Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
0
IDEA WSDC WIFIUNIVERSITY
BURCH
MREŽA
PRAVDE
GRAD
SARAJEVO
VLADA KANTONA
SARAJEVO
1
PROJEKTNI CILJ: Podići opći nivo znanja iz kulture kod građana,
posebno kod mladih ljudi.
PODCILJEVI:
Predstaviti BiH kao eminentnu kulturnu sredinu
Prezentirati kulturu BiH mladima iz cijele BiH
Potaći inovativan pristup prezentiranju kulture BiH među
mladima iz različitih lokalnih zajednica
PROJEKT:MLADI ČUVAJU KULTURNO
NASLIJEĐE BiH
SADRŽAJ:
SADRŽAJ
O projektu 1
Uvod 2
E, baš neću da ostanem! 3
Intervju o kulturnom
naslijeđu BiH
4
Da sam ja neko, kulturno
naslijeđe bih zaštitila ovako
6
Moja lokalna zajednica je
posebna po…
7
Naši argumenti za
očuvanje kulturnog
naslijeđa
8
Šta je važnije: moje ili tvoje
kulturno naslijeđe?
10
Mladi o važnosti očuvanja
kulturnog naslijeđa
11
Profesori o kulturnom
naslijeđu
12
Naša razmišljanja o
kulturnom naslijeđu
13
Stripom do promocije
kulturnog naslijeđa
14
Fotografijom da ti kažem –
moje omiljeno mjesto
26
Pjesmom da ti kažem 18
Umjesto kraja 19
2
Još jedan mjesec je još jedna prilika da zajedno
učimo o kulturnom naslijeđu BiH. Ono na što smo
posebno ponosni jeste da su nam se javljali naši
dragi debatanti i rekli nam da su gledali webinare
o naslijeđu i da redovno čitaju Debatne novosti.
Drago nam je da vam tema kulturnog naslijeđa
nije dosadna i da nam dajete vašu podršku. Zbog
vas ovo i radimo!
U ovom izdanju Debatnih novosti vam donosimo
mnoštvo zanimljivosti o kulturnom naslijeđu BiH.
Kroz ovo izdanje, kao i kroz prethodna, nastojimo
prezentirati naslijeđe različitih lokalnih zajednica
širom BiH. BiH nije Sarajevo, ili samo Mostar, ili
samo Banja Luka. BiH je svako malo mjesto, i ono
veće, i najveće. BiH su njena sela, gradovi, rijeke
ma koliki da su, ma kako da se zovu i u ma kojem
dijelu države da se nalaze.
Zato predlažemo da sa nama krenete u virtuelnu
šetnju i uživate u svim bogatstvima koja BiH nudi
svima.
UVOD BAŠČARŠIJSKA
Na svakom sam čepenku kafupopio
I rahatlokum na česmu spustioKad prođeš Saračima znaćeš
da sam bioA dočekati nisam te smio
Kazandžije kucaju kao da ne mogu
Da nađu pravi tonKurikaju sajdžije sahat na kuli
Zildžije štimaju zvonHalači češljaju pamuk prstima
K’o bakrenu kosu na tvojim prsima
Sindžije slatke simte pekuA ja sam stoput prešao rijeku
Da sam, bogdo, taščija pa da ti isklešem
Novi avlijski pragDa se popnem na pendžer
čardaklijom lozomI opet budem ti drag
REF.Ubr’o sam te đulbe šećer ružo
Prije vremenaJa moram bježati nemoj brinuti
dušoLjubavi jedina (x2)
Zveckaju džezve, dževdžiri i sahani
Mirišu na jasmin tvoji jorganiKaldrmu je uglancala kišaŠuška i miriše kafa iz šiša
Danas kalajdžije Sunce kalaišuSamo za tebe
Da ti toplije bude dok zamišljaš kako
Moj dah te miluje
Zlatan Falić Fazla
3
Želim sa vama da podijelim svoja razmišljanja o
kulturnom naslijeđu i da napišem svoj kratki komentar o
vašem jednom prošlomjesečnom tekstu u kojem se
zalažete za ostanak mladih u BiH. Molim vas da
objavite moj tekst ali da mi ne navodite ime.
Od kada znam za sebe živim u BiH. Rođena sam u BiH i
izvan BiH idem isključivo na more ili u Hrvatsku ili u Crnu
Goru. I to je to. Da imam više novaca stalno bih
putovala, ali za sada putovanja sebi ne mogu da
priuštim. (Barem ne onoliko koliko bih željela.)
Uskoro završavam srednju školu i želim studirati u
inostranstvu. Nadam se stipendiji. Ali novac nije glavni
razlog zbog kojeg želim otići iz države. Naime, želim
otići iz države jer mislim da ćemo mi uskoro da
upropastimo svoju državu. Ne brinemo uopće o njoj.
Bilo da se radi o kulturi, ljudima, okolišu, želimo sve da
uništimo.
Ja sam dosta uključena u ekološke akcije u mojoj
lokalnoj zajednici. Najčešće čistimo područja oko
spomenika i mene boli kada vidim kako malo vodimo
računa i o okolišu ali i o očuvanju svjedoka naše
prošlosti. Nekako mislim ako nemamo prošlost,
možemo li imati budućnost? Ja mislim da ne. I zato
želim otići. Želim otići iz sredine koja ismijava pokušaje
da sačuvamo kulturu, da očistimo okolinu ili
pomognemo osobi. Nije problem uvijek u novcu. Ništa
nas ne košta da onaj papir pored spomenika
podignemo i bacimo u kantu. A još nas manje košta
da papir i ne bacimo bilo gdje. E, zbog ovoga svega,
baš neću da ostanem! Odlazim u daleki svijet da tamo
besplatno ne zagađujem okoliš i čuvam parkove i
spomenike kulture!
E, BAŠ NEĆU DA OSTANEM!NA ADRESI TI
PIŠE…
Da li je dobro tu
Da l’ je dobro na
sjeveru
Da l’ miriše na tugu
Da l’ miriše na jugu
Javi se, pojavi se
Ako kasniš najavi se
Javi se svom drugu
Ovdje dole na jugu
Pođi, prođi, pa kući
dođi
REF.
Na adresi ti piše
Sarajevo, Sarajevo
Jedno sjedište više za
Sarajevo, Sarajevo
S ove stanice
autobusi
Voze desno i lijevo
Da li ijedan ide za
Sarajevo
Zemlja se okreće
Kad miriše na proljeće
Kad ne cvjeta cvijeće
Tad ni zemlja neće
Javi se, pojavi se
Ako kasniš najavi se
Javi se svom drugu
Ovdje dole na jugu
Pođi, prođi, pa kući
dođi.
Zdravko Čolić
4
Senad Bajat, Mostar
“Kulturna baština Mostara je zaista
mnogo obimna I široka. Od Starog
mosta, preko Lenjinovog šetališta do
Partizanskog spomen-groblja i
mnogo ostalih kulturnih obilježja
miga grada. Jednostavno je,
zaljubite se na prvi pogledu taj
hercegovački krš kome ćete se vraćati iznova i
iznova.“
Mirnes Mujezinović, Sarajevo
“Ilidža, rimsko naslje i mjesto gdje se
nalaze terminalni izvori su mjesta
koja su, po meni, vrlo značajna za
kulturu grada Sarajeva.”
Jasmina Džino, Mostar
“Konjic, grad na Neretvi je jedan od
ljepših gradova u Hercegovini gdje
možete naići na mnogo toga.
Predlažem da ga posjetite jer na
svakom koraku odiše prošlošću i
ljepotom.”
Marija Božić, Banja Luka
“Dolazim iz Banja Luke gdje će vas
svako dočekati sa osmijehom.
Jedna od naših glavnih ulica je
Gospodska ulica gdje se družimo, i
koja je idealna za popodnevnu
šetnju i smijeh sa prijateljima.”
INTERVJU O KULTURNOM NASLIJEĐU BIH CKD NOVINARI
Rania Omanović
Ilma Mušić
Ima Musić
PITANJA:
Možete li nam reći
nešto ukratko o
kulturnom naslijeđu
vaše lokalne
zajednice?
5
Ema Muratović, Srebrenik
“Ja dolazim iz Srebrenika koji je
poznata po mnogo čemu, ali
nekako najveća činjenica je da se
tu prvi put pisala najljepša bosanska
balada Hasanaginica.”
Meliha Selimović, Srebrenik
“Dolazim iz grada koji je poznat po
Starom gradu. Grad se prvi put
spominje 1333. godine. To znači da
moj grad ima obimnu historiju o kojoj
upravo svjedoče brojni spomenici
kulture.”
Zdenka Nikolić, Travnik
“Travnik je jedno vrijeme bio glavni
grad BiH. Poznat je po mnogim
pjesnicima kao što je Ivo Andrić,
jedan od nobelovaca. Grad obiluje
parkovima i zelenim površinama.
Vrijedi spomenuti i Stari grad koji je
jedan od vodećih destinacija za
turiste .”
INTERVJU O KULTURNOM NASLIJEĐU BIH Balada
"Kaži mi, dete, što si se
pokrio
Zemljom i travom? Zar
ti hladno nije?"
"Ne, mati. Ovde tako
toplo mi je
Ko da uz naše ognjište
bih bio."
"Preni se. Pođi svojoj
rodnoj luci —
Kuća te čeka, moja
slavo živa."
"Ne mogu. Tu se tako
slatko sniva
Kô da na tvojoj
zaspao sam ruci."
"Vaj, rano li te san
studeni srete!
Kada ćeš iz te postelje
olovne
Ustati, sine?" — "U
moravske čete
Kada me, majko,
nova truba zovne."
"Sunce se vraća. Evo
tica, gnezda,
A tebe nema. Šta ću
tvojoj djeci,
Šta ljubi reći?" —
"Otišô je, reci,
Na nebo, za vas da
nabere zvezda"...
Aleksa Šantić
6
Kulturno naslijeđe treba da bude i mora biti zaštićeno. To
je naše bogatstvo i kultura. Ako sami nećemo zaštiti nešto
što je naše, ko će drugi to uraditi? Prvo što treba da se
uradi jeste da se razvije svijest o problemima sa kojima se
danas suočava kulturno naslijeđe. Dakle, kroz školske
programe, medije kao izvore informisanja javnost treba
upozoriti na svakodnevno uništavanje i propadanje
kulturnog naslijeđa. Kada se to uradi na što kvalitetniji
način treba da se organizuju akcije čišćenja na
prostorima gdje ono postoji. Osim toga, pokušati animirati
one koji su u mogućnosti da urade nešto kako bi se
prikupio novac za rekonstrukciju naslijeđa koje je u fazi propadanja te da se to
spriječi. Smatram da je ovdje vrlo ključna svijest kod ljudi. Ukoliko oni nemaju želju
da se bore da sačuvaju nešto svoje, onda je sve ostalo što bi se uradilo uzaludno.
Također, vandalizam predstavlja veliki problem. Danas često možemo vidjeti da je
naše kulturno naslijeđe "uljepšano" raznim grafitima. Osim što se takav oblik
ponašanja ne kažnjava zakonski jer počinioci nikada ne bivaju uhvaćeni, ne učini
se ništa da se grafiti uklone. Oni tu ostaju toliko dugo i blijede jedino s kapima kiše. I
to je dokaz nepoštovanja i nezaštićenosti spomenika kulture. Akcija prikupljanja
smeća kroz školsku ekološku sekciju je način da se učenicima razvije svijest za
problem ovakve tematike, te da takve akcije postanu dio školskog programa. Od
malih nogu učimo one prave vrijednosti te ih takve nosimo kroz život.
Novac predstavlja pored svijesti značajan
faktor za rješavanje ovog problema. Vrlo je
teško na akcijama prikupiti novac za takve
stvari, ali vlast bi trebala da učini nešto jer je i
njima to u interesu. Nažalost, oni se danas ne
bave tim stvarima jer postoje neke važnije. A,
šta to može biti važnije od kulture? Velike
promjene će se tek desiti onda kada se o
tome počne pričati. Razgovor je pokretač
svega. Svih rješenja i problema. Zbog toga,
prvo bih razgovarala sa drugima o tom problemu i onda smišljala strategiju kako
da se problem riješi. Često kažu da ukoliko nismo dio rješenja, onda smo sigurno dio
problema.
Edna Basara, MSŠ Donji Vakuf, najbolji online debatant za april 2018.
DA SAM JA NEKO, KULTURNO NASLIJEĐE BiH ZAŠTITILA OVAKO
7
U Mostaru nam je najpoznatiji Stari most koji je završen 1566.godine, a dobio je ime po Mostarima, čuvarima mosta.Srušen je 1993., a obnovljen 20014. godine. Također suvažne Muslibegovića i Kajtaz kuća. Muslibegovića kuća imamediteranske karakteristike gradnje. Kajtaz kuća jeizgrađena od kamena i drveta i pripada arhitekturi turskogperioda. Karađoz-begova džamija je sagrađena 1557.godine a arhitekt je bio Mimar Sinar. (Senad Bajat, Mostar)
„Sarajevo. Barščaršija je poznata skoro svima. To je mjestookupljanja u Sarajevu. Na Barščaršiji se nalazi Sebilj. Sarajevoje poznato i po Gazi Husrev-begovoj džamiji i znana je joškao i Begova džamija. Izgrađena je u 16 st. i smatra sejednim od najznačajnijih spomenika islamske kulture.Poznati su i Latinski most koji potiče jz kraja 16 st. kao iFerhadija, glavna ulica koja seže od Barščaršije do uliceMaršala Tita. Svakako treba posjetiti i katedralu Srca Isusova,koja je sagrađena 1889. godine.” (Dino Ahmetbegović,Sarajevo)
MOJA LOKALNA ZAJEDNICA JE POSEBNA PO… Bosna žubori
Bosna žubori; nad
pitomim krajem
Anđeo mira širi laka
krila -
I lahor pirka, ko da
sitnom cvijeću
Mistične priče šapće
večer mila.
Bosna žubori i ko rujne
usne
Cvijetne tiho obalice
ljubi,
Pa tamo negdje,
poput moje misli,
Kraj tvog se dvora u
daljini gubi.
Bosna žubori, a s
barčicom mojom
Nestašno sitni igraju se
vali;
Ah, čini mi se, moj
anđele, tako
Da ljubav tvoja srcem
mi se šali.
Musa Ćazim Ćatić
8
„Stolac. Radimlja kod Stoca je poznata nekropola
stećaka. Imamo i Begovski posjed koji ima odlike
mediteranske znamenitosti. Nezaobilazan je grad
Daorson koji je grad ilirskog plemena Daorsa koji su
živjeli od 300. do 500. god. p.n.e.” (Dino Emrić, Stolac)
„Bihać. Kapetanova kula - nastala je 1205. godine u
svrhu odbrane. Danas je muzej Unsko-sanskog
kantona. Tačan datum nastanka Kamenog turbeta
nije poznat ali se pretpostavlja da je nastalo dolaskom
Austo-ugarske vlasti. Džamija Fethija je jedina evropska
bogomolja u gotičkom stilu. Crkva sv. Antuna je
građena krajem 19 st. u maniru zapadnoevropskog
klasicizma.”
MOJA LOKALNA ZAJEDNICA JE POSEBNA PO… Zapis o Bosni
Pitao jednom tako
jednoga vrli pitac neki
A kto je ta šta je ta da
prostiš
Gdje li je ta
Odakle je
Kuda je
Ta Bosna
Rekti
A zapitani odgovor
njemu hitan tad
dade:
Bosna da prostiš
jedan zemlja imade
I posna i bosa da
prostiš
I hladna i gladna
I k tomu još
Da prostiš
Prkosna
Od
Sna.
Mak Dizdar
9
Očuvanje historije zemlje kroz postojanje kulturnog
naslijeđa.
„Fondacija Kulturno naslijeđe bez granica izdala je
priručnik za edukaciju o kulturnom naslijeđu naziva
“Učini svojim kulturno naslijeđe BiH”. Priručnik je
namijenjen srednjim školama i različitim kulturnim
institucijama. Namjena priručnika je da potakne
na kritičko razmišljanje o naslijeđu i alternativnim
formama očuvanja i zaštite, kao i da podigne
svijest o značaju uloge i odgovornosti mladih u
procesu očuvanja naslijeđa, te ohrabri aktivno
učešće mladih u promociji, očuvanju i zaštiti
kulturnog naslijeđa.”
http://nap.ba/new/vijest.php?id=22715
Promoviranje očuvanja kulturnog naslijeđa je
jedno od načina na koji možemo očuvati kulturno
naslijeđe naše zemlje.
U cilju promocije vrijednog i raznovrsnog kulturnog
naslijeđa Bosne i Hercegovine, te ukazivanja na
važnost očuvanja zajedničkog naslijeđa,
Fondacija Kulturno naslijeđe bez granica Bosna i
Hercegovina (Foundation Cultural Heritage
without Borders – CHwB) pokrenula je portal naziva
''Coolturna baština'' – www.coolbastina.ba. Na
portalu objavljivat će se tekstovi o značajnoj
kulturnoj baštini BiH, ali i drugih zemalja; mladim
kreativcima koji inspiraciju u svom radu crpe iz
bogate zajedničke baštine i pridaju važnost
očuvanju naslijeđenih dobara; vrijednim
spomenicima kulture; zanatima; bitnoj ulozi muzeja
u očuvanju naslijeđa itd. –
https://www.bljesak.info/kultura/flash/pokrenut-
portal-posvecen-promociji-kulturne-bastine-
bih/147019
NAŠI ARGUMENTI ZA OČUVANJE KULTURNOG
NASLIJEĐABosna
Bosna, to je jedna dobra
zemlja.
Kad plače klobčaju
kiseljaci.
Sagni se i pij, niko se ne
ljuti.
U Bosni ima jedna tišina.
U tišini jedna njiva.
U toj njivi obeharalo stablo.
Zimi Bosna po svu noć
srebrom zvoni.
Bosna ima Bosanaca.
Kad Bosanac liježe na
počinak
On polako glavu spušta na
zemlju
Da zemlju ne povrijedi.
Bosna ima majku.
Majka se popne na brdo
iznad pruge
Pa mahne mašinovođi.
Majka mahne mašinovođi,
a lokomotiva vrisne.
Bosna ima kuću
U kući živi starica
Njen smjeh je ajet o
džennetu.
Skloni obuću kad prelaziš
Unu, Savu, Drinu
Operi noge u rijekama
Bosna je ćilimom zastrta.
Nedžad Ibrišimović
10
Na pitanje ovog tipa nezahvalno je odgovoriti. Ustvari,
nemoguće. Zašto? Nije važno da li je tvoje ili moje, jedino
je važno kulturno naslijeđe. Prvo ćemo definisati sam
pojam. Dakle, kulturno naslijeđe predstavlja naslijeđe
fizičkih artefakata i nematerijalnih atributa neke grupe ili
društva koje čini ostavštinu prošlih generacija, te se brižno
čuva u sadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijeđe za
dobrobit budućim generacijama.
Međutim, definicija u potpunosti ne odgovara sadašnjoj
situaciji, bar u Bosni i Hercegovini. Kulturno naslijeđe se ne
čuva i ne štiti. Svakodnevno je izloženo propadanju i
ponekad se bojim da generacije koje dolaze neće pamtiti ono što mi danas
puštamo da istrune, kao da nije naše. Eh, ako ne znamo čuvati svoje, kako onda
da čuvamo tuđe? Ako ne poštujemo svoje, kako očekivati da poštujemo tuđe? I
više nije važno ni da li je moje ili tvoje, važno je da ga trebamo sačuvati jer ono
propada.
Odgovor na postavljeno pitanje možemo posmatrati kroz izreku: "Voli svoje, poštuj
tuđe". Sigurno je da više volimo svoje, ali ne možemo to posmatrati na način da je
to važnije od tuđeg. Ko smo mi da odlučujemo šta je važnije? Zašto da nešto svoje
stavljamo ispred tuđeg samo jer je to naše? Zašto da budemo sebični pa da svoje
njegujemo, a tuđe zanemarujemo? Kulturno naslijeđe je po sebi samo važno i kao
takvo se mora poštovati i čuvati.
Nikakve nacionalne, političke ili bilo kakve druge okvire ne trebamo uplitati u
kulturu. To je nešto što obilježava jedan narod i kao takvo zahtjeva poštovanje svih
nas bez obzira čije je. Kada god se govori o nečemu da li je važnije moje ili tvoje,
to pitanje ne zahtjeva odgovor. Bar od mene kao debatanta.
Mi smo do sada puno puta učili da se sve poštuje, moje i tvoje, drugo i drugačije.
Sve može ili ne mora biti.
Sve trebamo gledati sa tačke tolerancije i poštovanja. Danas treba da se ti i ja
zajedno borimo da sačuvamo kulturno naslijeđe od propadanja, a ne da
odlučujemo da li je važnije moje ili tvoje.
Zajedno pokažimo da je važno jedino kulturno naslijeđe kao bogatstvo koje
imamo.
Edna Basara, MSŠ Donji Vakuf, najbolji online debatant za april 2018.
ŠTA JE VAŽNIJE: MOJE ILI TVOJE KULTURNO NASLIJEĐE?
11
MLADI O VAŽNOSTI OČUVANJA KULTURNOG NASLIJEĐA
„Mislim da je vrlo važno da
svi zajedno što više radimo
na očuvanju kulturnog
naslijeđa. Posebno mladi.
Trebamo organizirati
zajedničke akcije i spriječiti
dalje propadanje spomenika
kulture.” – Inela Subašić,
Srednja škola za tekstil, kožu
i dizajn, Sarajevo
„Ja dolazim iz Tešnja i
pohađala sam Gimnaziju
„Musa Ćazim Ćatić”.
Evo, sad kad ne pitate za
očuvanje naslijeđa,
nekako mislim da smo
trebali više učiti i znati o
Musi Ćazimu Ćatiću,
vrhunskom pjesniku po
kojem je škola i dobila
ime.“ – Armina Artuković
„Kultura i kulturno naslijeđe
su dio našeg identiteta.
Ukoliko ne poznajemo ovo,
ne možemo poznavati ni
sebe. Svi trebamo više raditi
na očuvanju naslijeđa jer se
trenutno ne brinemo
dovoljno o njemu“ – Ajla
Tipura, Karađoz-begova
medresa, Mostar
„Malo govorimo o
naslijeđu. Još manje
posjećujemo
kulturno-historijske
spomenike. Znamo
malo o kulturi svoje
etničke grupe, ali još
manje o kulturi
drugih etničkih grupa
sa kojima dijelimo
uski životni prostor.
To moramo
promijeniti.” – Harun
Tucaković, Gazi
Husrev-begova
medresa, Sarajevo
12
Prof. Sabahudin Ćeman: „Mislim da potencijaliTešnja nisu dovoljno iskorišteni. Mogli bismo naosnovu svoje bogate historije puno više profitiratina račun turizma. Nekako mi se čini da smonezainteresovani za bilo kakvu inicijativu u tompogledu. Osim toga, mislim da bi škole trebale višeraditi na promociji naslijeđa i mladi bi trebali dobitiviše prilika da besplatno ili uz minimalne troškoveposjećuju spomenike kulture u svojoj, ali i u drugimlokalnim zajednicama.”
Prof Mariana Sedić: „Kada govorimo o kulturnomnaslijeđu Banja Luke, mislim da ne postoji osoba uBiH koja nije svjesna banjalučkog kulturnog
bogatstva. Što se tiče očuvanja kulturnognaslijeđa, malo radimo da sačuvamo spomenikeod propadanja. Nekako mi se čini da su nampostali komplicirani i obični zadaci poput toga dasmeće ne bacamo gdje ne treba. Trebamokrenuti od sebe i reći sebi da smo minajodgovorniji za čuvanje naslijeđa. Samo tako gamožemo sačuvati za generacije koje dolaze.”
Prof Branka Ljubojević: „Po mom mišljenjunajznačajniji spomenik kulturne baštine u BanjaLuci je Park Petar Kočić. Zašto? Neću vam odatitajnu nego vam reći da ga morate posjetiti. BanjaLuka ima odlične turističke potencijale, ali su oninedovoljno iskorišteni. Građani se nedovoljno brinuo spomenicima i malo ko je zainteresovan zaobilazak muzeja. Trebamo dosta toga mijenjati unašim glavama.“
PROFESORI O KULTURNOM NASLIJEĐU
13
Kažu da je najveće bogatstvo zemlje upravonjeno kulturno naslijeđe. Ono predstavlja uvid idokaz o historiji naše prelijepe domovine, apokazati će nam i jedan dio duše njenihstanovnika. Kulturno naslijeđe predstavljaju sveone divne stvari na koje pomislimo kada nasneko upita zašto je baš Bosna i Hercegovina zanas posebna i zašto će uvijek biti u posebnomdijelu našeg srca.Jacob Burckhardt je rekao: „I najzaslužnijiduguje domovini više nego njemu.“ Domovinauvijek treba biti u našim mislima, a ko pri pomislina domovinu ne zamisli prvo duge šetnje poBaščaršiji u proljeće dok sretne ptice pjevaju
svoje najljepše pjesme, ispunjenih srca, jer su sei one same vratile svome domu. Ljeto jenajljepše kada je provedeno u sunčanom,toplom Mostaru, pored Starog mosta. Zimskuidilu svi žele dočekati u ljepoti starih gradina uPočitelju, Srebreniku ili Tešnju. A kad jesensvojim opalim lišćem i hladnim kišama dočekadobre stanovnike naše zemlje čovjek se osjećasretno u blizini Kastela. Postoji još mnogoveličanstvenih prizora u našoj domovini, svimanama poznatih, ali i onih neistraženih, skrivenihod pogleda. Svi oni čuvaju dokaze o našempostojanju već dugi niz godina i pričajuprelijepu priču koje svi mi trebamo biti dio,čuvati je i njegovati.
Danijela Paškalj i Semra Kahrimanović
NAŠA RAZMIŠLJANJA O KULTURNOM NASLIJEĐU
Tekla Sava
pored Bosne
sama
Tekla Sava pokraj
Bosne sama,
a Dunavo pokraj
Biograda.
Pokraj Save Posavke
djevojke,
one idu Savi vodi
hladnoj,
sobom nose ogledalo
sjajno
te gledaju na tiho
Dunavo.
Na Dunavu biogradski
momci.
Oni nose srcali
durbina,
okreću ga Savi vodi
hladnoj
te gledaju na Savi
djevojke
kako bijelo lice
umivaju.
Od tog lica hvata ih
groznica!
14
Maja Macura i Dženneta Hajdarpašić, debatantice iz Banja Luke su zaovo izdanje Debatnih novosti napravile kratki strip o kulturnom naslijeđu.
Koje su znamenitosti o kojima likovi iz stripa mogu razgovarati?
STRIPOM DO PROMOCIJE KULTURNOG NASLJEĐA
15
„Mostovi su kao ruke”, poručuju nam Ilma Mušić i Rania Omanović,koje su za ovo izdanje Debatnih novosti ilustrirale Stari Most u Mostaru.Napisale su nam sljedeće:
„Imale smo sasvim malo vremena da nešto nacrtamo. I stvarno, prvošto nam je palo na pamet jeste Stari Most u Mostaru. Mi želimo da ovajMost zauvijek živi i da ga još mnogo ljudi dođe vidjeti i preći.”
STRIPOM DO PROMOCIJE KULTURNOG NASLJEĐA
16
Sarajevo, pečat na srcu mnogih ljudi. Jednom kada dođeš u Sarajevo, ostaješ zarobljen unjegovoj ljepoti. ”Ko se jednom napije vode sa Baščaršije, taj se u Sarajevo uvijek vraća”. Itako je Sarajevo postalo dom mnogih ljudi. Također, Sarajevo je grad sa burnom prošlostipunoj tuge i bola, ali isto tako mnogo uspona i padova…Mada, Sarajevo je također jedanod gradova koji sve loše prikriva osmjesima i nadom mladih ljudi, tradicije i ljepote.”Sarajevo je bilo dobra lekcija za mene. Naučilo me da umjetnost čovjeku daje nadu.”Vanessa Redgrave, glumica koja je dala veliki doprinos Sarajevskoj glumačkoj sceni. Svojimriječima je nadahnula mnogo ljudi za rad i bila primjer. Sarajevo je zaista poseban grad.Mnogo mirisa koji te mame. Mnogi ga opjevaše, opisaše, rekoše za njega najljepše riječipohvale… Rekoše da je šeher Sarajevo melem za dušu. Bili su upravu…Što ti Sarajevo možedati, niti jedan drugi grad ne može. ”Ne postoji ništa ljepše od mog dolaska u Sarajevo,gdje me dočekaju osmijesi dragih ljudi. Imam osjećaj da je sve u Sarajevu ljepše, da suncesija jače, snijeg je bjelji, kiša je manje mokra, ljudi su sretni, bez obzira na sve probleme kojeimaju. Nigdje na svijetu nisam vidio radosnije ljude.” Rekao je to Edin Džeko, a s njim su sesložile mnoge kolege. Nije isto nebo iznad Sarajeva, nisu isti ljudi, nije isti zrak. Sve je mnogonježnije, kao da u rukama držiš pregršt svile. Rekoše da je Sarajevo beznadežan grad,definisali su ga kao užas, strahotu, a pravi zaljubljenici u Sarajevo opovrgnuli su svaku turiječ, I dokazali da Sarajevo živi sve dok ima ko da ga voli. JA se zaklinjem pred Bogom iljudima da ga neću prestati voljeti do posljednjeg daha, i da ću ga čuvati dokle godsnage imam. Sarajevo je moje utočište, vječna inspiracija i nada. Sarajevo. Ne pitaj me štoga volim, ne pitaj me što živim tu…Ne pitaj me što mi duša za njim izgara.. JA vidimSarajevo na drugi način. Sarajevo nije samo grad…Sarajevo je moja duša.
Alisa Sjenar, Sarajevo
FOTOGRAFIJOM DA TI KAŽEM - MOJE OMILJENO MJESTO
17
˝Na fotografiji je prikazan Titov most, koji lebdi iznad zelene Neretve. Ovaj most predstavlja posebno mjesto za mene jer sam preko njega
najviše puta kročila i sa njim dijelim najljepše memorije. Most predstavlja takozvanu ˝nevidljivu granicu˝ između istočne i zapadne strane
Mostara. Ja vjerujem da su te granice samo u našim glavama i da je ovo most koji nas sve povezuje. Na njemu se svi osjećamo isti. Ograde mosta su prepune katanaca sa raznim datumima od kojih svaki nosi
svoju posebnu priču.˝
Rania Omanović, Mostar
FOTOGRAFIJOM DA TI KAŽEM - MOJE OMILJENO MJESTO
18
Kultura je bitna za svaki narodsložit će se i jedan i drugi rod.
Toliko toga u mojoj Bosni ima,
zbog toga nam je puna duša svima.
Sebilj, Kastel, Gradina i Stari most
poželjet će da im svako bude gost.
Svjedočeći o vremenu, govoreći o istini;
tada nam postane lice puno ljubavi
Rania Omanović i Ilma Mušić
PJESMOM DA TI KAŽEM
19
Moramo se složiti da je kulturno naslijeđe bitandio identiteta jedne zemlje i pouzdan svjedoksvih dešavanja. Jer ipak, jedan od glavnihčimbenika jedne zajednice je upravo kulturnonaslijeđe I trebamo ga nastojati sačuvati.Jedan od načina je promoviranje kroz debate.Ne smijemo dopustiti da našom nepažnjom inedovoljnim vrednovanjem naslijeđa našihpredaka, naš identitet bude izgubljen.
Ilma Mušić, MostarRania Omanović, Mostar
UMJESTO KRAJA MOJ ŽIVOT
Moj život nije protekô
zaludu!
Sudba je moja kô
sudba ratara:
Plodove svoje tekô
sam u trudu,
I moje čelo mnogo
trnje para.
Kao rijeka kroz
otpornu spilu,
Svojom sam snagom
svoje našô pute,
I gordo gledô svih
prepona silu
Vjerujući, bože, u
ljubav i u te.
Je li bijedom moj drug
shrvan bio,
S njime sam i ja svoje
suze lio -
Čiste, svijetle kô
svjetlost oltara.
Moj život nije protekô
zaludu!
Plodove svoje tekô
sam u trudu,
I moje čelo mnogo
trnje para.
Aleksa Šantić
20
Debatne novosti, br. 5Maj 2018. godine
SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA
POŽELJNO!Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i
češće
Fra Anđela Zvizdovića 171 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina+387 33 203 668
TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka [email protected]
www.ckdbih.com
ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“Sanja Vlaisavljević
UREDNICA Nadina Balagić
REDAKCIJADebatni klubovi, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina
Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.
DTPAnesa Vilić
WEB INFONadina Balagić
IZDAJE I UMNOŽAVACentar za kulturu dijaloga
CKD STRANICA:
https://www.facebook.
com/groups/13420044
3968/?fref=ts
DEBATOLOGIJA:
https://www.facebook.
com/Debatologija?fref
=ts