Ulica grada Vukovara 271/V, 10000 Zagreb · 1 Prema projektnom zadatku projektirani kapacitet korita treba biti dovoljan za nesmetano protjecanje maksimalnih (vršnih) protoka 50-godišnje

Ulica grada Vukovara 271/V, 10000 Zagreb www.fidon.hr

Nositelj zahvata: HRVATSKE VODE

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:

NATKRIVANJE BUJICE PODMUTIĆEVO U MOKOŠICI, GRAD DUBROVNIK

Datum izrade: svibanj, 2018.

Elaborat zaštite okoliša: Natkrivanje bujice Podmutićevo u Mokošici, grad Dubrovnik

RN-22/2018-AE

svibanj, 2018. I

Sadržaj:

1. UVOD ................................................................................................................................3

1.1. OBVEZA IZRADE ELABORATA .............................................................................................. 3 1.2. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ......................................................................................... 3 1.3. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA ....................................................................................... 3

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA .................................................................4

2.1. POSTOJEĆE STANJE ............................................................................................................. 4 2.2. TEHNIČKI OPIS ZAHVATA .................................................................................................... 8 2.3. PRIKAZ ANALIZIRANIH VARIJANTI .....................................................................................17

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ................................................................. 18

3.1. OSNOVNI PODACI O LOKACIJI ZAHVATA ..........................................................................18 3.1.1. Kratko o naselju Mokošica i Rijeci dubrovačkoj ...............................................................18 3.1.2. Klimatske značajke............................................................................................................19 3.1.3. Osjetljivost područja, vodna tijela i poplavna područja ...................................................20 3.1.4. Bioraznolikost ...................................................................................................................25 3.1.5. Pedološke značajke ...........................................................................................................28 3.1.6. Kulturno-povijesna baština ...............................................................................................29 3.1.7. Krajobrazne značajke ........................................................................................................29 3.1.8. Cestovna mreža ................................................................................................................31 3.2. ANALIZA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE ..........................................................32 3.2.1. Generalni urbanistički plan Grada Dubrovnika ................................................................32

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM IZGRADNJE I KORIŠTENJA ZAHVATA ..................................................................................................... 44

4.1. UTJECAJ ZAHVATA NA VODE I MORE (UKLJUČIVO UTJECAJI U SLUČAJU AKCIDENTA) ....44 4.2. UTJECAJ ZAHVATA NA ZRAK I UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA .....................................45 4.2.1. Utjecaj zahvata na zrak .....................................................................................................45 4.2.2. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat ............................................................................45 4.3. UTJECAJ ZAHVATA NA PRIRODU.......................................................................................46 4.4. UTJECAJ ZAHVATA NA TLO ...............................................................................................46 4.5. UTJECAJ ZAHVATA NA KULTURNA DOBRA .......................................................................46 4.6. UTJECAJ ZAHVATA NA KRAJOBRAZ ...................................................................................46 4.7. UTJECAJ ZAHVATA NA PROMETNICE I PROMETNE TOKOVE ............................................47 4.8. UTJECAJ ZAHVATA NA RAZINU BUKE ...............................................................................47 4.9. UTJECAJ OD NASTANKA OTPADA .....................................................................................47 4.10. UTJECAJ NA DRUGE INFRASTRUKTURNE OBJEKTE ...........................................................48 4.11. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO ............................................................................................48 4.12. OBILJEŽJA UTJECAJA .........................................................................................................49

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ............... 50

6. IZVORI PODATAKA ........................................................................................................... 51

7. PRILOG ............................................................................................................................ 54


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

II


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

3

1. UVOD

1.1. OBVEZA IZRADE ELABORATA

Zahvat koji se analizira ovim elaboratom je natkrivanje bujice Podmutićevo u naselju Mokošica, u gradu Dubrovniku u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17), Prilog III., točka 2.2., za “kanale, nasipe i druge građevine za obranu od poplava i erozije obale” potrebno je provesti ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Sukladno navedenom, za predmetni zahvat izrađen je Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. U sklopu postupka ocjene provodi se i prethodna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

1.2. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Naziv nositelja zahvata: Hrvatske vode OIB: 28921383001 Adresa: Vodnogospodarski odjel za slivove južnog Jadrana,

Vukovarska 35, 21000 Split broj telefona: 021 309 400 adresa elektroničke pošte: [email protected] odgovorna osoba: mr.sc. Zoran Đuroković, dipl.ing.građ., generalni direktor kontakt osoba: Damir Radović, dipl.ing.građ.

1.3. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA

Bujica Podmutiievo jedna je od niza bujica koje prikupljaju oborinske vode sa strmih sjevernih padina brda iznad Rijeke Dubrovačke i sprovode ih kroz naseljena područja. Bujica je u prirodnom funkcionalnom stanju osim u donjem dijelu gdje prolazi kroz naselje Mokošica i gdje je djelomično regulirana kao betonski i kameno-betonski kanal, a djelomično teče ulicom Podmutićevo do županijske ceste ŽC6254 gdje se preko slivnika s rešetkama uvodi u propust i teče dalje uređenim koritom do mora. Potreba za natkrivanjem ovog potoka na dionici gdje on teče po ulici Podmutićevo proizašla je zbog neodrživosti takvog stanja koje onemogućava stanovnicima prolaz ulicom za vrijeme kiša kad bujica površinski otječe niz ulicu, koja je širine oko 3 m i duljine oko 130 m. Zahvat predstavlja regulaciju bujice natkrivanjem na potezu ulice Podmutićevo.

mailto:[email protected]


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

4

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

Predmetni zahvat planiran je u naselju Mokošica, na administrativnom području grada Dubrovnika. Zahvat je planiran na dijelu katastarske čestice k.č. 1178/2 katastraske općine Mokošica. Zahvat je definiran Glavnim projektom regulacije vodotoka – Natkrivanje bujice Podmutićevo u Mokošici (Institut IGH, 2018.).

2.1. POSTOJEĆE STANJE

Bujica Podmutićevo u Mokošici prikuplja vode sa sliva ukupne površine 0,16 km2 (Slika 2.1-1.). Jedna je od niza bujica koje prikupljaju oborinske vode sa strmih sjevernih padina brda iznad Rijeke Dubrovačke i sprovode ih kroz naseljena područja, s postupnim smanjivanjem nagiba terena, sve do uljeva u more.

Slika 2.1-1. Situacijski prikaz šireg područja zahvata s označenim slivnim područjem bujice

Podmutićevo i dionicom zahvata Predmetna bujica nalazi se na k.č. 1178/2 (sjeverno od županijske ceste ŽC6254 – uključuje dionicu planiranog zahvata) i 1178/1 (južno od ŽC6254) k.o. Mokošica, koje predstavljaju javno vodno dobro (Slika 2.1-2.). Bujica je u prirodnom funkcionalnom stanju osim u donjem dijelu gdje prolazi kroz naselje Mokošica i gdje je djelomično regulirana kao betonski i kameno-betonski kanal, a djelomično teče ulicom Podmutićevo do ŽC6254 gdje se preko slivnika s rešetkama uvodi u propust i dalje teče uređenim koritom do mora (Slika 2.1-3.). Dionicu bujice na kojoj je planiran zahvat natkrivanja bujice u stvarnosti predstavlja ulica Podmutićevo na čijoj se površini nalazi čestica javnog vodnog dobra nereguliranog korita bujice Podmutićevo. Radi se o vrlo strmoj ulici položenoj između Ulice uz Brijeg na sjeveru i ŽC6254 na jugu (Slika 3.1.8-1.). Na početku i na kraju dionice bujice na kojoj je planiran zahvat (ulica Podmutićevo)


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

5

izvedeni su propusti kroz postojeću Ulicu uz Brijeg na sjeveru i ŽC6254 na jugu, od kojih se u sklopu zahvata uzvodni rekonstruira, a nizvodni zadržava. Neposredno uzvodno i nizvodno od dionice na kojoj je planiran zahvat korita bujičnog toka su izregulirana. Kako je ranije spomenuto, potreba za natkrivanjem ove bujice na dionici gdje on teče po ulici Podmutićevo proizašla je zbog neodrživosti takvog stanja koje onemogućava stanovnicima prolaz ulicom za vrijeme kiša. Ulica Podmutićevo predstavlja u stvarnosti betonirani put širine oko 3 m i duljine oko 130 m, koji predstavlja kolni i/ili pješački prilaz do postojećih kuća. Na Slici 2.1-4. predstavljene su fotografije lokacije zahvata.

Slika 2.1-2. Situacijski prikaz dijela k.č. 1178/2 na dionici predmetnog zahvata (izvor: Arkod,

2018.)


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

6

Slika 2.1-3. Bujica Podmutićevo od sjeverne granice zahvata do izljeva u more (podloga:

GoogleEarth, 2017.)

dionica zahvata

ŽC6254

dionica južno od ŽC6254 (nije predmet zahvata)

izljev bujice u more


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

7

Slika 2.1-4. Postojeće stanje lokacije zahvata: (a) pogled niz dio ulice Podmutićevo (dionica zahvata); (b) pogled uz dio ulice Podmutićevo sa ŽC6425; (c) pogled na slivnik s rešetkama i uljevno okno propusta ispod ŽC6425; (d) regulirana bujica južno od ŽC6425 (nije predmet

zahvata)

(a) (b)

(c) (d)


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

8

2.2. TEHNIČKI OPIS ZAHVATA

U svrhu prikupljana pribrežnih voda predviđena je izgradnja zacjevljenog zatvorenog kanala kojim će se bujične vode provoditi od propusta na križanju s Ulicom uz Brijeg do propusta na ŽC6425. Planirani cjevovod omogućit će nesmetano protjecanje mjerodavno velikih voda s pripadajućeg slivnog područja. Regulacija korita izvest će se u dužini od oko 130 m, a regulacijska os postavit će se tako da svi dijelovi cjevovoda (bujičnog kanala) budu na čestici javnog vodnog dobra (k.č. 1178/2). Na uzvodnom početku predmetne dionice na kojoj se planiraju obavljati radovi regulacije izvest će se rekonstrukcija propusta u trupu Ulice uz Brijeg povećanjem cijevnog propusta s postojećih 600 mm na cijev promjera 1.000 mm. Nastavno nizvodno, na dionici duljine oko 20 m, iznad planiranog cjevovoda planira se izgradnja pješačke staze s dva kraka stubišta kojima će se omogućiti komunikacija između Ulice uz Brijeg i ulice Podmutićevo. Na preostalom dijelu trase cjevovod se polaže u rov ispod prometne površine ulice Podmutićevo do uljevnog okna u propust na ŽC6425. U zacjevljeno korito bujice neće se upuštati kolničke vode s ulice Podmutićevo. Karakteristike sliva bujice Podmutićevo predstavljeni su u Tablici 2.2-1. Granice sliva prikazane su na Slici 2.1-1. Radi se o slivu površine 0,155 km2. Tablica 2.2-1. Geografsko-fizički faktori sliva bujice Podmutićevo (preuzeto iz Institit IGH,

2018.)

Površina sliva

F [km2]

Opseg sliva

O [km]

Udaljenost težišta

U [km]

Koef. koncent.

K

Fiktivna dužina L [km]

Fiktivna širina I [km]

Srednja visina sliva

Hsr [m n.m.]

Visina izl. profila

H [m n.m.]

Prosj. pad sliva

J [%]

0,155 2,924 0,559 0,19 1,216 0,127 177,25 8,1 27,812

U hidrološkom proračunu za 50-godišnje povratno razdoblje1 proračunat je protok u kanalu bujičnog toka Podmutićevo mjerodavan za dobivanje maksimalne visine vode u koritu odnosno cjevovodu:

Q = 1,41 m3/s = 1.410 l/s Na osnovi mjerodavnog protoka izračunate su kritične visine vode u cjevovodu:

Cijev PP DN800 SN8 Hrapavost e = 0.5 mm Protok Q = 1.410 l/s Minimalni pad i = 3 %

Visina vode u cjevovodu h = 424 mm Postotak ispunjenosti 53,5%

1 Prema projektnom zadatku projektirani kapacitet korita treba biti dovoljan za nesmetano protjecanje maksimalnih (vršnih) protoka 50-godišnje vjerojatnosti pojave pa je za istu priložen hidraulički proračun. Također prema projektnom zadatku se traži sigurnosno nadvišenje od 30 cm tako da odabrani profil cijevi zapravo može propustiti protoku 100-godišnjeg povratnog razdoblja. Proračunom je pokazano da je visina ispunjenosti cjevovoda na mjestu minimalnog uzdužnog pada za 50-godišnju vodu cca 50%, pa je predviđeni profil i više nego dostatan za propuštanje 100-godišnje vode.


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

9

Brzina pri protoku Q50 v = 5,24 m/s Maximalni pad i = 8 %

Visina vode u cjevovodu h = 318 mm Postotak ispunjenosti 40,0 % Brzina pro protoku Q50 v = 7,62 m/s

Na Slici 2.2-1. prikazan je karakteristični profil zahvata iz kojeg je vidljivo planirano zacjevljenje bujice. Na Slici 2.2-2. prikazani su karakteristični detalji okana na predmetnoj dionici bujice. Naime, zbog strmog terena nije moguće ostvariti kontinuirani dopušteni pad cjevovoda pa su predviđeni prekidi cjevovoda na određenim razmacima i ugradnja prekidnih okana, što je vidljivo iz uzdužnog profila predstavljenog na Slici 2.2-5. Na Slici 2.2-3. predstavljen je situacijski prikaz zahvata, a na Slici 2.2-4. detalji pješačkog stubišta planiranog u okviru zahvata natkrivanja bujice Podmutićevo.

Slika 2.2-1. Karakteristični poprečni profil natkrivene bujice Podmutićevo (izvor: Institut IGH,

2018.)


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

10

Slika 2.2-2. Karakteristični detalji okana na natkrivenoj bujici Podmutićevo (izvor: Institut

IGH, 2018.)


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

11

Slika 2.2-3. Situacijski prikaz natkrivene bujice Podmutićevo (izvor: Institut IGH, 2018.)


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

12


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

13

Slika 2.2-4. Detalji pješačkog stubišta u okviru zahvata natkrivanja bujice Podmutićevo (izvor: Institut IGH, 2018.)


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

14


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

15

Slika 2.2-5. Uzdužni profil natkrivene bujice Podmutićevo (izvor: Institut IGH, 2018.)


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

16


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

17

2.3. PRIKAZ ANALIZIRANIH VARIJANTI

Glavnim projektom nisu analizirana varijantna rješenja.


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

18

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1. OSNOVNI PODACI O LOKACIJI ZAHVATA

3.1.1. Kratko o naselju Mokošica i Rijeci dubrovačkoj

Zahvat je planiran na području naselja Mokošica, u području Rijeke dubrovačke, grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija. Rijeku dubrovačku čini prostor uz rijeku Omblu oko koje se nanizalo nekoliko naselja, među njima i Mokošica, koja administrativno pripadaju gradu Dubrovniku (Slika 3.1.1-1.). Rijeka dubrovačka danas predstavlja prigradsko područje gradskog naselja Dubrovnik. Gruški zaljev i estuarij Dubrovačke rijeke formiraju jedinstvenu cjelinu sa specifičnim geomorfološkim, hidrografskim, kemijskim i biološkim karakteristikama. Obalna linija je niska i pristupačna, ali s preko 80% cjelokupne dužine umjetno formirana nasipavanjem i izgradnjom obale. Sačuvan je uglavnom s autohtonom vegetacijom samo mali otok u izvorišnom dijelu rijeke Omble. Od izvorišta rijeke Omble prema jugoistoku pruža se komolačka kotlina, koju zatvaraju relativno visoki planinski lanci. Rijeka dubrovačka je zbog svojih prirodnih i ambijentalnih posebnosti kao povijesno ladanjsko područje već proglašena zaštićenim krajolikom.

Slika 3.1.1-1. Prikaz položaja naselja Mokošica u području Rijeke Dubrovačke (izvor: HAOP,

2018.) Prema Popisu stanovništva 2011. godine naselje Mokošica broji 1.924 stanovnika, dok obližnja Nova Mokošica broji 6.016 stanovnika. Imajući u vidu da gradsko naselje Dubrovnik broji 28.434 stanovnika, može se očekivati da će dvojno naselje Mokošica - Nova Mokošica prerasti


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

19

u pravo gradsko naselje s određenim svojim funkcijama rada i uslužnim funkcijama te daljnjim fizionomskim promjenama u pravcu poprimanja pravih gradskih obilježja (Prostorni plan uređenja Grada Dubrovnika, Obrazloženje).

3.1.2. Klimatske značajke

Osnovna obilježja klime

Prema Köppenovoj klasifikaciji klime definiranoj prema srednjem godišnjem hodu temperature zraka i količine oborine, otoci i obalno područje Hrvatske spadaju u područja u kojima prevladava klima masline (Csa) u kojoj je suho razdoblje u toplom dijelu godine, najsuši mjesec ima manje od 40 mm oborine i manje od trećine najkišovitijeg mjeseca u hladnom dijelu godine (s), s dva maksimuma oborine (x”). Najbliža glavna meteorološka postaja području zahvata je postaja Dubrovnik. U tridesetogodišnjem razdoblju 1971-2000. srednja mjesečna temperatura izmjerena na postaji Dubrovnik iznosila je 16,3°C, pri čemu je minimalna mjesečna srednja temperatura iznosila 9,2°C i izmjerena je u siječnju, a maksimalna 24,8°C izmjerena je u kolovozu. Apsolutna minimalna temperatura u istom razdoblju izmjerena je u veljači i iznosi –5,2°C. Apsolutna maksimalna temperatura izmjerena je u kolovozu i iznosi 36,7°C. Srednja godišnja količina oborina za postaju Dubrovnik u razdoblju 1971-2000. iznosi 1064 mm, pri čemu je minimalna srednja mjesečna količina oborina iznosila 28,3 mm i ostvarena je tijekom srpnja, a maksimalna srednja mjesečna količina oborina od 142,3 mm ostvarena je u studenom. Klimatske promjene

Klimatske promjene i njihov utjecaj teško je procjenjiv. Ipak, meteorološki podaci koji se još od 19. stoljeća prate s niza postaja u Hrvatskoj omogućuju pouzdanu dokumentaciju dugoročnih klimatskih trendova. U 20. stoljeću na području Hrvatske, porast prosječne temperature vidljiv je u čitavoj zemlji, osobito izražen u posljednjih 20 godina. Porast srednje godišnje temperature zraka u 20. stoljeću između pojedinih dekada varira od 0,02°C (Gospić) do 0,07°C (Zagreb). Primijećen je trend laganog pada stope godišnje količine oborina tijekom 20. stoljeća, koji se na početku 21. stoljeća nastavlja te povećanje broja suhih dana u cijeloj Hrvatskoj. Također, povećala se učestalost sušnih razdoblja, odnosno broj uzastopnih dana bez oborina. U Šestom nacionalnom izvješću Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), DHMZ (Branković i sur. 2013.) opisani su rezultati budućih klimatskih promjena za područje Hrvatske za dva osnovna meteorološka parametra: temperaturu na visini od 2 m (T2m) i oborinu. Za svaki od navedenih parametara rezultati se odnose na dva izvora podataka:

a) dinamičku prilagodbu regionalnim klimatskim modelom RegCM urađenu u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) po IPCC scenariju A2, i b) dinamičke prilagodbe raznih regionalnih klimatskih modela iz europskog projekta ENSEMBLES po IPCC scenariju A1B.

Klimatske promjene za T2m i oborinu u DHMZ RegCM simulacijama analizirane su iz razlika sezonskih srednjaka dobivenih iz dva razdoblja: sadašnju klimu (1961-1990.; P0) i (neposredno) buduće razdoblje (2011-2040.; P1). U ENSEMBLES simulacijama sadašnja klima (P0) također je definirana za razdoblje 1961-1990. u kojem su regionalni klimatski modeli


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

20

forsirani s globalnim klimatskim modelima i mjerenim koncentracijama plinova staklenika. Za buduću klimu (21. stoljeće) rezultati simulacija podijeljeni su u tri razdoblja: 2011-2040. (P1), 2041-2070. (P2), te 2071-2099. (P3). Prema projekcijama promjene temperature zraka na području zahvata u DHMZ RegCM modelu, u prvom razdoblju (2011. -2040.) najveće promjene srednje temperature zraka očekuju se ljeti kada bi temperatura na srednjem Jadranu mogla porasti do oko 0,8°C-1°C u odnosu na razdoblje 1961. – 1990. godine. U jesen očekivana promjena temperature zraka iznosi oko 0,8°C, a zimi i u proljeće 0,2°C-0,4°C. U drugom razdoblju (2041.-2070.) očekuje se porast temperature oko 2,8°C tijekom ljeta, odnosno između 1,2 i 1,6°C tijekom zime. Projekcije za treće razdoblje (2071.-2099.) upućuju na mogući izrazito visok porast temperature te na veće razlike u proljeće i jesen u odnosu na projicirane promjene u ranijim razdobljima 21. stoljeća. Tijekom zime projiciran je porast temperature od 3°C do 3,5°C, a ljeti između 4,5°C i 5°C. Porasti u ostale dvije sezone (proljeće i jesen) upućuju na porast između 3°C i 3,5°C tijekom proljeća te između 3,5°C i 4°C tijekom jeseni. Prema projekcijama promjene oborine na području zahvata (Branković i sur. 2013), najveće promjene u sezonskoj količini oborine u bližoj budućnosti (2011.-2040.) projicirane su za jesen kada se može očekivati smanjenje oborine između 2% i 8% u odnosu na razdoblje 1961. – 1990. godine, dok u ostalim sezonama model projicira povećanje oborine (2%-8%). Za drugo razdoblje (2041.-2070.) na području zahvata projiciran je zimski i jesenski porast količine oborine između 5% i 15%, a osjetnije smanjenje oborine, između -15% i -25%, očekuje se tijekom ljeta. U trećem razdoblju (2071.-2099.), kao i u drugom, tijekom zime projiciran je porast količine oborine između 5% i 15% te smanjenje oborine tijekom ljeta od -15% do -25%.

3.1.3. Osjetljivost područja, vodna tijela i poplavna područja

Osjetljivost područja

Prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15) područje zahvata spada u osjetljivo područje Jadranski sliv – kopneni dio oznaka ID 71005000 prema kriteriju “područja namijenjena za zahvaćanje vode za ljudsku potrošnju” (Uredba o standardu kakvoće voda, NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16, članak 62, stavak 1, točka 3). Onečišćujuće tvari čija se ispuštanja u ovaj sliv ograničavaju su dušik i fosfor. Na jadranskom vodnom području, sva područja određena kao područja namijenjena zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju su osjetljiva područja. Vodna tijela

Područje zahvata prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016-2021. (NN 66/16) pripada grupiranom vodnom tijelu podzemne vode pod nazivom JKGI_12 – NERETVA (Slika 3.1.3-1.). Radi se o grupiranom vodnom tijelu koje odlikuje pukotinsko-kavernozna i međuzrnska poroznost i čija prirodna ranjivost je srednja (38,1%), visoka (9,6%) do vrlo visoka (2,1%). Stanje grupiranog vodnog tijela JKGI_12 – NERETVA je dobro (Tablica 3.1.3-1.).


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

21

Slika 3.1.3-3. Grupirano vodno tijelo podzemnih voda oznake JKGI_12 – NERETVA (izvor: Hrvatske vode, 2018.)

Tablica 3.1.3-1. Stanje grupiranog vodnog tijela JKGI_12 – NERETVA (prema podacima Zavoda za vodno gospodarstvo Hrvatskih voda, veza Klasa: 008-02/18-02/293, Urbroj: 383-18-1, lipanj 2018.)

Stanje Procjena stanja JKGI_12 – NERETVA

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Što se tiče površinskih voda, prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016-2021. (NN 66/16) u širem području zahvata nalaze se sljedeća vodna tijela (Slika 3.1.3-2.):

prijelazno vodno tijelo P2_2-OM (bujica Podmutićevo utječe u ovo vodno tijelo), prijelazno vodno tijelo P1_3-OM, priobalno vodno tijelo 0423-MOP, vodno tijelo površinskih voda JKRN0057_001.

Od interesa za predmetni zahvat su prijelazno vodno tijelo P2_2-OM i priobalno vodno tijelo 0423-MOP koje se nalazi “nizvodno”. Oba vodna tijela su u dobrom stanju (Tablice 3.1.3-2. i 3.1.3-3.). Bujica Podmutićevo spada u mala vodna tijela. Općenito, za vrlo mala vodna tijela koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite kako slijedi:

Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno tijelo.

Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

22

Prema prethodno opisanom principu bujica Podmutićevo spada u prijelazno vodno tijelo P2_2-OM, budući da se u isto ulijeva.

Slika 3.1.3-2. Površinska vodna tijela u širem području zahvata s označenom lokacijom

zahvata (izvor: Hrvatske vode, 2017.)

Tablica 3.1.3-2. Stanje vodnih tijela prijelaznih voda u zoni zahvata (prema podacima Zavoda za vodno gospodarstvo Hrvatskih voda, veza Klasa: 008-02/18-02/293, Urbroj: 383-18-1, lipanj 2018.)

Vodno tijelo P2_2-OM

Prozirnost vrlo dobro stanje

Otopljeni kisik u površinskom sloju vrlo dobro stanje Otopljeni kisik u pridnenom sloju vrlo dobro stanje Ukupni anorganski dušik vrlo dobro stanje Ortofosfati dobro stanje

Ukupni fosfor vrlo dobro stanje Klorofil a vrlo dobro stanje Fitoplankton dobro stanje

Makrofita -

Bentički beskralješnjaci (makrozoobentos) dobro stanje

Ribe dobro stanje

Biološko stanje dobro stanje

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro stanje Hidromorfološko stanje dobro stanje Ekološko stanje dobro stanje Kemijsko stanje dobro stanje (za ukupno stanje = vrlo dobro/dobro stanje)

Ukupno stanje dobro stanje

Tablica 3.1.3-3. Stanje priobalnog vodnog tijela O423-MOP (prema podacima Zavoda za vodno gospodarstvo Hrvatskih voda, veza Klasa: 008-02/18-02/293, Urbroj: 383-18-1, lipanj 2018.)

Vodno tijelo O423-BSK

Prozirnost dobro stanje

Otopljeni kisik u površinskom sloju vrlo dobro stanje Otopljeni kisik u pridnenom sloju vrlo dobro stanje Ukupni anorganski dušik vrlo dobro stanje Ortofosfati vrlo dobro stanje

Ukupni fosfor vrlo dobro stanje Klorofil a vrlo dobro stanje Fitoplankton dobro stanje

P2_2-OM P1_3-OM

0423-MOP

JKRN0057_001 lokacija zahvata


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

23

Makroalge -

Bentički beskralješnjaci (makrozoobentos) -

Morske cvjetnice -

Biološko stanje dobro stanje

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro stanje Hidromorfološko stanje vrlo dobro stanje Ekološko stanje dobro stanje Kemijsko stanje dobro stanje

Ukupno stanje dobro stanje

Poplavna područja

Prema Glavnom provedbenom planu obrane od poplava (2018.) planirani zahvat pripada branjenom Sektoru F – Južni Jadran. U Sektoru F pripada branjenom području 32: područja malih slivova “Neretva – Korčula” i “Dubrovačko primorje i otoci”. Mogućnosti razvoja određenih poplavnih scenarija i to po vjerojatnosti pojavljivanja prikazane su na kartama opasnosti od poplava izrađenim od strane Hrvatskih voda. Iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (Slika 3.1.3-5.) vidljivo je da bujica Podmutićevo nije prepoznata kao bujica koja povremeno plavi.


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

24

Slika 3.1.3-5. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja: (a) šire područje

zahvata s označenim uvećanim prikazom na slici b; (b) uvećana topografska karta s ucrtanim zahvatom (izvor: Hrvatske vode, 2018.)

(a)

(b)


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

25

3.1.4. Bioraznolikost

Zaštićena područja prirode

Prema izvodu iz Karte zaštićenih područja Republike Hrvatske (svibanj, 2018.) zahvat je planiran na području Značajnog krajobraza Rijeka dubrovačka (Slika 3.1.4-1.), zaštićenog Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18).

Slika 3.1.4-1. Izvod iz Karte zaštićenih područja Republike Hrvatske – šire područje zahvata

(radijus 5 km) s označenom lokacijom zahvata (izvor: HAOP, 2018.) Rijeka dubrovačka je zbog svojih prirodnih i ambijentalnih posebnosti kao povijesno ladanjsko područje proglašena zaštićenim značajnim krajobrazom. Rijeka Dubrovačka je oko 5 km duga i najvećim dijelom u obliku zaljeva potopljena riječna dolina sa strmim i do 600 m visokim dubinskim stranama. Prirodnim karakteristikama se pridružuje izuzetno bogat kulturno-povijesni inventar starih dubrovačkih ljetnikovaca i parkova. Rijeka Dubrovačka neposredno nakon izvora prelazi u estuarij dužine 4 km, a širine 200-300m. Zbog malih varijacija plime i oseke pripada skupini stratificiranih estuarija i jedan od rijetkih koji su izravno povezani s otvorenim morem. U neposrednoj blizini izvorišta nalazi se posebno vrijedan otočić. Naplavljeno područje uz izvor Dubrovačke rijeke je krajnja sjeverna granica rasprostranjenja kornjače Mauremys caspica. To područje je i stanište velike štipavce (Balestoma nilotikum) najvećeg kukca naše faune. Zbog neposredne blizine otvorenog mora, stanište je rijetkih organizama i područje mrijesta riba (lubin, nekoliko vrsta cipala, ovčica). Posebno su bogate populacije tzv. ribljeg mlijeka (Aphia pellucida).

ZK Rijeka dubrovačka


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

26

Ekološka mreža

Prema izvodu iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske (svibanj, 2018.) u širem području zahvata (do 5 km) nalaze se sljedeća područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (Slike 3.1.4-2.):

HR2001010 Paleoombla-Ombla – područje zahvata, HR2001337 Područje oko Rafove (Zatonske) špilje - udaljeno oko 4,3 km

sjeverozapadno od lokacije zahvata, HR4000017 Lokrum - udaljeno oko 4,7 km južno od lokacije zahvata.

Slika 3.1.4-2. Izvod iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske – šire područje zahvata

(radijus 5 km) s označenom lokacijom zahvata (izvor: HAOP, 2018.) Imajući u vidu karakteristike zahvata, od prethodno spomenutih područja ekološke mreže RH pod utjecajem zahvata može biti samo područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove na kojem je planiran zahvat HR2001010 Paleoombla-Ombla (Slika 3.1.4-3.), pa se u nastavku navode ciljevi očuvanja ovog područja.

HR2001010

HR2001337

HR4000017


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

27

Slika 3.1.4-3. Izvod iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske – uvećani prikaz s ucrtanim

zahvatom (izvor: HAOP, 2018.)

HR2001010 Paleoombla-Ombla (POVS)

Područje ekološke mreže zauzima površinu od oko 3.744 ha. Područje obilježava vrlo razvijen krški reljef. Brojni su speleološki objekti na ovom području (više od 100), od kojih su većina nekoć bili hidrološki aktivni, ali i brojne špilje, jame, krški izvori i podvodni slatkovodni izvori koji su još uvijek hidrološki aktivni. Ovo je područje važno za očuvanje bioraznolikosti jer se smatra jednim od bogatijih špiljskom faunom. Rijeka Ombla pripada Paleoombla dubokom krškom području, dijelu južno-dinarskog geotektonskog područja. Paleoombla je jedinstveno dinarsko krško područje kroz koje se oborine šireg područja Popovog polja i Trebinja u Hercegovini procjeđuju prema Jadranskom moru, to jest priobalnim podvodnim izvorima. Područje Paleoombla karakterizira krš i velika količina padalina s visokim prinosom vode. Na području se nalazi nekoliko Paleoombla krških fenomena.

kategorija za ciljnu vrstu / stanišni tip1

hrvatski naziv vrste / hrvatski naziv staništa znanstveni naziv vrste / šifra stanišnog tipa

1 veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum

1 južni potkovnjak Rhinolophus euryale

1 oštrouhi šišmiš Myotis blythii

1 dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersii 1 riđi šišmiš Myotis emarginatus

1 Špilje i jame zatvorene za javnost 8310

1 Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae)

62A0

1Kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1=međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ.

HR2001010


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

28

Karta staništa

Prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016. (svibanj, 2018.) zahvat je planiran na području stanišnog tipa J. Izgrađena i industrijska staništa (Slika 3.1.4-4.).

Slika 3.1.4-4. Izvod iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016. s

ucrtanim zahvatom (izvor: HAOP, 2018.)

3.1.5. Pedološke značajke

Područje naselja Mokošica zauzimaju sljedeća tla: Antropogena flišnih i krških sinklinala i koluvija, Rendezina na flišu (laporu), (Slika 3.1.5-1.). Radi se o ograničeno pogodnim tlima u smislu korištenja u poljoprivredi.

J


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

29

broj

kartirane jedinice tla

pogodnost tla

opis kartirane jedinice tla stjenovitost (%)

kamenitost (%)

nagib (%)

dubina (cm)

31 P-3 Antropogena flišnih i krških sinklinala i koluvija, Rendezina na flišu (laporu)

0-1 0-5 0-5 50-150

P-3 ograničeno pogodna tla Slika 3.1.5-1. Pedološka karta šireg područja zahvata (izvor: HAOP, 2018.)

3.1.6. Kulturno-povijesna baština

Područje Rijeke dubrovačke karakterizira izuzetno bogat kulturno-povijesni inventar starih dubrovačkih ljetnikovaca i parkova. Uvidom u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Ministarstvo kulture, 2018.) vidljivo je da se na području Mokošice nalazi četiri ljetnikovca i jedan ladanjsko-gospodarski kompleks, svi registrirani kao zaštićena kulturna dobra. Svi ovi objekti nalaze se južno od županijske ceste ŽC6425 (“jadranska turistička cesta”), uglavnom uz samu obalu rijeke Omble.

3.1.7. Krajobrazne značajke

Zaštićeni značajni krajobraz Rijeka dubrovačka je oko 5 km duga i najvećim dijelom u obliku zaljeva potopljena riječna dolina sa strmim i do 600 m visokim dubinskim stranama. Prirodnim karakteristikama se pridružuje izuzetno bogat kulturno-povijesni inventar starih dubrovačkih ljetnikovaca i parkova. Devastacija ovog prostora izazvana neprimjerenim korištenjem (skladišta smještena uz samu obalu, izgradnja novog naselja Mokošica, degradacija krajobraza i sl.), dovodi u pitanje smisao i karakter zaštite ovog, izuzetno vrijednog prostora. U cilju obnavljanja krajobraznih i kulturnih vrijednosti ovog prostora neophodna je rekonstrukcija

31


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

30

ljetnikovaca i rekultivacija njihovih perivoja i vrtova te prenamjena i dislokacija skladišnih i radnih pogona sa ovog područja. Prema Karti pokrova zemljišta (Slika 3.1.7-1.) – “CORINE land cover” zahvat je planiran na površinama s pokrovom nepovezana gradska područja i more.

112 – Nepovezana gradska područja 311 – Bjelogorična šuma 321 – Prirodni travnjaci 324 – Sukcesija šume (zemljišta u zarastanju) 523 - More

Slika 3.1.7-1. Pokrov zemljišta na širem području zahvata prema “CORINE land cover” bazi podataka s ucrtanim zahvatom (izvor: HAOP, 2018.)

112

324

324

311

321

523

321


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

31

3.1.8. Cestovna mreža

Predmetni zahvat planiran je u ulici Podmutićevo koja predstavlja kolni prilaz sa županijske ceste ŽC6254 postojećim stambenim objektima (Slika 3.1.8-1.). Zahvat uključuje izgradnju stuba koje će povezivati ulicu Podmutićevo i Ulicu uz Brijeg koja se nalazi sjeverno.

Slika 3.1.8-1. Prometna mreža na širem području zahvata s označenom ulicom Podmutićevo

u kojoj je planiran zahvat (izvor: HAK, 2018.)


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

32

3.2. ANALIZA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE

Prema upravno–teritorijalnom ustroju RH lokacija zahvata nalazi se na području Dubrovačko-neretvanske županije, grada Dubrovnika. Za područje zahvata na snazi su:

Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 6/03, 3/05, 7/10, 4/12, 9/13, 2/15, 7/16),

Prostorni plan uređenja Grada Dubrovnika (Službeni glasnik Grada Dubrovnika 7/05, 6/07, 10/07, 3/14, 9/14, 19/15),

Generalni urbanistički plan Grada Dubrovnika (Službeni glasnik Grada Dubrovnika 10/05, 10/07, 08/12, 03/14, 09/14).

S obzirom da zahvat predstavlja natkrivanje bujice unutar izgrađenog dijela građevinskog prodručja, u ulici Podmutićevo, u nastavku se daju uvjeti vezani uz ovaj tip zahvata i lokaciju zahvata iz Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika.

3.2.1. Generalni urbanistički plan Grada Dubrovnika

(Službeni glasnik Grada Dubrovnika 10/05, 10/07, 08/12, 03/14, 09/14) U Odredbama za provođenje Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika (GUP), poglavlje 6. Uvjeti uređivanja trasa i površina prometa, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, podpoglavlja 6.3. Infrastrukturna mreža, 6.3.2. Vodnogospodarski sustav, Zaštita voda i mora, članak 91a. navodi se sljedeće:

Uređenje voda i zaštita vodnog režima (1) Postojeći vodotoci i odvodni kanali imaju status javnog vodnog dobra, status vodnog dobra ili nemaju nikakav status. Samo na osnovu mišljenja Hrvatskih voda i nadležnih tijela te na osnovu projektnog rješenja uređenja bujica Grada Dubrovnika, dio ovih vodotoka će izgubiti status javnog vodnog dobra kada odvodnju preuzme odgovarajuća urbana oborinska odvodnja, a dio vodotoka zadržava ovaj status ili ga tek treba dobiti. Ovakvi vodotoci i bujice osim provođenja slivnih voda do mora služe i kao recipijenti ''čistih'' oborinskih voda područja. (2) Zaštita od štetnog djelovanja povremenih bujičnih vodotokova (bujično područje Rijeke dubrovačke) i oborinskih odvodnih kanala, kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih štetnih pojava te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine te poremećaja u vodnom režimu, će se provoditi izgradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje se provodi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. (3) U svrhu tehničkog održavanja te radova građenja, uz bujične vodotoke treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. U iznimnim slučajevima se inundacijski pojas može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno.


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

33

(4) Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javno vodno dobro dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka niti uzrokovati eroziju u istom te za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u korito vodotoka. (5) Postojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati (sabirni kanal u Rijeci dubrovačkoj) i urediti na način da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do uljeva u more, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama. (6) Projektno rješenje uređenja korita sa svim potrebnim objektima, maksimalno smjestiti na česticu ''javno vodno dobro'' iz razloga izbjegavanja imovinsko - pravnih sporova kao i razloga prilagodbe uređenja važećoj prostorno - planskoj dokumentaciji, a koje će istovremeno omogućiti siguran i blagovremen protok voda vodotoka te održavanje i čišćenje istog. Dimenzioniranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku dobivenu kao rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene neke od empirijskih metoda. (7) U iznimnim slučajevima, u svrhu osiguranja i formiranja što kvalitetnijeg prometnog koridora, ne isključuje se regulacija ili izmještanje vodotoka u obliku odgovarajuće natkrivene armirano-betonske kinete (min. propusne moći 100-god. velika voda) i na način koji će omogućiti njeno što jednostavnije održavanje i čišćenje (natkrivanje izvesti pomičnim armirano-betonskim pločama duž što više dionica i sa što više revizijskih okana). (8) Trasu regulirane natkrivene kinete u sklopu prometnice u pravilu postaviti uz jedan od rubova prometnice ili ispod samog pločnika kako bi ostao osiguran pojas za česticu javnog vodnog dobra. Izradu projektnog rješenja treba uskladiti sa stručnim službama Hrvatskih voda. (9) Na mjestima gdje trasa prometnice poprečno prelazi preko bujičnih vodotoka i odvodnih kanala predvidjeti mostove ili propuste takvih dimenzija koji će nesmetano propustiti mjerodavne protoke. Potrebno je predvidjeti i rekonstrukciju postojećih propusta male propusne moći ili dotrajalog stanja. Također treba predvidjeti oblaganje uljeva i izljeva novoprojektiranih ili rekonstruiranih propusta u dužini min. 3,0 m, odnosno izraditi tehničko rješenje eventualnog upuštanja ‘‘čistih’‘ oborinskih voda u korito vodotoka radi zaštite korita od erozije i nesmetanog protoka. Detalje upuštanja oborinskih voda investitor treba usuglasiti sa stručnim službama Hrvatskih voda. Tijekom izvođenja radova potrebno je osigurati neometan protok kroz korito vodotoka. (10) Na mjestima gdje prometnica prelazi preko reguliranog korita vodotoka (trapezno obloženo korito, betonska kineta i sl.) konstrukciju i dimenzije osnovnih elemenata mosta ili propusta sa svim pripadnim instalacijama treba odrediti na način kojim se ne bi umanjio projektirani slobodni profil korita, kojim će se osigurati statička stabilnost postojeće betonske kinete, zidova ili obaloutvrde, odnosno kojim se neće poremetiti postojeći vodni režim. (11) Os mosta ili propusta postaviti što okomitije na uzdužnu os korita, a širina istog treba biti dovoljna za prijelaz planiranih vozila. Konstrukcijsko se rješenje mosta ili propusta treba funkcionalno i estetski uklopiti u sadašnje i buduće urbanističko rješenje


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

34

tog prostora. Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima uzdužno unutar korita vodotoka, odnosno čestice javnog vodnog dobra ako korito nije regulirano nije dopušteno. (12) Vođenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i hidraulička stabilnost reguliranog korita te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću regulaciju. U samo određenim slučajevima udaljenost polaganja se može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno. (13) Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. (14) Ukoliko instalacije prolazi ispod korita, investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način da je uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0,50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. (15) Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način. (16) Teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje.

Vezano uz stavak 7. članka 91a. napominje se da je predmetni zahvat planiran kao cjevovod, a ne armirano-betonska natkrivena kineta. Također hidraulički proračun za cjevovod predviđen zahvatom obavljen je za 50-godišnje povratno razdoblje, dok je stavkom 7. definirano 100-godišnje povratno razdoblje.2 Iz kartografskog prikaza oznake 1. Korištenje i namjena prostora (Slika 3.2.1-1.) vidljivo je da je zahvat planiran u izgrađenom građevinskom području – mješovita namjena pretežito stanovanje (oznaka M11). Iz kartografskog prikaza oznake 3.4. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža – Vodnogospodarski sustav – Korištenje voda (Slika 3.2.1-2.) vidljivo je da je kroz ulicu Podmutićevo položen postojeći vodoopskrbni cjevovod. Iz kartografskog prikaza oznake 3.5. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža – Vodnogospodarski sustav – Odvodnja otpadnih (fekalnih) voda (Slika 3.2.1-3.) vidljivo je da je kroz ulicu Podmutićevo planiran odvodni kanal.

2 Prema projektnom zadatku projektirani kapacitet korita treba biti dovoljan za nesmetano protjecanje maksimalnih (vršnih) protoka 50-godišnje vjerojatnosti pojave pa je za istu priložen hidraulički proračun. Također prema projektnom zadatku se traži sigurnosno nadvišenje od 30 cm tako da odabrani profil cijevi zapravo može propustiti protoku 100-godišnjeg povratnog razdoblja. Proračunom je pokazano da je visina ispunjenosti cjevovoda na mjestu minimalnog uzdužnog pada za 50-godišnju vodu cca 50%, pa je predviđeni profil i više nego dostatan za propuštanje 100-godišnje vode.


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

35

Iz kartografskog prikaza oznake 3.6. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža – Vodnogospodarski sustav – Odvodnja otpadnih (oborinskih) voda (Slika 3.2.1-4.) vidljivo je da je poprečno na ulicu Podmutićevo u njenom sjevernom dijelu planiran kanal oborinske vode. Iz kartografskog prikaza oznake 4.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja – Prirodna baština (Slika 3.2.1-5.) vidljivo je da je zahvat planiran na području zaštićenog značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke. Iz kartografskog prikaza oznake 4.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja – Graditeljska baština (Slika 3.2.1-6.) vidljivo je da na lokaciji zahvata nema registriranih i evidentiranih kulturnih dobara. Iz kartografskog prikaza oznake 4.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja – Krajobraz (Slika 3.2.1-7.) vidljivo je da je lokacija zahvata unutar područja određenog kao osobiti vrijedan predjel prirodni krajobraz – Akvatorij Rijeke dubrovačke (oznaka “a”).


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

36


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

37

Slika 3.2.1-1. Izvod iz GUP-a Grada Dubrovnika: dio kartografskog prikaza oznake 1.

Korištenje i namjena prostora, s ucrtanim zahvatom (ljubičasta linija)


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

38

Slika 3.2.1-2. Izvod iz GUP-a Grada Dubrovnika: dio kartografskog prikaza oznake 3.4.

Prometna i komunalna infrastrukturna mreža – Vodnogospodarski sustav – Korištenje voda, s označenom lokacijom zahvata (ljubičasti pravokutnik)


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

39

Slika 3.2.1-3. Izvod iz GUP-a Grada Dubrovnika: dio kartografskog prikaza oznake 3.5. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža – Vodnogospodarski sustav – Odvodnja

otpadnih (fekalnih) voda, s označenom lokacijom zahvata (ljubičasti pravokutnik)


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

40

Slika 3.2.1-4. Izvod iz GUP-a Grada Dubrovnika: dio kartografskog prikaza oznake 3.6. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža – Vodnogospodarski sustav – Odvodnja otpadnih (oborinskih) voda, s označenom lokacijom zahvata (ljubičasti pravokutnik)


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

41

Slika 3.2.1-5. Izvod iz GUP-a Grada Dubrovnika: dio kartografskog prikaza oznake 4.1. Uvjeti

korištenja, uređenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja – Prirodna baština


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

42

Slika 3.2.1-6. Izvod iz GUP-a Grada Dubrovnika: dio kartografskog prikaza oznake 4.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja – Graditeljska

baština, s označenom lokacijom zahvata (ljubičasti pravokutnik)


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

43

Slika 3.2.1-7. Izvod iz GUP-a Grada Dubrovnika: dio kartografskog prikaza oznake 4.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja – Krajobraz, s

označenom lokacijom zahvata (ljubičasti pravokutnik)


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

44

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM IZGRADNJE I KORIŠTENJA ZAHVATA

4.1. UTJECAJ ZAHVATA NA VODE I MORE (UKLJUČIVO UTJECAJI U SLUČAJU AKCIDENTA)

Prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15) područje zahvata spada u osjetljivo područje Jadranski sliv – kopneni dio oznaka ID 71005000 prema kriteriju “područja namijenjena za zahvaćanje vode za ljudsku potrošnju”. Nadalje, područje zahvata prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016-2021. (NN 66/16) pripada grupiranom vodnom tijelu podzemne vode JKGI_12 – NERETVA (Slika 3.1.3-1.). Radi se o grupiranom vodnom tijelu pukotinsko-kavernozne i međuzrnske poroznosti koje je u dobrom stanju. Što se tiče površinskih voda, bujica Podmutićevo spada u mala vodna tijela i kao takvo dio je prijelaznog vodnog tijela P2_2-OM (Slika 3.1.3-2.), budući da se u isto ulijeva. Vodno tijelo je u dobrom stanju. Iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (Slika 3.1.3-5.) vidljivo je da bujica Podmutićevo nije prepoznata kao bujica koja povremeno plavi.

Utjecaji tijekom izgradnje (uključivo utjecaji od akcidenta)

Najvažniji utjecaj na vode koji će se javiti tijekom građenja je utjecaj na hidromorfološke karakteristike bujičnog vodotoka Koštanica odnosno prijelaznog vodnog tijela P2_2-OM čiji je bujica sastavni dio. Uređenje bujičnog vodotoka predstavlja regulaciju bujice zacjevljenjem na dionici na kojoj korito bujice danas ne postoji, već se bujične vode slobodno izlijevaju iz propusta uzvodno (sjeverni propust u Ulici uz Brijeg) te teku ulicom Podmutićevo do propusta nizvodno (južni propust u ŽC6254). Korito je prisutno uzvodno od sjevernog propusta i nizvodno od južnog propusta. Očito je da je ulica Podmutićevo koja predstavlja dionicu planirane regulacije bujice, svojim uređenjem zauzela javno vodno dobro koje je nekad predstavljalo korito bujičnog vodotoka. U tom smislu ne može se govoriti o utjecaju zahvata na morfološke karakteristike bujičnog vodotoka jer korita na predmetnoj dionici više nema. Utjecaj koji će se javiti bit će utjecaj na hidrološke karakteristike. Naime, planiranim zacjevljenjem ograničit će se propusna moć na predmetnoj dionici na profil cjevovoda Ø800 mm. Iako korita nema, bujične vode u vrijeme kiša danas slobodno bez ikakvih ograničenja u smislu protočnog kapaciteta otječu ulicom Podmutićevo prema propustu na ŽC6254. Zahvatom će se propusna moć ograničiti na 50-godišnje velike vode. Isto tako zahvatom će se izvesti rekonstrukcija (uzvodnog/sjevernog) propusta u trupu Ulice uz Brijeg povećanjem cijevnog propusta s postojećih 600 mm na cijev promjera 1.000 mm i time povećati protočni kapacitet. Imajući u vidu da je kapacitet zacjevljenja rezultat obavljenih hidroloških i hidrauličkih proračuna u kojima je između ostalog uzeto u obzir uzvodno slivno područje, očekuje se prihvatljiv utjecaj na hidromorfološke karakteristike bujičnog vodotoka odnosno vodnog tijela P2_2-OM. Radi se o neizbježnom utjecaju s ciljem osiguranja potrebnog protoka kroz cijev u kišnim razdobljima, kako ne bi došlo do plavljenja ulice Podmutićevo i okolnih stambenih objekata. Nadalje, utjecaj tijekom građenja može se očitovati kroz onečišćenje površinskih i podzemnih voda uslijed neodgovarajuće organizacije građenja odnosno akcidenata (izlijevanje maziva iz građevinskih strojeva, izlijevanje goriva tijekom pretakanja, nepropisno skladištenje otpada - istrošena ulja, iskopani materijal, itd). U slučaju akcidenata na gradilištu tijekom izgradnje


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

45

utjecaj je moguć na vodno tijelo podzemne vode JKGI_12 – NERETVA, te na prijelazno vodno tijelo P2_2-OM, u smislu utjecaja na kemijsko stanje odnosno parametre specifičnih onečišćujućih tvari. Utjecaje koji se mogu javiti uslijed neodgovarajuće organizacije gradilišta moguće je spriječiti pravilnom organizacijom gradilišta i zakonima propisanim mjerama zaštite. Utjecaji tijekom korištenja (uključivo utjecaji od akcidenta)

Očekuje se prihvatljiv utjecaj zahvata na hidromorfološke karakteristike bujičnog vodotoka Podmutićevo u smislu osiguranja protjecajnog profila za pedesetogodišnje vode, što je i svrha poduzimanja zahvata. Nakon izgradnje zahvata očekuje se prestanak plavljenja ulice Podmutićevo i okolnih stambenih objekata za vrijeme velikih kiša što predstavlja pozitivan utjecaj u smislu obrane od poplava. U zacjevljeno korito bujice neće se upuštati kolničke vode s ulice Podmutićevo te se ne očekuje utjecaj zahvata na kvalitetu voda.

4.2. UTJECAJ ZAHVATA NA ZRAK I UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA

4.2.1. Utjecaj zahvata na zrak

Utjecaji tijekom izgradnje

U fazi izgradnje zahvata doći će do prašenja uslijed radova na terenu, utovara/istovara zemljanog materijala i prometa teretnih vozila. Također, doći će do emisije ispušnih plinova motora uslijed rada građevinskih strojeva i vozila. S obzirom na obim zahvata, može se zaključiti da se radi o privremenim lokalnim utjecajima koji se mogu smanjiti dobrom organizacijom gradilišta. Utjecaji tijekom korištenja

Tijekom korištenja zahvata ne očekuje se utjecaj zahvata na zrak.

4.2.2. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Kako je ranije spomenuto, prema projekcijama promjene oborine na području zahvata (Branković i sur. 2013), najveće promjene u sezonskoj količini oborine u bližoj budućnosti (2011.-2040.) projicirane su za jesen kada se može očekivati smanjenje oborine između 2% i 8% u odnosu na razdoblje 1961. – 1990. godine, dok u ostalim sezonama model projicira povećanje oborine (2%-8%). Za drugo razdoblje (2041.-2070.) na području zahvata projiciran je zimski i jesenski porast količine oborine između 5% i 15%, a osjetnije smanjenje oborine, između -15% i -25%, očekuje se tijekom ljeta. U trećem razdoblju (2071.-2099.), kao i u drugom, tijekom zime projiciran je porast količine oborine između 5% i 15% te smanjenje oborine tijekom ljeta od -15% do -25%. Propusna moć planiranog zacjevljenja bujice dimenzionirana je za 50-godišnje velike vode pa se može zaključiti da se ne očekuje značajniji utjecaj klimatskih promjena na zahvat.


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

46

4.3. UTJECAJ ZAHVATA NA PRIRODU


Zahvat je planiran na području zaštićenog Značajnog krajobraza Rijeka dubrovačka. Rijeka dubrovačka je proglašena zaštićenim značajnim krajobrazom zbog svojih prirodnih i ambijentalnih posebnosti kao povijesno ladanjsko područje. Zahvat predstavlja zacjevljenje bujice Podmutićevo na dionici od oko 130 m u izgrađenom građevinskom području naselja Mokošica i kao takav neće imati utjecaja na zaštićeni značajni krajobraz. Zahvat je planiran na području ekološke mreže HR2001010 Paleoombla-Ombla - područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove. Ciljne vrste predmetnog područja ekološke mreže su pet vrsta šišmiša te dva staništa (Špilje i jame zatvorene za javnost i Istočno submediteranski suhi travnjaci Scorzoneretalia villosae). S obzirom da zahvat predstavlja ukopavanje cjevovoda na dubinu do najviše 2,92 m u izgrađenom građevinskom području naselja Mokošica, ne očekuje se nailazak na špilje i jame te se može zaključiti da se ne očekuje utjecaj zahvata na ciljne vrste i staništa područja HR2001010 Paleoombla-Ombla. U slučaju da se tijekom iskopa ipak naiđe na špilje i jame, radovi će se zaustaviti i informirati nadležno tijelo sukladno propisima. Ne očekuje se utjecaj zahvata ni na udaljenija područja ekološke mreže. Zahvat neće imati utjecaja na prirodna staništa u smislu njihovog zauzeća. Utjecaji tijekom korištenja

Tijekom korištenja zahvata ne očekuje se utjecaj zahvata na prirodu.

4.4. UTJECAJ ZAHVATA NA TLO

Zahvat neće imati utjecaja na poljoprivredna tla budući da je planiran u urbaniziranom području naselja Mokošica.

4.5. UTJECAJ ZAHVATA NA KULTURNA DOBRA

Na lokaciji zahvata nema registriranih i evidentiranih kulturnih dobara te se može zaključiti da se ne očekuje utjecaj zahvata na kulturna dobra.

4.6. UTJECAJ ZAHVATA NA KRAJOBRAZ

Iako je lokacija zahvata na području zaštićenog značajnog krajobraza Rijeka dubrovačka, zahvat predstavlja podzemnu građevinu planiranu u postojećoj cesti i kao takav neće imati utjecaja na krajobraz. Tijekom pripreme i izgradnje zahvata može se očekivati manji negativni vizualni utjecaj zbog prisutnosti strojeva, opreme i građevinskog materijala na području zahvata koji će privremeno promijeniti vizualnu i estetsku kvalitetu krajobraza u zoni izvedbe radova. Utjecaj je lokalnog i kratkoročnog karaktera te karakterističan isključivo za vrijeme trajanja priprema i izgradnje zahvata.


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

47

4.7. UTJECAJ ZAHVATA NA PROMETNICE I PROMETNE TOKOVE


Tijekom izgradnje doći će do poremećaja prometnih tokova na mjesnoj ulici Podmutićevo. Uz omogućavanje pristupa stambenim objektima u ulici, utjecaj je prihvatljiv. Također

Utjecaji tijekom korištenja

Zahvat uključuje izgradnju stuba koje će povezivati ulicu Podmutićevo i Ulicu uz Brijeg i tako omogućiti kvalitetniji pješački tok. Radi se o pozitivnom utjecaju na prometne tokove.

4.8. UTJECAJ ZAHVATA NA RAZINU BUKE


Tijekom rada građevinskih strojeva i vozila doći će do povećanja razine buke u području zahvata. Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), članak 17, tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke na gradilištu iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08.00 do 18.00 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A). Pri obavljaju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednost od 45 dB(A) u zoni mješovite pretežito stambene namjene. Iznimno dopušteno je prekoračenje navedenih dopuštenih razina buke za 10 dB(A), u slučaju ako to zahtijeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć, odnosno dva dana tijekom razdoblja od trideset dana3. Uz poštivanje ograničenja određenih Pravilnikom (članci 5. i 17.), utjecaj zahvata na razinu buke je prihvatljiv.

Utjecaji tijekom korištenja

Zahvat neće imati utjecaja na povećanje razine buke u okolišu.

4.9. UTJECAJ OD NASTANKA OTPADA


Tijekom izvođenja građevinskih radova na gradilištu će nastajati otpad koji se prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) može svrstati unutar jedne od podgrupa iz Tablice 4.9-1. Organizacija gradilišta treba biti takva da se omogući gospodarenje otpadom sukladno propisima. Očekuju se manje količine otpada, osim otpada koji spada pod kategoriju „građevinskog otpada i otpada od rušenja objekata“. Naime, tijekom izgradnje zahvata pojavit će se višak materijala od iskopa. Imajući u vidu da se radi o manjim količinama, do najviše 70 m3, očekuje se njegovo zbrinjavanje u okviru postojećeg sustava gospodarenja otpadom Grada Dubrovnika. Sakupljeni otpad predavat će se ovlaštenim sakupljačima otpada sukladno člancima 11. i 44. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17).

3 O slučaju iznimnog prekoračenja dopuštenih razina buke izvođač radova obvezan je pisanim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju, a taj se slučaj mora i upisati u građevinski dnevnik (Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave, NN 145/04).


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

48

Tablica 4.9-1. Popis otpada koji će nastati tijekom izgradnje zahvata razvrstan prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15)

KLJUČNI BROJ

OTPADA NAZIV OTPADA

MJESTO NASTANKA OTPADA

13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19)

Gradilište - parkiralište i servisna zona za vozila i strojeve koji sudjeluju u izvođenju radova

13 01 otpadna hidraulična ulja

13 02 otpadna motorna, strojna i maziva ulja

13 08 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način

15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, TKANINE ZA BRISANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN

Gradilište - privremeno skladište za prihvat materijala za građenje, gradilišni ured

15 01 ambalaža (uključujući odvojeno sakupljenu ambalažu iz komunalnog otpada)

17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU S ONEČIŠĆENIH LOKACIJA)

Gradilište

17 01 beton, cigle, crijep/pločice i keramika

17 02 drvo, staklo i plastika

17 03 mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrže katran

17 04 metali (uključujući njihove legure)

17 05 zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad od jaružanja

17 09 ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata

20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUĆANSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ OBRTA, INDUSTRIJE I USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO SKUPLJENE SASTOJKE

Gradilište - gradilišni ured i popratne prostorije 20 01 odvojeno sakupljeni sastojci komunalnog otpada (osim 15 01)

20 03 ostali komunalni otpad

Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Ne očekuje se nastanak otpada tijekom korištenja zahvata.

4.10. UTJECAJ NA DRUGE INFRASTRUKTURNE OBJEKTE

Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Planirani zahvat uvažava i usklađuje se s postojećom (vodovod, elektroenergetika, informacijski sustavi) i planiranom (odvodnja) infrastrukturom.

4.11. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO

Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

U zoni izgradnje zahvata radovi će utjecati na život lokalnog stanovništva u smislu utjecaja na prometne tokove, utjecaja buke i prašine. Uz uvjet izvođenja radova izvan turističke sezone, radi se o prihvatljivim kratkotrajnim utjecajima lokalnog karaktera koji će prestati nakon završetka građevinskih radova.


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

49

Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Planiranim zahvatom spriječit će se plavljenje ulice Podmutićevo i okolnih stambenih objekata za vrijeme velikih kiša. Također omogućava se pješački promet novim stubama ulicom Podmutićevo do Ulice uz Brijeg u naselju Mokošica. Oba utjecaja predstavljaju pozitivne utjecaje na stanovništvo.

4.12. OBILJEŽJA UTJECAJA

U Tablici 4.12-1. dat je pregled mogućih utjecaja planiranog zahvata na okoliš. Tablica 4.12-1. Pregled mogućih utjecaja planiranog zahvata na okoliš

UTJECAJ

ODLIKA (pozitivan/ negativan

utjecaj)

KARAKTER JAKOST TRAJNOST REVERZIBILNOST

Utjecaj na vode/more tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB TRAJAN IREVERZIBILAN

Utjecaj na vode/more tijekom korištenja + IZRAVAN SLAB TRAJAN REVERZIBILAN

Utjecaj na zrak tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN IREVERZIBILAN

Utjecaj na zrak tijekom korištenja 0 - - - -

Utjecaj na prirodu tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN

Utjecaj na prirodu tijekom korištenja 0 - - - -

Utjecaj na kulturna dobra 0 - - - -

Utjecaj na krajobraz tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN

Utjecaj na krajobraz tijekom korištenja 0 - - - -

Utjecaj na razinu buke tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN

Utjecaj na razinu buke tijekom korištenja 0 - - - -

Utjecaj od nastajanja otpada tijekom izgradnje

- IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN

Utjecaj od nastajanja otpada tijekom korištenja

0 - - - -

Utjecaj na druge infrastrukturne sustave tijekom izgradnje

- IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN

Utjecaj na druge infrastrukturne sustave tijekom korištenja

0 - - - -

Utjecaj na stanovništvo tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN

Utjecaj na stanovništvo tijekom korištenja + IZRAVAN SLAB TRAJAN REVERZIBILAN

Utjecaj od akcidenta tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN IREVERZIBILAN

Utjecaj od akcidenta tijekom korištenja 0 - - - -


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

50

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Tijekom pripreme, izvođenja i korištenja zahvata nositelj zahvata dužan je pridržavati se mjera koje su propisane važećom zakonskom regulativom iz područja zaštite okoliša i njegovih sastavnica te zaštite od opterećenja okoliša, kao i iz drugih područja koja se tiču gradnje u hidrotehnici. Također, nositelj zahvata dužan je pridržavati se uvjeta definiranim Generalnim urbanističkim planom Grada Dubrovnika (Službeni glasnik Grada Dubrovnika 10/05, 10/07, 08/12, 03/14, 09/14) te posebnim uvjetima nadležnih tijela. Ovim elaboratom ne predlažu se dodatne mjere zaštite okoliša. Također, zaključak je da nije potrebno provoditi praćenje stanja okoliša.


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

51

6. IZVORI PODATAKA

Projekti i studije

1. Branković, Č., M. Patarčić, I. Gϋttler & L. Srnec. 2012. Near-future climate change over Europe with focus on Croatia in an ensemble of regional climate model simulations, Climate Research 52: 227 – 251.

http://www.int-res.com/articles/cr_oa/c052p227.pdf 2. Branković, B., K. Cindrić, M. Gajić-Čapka, I. Guttler, K. Panddžić, M. Patarčić, L. Srnec, I.

Tomašević, V. Vučetić & K. Zaninović. 2013. Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC). DHMZ

3. Državni zavod za statistiku. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine. Dostupno na

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm. 4. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Bioportal – Ekološka mreža Natura 2000.

Dostupno na http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: 30.05.2018. 5. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Bioportal – Karta staništa. Dostupno na

http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: 30.05.2018. 6. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Bioportal – Središnji registar prostornih jedinica.

Dostupno na http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: 30.05.2018. 7. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Bioportal – Zaštićena područja. Dostupno na

http://www.bioportal.hr/. Pristupljeno: 30.05.2018. 8. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. ENVI atlas okoliša - Priroda. Dostupno na

http://envi.azo.hr/. Pristupljeno: 30.05.2018. 9. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. ENVI atlas okoliša – Pedosfera i litosfera.

Dostupno na http://envi.azo.hr/. Pristupljeno: 30.05.2018. 10. Hrvatske vode. 2018. Glavni provedbeni plan obrane od poplava 11. Hrvatske vode. 2018. Izvadak iz Registra vodnih tijela, Plan upravljanja vodnim

područjima 2016. - 2021. Priređeno: 01.06.2018. 12. Hrvatske vode. 2014. Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja 32 -

Područje malih slivova “Neretva – Korčula” i “Dubrovačko primorje i otoci” 13. Hrvatske vode. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja. Dostupno na

http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-poplavljivanja . Pristupljeno: 30.05.2018.

14. Institut IGH. 2018. Glavni projekt regulacije vodotoka – Natkrivanje bujice Podmutićevo u Mokošici

15. Ministarstvo kulture RH. Registar kulturnih dobara. Dostupno na http://www.min-kulture.hr . Pristupljeno: 30.05.2018.

16. Pomorski projekti. 2018. Idejni projekt luke nautičkog turizma Lumbarda 17. Zaninović, K., M. Gajić-Čapka, M. Perčec Tadić, et al. 2008. Klimatski atlas Hrvatske

1961-1990., 1971-2000. Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, 200 str.

Prostorno-planska dokumentacija

1. Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 6/03, 3/05, 7/10, 4/12, 9/13, 2/15, 7/16)

2. Prostorni plan uređenja Grada Dubrovnika (Službeni glasnik Grada Dubrovnika 7/05, 6/07, 10/07, 3/14, 9/14, 19/15),

http://www.int-res.com/articles/cr_oa/c052p227.pdf

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm

http://www.bioportal.hr/




http://envi.azo.hr/

http://envi.azo.hr/

http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-poplavljivanja

http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-poplavljivanja

http://www.min-kulture.hr/

http://www.min-kulture.hr/


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

52

3. Generalni urbanistički plan Grada Dubrovnika (Službeni glasnik Grada Dubrovnika 10/05, 10/07, 08/12, 03/14, 09/14)

Propisi

Bioraznolikost 1. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) 2. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima (NN 88/14) 3. Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15) 4. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18)

Buka 1. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN

145/04) 2. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16)

Infrastruktura 1. Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 103/17, 17/18) 2. Pravilnik o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod

izvođenja građevinskih radova (NN 79/14) 3. Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima

unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (NN 90/05, 10/08, 155/08, 127/10, 80/12, 07/17)

4. Uredba o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke (NN 110/04) 5. Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 64/15) 6. Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17) 7. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 141/06, 38/09, 56/16) 8. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15,

108/17) 9. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

Krajobraz

1. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 81/99, 143/08)

2. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 106/17)

Kulturno-povijesna baština 1. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10,

61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17)

Okoliš općenito 1. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) 2. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18)

Otpad 1. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. do 2022. godine

(NN 03/17)


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

53

2. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17) 3. Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15) 4. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17)

Vode i more

1. Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 05/11) 2. Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15) 3. Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (NN 92/08) 4. Plan upravljanja vodnim područjima 2016-2021. (NN 66/16) 5. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (80/13, 43/14, 27/15, 3/16) 6. Uredba kakvoće mora za kupanje (NN 73/08)

7. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16) 8. Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14, 46/18)

Zrak

1. Odluka o donošenju Šestog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 18/14)

2. Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 79/17) 3. Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih

izvora (NN 87/17) 4. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17) 5. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17)


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

54

7. PRILOG

Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike za bavljenje poslovima zaštite okoliša za tvrtku Fidon d.o.o.


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

55


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

56


RN-22/2018-AE

svibanj, 2018.

57

Documents

Ulica grada Vukovara 271/V, 10000 Zagreb · 1 Prema projektnom zadatku projektirani kapacitet korita treba biti dovoljan za nesmetano protjecanje maksimalnih (vršnih) protoka 50-godišnje