elaborata o određenim pravnim pitanjima koja imaju šire historijske konotacije);

Način izvođenja nastave Nastavni proces realizira se u okviru studentske prakse u arhivima, konsultativne nastave, uz uvodnu nastavu i konsultacije sa nastavnim osobljem i stručnjacima iz odabranih ustanova.




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

Semestralni zadatak 1,5 50%


Ukupno 3 100%

Način oblikovanja konačne ocjene: U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata: semestralni zadatak i završni ispit.

- Semestralni zadatak (50 bodova) sastoji se od pronalaženja određenog pravnog izvora (arhivskog dokumenta) u arhivima u BiH.

- Završni ispit (50 bodova) piše se u formi pravnog mišljenja o određenom pitanju, korištenjem prethodno istraženog, pronađenog i proučenog arhivskog materijala. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije oba oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova semestralnog zadatka i završnog ispita. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U

indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura


- Azem Kožar, Arhivistika u teoriji i praksi, Tuzla, 2016. - Izabrani tekstovi i materijali za vježbe koji se studentima

postavljaju na web-stranicu Pravnog fakulteta. Dopunska:

- Mustafa Imamović, Bilješke o razvitku i metodu historijsko-pravne nauke, Sarajevo, 2008.

- Priručnik za arhiviste, Zagreb 1977. Dopunska literatura se aktualizira i dopunjava po potrebi svake akademske godine.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave dobijaju se putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.



Rimsko pravo u modernoj sudskoj praksi IUR 244i



I IV VIII 3





2


30

Preduvjeti za upis


Opis predmeta

Moderna sudska praksa obiluje primjerima u kojima sudske instance posežu za očuvanim pravnim maksimama iz vremena predkodifikacijskog ius communea. To nam pokazuje da su te maksime postale sastavnim dijelom pravnih uređenja država članica Europske unije. Pravnici u cijelom svijetu upotrebljavaju

Cilj predmeta

stare latinske pravne izreke radi boljeg međusobnog sporazumijevanja, kao i za legitimiranje svojih pravnih rješenja. One se poimaju kao opći fundament modernog europskog privatnog prava. Proučavanjem rimskih pravnih maksima i njihove primjene u modernoj sudskoj praksi doprinosi se izgradnji nadnacionalnog – evropskog pravnika.


- Rimsko pravo kao osnova europske pravne kulture - Rimske pravne maksime - Metodologija istraživanja rimskih maksima u modernoj sudskoj

praksi - Rimsko pravo u praksi Europskog suda - Rimsko pravo u praksi Europskog suda za ljudska prava - Rimsko pravo u praksi Ustavnog suda Bosne i Hercegovine




1. Reproducirati najznačajnije rimske pravne maksime b) vještine:

1. Pretraživati modernu sudsku praksu Europskog suda, Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH

2. Primijeniti u pravničkom izražavanju najznačajnije rimske pravne maksime c) kompetencije:

1. Prepoznati rimsko pravo kao sredstvo za harmonizaciju prava EU

2. Vrednovati značaj rimske pravne kulture za modernu sudsku praksu

Način izvođenja nastave Nastava se izvodi kroz predavanja (ex chathedra), prezentacije, diskusije, izrade samostalnih istraživačkih radova – eseja, vježbi u svrhu metodoloških priprema pretraživanja moderne sudske prakse, konsultacija, itd.




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

Samostalni istraživački rad – analiza primjene rimskog prava u modernoj sudskoj praksi

1,5 50%


Ukupno 3 100%

Samostalni istraživački rad predstavlja analizu primjene rimskog prava u modernoj sudskoj praksi. Uključuje pretraživanje moderne sudske prakse te obradu primijenjene rimske maksime. Završni ispit predstavlja pismenu provjeru znanja u okviru kojeg se provjerava usvojenost nastavnog sadržaja (znanja na razini

činjenica i razumijevanja) i to iz segmenta prepoznavanja rimskog prava kao osnova evropske pravne kulture te poznavanja odabranih rimskih pravnih maksima. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a) Samostalni istraživački rad - od 0 do 50 bodova, b) Završni ispit - od 0 do 50 bodova. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura


1. M. Petrak, Traditio iuridica, vol. I., Regulae Iuris, Novi informator, Zagreb, 2010.

2. Z. Lučić, Osnove evropskog privatnog prava, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2017.

3. M. Sič, Trajne vrednosti rimskog prava, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 43(3-4), 383-401.

4. Popis odabranih rimskih pravnih regula Dopunska:

1. Ilija Vulić, Osnove latinskog jezika za pravnike, Magistrat, Sarajevo, 2004.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila te usmeno u terminima konzultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute i metodološke naznake o pisanju samostalnih istraživačkih radova (eseja), a teme eseja su studentima dostupne na početku semestra. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave iskazuje se putem anketa koje se provode tijekom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije se vrše i sa studentima koji su završili I ciklus studija, gdje se razgovara o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Sudstvo za maloljetnike IUR 5420i







2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis: IV godinu studija VIII semestar


Studenti se upoznaju sa ključnim pojmovima sudstva za maloljetnike, međunarodnim standardima iz oblasti maloljetničkog prestupništva, ključnim pojmovima iz restorativne pravde, kao specifičnog oblika reakcije na vršenje krivičnih djela i pomirenja između učinioca i žrtve krivičnog djela. Cilj je da studenti steknu osnovna znanja o općim principima i institutima sudstva za maloljetnike.


1. Osnovne karakteristike i pojam sudstva za maloljetnike realizira se u dvije sedmice nastave 2. Restorativna pravda – odgovor na maloljetničko prestupništvo realizira se u tri sedmice nastave 3. Alternativne mjere i alternativne sankcije prema maloljetnicima realizira se u tri sedmice nastave 4. Pokretanje i vođenje postupka prema maloljetnicima i njihov položaj kao žrtava krivičnih djela realizira se u jedno tri sedmice nastave 5. Oblici i načini postupanja subjekata u postupku izvršenja krivičnih i alternativnih sankcija realizira se u jedno tri sedmice nastave



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definisati sudstvo za maloljetnike; razumjeti koncept Restorativne pravde i pojam i značaj alternativnih mjera i alternativnih sankcija; analizirati procesna pravila o zaštiti djece i maloljetnika u krivičnom postupku kao učinilaca i kao žrtava krivični djela te spoznati ulogu i značaj subjekata u procesu izršenja krivičnih i alternativnih sankcija. Na razini razumijevanja: sticanje opštih i specifičnih znanja i vještina u vezi sa sudstvom za maloljetnike; b) vještine: analiza materijalnog, procesnog i izvršnog krivičnog zakonodavstva o specifičnom položaju djeteta i maloljetnika kao učinioca i kao žrtave krivičnih djela; c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru krivičnog pravosuđa, posebno sudstva za maloljetnike, kao i u nadležnim tijelima koja se bave zaštitom djece i maloljetnika u krivičnom postupku.

Način izvođenja nastave Predavanja, eseji i konsultacije




Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1. Esej 1 30% 2. Završni ispit 2 70% Ukupno 3 100%

Esej je kraća analiza određenog pravnog pitanja, na osnovu literature i pravnih izvora. Završna evaluacija znanja/završni ispit je pismeni ili usmeni način način provjeravanja znanja. Student mora pokazati da zna: ključne pojmove i subjekte sudstva za maloljetnike, međunarodne izvore a posebno koncept Restorativne pravde, pojam, ulogu i značaj krivičnih, alternativnih sankcija i alternativnih mjera i njihovu primjenu i izvršenje, te osnovna znanja o krivičnom postupaku prema maloljetnicima kao učiniocima i žrtvama krivičnih djela. U oblikovanju konacne ocjene uzimaju se u obzri utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata, kroz sljedeću distribuciju bodova. Esej, ocjena/bodovi: 10=30, 9=25, 8=20, 7=15, 6=10. Završna evaluacija znanja/završni ispit: 10 =70; 9=65; 8=60; 7=55; 6=50. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: 10 (A) - 95-100; 9 (B) - 85-94; 8 (C) - 75-84; 7 (D) - 65-74; 6 (E) - 55-64; 5 (F, FX) - 0- 54.


Literatura

polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna

- Sijerčić-Čolić, H.: Krivično procesno pravo. Knjiga II: Tok redovnog krivičnog postupka i posebni postupci. Četvrto izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Sarajevo, 2017. (odabrana poglavlja)

- Sijerčić-Čolić, H Vranj, V. Uvod u penologiju i izvršno krivično pravo BiH, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2011. (odabrana poglavlja)

- Petrović, B., Jovašević, D., Ferhatović, A. (2015). Krivično pravo I (Uvod u krivično pravo, krivično djelo, krivnja). Sarajevo: Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu. (odabrana poglavlja)

- Vranj, V. Alternativne mjere i sankcije u krivičnom zakonodavstvu BiH, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2009.

- Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku "Službene novine Federacije BiH", br. 7/14. Dopunska - Tomić, Z. Krivično pravo I. Sarajevo: Pravni fakultet, Univerziteta u Sarajevu 2008.

- Sijerčić-Čolić, H.: Sudstvo za maloljetnike kao ključni element nacionalne politike ljudskih prava i restorativna pravda za maloljetnike – savremena kretanja u maloljetničkoj delinkvenciji i sudstvu za maloljetnike u Bosni i Hercegovini. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevo. Sarajevo, 2010, god. LIII, str. 351–379

- Kosović Jasmina:“ Zakoni o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku-aspekt restorativne pravde“ Zbornik radova, Međunarodna naucno-stručna konferencija „Izgradnja modernog pravnog sistema“ http://ssrc.ibu.edu.ba/bs/publikacije/zbornici-sa-konferencija.html

- Vedad Gurda:“ Novine u oblasti alternativnih mjera i sankcija u maloljetničkom krivičnom pravu u Bosni i Hercegovini“ Zbornik radova, Međunarodna naucno-stručna konferencija „Izgradnja modernog pravnog sistema“ http://ssrc.ibu.edu.ba/bs/publikacije/zbornici-sa-konferencija.html



http://ssrc.ibu.edu.ba/bs/publikacije/zbornici-sa-konferencija.html





Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Viktimologija IUR 528i







2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis IV godine studija/VIII semestra; uvjete za koliziju na IV godini studija prava


Cilj predmeta je da se studenti upoznaju sa pojmom i predmetom viktimologije kao nove društvene nauke sa humanističkom orijentacijom ka žrtvi krivičnog djela, sa njenim ciljevima i zadacima, sa pojedinim tipovima žrtve, njihovoj ulozi i rizicima, te o njihovom položaju i pravima u našem pravnom sistemu.


16. Viktimologija (pojam, predmet, zadaci i ciljevi); 17. Prava žrtve (aktivnosti svjetskog viktimološkog društva, položaj

žrtve u našem pravu, žrtva krivičnog djela kod nas); 18. Žrtve zločina (žrtve nasilja, međunarodnog terorizma, ubistva,

seksualnog nasilja, nasilja u obitelji, stradanje i zaštita djece i omladine, stradanje na radu i u čovjekovoj okolini);

19. Žrtve rata (genocid i ratni zločini, zločini protiv čovječnosti, zaštita žrtava rata u međunarodnom humanitarnom pravu);

20. Prevencija stradanja i zaštita žrtava (sprečavanje stradanja ljudi, socijalna zaštita žrtava, zloupotrebe starih osoba).


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: studenti stiču elementarna znanja o žrtvi krivičnog djela i njenom položaju. Na razini razumijevanja: uočiti mjesto, značaj i ulogu viktimologije kao nauke; b) vještine: otkrivanje viktimogenih uzroka, istraživanje rizika žrtava, ispitivanje i dokazivanje viktimogene predispozicije, prevencija postajanja žrtvom, restitucija posljedica kriminogeno/viktimogenih akata; c) kompetencije: osposobljavaju se za bolje razumijevanje pojmovima koji su nesumnjivo korisni za rad u pravosudnim organima.




Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni


1,5 50 %


1,5 50 %

Ukupno 3 100 % Provjera znanja u toku semestra – parcijalni ispit je pismeni ili usmeni način provjeravanja znanja. Student treba pokazati znanje o osnovnim pojmovima viktimologije. Distribucija bodova (bodovi/ocjena): 40-10; 38-9; 36-8; 34-7; 30-6; 29-5. Završna evaluacija znanja/završni ispit je pismeni ili usmeni način provjeravanja znanja. Student treba pokazati znanje za izabrane viktimološke teme i restorativnu pravdu. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata, kroz distribuciju bodova gore naznačenu. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: 10 (A) - 95-100; 9 (B) - 85-94; 8 (C) - 75-84; 7 (D) - 65-74; 6 (E) - 55-64; 5 (F, FX) - 0- 54. Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij.

Literatura


12. Ramljak, A., Simović, N.M. (2011). Viktimologija, Treće izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Pravni fakulteta Univerziteta u Bihaću.

13. Ramljak, A., Petrović, B. (2005). Viktimološki pojmovnik. Sarajevo: Udruženje diplomiranih kriminalista. Dopunska

18. Ignjatović, Đ., Simeunović-Patić, B. (2011). Viktimologija. Beograd: Pravni fakultet.

19. Ramljak, A., Halilović, H. (2004). Viktimologija. Sarajevo: Fakultet kriminalističkih nauka.

20. Šeparović, Z. (1987). Viktimologija (studije o žrtvama), Drugo izmijenjeno i prošireno izdanje. Beograd – Zagreb.



3. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJSKOG PROGRAMA

3.1. Mjesto izvođenja studijskog programa

Zgrada Fakulteta Lokacija Obala Kulina bana 7, Centar Sarajevo, 71000 Sarajevo, Bosna i

Hercegovina Godina izgradnje 1923. godine Ukupna površina u m2 4368 m2

3.2. Popis nastavnika i saradnika po predmetima studijskog programaprof

Predmet Šifra Nastavnici i saradnici

Ekonomske osnove države i prava

IUR 1611 Prof.dr Kanita Imamović-Čizmić/Doc.dr Amina Nikolajev

Historija države BiH IUR 114 Prof.dr Enes Durmišević Mr Mehmed Bećić

Komparativna pravna historija IUR 113 Prof.dr Fikret Karčić Prof. dr Edin Halapić Mr Ehlimana Memišević

Rimsko pravo I IUR 213 Prof.dr Zdravko Lučić Mirza Hebib, MA iur.

Uvod u nauku održavi i pravu IUR 311 Prof.dr Jasna Bakšić-Muftić; Doc.dr Midhat Izmirlija; mr Damir Banović Prof.dr Zdravko Grebo, profesor emeritus

Historija prava BiH IUR 115 Prof.dr Enes Durmišević Mr Mehmed Bećić

Moderne pravne kodifikacije IUR 124 Prof.dr Fikret Karčić Prof.dr Edin Halapić Mr Ehlimana Memišević

Rimsko pravo II IUR 214 Prof.dr Zdravko Lučić Mirza Hebib, MA iur.

Struktura prava IUR 312 Prof.dr Jasna Bakšić-Muftić; Doc.dr Midhat Izmirlija; mr Damir Banović Prof.dr Zdravko Grebo, profesor emeritus

Sociologija i pravo IUR 1414 Doc.dr Amila Ždralović

Krivično pravo I IUR 521 Prof.dr. Borislav Petrović

Doc.dr. Amila Ferhatović

Pravo privrednog sistema IUR 1622 Prof.dr Kanita Imamović-Čizmić /Doc.dr Amina Nikolajev

Porodično pravo I IUR 922 Doc.dr. Džamna Vranić

Ustavno pravo I IUR 421 Doc.dr Lejla Balić

Uvod u građansko pravo IUR 621 Prof.dr. Meliha Povlakić Doc.dr. Darja Softić Kadenić, LL.M. (Graz) Viši Ass. Selma Mezetović Međić, MJur (Oxon)

Krivično pravo II IUR 522 Prof.dr. Borislav Petrović

Doc.dr. Amila Ferhatović

Nasljedno pravo IUR 623 Prof.dr. Meliha Povlakić Doc.dr. Darja Softić Kadenić, LL.M. (Graz) Viši asst. Selma Mezetović Međić, MJur (Oxon)

Porodično pravo II IUR 921 Doc.dr. Džamna Vranić

Stvarno pravo IUR 622 Prof.dr. Meliha Povlakić Doc.dr. Darja Softić Kadenić, LL.M. (Graz) Viši asst. Selma Mezetović Međić, MJur (Oxon)

Ustavno pravo II IUR 422 Doc.dr Lejla Balić

Pravna klinika iz ljudskih prava

IUR 4310i Prof.dr Jasna Bakšić-Muftić; Doc.dr Midhat Izmirlija; mr Damir Banović

Izborno pravo IUR 424i Doc.dr Lejla Balić

Sociologija politike IUR 1422i Doc.dr Amila Ždralović

Pravna informatika IUR 1722i akademsko osoblje Katedre

Uvod u internacionalizaciju prava

IUR 1023i Prof.dr Nežla Borić

Sociologija prava IUR 143

Doc.dr Amila Ždralović

Ekološko pravo IUR 1624i Prof.dr Kanita Imamović-Čizmić/Doc.dr Amina Nikolajev

Ekonomsko pravo IUR 1626i Prof.dr Kanita Imamović-Čizmić/Doc.dr Amina Nikolajev

Kriminologija IUR 527I Prof.dr. Borislav Petrović

Prof.dr Zvornimir Tomić, profesor emeritus

Doc.dr Amila Ferhatović

Medicinsko krivično pravo IUR 5212i Prof.dr Borislav Petrović


Lična prava IUR 6210i Doc.dr. iur. Iza Razija Mešević

Pravna klinika iz Porodičnog prava

IUR 924i

Doc.dr. Džamna Vranić

Pravna klinika iz stvarnog i zemljišno-knjižnog prava

IUR 629i Prof.dr. Meliha Povlakić Doc.dr. Darja Softić Kadenić, LL.M (Graz)

Viši ass. Selma Mezetović Međić, MJur (Oxon)

Razvoj zemljišne knjige u BiH IUR 126i Prof.dr Enes Durmišević Mr Mehmed Bećić

Pravničko govorništvo IUR 127i Prof.dr Zdravko Lučić Mirza Hebib, MA iur.

Sudovi: historijsko-pravna perspektiva

IUR 128i Prof.dr Fikret Karčić Mr Ehlimana Memišević

Angloameričko pravo: istraživanje izvora

IUR 129i Prof.dr Edin Halapić

Finansije i finansijsko pravo IUR 1131 Doc.dr Edina Sudžuka

Krivično procesno pravo I IUR 533 Prof.dr Hajrija Sijerčić-Čolić

Doc.dr Vildana Pleh

Međunarodno javno pravo I IUR 1031 Prof.dr Nežla Borić

Obligaciono pravo I IUR 634 Prof.dr. Abedin Bikić Doc.dr. Almedina Šabić Učanbarlić

Osnovi prava EU IUR 1532 Prof.dr Nežla Borić; Prof.dr Nevenko Misita, profesor emeritus

Radno pravo IUR 831 Prof.dr Jasminka Gradaščević-Sijerčić; Doc.dr Mehmed Hadžić

Krivično procesno pravo II IUR 534 Prof.dr Hajrija Sijerčić-Čolić

Doc.dr Vildana Pleh

Kriminalistika IUR 518 Prof.dr. Borislav Petrović


Međunarodno javno pravo II IUR 1032 Prof.dr Nežla Borić

Obligaciono pravo II IUR 635 Prof.dr. Abedin Bikić Doc.dr. Almedina Šabić Učanbarlić

Socijalno pravo IUR 832 Prof.dr Jasminka Gradaščević-Sijerčić; Doc.dr Mehmed Hadžić

Gender i pravo IUR 327i

Prof.dr Jasna Bakšić-Muftić; Doc.dr Midhat Izmirlija; mr Damir Banović

Nomotehnika IUR 338i Prof.dr Jasna Bakšić-Muftić; Doc.dr Midhat Izmirlija; mr Damir Banović

Kolektivno radno pravo IUR 844i Prof.dr Jasminka Gradaščević-Sijerčić; Doc.dr Mehmed Hadžić

Pravna klinika iz međunarodnog javnog prava

IUR 1034i Prof.dr Nežla Borić

Pravna klinika iz radnog prava IUR 833i Prof.dr Jasminka Gradaščević-Sijerčić; Doc.dr Mehmed Hadžić

Međunarodno krivično pravo IUR 536i Prof.dr Borislav Petrović

Prof.dr Zvonimir Tomić, profesor emeritus


Pravna klinika iz krivičnog IUR 5312i Prof.dr Hajrija Sijerčić-Čolić

procesnog prava Doc.dr Vildana Pleh

Sudska medicina IUR 529i Prof.dr Borislav Petrović


Osnovi evropskog privatnog prava

IUR 6316i Prof.dr Meliha Povlakić, Viši ass. Selma Mezetović Međić, MJur (Oxon)

Pravna klinika iz međunarodne prodaje robe i arbitražnog prava

IUR 6422i Prof.dr. Abedin Bikić Prof.dr. Meliha Povlakić

Pravna klinika iz obligacionog prava

IUR 6312i Prof.dr. Abedin Bikić Doc.dr. Almedina Šabić Učanbarlić

Osnove ekononomske analize prava

IUR 1631i Prof.dr Kanita Imamović-Čizmić/Doc.dr Amina Nikolajev

Pravo privrednog sistema EU IUR 1633i Prof.dr Kanita Imamović-Čizmić/Doc.dr Amina Nikolajev

Pravni transplanti IUR 1311i Prof.dr Enes Durmišević Mr Mehmed Bećić

Pravo, religija i nasilje: historijsko-pravna perspektiva


Egzegeza klasičnih pravnih tekstova

IUR 1312i Prof.dr Zdravko Lučić Mirza Hebib, MA iur.

Filozofija prava IUR 343 Prof.dr Jasna Bakšić-Muftić; Doc.dr Midhat Izmirlija; mr Damir Banović; Prof.dr Zdravko Grebo, profesor emeritus

Građansko procesno pravo I IUR 647 Prof.dr. Sanjin Omanović

Međunarodno privatno pravo I

IUR 741 Prof.dr. Edin Muminović - angažirani nastavnik

Osnovi prava intelektualnog vlasništva

IUR 646 Doc.dr. iur. Iza Razija Mešević

Pravo privrednih društava IUR 1341 Prof.dr. Zinka Grbo

Upravno pravo I IUR 1241 Prof.dr Enver Ajanović

Građansko procesno pravo II IUR 648 Prof.dr. Sanjin Omanović

Međunarodno privatno pravo II

IUR 742 Prof.dr. Edin Muminović - angažirani nastavnik

Poslovno pravo IUR 1342 Prof.dr. Zinka Grbo

Penologija IUR 545 Prof.dr Hajrija Sijerčić-Čolić

Doc.dr Vildana Pleh

Upravno pravo II IUR 1242 Prof.dr Enver Ajanović

Antidiskriminacijsko radno pravo

IUR 845i Prof.dr Jasminka Gradaščević-Sijerčić; Doc.dr Mehmed Hadžić

Posebno upravno pravo IUR 1245 i Prof.dr Enver Ajanović

Pravo manjina IUR 427i Prof.dr Jasna Bakšić-Muftić; Doc.dr Midhat

Izmirlija; mr Damir Banović

Sudski sistem EU IUR 1549i

Doc.dr Lejla Balić

Ustavno sudstvo IUR 425i Prof.dr Jasna Bakšić-Muftić; Doc.dr Midhat Izmirlija; mr Damir Banović

Autorsko pravo i srodna prava IUR 6314i Doc.dr. iur. Iza Razija Mešević

Notarsko pravo IUR 6416i Prof.dr Meliha Povlakić Doc.dr Darja Softić Kadenić, LL.M (Graz)

Pravo industrijskog vlasništva IUR 6315i Doc.dr. iur. Iza Razija Mešević

Pravo osiguranja kredita IUR 6419i Prof.dr Meliha Povlakić Doc.dr Darja Softić Kadenić, LL.M (Graz)

Privatno medicinsko pravo IUR 6463i Prof.dr Meliha Povlakić Viši ass. Selma Mezetović Međić, MJur (Oxon)

Pravo zaštite potrošača IUR 1334i Prof.dr Abedin Bikić i Doc.dr Almedina Šabić Učanbarlić

Umjetničko pravo IUR 6411i Doc.dr. iur. Iza Razija Mešević

Stečajno pravo IUR 6412i Prof.dr Zinka Grbo

Međunarodno finansijsko pravo

IUR 1142i Doc.dr Edina Sudžuka

Monetarno i bankarsko pravo IUR 1143i Doc.dr Edina Sudžuka

Osnove poreskog prava IUR 1145i Doc.dr Edina Sudžuka

Postupak naplate poreza IUR 1144i Doc.dr Edina Sudžuka

Pravna klinika iz finansijskog prava

IUR 1147i Doc.dr Edina Sudžuka

Historija evropskog prava o religiji


Komparativni studij genocida IUR 1413i Prof.dr Edin Halapić

Arhivsko istraživanje pravnih izvora

IUR 1414i Prof.dr Enes Durmišević Mr Mehmed Bećić

Rimsko pravo u modernoj sudskoj praksi

IUR 244i Prof.dr Zdravko Lučić Mirza Hebib, MA iur.

Sudstvo za maloljetnike IUR 5420i Doc.dr Vildana Pleh

Viktimologija IUR 528i Prof.dr Borislav Petrović

Prof.dr Zvonimir Tomić, profesor emeritus


3.4. Optimalan broj studenata

Optimalan broj studenata za upis na prvu godinu na ovom studijskom programu je: 150

redovnih; 100 redovno - samofinansirajućih; 100 vanrednih i 50 DL studenata.

3.5. Procjena troškova studija po studentu

Visina naknade za studiranje i cijene usluga koje se naplaćuju na Fakultetu zavise od statusa

studenata, od parametara tržišta visokoobrazovnih usluga i tržišta troškova u oblasti visokog

obrazovanja, te od posebnosti nekih kategorija studenata (Fakultet je obavezan osloboditi

plaćanja troškova školarine studente koji pripadaju utvrđenim kategorijama u skladu sa

Zakonom o visokom obrazovanju).

Visinu naknade za školarine kao i druge uplate koje nisu školarine, utvrđuje Vlada Kantona

Sarajevo na osnovu usaglašenog prijedloga Senata i Upravnog odbora Univerziteta. Troškove

studija (školarina) snose sami studenti koji se upišu kao: redovno - samofinansirajući, vanredni i

DL studenti, u iznosu koji utvrdi Vlada Kantona.

Vlada u skladu sa kriterijima utvrđenim Zakonom o visokom obrazovanju određuje broj

studenata koji se finasiraju iz Budžeta Kantona u okviru studijskog programa prvog ciklusa

studija. Vlada Kantona odobrava i broj studenata koji se sami finansiraju studij prvog ciklusa.-

Troškove studija koji nisu školarina, plaćaju svi upisani studenti u skladu sa Odlukom davanju

saglasnosti na visinu participacije cijena usluga, upisnina i drugih troškova studija Univerziteta u

Sarajevu,te fakulteta i akademija u njegovom sastavu.

3.6. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa

Očuvanje i podizanje kvalitete nastave i procjena uspješnosti izvedbe studijskog programa je

strateška vrijednost Fakulteta kao organizacione jedinice Univerziteta u Sarajevu. U tom cilju

Fakultet nastoji osnažiti i povećavati svoje resurse, stvarati razvojne planove na osnovu

pokazatelja u Evropskom prostoru visokog obrazovanja, važećih zakonskih propisa, preporuka

Agencije za nauku i visoko obrazovanje te preporuka i općih akata Univerziteta u Sarajevu.

Sistem praćenja kvalitete je formaliziran i vezuje se za: samovrednovanje i vanjsko vrednovanje.

1.Dokumentacija na kojoj se temelji sistem osiguranja kvalitete Fakulteta

Zakoni i drugi propisi o visokom obrazovanju, Statut Univerziteta u Sarajevu, Politika osiguranja kvaliteta Univerziteta i Fakulteta, Standardi i smjernice za unutrašnje osiguranje kvaliteta, tj. aktivnosti na osiguranju kvaliteta koje se poduzimaju unutar Univerziteta u Sarajevu i drugi akti Univerziteta i Fakulteta.

2.Opis postupaka kojima se vrednuje kvaliteta izvedbe studijskoga programa

Metod Analiza uspješnosti završavanja studija; Anketiranje studenata; Analiza kvalitete izvedbe predmeta, kvaliteta

rada nastavnika, organizacije i efikasnosti rada

nenastavnog osoblja; Praćenje ishoda nastavnog procesa:

vrednovanje studentskih postignuća na kraju obrazovnog ciklusa, provedba studentskih anketa, anketiranje diplomiranih studenata, anketiranje poslodavaca;

Statistika prolaznosti u više godine studija: odnos broja upisanih i broja diplomiranih, analiza prolaznosti na ispitima;

SWOT analiza

Način obrade rezultata i informiranja Statistika prolaznosti u više godine studija i prolaznosti po ispitima, izrada SWOT analize s ciljem utvrđivanja prednosti i slabosti izvedbe studijskog programa kao i mogućnosti i ograničenja u provođenju aktivnosti unaprjeđenja kvalitete provedbe studijskog programa.

Vremenski plan provedbe Semestralno, i svake svake 4 godine SWOT analiza

2.1.Vrjednovanje rada nastavnika i saradnika

Evaluacija nastave i akademskog osoblja od strane studenata u cilju dobijanja uvida u kvalitetu nastave i rada svakog pojedinog nastavnika i saradnika, a na temelju dobivenih ocjena određivanja mjera za unaprjeđenje i poboljšanje te kvalitete. Studentska evaluacija nastave i nastavnika provodi se kao anketa najmanje jednom godišnje ili po završetku semestra u skladu sa zakonom, Statutom Univerziteta i drugim općim aktima Univerziteta i Fakulteta.

2.2.Praćenje ocjenjivanja i usklađenosti ocjenjivanja s očekivanim ishodima učenja

Studenti se ocjenjuju pomoću objavljenih kriterija i procedura koji se unaprijed utvrđuju i kontinuirano koriste. U ocjenjivanju rada studenata mjere se postignuća namijenjenih ishoda učenja i ciljeva programa. Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrđuje Nastavno-naučno vijeće Fakulteta prije početka studijske godine u kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta.

2.3. Vrjednovanje dostupnosti resursa (prostornih, ljudskih, informacijskih) za proces učenja i poučavanja

Analiza opremljenosti Fakulteta predavaonicama, nastavnom opremom i resursima za naučno-nastavni rad radi ustanovljenja stanja i potreba Fakulteta i potrebe studenata (uključujući posebne potrebe studenata) s ciljem olakšavanja procesa učenja i podučavanja. Osnovni standard je osiguranje nužne opremljenosti obzirom na broj studenata i obilježja studijskog programa;

Angažiranost i radno opterećenje nastavnika; Opremljenost biblioteke potrebnom

literaturom.

2.4. Praćenje studentske prolaznosti po predmetima i na studiju u cjelini

Profil studentske populacije; Broj godina potrebnih za završetak studija; Analiza prosječne ocjene;

Napredovanje studenata; Zapošljivost

2.5. Zadovoljstvo studenata programom u cjelini

Anketiranje studenata s ciljem procjene zadovoljstva: programom studija i odslušanim predmetima, značaju i korisnošću dobijenih informacija, kompentencijama akademskog osoblja u području u kome rade, zanimljivošću tema. Svrha: unaprjeđenje sistema dodiplomskog studija i provjera povezanosti između motiva odabira studija i zadovoljstva odabranim studijem.

2.6. Vrjednovanje studentske prakse Studenska praksa utvrđena studijskim programom je sastavni dio nastavnog procesa na izbornim i pozitivno - pravnim predmetima. Tokom studija student je obavezan obaviti praksu na način i u vremenu predviđenom studijskim programom. Studenska praksa podrazumijeva: upoznavanje studenata s odgovarajućim poslovima za koje se osposobljavaju kroz programe studija kao i dopunu stručnih znanja i praktičnih vještina u svrhu omogućavanja uspješnijeg ostvarivanja programa studija i uključivanja u profesionalni rad. U okviru obavljanja studenske prakse studenti provjeravaju i dopunjuju postojeća znanja, stiču neophodna praktična iskustva i rješavaju jednostavnije praktične probleme. Planiranje, organizaciju, izbor sredine te druga pitanja vezana za studensku praksu provodi odgovorni nastavnik. Student može uz saglasnost odgovornog nastavnika, praksu obaviti i u sredini prema vlastitom izboru. Vrednovanje studenske prakse ECTS bodovima određuje se studijskim programom za svaki pojedini predmet, a posebno se evidentra tokom realizacije studijskog programa

3.Opis postupaka informiranja javnosti o studijskom programu

Informiranje javnosti o studijskom programu koji se nude (nastavnom planu, nastavnim programima i ishodima učenja tih programa) posebno kroz:

objavljivanje studijskog programa, javnost izvedbenih planova studijskog programa, objavljivanja pravila, pravilnika, uputa i kriterija, javnost ispita, tačnost, objektivnost i dostupnost objavljenih podataka i informacija, zaštitu osobnih podataka.

Informiranje se vrši kontinuirano.

3.7. Završetak studija

Dodiplomski univerzitetski studij prava završava se polaganjem svih ispita utvrđenih studijskim

programom odnosno ispunjavanjem svih obaveza predviđenim studijskim programom.

Documents

Univerzitet u Sarajevu - Pravni fakultet · NOSILAC STUDIJSKOG PROGRAMA Naziv organizacione jedinice Univerzitet u Sarajevu - Pravni fakultet Adresa Obala Kulina Bana 7, 71000 Sarajevo,