Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru Fakultet ......1 Opća historija srednjeg vijeka od XII do XV st. 8 3 2 2 Historija jugoistočne Evrope u srednjem vijeku od XII do XV

Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru

Fakultet humanističkih nauka

Odsjek za historiju

NNAASSTTAAVVNNII PPLLAANN II PPRROOGGRRAAMM

Mostar, april 2015.

2

Odsjek / Smjer: Odsjek za historiju

Nastavni plan: 2015/2016.

Obavezni predmeti

Godina: I

I se

me

star

RB Naziv predmeta ECTS Predavanja Vježbe

1 Uvod u historijisku nauku 6 2 2

2 Opća historija starog vijeka I 8 3 2

3 Arheologija I 6 2 2

4 Pedagogija 5 2 0

5 Bosanski, hrvatski, srpski jezik I 5 2 0

Ukupno: 30 11 6

Obavezni predmeti

Godina: I

II s

em

est

ar


1 Opća historija starog vijeka II 8 3 2

2 Latinski jezik 6 2 2

3 Arheologija II 6 2 2

4 Psihologija 5 2 0

5 Bosanski, hrvatski, srpski jezik II 5 2 1

Ukupno: 30 11 7

Obavezni predmeti

Godina: II

III s

em

est

ar


1 Opća historija srednjeg vijeka od V do XI st. 8 3 2

2 Historija jugoistočne Evrope u srednjem vijeku do XI st. 6 2 2

3 Historija Bosne u srednjem vijeku od V do XI st. 8 3 2

4 Pomoćne historijske nauke 4 2 2

5 Historija relegije 2 2 0

Ukupno: 28 12 8

3

Obavezni predmeti

Godina: II

IV s

em

est

ar


1 Opća historija srednjeg vijeka od XII do XV st. 8 3 2

2 Historija jugoistočne Evrope u srednjem vijeku od XII do XV st. 6 2 2

3 Historija Bosne u srednjem vijeku od XII do XV st. 10 3 2

4 Historija umjetnosti 4 2 0

5 Izborni predmet 4

Ukupno: 32 10 6

Izborni predmeti (student bira 1 predmet) 1

Godina: II

IV

sem

esta

r RB Naziv predmeta ECTS Predavanja Vježbe

1 Njemački jezik 4 1 3

2 Historija civilizacija 4 2 0

Ukupno: 8 3 3

Obavezni predmeti

Godina: III

V s

em

est

ar


1 Opća historija novog vijeka (do 1648.) 6 3 2

2 Jugoistočna Evropa pod mletačkom i habsburškom vlašću (do 1918.) 6 2 2

3 Jugoistočna Evropa u osmanskom periodu (do 1606.) 6 3 2

4 Historija Bosne i Hercegovine u osmanskom periodu (do 1580.) 8 2 2

5 Arhivistika i arhivska praksa 2 1 1

Ukupno: 28 11 9

Obavezni predmeti

Godina: III

VI s

em

est

ar


1 Opća historija novog vijeka (1648-1789) 6 3 2

2 Jugoistočna Evropa u osmanskom periodu (1606-1791) 6 3 2

3 Bosanski ejalet (1580-1791) 8 2 2

4 Historija Bosne i Hercegovine u XIX st. (do 1878.) 8 2 2

5 Izborni predmet 4

Ukupno: 32 10 8

4

Izborni predmeti (Student bira 1 predemeta) 1

Godina: III

VI s

em

est

ar


1 Ligvostilistika 4 1 2

2 Frazeologija 4 2 0

Ukupno: 8 3 2

Obavezni predmeti

Godina: IV

VII

se

me

star


1 Opća historija novog vijeka (1789-1918) 6 3 2

2 Historija monarhističke Jugoslavije (1918-1941) 8 3 2

3 Historija BiH u sastavu Austro-Ugarske monarhije (1878-1918) 8 2 2

4 Metodika nastave historije 6 2 2

5 Izborni predmet 4

Ukupno: 32 10 8

Izborni predmeti (Student bira 1 predemeta) 1

Godina: IV

VII

se

me

star


1 Savremena književnost BiH 4 2 2

2 Selimović u engleskom jeziku 4 2 0

Ukupno: 8 4 2

Obavezni predmeti

Godina: IV

VII

I se

me

star


1 Opća historija savremenog doba 6 3 2

2 Historija socijalističke Jugoslavije (do 1992g.) 6 3 2

3 Historija BiH u jugoslavenskim državnim okvirima 8 3 2

4 Završni rad 8

Ukupno: 28 9 6

5

UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU

FAKULTET HUMANISTIČKIH NAUKA

ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Arheologija I Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija,

semestar Prvi ciklus Prva godina / prvi

Voditelj predmeta: prof. dr. Adnan Busuladžić

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: [email protected]

Tel.:

Ukupan broj sati predmeta:

Sati predavanja sedmično:

2

Sati vježbi sedmično:2 Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 4

Bodovna vrijednost ECTS-a: 6 ECTS

Matična kvalifikacija: Predmet je primarno izađen za Nastavni plan i program na Odsjeku za

historiju

Status predmeta: Obavezan

Peduslovi za polaganje

predmeta: Nema

Ograničenja pristupa predmetu: Samo studenti historije

Obrazloženje bodovne

vrijednosti:

Dovoljan broj sati predavanja i vježbi omogućava ovakvu bodovnu

vrijednost

Cilj predmeta:

Studenti stiču temeljna znanja iz opće arheologije od najranijih postojanja

ljudske vrste.

Opis općih i specifičnih

kompetencija (znanja i vještina)

/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći osnovna znanja o

arheološkim metodama i najsavremenijim tehnikama koje se primjenjuju u

ovoj naučnoj disciplini.

Okvirni sadržaj predmeta:

Pojam arheologije

Metode arheoloških istraživanja

Podjela kvartnog doba u Europi

Paleolit, Mezolit, Neolit

Pojava metala

Bronzano doba

Megalitski spomenici bronzanog doba u Europi

Željezno doba ( Halštat, Laten )

Antropološka istraživanja

Oblici provođenja

nastave/metode učenja: Predavanja, vježbe, demonstracija itd.

Ostale obaveze studenta (ako se

predviđaju): -

Način provjere znanja/ način

polaganja ispita i % težinskog

faktora provjere znanja:

Predavanja – 25%, seminarski rad – 25%, ispit - 50% . Ispit je u pismenoj

formi.

Popis osnovne literature i

Internet web referenci: B. Gavela, Praistorijska arheologija, Sarajevo 1979; Kevin Green, Uvod u

arheologiju, 2003.

Način praćenja kvalitete i

uspješnosti izvedbe predmeta: Anonimna anketa među studentima o uspješnosti nastave.

6



ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Arheologija II Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Prva godina / drugi



Tel.:



2


polaganje ispita: 4



historiju



predmeta: Nema



vrijednosti:


vrijednost

Cilj predmeta: Studenti stiču temeljna znanja o razvoju arheologije u BiH, najznačajnijim

arheolozima i nalazištima.



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći osnovna znanja

prahistorijskim kulturama na području BiH.


Arheologija Bosne i Hercegovine

Paleolitska nalazišta u Bosni i Hercegovini

Neolitska nalazišta u Bosni i Hercegovini

Bronzanodopska nalazišta u Bosni i Hercegovini

Željeznodopska nalazišta u Bosni i Hercegovini

Oblici provođenja



predviđaju): -




Predavanja – 25%, seminarski rad – 25%, ispit - 50% . Ispit je u usmenoj

formi.


Internet web referenci:

ARHEOLOŠKI LEKSIKON BIH, Sarajevo 1988.; Gavela, Praistorijska

arheologija, Sarajevo 1979; Grupa autora ( A. Benac; Đ. Basler; B. Čović ),

Kulturna istorija BiH, Sarajevo 1984; B. Čović, Od Butmora do ilira,

Sarajevo 1976; grupa autora ( E. Imamović ), Bosna i Hercegovina od

najstarijih vremena do kraja II svjetskog rata, Sarajevo 1994; Grupa autora,

Arheologija, Beograd 1995



mailto:[email protected]

7

UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU FAKULTET HUMANISTIČKIH NAUKA

ODSJEK ZA BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Naziv predmeta: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI

JEZIK I Šifra predmeta:


semestar Prvi ciklus studija Prva godina/Prvi semestar

Voditelj predmeta: Doc.dr. Elvira Dilberović

v.asst.Edim Šator

Kontakt detalji: kabinet: u prostorijama Arapskog studija E-mail: [email protected]

Tel.: 036 571 559

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 2 Sati vježbi sedmično: 0 Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 2


Matična kvalifikacija: Primarno izrađen predmet na Odsjeku za b,h,s jezik i književnost, a namijenjen

studentima Odsjeka za engleski jezik i književnost

Status predmeta: Obavezni predmet

Preduslovi za polaganje predmeta: Nema ih

Ograničenja pristupa predmetu: Nema ih.

Obrazloženje bodovne vrijednosti: Bodovna vrijednost je definisana na osnovu broja časova i zadataka koje studenti

trebaju izvršiti, te značaja predmeta za konačne ishode učenja i opću pismenost.

Cilj predmeta:

Cilj predmeta jeste da studente upozna sa:

- pravopisnom normom b,h,s jezika,

- principima fonetsko-fonološkog sistema b,h,s jezika,

- prozodijskim osobinama b,h,s jezika



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći znanje o:

- pravopisnoj normi b,h,s jezika,

- principima fonetsko-fonološkog sistema i

- prozodijskim osobinama bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika.

- supstandardnoj ortoepskoj normi (sticanje kompetencije za primjenu ortografskih

pravila na novim primjerima)


1. Pojam i predmet fonetike i fonologije;

2. Terminološko određenje osnovnih jedinica

3. Podjela glasova po mjestu

4. Podjela glasova po načinu tvorbe

5. Artikulacijska i akustička obilježja fonema

6. Pojam alternacije i glasovne promjene

7. Fonološki uvjetovane alternacije fonema

8. Test

9. Morfološki uvjetovane alternacije fonema

10. Prozodijski sistem;

11. Akcenti, postakcenatska dužina, akcenatska cjelina,

12. Naglašene i nenaglašene riječi

13. Raspodjela akcenata i prenošenje na proklitike

14. Ortografska pravila

15. Test

Oblici provođenja nastave/metode

učenja: Predavanja, vježbe, samostalni zadaci, konsultacije.


predviđaju):

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi (dozvoljeno je 30% izostanaka), kolokvij,

završni pismeni ispit (primjena stečenih kompetencija, u svrhu potvrđivanja

ostvarenih ishoda ).




- obavezni dolasci i aktivnost u nastavi (20%)

- kolokviji (40%)

- završni pismeni ispit (40%)

Konačna ocjena se utvrđuje na osnovu ukupno osvojenih bodova na slijedeći način:

Bodovi Ocjena

60 – 64 6

65 – 74 7

75 – 84 8

85 – 94 9

8

95 – 100 10



1. Dževad Jahić, Senahid Halilović, Ismail Palić: Gramatika bosanskoga jezika,

Dom štampe, Zenica, 2000.

2. Ibrahim Čedić: Osnovi gramatike bosanskog jezika, Institut za jezik, Sarajevo,

2001.

3. Asim Peco: Osnovi akcentologija srpskohrvatskog jezika, Naučna knjiga,

Beograd, 1971.

4. Stjepan Babić i dr.: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog

jezika, Nacrt za gramatiku, HAZU, Zagerb, 1991.

5. Mihajlo Stevanović: Savremeni srpskohrvatski jezik I, Naučna knjiga, Beograd,

1986.



9


ODSJEK ZA ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Naziv predmeta: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI

JEZIK II Šifra predmeta:


semestar Prvi ciklus studija Prva godina/Drugi semestar

Voditelj predmeta: Doc.dr. Elvira Dilberović

V.asst.Edim Šator

Kontakt detalji: kabinet: u prostorijama Arapskog studija E-mail: [email protected]; Tel.: 036

571 559


polaganje ispita: 45


Matična kvalifikacija: Primarno izrađen predmet na Odsjeku za b, h, s jezik i književnost, a namijenjen

studentima Odsjeka za njemački jezik i književnost

Status predmeta: Obavezni opći predmet

Preduslovi za polaganje predmeta: Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik I



trebaju izvršiti, te značaja predmeta za konačne ishode učenja i opću pismenost.

Cilj predmeta:

Cilj predmeta jeste da studente upozna:

- sa principima morfo-sintaksičkog sistema bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika.

Poseban naglasak stavit će se na:

- izučavanje flektivne morfologije,

- odnosno morfoloških i semantičkih kategorija promjenjivih i nepromjenjivih riječi,

dok će se u sklopu sintakse studenti upoznati sa:

- osnovnim načelima povezivanja sintaksema u više sintaksičke jedinice,

- pitanjem funkcije rečeničnih članova i strukturom proste i složene rečenice.



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći znanja o:

- principima morfo-sintaksičkog sistema b/h/s jezika;

- izučavanju flektivne morfologije, odnosno morfoloških i semantičkih kategorija

promjenjivih i nepromjenjivih riječi;

- osnovnim načelima povezivanja sintaksema u više sintaksičke jedinice;

- funkciji rečeničnih članova i strukturom proste i složene rečenice.


1. Pojam i predmet morfologije

2. Terminološko određenje osnovnih jedinica morfološke strukture jezika

3. Kriteriji podjele vrsta riječi

4. Morfološke i semantičke kategorije promjenjivih riječi

5. Morfološke osobine nepromjenjivih riječi

6. Pojam i predmet sintakse

7. Terminološko određenje osnovnih jedinica sintaksičke strukture jezika

8. Kriteriji podjele sintaksički punoznačnih i nepunoznačnih riječi i dalja

potpodjela

9. Sitaksema – definiranje, tipovi, vrste

10. Sintagma – definiranje, tipovi, vrste, tip veze

11. Rečenica

12. Prosta i složena rečenica

13. Tipovi i vrste rečenica

14. Međurečenični odnosi

15. Test


učenja: Predavanja, vježbe, samostalni zadaci, konsultacije.


predviđaju):







- obavezni dolasci i aktivnost u nastavi (20%)

- kolokviji (40%)

- završni pismeni ispit (40%)


Bodovi Ocjena


10

60 – 64 6

65 – 74 7

75 – 84 8

85 – 94 9

95 – 100 10



1. Dževad Jahić, Senahid Halilović, Ismail Palić: Gramatika bosanskoga jezika, Dom

štampe, Zenica, 2000.

2. Ibrahim Čedić: Osnovi gramatike bosanskog jezika, Institut za jezik, Sarajevo,

2001.

3. Stjepan Babić i dr.: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog

jezika, Nacrt za gramatiku, HAZU, Zagerb, 1991.

4. Mihajlo Stevanović: Savremeni srpskohrvatski jezik I, Naučna knjiga, Beograd,

1986.



11



ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Latinski jezik Šifra predmeta: 0000



Voditelj predmeta: Prof. dr. Ivan Balta

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail:



2

Sati vježbi sedmično: 2 Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 4



historiju



predmeta: Nema



vrijednosti:


vrijednost

Cilj predmeta: Upoznavanje antičke kulture i historije, kroz latinski jezik.



/ishod učenja:

Studenti će kroz učenje ovog predmeta upoznati osnove latinskog jezika koji

će im poslužiti za rad sa historijskim izvorima na latinskim jeziku.


1. Latinsko pismo

2. Latinska morfologija

3. Deklinacije imenica i pridjeva

4. Glagoli

Oblici provođenja



predviđaju): -





formi.



1. Šonje Šimun, Puratić Željko, Osnovi latinskog jezika.

2. Smičiklas-Hum, Chresthomathia Latine

3. Gorten-Gorski-Pauš, Latinska gramatika, Zagreb, 1987.

4. Gorten-Gorski-Pauš, Elementa Latina, Zagreb, 2004.

4. Onesar J.G., De bello Gallico, prigodni tekstovi.



12


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Opća historija starog vijeka I Šifra predmeta: 0000





Tel.:

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 3

Seminari: 1 Sati vježbi sedmično:2

Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 6


Matična kvalifikacija: Predmet je primarno izađen za Nastavni plan i program na Odsjeku za historiju


Peduslovi za polaganje predmeta: Nema


Obrazloženje bodovne vrijednosti: Dovoljan broj sati predavanja i vježbi omogućava ovakvu bodovnu vrijednost

Cilj predmeta:

Upoznati osnove iz historije, arheologije i umjetnosti drevnih civilizacija

Istoka, od pojave pisma do njihovog gašenja. Isti cilj odnosi se i na staru

Grčku od početka II milenijuma p.n.e. do uspostave rimske vlasti na

prostoru helenskog svijeta. Opis općih i specifičnih


/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će spoznati osnovna znanja o

civilazacijama starog istoka, zatim o značaju i ulozi grčkih mitova, te sagledaju

kulturno historijski značaj stare Grčke i helenističke kulture.


Mezopotamija-Sumer, Akad, Babilon, Asirija

Egipat-Stara, Srednja i Nova država, Saisko doba

Hetiti, Fenikija-kultura, doprinos čovječanstvu

Perzijsko carstvo

Stara Grčka-minojska civilizacija,Troja i Mikena, Arhajsko doba, Atena i

Sparta, Grčko-perzijski ratovi, Peloponeski rat, Aleksandar Makedonski i

stvaranje helenističkih država


učenja: Predavanja, vježbe, demonstracija itd.


predviđaju): -




Predavanja – 20%, seminarski rad – 20%, ispit - 60% . Ispit je u pismenoj formi.



V.I. Avdijev, Istorija Starog Istoka, Beograd 1952; G.Novak, Egipat,

Zagreb 1967.; V.V. Struve-D.P. Kalistov, Stara Grčka Sarajevo, 1959;

Oksfordska istorija Grčke i helenističkog sveta, Beograd 1999; R. Grevs,

Grčki mitovi, Beograd 1969.



13



ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Opća historija starog vijeka II Šifra predmeta: 0000




Kontakt detalji:

Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail:

[email protected]

Tel.:



3

Seminari: 1


polaganje ispita: 6



historiju



predmeta: Nema



vrijednosti:


vrijednost

Cilj predmeta:

Upoznavanje sa historijom, arheologijom i umjetnošću Starog Rima od

osnivanja grada Rima do propasti carstva. Isti cilj odnosi se na Ilirsku

etničku zajednicu, s akcentom na prostor BiH u antičko doba.



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će spoznati osnovna znanja o

civilazaciji antičkog Rima, te o prostoru Bosne i Hercegovine u antičkom

periodu.


Predrimska Italija

Rim u doba kraljeva

Doba Republike

Rimska osvajanja i uspostava Carstva

Rimska ekonomija, kultura, religija i umjetnost

Porijeklo Ilira, ilirska plemena na tlu BiH

Rimsko prisustvo na tlu BiH

Materijalna kultura i duhovni život Ilira

Oblici provođenja



predviđaju): -





formi.



N.A. Maškin, Istorija Starog Rima, Beograd 1951.; Oksfordska istorija

Rimskog sveta, Beograd, 1999; A. Stipičević, Iliri, Zagreb; Kulturna istorija

BiH, Sarajevo,1966 ( doba prahistorije i antike) ; Ivo Bojanovski, BiH u

antičko doba 1988.



14



ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Uvod u historijsku nauku Šifra predmeta: 0000



Voditelj predmeta: Prof. Dr. Adnan Velagić

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail:

Kabinet za historiju

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja

sedmično: 2

Sati vježbi

sedmično:2

Ukupan broj sati

za polaganje

ispita: 4


Matična kvalifikacija: Predmet je primarno izađen za Nastavni plan i program na Odsjeku

za historiju



predmeta: Nema

Ograničenja pristupa

predmetu: Samo studenti historije


vrijednosti:


vrijednost

Cilj predmeta: Studenti će se upoznati sa razvojem historijske nauke kroz različite

historijske epohe.


kompetencija (znanja i

vještina) /ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će biti sposobni da

sagledaju procese koji su se dešavali u historijskim epohama, pravcima

u razvoju historijske nauke i njihovim glavnim predstavnicima.


1. Historiografija antike.

2. Historiografija srednjeg vijeka.

3. Humanistička historiografija.

4. Reformacija i protivreformacija.

5. Historijska erudicija.

6. Prosvjetiteljska historiografija.

7. Evropska i američka historiografija u 19. st.

8. Historiografija između dva svjetska rata.

9. Savremena evropska historiografija.

10. Socijalna i intelektualna historiografija

11. Historiografija između dva svjetska rata.

12. Savremena evropska historiografija.

13. Socijalna i intelektualna historiografija

14. Rusko-sovjetska historiografija.

Oblici provođenja


Ostale obaveze studenta (ako

se predviđaju): -



Predavanja – 25%, seminarski rad – 25%, ispit - 50% . Ispit je u

pismenoj formi.

15




1. Gross Mirjana, Suvremena historiografija, Zagreb, 2002.

2. Kožar Azem, Uvod u historiju, Tuzla 1998.

3. Đurđev Branislav, Stupnjevi u razvitku istoriografije, Godišnjak

Društva istoričara BiH, godina X, Sarajevo 1959

4. Isti, Ponovo o stupnjevima u razvitku istoriografije, Godišnjak

Društva istoričara BiH, godina XI, Sarajevo 1960

6. Isti, Esej o istorijskim izvorima, Godišnjak Društva istoričara BiH,

godina XII, Sarajevo 1961



16


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Historija Bosne u srednjem vijeku od V

do XI st. Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Druga godina / treći

Voditelj predmeta: Prof. dr. Salih Jalimam

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E- mail:[email protected]


Sati predavanja sedmično: 3

Seminari: 1


polaganje ispita: 6


Matična kvalifikacija: Kvalifikacija za koju je predmet primarno izađen

Status predmeta: obavezni

Peduslovi za polaganje predmeta: nema



Cilj predmeta:

Studenti bi trebali steći temeljna znanja i ovladati osnovnim pojmovima iz

bosanske historije ranog srednjeg vijeka kako bi ista mogli primjenjivati u

svom budućem radu te se osposobiti za kritičko vrednovanje

historiografskih rezultata.



/ishod učenja:

Nakon uspješno položenog predmeta studenti će ovladati znanjima iz političke,

privredne, kulturne historije Bosne u ranom Srednjem vijeku.


- Propast antičke civilizacije i seoba naroda na prostoru na kojem

kasnije nastaje srednjovjekovna Bosna

- Doseljavanje Slavena - Prvo pominjanje Bosne u izvorima - Bosna u okvirima vizantijskog commonvelta




predviđaju): -




Predavanja – 20%, seminarski rad – 20%, ispit - 60%. Ispit se polaže u pismenoj i

usmenoj formi.



S. Ćirković, Istorija srednjovekovne bosanske države, Beograd 1964; N.

Klaić, Srednjovjekovna Bosna; D. Kovačević-Kojić, Gradska naselja

srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1978; Povijest Bosne i

Hercegovine od najstarijih vremena do 1463, Sarajevo 1991; D. Kovačević,

Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1961 Način praćenja kvalitete i


17


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Historija Bosne u srednjem vijeku od

XII do XV st. Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Druga godina / četvrti





Seminari: 1


polaganje ispita: 6







Cilj predmeta:

Studenti bi trebali steći temeljna znanja i ovladati osnovnim pojmovima iz

bosanske historije razvijenog srednjeg vijeka kako bi ista mogli

primjenjivati u svom budućem radu te se osposobiti za kritičko vrednovanje

historiografskih rezultata.



/ishod učenja:

Nakon uspješno položenog predmeta studenti će ovladati znanjima iz političke,

privredne, kulturne historije Bosne u razvijenom i kasnom Srednjem vijeku, sve do

propasti državne samostalnosti.


- Bosna za vrijeme bana Borića i historijski izvori koji govore o tom

periodu

- Bosna za vrijeme bana Kulina i historijski izvori koji govore o tom

periodu

- Bosna za vrijme bana Mateja Ninoslava i historijski izvori koji govore

o tom periodu

- Period sabljenja bosanske banovine, prevlast Šubića i historijski izvori

koji govore o tom periodu

- Uspon Bosne za vrijeme bana Stjepana II i historijski izvori koji

govore o tom periodu

- Ban i kralj Tvrtko I i prilike u državi za vrijeme njegove vladavine

- Prevlast vlastele i posljedice njihove dominacije

- Propast bosanskog kraljevstva u XV vijeku




predviđaju): -





usmenoj formi.



S. Ćirković, Istorija srednjovekovne bosanske države, Beograd 1964; J.

Šidak, Studije o »Crkvi bosanskoj« i bogumilstvu, Zagreb 1975; D.

Kovačević-Kojić, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države,

Sarajevo 1978; Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do

1463, Sarajevo 1991; P. Anđelić, Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Sarajevo

1973; P. Živković, Tvrtko II Tvrtković, Sarajevo 1981; S. Ćirković, Rusaška

gospoda, Istorijski časopis 21, Beograd 1974, 5-17; M. J. Dinić, Državni

sabor srednjevekovne Bosne, Beograd 1955; D. Kovačević, Trgovina u

srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1961 Način praćenja kvalitete i


18



ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Historija jugoistočne Evrope u

srednjem vijeku do XI stoljeća Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Prva godina / treći


Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta)

E-mail: salihjalimam@ yahoo.com

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično:

2 Sati vježbi sedmično:2

Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 4



Status predmeta: obavezan


predmeta: nema

Ograničenja pristupa predmetu: Samo studenti historija


vrijednosti:


vrijednost

Cilj predmeta:

Studenti će steći osnovna znanja i osnovnu terminologiju vezanu uz historiju

jugoistočne Evrope u ranom srednjem vijeku, te znanja o problemskim

istraživanjima i načinima na koje historičari koriste izvore i kako ih tumače.



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći spoznaje o procesu

prrastanja plemenskih zajednica u narode i formiranje prvih slavenskih država

na Balkanu.


- Seobe naroda

- Narodi sa prostora jugoistočne Europe u ranom srednjem vijeku

- Uticaj Franaka na prostorima jugoistočne Europe

- Uticaj Bizanta na prostore jugoistočne Europe

Oblici provođenja



predviđaju): -




Predavanja – 20%, seminarski rad – 20%, ispit - 60% .



K. Frensis, Sloveni I-II, Beograd 1989; T. Živković, Južni Sloveni pod

vizantijskom vlašću (600-1025), Beograd 2002; Historija (Istorija) naroda

Jugoslavije I, Zagreb (Beograd) 1953; I. Voje, Nemirni Balkan, Ljubljana

1994; M. Kos, Istorija Slovenaca, Beograd 1960; T. Raukar, Hrvatsko

srednjovjekovlje, Zagreb 1997; S. Ćirković, Srbi u srednjem veku, Beograd

1995; Istorija Crne Gore I, Titograd 1967; Istorija makedonskog naroda I,

Skopje 1970.



19


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Historija jugoistočne Evrope u

srednjem vijeku od XII do XV st. Šifra predmeta: 0000






Sati vježbi sedmično: 2

Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 4







Cilj predmeta:

Studenti će steći osnovna znanja i osnovnu terminologiju vezanu za historiju

jugoistočne Evrope u razvijenom srednjem vijeku, te znanja o problemskim

istraživanjima i načinima na koje historičari koriste izvore i kako ih tumače. Opis općih i specifičnih


/ishod učenja:

Nakon uspješno položenog ispita studenti će raspolagati znanjem koje im je neophodno

u procesu sagledavanja društveno-političke i ekonomske situacije na području

jugoistoka evrope.


- Narodi jugoistočne Europe u vrijeme razvijenog feudalizma

- Srednjovjekovne države u jugoistočnoj Europi

- Prilike za vrijeme prodora Osmanlija na jugoistok Europe




predviđaju): -





usmenoj formi.



I. Voje, Nemirni Balkan, Ljubljana 1994; M. Kos, Istorija Slovenaca,

Beograd 1960; T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997; S.

Ćirković, Srbi u srednjem veku, Beograd 1995; Istorija Crne Gore, II/1-2,

Titograd 1967; M. Šunjić, Dalmacija u XV stoljeću, Sarajevo 1967; V.

Foretić, Povijest Dubrovnika do 1808., I, Dubrovnik 1980.



20


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Historija religija Šifra predmeta: 0000



Voditelj predmeta: Doc.dr. Faruk Taslidža

Kontakt detalji: Konsultacije: [email protected]


Seminari: Sati vježbi sedmično: 0

Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 2







Cilj predmeta:

Proširivanje znanja o nastanku i razvoju politeističkih i monoteističkih

religija, koje su imale značajan uticaj u razvoju i oblikovanju velikih

svjetskih civilizacija.



/ishod učenja:

Nakon položenog ispita studenti će se bolje razumijeti nastanka religija, njihov

značaj u životu ljudi, kao ulogu vjerskih zajednica u modernom društvu. Bit će im

jasnija religijska praksa, značaj raznih vjerovanja i rituala koje postoje u raznim

ljudskim kulturama. U današnje vrijeme povezivanja ljudi i naroda, ta znanja

dobivaju sve veći značaj.


1. Hinduizam

2. Budizam

3. Konfucionizam

4. Taoizam

5. Judaizam

6. Šintoizam

7. Zoroastrizam

8. Mitraizam

9. Kršćanstvo (nastanak, razvoj, učenje, crkveni raskol)

10. Islam (nastanak, razvoj, širenje, pravci)

11. Protestantske religije u Evropi




predviđaju): -







1. Povijest svijeta, Novo izdanje, 2002.

2. John Bowker, Religije svijeta, Zagreb, 2004.

3. Ivan Cvitković, Riječnik religijskih pojmova, Sarajevo, 2005.

4. Mustafa Spahić, Povijest islama, Sarajevo, 1996.



21



ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Historija umjetnosti Šifra predmeta: 0000


semestar Ciklus studija: prvi Godina studija II / Semestar IV


Kontakt detalji: E-mail: [email protected]


Seminar: Sati vježbi sedmično: 0

Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 2


Matična kvalifikacija: Predmet je primarno urađen za Odsjek za historiju, ali i za ostale humanističke i

društvene profile



Ograničenja pristupa predmetu: Nema

Obrazloženje bodovne vrijednosti: Bodovni saldo je urađen prema iskazanom sedmičnom fondu sati i potreba

samostalnog rada studenta (1+1+1+1)

Cilj predmeta:

Osnovni ciljevi ovog studijskog predmeta odnose se prije svega na upoznavanje sa

osnovnim umjetničkim pravcima u historiji, njihovim karakteristikama i odrazom na

društveni stil življenja. Također, jedan od ciljeva jeste i proučavanje razvoja

umjetnosti i njene uloge u nastanku i razvoju svjetskih civilizacija.



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će imati zaokruženu cjelinu koje će im

pomoći da upotpune svoje znanje iz osnovne humanističke grane.


1.Stari svijet (prahistorija, egipatska umjetnost, stari Bliski istok, grčka umjetnost,

rimska umjetnost)

2. Srednji vijek (islamska umjetnost, ranofeudalna umjetnost, romanička

umjetnost, gotička umj.,

3. Renesansa

4. Barok

5. Neoklasicizam i romantizam

6. Realizam i impresionizam

7. Postimpresionizam

8. Slikarstvo i vajarstvo XX st.


učenja: predavanja, vježbe, demonstracija.


predviđaju): -




Prisustvo nastavi – 25%, Seminarski rad – 25%, Usmeni ispit – 50%



B. Gavela, Istorija umetnosti aničke Grčke, Beograd, 2002.

Luka Mozzati, Islamska umjetnost: arhitektura, slikarstvo, kaligrafija, keramika

stakla, tepisi, Sarajevo, 2010.

H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umijetnosti, Varždin, 2005.

E. Ihsanoglu, Historija osmanske države i civilizacije, Vol. II., Sarajevo, 2008



22



ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Naziv predmeta: Njemački jezik Šifra predmeta:


semestar Prvi ciklus studija II godina studija / IV semestar

Voditelj predmeta: doc.dr.Belma Šator;

Dženita Drljević, asist.

Kontakt detalji: [email protected] [email protected]




Matična kvalifikacija: Odsjek za njemački jezik i književnost

Status predmeta: Izborni predmet


Ograničenja pristupa predmetu:

Studenti Odsjeka engleski jezik i književnost/engleski jezik i

književnost/bosanski,srpski,hrvatski jezik i književnost /komunikologiju/turski jezik

I književnost

Obrazloženje bodovne vrijednosti: 10% učešće (0, 5 ECTS); 90% završni ispit (3,5 ECTS)

Cilj predmeta:

Cilj je da kandidat razumije i koristi poznate, svakodnevne izraze i posve

jednostavne rečenice, da zna predstaviti sebe i druge, i drugim ljudima postavljati

pitanja o njihovoj osobi te odgovarati na pitanja takve vrste, te da se može

sporazumjeti na jednostavan način, ako poslovni partneri govore polagano i

razgovjetno i ako su spremni pomoći.



/ishod učenja:

Studenti će biti u mogućnosti da prepoznaju poznate riječi, upotrebljavaju

jednostavne fraze i rečenice i da opišu neke stvari ili pojave i da pitaju za njih. Mogu

učestvovati u jednostavnim komunikacijskim situacijama-kupovina, prijevoz

sredstvima javnog saobraćaja, ispunjavanje formulara. Na ovom nivou mogu napisati

razglednicu, kratak mail, poruku, te pročitati kratak i jednostavan tekst.


1-3 Lekcija 1 Hallo! Wie geht's?

Komunikacija Vokabular Gramatika

Sich begrüßen

und vorstellen ◆

per Sie und

per du ◆ das

Herkunftsland

nennen ◆ den

eigenen Beruf

nennen ◆ Zahlen

von 1–100 ◆

sagen, welche

Sprache man

spricht ◆ Wörter

aus anderen

Sprachen

Der Ton macht

die Musik

Der „Tag, wie

geht’s“-Rap 11

Zwischen den

Zeilen

Familienname

und Vorname 10

Pozdravne fraze;

Upoznavanje; na

„ti“ ,

na „Vi“; zemlje i

kontinenti;

zanimanje;

brojevi od 1-100;

jezici;

internacionalizmi

.

Position des Verbs: Aussage, W-

Frage und

Ja/Nein-Frage; Artikel die, der, das

Wortfeld

Länder; Berufe; Sprachen

Wortbildung

Berufsbezeichnungen auf -in 7

Lerntechnik

Nomen mit Artikel lernen 12

4-7 Lekcija 2 Begegnungen

Adresse und

Telefonnummer

angeben ◆

Alphabet ◆

Buchstabieren ◆

Adresa i broj

telefona;

Njemačka

abeceda;

spelovanje na

W-Frage;

Konjugation Präsens;

Nominativ:

bestimmter,

unbestimmter


23

Bestellen im

Restaurant ◆

Angaben zur

Person machen ◆

Zahlen bis 1 000

◆ Vermutungen

anstellen

Der Ton macht

die Musik

Beamten-ABC 27

Zwischen den

Zeilen

Vermutungen

äußern 24

njemačkom

jeziku;

naručivanje u

restoranu; znati

navesti lične

podatke (godište,

bračni status,

državljanstvo,

itd.); brojevi do 1

000; znati

formulacije za

izražavanje

pretpostavki

und negativer Artikel;

Akkusativ:

unbestimmter und

negativer

Artikel

Wortfeld

Kleine Speisen und

Getränke

Lerntechnik

Wortakzent mit Geste

lernen 23

8-11 Lekcija 3 Guten Tag, ich suche...

Zahlen über 1

000 ◆ statistische

Angaben

machen ◆ Preise

angeben ◆ Im

Kaufhaus:

sich orientieren,

sich informieren

Der Ton macht

die Musik

Der

Einkaufsbummel-

Rap 39

Zwischen den

Zeilen

erst, schon, fast,

über, etwa 41

brojevi od 1 000;

statistički podaci;

znati navesti

cijnu; snalaženje

u robnoj kući.

Adjektive; Akkusativ-

Ergänzung;

Artikel als Pronomen

Wortfeld

Möbel; Währungen

Wortbildung

Pluralformen

Lerntechnik

Nomen mit Plural

lernen 37

12-15 Lekcija 4 Im Supermarkt

Einkaufen im

Supermarkt und

im Feinkostladen

◆ Im

Supermarkt: sich

orientieren ◆

Ratschläge und

Bitten

Der Ton macht

die Musik

Bruder Jakob im

Supermarkt 51

Zwischen den

Zeilen

Tut mir Leid –

Entschuldigung

53

Odlazak u

kupovinu;

snalaženje u

kupovini;

formulisanje

savjeta i molbi.

Dativ-Ergänzung:

Personalpronomen

und

Ortsangaben;

Imperativ

Wortfeld

Lebensmittel;

Maßeinheiten und

Verpackungen

Lerntechnik

Nomen mit

Wortakzent lernen 43


učenja:

1. ex katedra 70%

2. diskusije 10%

3. prezentacije 10%

4. gosti predavači 10%

5. ......................


predviđaju):

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi (dozvoljeno je 30% izostanaka), završni pismeni

i usmeni ispit (primjena stečenih kompetencija, u svrhu potvrđivanja ostvarenih

ishoda).



1. obavezni dolazak 5%

2. grupni rad _____

24

faktora provjere znanja: 3. domaća zadaća 10%

4. seminarski rad _____

5. kviz _____

6. prezentacija _____

7. test (finalni) 85%

........................ ..........



Dallapiazza, Rosa-Maria (2010): Tangram aktuell 1. Kursbuch und Arbeitsbuch,

Lektion 1 – 4, Hueber.



25



ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Opća historija srednjeg vijeka od V

do XI stoljeća Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Prva godina / treći


Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: Tel.:


3 Sati vježbi sedmično:2

Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 5





predmeta: nema

Ograničenja pristupa predmetu: Samo studenti historija


vrijednosti:


vrijednost

Cilj predmeta:

Studenti stječu osnovna znanja iz povijesti ranog srednjeg vijeka Zapadne

Europe, od kraja Zapadnog Rimskog Carstva 476. do sredine XI st., u

vremenu transformacije antičkih u srednjovjekovne društvene strukture.



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći spoznaje o ratarskoj

evropskoj srednjovjekovnoj civilizaciji, tj društvenom i privrednom

nazadovanju Evrope nakon propasti antičke civilizacije.


- Seobe naroda i propast rimskog svijeta na Zapadu

- Uspon Bizanta

- Nove srednjovjekovne kraljevine na Zapadu u ranom srednjem vijeku i

doba Merovinga i Karolinga

- Širenje islama, Emevijski i Abasijski hilafet

- Mađari, Bugari i Vikinzi i njihova pojava u Europi

- Feudalna Europa

- Rat za investituru i križarski ratovi

Oblici provođenja



predviđaju):







M. Brandt, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb 1980; M.

Šunjić, Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Sarajevo 1980;

M. Šunjić, Narodi i države u ranom srednjem vijeku, Sarajevo 2003; H.

Pirenne, Povijest Evrope od seobe naroda do XVI stoljeća, Zagreb 1956; R.

Lopez, Rođenje Evrope, Zagreb 1978; J. Le Goff, Srednjovjekovna

civilizacija zapadne Evrope, Beograd 1974; G. Ostrogorski, Istorija

Vizantije, Beograd 1959; M. Bloch, Feudalno društvo, Zagreb 1958; J.

Kalmet, Feudalno društvo, Sarajevo 1957; F. Hiti, Istorija Arapa, Sarajevo

1967;; Prokopije, Tajna istorija, Beograd 1988.



26


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Opća historija srednjeg vijeka od XII do

XV stoljeća Šifra predmeta: 0000







Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 5







Cilj predmeta:

Studenti stječu osnovna znanja o historiji Europe i mediteranskog svijeta u

navedenom razdoblju, obilježenom procesom modernizacije društvenih

struktura koje će u tom obliku dočekati sljedeći period modernizacije

koncem XVIII stoljeća.



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći znanje vezano za

razvoj Evrope na Zapadu, prelazak iste iz ratarske u gradsku civilizaciju. Na

Istoku je značajna smjena Vizantije novom osmanskom civilizacijom.


- Formiranje građanstava

- Počeci zapadno-europskih država

- Prevlast papinstva i francuske u XIII vijeku

- Europska kriza ( 1300-1450 )

- Osmanska država

- Humanizam i renesansa




predviđaju): -





usmenoj formi.



M. Šunjić, Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Sarajevo

1980; H. Pirenne, Povijest Evrope od seobe naroda do XVI stoljeća, Zagreb

1956; R. Lopez, Rođenje Evrope, Zagreb 1978; g. Ostrogorski, Istorija

Vizantije, Beograd 1972; J. Le Goff, Za jedan drugi srednji vek, Novi Sad

1997; J. Le Goff, Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Zagreb 1998; M.

Bloch, Feudalno društvo, Zagreb 1958; J. Kulischer, Opća ekonomska

povijest, Zagreb 1957; N. Morton, Istorija Engleske, Sarajevo 1955; Peroa-

Duse-Latrej, Istorija Francuske I, Beograd 1961; Povijest Mađarske, (ur. P.

Hanak), Zagreb 1995; B. Tuchman, Daleko zrcalo (Zlosretno XIV stoljeće),

I-II, Zagreb 1984.



27


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Pomoćne historijske nauke Šifra predmeta: 0000




Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) Tel: 061 528 163



Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 4







Cilj predmeta:

Proučavanje pomoćnih historijskih nauka, njihov značaj i kompariranje sa

naučnom metodologijom.



/ishod učenja:

Nakon uspješno položenog ispita studenti će ovladati vještinama čitanja različitih vrsta

pisama na dokumentima, poznavaće strukturu historijskih dokumenata, potom će znati

različite vrste datacija i upoznaće se sa različitim vrstama i načinima pečaćenja

dokumenata.


1. Paleografija (razvoj, grčka, latinska)

2. Diplomatika

3. Hronologija

4. Sfragistika 5. Heraldika

6. Arhivistika

7. Genealogija




predviđaju): -




Predavanja – 25%, seminarski rad – 25%, ispit - 50%. Ispit se polaže u pismenoj formi.



1. Stjepan Antoljak, Pomoćne istorijske nauke, Kraljevo, 1971.

2. Jakov Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb 1985

3. Ljiljana Čolić, Osmanska diplomatika sa paleografijom, Beograd 2005.

4. Gregor Čremošnik, Studije za srednjovjekovnu diplomatiku i sigilografiju

južnih Slavena, Sarajevo 1976.

5. Bartol Zmajić, Heraldika, sfragistika, genealogija, Zagreb 1971.

6. Pavao Anđelić, Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine, Sarajevo

1970.

7. Gregor Čremošnik, Bosanske i humske povelje srednjeg vijeka, GZM,

Sarajevo 1948-1952



28



ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Historija BiH u osmanskom periodu

(do 1580) Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Treća godina/ peti

Voditelj predmeta: Doc. dr. Faruk Taslidža

Kontakt detalji: Konsultacije: E-mail: [email protected] Tel.: 061 242507


2 Seminari: 1


polaganje ispita: 4

Bodovna vrijednost ECTS-a: 8 ECTS Matična kvalifikacija: Kvalifikacija za koju je predmet primarno izađen

Status predmeta: obavezan Peduslovi za polaganje

predmeta: nema

Ograničenja pristupa predmetu: Samo studenti historije Obrazloženje bodovne

vrijednosti: Dovoljan broj sati predavanja i vježbi omogućava ovakvu bodovnu

vrijednost

Cilj predmeta: Upoznavanje sa stanjem i prilikama u srednjovjekovnoj Bosni u prvoj

polovici XV vijeka, te uzrocima njene propasti i dolaska pod sultanovu

vlast. Cilj je ukazati na specifičnosti osmanske uprave i institucija u Bosni Opis općih i specifičnih


/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći znanje o promjenama

koje su na prostorima BiH nastale kao posljedica uspostave osmanske i

učvršćivanja osmanske vlasti.


1. Osmansko-bosanski odnosi do 1463.godine 2. Od sandžaka do ejaleta 3. Osmansko administartivno-upravno i vojno uređenje od 1463. do 1592. godine 4. Društveni odnosi 5. Gradovi i gradska privreda

Oblici provođenja



predviđaju): -



faktora provjere znanja: Predavanja – 20%, seminarski rad – 20%, ispit - 60% .

Popis osnovne literature i Internet web referenci:

1.H.Šabanović, Bosanski pašaluk, Sarajevo, 1982.

2. Grupa autora, BiH od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog

rata, (poglavlja koja se odnose na osmanski period), Sarajevo, 1994.

3. A.Handžić, Studije o Bosni, Istanbul, 1994.

4. H.Kreševljaković, Izabrana dijela I-IV, Sarajevo, 1991.

5. M.Imamović, Historija Bošnjaka, Sarajevo, 1997.

6. B. Zlatar, Gazi Husrev-beg, Sarajevo, 2010.



29


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Historija BiH u XIX stoljeću (do 1878) Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus treća godina / šesti

Voditelj predmeta: prof. dr. Senaid Hadžić

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) Tel.: 061 711 902



Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 5







Cilj predmeta:

Upoznavanje sa historijskim razvojem Bosanskog ejaleta (vilajeta) u

periodu od mira u Svištovu (1791) do Berlinskog kongresa (1878).



/ishod učenja:

Po uspješnom polaganju ovog predmeta studenti će imati osnovno znanje o

specifičnom razvoju Bosanskog ejaleta u XIX vijeku. Steći će znanje o reformskom

periodu kroz koji je tada prolazilo Osmansko carstvo i o posljedicama koje je taj

proces izazvao u Bosni.


Reforme u Osmanskom carstvu i Bosni od 1791. do 1839. Pokret za autonomiju Bosne 1831/32. godine Uprava Ali-paša Rizvanbegovića u Hercegovini (1833-1851) Omer-paša Latas u Bosni Uređenje Bosanskog Vilajeta od 1865. do 1878.godine Organizacija vojske u Bosanskom ejaletu(vilajetu) Tekovine osmanske vladavine u Bosni




predviđaju): -





usmenoj formi.



A.S.Aličić, Uređenje Bosanskog ejaleta od 1789 do 1878. godine,

Sarajevo, 1983.; isti, Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832.

godine, Sarajevo, 1996; H.Kapidžić, Ali-paša Rizvanbegović i njegovo

doba, Sarajevo, 2001. , I. Tepić, BiH u ruskim izvorima (1865-1878),

Sarajevo,1988.; G. Šljivo, Omer-paša Latas u BiH 1850-1852, Sarajevo,

1977. Način praćenja kvalitete i


30


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Bosanski ejalet (1580-1791) Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Treća godina / šesti


Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) Tel.:

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 2 Sati vježbi sedmično:2 Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 4







Cilj predmeta:

Ukazati na najznačajnije procese koji su uticali na osobenosti osmanske

Bosne. Cilj je sagledati sličnosti i posebnosti Bosanskog ejaleta u odnosu na

druge teritorije pod sultanovim suverenitetom, ali i teritotorije koje su u isto

vrijeme bile po vlašću austrijskog cara i mletačkog dužda. Opis općih i specifičnih


/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći osnovna znanja o Bosnaskom

ejaleta u XVII i XVIII vijeku. To se odnosi na sve društveno-političke prilike koje su

se razvijale u okolnostima slabljenja Osmanskog carstva


1. Odžakluk timari

2. Kapetani i kapetanije

3. Specifičnosti bosanskog ajanaluk

4. Ratovi vođeni na prostoru Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII vijeku

5. Društveni i privredni odnosi u Bosanskom ejaletu do kraja Dubičkog rata

6. Kulturne prilike u osmanskoj Bosni Oblici provođenja nastave/metode



predviđaju): -




Predavanja – 20%, seminarski rad – 20%, ispit - 60% . Ispit se polaže u pismenoj i

usmenoj formi.



1.E. Pelidija, Banjalučki boj 1737.uzroci i posljedice, Sarajevo 2003.

2. isti, Bosanski ejalet od Karlovačkog do Požarevačkog mira, Sarajevo

1989.

3. A. Sućeseka, Ajani, Sarajevo, 1965.

4. N.Filipović, Odžakluk timari, POF V, 1955.

5. A. Aličić, Pokret za autonomiju Bosne od 1831 do 1832, Sarajevo, 1996. Način praćenja kvalitete i


31



ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Jugoistočna Evropa pod mletačkom i

habsburskom vlašću (do 1918) Šifra predmeta: 0000



Voditelj predmeta: doc. dr. Faruk Taslidža Kontakt detalji: Konsultacije: E-mail: [email protected]

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja

sedmično:2 Sati vježbi sedmično: 2

Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 4 Bodovna vrijednost ECTS-a: 6 ECTS

Matična kvalifikacija: Kvalifikacija za koju je predmet primarno izađen Status predmeta: izborni


predmeta: nema



vrijednost

Cilj predmeta:

Proučavanje historije južnoslovenskih naroda u periodu od XVI st. do kraja

Prvog svjetskog rata. Spoznaja o položaju južnoslavenskih zemalja tokom

perioda predominacije Mletačke republike i Habsburške monarhije na

Balkanu, kao i o nastanku i razvoju ideje jugoslavenstva.



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći znanje o specifičnom

društveno – političkom razvoju jugoslavenskih prostora (Dalmacija, Banska

Hrvatska, Slavonija, Istra, Dubrovnik, Vojna Krajina i Slovenija) pod

habsburškom i mletačkom vlašću.


1. Uspon Dubrovnika međunarodni položaj; privreda i društvo. 2. Mletačka republika i Dalmacija u XVI st. 3. Vojna krajina. 4. Dubrovačka republika između velikih sila u XVII st. 5. Hrvatske zemlje pod Habsburgovcima u XVII st. – Vlaška prava.

6. Hrvatske i slovenačke zemlje u doba Marije Terezije. 7. Ilirski pokret 8. Jugoslovenska ideja

Oblici provođenja



predviđaju): -





1. Fransis Dvornik, Sloveni u evropskoj istoriji i civilizaciji, Beograd, Clio,

2000.

2. Milorad Ekmečić, Stvaranje Jugoslavije 1790-11918, Beograd, knj. I i II,

1989.

3. Božić, Ćirković, Ekmečić, Dedijer, Istorija Jugolavije, Beograd, 1972. 4. Marija Todorova, Imaginarni Balkan, Beograd, 1999. 5. Grupa autora, Istorija naroda Jugoslavije, II, Zagreb, 1959



32



ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Jugoistočna Evropa u osmanskom

periodu (do 1606) Šifra predmeta: 0000



Voditelj predmeta: doc. dr. Faruk Taslidža

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: Tel.: 061 242 507 [email protected]


3 Sati vježbi sedmično: 2

Ukupan broj sati za


Matična kvalifikacija: Kvalifikacija za koju je predmet primarno izađen Status predmeta: obavezan


predmeta: nema



vrijednost

Cilj predmeta:

Cilj predmeta je upoznati studente sa najvažnijim procesima koji su uticali

na nastanak i razvoj osmanske države i društva, te njihov uticaj na

stanovništvo zemalja jugoistočne Evrope koje su došle pod sultanovu vlast.



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći znanje vezano za

širenje osmanske vlasti, kulture i civilizacije na prostoru Balkana.


1. Maloazijski bejluci do vremena nastanka Osmanske države 2. Osmanska država od prvih vladara do kraja Dugog rata (1593-1606) 3. Timarski sistem 4. Administrativno-upravna organizacija osmanske države 5. Vojno uređenje osmanske države 6. Dometi osmanske kulture i civilizacije u klasično doba Carstva

Oblici provođenja



predviđaju): -





1. J. Matuz, Osmansko carstvo, Zagreb, 1992.

2. H. Inaldžik, Osmansko carstvo, klasično doba, 1300- 1600, Beograd,

1974.

3. R. Mantran, Istorija Osmanskog carstva, Beograd, 2002.

4. Historija osmanske države i civilizacije, ppr. E.Ihsanoglu, Sarajevo, 2004.

5. Historija naroda Jugoslavije, II, Zagreb, 1959. Način praćenja kvalitete i


33



ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Jugoistočna Evropa u osmanskom

periodu (1606-1791) Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Treća godina/ šesti

Voditelj predmeta: doc. dr. Faruk Taslidža

Kontakt detalji: Konsultacije: E-mail: Tel.: 061 242 507 [email protected]



3


polaganje ispita: 5


Status predmeta: Obavezan Peduslovi za polaganje

predmeta: Nema



vrijednost

Cilj predmeta: Upoznati se sa svim procesima kroz koje je prolazila osmanska država tokom

XVII i XVIII stoljeća, sve do Svištovskog mira iz 1791. godine. Opis općih i specifičnih


/ishod učenja:

Uspješnim polaganjem ovog predmeta studenti će spoznati uzroke koji su

doveli do krize i opadanja moći Osmanskog carstva tokom XVII i XVIII

vijeka.


1. Osmanski grad na prostorima jugoistočne Evrope 2. Opći pogled na stanje lokalne uprave 3. Opadanje moći i kriza Osmanskog carstva (1606-1791) 4. Ratovi Osmankog carstva iz XVII i XVIII stoljeća i njihove posljedice 4. Uloga i značaj ajana u historiji Osmanskog carstva 4. Osmanske obrazovno-kulturne institucije do kraja XVIII vijeka

Oblici provođenja



predviđaju): -





1. J. Matuz, Osmansko carstvo, Zagreb, 1992.

2. R. Mantran, Istorija Osmanskog carstva, Beograd,2002.

3. Historija naroda Jugoslavije II, Zagreb,1959.

4. Historija osmanske države i civilizacije, prr. E.Ihsanoglu, Sarajevo,

2004.

5. A. Sućeska, Ajani, Sarajevo, 1965.



34


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Arhivistika i arhivska praksa Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Treća godina / peti

Voditelj predmeta: Prof. dr. Adnan Velagić

Kontakt detalji: Konsultacije: [email protected]



Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 2







Cilj predmeta:

Cilj predmeta je upoznati studente sa osnovnim karakteristikama i važnostima

arhivske građe kao historijskog izvora, neophodnog za rekonstrukciju prošlosti. Uz

to, studenti bi trebali razviti vještine kritičkog odnosa prema izvorima, te spoznati

značaj istih za uspješan rad historičara.



/ishod učenja:

Nakon uspješno položenog ispita studenti će teoretski ovladati vještinama arhivskog

rada, poznavaće strukturu historijskih dokumenata.


1. Arhivistika kao nauka (pojam , predmet, zadaci).

2. Arhivska građa (pojam , zadaci i vrste arhivske građe, arhivski fond,

arhivska zbirka).

3. Arhivi (pojam, uloga, vrsta, zadaci).

4. Arhivski propisi (međonarodna pravna i društvena akta, nacionalno

zakonodastvo).

5. Arhivski kadrovi.

6. Arhivska zgrada, smještaj i oprema.

7. Arhivska građa u nastajanju.

8. Kancelarijsko poslovanje.

9. Arhivistiko poslovanje.

10. Kulturno obrazovna djelatnost arhiva.

11. Tehnološko-tehnička zaštita arhivske građe (mikrofilmiranje i

digitalizacija).

12. Vredovanje arhivske građe.

13. Korištenje arhivske građe.

14. Izdavačka djelatnost arhiva.

15. Međunarodne arhivske institucije i asocijacije.



Ostale obaveze studenta: -




Predavanja – 25%, seminarski rad – 25%, ispit - 50%. Ispit se polaže u pismenoj formi.



1. Grupa autora, Priručnik iz arhivistike, Zagreb 1977.

2. Azem Kožar, Arhivistika u teoriji i praksi, knj. I,Tuzla 1995.

3. Lucijano Durati, Arhivski zapisi (u teoriji i praksi), Zagreb 2000.

4. Charles Dolar, Arhivi i informacione tehnologije, Zagreb 1997.




35



ODSJEK ZA BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Naziv predmeta: Lingvostilistika Šifra predmeta: 0000


semestar I ciklus studija III godina studija / VI semestar

Voditelj predmeta: Doc.dr Elvira Dilberović

v.asst. Edim Šator

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta):

E-mail: [email protected] Tel.:

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 1 Sati vježbi sedmično:2 Ukupan broj sati: 45


Matična kvalifikacija: Odsjek za bosanski jezik

Status predmeta: Izborni

Preduslovi za polaganje predmeta: /


Obrazloženje bodovne vrijednosti: Bodovna vrijednost je definisana na osnovu broja časova i obima gradiva.

Cilj predmeta: Upoznati studenta sa temeljnim pojmovima stilistike i lingvostilističkom analizom

teksta.



/ishod učenja:

Nakon što odslušaju modul i izvrše svoje obaveze studenti će:

Znati analizirati tekst sa lingvostikističkog aspekta

Biti u mogućnosti povezati znanja iz lingvostilistike sa nastavom iz oblasti

književnosti

Moći u toku rada primijeniti stečena znanja iz oblasti lingvistike

Stačena znanja moći iskoristiti u metodičkoj praksi


1. Priroda jezičkog znaka;

2. Ostali tipovi znakova;

3. Definicija stila i stilistike;

4. Stilistika i ostale nauke

5. Razvoj stilistike

6. Lingvistička stilistika;

7. Pojam stilema

8. Fonostilistika

9. Morfostilistika

10. Leksikostilistika

11. Sintaksostilistika

12. Različite forme pojačanja ekspresije

13. Funkcionalni stilovi

14. Interferencija specijalnih stilova

15.Nove ideje u proučavanju stila


učenja: Predavanja, vježbe, prezentacije, itd.


predviđaju): -




Parcijalni ispit – 25% zadaća i seminarski rad – 25%; finalni ispit - 50% .



Antica Antoš, Osnove lingvističke stilistike, 1974

Marina Katnić-Bakaršić: Stilistika, 2001.

Miloš Kovačević: Stilistika i gramatika stilskih figura, 1995 Branko

Tošović: Funkcionalni stilovi, 1988.



36



ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Opća historija novog vijeka

(1648-1789) Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Treća godina/ šesti

Voditelj predmeta: Prof. dr. Senaid Hadžić

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: Tel.: 061 711 902



3


polaganje ispita: 5


Status predmeta: Obavezan Peduslovi za polaganje

predmeta: Nema



vrijednost Cilj predmeta: Usvajanje temeljnih historijskih činjenica u naznačenom periodu.



/ishod učenja:

Uspješnim polaganjem ovog predmeta studenti će spoznati ključne historijske procese

od 1648. do 1789. godine. Razumjet će osnovna obilježja europske i svjetske

historije u tom periodu, te će o istim moći samostalno prosuđivati.


1. Uspon Rusije do velesile

2. Evropska kolonizacija od kraja XVI do kraja XVIII st.

3. Apsolutizam- glavna obilježja, faze razvoja

4. Francuska kao uzorak apsolutističke države

5. Merkantilizam u teoriji i praksi

6. Prosvjetiteljstvo

Oblici provođenja



predviđaju): -





1. Dragoljub R. Živojinović, Uspon Evrope 1450. – 1789., Beograd, 1995.

2. Metju S. Anderson, Evropa u XVIII vijeku, Beograd, Clio, 2002.

3. Donald H Penington, Evropa u XVII vijeku, Beograd, Clio, 2002.

4. Grupa autora, Povijest svijeta – od početka do danas, Zagreb, 1990. Način praćenja kvalitete i


37



ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Opća historija novog vijeka (do 1648) Šifra predmeta: 0000



Voditelj predmeta: Prof. dr. Senaid Hadžić

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: Tel. : 061 711 902


3 Sati vježbi sedmično: 2

Ukupan broj sati za


Matična kvalifikacija: Kvalifikacija za koju je predmet primarno izađen Status predmeta: Izborni


predmeta: Nema



vrijednost

Cilj predmeta: Spoznati procese koji su doveli do tranzicije evropskog društva iz

srednjovjekovnog u novo doba. Opis općih i specifičnih


/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će biti sposobni da sagledaju

historijske procese koji su se dešavali u periodu od velikih geografskih otkrića

do sredine 17 vijeka, odnosno Vestfalskog mirovnog ugovora iz 1648.


1. Velika geografska otkrića

2. Humanizam i renesansa 3. Počeci evreopske kolonizacije 4. Reformacija i katolička reakcija 5. Evropska politička historija XVI vijeka 6. Tridesetogodišnji rat

7. Vestfalski mir Oblici provođenja



predviđaju): -





1. Dragoljub R. Živojinović, Uspon Evrope 1450. – 1789., Beograd, 1995.

2. Metju S. Anderson, Evropa u XVIII veku, Beograd, Clio, 2002.

3. Donald H Penington, Evropa u XVII veku, Beograd, Clio, 2002. 5. Grupa autora, Povijest svijeta od početka do danas, Zagreb, 1990.



38


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Historija Bosne i Hercegovine u sastavu

Austro-Ugarske monarhije Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Četvrta godina / sedmi

Voditelj predmeta: Prof. dr. Adnan Velagić




Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 5


Matična kvalifikacija: Predmet je primarno izađen za studente na Odsjeku za historiju





Cilj predmeta:

Proučiti značajna politička, privredna i kulturna kretanja bosanskohercegovačkog

društva u periodu austro-ugarske vladavine.



/ishod učenja:

Nakon što uspješno polože ovaj predmet studenti će steći potrebno znanje o položaju

naše zemlje unutar dualističkog sklopa Monarhije, spoznati sve pravne, političke i

ekonomske posljedice novonastalog stanja.


1. Osnovne karakteristike bosanskohercegovačkog društva u vrijeme dolaska

Ausro-ugarske monarhije

2. Državnopravni odnosi i administrativna organizacija

3. Vojni zakon i ustanak u Hercegovini

4. Pravni poredak;

5. Austro-ugarska vojska u BiH

6. Demografski razvoj BiH s posebnim osvrtom na Mostarski okrug

7. Skolstvo u a-u periodu

8. Ekonomski razvoj BiH u austro-ugarskom periodu

9. Borba za vjersko-prosvjetnu autonomiju

10. Osnivanje političkih stranaka

11. Priprema ustavnog perioda u BiH 1908-1910.;

12. B-h sabor i Ustav

13. Austro-ugarska politika u BiH i jugoslavensko pitanje

14. BiH u periodu Prvog svjetskog rata.




predviđaju): -







Božo Madžar, Pokret Srba BiH za vjersko-prosvjetnu autonomiju,

Sarajevo 1982.

Branko Pavičević, Aneksija BiH i Rusija, Titograd 1984.

Dževad Juzbašić, Neke karakteristike privrednog razvitka BiH u periodu

od 1878 do 1914, Pregled 74/3, Sarajevo 1984 (str 233-244).

Enciklopedija (Separat za BiH), Jugoslavenski leksikografski zavod,

Zagreb 1983.

Enver Redžić, Bosanskohercegovačke jedinice austrougarske vojske u

Prvom svjetskom ratu, Vojnoistorijski glasnik VII/3, Beograd 1991, 192-

206.

Grupa autora, BiH od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata,

Sarajevo 1994.

Hajrudin Ćurić, Muslimansko školstvo u BiH do 1918, Sarajevo 1983.

Hamdija Kapidžić, BiH pod austrougarskom upravom, Sarajevo 1968.

39

Mitar Papić, Hrvatsko školstvo u BiH do 1918, Sarajevo 1982.

Nusret Šehić, Autonomni pokret Muslaimana za vrijeme austrougarske

uprave, Sarajevo 1980.

Risto Besarović, Iz kulturne istorije BiH, Sarajevo 1987.



40


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Historija BiH u jugoslavenskim državnim

okvirima Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Četvrta godina / osmi

Voditelj predmeta: prof. dr. Adnan Jahić

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: Tel.: [email protected]



Seminari: 1


polaganje ispita: 6




Peduslovi za polaganje predmeta: Historija Bosne i Hercegovine u sastavu Austro-Ugarske monarhije



Cilj predmeta: Proučavanje položaja BiH u sastavu monarhističke Jugoslavije, njenog

geopolitičkog položaja, privrednih karakteristika i kuluturoloških osobina.



/ishod učenja:

Nakon uspješno položenog predmeta studenti će spoznati pravno-političke i

ekonomske promjene, te razvitak nacionalne ideje i nacionalističkih animoziteta unutar

novog državotvornog koncepta.


1. BiH u Prvom svjetskom ratu

2. BiH u sastavu monarhističke Jugoslavije (administrativni okvir, političke

prilike, ekonomsko stanje, kulturni razvoj)

3. BiH u Drugom svjetskom ratu (BiH u sastavu NDH, djelovanje okupatora i

njegovih domaćih pomagača, I i II ZAVNOBiH, I i II AVNOJ, BiH na kraju

Drugog svjetskog rata)

4. BiH u sastavu socijalističke Jugoslavije (administrativni okvir, političke prilike,

ekonomsko stanje, kulturni razvoj)

5. Parlamentarni izbori u BiH 1991.




predviđaju): -




Predavanja – 20%, seminarski rad– 20%, ispit - 60%. Ispit je pismeni i usmeni.



1. Antonić Zdravko, Organizatorske djelatnosti KPJ za pripremanje i

pokretanje ustanka u BiH 1941., Sarajevo 1973

2. Donia R. – Fine J., Bosna i Hercegovina: Tradicija koju su izdali, Sarajevo

1995

3. Filandra Šaćir, Bošnjačka politika u XX stoljeću, Sarajevo 1998;

4. Gaković Milan, Rješavanje agrarnog pitanja u BiH 1918-1921, Prilozi, 6,

1970;

5. Isti, Savez zemljoradnika u BiH od 1929-1941, Sarajevo 1982;

6. Malcolm Noel, Povijest Bosne – Kratki pregled, Zagreb-Sarajevo 1995;

7. Redžić Enver, BiH u Drugom svjetskom ratu, Sarajevo 1998;



41


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Historija monarhističke Jugoslavije

(1918-1941) Šifra predmeta: 0000



Voditelj predmeta: prof. dr. Adnan Velagić



polaganje ispita: 5







Cilj predmeta:

Upoznavanje sa razvojem nacionalnih, kulturnih, općedruštvenih formi kod

južnoslavenskih naroda. Spoznaja o pojavi i razvoju ideje integralnog

jugoslavenstva, realizaciji te ideje i karakteru društveno-političkih formi prve

zajedničke države južnoslavenskih naroda.



/ishod učenja:

Nakon uspješno položenog ispita studenti će raspolagati znanjem o razvitku

nacionalnih individualiteta kroz nacionalne preporode i afirmaciju nacionalizma, zatim

spoznati ključne segmente državno-pravnog rezultata jugoslavenske ideje s posebnom

pažnjom na stavljanje akcenta na unošenje disoluirajućih elemenata u njen

državotvorni oblik, te posebno implikaciju tih elemenata na političke i ekonomske

odnose.


1. Južnoslavenski narodi krajem XIX i početkom XX st.

2. Balkanski ratovi

3. Južnoslavenski narodi u Prvom svjetskom ratu (1914-1918)

4. Nastanak i razvoj južnoslavenske ideje

5. Razdoblje Kraljevine Jugoslavije (Šestojanuarska diktatura, Oktorisani ustav,

Sporazum Cvetković – Maček)

6. Kraljevina Jugoslavija pred Drugi svjetski rat




predviđaju): -







1. Božić, Ćirković. Ekmečić, Dedijer, Istorija Jugoslavije, Beograd 1972.

2. Banac Ivo, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji – Porijeklo, povijest, politika,

Zagreb, 1988.

3. Guzina Ružica, Državnopravni razvitak Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije

(1918-1941), Beograd, 1978.

4. Popović Vasilj, Istočno pitanje, II izdanje, Sarajevo 1965.

5. Todorova Marija, Imaginarni Balkan, Beograd 1999.

6. Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, Zagreb 2002.

7. Petranović Branko, Istorija Jugoslavije 1918-1978, Beograd, 1980.

8. Krizman Bogdan, Vanjska politika jugoslovenske države 1918-1941, Zagreb,

1975.



42


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Metodika nastave historije Šifra predmeta: 0000




Kontakt detalji: Konsultacije: E-mail: [email protected]


Sati vježbi sedmično:2

Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 4


Matična kvalifikacija: Predmet je primarno izađen za studente Odsjeka za historiju


Peduslovi za polaganje predmeta: Najprije se polaže čas, a nakon uspješno položenog časa slijedi usmeni ispit



Cilj predmeta:

Općeniti pogled na zadatke predmeta, razvoj historije kao nauke, saradnja u školi sa

učenicima, nastavnicima, realizaciji nastavnih sadržaja, planiranju nastave, vođenje

i tok časa, motivaciji u nastavi itd.



/ishod učenja:

Nakon uspješno položenog predmeta studenti historije će biti upućeni u nastavni

proces, od vremena pripreme za samostalno izvođenje školskog časa do njegove

realizacije.


1. Predmet i zadaci metodike nastave historije

2. Nastava historije

3. Vrste savremene nastave

4. Planiranje nastave

5. Didaktički principi i pravila nastave

6. Učenik u nastavnom procesu

7. Nastavnik kao faktor nastave




predviđaju): -




Predavanja – 25%, rad u nastavi – 25%, ispit - 50%. Ispit je praktičan (polaganje časa)

i usmeni.



1. Hadžić, Kožar, Metodika nastave historije, Tuzla, 2006.

2. Filipović s., Didaktika, Sarajevo, 1980.

3. Gordon T., Kako biti uspješan nastavnik, Beograd, 1998.

4. Popović Z., Metodika nastave istorije, Beograd, 1971.

5. Slatina M., Nastavni metod, Sarajevo, 1998.

6. Stevanović M., Didaktika, Tuzla, 1998.



43


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Opća historija novog vijeka (1789-1918) Šifra predmeta: 0000






polaganje ispita: 5







Cilj predmeta:

Proučavanje društveno-političkih, ekonomskih, kulturnih i drugih karakteristika

Evrope i ostalog dijela svjeta u periodu novog vijeka, od Francuske revolucije do

kraja Prvog svjetskog rata.



/ishod učenja:


u procesu sagledavanja ne samo društveno-političke i ekonomske situacije na području

pojedinih zemalja i regija, nego i prilikom komplementacije sveukupnih previranja i

antagonizama koje su bile međusobno povezane na određene načine tokom razdoblja

novog vijeka od 1789. do 1918. godine. Također, studenti će steći mogućnosti da

sagledaju sve posljedice historijskih događaja na današnje stanje u Evropi i svijetu.


1. Evropa krajem 18. i početkom 19. stoljeća;

2. Američka revolicija i postanak SAD;

3.Francuska buržoaska revolucija;

4. Evropa u periodu buržoaske revolucije u Francuskoj;

5. Pojava i uspon Napoleona Bonaparte;

6. Bečki kongres i njegove posljedice na stanje u Evropi i svijetu

Evropske zemlje u prvoj polovini 19. stoljeća;

7. Revolucija u Evropi 1848/1849. godine i njen značaj; 3. Drugo carstvo u

Francuskoj;

8. Ujedinjenje Italije;

9. Ujedinjenje Njemačke;

10. Engleska 50-ih i 60-ih godina 19. stoljeća;

11. Od Habsburške monarhije do Austro-ugarskog carstva – zavođenje dualizma;

12. Rusija 50-ih i 60-ih godina 19. stoljeća;

13. Evropske zemlje od polovine 19 st. do Prvog svjetskog rata;

14. Prvi svjetski rat



Ostale obaveze studenta: -







Čedomir Popov, Građanska Evropa, knj. I, Novi Sad 1989;

Hamer Jozef, Historija Turskog (Osmanskog) carstva, dio treći,

Zagreb 1979;

F. Fire, O francuskoj revoluciji, Sremski Karlovci-Novi Sad 1990;

Pol Kenedi, Uspon i pad velikih sila. Ekonomska promjena ratovanja

1500-2000, Podgorica 1999;

Filip Dženkins, Istorija SAD, Filip Višnjić Beograd 2002;

Hari Herder, Evropa u XIX vijeku, Beograd, Clio 2002;

Džon M. Roberts, Evropa 1880-1945, Beograd, Clio 2002;

Šarlota Đuranović, Opća Povijest od Pariške komune do kraja Prvog

svjetskog rata (1870-1918), Zagreb, 1956.



44


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Opća historija savremenog doba Šifra predmeta: 0000







Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 5


Matična kvalifikacija: Predmet je primarno izađen za studente Odsjeka za historiju


Peduslovi za polaganje predmeta: Opća historija novog vijeka (1789-1918)



Cilj predmeta:

1. Evropa u periodu između dva svjetska rata (Versajski sporazum, Rađanje fašizma

– Italija i Njemačka, Rusija – SSSR: od Lenjina do Staljina, SAD – Nju Dil i uspon

ka svjetskoj moći, Čuvari Versaja – Engleska i Francuska, Jačanje militarizma –

Daleki istok, Velika ekonomska kriza, Put prema svjetskom ratu),

2. Drugi svjetski rat (1939-1945);

3. Svijet nakon Drugog svjetskog rata (Suđenje ratnim zločincima, Stvaranje OUN-

a, Hladni rat, Njemačka – disolucija i stvaranje interesnih zona, Palestinsko pitanje,

Komunizam u Evropi i svijetu, Simbol hladnog rata – Berlinski zir i raspad

socijalističkog lagera, SSSR – Gorbačov, Perestrojka i disolucija, SAD najmoćnija

sila svijeta, Neokolonijalizam u uvjetima globalizacije.



/ishod učenja:

Proučavanje društveno-političkih, ekonomskih, kulturnih i drugih karakteristika

Evrope i ostalog dijela svjeta u periodu savremenog doba, nakon Prvog svjetskog

rata.



u procesu sagledavanja ne samo društveno-političke i ekonomske situacije na području

pojedinih zemalja i regija, nego i prilikom komplementacije sveukupnih previranja i

antagonizama koje su bile međusobno povezane na određene načine, tokom razdoblja

savremenog doba od 1918. godine. Također, studenti će steći mogućnosti da sagledaju

sve posljedice historijskih događaja na današnje stanje u Evropi i svijetu.




predviđaju): -




Predavanja – 20%, rad u nastavi – 20%, ispit - 60%. Ispit je pismeni i usmeni.



Džon M. Roberts, Evropa 1880-1945, Beograd, Clio 2002;

Volter Laker, Istorija Evrope 1945-1992, Beograd, Clio 1999

Čedomir Popov, Građanska Evropa, knj. II, Novi Sad 1989;

Čedomir Popov, Od Versaja do Dancinga, Beograd 1976;

Jerzy Holzer, Komunizam u Europi, Zagreb 2002;

Jacques Le Rider, Mitteleuropa, Zagreb 1998;

David S. Painter, Hladni rat; Zagreb 2002.



45


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: Historija socijalističke Jugoslavije (do

1992. godine) Šifra predmeta: 0000



Voditelj predmeta: Doc. dr. Adnan Velagić


Tel.:



Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 5




Peduslovi za polaganje predmeta: Historija monarhističke Jugoslavije (1918-1941)



Cilj predmeta:

Upoznavanje sa početkom i tokom II svjetskog rata na području Jugoistočne

Evrope, nastankom socijalističke Jugoslavije, njenim razvojem, slabljenjem i

raspadom.



/ishod učenja:

Nakon uspješno položenog ispita studenti će raspolagati neophodnim znanjem o

okolnostima koje su ponovo afirmirale jugoslavensku ideju, spoznati karakter

nacionalnih i društveno-ekonomskih odnosa, te steći znanje o političkoj monolitnosti i

njenim posljedicama po ukupne odnose unutar jugoslavenskog državotvornog sklopa.


7. Južnoslavenski narodi u Drugom svjetskom ratu

8. Stvaranje socijalističke Jugoslavije

9. Obnova i privredni razvoj

10. Jugoslavija u pokretu nesvrstanih

11. Titova uloga u opstojnosti zemlje

12. Pitanje položaja Kosova

13. Jačanje nacionalizma

14. Titova smrt i kriza Jugoslavije

15. Parlamentarni izbori 1991. i raspad SFRJ




predviđaju): -




Predavanja – 20%, seminarski rad– 20%, ispit - 60%. Ispit je pismeni i usmeni.



1.Čulinović Ferdo, Okupatorska podjela Jugoslavije, Beograd, 1970.

2. Bilandžić Dušan, Historija SFRJ. Glavni procesi, Zagreb, 1985.

3. Dizdarević Raif, Od smrti Tita do smrti Jugoslavije, Sarajevo, 1999.

4. Hurem Rasim, Kriza NOP-a krajem 1941 i početkom 1942, Sarajevo, 1972.

5. Matković Hrvoje, Povijest Jugoslavije (1918-1991), Zagreb, 2003.

6. Petranović Branko, Istorija Jugoslavije 1918-1978, Beograd, 1980.



46

Šifra predmeta: Naziv predmeta: Savremena književnost BiH

Nivo: dodiplomski studij Godina: IV Semestar: VII Broj ECTS kredita: 4

Status: izborni predmet Broj sati sedmično: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30

Nastavnik: prof. dr. Dijana Hadžizukić/

V. ass. Lejla Žujo

Jezik: bosanski

Kontakt detalji:

[email protected]

[email protected]

Konsultacije u kabinetu nastavnika

Matična

kvalifikacija:

Odsjek za bosanski jezik i književnost

Obrazloženje

bodovne

vrijednosti:

Bodovna vrijednost je definisana na osnovu broja časova i oterećenosti

studeneta, kao i značaju modula u konačnim kompetencijama.

Opis općih i

specifičnih

kompetencija

(znanja i vještina)

/ ishod učenja:

Nakon što odslušaju modul i izvrše svoje obaveze studenti će:

Znati karakteristike književnog stvaranja u vrijeme i neposredno

nakon Drugog svjetskog rata.

Znati temeljne poetske tokove i moći prepoznati njihove

osobenosti unutar konkretnih pjesničkih opusa

Pročitati i koristeći ranije stečena znanja moći analizirati

reprezentativna književna ostvarenja

Biti u mogućnosti da navedena djela interpretiraju u skladu sa

metodičko-didaktičkim principima u nastavi književnosti

Biti sposobni za komparativno proučavanje

književnoumjetničkih tokova u svjetskoj i južnoslavenskim

književnostima

Biti u mogućnosti da prate recentna književna ostvarenja

1. CILJ

PREDMETA:

Predmet Književnost BiH IV, kao obavezni predmet na studiju, ima za

cilj informisati studente o najvažnijim tokovima u književnosti

savremenog doba kroz rad na najznačajnijim književnim ostvarenjima

druge pol. XX vj.

1 a. Predmeti koji

su preduslov:

2. Osnovne

tematske jedinice

koje se obrađuju

1. Drugi svj. rat i njegove refleksije u bh. književnosti;

poeme S.Kulenovića; Branko Ćopić; Pokretanje časopisa

i listova: Odjek, Brazda, Život; period modernizacije knj.

izraza (1953-1960) i dominacija poezije

2. Poezija I.Sarajlića; pjesnici lirske apstrakcije:

H.Tahmišćić, M.Pašić, V.Koroman, A.Vuletić, I.Kordić;

poetski svijet Ilije Ladina

3. Poetski opus Maka Dizdara

4. Soneti i Ponornica S.Kulenovića

5. Tvrđava i Derviš i smrt Meše Selimovića

6. Pobune i Uhode Derviša Sušića

7. Poezija Abdulaha Sidrana

8. Novohistorijski romani N.Ibrišimovića, Ć.Sijarića i H.

Bašića

9. Poezija M.Vešovića, D.Trifunovića, Ž. Ivankovića i

M.Stojića

10. Romani A.Isakovića, Dž.Alića, V.Lukića, I.Lovrenovića,



47

A.Vuletića

11. Poezija Dž.Latića, H.Hajdarevića i H.Demirovića

12. Pripovijetke M.Kondžića, Ć.Sijarića, A. Isakovića,

S.Fetahagića, M.Novalića

13. Romani Dž.Karahasana, I.Horozovića, M.Jergovića,

J.Musabegović, A.Lazarevske, N.Kurspahić

14. Dramsko stvaralaštvo u BiH od 1945. do danas

15. Putopis u BiH: T.Kulenović, Z.Džumhur, Alija Isaković

3. NASTAVA/

OCJENJIVANJE

Opis aktivnosti Učešće u nastavi (%)

3.1. Način

izvođenja nastave

1. ex katedra

2. diskusije

3. prezentacije

1. 60%

2. 20%

3. 20%

Opis aktivnosti Učešće u ocjeni (%)

3.2. Način

ocjenjivanja –

uključivanja

studenata

1. obavezni dolazak

2. grupni rad

3. esej

4. seminarski rad

5. test (parcijalni)

6. test (parcijalni)

7. test (finalni)

8. usmeni ispit (finalni)

1. 5%

2. 5%

3. 5%

4. 5%

5. 15%

6. 15%

7. 25%

8. 25 %

4. LITERATURA

1. Savremena knjiž. naroda i narodnosti BiH, knj. I

2. Bošnjač. knj. u knj. kritici, Novija knj.-poezija, prir. E. Duraković

3. Enes Duraković, Riječ i svijet: studije i eseji o bh.pjesnicima XX

vijeka

4. Hanifa K.Osmanagić, Pjesnici lirske apstrakcije

5. Midhat Begić, Raskršća knj. IV

6. Muhsin Rizvić, Panorama bošnjačke književnosti

Način praćenja

kvalitete i

uspješnosti

izvedbe predmeta

48


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: PEDAGOGIJA Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus studija 2. godina studija / 3. semestar

Voditelj predmeta: prof.dr. Husejn Musić

Kontakt detalji:




Matična kvalifikacija: Prvi ciklus studija na svim odsjecima Fakulteta humanističkih nauka – opći predmet


Preduslovi za polaganje predmeta: Psihologija

Ograničenja pristupa predmetu: Studenti svih Odsjeka FHN-a

Obrazloženje bodovne vrijednosti: Predmet podrazumijeva oko 60 sati rada. Studenti su obavezni da pohađaju nastavu

koja će im omogućiti sticanje planiranih kompetencija.

Cilj predmeta: Osposobiti studente za razumijevanje praktične obrazovnog i odgojnog aspekta njihove

buduće profesije u savremenom kontekstu bh. obrazovanja



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će moći:

- Razumjeti cjelovit i sistematiziran uvid u pedagogijsku znanost, njezino

utemeljenje i terminologiju

- kritički promišljati i propitivati probleme suvremene pedagoške teorije i

prakse

- razumjeti smisao i sadržaj empirijskih i drugih istraživanja, na temu

učinkovitosti prakticiranih oblika odgajanja


1. Pedagogija kao znanost 2. Predmet pedagogije

3. Interdisciplinarnost u pedagogiji

4. Socijalizacija, akulturacija, edukacija, odgoj i obrazovanje

5. Odgojno obrazovni sustav

6. Opće i stručno obrazovanje

7. Cjeloživotno obrazovanje

8. Proces, subjekti i čimbenici odgoja

9. Odgojni ciljevi

10. Kulturno-povjesna uvjetovanost odgoja

11. Odgoj kao manipulacija

12. Humanistički pristup odgoju

13. Subjekti odgojnog procesa

14. Učenik kao subjekt odgoja

15. Nastavnik Oblici provođenja nastave/metode

učenja: Predavanja, auditorne vježbe, dijalog, diskusija, samostalni zadaci.


predviđaju):

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi (dozvoljeno je 30% izostanaka), test, završni

pismeni ispit (primjena stečenih kompetencija, u svrhu potvrđivanja ostvarenih

ishoda ).




Na polovini semestra studenti polažu parcijalni ispit. Dolasci 5%; zadaće 5%; referat

10%, parcijalni ispit 30%; finalni ispit 50%



1. A. Vukasovid: Pedagogija, VII izdanje, Zagreb, 2001.

2. N. Giesecke: Uvod u pedagogiju, 1993.

3. Grupa autora: Pedagogija (Temeljnja znanja iz opde pedagogije, didaktike,

školske pedagogije i andragogije), Dom štampe, Zenica, 2002.



49


ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Naziv predmeta: FRAZEOLOGIJA Šifra predmeta:



Voditelj predmeta: Doc.dr. Belma Šator

Kontakt detalji: [email protected]




Matična kvalifikacija: Njemački jezik i književnost

Status predmeta: Obavezni

Peduslovi za polaganje predmeta: Nema preduslova za polaganje ispita

Ograničenja pristupa predmetu: Samo studenti Odsjeka za njemački jezik i književnost

Obrazloženje bodovne vrijednosti: 10% učešće (0, 5 ECTS); 40% seminarski rad (1,5 ECTS); 50% završni ispit

(2 ECTS)

Cilj predmeta:

Cilj nastave je

teoretsko upoznavanje sa ključnim pojmovima frazeologije,

praktično vladanje frazemima njemačkog jezika,

osposobljavanje studenata za komparativna istraživanja,

upoznavanje studenata s tehnikom rada na tekstu i određivanju/ odabiru, upotrebi i

prevođenju frazema uz pomoć frazeoloških rječnika.



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će

vladati osnovnim pojmovima iz oblasti frazeologije,

te će u pismenom i usmenom komuniciranju razumjeti i koristiti frazeme njemačkog

jezika,

studenati su sposobni za komparativno istraživanje,

prepoznavanje pojmova iz frazeologije, njihovo određivanje u različitim vrstama

tekstova i savladavanje tehnike upotrebe rječnika pri prevođenju.


- Uvod

- Definicija frazeologije;

- Historijski razvoj njemačke frazeologije (poređenje sa razvojem frazeologije u b,

h, s lingvistici);

- Pojam i definicija frazema (upoznavanje sa mnogostrukosti različitih naziva za

označavanje frazološke jedinice);

- Osnovne karakteristike frazema

- (idiomatičnost, polileksičnost, stabilnost i reproduciranje);

- Struktura i klasifikacija frazema i srodnih vrsta;

- Morfosintaktički opis frazema

- (imenički, pridjevski, priloški i glagolski frazemi);

- Semantički opis frazema

- (stepen idiomatičnosti frazema; frazeološka antonimija, sinonimija i polisemija);

- kontrastivna frazeologija (pojam i predmet proučavanja)

- problem ekvivalencije

- (potpuna ekvivalentnost, ekvivalentnost sa razlikama i nulta ekvivalentnost);

- ponavljanje i pripremanje za ispit


učenja: predavanja, vježbe, samostalni rad, demonstracija, diskusija, dijalozi.


predviđaju):







-obavezni dolasci i aktivnost u nastavi (10%)

-seminarski rad (40%)

-završni pismeni ispit (50%)


Bodovi Ocjena

55 – 64 6

65 – 74 7


50

75 – 84 8

85 – 94 9

95 – 100 10



Burger, Harald (1998): Phraseologismen. Eine Einführung am Beispiel des

Deutschen, Erich Schmidt Verlag, Berlin.

Fleischer, Wolfgang (1997): Phraseologie der deutschen Gegenwartssprache, Max

Niemeyer Verlag, Tübingen.

Hrustić, Meliha (2001): Kontrastivna analiza frazeoloških izraza sa komponentom

„Kopf“/“Glava“ u njemačkom i u b/h/s jeziku, Tuzla.

Tanović, Ilijas (2001): Frazeologija bosanskog jezika, Dom štampe, Zenica.



51


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: PSIHOLOGIJA Šifra predmeta: 0000



Voditelj predmeta: prof. dr. Jasna Bogdanović-Ćurić

Kontakt detalji:




Matična kvalifikacija: Prvi ciklus studija na svim odsjecima Fakulteta humanističkih nauka – opći predmet



Ograničenja pristupa predmetu: Studenti svih Odsjeka FHN-a

Obrazloženje bodovne vrijednosti: Predmet podrazumijeva oko 60 sati rada. Studenti su obavezni da pohađaju nastavu

koja će im omogućiti sticanje planiranih kompetencija.

Cilj predmeta:

Cilj predloženog kolegija je upoznavanje studenata s teorijskim i aplikativnim

spoznajama iz značajnih područja psihologije. U toku izučavanja student tiče

sposobnost razumijevanja i ispravnog korištenja značajnih pojmova kojima se mogu

pravilno obrazložiti kognitivni, emocionalni i konativni procesi. Studenti će se

upoznati i sa savremenim spoznajama iz psihologije ličnosti i posebno o agensima

razvoja i socijalizacije ličnosti.



/ishod učenja:


- Razumjeti i prepoznati osnovne probleme opće psihologije

- Identificirati probleme u nastavnoj praksi i pravilno reagovati na njih

- Shvatiti psihološke procese na nosnovu savremenih shvatanja te dalje

proučavati probleme tipične za školu i nastavu iz oblasti psihologije


1.Predmet i razvoj psihologije.

2. Psihološke metode istraživanja . Psihološki testovi : vrste i psihometrijske

karakterstike

3. Osjeti i percepcije

4. Uticaj fizičkih, fizioloških , psiholoških i socijalnih faktora na percepciju. Iluzije,

paslike i predstave

5. Učenje i pamćenje. Transfer učenja. Teorije zaboravljanja

6. Racionalizacija procesa učenja.

7. Mišljenje. Inteligencija : tumačenja, faktorske teorije sposobnosti.

8. Emocije.

9. Motivi.

10. Frustracija i reagiranje na frustraciju.

11. Struktura, dinamika i razvoj ličnosti.

12. Temperament.

13. Karakter.

14. Agensi socijalizacije ličnosti.

15. Mentalno zdravlje Oblici provođenja nastave/metode

učenja: predavanja, auditorne vježbe, eksperimentalne vježbe, demonstracija itd.


predviđaju): ///




Kolokviji (30%)

seminarski rad 20%

usmeni ispit 50%.



1. Rathus, S.A. (2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.

2. Kretch, D., Crutchfield, R.S. (1978). Elementi psihologije. Beograd:

Naučna knjiga.

3. Pečjak, V. (1981). Psihologija saznavanja. Sarajevo: Svjetlost

Dodatna i preporučena literatura

1. Lawrence, A., Pervin, A.L., John, P.O. ( 2008). Psihologija ličnosti: teorije i

istraživanja. Zagreb: Školska knjiga

52

2. Dizdarević, I. ( 2002). Agensi socijalizacije ličnosti. Sarajevo: Prosvjetni

list

3. Petz, B. ( 2003). Uvod u psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap

4. Bootzin,R.R., Bower, H.G., Crocker. J., Hall, E. ( 1991). Psychology

Today. New York: McGraw-Hill, Inc.

Hartley, J., Branthwaite. A. ( 2002). Psiholog u praksi. Jastrebarsko : Naklada Slap



53



ODSJEK ZA ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Naziv predmeta: Selimović u engleskom jeziku Šifra predmeta: 0000


semestar Ciklus studija I Godina studija IV / Semestar I

Voditelj predmeta: Doc. dr. Edina Špago-Ćumurija

Kontakt detalji: Konsultacije: svaki dan, 9:30-10:00 Adresa (broj kabineta): Arapski studiji

E-mail: [email protected] Tel.: 063 345 935

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 2 Sati vježbi sedmično:0 Ukupan broj sati: 30


Matična kvalifikacija: Prvi ciklus na Odsjeku za engleski jezik i književnost.




Obrazloženje bodovne vrijednosti: Predmet je izborni. Studenti će većinu kompetencija moći steći na nastavi, sa 30 sati

predviđenih za samostalni rad.

Cilj predmeta:

Ovaj izborni predmet će birati studenti koji žele produbiti znanja iz prevođenja, nakon

obaveznih i/ili izbornih prevodilačkih predmeta. Predmet će obezbijediti specifične

kompetencije o prevođenju najznačajnijeg savremenog bosanskog pisca, te o

prevođenju savremenog romana kao takvog.



/ishod učenja:


- Prepoznati oosbine stila M. Selimovića

- Razumjeti osnovne probleme prevođenja književnosti/kultura

- Rješavati probleme prevođenja elemenata bosanske kulture

- Baviti se specifičnim pitanjima književnog prevoda (žanr, stil, prevod i

vrijeme..)


1. Meša Selimović – život i djelo

2. Prevođenje književnih tekstova

3. Prevođenje romana

4. Književne discipline i njihova uloga u prevodnoj analizi

5. Idiosinkratički elementi stila M. Selimovića

6. Ne-lekseme M. Selimovića

7. Sintaksa Meše Selimovića

8. Gramatička transpozicija

9. Kolokacije – prevođenje

10. Prevođenje na nivou sintagme u djelu M. S.

11. Kultura – prevodilačka pitanja

12. Turcizmi u Dervišu

13. Duhovno u romanu M. S.

14. Univerzalno u djelu M. S.

15. Otvorena pitanja prevoda djela M. S. na engleski


učenja: predavanja, vježbe


predviđaju): Nema ih.




Student polaže ovaj ispit pisanjem rada o odabranom prevodilačkom problemu iz djela

Meše Selimovića i njegovom usmenom prezentacijom



1. Semantičko-pragmatička analiza prfevoda M. Selimovića u engleskom

jeziku, Edina Špago-Ćumurija, magistarski rad, 2007. – odabrana poglavlja

2. Prevoditeljev put, Francis R. Jones, Buybook, 2002



54



ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: NAZIV PREDMETA

Historija civilizacija Šifra predmeta: 0000


semestar Ciklus studija I Godina studija II / Semestar IV

Voditelj predmeta: Prof.dr. Adnan Velagić

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta): E-mail: Tel.:

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 2 Sati vježbi sedmično: 0 Ukupan broj sati: 30


Matična kvalifikacija: Predmet je primarno izađen za Nastavni plan i program na Odsjeku za historiju


Preduslovi za polaganje predmeta: Nema ih.



trebaju izvršiti, te značaja predmeta za konačne ishode učenja.

Cilj predmeta:

Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim i najznačajnijim pojmovima iz

historije razvoja civilizacijskih procesa u svijetu, kao i upoznavanje različitih

kultura i društvenih kretanja.



/ishod učenja:

Po uspješno, završetku ovog predmeta, studenti će:

- Imati znaje o nastanku, razvoju i komplementarnosti značajnijih

civilizacija svijeta

- Shvatiti ulogu kuluturoloških i općedruštvenih procesa na razvoj pojedinih

civilizacija.


a) Prethistorijsko razdoblje: način života, kultovi, vjerske predstave.

b) Stari vijek: Nastanak urbanih civilizacija i organizovanog društva, na primjeru

Egipta, Grčke, Rimske države.

c) Srednji vijek: feudalno društvo, barbarske države, naselja, religija, na primjeru

Franačke države, Bizantije, Arapskog poluotoka.

d) Novi vijek: Civilizacija Osmanskog društva i evropskih zemalja; Značaj naučno-

tehničkih u razvoju svjetskih civilizacija; Evropska civilizacija u 19. st.; Nacionalna

država i obilježja njene civilizacije.

e) Prelomnice u razvoju svjetskih civilizacija: svjetski ratovi i njihov utjecaj na

oblikovanje svjetskih civilizaicja; Svijet nakon Drugog svjetskog rata (Hladni rat,

Globalizacija).


učenja: predavanja, usmene i pismene vježbe.


predviđaju): Studenti imaju obavezu da izlože referat u toku semestra.




Nakon uspješnog izlaganja referata studenti mogu ostvariti do 35% bodova, na ispitu

65% bodova.



- Više autora, Povijest svijeta, Novo izdanje, Zagreb, 2002.

- Eduard Kale, Historija civilizacija,

- Žak Le Goff, Srednjovjekovna civilizacija zapadne Evrope, Beograd 1974; G.

- Filip Hiti, Istorija Arapa, Sarajevo 1967.

- Anri Sutu, Nezavistan savez. Istorija Evropske zajednice, Clio, 2000.

- Pol Magdalino, Istorija privatnog života, Clio, 2001.

- Robert Mantran, Beograd 2002, Historija osmanske države i civilizacije, prr. (E.

Ihsanoglu), Sarajevo 2004.,



Documents

Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru Fakultet ......1 Opća historija srednjeg vijeka od XII do XV st. 8 3 2 2 Historija jugoistočne Evrope u srednjem vijeku od XII do XV