SVEUILITE U RIJECI

SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJAZNAAJ PODUZETNIKA I PODUZETNITVA ZA RAZVOJ USLUNIH DJELATNOSTI U RH KROZ IZRADU PODUZETNIKIH PROJEKATASEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2011.

SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJAZNAAJ PODUZETNIKA I PODUZETNITVA ZA RAZVOJ USLUNIH DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ KROZ IZRADU PODUZETNIKIH PROJEKATA

SEMINARSKI RAD

Predmet (kolegij): Ekonomika ugostiteljstvaMentor:

Prof. dr. sc. Slobodan IvanoviStudent:

Marta usti

Lidija MariiOpatija, prosinac 2011.SADRAJ4UVOD

51.PODUZETNIK I PODUZETNITVO

51.1.Poduzetnik

61.2.Poduzetnitvo

72.PODUZETNITVO U USLUNIM DJELATNOSTIMA

82.1.Poduzetnitvo u odabranim uslunim djelatnostima

92.2.Poduzetnitvo u javnom sektoru

92.3.Poduzetnitvo u turizmu kao uslunoj djelatnosti

102.4.Odlike poduzetnika u turizmu

112.5.Poduzetnika znanja

112.6.Poduzetnike vjetine i uinkovitost poduzetnitva

123.PODUZETNIKI PROJEKT

133.1.ivotni ciklus poduzetnikog projekta

133.2.Vaniji koraci prilikom izrade poduzetnikog projekta

143.3.Razvoj poduzetnitva u Hrvatskoj

16ZAKLJUAK

17LITERATURA

UVOD

Tema ovog seminarskog rada je znaaj poduzetnika i poduzetnitva za razvoj uslunih djelatnosti u RH kroz izradu poduzetnikih projekata. U prvom dijelu pojanjen je pojam poduzetnika i poduzetnitva. Poduzetnitvo, aktivnost poduzetnika moe se opisati kao dinamian proces neprestanog mjenjanja i gospodarske strukture i njezine uinkovitosti u kojemu pojedinci preuzimaju rizik glede rezultata poslovne akcije. Poduzetnik je nositelj poduzetnitva odnosno osoba koja ima odgovornost i sposobnost poslovnog ovjeka te kreativnost, inovativnost, sposobnost uoavanja povoljnih prigoda za poduzetnike pothvate, koja raspolae kapitalom za ostvarivanje pothvata i samostalno donosi odluke.U drugom dijelu obraen je pojam poduzetnitva u uslunim djelatnostima. Uslune djelatnosti su djelatnosti u sloenoj drutvenoj podjeli rada kojima se stvaraju i pruaju usluge njihovim korisnicima radi zadovoljenja posebnih potreba u smislu poveanja njihove svekoliko aktivnosti i poboljanja kvalitete ivljenja. Takoer su obraeni pojmovi poduzetnitva u javnom sektoru, poduzetnitva u turizmu i poduzetnitva u odabranim uslunim djelatnostima.Trei dio objanjava pojam poduzetnikog projekta. Projekt je pothvat koji vodi ljude prema postavljenim ciljevima, ukljuujui parametre troka, rasporeda i kvalitete. Takoer objanjava ivotni ciklus projekta te vanije korake prilikom izrade poduzetnikog projekta.U posljednjem dijelu seminarskog rada usmjerili smo se na poduzetnitvo u Hrvatskoj. Za razvoj poduzetnitva u Hrvatskoj se mora osigurati slobodno trite roba i kapitala te potpuna sloboda u razvoju poduzetnitva. Drava mora kroz mjere i instrumente ekonomske politike poticati razvoj poduzetnitva, osobito malog i srednjeg, a to je mogue osobito kroz razmjerno povoljnu kreditnu i poreznu odnosno fiskalnu politiku. 1. PODUZETNIK I PODUZETNITVOPoduzetnik i poduzetnitvo su primarno povezani s poduzeem i u meusobnoj su interaktivnosti, iako izmeu njih postoji i razlika. Poduzetnitvo je proces stvaranja vrijednosti ujedinjavanjem jedinstvene kombinacije resursa u svrhu iskoritavanja prilike.Predstavlja osnovu i ishodite poduzea kao organizacijskog oblika djelovanja poduzetnika. Poduzetnitvu je imanentno privatno vlasnitvo i slobodno djelovanje trita. Meutim, obuhvaa i druge oblike vlasnitva, poput javnog i mjeovitog. Ipak, manje privatne tvrtke imaju prednost jer se nalaze u vlasnitvu pojedinaca ili manje skupine ljudi, te se odluke u njima donose bre i lake se prilagoavaju trinim promjenama.1.1. Poduzetnik

Poduzetnik je nositelj poduzetnitva odnosno osoba koja ima odgovornost i sposobnost poslovnog ovjeka te kreativnost, inovativnost, sposobnost brzog uoavanja problema i povoljnih prigoda za poduzetnike pothvate, koja raspolae kapitalom za ostvarivanje pothvata i samostalno donosi odluke to se odnose na djelatnost u kojoj djeluje. Poduzetnik nalazi, kombinira, aktivira i optimizira imbenike procesa, usmjerava poslovne aktivnosti, osniva poduzee, pokreta je i nositelj promjena, nadaren poslovnim duhom, opsjednut razvojnim nemirom i tenjom za postignuima, bogat znanjem o poslovima i ljudima, strateg, uzoran, poten i otvoren, smion ali i razborit, oprezan ali ne i bojaljiv, vjeruje u ljude, uspjeno komunicira, samouvjeren je, marljiv i uporan u radu; zna postaviti prave ciljeve u pravo vrijeme i sposoban je razumijeti signale iz okruenja. Motiviran je ponajvie eljom za pobjedom i uspjean u ostvarivanju ciljeva svoga pothvata i aktivnosti.

Poznajemo 4 tipa poduzetnika. To su sljedei poduzetnik-pionir, poduzetnik-maher, poduzetnik-strateg, poduzetnik-trener. Poduzetnik-pionir je vezan uz fazu stvaranja poduzea, on obino osniva tvrtku, pun je elja, ideja, odlunosti, snage i velikih individualnosti, te se potpuno posveuje poduzeu. Ukoliko ga zanima neka ideja nastojat e ju ostvariti. Poduzetnik-maher je poeljan u drugoj fazi, odnosno u fazi rasta poduzea. To je autoritativna, ambiciozna, snana i organizirana osoba koja brzo kree naprijed, ali slabosti su mu nedostatak inovacija, ideja i vizija. Poduzetnik-strateg je poeljan u treoj fazi razvitka poduzea jer tada dolazi do diferencijacije. On je vrlo angairan, mislitelj, i ispunjen je eljom za uspjehom, kreativan je, dalekovidan i redovito kolovan. Sklon je davanju veih sloboda u odluivanju te decentralizaciji poduzea na organizacijske jedinice, jer je svjestan da ne moe sam kontrolirati cijelo poduzee. Poduzetnik-trener odgovara u etvrtoj fazi razvitka poduzea. Tada dolazi do konsolidacije poduzea. On iri pozitivno raspoloenje. Njegov uvjet je biti u sreditu zbivanja te postizati unutarnju harmoniju u poduzeu i razvijati dobre meuljudske odnose. Ovakav poduzetnik motivira suradnike i koordinira njihov rad. On poput trenera tima igraa-konsolidira poduzee. Nedostaju mu odlunost, kreativnost i hrabrost, pa postignutom stanju prijeti opasnost i birokratizacije i stagnacije. Svi ovi poduzetnici su podjednako vani za poduzee, svaki od njih u odreenoj fazi njegova razvitka, ali sve poinje od poduzetnika pionira jer je on osoba od koje sve polazi i koja sve pokree.1.2. PoduzetnitvoPoduzetnitvo je dinamina i vrlo sloena kategorija, ukupnost poduzetnikovih organizacijskih, usmjeravajuih, nadzornih, voditeljskih i upravljakih funkcija i ponaanja u uvjetima rizinosti i neizvjesnosti, usmjerena pronalaenju potrebne vrstei koliine imbenika u procesu poslovanja, njihovog aktiviranja, kombiniranja te neprestano inoviranje sredstava rada i procesa radi trajnog maksimiranja dobiti odnosno profita. Obuhvaa suzbijanje svake osrednjosti osiguravanjem rentabilnosti, fleksibilnosti, dinaminosti i adaptibilnosti promjenama u okruenju i izazivanje promjena prije drugih. Dakle, poduzetnitvo je ne samo poslovna nego i razvojna aktivnost. Rije je o procesu koji treba stalno istraivati i usavravati s pogledom u budunost. Suvremeno se poduzetnitvo nikad ne miri s postojeim nego tei uspjehu i postignuu, inicijativi, kreativnosti, preuzimanju rizika i odgovornosti, poduzetnikim pothvatima, nezavisnosti i samostalnosti, razvija povjerenje u ljude i potrebu za uspjenijim koritenjem ljudskih potencijala.U novije vrijeme poduzetnitvo se u teoriji i praksi razvija u tri osnovna smjera, kao individualno i korporacijsko (unutarnje) te skupno poduzetnitvo. Individualno poduzetnitvo se temelji na trinoj konkurenciji malih poduzea. Izraava jaku interakciju izmeu upravljake, vlasnike i rizine funkcije pri emu se iskazuju pozitivne veze izmeu razvitka malih poduzea i gospodarskog razvitka i uinkovitosti gospodarstva zemlje u cijelini. Korporacijsko (unutarnje) poduzetnitvo podrazumijeva proces formiranja malih relativno autonomnih poduzetnikih poduzea u sklopu korporacije, kojima se dodjeljuju potrebna sredstva i daje organizacijska samostalnost. Cilj je da pojedinci s poduzetnikim idejama, talentom i sposobnou realiziraju svoje zamisli i ostanu unutar korporacije. Formiranjem malih unutarnjih i dinamikih jedinica unutar sebe, korporacija u cijelini postaje poduzetnija, fleksibilnija i adaptibilnija novim promjenama u okruenju. Skupno poduzetnitvo velik broj poduzetnika vie postie kada su lanovi skupine nego kao pojednici. Meutim, ako netko ne moe neto poduzeti na vlastitu inicijativu nee moi nita posebno uiniti ni kao lan skupine. Skupni napor zapravo pomae pojedincima da prebrode strah od neuspjeha, poveaju svoje samopouzdanje i pojaaju njihovu elju za postignuem.2. PODUZETNITVO U USLUNIM DJELATNOSTIMAU uvjetima suvremene trine ekonomije i u doba znanstveno - tehnoloke i komunikacijsko informacijske revolucije, poduzetnitva, doivljava po svome znaenju nevien procvat. Postaje opa potreba u gotovo svim podrujima djelovanja i ponaanja u drutvu: u svim vrstama poduzea, ustanovama, ukljuujui i dravu, u profitnim i neprofitnim organizacijama, na gotovo svim razinama organizacijske strukture.Usluna djelatnost u znanstvenoj ekonomskoj literaturi i gospodraskoj praksi nema isto znaenje. Gospodarski sustav ine tri osnovna imbenika: proizvodnja, potronja i razmjena, a dijeli se na etiri temeljne djelatnosti: primarna, sekundarna, tercijalna i kvartalna djelatnost.Primarna i sekundarna djelatnost smatra se realnom i produktivnom. Usluna poduzea, javna ili privatna, smatraju se neproduktivnim i nerealnom sektoru. Nerealni sektor pokazuje da se usluge tretiraju kao manje znaajne djelatnosti u odnosu na primarni i realni sektor. Spora afirmacija uslunog sektora, kao sve znaajnijeg sektora gospodarstva, nastaje kao posljedica nedovoljnog razumijevanja uloge uslunih organizacija i uslune industrije u gospodarskom sustavu. Zato se u uslunim poduzeima i ustanovama rijetko rabi rije proizvodnja, te prevladava rije usluga.Uz ono zajedniko i neizostavno vezano uz poduzetnitvo i poduzetnika, svako podruje ima svoje posebnosti, koje pred poduzetnitvom i poduzetnikom postavljaju tome primjerene posebne zahtjeve. Meutim, svi polaze od poduzetnitva kao ope kategorije, pa e svaka osoba koja svlada poduzetnitvo kao teoriju i praksu vrlo brzo i lako svladati i posebnosti poduzetnitva. Kod uslunih djelatnosti najbolje je poi od pojma usluge koje se definiraju kao uporabne vrijednosti rada koji se iskazuje djelatnou, a ne proizvodnjom stvari. Usluge se dijele na materijalne i nematerijalne. Materijalne usluge su one koje su izravno vezane uz proizvode i prijevoz, turizam, ugostiteljstvo i slino. Nematrijalne usluge su one koje se ine ljudima bez posredovanja materijalnog proizvoda kao to su znanost, obrazovanje, zdravstvo, usluge socijalne zatite, umjetnosti i slino. Uslune djelatnosti su djelatnosti u sloenoj drutvenoj podjeli rada kojima se stvaraju i pruaju usluge njihovim korisnicima radi zadovoljenja posebnih potreba u smislu poveanja njihove svekoliko aktivnosti i poboljanja kvalitete ivljenja. Kod uslune djelatnosti je vano razlikovati pojmove dobro i usluga. Dobro je neka stvar, neto to se moe dodirnuti, opipati i uskladititi. Usluga je tijek odnosno proces injenja. Nova dobra stvaraju nove usluge, a nove usluge stvaraju nova dobra, to rezultira tehnolokim napretkom. S motrita meusektorskih odnosa uslune djelatnosti mogu biti:

a) primarne usluge izravno su vezane uz imbenike procesa proizvodnje

b) intermedijarne usluge nune su u prometu te u razmjeni dobarac) finalne (potrone) usluge namijenje su izravnoj potronji i to najvie osobnoj

Uslune djelatnosti zauzimaju sve vei dio u ukupnoj djelatnosti drutva te u procesu proizvodnje i prometa. U vrijednosti materijalnih dobara sve je vei udio usluga i sve izrazitiji utjecaj na kvalitetu uporabne vrijednosti odnosnih dobara. Proces stvaranja usluga pretpostavlja angairanje gotovo svih imbenika, kao i proces proizvodnje materijalnih dobara - jasno s drukijim relacijama unutar njihove ukupnosti, s naglaenijom ulogom i znaenjem ljudskog potencijala, ponajvie u obliku ljudskog kapitala: znanju, informacijama, i sposobnosti uporabe informatikih sredstava i tehnologije. Kod uslunih djelatnosti poput znanstvenih, obrazovnih, zdravstvenih i slino korisnik usluga ujedno je i objekt i subjekt dane uslune djelatnosti. Ciljevi organizacije takvih uslunih djelatnosti su manje ekonomske, vie sociopsiholoke, socioloke i kulturoloke naravi. Sadre ekonomske znaajke ako se njihovom realizacijom pridonosi ekonomskoj uspjenosti poslovnih sustava i ako se u procesu injenja, u funkciji ostvarivanja ciljeva, rabe ekonomska dobra, a iz ega proistjee i potreba ekonomiziranja s njima.2.1. Poduzetnitvo u odabranim uslunim djelatnostima

Odabrane uslune djelatnosti se kod nas podrazumijevaju pod nazivom drutvene djelatnosti. Postoje tri sloja odreene skupine uslunih djelatnosti:a) obrazovanje, znanost i zdravstvo koje predstavljaju snane generatore sveukupnoga gospodarskog razvitka. Ova skupina je izravno vezana i dijeli sudbinu cijelokupne materijalne proizvodnje i prometa u drutvu. Bitni regulator odvijanja te uslune djelatnosti je trite. To su preteito profitne organizacije.

b) segemnti koji izravno ili uz odreeni vremenski pomak poveavaju razinu pojedinane i/ili drutvene proizvodnosti rada. Na njih gotovo podjednako utjeu i trina i netrina regulacija. Ove organizacije koje pruaju usluge u jednom su dijelu svoje djelatnosti profitne, a u drugom neprofitne. Njihov utjecaj na proizvodnju je posredan pridonosi poveanju proizvodnosti rada i uspjenosti poslovanja i razvitka posredstvom obrazovnih i zdravih zaposlenika.

c) one koje ni na koji nain ne utjeu na materijalne mogunosti drutvene zajednice, nego se javljaju samo u obliku finalne potronje, redovito osobne, bez obzira na to konzumiraju li se u pojedinanom ili skupnom obliku. Ove usluge ne podlijeu evaluaciji na tritu nego vrijednosnim sudovima na temelju objektivno spoznatih parametara. Ovdje se ubrajaju usluge socijalne zatite kao i usluge pojedinih drutava i udruga kojima se zadovoljavaju odreene potrebe ljudi izvan onim koje se zadovoljavaju uslugama prve i druge skupine drutvenih djelatnosti. 2.2. Poduzetnitvo u javnom sektoruJavni sektor je dio gospodarstva u vlasnitvu drave kojim upravljaju dravni organi i javna poduzea. To je zapravo skupina gospodarske djelatnosti proizvodne i uslune naravi koja je vezana uz dravu shvaenu u najirem smislu. Razlikujemo:a) gospodarske proizvodne i uslune djelatnosti koje se najee obavljaju u sklopu javnog poduzea proizvodne i uslune djelatnosti u novije vrijeme prisutna je tendencija privatizacija pojedinih segmenata proizvodne i uslune djelatnosti javnih sektora radi nedovoljne racionalizacije i efiksnosti javnih subjekata tog sektora, pretjeranim osloncem na dravni proraun i trokovno naelo te na moguu sanaciju u sluaju krize. Zato dolazi do odsutnosti odgovarajue poduzetnosti. Bez obzira na to jedan dio tih djelatnosti vjerojatno e i dalje ostati u javnom odnosno dravnom vlasnitvu.b) negospodarske uslune djelatnosti javnog sektora koje nisu obuhvaene kategorijom drutvenih djelatnosti odnosi se na usluge dravne administracije, socijalne skrbi, socijalne zatite, osiguranje prava, sloboda graana i slino. Ove vrste usluga ne podlijeu trinim kriterijima nego gotovo iskljuivo dravnoj regulaciji i financiranju iz dravnog prorauna i strunoj valorizaciji. Prihodi institucija i organa koji se bavi tim uslugama izviru iskljuivo iz rashoda dravnog prorauna.2.3. Poduzetnitvo u turizmu kao uslunoj djelatnosti

Poduzetnitvo u turizmu je takav trini ambijent u kojem kreativan poduzetnik moe raspoloivim kapitalom ostvariti eljeni poslovni rezultat.Poduzetnitvo ima vie funkcija odnosno skupina identinih poslova koje se ostvaruju u poduzetnikim turistikim, ali i drugim tvrtkama. Poduzetnike funkcije primjerene za turizam bile bi:

a) Upravljaka funkcija ona ima presudnu ulogu jer utvruje razvojnu strategiju tvrtke, te prati i kontrolira ostvarenje njenih dugoronih i kratkoronih poslovnih ciljeva. Odreuje gradnju novih ugostiteljskih objekata, modernizaciju postojeih, kreditna zaduenja, strukturu smjetajne i gastronomske ponude, zapoljavanje i izobrazbu kadrova, organizacijsku strukturu, sastav menadmenta i potencijalna trita. Za obavljanje ove funkcije zaduen je vlasnik tvrtke, odnosno poduzetnik.b) Poslovodna funkcija obavlja ju menadment, kojega ine svi rukovoditelji na razliitim razinama organizacijske strukture. Zadaa tih rukovoditelja je da, na osnovi utvrene strategije, organiziraju i vode proces rada, educiraju sebe i ostale zaposlene, komuniciraju s tritem i okruenjem, izgrauju i primjenjuju trinu taktiku, plasiraju proizvod, te izvjetavaju poduzetnika o rezultatima i tekoama u poslovanju.

c) Inovativna funkcija neophodna je za unoenje i podizanje poduzetnikog duha u turistikoj tvrtki. Za ovu funkciju zaduen je savjetniki kolegij glavnog menadera. Kolegij bi se mogao sainjavati od kreativnih strunjaka iz tvrtke, ali i izvan nje, iz instituta i fakulteta. Oni bi bili zadueni da glavnom menaderu daju informacije i savjete o dostignuima i promjenama u tehnici, tehnologiji, organizaciji, komunikaciji i gastronomiji u turizmu i ugostiteljstvu.d) Operativna funkcija ostvaruje se na radnim mjestima zaposlenika. Oni obavljaju svoje svakodnevne poslove kao dijelove ukupnog zadatka tvrtke, definiranog strategijom razvoja i poslovanja. To se odnosi na administrativno strune poslove koji se obavljaju u upravi tvrtke, te poslovi pripreme i pruanja usluga u ugostiteljskom objektu. Za djelotvoran rad zaposlenika, potrebno je da budu dobro educirani za poslove koje obavljaju, a njihova radna mjesta moraju biti maksimalno mehanizirana.Postoje etiri oblika poduzetnikog turistikog gospodarenja, a to su:

a) Samostalno poduzetnitvo zasniva se na aktivnostima malih turistikih tvrtki koje su u vlasnitvu pojedinaca ili manje skupine ljudi. Ovakve tvrtke imaju u svom vlasnitvu jedan ili vie hotela, pansiona, kampova ili turistikih agencija. Tu je uglavnom rije o obiteljskim tvtkama, s jednostavnom podjelom rada i organizacijom, malim brojem zaposlenih, toplom atmosferom i slino.b) Partnersko poduzetnitvo turoperatori, posrednici u turizmu i dionika turistika poduzea su bitni primjeri korporacijskog poduzetnitva. Partnerska tvrka nalazi se u vlasnitvu manje ili vee skupine ljudi, dioniara ili drugih korporacija. Vlasnici utvruju strategiju razvoja i poslovanja, a voenje poslova preputeno je izabranom menadmentu.

c) Eksterno poduzetnitvo predstavlja poetni oblik poduzetnikog djelovanja u turizmu. Poduzetnike tvrtke u turizmu dio su gospodarskog sustava podruja na kojem djeluju, pa tako i drave. Poslujui sa ostalim gospodarstvom, u nabavi i prodaji roba i usluga poduzetnici u turizmu ostvaruju svoju eksternu funkciju.d) Interno poduzetnitvo u veim korporacijama sve se vie osjea decentralizacija nadlenosti. Paralelno s tim procesom razvijaju se poslovne jedinice s veom ili manjom autonomijom. Prednost internog poduzetnitva je u tome to kreativni i talentirani pojedinci i njihove ideje dou do veeg izraaja, inovacije u poslovanju prodiru bre i dublje, sustavnije se razvijaju, bolje upoznaju i zadovoljavaju turistiku potranju te da budu konkurentnije na tritu.2.4. Odlike poduzetnika u turizmu

Uspjean poduzetnik mora imati odgovarajue odlike koje se trebaju razliito iskazivati u pojedinim fazama nastanka i poslovanja njegove tvrtke. Pri tome su odluujue etiri faze: ideja, odluka, rast i stagnacija tvrtke. Ideja je poetna faza nastanka turistike tvrtke te u ovoj fazi ovjek mora realan i hrabar. Odluka je druga i odluujua faza jer poduzetnik mora ideju pretvoriti u odluku. U ovoj fazi se obavljaju mnogi sutinski i formalni poslovi. Definira se predmet poslovanja, adekvatno opremljene prostorije, registriranje tvrtke te organiziranje strunog osoblja. Kod ove faze za poduzetnika je bitna snalaljivost i upornost. Rast tvrtke potie poduzetnika na akciju da proiri poslovanje i obogati ponudu. Uzima kredite i ulae u razvoj, a manje u kvalitetu. Odlike poduzetnika u ovoj fazi su staloenost i promiljenost. Stagnacija je posljedica slabljenja kvalitete usluga i servisa tvrtke te njene ponude. Tvrtka vie nije privlana ni konkurentna na turistikom tritu. Poduzetnik u ovoj fazi mora biti matovit i odluan te odmah analizirati uzroke, uvesti inovacije u svoj proizvod i poslovanje, te utvrditi suvremeniju strategiju nastupa na tritu.2.5. Poduzetnika znanjaOpa znanja omoguuju poduzetniku da se bolji snalazi u svojoj ulozi. Osim ope kulture poduzetnik treba poznavati osnove ekonomije, prava i organizacije, marketing, gospodarski sustav zemlje, poslovne financije i metode ophoenja sa zaposlenicima, partnerima i turistikim tritem.Specijalistika znanja omoguuju poduzetniku da upozna specifinosti turizma, ugostiteljstva i hotelijerstva. Poduzetnik u ovom podruju treba dobro poznavati osnove ekonomike i organizacije turistikog gospodrastva, funkcioniranje turistikog trita, turistiki marketing, oblikovanje turistike odnosno ugostiteljske ponude, kategorizaciju ugostiteljskih objekata, uznace u ugostiteljstvu te ostala zanimanja i poslove u ugostiteljstvu i hotelijerstvu. 2.6. Poduzetnike vjetine i uinkovitost poduzetnitva

Poduzetnik u turizmu mora imati povjerenja u svoje sposobnosti i mora vjerovati u uspjeh. Za razliku od drugih poslovnih ljudi, poduzetnici ne eznu za vlau i poloajima, ve za poslovnim poduhvatima, trinim prigodama i profitom. Poduzetnik je i voa. On zna svoje poslovne ciljeve i na njihovo ostvarenje angaira zaposlenike, a konkretno surauje s poslovnim partnerima. Poduzetnik mora biti upravitelj i izumitelj jer upravlja zaposlenicima i poslovnim procesima. Poslovanje unapreuje novim organizacijskim, tehnikim i tehnolokim saznanjima.Neprekidno poveanje uinkovitosti je neophodno za uspjeno poduzetnitvo u turizmu, jer je samo tako mogue osvojiti i zadrati trite i biti uspjean. Uinkovitost se promatra u odnosu na konkurentske tvrtke, ali i unutar tvrtke. S razvojem tvrtke treba krenuti prije stagnacije jer je to kasnije mnogo tee i skuplje. Uinkovitost turistike tvrtke moe se poveati na tri naina, a to su:a) Poslovno povezivanje b) Organizacijske promjene c) Investiranje

3. PODUZETNIKI PROJEKTPojam projekt se rabi za opis aktivnosti koje poduzea odnosno organizacije ne obavljaju svakoga dana, ve se takve djelatnosti obavljaju povremeno i prema potrebi, dakle jedinstveni su i privremeni. Projekt je pothvat koji vodi ljude prema postavljenim ciljevima, ukljuujui parametre troka, rasporeda i kvalitete. Vano je identificirati temeljne sastavnice projekta:

a) projekt je privremeni pothvat koji ima poetak i kraj;

b) za rezultat ima jedinstveni proizvod ili uslugu;

c) jednokratan je, svaki sa svojim ciljem i namjenom koji su definirani;

d) usmjeren je k odreenom, prethodno definiranom cilju;

e) ima vlastiti proraun;

f) sadri odreene unaprijed propisane aktivnosti, koje ine ivotni ciklus projekta,

g) potvruje kompetencije voditelja projekta (project managera) itd.

Investicijski projekt ima sva obiljeja poduzetnikog projekta. Dakle, radi se o privremenom pothvatu, koji ima poetak i kraj, jasno definirane ciljeve (projektni zadatak), ima vlastiti proraun (konstrukciju financiranja), sadri odreene unaprijed propisane aktivnosti, koje ine (investiranje) u kupnju poljoprivrednog ili graevinskog zemljita, izgradnju ili adaptaciju poslovnog prostora, kupnju i montau opreme, podizanje dugogodinjih nasada, nematerijalna ulaganja, ulaganja u trajna obrtna sredstva. Meutim, vano je naglasiti da svaka investicija nije poduzetniki projekt. Primjerice ulaganje za kupnju automobila za osobe potrebe jest investicija, ali nije poduzetniki pothvat. Jednako tako investicija u gradnju auto-ceste nije poduzetniki pothvat. S druge, pak, strane svaki poduzetniki projekt ne mora biti investicija, primjerice izrada sofware-a od strane poduzetnika. Glede reenoga investicijski projekt nije adekvatan naziv za poduzetniki pothvat. Poduzetniki pothvat je jedinstven i neponovljiv pothvat u ijem epicentru se nalazi poduzetnik nositelj poduzetnike ideje i okreta projekta.

Ope karakteristike poduzetnikog projekta jesu:

a) poduzetniki projekt je dokument koji pomae uspjehu u poslu;

b) njegova razrada zahtjeva vrijeme ali i resurse (novac, osnovna - stalna sredstva trajna obrtna sredstva, ljudske resurse i dr.);

c) pomae poduzetniku pri elaboraciji njegove ideje;

d) predoava financijske uinke koji su polazite za ocjenu uinkovitosti pothvata;

e) doprinosi pregovarakoj sposobnosti poduzetnika u privlaenju potencijalnih partnera i financijera (banaka, fondova i drugih kreditora) itd.

Dakako, izrada poduzetnikog projekta nuno se mora temeljiti na anticipiranju razvoja okruenja, analizi i projekciji mogunosti poduzea kao i aproksimaciji oekivane interakcije kljunih imbenika (stakeholdera) u poduzetnikom procesu, kao to su: kupci, dobavljai, konkurencija, banke, vlada, jedinice lokalne/regionalne samouprave i druge interesne skupine. Cilj poduzetnikog projekta je pomoi poduzeu da svoje ciljeve ostvaruje uz to manje potresa, iznenaenja i neplaniranih (suvinih i/ili nepotrebnih) aktivnosti.3.1. ivotni ciklus poduzetnikog projektaIz definicije poduzetnikog projekta vidi se da je to aktivnost koja je vremenski ograniena, dakle projekt se aktivira (od ideje do komercijalizacije), ivi (due ili krae vrijeme koje nazivamo eksploatacijsko razdoblje) i zakljuuje (zavretak eksploatacijskog razdoblja). Drugim rijeima poduzetniki projekt, poput svih organskih sustava, stvari ili pojava, ima svoj ivotni ciklus, koji se sastoji od tri faze: pripreme ili aktivizacije, eksploatacije i zavrne faze. Svaka od navedene tri faze sastoji se od nekoliko podfaza i aktivnosti:

a) prva faza pripreme ili aktivizacije ukljuuje formuliranje ciljeva projekta (izrada projektnog zadatka), ispitivanje trita, izbor tehnologije, izbor pravnog oblika tvrtke i modeliranje organizacijske strukture (menadment projekta), kadroviranje, izradu marketinkog plana, izradu gantograma (popisa svih projektnih aktivnosti i njihovo trajanje tijekom aktivizacijskog razdoblja), zatitne mjere ( mjere zatite na radu i mjere zatite okolia), izradu financijskih projekcija, procjenjivanje uinaka projekta (izrade ocjena uinkovitosti). Ova faza ukljuuje i moebitni pokusni radb) druga faza tzv. eksploatacijsko razdoblje sastoji se od uvoenje novog proizvoda ili usluge, uhodavanja i rasta (progresa) te razdoblja dostizanja projektirane (optimalne) iskoritenosti kapaciteta;

c) trea zavrna faza projekta sastoji se od donoenja stratekih odluka o nastavku produetku ivotnog ciklusa projekta ili, pak, o zapoinjanju novog projekta (novog poduzetnikog projekta).

3.2. Vaniji koraci prilikom izrade poduzetnikog projektaa) Utvrivanje poslovnih ciljeva koji se ele ostvariti u odreenom razdoblju najee se pod ciljevima podrazumijevaju: profit, prinos na kapital, rizik, rast, razvoj poduzea, presti, doprinos ostvarivanju drutvenoga blagostanja, zapoljavanje nove radne snage, utjecaj na okoli, sigurnost zarade i sl.

b) Izbor i definiranje proizvoda, odnosno usluga, kojima se konkretizira misija poduzea- odrediti optimalni asortiman (portfolio) ponude, ocjene potencijali i rast potranje, kapaciteti ponude, raspoloivost resursa, osjetljivost tehnologije, konkurentske strukture, zakonska ogranienja i sl.

c) Identifikacija mogunosti za stjecanje prednosti na ciljanim trinim segmentima u odnosu na konkurenciju - utvrivanje podruja na kojem e poduzee biti superiorno u odnosu na konkurenciju. Budui da se pod konkurentskom prednou podrazumijeva sve ono to u oima kupca, odnosno krajnjih korisnika, jasno razlikuje proizvod ili uslugu poduzea u odnosu na konkurenciju. Smatra se, naime, da konkurencijska prednost proizlazi iz vrijednosti koju je dotino poduzee u stanju kreirati za svoje kupce.

d) Izbor metoda i dinamike realizacije strategijskih pravaca poslovanja - treba raistiti dileme kao to su: interna ili eksterna metoda rasta, proizvoditi ili kupovati dio, poluproizvod i sirovinu, unajmiti ili pak kupovati opremu, stupiti u tzv. strategijske alijanse i join-venture aranmane ili , pak, nastaviti sam, dugoroni ili pak ad hoc ugovori i sl.e) Programiranje aktivnosti za pojedina funkcionalna podruja - pri tome se misli na relevantne poslovne funkcije kao to su: marketing, istraivanje i razvoj, proizvodnja, nabava materijalnih resursa, razvoj kadrova, financije i sl.

f) Provoenje plana u akcije obuhvaa sljedee korake: razvijanje pojedinanih programa za implementaciju, dizajniranje sustava izvjetavanja i kontrole za menadment, alokaciju resursa za potporu implementaciji plana, stvaranje adekvatne organizacijske strukture za potporu implementaciji, selekcija i motiviranje kljunih direktora (managera) za izvrenje plana, kreiranje pozitivne klime i sustava vrijednosti za potporu implementaciji, uvoenje kontrolnog i mjernog sustava za kontroliranje performansi u odnosu na plan i razvoj eksternih dogaaja, osiguravanje fleksibilnosti i alternativnih scenarija (planova), postavljanje sustava nagraivanja kako bi se prepoznavali i potencirali rezultati, ocjena rezultata.

g) Zavrna provjera biznis plana - Kvaliteta strategije plana provjerava se sa stajalita: jasnoe, njene kompatibilnosti sa konkurentskom strukturom grane, trinim zahtjevima, kompetentnostima, resursnim mogunostima i poslovnom kulturom poduzea, zatim sa aspekta zemljopisnog obuhvata, vremenskog horizonta i sl.3.3. Razvoj poduzetnitva u Hrvatskoj

Hrvatska svoj poduzetniki razvoj moe temeljiti na iskustvima razvoja poduzetnikog i trinog gospodarstva visoko razvijenih zemalja. Potrebno je napraviti bitne preokrete u ekonomskom razvoju, kao to se to ini i u ostalim tranzicijskim zemljama srednje i istone Europe. Nuno je istaknuti da je na dinamiku razvoja poduzetnitva u Hrvatskoj bitno utjecao Domovinski rat i negativne posljedice tog rata na ekonomski razvoj zemlje, dolazi do velike unitenosti proizvodnih kapaciteta. U Hrvatskoj je bitno provesti dosljednu privatizaciju i izvriti prijeko potrebne korekcije u dosadanjem procesu privatizacije kako bi se sprijeile negativne tendencije u raspodjeli drutvenog bogatstva. Za razvoj poduzetnitva se mora osigurati slobodno trite roba i kapitala te potpuna sloboda u razvoju poduzetnitva. Drava mora kroz mjere i instrumente ekonomske politike poticati razvoj poduzetnitva, osobito malog i srednjeg, a to je mogue osobito kroz razmjerno povoljnu kreditnu i poreznu odnosno fiskalnu politiku. Zato je potrebno bitno mijenjati ciljeve i instrumente kreditne politike kroz maksimalno poticanje osnivanja novih poduzea i slobodnog razvoja poduzetnitva to zahtijeva svjei kapital, ali i znatno nie kamatne stopa na posueni kapital. U isto vrijeme, kada je rije o razvoju poduzetnitva u gospodarstvu Hrvatske, potrebno je utvrditi daleko transparentniji porezni i fiskalni sustav koji e kroz fiskalnu politiku poticati razvoj malog i srednjeg poduzetnitva s jedne strane, a s druge strane koji e kroz poreznu politiku osigurati razmjerno manje oporezivanje, ponajprije poduzetnika. Na razini cijele Hrvatske potrebno je napraviti dugoronu koncepciju i strategiju gospodarskog razvoja Hrvatske gdje e se moi osigurati ostvarenje svih komparativnih prednosti Hrvatske u europskim razmjerima. Hrvatska mora razvijati i njegovati sve europske standarde i normative, ne samo u gospodarskom nego i u politikom i socijalnom razvoju, jer je to bitna pretpostavka razvoja Hrvatske kao suvremene europske drave.Kada govorimo o strategijama razvoja poduzetnitva u turizmu Republike Hrvatske vano je uoiti postojanje globalnih strategija razvoja turizma na europskom podruju: maritimna, kontinentalna, razvoj zimskog i ljetnog turizma, razvoj ekolokog turizma, tranzitna strategija razvoja turizma, razvoj zdravstvenog turizma. Polazei od ovih europskih strategija te specifinostima pojedinih upanija u Hrvatskoj, mogue je dugorono razvijati hrvatski turizam. Takoer je izuzetno znaajno koritenje drugih strategija za razvoj turizma kao to su strategija u normativima i standardima prostora, kadrova i opremljenosti

marketinke strategije ponude i potranje

menaderska strategija

telekomunikacijske strategija

informacijske strategijePred Hrvatskom se nalaze alternativne strategije razvoja poduzetnitva u turizmu, koja e se temeljiti na potpunoj slobodi i inicijativi poduzetnika u ovoj djelatnosti da samostalno odluuju i kreiraju razliite vrste strategija razvoja hotelijersko-turistikog gospodarstva te da na temelju toga planiraju dugoronu koncepciju razvoja. Ako Hrvatska iskoristi svoje potencijale i podigne kvalitetu svojih usluga u hotelijerstvu na europsku razinu realno je oekivati da e za sljedeih deset godina ostavarivati preko 10 milijuna godinje vie gostiju, kao i turistikim noenjima godinje vie od 100 milijuna noenja, to moe donijeti financijske efekte uz 60% popunjenosti hotelskih kapaciteta.ZAKLJUAKBit je poduzetnitva prije svega kao ljudske intelektualne djelatnosti, u stvaranju novih ideja i poduzimanju poduzetnikih pothvata, osiguranju potrebnih resursa za njihovu realizaciju, kao i u stvaranju nove energije kroz razliite kombinacije inputa.Poduzetnika aktivnost, temeljena na pokretanju novih poslovnih pothvata bitna je pretpostavka vitalnosti gospodarske strukture. Novi poslovni pothvati donose nove ideje, nove tehnologije, nove proizvoda, izlazak na nova trita i na taj nain doprinose poveanju poslovne efikasnosti i konkurentnosti.Uspjeni poduzetniki pothvati ovise o tri osnovna initelja: o inovativnom poduzetniku, znanju potrebnom za osnivanje i razvijanje tvrtke te o suradnicima i kulturi sredine.Kada je rije o razvoju poduzetnitva u gospodarstvu Hrvatske, potrebno je utvrditi daleko transparentniji porezni i fiskalni sustav koji e kroz fiskalnu politiku poticati razvoj malog i srednjeg poduzetnitva s jedne strane, a s druge strane koji e kroz poreznu politiku osigurati razmjerno manje oporezivanje, ponajprije poduzetnika. Na razini cijele Hrvatske potrebno je napraviti dugoronu koncepciju i strategiju gospodarskog razvoja Hrvatske gdje e se moi osigurati ostvarenje svih komparativnih prednosti Hrvatske u europskim razmjerima. LITERATURA1. Deeljin J. i dr., Poduzetniki menadment, Zagreb, 1999.

2. Radii F., Poduzetniki menedment u turizmu, Faana, 1997.

3. krti M., Miki M., Poduzetnitvo, Zagreb, 2011.

4. Vukovi I., Ekonomika poduzetnitva u hotelijerstvu, Zagreb, 1999.

5. Vuji V., Poduzetnitvo i menadment u uslunim djelatnostima, Rijeka, 2010.

M.,krti, M.,Miki, Poduzetnitvo, Zagreb, 2011., str 1

J.,Deeljin i dr. Poduzetniki menedment, Zagreb, 1999., str 46

Ibidem str. 55

Ibidem

F., Radii, Poduzetniki menedment u turizmu, Faana, 1997., str 78

Ibidem str. 95

17