Click here to load reader

ULOGA STUDIJSKOG SMJERA U FORMIRANJU PODUZETNIČKIH

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of ULOGA STUDIJSKOG SMJERA U FORMIRANJU PODUZETNIČKIH

ULOGA STUDIJSKOG SMJERA U FORMIRANJU PODUZETNIKIH NAMJERA I SKLONOSTI PRIMJENE EFEKTUALNE LOGIKE
Ivona Adri, univ.bacc.oec. Faculty of Economics in Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek
Trg Ljudevita Gaja 7, Osijek, Croatia Telefon: +385 (0)31 224 400, e-mail: [email protected]
doc. dr. sc. Marina Stani. Faculty of Economics in Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek
Trg Ljudevita Gaja 7, Osijek, Croatia Telefon: +385 (0)31 224 400, e-mail: [email protected]
Ana Bilandi, mag.math. Faculty of Economics in Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek
Trg Ljudevita Gaja 7, Osijek, Croatia Telefon: +385 (0)31 224 400, e-mail: [email protected]
ABSTRACT
Doprinos poduzetništva i poduzetnikog ponašanja u poveanju zaposlenosti i ekonomskog blagostanja prepoznat je kao jedna od snanih okosnica nacionalnih programa poticanja poduzetništva u mnogim zemljama. U skladu s tim, obrazovni programi u podruju poduzetništva nastoje poveati poduzetniki potencijal pojedinca kroz razvoj poduzetnikih znanja i vještina. Oekivani ishodi takvih programa obuhvaaju poveanje broja novih poduzetnikih pothvata, ali i osnaivanje poduzetnikog naina ponašanja i promišljanja openito. Fokus ovog rada usmjeren je na istraivanje povezanosti studijskog usmjerenja studenata završne godine ekonomskog fakulteta s dvjema zavisnim varijablama: poduzetnikim namjerama i sklonosti primjeni efektualne logike. Uzorak je obuhvatio 333 studenata koji studiraju na pet razliitih studijskih smjerova ekonomskog fakulteta. Namjere za poduzimanje odreenog ponašanja prihvaene su kao najbolji prediktor tog ponašanja i u znanstvenim istraivanjima naješe se prouavaju kroz okvir teorije planiranog ponašanja. Efektualna logika ili efektuacija interdisciplinarno je istraivako podruje koje u posljednjih 10 godina predstavlja atraktivnu varijablu u istraivanjima poduzetništva. Efektualna logika podrazumijeva model promišljanja i donošenja odluka u situacijama visoke neizvjesnosti kada je budunost izrazito teško ili nemogue predvidjeti. U ovom radu efektualna logika promatra se kroz pet osnovnih principa efektuacije te dodatni konstrukt sklonosti kontroliranju
Izvorni znanstveni lanak / Original scientific paper
10 I. Adri, M. Stani, A. Bilandi: Uloga studijskog smjera u formiranju poduzetnikih namjera i...
budunosti. Empirijski dio rada sastoji se od dva dijela i obuhvaa metode bivarijatne statistike (t-test nezavisnih uzoraka i ANOVA) za utvrivanje razlike meu grupama. Prvo je ispitan odnos demografskih varijabli (s naglaskom na studijsko usmjerenje) i namjera za pokretanjem poduzetnikog pothvata. U konanici, analiza je proširena objašnjenjem odnosa studijskog usmjerenja prema pet dimenzija efektualne logike i sklonosti kontroliranju budunosti. Rezultati upuuju na snanu pozitivnu povezanost studijskog usmjerenja i poduzetnikih namjera te na slabu povezanost studijskog usmjerenja i pojedinih dimenzija efektuacije.
Kljune rijei: efektuacija; poduzetništvo; obrazovanje; poduzetnike namjere
11OBRAZOVANJE ZA PODUZETNIŠTVO / EDUCATION FOR ENTREPRENEURSHIP VOL8 NR2 (2018)
1. UVOD
Ovaj rad povezuje dva aktualna istraivaka podruja u poduzetništvu – teoriju efektuacije i poduzetnike namjere, te ih stavlja u kontekst formalnog obrazovanja u poduzetništvu. Efektuacija se definira kao logika promišljanja i donošenja odluka u situacijama i u okolini ija neizvjesnost dosee razinu u kojoj je nemogue predvidjeti promjene i trendove u budunosti. Nelinearni karakter efektuacije ocrtava stvarnost kroz koju prolazi osoba koja namjerava pokrenuti poduzetniki pothvat. Za razliku od klasinog promišljanja poduzetnike karijere koja je u najveem broju sluajeva odreena i voena glavnim ciljem (npr. osnivanje odreenog poduzea ili razvoj, proizvodnja i prodaja odreenog proizvoda ili usluge), efektualni pristup ini proces formiranja te samu definiciju konanih ciljeva otvorenijom i fleksibilnijom. Efektuacija podrazumijeva dinaminost u promišljanju odluke i odabiru aktivnosti koje vode novom poduzetnikom pothvatu.
Cilj rada jest ispitati odnos formalnog obrazovanja i poduzetnike namjere te sklonosti primjene efektualne logike. Rad daje pregled teorijskih i empirijskih istraivanja efektuacije i poduzetnikih namjera te otvara novo istraivako pitanje stavljanjem efektuacije u kontekst studentske populacije.
2. RAZVOJ TEORIJE EFEKTUACIJE I PRETHODNA ISTRAIVANJA PODUZETNIKIH NAMJERA
Efektuacija je princip koji je u ekonomsku i poduzetniku literaturu uvela Sarah Sarasvathy 2001. godine svojom knjigom „Effectuation: Elements of entrepreneurial expertise“ (Sarasvathy, 2009). Istraivanje, rezultat kojeg je stvaranje pojma efektuacija, bilo je drugaijeg koncepta od veine istraivanja u poduzetništvu i menadmentu. Primjenom think aloud protokola, poduzetnicima ekspertima dane su realne problemske situacije iz svijeta poduzetništva te su zamoljeni da razmišljaju naglas, to jest, da govore sve o emu razmišljaju prilikom donošenja odluke i rješavanja predstavljenog problema. Tako je zabiljeen kognitivni proces i logika razmišljanja pri donošenju odluka te su, u konanici, kompleksnom analizom prikupljenih podataka identificirani ponavljajui uzorci u nainima donošenja odluka. Specifinosti kognitivnih procesa koje su bile zajednike promatranim poduzetnicima ekspertima nazvane su efektuacija ili efektualna logika. Teorijski okvir efektuacije obuhvaa pet osnovnih principa. Prvi je fokus na resurse koji podrazumijeva da poduzetnici kao polaznu toku u odluivanju ne uzimaju cilj koji treba ostvariti, ve resurse kojima raspolau. Proširivanjem skupa raspoloivih resursa poduzetnici stvaraju prilike i poveavaju šanse za uspjeh. Drugi princip odnosi se na prihvatljivi gubitak prema kojem su poduzetnici eksperti skloniji ulaganju resursa do razine koju su spremni izgubiti i tako sauvati poduzetniki pothvat, nego što su skloni odluke o buduim ulaganjima temeljiti na oekivanoj dobiti ili nekoj drugoj projekciji budunosti. Nadalje, trei princip ukazuje na to da su poduzetnici eksperti skloniji stvaranju partnerstva sa svima zainteresiranima za njihov pothvat, nego što su fokusirani na pobjeivanje konkurencije u trišnoj utakmici. etvrti princip naziva se princip limunade i podrazumijeva shvaanje i prihvaanje injenice da je došlo do
12 I. Adri, M. Stani, A. Bilandi: Uloga studijskog smjera u formiranju poduzetnikih namjera i...
novih, neplaniranih dogaaja, a ne izbjegavanje istih. Efektualni poduzetnik prigrlit e iznenaenja koja proizlaze iz neizvjesnih situacija, pokušati ih pretvoriti u priliku i pri tome zadrati fleksibilnost. Konano, peti princip pod nazivom pilot u zrakoplovu podrazumijeva oslanjanje i rad s ljudima kao kljunim pokretaima prilika, za razliku od ograniavanja poduzetnikih napora samo na egzogene imbenike kao što su tehnologija i socioekonomski trendovi. Ovaj princip temelji se na uvjerenju da je svatko kova svoje sudbine. Svaki od ovih pet principa u sebi sadri tehnike tzv. nepredvidivog nadzora. Drugim rijeima, efektuacija obuhvaa perspektivu kontrole neizvjesne budunosti kao suprotnost logici predikcije buduih dogaaja (oznaene kao kauzalna logika).
Kasnija istraivanja povezivala su efektuaciju s drugim podrujima poput psihologije, menadmenta, ekonomije, investicijskih financija i marketinga. Ulogu efektuacije u kontekstu ulaganja do razine prihvatljivog gubitka, stvaranja strateških partnerstva te pretvaranja neplaniranih promjena na trištu u prilike za rast i razvoj, promatrana je na sluaju internetske tvrtke u studiji Sarasvathy i Kotha (2001). Primjenu teorije efektuacije u marketingu prouavali su Read i suradnici (2009) te ustanovili kako poduzetnici eksperti vrlo malo pozornosti pridaju relevantnosti rezultata istraivanja trišta, preferiraju razmišljati holistiki i dugorono, stvarati nova trišta i ukljuivati distributere u proces izgradnje trišta. Kuepper i Burkhart (2009) razvili su instrument za mjerenje efektuacije u kontekstu upravljanja I&R projektima i dokazali pozitivnu vezu izmeu korištenja efektualne logike i uspjeha projekta s visokom razinom inovativnosti. Nadalje, Wiltbank i suradnici (2009) ukazali su na slinosti izmeu poslovnih anela i poduzetnika eksperata u sklonosti primjene efektualne logike u donošenju poslovnih odluka.
Podruje istraivanja poduzetnikih namjera ima puno duu povijest od istraivanja efektuacije i prošlo je nekoliko faza s razliitim fokusima pri identifikaciji faktora koji utjeu na formiranje poduzetnike namjere. U kontekstu demografskih varijabli utvreno je kako rod osobe nije prediktor za njezin ulazak u poduzetništvo, ali rodno steoritipiziranje moe imati prediktivnu snagu s obzirom na to da moe imati velik i snaan utjecaj na ponašanje osobe i shvaanje same sebe i svojih mogunosti. Marlow i Patton (2005) zakljuuju da stereotipna uvjerenja i shvaanja nepovoljno djeluju na ulazak i razvoj ena u poduzetništvu. Nadalje, poznato je da su imigranti i etnike manjine iznadprosjeno zastupljeni u poduzetništvu (Shapero i Sokol, 1982). Razlog esto nije elja, ve nuda pokretanja vlastitog posla zbog susretanja s predrasudama i razliitim kulturnim normama zbog kojih postaju slabo zapošljivi. Kao prediktor, mnogi gledaju i godine kao vaan faktor odreivanja vjerojatnosti otvaranja vlastitog poduzea (Reynolds i suradnici, 2004). Veza izmeu godina i namjere za postajanje poduzetnikom, prema istraivanjima, krivudava je s vrhuncem oko 35 godina ovjekova ivota. Metode obrazovanja poput gosta predavaa i studije sluaja pokazale su pozitivnu vezu s poduzetnikim namjerama (Cox et al, 2002). Naime, ako student odreenu osobu iz poduzetništva smatra svojim uzorom na kojega se moe ugledati ili se s njim poistovjetiti, to utjee na studentovu percepciju o poduzetništvu i o tome ima li on sam kvalitete potrebne za otvoriti vlastiti poduzetniki pothvat. Tu se ubrajaju i kvalitetne strune prakse i stairanja. Naalost, veina obrazovanja ne stavlja dovoljnu vanost na navedeno (Aronsson, 2004). Nadalje, jedan od moguih prediktora poduzetnikog ponašanja je procjena
13OBRAZOVANJE ZA PODUZETNIŠTVO / EDUCATION FOR ENTREPRENEURSHIP VOL8 NR2 (2018)
samoefikasnosti. Bandura (1994) govori kako se samoefikasnost ili samopouzdanje u odreenoj domeni temelje na percepciji osobe o samoj sebi, svojim sposobnostima i vještinama. Ovaj koncept odraava najdublje mišljenje pojedinca o tome ima li sposobnosti koje se smatraju vanima za izvedbu odreenog zadatka, kao i vjerovanje da e moi uinkovito pretvoriti navedene vještine u eljeni ishod.
Gartner (1989) vjeruje kako dugo postavljano pitanje „Tko je poduzetnik?“, koje fokus stavlja na karakteristike i osobnost poduzetnika, nee dovesti do definicije poduzetnika niti pomoi pri razumijevanju fenomena poduzetništva. U ovom pristupu pretpostavlja se da poduzetnik ima odreeni set karakteristika, da je on opisana vrsta ije karakteristike i specifikacije moemo pronai u vodiu. Gartner napominje kako se ovaj pristup koristio u mnogim istraivanjima koja nisu donijela eljene rezultate te nisu pomogla boljem razumijevanju poduzetnika. Vjeruje kako je, uz ovaj pristup, potreban još jedan – bihevioralni. U tom kontekstu teorija efektuacije donosi novost i potencijal za poveanjem razumijevanja poduzetnika i nain na koji donosi odluke. Teorija efektuacije ignorira prethodno postavljeno pitanje „Tko je poduzetnik?“ ili „Tko moe postati poduzetnik?“, te u fokus stavlja pristup „Kakav poduzetnik mogu postati?“ podrazumijevajui da svatko ima potencijal postati poduzetnikom, samo je pitanje koji tip poduzetnikog djelovanja najbolje odgovara pojedinoj osobi. Tako primjena efektualne logike poveava percepciju izvodljivosti poduzetnike karijere i donosi novu perspektivu u istraivanja poduzetnikih namjera.
Pretpostavka ovog rada jest da formalno obrazovanje u podruju poduzetništva omoguava studentima veu izloenost primjerima poduzetnike prakse i nainima donošenja odluka te time utjee na njihovu sklonost primjeni efektualne logike. Studenti poslovnog ili ekonomskog usmjerenja imaju tendenciju tijekom studija poistovjetiti se s profesijom (npr. menaderi), industrijom (npr. trgovanje nekretninama ili revizija) te statusom zaposlenja (npr. poduzetnici). Oni studenti koji odaberu poduzetniki put ine to naješe jer ih nešto privlai tom odabiru, a rjee zbog toga što se osjeaju guranima u poduzetništvo (van Gelderen i suradnici, 2008). U tom kontekstu ovo istraivanje postavlja dvije osnovne hipoteze:
H1: Postoji razlika u intenzitetu poduzetnike namjere izmeu studenata studijskog smjera Poduzetništvo i studenata ostalih studijskih usmjerenja.
H2: Postoji razlika u oekivanoj razini primjene efektualne logike izmeu studenata studijskog smjera Poduzetništvo i studenata ostalih studijskih usmjerenja.
3. POVEZANOST STUDIJSKOG USMJERENJA I PODUZETNIKIH NAMJERA
Empirijsko istraivanje provedeno je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku te je obuhvatilo studente pet razliitih smjerova druge (završne) godine diplomskog studija u podruju financijskog menadmenta, marketinga, menadmenta, poslovne informatike i poduzetništva. Studenti ekonomskih fakulteta predstavljaju vrlo est izbor ispitanika u istraivanju poduzetnikih namjera s obzirom na pretpostavku da su kroz formalno obrazovanje stekli znanja i vještine potrebne za pokretanje poslovnog
14 I. Adri, M. Stani, A. Bilandi: Uloga studijskog smjera u formiranju poduzetnikih namjera i...
pothvata. Takoer, Delmar i Davidsson (2000) navode kako su osobe izmeu 25 i 34 godine najizgledniji kandidati za poduzetniku karijeru u smislu osnivanja vlastitog poduzea. Studenti završne godine diplomskog studija najblie su toj dobnoj granici, stoga su odabrani kao ispitanici u ovom istraivanju.
U istraivanju je sudjelovalo 333 studenata, a osnovne demografske karakteristike uzorka prikazane su tablicom 1. Reprezentativnost uzorka u odnosu na ukupnu populaciju diplomskih studenata na Ekonomskom fakultetu u Osijeku ostvarena je prema kriteriju spola, dok su prema kriteriju smjera prisutna vea odstupanja jedino kod smjera Menadment.
Tablica 1: Osnovne karakteristike uzorka (n = 333)
Demografska karakteristika Frekvencija Postotak
Spol Muški enski Ukupno
118 48 69 42 43
320
36,9 15,0 21,6 13,1 13,4
100,0 Radni status ispitanika Rad u vlastitom poduzeu Povremeni rad preko studentskog servisa Zaposlenje u malom ili novom poduzeu Rad u poduzeu bliskog lana obitelji Zaposlenje u velikom poduzeu ili korporaciji Trenutno nezaposlen Ukupno
4 116
55,5 100,0
1 45
283 329
100,0 Poduzetniko iskustvo roditelja Jedan ili oba roditelja su vlasnici poduzea Bez poduzetnikog iskustva Ukupno
90 238 328
100,0 Sudjelovanje u udruzi u sklopu fakulteta Da Ne Ukupno
23 306 329
76 251 327
15OBRAZOVANJE ZA PODUZETNIŠTVO / EDUCATION FOR ENTREPRENEURSHIP VOL8 NR2 (2018)
Prosjena dob studenata ukljuenih u istraivanje je 24,6 godina (standardna devijacija = 1,7) i na fakultetu u prosjeku studiraju 5,3 godina (standardna devijacija = 0,7) na preddiplomskom i diplomskog studiju. Tijekom studija dio studenata sudjelovao je u aktivnostima udruga u sklopu fakulteta (AIESEC, EWOB – poduzetnici bez granica, DUHOS) i u udrugama izvan fakulteta (razliite neprofitne organizacije, sportski klubovi i kulturno-umjetnika društva). Veina ispitanika planira nakon završetka studija zaposliti se u velikom poduzeu ili korporaciji (183 ispitanika ili 55% uzorka), dok ostali planiraju pronai prvo radno mjesto u malom poduzeu (78 ispitanika ili 23,4% uzorka), raditi u obiteljskom poduzeu (23 ispitanika ili 6,9% uzorka) ili pokrenuti posao s partnerom (32 ispitanika ili 9,6% uzorka), odnosno samostalno osnovati vlastito poduzee (50 ispitanika ili 15% uzorka). U kontekstu vremenskog razdoblja u kojem planiraju pokrenuti vlastito poduzee, ispitanici su skloniji pokretanju vlastitog poduzetnikog pothvata kada tu odluku razmatraju due razdoblje (grafikon 1).
Grafikon 1: Poduzetnike namjere u razdoblju od 3 i 5 godina
Podaci su prikupljeni ispunjavanjem upitnika, a analiza je provedena u statistikom programskom paketu Statistical Package for the Social Science (SPSS). Upitnik korišten u istraivanju nastao je dijelom preuzimanjem, a dijelom prilagodbom mjernih ljestvica korištenih u prethodnim istraivanjima. Sklonost primjeni efektualne logike mjerena je kroz pitanja koja su ukljuivala zamišljene scenarije nakon kojih su slijedili parovi izjava koji su ocrtavali efektualnu i kauzalnu logiku. Poduzetnike namjere mjerene su ljestvicom primijenjenom u istraivanju Liñán i Chen (2009) na Likertovoj skali od 1 do 5, uz dvije dodatne izjave koje poduzetnike namjere tretiraju kao vjerojatnost pokretanja vlastitog poduzea u razdoblju od tri i pet godina (prema metodološkoj preporuci iz istraivanja Thompson, 2009). Mjerni konstrukti dimenzija efektualne logike i poduzetnikih namjera prikazani su u prilogu 1.
Kao što je prethodno napomenuto, ispitanici su u trenutku prikupljanja podataka studirali na pet razliitih studijskih usmjerenja. Distribucija ispitanika prema studijskom smjeru te deskriptivna statistika varijable poduzetnikih namjera prikazana je u tablici 2.
16 I. Adri, M. Stani, A. Bilandi: Uloga studijskog smjera u formiranju poduzetnikih namjera i...
Tablica 2: Deskriptivna statistika varijable poduzetnikih namjera prema studijskim smjerovima
Smjer N Aritmetika sredina
Minimalna vrijednost
Maksimalna vrijednost
Menadment 69 2,76 1,05 ,12646 2,5129 3,0176
Poduzetništvo 42 3,87 0,91 ,13968 3,5941 4,1583
Poslovna informatika 42 2,96 0,94 ,14484 2,6646 3,2496
Ukupno 319 2,93 1,07 ,06012 2,8109 3,0474
Izvor: autorski rad
Podaci prikazani u prethodnoj tablici upuuju na mogunost postojanja statistiki znaajne razlike u poduzetnikim namjerama studenata razliitih studijskih smjerova. Tijekom diplomskog studija studenti – ispitanici prošli su dio zajednikih obveznih kolegija studija koji su odreeni nastavnim planom Ekonomskog fakulteta, no naglasak svakog smjera je na specifino podruje poslovne ekonomije, menadmenta i poduzetništva što se ocrtava u velikom broju obveznih i izbornih kolegija smjera koji oblikuju specifini set znanja i vještina steenih formalnim obrazovanjem. S ciljem utvrivanja moguih razlika u poduzetnikim namjerama studenata razliitih studijskih usmjerenja, provedena je analiza varijance (ANOVA) iji su rezultati prikazani u tablicama 3 i 4.
Tablica 3: Analiza varijance poduzetnikih namjera studenata razliitog studijskog usmjerenja
Zbrojevi
kvadrata
Stupnjevi
slobode
Prosjeni
Unutar grupa 321,492 314 1,024
Ukupno 366,599 318
Izvor: autorski rad
Statistiki znaajna vrijednost F-omjera upuuje na zakljuak da oznaava da razlike meu grupama prema kriteriju poduzetnikih namjera postoje.
Tablica 4: Post hoc test (prema Scheffeovoj proceduri)
(I) Smjer studija
(J) Smjer studija
M ar
ke tin
g m
en ad
m en
M en
ad m
en t
Financijski menadment
Po du
ze tn
išt vo
Financijski menadment
Po slo
vn a
in fo
rm ati
Izvor: autorski rad
18 I. Adri, M. Stani, A. Bilandi: Uloga studijskog smjera u formiranju poduzetnikih namjera i...
Jednosmjerna analiza varijance za nezavisne uzorke pokazala je kako studenti smjera Poduzetništvo imaju znaajno vee poduzetnike namjere od studenata preostala etiri studijska usmjerenja. To znai da je opravdano varijablu smjera inicijalno definiranu s pet modaliteta (pet studijskih usmjerenja) transformirati u dihotomnu varijablu koja studente u istraivanju dijeli na studente smjera Poduzetništvo i studente nepoduzetnikih smjerova (smjer Financijski menadment, Marketing, Menadment i Poslovna informatika). Raspodjela studenata prema novoj dihotomnoj varijabli smjera obuhvaa 42 studenta smjera Poduzetništvo (ili 13,1% uzorka) te 278 studenata nepoduzetnikih smjerova (ili 86,9% uzorka).
4. POVEZANOST STUDIJSKOG USMJERENJA I SKLONOSTI PRIMJENE EFEKTUALNE LOGIKE
Nakon razdvajanja studenata u dvije grupe, studente smjera Poduzetništvo i studente svih ostalih smjerova, analizirane su razlike unutar grupa ovisno o sklonosti primjene efektualne logike. Za potrebe ove analize, efektualna logika mjerena je kroz šest dimenzija. Prvih pet dimenzija odnosi se na pet principa efektuacije, dok je šesta dimenzija definirana kao sklonost kontroliranju budunosti (kao suprotnost predvianju budunosti). Analiza je provedena t-testom koji usporeuje vrijednosti aritmetike sredine mjera efektuacije za dvije nezavisne grupe (studenti poduzetnikog i nepoduzetnikog smjera). Osnovni deskriptivni podaci o promatranim grupama dani su tablicom 5.
Tablica 5: Vrijednosti deskriptivne statistike za studente poduzetnikog i nepoduzetnikog usmjerenja
Dimenzija efektuacije Smjer N Aritmetika
sredina Standardna devijacija
sredine Princip 1: Fokus na resurse
Poduzetništvo 42 3,61 ,71 ,110 Ostali smjerovi 278 3,68 ,65 ,039
Princip 2: Prihvatljivi gubitak
Poduzetništvo 42 3,44 ,70 ,107 Ostali smjerovi 278 3,74 ,64 ,038
Princip 3: Razvijanje partnerstva
Poduzetništvo 42 4,11 ,52 ,080 Ostali smjerovi 278 4,01 ,56 ,033
Princip 4: Princip limunade
Poduzetništvo 42 4,20 ,46 ,072 Ostali smjerovi 278 4,00 ,55 ,033
Princip 5: Pilot u zrakoplovu
Poduzetništvo 42 3,87 ,53 ,081 Ostali smjerovi 277 3,74 ,53 ,032
Sklonost kontroliranju budunosti
Poduzetništvo 42 3,98 ,50 ,077 Ostali smjerovi 277 3,80 ,56 ,033
Izvor: autorski rad
19OBRAZOVANJE ZA PODUZETNIŠTVO / EDUCATION FOR ENTREPRENEURSHIP VOL8 NR2 (2018)
Podjednake vrijednosti varijance jedan su od uvjeta koji mora biti zadovoljen kako bi mogao raunati t-test. Prema Levenovom testu jednakosti varijanci, dobiveni F-omjeri nisu statistiki znaajni na razini p = 0,05 (vidi tablicu 6.) što implicira da su varijance dovoljno sline za provoenje t-testa.
Tablica 6: Rezultati t-testa
aritmetikih sredina
Min Max
Princip 1: Fokus na resurse ,241 ,624 -,709 318 ,479 -,07751 -,29263 ,13761
Princip 2: Prihvatljivi gubitak
Princip 3: Razvijanje partnerstva
Princip 4: Princip limunade
1,445 ,230 2,239 318 ,026 ,20047 ,02428 ,37665
Princip 5: Pilot u zrakoplovu ,005 ,943 1,424 317 ,155 ,12506 -,04772 ,29784
Sklonost kontroliranju budunosti
Izvor: autorski rad
Analiza razlika meu grupama pokazuje da postoje statistiki znaajne razlike u trima dimenzijama efektuacije prema kriteriju studijskog usmjerenja. Razlike se odnose na drugi i etvrti princip efektuacije (prihvatljivi gubitak i princip limunade) te sklonost predvianju budunosti.
Studenti poduzetništva su efektualniji od studenata ostalih usmjerenja prema dvjema dimenzijama efektuacije – principu limunade i sklonosti kontroliranja budunosti. S druge strane, prema rezultatima istraivanja, studenti nepoduzetnikih smjerova intenzivnije koriste efektualnu logiku kada je u pitanju fokus na mogui gubitak.
20 I. Adri, M. Stani, A. Bilandi: Uloga studijskog smjera u formiranju poduzetnikih namjera i...
5. RASPRAVA I IMPLIKACIJE ISTRAIVANJA
Prva hipoteza ovog rada pretpostavlja povezanost formalnog obrazovanja u podruju poduzetništva i intenziteta poduzetnike namjere. Neovisno o tome je li poduzetnika namjera postojala i prije upisivanja studijskog programa u podruju poduzetništva ili je formirana kroz proces formalne edukacije usmjerene na stjecanje znanja i vještina potrebnih za pokretanje vlastitog poduzea, analizom je identificirana pozitivna povezanost izmeu studijskog smjera s fokusom na poduzetništvo i izraene namjere za pokretanjem vlastitog pothvata. U tom kontekstu potvreni su rezultati prethodnih istraivanja koja navode kako je obrazovanjem mogue pozitivno utjecati na poduzetniku aktivnost mladih osoba te je definiranje strukture i sadraja obrazovnih programa u poduzetništvu od kljune vanosti za osnaivanje potencijala pojedinaca za karijeru poduzetnika. Ovakvi rezultati dodatno naglašavaju odgovornost i ulogu obrazovnih institucija u pruanju podrške i poticanju poduzetnikog naina razmišljanja i djelovanja u svim strukama, ne samo ekonomskim.
Druga hipoteza propituje povezanost izmeu sklonosti primjene efektualne logike i studijskog smjera. Efektualna logika definirana je kao nain promišljanja i donošenja odluka u uvjetima visoke neizvjesnosti, a proizašla je iz istraivanja modela donošenja odluka kod poduzetnika eksperata. Rezultati istraivanja pokazuju kako su studenti smjera Poduzetništvo skloniji primjenjivati efektualnu logiku u kontekstu triju dimenzija efektuacije. Jedno od moguih objašnjenja ove relativno slabe povezanosti studijskog…