»Učiti administraciju«: školovanje javnih službenika u 18 ... · rastuće državne moći ranonovovjekovnih apsolutnih monarhija, svoj će vrhunac doživjeti u 18. stoljeću –

1011

HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

RECENZIRANI RADOVI

»U!iti administraciju«: "kolovanje javnih slu#benika u 18. stolje$u

Ivana Horbec*

UDK 35.084:378.35(497.5)”17” Izvorni znanstveni rad (original scientific paper)Primljeno 6. 10. 2009.Prihva!eno 4. 12. 2009.

Autorica preispituje promjene u metodologiji obrazova-nja javnih slu!benika u 18. stolje"u potaknute afirmacijom vladareva suvereniteta tijekom ranoga novog vijeka te pro-fesionalizacijom i specijalizacijom dr!avne uprave. Na te-melju relevantne literature i arhivske gra#e analizira nove mogu"nosti obrazovanja javnih slu!benika u Habsbur$koj Monarhiji, osobito u Banskoj Hrvatskoj, ostvarene refor-mom pravnih studija i osnutkom zasebnih visoko$kolskih institucija, kao i razvoj novih kriterija kvalifikacija za javnu slu!bu. Ujedno tada$nji sustav obrazovanja javnih slu!be-nika komparira sa suvremenim tendencijama u Europi.

Klju!ne rije!i: Banska Hrvatska, Habsbur$ka Monarhija, 18. stolje"e, povijest visokoga $kolstva, povijest javne upra-ve, razvoj %inovni$tva

* Dr. sc. Ivana Horbec, Institut za povijest, Zagreb (Institute for History, Zagreb)

HJU-4-2009.indb 1011HJU-4-2009.indb 1011 22.12.2009 11:45:0122.12.2009 11:45:01

1012Ivana Horbec: »U!iti administraciju«: "kolovanje javnih slu#benika u 18. stolje$u

HRVATSKA JAVNA UPRAVA, god. 9. (2009.), br. 4., str. 1011–1055

HRVATSKA JAVNA UPRAVA

1. Uvod: dr!avna uprava i javni slu!benici

Raspravljaju"i o po!eljnim karakteristikama javnih slu!benika, Mattheus Drummer, sin #tajerskoga javnog slu!benika s dugogodi#njim sta!em, sre-dinom 17. stolje"a postavio je i pitanje koje "e biti predmetom mnogo-brojnih diskusija tijekom narednih 150 godina.1

Njegove rije$i upu"ene svim »valjanim slu!benicima«, ali i vladarima koji ih biraju i imenuju, odaju zna$ajnu tendenciju u razvoju javne slu!be tije-kom ranoga novog vijeka: »sretno ro%enje«, i po talentu i prema podrijet-lu, prestaje biti jedina norma pri oblikovanju kriterija izbora javnih slu!-benika, a skromnim se koracima kao va!ni kriteriji po$inju isticati znanje i iskustvo – obrazovanje i praksa. I sama potreba pitanja koje Drummer postavlja – pitanja o nu!nosti u$enosti – nagovje#tava jedan od esenci-jalnih aspekata rasprave o prirodi javne slu!be tijekom 17. i 18. stolje"a. Upravo u navedenom razdoblju takva rasprava postaje uobi$ajena: dok su sve do 17. stolje"a adresati teoretske literature o principima vladavine i javne slu!be bili isklju$ivo vladari, od 17. stolje"a nadalje nailazi se na sve vi#e traktata s temama de ministro i de legato (Holtz, 2002: 29–30; Hattenhauer, 1980: 85). Kao #to je to i s citiranim Drummerovim djelom Der Volkommene Regiments- und Staatsbeamte, ti se pravno-didakti$ki spisi usmjeravaju na ulogu slu!benika u upravi i njegov odnos prema vladaru te, razra%uju"i kriterije sposobnosti i pona#anja javnih slu!benika, pru!aju teoretske temelje postavki kvalifikacijskih normi za prijam pojedinaca u javnu slu!bu.2

Autori tih pravno-didakti$kih spisa, a njih "e slijediti i najvi#i dr!avnici i vladarevi savjetnici, veliko su zna$enje u pripremi za javnu slu!bu pri-davali upravo poticanju obrazovanja za sve obuhvatnije potrebe dr!avne uprave i osmi#ljavanju metodologije takvoga obrazovanja, pri $emu je vla-dar istican kao glavni i po!eljni arbitar napretka na tom polju. Raspra-

1 »Zbog $ega je po!eljno, pa $ak i nu!no, da visoki du!nosnik bude u$en? Nema sum-nje da za to, kao i za sve ostale visoke stvari, $ovjek mora biti ro%en sretnim te biti obdaren od zvijezda ili nebeskih djela. I priroda mora stajati uz nas i obdariti nas; jer kad je ona protiv nas, uzaludni su sav na# trud, briga i marljivost – zna$ilo bi to graditi gra%evinu bez temelja, sijati na kamenju i stijenama, plivati protiv struje jake rijeke. Uz pripremu kojom smo nagra-%eni ro%enjem i uz darove prirode postoje jo# dvije stvari koje slu!e stjecanju te umjetnosti i po!eljno je oblikuju: to su znanost i iskustvo.« Drummer, v. Pabenbach, 1654: 21–22.

2 Takva su, na primjer, djela Exercitatio politica de boni consiliarii in republica munere Hermana Conringa (1652) i Der kluge Beamte oder Informatorium juridicum officiale, op#irno djelo Christiana Heinricha Schwesena u sedam svezaka, objavljeno pod pseudonimom Ger-manum Philoparcum (1701–1752).

HJU-4-2009.indb 1012HJU-4-2009.indb 1012 22.12.2009 11:45:0122.12.2009 11:45:01

1013Ivana Horbec: »U!iti administraciju«: "kolovanje javnih slu#benika u 18. stolje$uHRVATSKA JAVNA UPRAVA, god. 9. (2009.), br. 4., str. 1011–1055

HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

va o nu!nosti obrazovanja, a osobito prakti"nog obrazovanja za potrebe rastu#e dr!avne mo#i ranonovovjekovnih apsolutnih monarhija, svoj #e vrhunac do!ivjeti u 18. stolje#u – razdoblju koje #e se u cijeloj Europi na-zivati i »pedago$kim stolje#em« (Grimm, 1987: 95). Tijekom 18. stolje#a prijedlozi teoreti"ara prona#i #e recepciju kod europskih vladara, njihovih savjetnika i intelektualne elite te #e postati "est predmet rasprave dvorskih krugova o unutarnjoj politici. Stoga tijekom toga razdoblja primje#ujemo znatan anga!man vladara i dr!avnih tijela na osmi$ljavanju metodologije $kolovanja javnih slu!benika pod egidom prakti!nosti i korisnosti, a $irom Europe otvara se niz novih mogu#nosti izu"avanja profesija u slu!bi dr!a-ve, vladara i javnosti. Prve je organizirane korake na tom polju poduzeo Petar Veliki u Rusiji po"etkom 18. stolje#a, kad je osnovao niz plemi#kih akademija i liceja radi pripreme mladi#a plemi"koga stale!a za dr!avnu vojnu i civilnu slu!-bu (Meehan-Waters, 1993: 85–86). Ubrzo potom, 1727., Friedrich Wil-chelm I. u Prusiji je na sveu"ili$tima Halle i Frankfurt osnovao upravne studije – prve visoko$kolske ustanove namijenjene isklju"ivo obrazovanju civilnih slu!benika (Walker, 1978: 236–237). Sli"ne se tendencije nekoliko desetlje#a poslije primje#uju i u Habsbur$koj Monarhiji, gdje su tijekom vladavine Marije Terezije od polovine stolje#a reformirana "etiri fakulteta Be"koga sveu"ili$ta te je osnovano nekoliko plemi"kih akademija i katedri upravnih znanosti. Isto"ni dio Monarhije pritom nije mnogo zaostajao – reformirano je Sveu"ili$te u Trnavi, najzna"ajnija visoko$kolska ustanova u Ugarskoj, a specijalisti"ki upravni studiji osnovani su 1760-ih u Szencu,3 na posjedu grofova Esterházy, i u Vara!dinu. Nove mogu#nosti obrazo-vanja dopunjene su i osnutkom drugih specijalisti"kih visokih $kola – in-!enjerskih, medicinskih, nauti"kih ili u"iteljskih, $to je ujedno i znatno utjecalo na daljnju profesionalizaciju javne slu!be. Usporedo s anga!ma-nom vladara i dr!avnih tijela na tom polju javlja se i promjena u shva#anju javne slu!be u o"ima javnosti, a s njome i pozitivna recepcija provedenih reformi. Tako je, na primjer, Moldavija 1770. podnijela peticiju ruskoj carici Katarini II. da donese zakon po kojem bi zabranila napredovanje u slu!bi plemi"kih sinova koji nisu »u"ili administraciju« (Georgescu, 1971: 127, bilj. 13) – administracija, dakle, tada postaje znanost koja se u!i, a nje-zino se izu"avanje po"inje nametati kao osnovni kriterij prijma kandidata u javnu slu!bu.

3 Njem. Warburg, danas slova"ki grad Senec.

HJU-4-2009.indb 1013HJU-4-2009.indb 1013 22.12.2009 11:45:0122.12.2009 11:45:01




No, razvoj metodologije !kolovanja javnih slu"benika gotovo je nemogu#e shvatiti izvan konteksta razvoja dr"avnih funkcija u ranome novom vijeku op#enito – ta se dva procesa me$usobno pro"imaju, uvjetuju i poti%u dalj-nji napredak, jer se s ekstenzijom dr"avnih funkcija javlja i rastu#a briga za podu%avanje i konkretnu aplikaciju »prakti%nih« znanosti, kao !to su bile pravne, ekonomsko-politi%ke ili tehni%ke znanosti, a s novim mogu#nosti-ma obrazovanja civilna se dr"avna slu"ba profesionalizira i specijalizira. Tijekom ranoga novog vijeka ve#ina europskih monarhija, s ve#om ili ma-njom dinamikom i u razli%itom povijesnom trajanju, prolazi kroz proces preobrazbe u aktivne dr"ave s institucionaliziranom vlasti koja djeluje u ime monarha. U tom se procesu pod okriljem vladara stvara protomo-derna uprava kao okvir za javnu politi%ku akciju, a uloga dr"avne uprave intenzivira se u dru!tvenoj, gospodarskoj i kulturnoj domeni, pri %emu se kao klju%no nastojanje javlja koncentracija politi%ke mo#i u rukama suverena i centralizacija autoriteta, a personalni karakter autoriteta po-%inje zamjenjivati dr"ava kao koncept i realna mo#.4 Kao rezultat obli-kuju se apsolutne monarhije, prethodnice modernih europskih dr"ava: u Francuskoj su klju%ne reforme za razvoj apsolutne monarhije provedene u vrijeme Louisa XIV. (1643.–1715.), u Prusiji u vrijeme Friedricha Wil-chelma I. (1713.–1740.) i Friedricha II. (1740.–1786.), u Rusiji za vrije-me Petra I. (1689.–1725.) i Katarine II. (1762.–1796.), a u Habsbur!koj Monarhiji prve je korake u tom smislu poduzeo Leopold I. (1655.–1705.) da bi integraciju dr"ave proveli Marija Terezija (1740.–1780.) i Josip II. (1780.–1790.). Te su reforme poticane prvenstveno fiskalnim i ekonom-sko-politi%kim interesima vladara, no od druge polovine 18. stolje#a, oso-bito pod utjecajem ideja prosvjetitelja, tim #e se interesima pridru"iti i interesi socijalnog karaktera, kao !to su bili ure$enje polo"aja selja!tva urbarskim regulacijama, reforme !kolstva i jedinstvena dr"avna obrazovna politika ili napredak javnoga, dr"avno kontroliranoga zdravstva. Ekstenziji dr"avnih funkcija neminovno se morala prilagoditi i javna uprava, koja upravo u tom razdoblju dobiva obrise modernih dr"avnih struktura: od-vajaju se izvr!na vlast od zakonodavne vlasti, ure$uje se hijerarhija lokal-ne i dr"avne uprave i utvr$uju mehanizmi kontrole uprave, definiraju se obveze i ovlasti upravnih tijela, kristaliziraju se kriteriji upravne prakse i

4 O razvoju dr"ave i javne uprave u ranome novom vijeku postoji brojna literatura. Za komparativnu perspektivu usp. npr. Anderson, 1989, Finer, 1999, te Scott, 1990. Te"i!te na srednjoj Europi imaju djela Stolleisa, 1990, Kunischa, 1999, Raeffa, 1983, i Szaboa, 1994. Za Englesku usp. Behrens, 1985.

HJU-4-2009.indb 1014HJU-4-2009.indb 1014 22.12.2009 11:45:0122.12.2009 11:45:01


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

administrativne procedure te se provodi podjela rada i specijalizacija po-jedinih grana uprave. Iste se tendencije u 18. stolje!u primje!uju i u Banskoj Hrvatskoj, tj. u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. To je razdoblje, a osobito razdoblje vla-davine Marije Terezije i Josipa II., u hrvatskoj historiografiji ostalo zabi-lje"eno kao razdoblje intenzivnih reformi institucionalne strukture zemlje, kojima je upravni mehanizam Banske Hrvatske toliko izmijenjen da bi se s pravom moglo tvrditi da po#inje poprimati elemente »modernosti«. Zbog prekida kontinuiteta ratovanja s Osmanskim Carstvom i jasnoga razgrani-#enja civilnoga i vojnoga podru#ja postavljene su jasne smjernice integra-cije uprave Banske Hrvatske u upravnu strukturu Monarhije: u nekoliko je navrata provedena porezna reforma, reorganizirana je "upanijska uprava, provedene su urbarske, obrazovne i zdravstvene reforme, a 1767. osnovan je i prvi dikasterij izvr$ne vlasti u Hrvatskoj – Hrvatsko kraljevsko vije!e (Consilium Regium in Regnis Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae; Consilium Re-gium Croaticum), sve s ciljem kontroliranog anga"mana dr"avnih struktura na poticanju dru$tvenog i gospodarskog razvoja zemlje.5 Upravo je osnu-tak Hrvatskog kraljevskog vije!a donio najzna#ajnije promjene u upravnoj praksi Banske Hrvatske. Vije!e je preuzelo upravne i izvr$ne ovlasti od Hrvatskoga sabora i djelovalo je kao stalni dikasterij na temelju kraljevske upute s definiranim ovlastima i pravima, pri #emu je preuzelo uobi#ajene modele rada tada$njih dikasterija: kontinuirana zasjedanja, specijalizaciju posla unutar pojedinih povjerenstava (povjerenstva za fiskalnu politiku, $kolstvo, zdravstvo, urbar, ra#unovodstvo, gospodarstvo itd.), obvezu pri-kupljanja statisti#kih podataka te jasnu kadrovsku politiku.6

Kao jedna od posljedica takvih upravnih reformi i anga"mana dr"avnih struktura na poticanju gospodarskog i dru$tvenog napretka javljaju se i znatnije potrebe za profesionalnim javnim slu"benicima kojih bi djelat-nost odgovarala zahtjevima rastu!e dr"avne mo!i. Te su potrebe bile dvo-jake. S jedne strane, s obzirom na centralizaciju autoriteta u upravi, glavni teret stvaranja moderne dr"ave preuzimaju pravnici, a osnovna intenci-

5 O reformama u Hrvatskoj tijekom 18. stolje!a, s naglaskom na razdoblje Marije Terezije, usp. Horbec, 2009.

6 O strukturi Hrvatskog kraljevskog vije!a i njegovu zna#enju u upravnoj praksi Ban-ske Hrvatske v. Horbec, 2009: 204–220; o razlozima osnutka Vije!a i njegovoj uputi v. Hor-bec, 2007: 47–263. Uputa za Hrvatsko kraljevsko vije!e (Instructio pro Nostro in Regnis Dal-matiae, Croatiae et Sclavoniae instituto Consilio Regio) nalazi se u HDA-12, kut. 1., A1/1767. Originalni tekst upute objavio je Herkov, 1968: 216–230. Prijevod te upute koji je 1861. izradio Jakov U"arevi! objavio je Pand"i!, 1976/7: 185–205.

HJU-4-2009.indb 1015HJU-4-2009.indb 1015 22.12.2009 11:45:0122.12.2009 11:45:01




ja vladara u osmi!ljavanju obrazovanja pravnika postaje pretpostavljanje javnoga prava obi"ajnim pravima u svrhu javnoga etabliranja vladareve suverenosti. S druge strane, ekstenzija upravnih zadataka dr#ave postavila je i imperativ obrazovanja stru"njaka u dr#avnoj upravi, kao !to su to bili in#enjeri, lije"nici, u"itelji, ra"unovo$e ili kancelarijski slu#benici.

2. Tradicija i utilitas

Metodologija !kolovanja javnih slu#benika u Habsbur!koj Monarhiji nije bila definirana ni u praksi, a ni po kriterijima prihvata u javnu slu#bu sve do druge polovine 18. stolje%a. Javni slu#benici bili su uglavnom malobroj-ni i nespecijalizirani, a njihova se priprema za civilnu slu#bu temeljila na tradicionalnom skolasti"kom obrazovanju koje su pru#ale ustanove pod pokroviteljstvom isusova"koga reda. Mogu%nosti visokoga !kolstva su, da-kako, postojale, no ne i mogu%nosti prakti"noga obrazovanja za potrebe javne uprave. U zapadnom dijelu Monarhije, tj. u austrijskim i "e!kim nasljednim zemljama, sveu"ili!ta su postojala u gotovo svakoj pokrajini: Pra!ko sveu"ili!te (osnovano 1556., ujedno i najstarije u Monarhiji), u Olomoucu, Be"u, Grazu, Innsbrucku, Linzu. U zemljama krune sv. Stje-pana jedino je sveu"ili!te bilo u Trnavi, osnovano 1635., koje je 1777. preseljeno u Budim.7 Sva su sveu"ili!ta bila vezana uz isusova"ke cen-tre i uglavnom su omogu%ivala studij filozofije, koji se smatrao temeljnim studijem, te teologije kao najvi!e discipline jer je osiguravala obrazovanje sve%enstva, a tek poneka i studij prava. U Banskoj Hrvatskoj, iako %e Za-greb 1669. od Leopolda I. dobiti sveu"ili!ne povlastice (Dobroni%, 2004: 32 i dalje), visokih studija nije bilo pa je hrvatska mlade# bila upu%ena na inozemna sveu"ili!ta. Vi!u naobrazbu u Banskoj Hrvatskoj ipak su pru#a-le isusova"ke gimnazije u Zagrebu (osnovana 1606.), Rijeci (1627.), Va-ra#dinu (1636.), Po#egi (1707.) i Osijeku (1729.) te pavlinska gimnazija u Lepoglavi, osnovana 1582., koju su 1644. preuzeli isusovci (Jembrih, 2004: 45; Trstenjak, 1998: 120; Tkal"i%, 1888: 88–90). Te su gimnazije ure$ene prema jednoobraznom modelu isusova"kih gimnazija, a na njima se tijekom !est godina predavalo po nastavnoj osnovi Ratio et institutio stu-diorum.8 Gimnazije su pru#ale osnovna znanja latinskog, povijesti, geogra-

7 O !kolstvu u Ugarskoj usp. Fináczy, 1899.8 Op!irno o na"inu obrazovanja u gimnazijama v. Ra"ki, 1927: 13 i dalje.

HJU-4-2009.indb 1016HJU-4-2009.indb 1016 22.12.2009 11:45:0122.12.2009 11:45:01


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

fije i matematike, ali su vrlo !esto uklju!ivale i trogodi"nji studij filozofije (logike, fizike i metafizike), koji je bio priprema za vi"e studije.9 Kao idealno obrazovanje budu#ih javnih slu$benika smatralo se pravno obrazovanje, a ono se moglo ste#i na razli!ite na!ine. Plemstvo s namje-rom ulaska u civilnu slu$bu uglavnom je zavr"avalo gimnazije, u kojima se osim s op#om humanisti!kom naobrazbom upoznavalo i s osnovnim pravnim znanostima potrebnima za posao u javnoj slu$bi.10 Neki su se odlu!ivali i na studij filozofije kao pripremu za daljnju specijalizaciju na studijima teologije, prava i medicine. Ni$e plemstvo, koje je zaposjedalo ve#inu lokalnih upravnih slu$bi, znanje o tehnikama upravljanja i o ze-maljskom pravu u!ilo je prvenstveno iz prakse. Onaj koji je barem kratko vrijeme proveo na studiju i nau!io ne"to latinskog ve# se smatrao literatom – u!enim !ovjekom – i bio je pogodan za svaku slu$bu (Tóth, 1996: 154). Vi"e plemstvo ili bogatije srednje plemstvo radi mogu#nosti zapo"ljavanja na vi"im upravnim funkcijama i u centralnim institucijama priu"tilo si je studij prava na nekom od sveu!ili"ta Monarhije – uglavnom su to bila sve-u!ili"ta u Be!u ili Grazu ili pak Sveu!ili"te u Trnavi.No, studij prava na isusova!kim sveu!ili"tima u Monarhiji uglavnom je po!ivao na u!enju rimskog, kanonskog i gra%anskog prava, ali ne i na pravnim obi!ajima zemlje, pa je "kolovanje nu$no moralo biti dopunjeno i nekom vrstom podu!avanja zemaljskog prava. Najbolja javna obrazovna institucija za pravnu naobrazbu slu$benika zemalja krune sv. Stjepana bilo je Sveu!ili"te u Trnavi s tradicijom katedre za jus patrium theoreticum, u okviru koje su se podu!avale osnove ugarskoga prava na temelju Tripar-tituma i zaklju!aka Ugarskoga sabora.11 Takva je teorija ipak trebala biti pro"irena i praksom – u Ugarskoj je postojala institucija patvaria, vi"ego-di"nje prakse kod nekog od slu$benika u pravosu%u ili u izvr"nim instituci-

9 Sustav "kolovanja, po primjeru Be!kog sveu!ili"ta, ukratko je izgledao ovako: studij se zapo!injalo s gimnazijom, koja je trajala "est godina. Nakon toga se upisivala trogodi"nja filozofija i po zavr"etku dobivao naslov baccalaureatus i magister. Tek po zavr"etku filozofije odlazilo se na tri ostala fakultetska smjera: medicinu, pravo ili teologiju, nakon !ega se dobi-valo naslov doktora. Kiss, 2000: 11.

10 Heilauf, 2006: 30–31. Za zagreba!ku gimnaziju v. npr. Buntak, 1996: 379–380, te Dobroni#, 2004: 13 i dalje; za rije!ku Ra!ki, 1927: 23–24.

11 V. npr. svjedod$bu Baltazara Bu"i#a o polo$enom zemaljskom pravu na Trnav-skom sveu!ili"tu. DAZ-819, kut. 1., no. 11. Tripartitum je uobi!ajeni naziv djela Istvána Verböczyja Decretum Latino-Hungaricum, Juris consuetudinarii ... [1514.], kodifikacije prava zemalja krune sv. Stjepana. Zaklju!ci Ugarskoga sabora u punom su opsegu objavljivani nakon svakog saborskog zasjedanja (Corpus juris Hungarici seu Decretum generale inclyti regni Hungariae partiumque eidem annexarum).

HJU-4-2009.indb 1017HJU-4-2009.indb 1017 22.12.2009 11:45:0122.12.2009 11:45:01




jama (Fallenbüchl, 1984: 214). Na drugim sveu!ili"tima nije se podu!ava-lo zemaljsko pravo – !ak se ni na Sveu!ili"tu u Be!u sve do druge polovine 18. stolje#a nije moglo u!iti pravo Svetoga Rimskog Carstva (Khavanova, 2006a: 100). Oni koji su si to mogli priu"titi uzimali su i privatne satove zemaljskog prava – u takvo su "kolovanje, na primjer, ulo$ili bra#a Petar i Nikola %krlec te Ivan Pata!i# tijekom studija u Be!u (Do!kal, 1996: 311, 315). U Ugarskoj je Namjesni!ko vije#e zbog potreba "kolovanja svojeg osoblja sredinom stolje#a po!elo organizirati i »ustanove za obrazovanje savjetnika« kao neku vrstu treninga za mlade magnate s aspiracijama za rad u kraljevskoj slu$bi, pri !emu su ti mladi#i sudjelovali na sjednicama Vije#a bez prava glasa. Ipak, takva se praksa nije dugo odr$ala (Fallenbüc-hl, 1989: 63–64).Od javnih slu$benika u Banskoj Hrvatskoj vrlo su rijetki oni koji su zavr"a-vali pravne studije. S obzirom na to da se za obavljanje javne slu$be ponaj-prije tra$ilo iskustvo u pravnim predmetima, obrazovanje su, vjerojatno iz financijskih razloga, dobivali na tada"njim isusova!kim gimnazijama u ze-mlji. &ak i od onih koji su odlazili na strana sveu!ili"ta mali se broj njih od-lu!ivao na studij prava nakon zavr"ene filozofije. Od hrvatskih studenata u Trnavi ogromna ve#ina svjetovnih studenata zavr"avala je samo filozofiju – kao studenti prava kroz cijelo 18. stolje#e javljaju se tek zagreba!ki gra-'anin Adam Balog, kasniji protonotar Baltazar Bu"i#, Antun Protulipac iz Vara$dinske $upanije te prisjednik Sudbenoga stola Ivan %imun Mesi#, koji je slu"ao samo neka predavanja.12 Na Be!kom sveu!ili"tu studiralo je uglavnom sve#enstvo, no mnogo je pojedinaca slu"alo filozofiju, !esto i bez naznake da su je i zavr"ili – neki od njih su Baltazar Bedekovi#, pro-tonotar i kasniji predsjednik Sudbenoga stola, potom prisjednik Sudbeno-ga stola Andrija Ferk, Josip Habjanek i pod$upan Zagreba!ke $upanije Matija Bornemisza ili Stolnekovi# (Bognár Kissné, 2004: 365f). Mladi#i iz Zagreba!ke ili Vara$dinske $upanije !esto su odlazili i na Sveu!ili"te u Grazu, koje je ujedno bilo i najbli$e katoli!ko sveu!ili"te. No, od njih je 49% upisalo filozofiju, 41% gimnazije, 10% teologiju, a tek 1% pravo (Var-ga, 2004: 38–39). Ipak su u inozemstvo odlazili tek rijetki. Svjesni su toga bili i "kolovaniji suvremenici, kao "to su bili svjesni i va$nosti obrazovanja javnih slu$benika Banske Hrvatske na visokim "kolama. Stoga je i Nikola %krlec Lomni!ki (1729.–1799.), kasniji protonotar i savjetnik Hrvatskoga kraljevskog vije#a, tijekom svojeg studija u Be!u u raspravi !etvrti dijalog

12 Popis studenata v. u: Bognár, 2002.

HJU-4-2009.indb 1018HJU-4-2009.indb 1018 22.12.2009 11:45:0122.12.2009 11:45:01


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

preporu!io hrvatskim plemi"ima da ulo#e u $kolovanje svoje djece kojima su namijenili karijeru u javnoj slu#bi.13 No, s razvojem dr#avne uprave i ekstenzijom upravnih zadataka ranono-vovjekovnih monarhija u obrazovnoj politici europskih vladara, pa tako i onoj be!koga dvora, primje"ujemo dvije osnovne tendencije. Prva je sva-kako usko povezana sa sekularizacijom, pri !emu mo#emo pratiti poku$aje da se studiji koji su potrebni za javnu slu#bu oduzmu iz ruku isusova!koga reda i stave pod dr#avnu kontrolu. Druga, izrazito va#na za daljnji razvoj obrazovanja javnih slu#benika, jest tendencija usmjerivanja obrazovanja na sadr#aj koji pogoduje interesima vladareve suverenosti s ciljem formi-ranja »sposobnih i lojalnih« slu#benika javne uprave. Pitanje preuzimanja kontrole nad obrazovanjem u dr#avi od strane vla-dara povla!ilo je pitanje prava dr#avne intervencije u obrazovnu politi-ku. Iako to pravo svoje podrijetlo vu!e iz antike – jo$ je Aristotel isticao da se pravo zakonodavstva i dr#ave na regulaciju obrazovanja ne smije negirati (Gerloff, 1937: 22), u cijeloj je Europi, a osobito u katoli!kim dr#avama, $kolstvo tradicionalno bilo vezano uz crkvenu organizaciju i nije ostavljalo mnogo prostora intervenciji sekularne uprave. S obzirom na to da dr#ava nije imala potrebnu infrastrukturu da preuzme kontrolu nad obrazovanjem, sudjelovanje crkvenih institucija u obrazovanju smatralo se logi!nim i po#eljnim. S razvojem dr#avne uprave otvorile su se mogu"no-sti upravljanja $kolstvom pa se tijekom 17. i 18. stolje"a u cijeloj Europi mo#e pratiti poja!ana aktivnost vladara i javnih institucija na organizaciji i kontroli obrazovanja, koja "e ipak tek nakon ukidanja isusova!koga reda 1773. do#ivjeti vrhunac u oblikovanju dr#avnoga $kolstva.14 Poticaj u tom smjeru stigao je iz protestantskih zemalja, gdje su vladari od kraja 17. stolje"a obrazovanje postavljali kao dr#avno pitanje i preuzimali inicijativu osnutka sveu!ili$ta, prvenstveno zbog sve ve"ih zahtjeva za obrazovanim javnim slu#benicima. Pritom se protestantska sveu!ili$ta moderniziraju i

13 »... budu"i da nema nade za odgoj na$e mlade#i u domovini, neka se takvi svom snagom i na svaki na!in potrude nagovoriti $to vi$e gra%ana da djecu $alju na studij u ino-zemstvo. Da, to je te$ko i zbog rizika i zbog tro$kova; $kolovanje u inozemstvu na lo$em je glasu i zbog mogu"nosti da se djeca iskvare; ali onaj tko bolje razmisli lako "e se slo#iti s ovom preporukom, samo ako se sjeti da se rizicima i lo$im utjecajima mo#e suprotstaviti mudrost, a da "e tro$kove nadoknaditi u!enici sami, jer se i to mo#e nau!iti kao i druga umi-je"a.« Citat iz &krl!eva djela !etvrti dijalog. Za politiku, a potom o domovinskoj politici ili Kako se "ivi u Hrvatskoj (prev. N. Jovanovi"). &krlec, 1999: 37.

14 O obrazovnoj politici u Habsbur$koj Monarhiji i u Prusiji v. Melton, 1988. O dr#avnom $kolstvu u Banskoj Hrvatskoj u 18. stolje"u v. Cuvaj, 1907; usp. i Horbec, 2009: 110–121.

HJU-4-2009.indb 1019HJU-4-2009.indb 1019 22.12.2009 11:45:0122.12.2009 11:45:01




postaju centri obrazovanja ne samo za pastore nego i za pravnike, fizi!are i druge znanstvenike (Raeff, 1975: 1232). U katoli!kim zemljama, a oso-bito u Habsbur"koj Monarhiji kao centru protureformacijske tradicije sa simbiotskim odnosom Katoli!ke crkve i dinastije, taj se proces intenzivi-rao tek tijekom 18. stolje#a. U Be!u od kraja Rata za "panjolsko nasljed-stvo ja!a trend antikurijalizma i antijezuitizma pod utjecajem talijanskog reformskog katolicizma (Kovács, 1983: 37–38), da bi razdoblje vladavine Marije Terezije bilo obilje$eno upravo reformskom aktivno"#u na podru!-jima dotad isklju!ivo crkvene ingerencije. Od 1750-ih kao najistaknutiji crkveni reformatori u Be!u se spominju jansenist Ludovico Muratori, be-nediktinac Johann Baptist di Gaspari, be!ki nadbiskup Johann Joseph v. Trautson, ljubljanski biskup Johann Karl von Herberstein i biskup Passaua Joseph Maria von Thun. Ve# sam spomen njihovih titula dokazuje da se ovdje radilo o ljudima u vrhu monarhijske crkvene hijerarhije, koji #e svojom posredni!kom ulogom omogu#iti stvaranje kompromisa izme%u papinske kurije i Marije Terezije (Melton, 1988: 79–80). Reformama se od sredine stolje#a stvarala institucionalna podloga za upravljanjem "kolstvom – prvo osnutkom centralne institucije na dvoru (Hofcommission in Religionssachen, 1760. i Studienhofcommission) (Walter, 1938: 356–357), a potom i osnutkom povjerenstava pri lokalnim institucijama izvr"ne vlasti.15 Od sredine stolje#a "kolstvo u Monarhiji sve se !e"#e definira kao dr$avno politi!ko pitanje, va$-nost kojega su osobito isticali teoreti!ari kameralizma, ali i koje je potvrdila sama Marija Terezija 1770., ustvrdiv"i da »"kolstvo jest i ostaje politicum« (u suprotnosti s ecclesiasticum) (Walter, 1938: 353).Usporedo s poku"ajima uspostavljanja dr$avne kontrole nad "kolstvom po!inje se isticati i utilitas, tj. potreba osmi"ljavanja korisnoga, prakti!-noga obrazovanja za potrebe dr$ave. Klju!nu ulogu u profesionalizaciji obrazovanja, kako onog visokog, tako i osnovnog, odigrao je utjecaj pije-tizma, pokreta njema!kog protestantizma. Kao pokreta!i dru"tvene refor-me, sljedbenici pijetizma promicali su, uz osnovni uvjet intenzivne kontro-le dr$ave nad "kolstvom, i uvo%enje prakti!nih predmeta u "kolstvo, kao "to su to bile upravne znanosti, ra!unovodstvo, prirodoslovna povijest, mehanika i sli!no.16 Osobito se nagla"avala va$nost stru!nosti u javnoj

15 U Banskoj Hrvatskoj Hrvatsko kraljevsko vije#e uputom je obavezano na brigu o obrazovanju mlade$i, a od 1776. podre%eno mu je Vrhovno "kolsko ravnateljstvo na !elu kojeg je bio Nikola &krlec. O djelatnosti Vije#a u obrazovnoj politici usp. Horbec, 2009: 117–121.

16 O pijetisti!koj pedagogiji i njezinu utjecaju na obrazovnu politiku u Habsbur"koj Monarhiji i Prusiji v. Melton, 1988.

HJU-4-2009.indb 1020HJU-4-2009.indb 1020 22.12.2009 11:45:0122.12.2009 11:45:01


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

slu!bi, koju dotada"nje obrazovanje nije osiguravalo. Sna!nu recepciju ta-kvog pristupa nalazimo i u Monarhiji u vrijeme Marije Terezije. Tako se Wenzel Kaunitz, dr!avni kancelar i jedan od najutjecajnijih savjetnika Ma-rije Terezije, 1760. zalagao da obrazovanje plemstva bude temeljeno vi"e na »prakti#nim« nego na »spekulativnim« znanjima, jer je za dr!avu bilo »va!nije obrazovati korisne gra$ane nego svjetski poznate znanstvenike« (Grimm, 1987: 116–118). Sli#an stav primje%uje se i kod cara Josipa II., koji je u jednoj svojoj odluci iz 1782. istaknuo da »studiji trebaju koristi-ti za obrazovanje dr!avnih slu!benika, a ne za dobivanje znanstvenika« (prema Heindl, 1991: 96). U Hrvatskoj je kanonik Baltazar Adam Kr#eli% upravo nedostatak stru#nosti javnih slu!benika smatrao osnovnim razlo-gom lo"e kvalitete uprave Banske Hrvatske, pa %e tako u djelu Notitiae praeliminares o"tro kritizirati "kolovanje javnih slu!benika.17

Upravo pro!imanje kvalitetnoga "kolovanja i dobre uprave dat %e i osnov-ni poticaj dr!avi da sama preuzme i organizira obrazovanje budu%ih javnih slu!benika. Osim poticanja »korisnih« znanosti, osobita se va!nost prida-vala podu#avanju prava, znanosti po!eljne za karijeru u dr!avnoj slu!bi. No, intervencije u pravno obrazovanje nisu imale cilj isklju#ivo formira-ti sposobne javne slu!benike, nego su interesi vladara na tom polju bili mnogo dublji: formiranje lojalnih javnih slu!benika te svojevrsno ulaga-nje u obra#un suverena sa stale"kim partikularizmima u lokalnoj upravi. Utilitaristi#ki pristup obrazovanju pritom je postao i metodom socijalne i politi#ke discipline – tako je ugarski plemi% Krsto Niczky krajem 1760-ih obrazovanju dao veliku ulogu upravo na tom polju.18

17 »Uslijed zanemarivanja dobrih i korisnih nauka dr!im da se to zlo rodilo. Hranili smo se metafizi#kim sitni"em, a ni misliti nije se smjelo na nauke o dr!avi, politici, vojni#kim, gospodarskim prilikama i uop%e o javnom pravu; pripovijedalo se, da su to hereti#ke stvari. Tako i danas za na"eg sje%anja. Bilo je dovoljno poznavanje obi#ne gramatike, da se zna govoriti, prepirati i vikati u pitanjima o predmetima, kojih se ne razumijemo. Dapa#e mnogi dr!e, da bi%e i vrijednost kreposti stoji ba" u lukav"tini, tako da se mnogi ne stide javno se pohvaliti, kako su drugoga prevarili, pa se ponose svojim zlobnim i sramotnim djelima. To je plod skolasti#kih mudrolija. Ne%emo uzeti za konjara #ovjeka, koji ne pozna konje, niti za ov#ara #ovjeka, koji ne pozna ovaca, niti za vinogradara #ovjeka, koji nije vidio loze, a tra!i se da dr!imo najboljim vladarima one koji se nisu nikada bavili onim naukama koje nas jedine u#e kako se vlada ljudima i kako se vr"e javne slu!be.« Citirano prema: Maurovi%, 2001: 829.

18 »Javne "kole ne mo!e se druga#ije promatrati nego kao rasadi"ta, gdje se obrazuju subjekti potrebni za javnu upravu i oblikuju tako da vladaru i dr!avi na raspolaganju budu sposobni slu!benici za upravu ili promicanje njegove slu!be.« Citirano prema: K. Niczky, Planum Universitatis Regiae in der königlichen Freystadt Ofen, MOL-MKK-A1, 439ex1769.; Fináczy, 1899: 397.

HJU-4-2009.indb 1021HJU-4-2009.indb 1021 22.12.2009 11:45:0122.12.2009 11:45:01




Promicanje slu!be vladaru i interesa dr!ave postaje, dakle, jedan od osnovnih ciljeva usmjerenoga obrazovanja, a u sredi"tu takvih interesa na-lazila se pravna znanost. S razvojem i "irenjem teorije prirodnoga prava tijekom 17. stolje#a u Europi pravo postaje jedna od vode#ih znanosti, a tu ulogu zauzimat #e i idu#ih 150 godina. Dok je u humanizmu pravna znanost obuhva#ala povijesno-filolo"ko istra!ivanje rimskoga prava, s raz-vojem dr!ave pravo se politiziralo, a glavno zanimanje pravnika postaju unutarnjodr!avni upravni i ustavni problemi (Schmidt-Biggemann, 1996: 408). U tom procesu nastaje nova veza izme$u dr!ave i pravosu$a, a iz-gradnja ranonovovjekovne dr!ave s vlastitim upravnim aparatom, vojskom i diplomacijom dovela je i do stvaranja novoga podru%ja prava vezanog direktno za dr!avu: javnoga prava (jus publicum).19 Javno pravo neposred-no je podvrgnuto politi%kim odlukama koje ga formiraju, protkano je pi-tanjima carstva, cara i stale!a. Teoreti%ari javnoga prava usredoto%ili su se na koncentraciju uzurpiranog najvi"eg autoriteta i ono u svojoj biti nije toliko vezano uz pravosu$e, koliko uz politi%ku mo#. Za prakti%ne potrebe ono je izjedna%eno s upravnim pravom: reguliralo je jurisdikcije, organi-zacije i aktivnost izvr"ne vlasti vladara, a tradicionalno pravo potiskivalo u sferu privatnog (Rosenberg, 1958: 47). Javno pravo, kojim #e se u tom razdoblju utvrditi odnosi izme$u vladara i stale!a, i etablirati suverenost vladara, postaje temelj na kojem #e se razviti ranonovovjekovna dr!ava i integrirati postoje#a tradicionalna i obi%ajna prava. U formiranju dr!avne uprave i pravosu$a vladar postaje ovisan o pravno obrazovanim slu!beni-cima, no za njihovu su naobrazbu postoje#i pravni fakulteti integrirani u tradicionalna sveu%ili"ta nedovoljni. Cilj dr!avne intervencije postaje utje-caj i kontrola pravne materije koja se na njima podu%ava, a osobito na%ina na koji se podu%avaju obi%ajna zemaljska prava. Slikovit primjer za takva nastojanja mogu pru!iti stajali"ta Marije Terezi-je i njezinih savjetnika prema podu%avanju prava u Ugarskoj, potaknuti tenzijama izme$u ugarskih (a time i hrvatskih) stale!a tijekom odr!avanja Ugarskoga sabora 1764. i 1765.20 Kad je tijekom toga sabora objavljen spis Vexatio dat intellectum (Zlostavljanje prosvjetljuje) kojim su sna!no napadnute kraljevske pretenzije u Ugarskoj, savjetnici Dr!avnoga vije#a (Staatsrat) nazvali su ga »tu!nom posljedicom nepa!nje na podu%avanje javnog prava«.21 Stoga se na be%kome dvoru tada javlja sna!na inicijativa

19 O utjecaju javnog prava na razvoj moderne dr!ave v. Stolleis, 1990: 15 i dalje.20 O Ugarskom saboru 1764./65. v. Horbec, 2009: 160–162.21 ÖStA-HHStA-KA, Staatsratsakten 1764:2988. Objavljeno u: Ember, 1959: 368.

HJU-4-2009.indb 1022HJU-4-2009.indb 1022 22.12.2009 11:45:0122.12.2009 11:45:01


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

da se za ugarsko plemstvo izradi »dobro sastavljeni« ud!benik op"eg i ugarskog javnog prava u kojem bi se objasnili »stvarni principi i iskorijenio nacionalni duh i republikanska sloboda«,22 kao i op"ega dr!avnog prava s ciljem promjene na#ina razmi$ljanja, jer "e »mlade! postupno morati shvatiti da tada$nji ugarski zakoni ne odgovaraju sasvim promijenjenim vremenima, pa #ak i da su $tetni njihovu dobru«. Slo!iv$i se s mi$ljenji-ma svojih savjetnika, i Marija Terezija je istaknula va!nost podu#avanja javnoga prava u Ugarskoj, a osobito kontrole toga podu#avanja od strane vladarevih institucija.23

Dakle, stvaranje mogu"nosti u#enja zemaljskoga prava u kontekstu javno-ga prava kojim "e se objasniti odnosi izme%u dr!ave i njezinih stanovnika, obveze dr!avnih slu!benika te ovlasti i prava politi#kih subjekata postaje osobit interes dr!ave u razvoju. Klju#na je pritom bila kontrola materi-je podu#avanja od strane vladara. No, zbog uskoga pro!imanja crkvenih struktura i sveu#ili$ta u Monarhiji takvi su poku$aji vladara, kao i poku-$aji uvo%enja prakti#nih disciplina za potrebe javne uprave, ipak sve do potpune reforme fakulteta nakon ukidanja isusova#koga reda uglavnom podlijegali kompromisnim ure%enjima. Neovisno o tome, imperativ kva-litetnoga $kolovanja javnih slu!benika ve" je postavljen na me%unarodnoj razini, zbog #ega se u Habsbur$koj Monarhiji, kao i u drugim europskim ranonovovjekovnim monarhijama, tijekom 18. stolje"a nailazi na brojna druga rje$enja u otvaranju mogu"nosti $kolovanja javnih slu!benika pod kontrolom vladara – najzna#ajnija od njih bila su osnutak plemi"kih aka-demija i liceja te studija upravnih odnosno kameralisti#kih znanosti.

3. Plemi"ke akademije i upravni studiji

S obzirom na to da su se kao sveu#ili$ta priznavale samo visoke $kole s tradicionalnim fakultetima, uvo%enje reformiranog obrazovanja primije-njeno potrebama javne uprave sve do polovine 18. stolje"a odbijalo se kao strano sveu#ili$noj praksi (Frijhof, 1996: 63). Iz tog se razloga, kao i iz

22 ÖStA-HHStA-KA, Staatratsakten 1765:538. Objavljeno u: Ember, 1960: 156.23 »Uvo%enje studija ugarskog javnog prava smatram korisnim: svi va!ni dijelovi prava

mogu se objasniti na dvoru povoljan, a i zakonima i posebnim pravima Kraljevstva i stale!a ne$kodljiv na#in. ... Time se ne"e nanijeti $teta posebnim pravima Kraljevine i njezinim stale-!ima, nego "e ih se samo za$tititi od svih krivih tuma#enja koja nisu $tetna samo kralju, nego i Kraljevstvu i stale!ima. Sva prava mogu se povezati na takav na#in da se time potakne op"e dobro kao glavni cilj.« MOL – P 245, kut. 24., pismo Marije Terezije od 27. o!ujka 1766.

HJU-4-2009.indb 1023HJU-4-2009.indb 1023 22.12.2009 11:45:0222.12.2009 11:45:02




razloga omogu!ivanja kontrole dr"avnih institucija nad procesom obrazo-vanja, do tada takvi studiji ili te#ajevi javljaju izvan organizacije sveu#ili$ta. Prva sli#na praksa javlja se u Engleskoj, gdje se ve! u 15. stolje!u razvija institucija Inns of Court. Ta se institucija razvila kao alternativa pravnoj sveu#ili$noj naobrazbi na Oxfordu ili Cambridgeu zbog potrebe podu#a-vanja engleskoga prava koje dr"ava nije uspijevala uklju#iti u sveu#ili$ni sustav. S razvojem pravosudnog sustava i sve #e$!im zasjedanjima sudova, prisjednici sudova u pauzama su se okupljali u klubovima s vlastitim ku-harima i slugama (odatle i naziv Inn) te davali neku vrstu prakti#ne pravne naobrazbe engleskoga prava. Do 16. stolje!a te su institucije po va"no-sti bile izjedna#ene sa sveu#ili$tima, #ime su postale primjer razbijanja monopola fakulteta (Pedersen, 1996: 366–367). S tom praksom mo"e se usporediti i spomenuta praksa pri Ugarskom namjesni#kom vije!u, koje se s razvojem upravnog aparata u vlastitoj organizaciji po#elo brinuti o podu#avanju budu!ih savjetnika ugarskom pravu – iako ta institucija o#ito nije uspjela pribaviti nu"an autoritet kako bi parirala Pravnome fakultetu u Trnavi. Od 17. stolje!a, s ja#anjem mo!i europskih vladara, mo"e se pratiti i nji-hova briga za osmi$ljavanje obrazovanja budu!ih javnih slu"benika. U inicijalnoj fazi toga procesa, o#ito zbog potreba dvorske slu"be i slu"be vladareva namjesni$tva u lokalnoj upravi, vladari su se prvenstveno kon-centrirali na usmjereno obrazovanje mladi!a iz mo!nijih velika$kih obitelji kako bi ih pod vlastitim pokroviteljstvom pripremili za javnu slu"bu izvan tada$njih sveu#ili$ta. S takvom se namjerom po#inju osnivati plemi!ke akademije, koje su u srednjoj Europi osobit polet do"ivjele sredinom 18. stolje!a. Prve takve akademije, koje su osim osnovnog skolasti#kog obra-zovanja pru"ale i znanje iz matematike ili tehni#kih znanosti, osnovane su u Francuskoj, a od tamo se $ire u Njema#ku, Italiju i skandinavske zemlje. Recepcije je bilo i u Habsbur$koj Monarhiji: u Austriji je ve! po#etkom 17. stolje!a princ Gundaker von Liechtenstein predlagao osnutak plemi!-ke akademije, $to ipak tada nije realizirano. I u Ma%arskoj je po#etkom #etrdesetih godina benediktinac Oddo Kopti izradio plan osnutka plemi!-ke akademije, no njegov plan nije dobio potporu dvora jer se tako va"na zada!a nije "eljela prepustiti sve!enstvu (Khavanova, 2006a: 96–97).U Monarhiji je institucionalnu osnovu obrazovanja visokoga plemstva izvan tada$njih sveu#ili$ta pod kontrolom crkvenih institucija zapo#ela ipak tek Marija Terezija, osnovav$i u Be#u 1746. plemi!ku akademiju The-resianum. Osnutak Terezijanuma bio je svojevrsna revolucija u visokom $kolstvu Monarhije – djelatno$!u Terezijanuma izvan okvira Be#koga sve-u#ili$ta razbijen je monopol Crkve na tom polju, a i samo ime akademije,

HJU-4-2009.indb 1024HJU-4-2009.indb 1024 22.12.2009 11:45:0222.12.2009 11:45:02


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

Collegium Nobilium Theresianum Societatis Jesu, bilo je znak ekskluzivnoga prava vladara da intervenira u ina!e zatvoreno i samostalno isusova!ko obrazovanje (Khavanova, 2006a: 101–102). Terezijanum je pru"ao plem-stvu prakti!no obrazovanje, dotad nezamislivo na isusova!kim sveu!ili#ti-ma: podu!avali su se moderni jezici, prije svega francuski, zatim matema-tika, fizika za vojnu i civilnu uporabu, povijest, geografija, pravo, moral i moderna filozofija te tradicionalne plemi$ke discipline (jahanje, plesanje i sli!no). Prirodne znanosti podu!avane su prema Newtonu i Bo#kovi$u, podu!avale su se i razvijene tehnike civilnog i vojnog graditeljstva, ru-darstvo, ekonomija, geodezija, a osobita je pa"nja posve$ena i pravnim znanostima, me%u kojima se u!ilo i dr"avno pravo, javno pravo, kanonsko pravo prema Rieggeru te povijest prema Montesquieuu (Grimm, 1987: 114; Matasovi$, 1923: 353–355). Takvo novo institucionalizirano obra-zovanje plemstva pru"alo je potpun program izobrazbe za budu$u javnu slu"bu, a akademija je ujedno slu"ila i za pedago#ke, upravne i financijske eksperimente. Terezijanum je ubrzo postao model za sli!ne institucije: godine 1749. osnovana je Savoysche Akademie, a sljede$ih godina i Löwen-burgisches Konvikt i Zaklada baruna Chaosa (Chaosische Stiftung). Godi-ne 1767. institucija prema modelu Terezijanuma osnovana je i u Vácu u Ma%arskoj (Collegium Theresianum Vacziensis) (Khavanova, 2006a: 108, 109–110; Fallenbüchl, 1983: 34).Sa specijalizacijom i profesionalizacijom dr"avne uprave u 18. stolje$u te tendencijom kontrole upravnih slu"benika zbog sve intenzivnijih refor-mi lokalnih uprava potreba kvalitetnog usmjerenog #kolovanja budu$ih javnih slu"benika ne zadr"ava se samo na visokom !inovni#tvu, nego se pristupa i sustavnom obu!avanju svih osoba koje $e djelovati u organi-ziranoj javnoj upravi – od savjetnika do kancelarijskih slu"benika. Pod utjecajem politi!ko-kameralnih znanosti, koje su se prvenstveno temeljile na znanosti o upravi i nagla#avale gospodarsku ulogu dr"avne uprave, u srednjoj i isto!noj Europi od prve polovine 18. stolje$a mogu se pratiti nastojanja vladara da se javnim slu"benicima pru"i prakti!no obrazova-nje u duhu kameralisti!kih postulata, ali i da takvo obrazovanje postane uvjetom za dobivanje javne slu"be. Godine 1717. Petar Veliki u Rusiji je osnovao visoku upravnu #kolu na kojoj je prevladavalo u!enje upravnoga prava i prakti!nih znanosti, a iz te su se #kole regrutirali slu"benici za dr-"avne politi!ke i administrativne poslove (Meehan-Waters, 1993: 85–86). No, najve$u ulogu za daljnji razvoj kameralnih znanosti kao visoko#kolske discipline imao je osnutak katedre za ekonomske, policijske i kameralne znanosti na Sveu!ili#tu Halle, koji je 1727. inicirao pruski kralj Friedrich Wilchelm I. Dvije godine poslije takva je katedra osnovana i u Frankfurtu

HJU-4-2009.indb 1025HJU-4-2009.indb 1025 22.12.2009 11:45:0222.12.2009 11:45:02




na Odri, a potom su se prema istom modelu sli!ne katedre pro"irile po cijeloj srednjoj Europi: do 1754. otvaraju se u Rintelnu, Pragu, Braun-schweigu, Be!u, Erfurtu, Göttingenu, Giessenu, Napulju, Milanu (Pavi#, 2003: 180–181).Institucionalizacijom kameralisti!ke znanosti zapo!inje i novo razdoblje razvoja upravnih znanosti, u kojem se ona odvaja od sfere dvorske izra-de projekata i pretvara u ozbiljnu, primijenjenu znanost. Na studijima politi!ko-kameralnih znanosti studente se podu!avalo prakti!nim postu-latima iz polja ekonomije i tehnike upravljanja, a materija je velikim di-jelom temeljena na problemima upravne prakse, s naglaskom na pitanje kako povisiti erarske prihode i koristiti ih za op#e dobro (Osterloh, 1970: 16–20). Iako smatrane dijelom pravnih znanosti, kameralne znanosti bile su, dakle, usmjerene prvenstveno na primijenjena znanja o zemaljskome gospodarstvu i racionalnoj upravnoj djelatnosti. O me$usobnom nado-punjavanju politi!ko-kameralnih i ostalih pravnih znanosti potrebnih za dr%avnu upravu mo%da najbolje govore rije!i Josepha Sonnenfelsa, jednog od najutjecajnijih austrijskih kameralista, napisane 1780-ih, kad je pravna naobrazba ve# u potpunosti bila reformirana i ure$ena.24

Politi!ko-kameralne znanosti u Monarhiji 1750-ih i 1760-ih pro%ivljavaju pravi procvat kao sveu!ili"na disciplina. Njihova uska povezanost s prav-nim znanostima, ali i nemogu#nost da se one prije reforme sveu!ili"ta integriraju u pravne fakultete rezultirala je razli!itim modelima organiza-cije njihova podu!avanja. Ponegdje su te znanosti integrirane kao zase-ban kolegij u plemi#ke akademije, a ponegdje su osnovane i specijalisti!ke obrazovne institucije – jedini uvjet pritom bila je potpuna kontrola dr%ave nad organizacijom i provo$enjem studija. Prvi studij politi!ko-kameralnih znanosti osnovan je na be!kom Terezijanumu 1752. pod nazivom Dr%av-na i kancelarijska akademija (Staats- und Kanzleiakademie), a organiziran je prema modelu studija koji je pod istim imenom djelovao u Hanauu i prema kolegiju prakti!noga javnoga prava (Collegio practico juris pubici) u Göttingenu. Akademiju je vodio Christian August Beck, dotad profesor dr%avnoga prava na Terezijanumu, koji je preuzeo predavanje njema!ke

24 »O povezanosti politi!kih znanosti i ostalim dijelovima pravne znanosti dr%im slje-de#e: prirodno pravo temelj je svih pravnih znanja, op#e dr%avno pravo ima dvojaku ulogu: razvija me$usobne obveze dr%ave prema podaniku i podanika prema dr%avi te definira odnos dr%ave i crkve. Politi!ke znanosti u prvom redu iz prirode gra$anskog dru"tva izvode op#a pravila o na"oj javnoj upravi u cijelom svojem opsegu i gotovo beskrajnoj koli!ini predmeta koji se na upravu odnose, a s druge su strane ujedno i filozofija zakonodavstva, iz koje se izvode teorije osobito gra$anskih, prekr"ajnih i politi!kih odredaba i ustanova. (Citirano prema: Hammerstein, 1985: 809–810.)

HJU-4-2009.indb 1026HJU-4-2009.indb 1026 22.12.2009 11:45:0222.12.2009 11:45:02


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

javne prakse. Johann Baptist Picker postao je profesor javne prakse, The-odor Anton Rosenthal profesor austrijskog dr!avnog Ustava, a Heinrich Gottlob von Justi, jo" jedan istaknuti teoreti#ar kameralizma, profesor prakse komorskih, trgova#kih i rudarskih poslova (Osterloh, 1970: 21). Nakon prve reorganizacije be#koga Pravnoga fakulteta 1763. odlukom Marije Terezije u okviru Fakulteta s radom je zapo#ela i Katedra za poli-cijske i kameralne znanosti (Lehrstuhl für Polizei- und Kameralwissenschaft), koja $e postati modelom za ostale takve katedre u Monarhiji. Za razliku od akademije koja je desetak godina prije bila osnovana na Terezijanumu, taj je kolegij bio javan i dostupan svima. Kolegij je preuzeo Sonnenfels, koji $e za potrebe predavanja napisati i popularni ud!benik Grundsätze der Po-lizei-, Handlungs- und Finanzwissenschaften. Taj ud!benik i Sonnenfelsova predavanja bila su konkretizacija dru"tvenofilozofskih ideja kameralista, a prema Sonnenfelsovoj ideji nisu se bavili preispitivanjem prava i obveza vladara i njegovih podanika, nego je osnovni cilj bio dati smjernice »kako posti$i op$e dobro i pritom se koristiti postoje$im normama« (Osterloh, 1970: 38). Recepcija Sonnenfelsova te#aja u Austriji bila je iznimno dobra pa je Sonnenfels ubrzo osim svojih satova po#eo dr!ati i predavanja tri puta tjedno u popodnevnim satima. Od 1765. zadu!en je i za predavanja na Terezijanumu i na Savojskoj plemi$koj akademiji, a od sredine "ezdese-tih godina otvara se i cijeli niz takvih katedri "irom Monarhije, na kojima su predavali biv"i Sonnenfelsovi studenti (Osterloh, 1970: 123 i dalje).Iste godine kad je s radom zapo#ela Sonnenfelsova katedra na Be#kom sveu#ili"tu, studij politi#ko-kameralnih znanosti uveden je i u zemljama krune sv. Stjepana, i to kao zaseban studij na poluprivatnu inicijativu ta-da"njega ugarskog kancelara grofa Ferenca Esterházyja. U kolovozu 1763. Esterházy se molbom obratio kraljici radi osnutka takvoga studija, isti#u$i va!nost podu#avanja prakti#ne geometrije, mehanike, rudarstva, na#ela trgovine i poljoprivrede te prakti#nog ra#unovodstva potrebnog u dikaste-rijima i !upanijama, s mi"ljenjem da upravo te znanosti donose najve$u op$u korist zemlji. Prema njemu, materija koja se podu#avala u tada"njim "kolama nije mogla obrazovati slu!benike koji bi bili vi#ni popravku cesta, izgradnji kanala ili isu"ivanju mo#vara – tada sve aktualnijim pitanjima lokalne javne uprave, kao ni sve zahtjevnijem vo%enju ra#una ili poticanju pobolj"anja poljoprivrednih metoda. Predlo!iv"i detaljan plan studija koji bi dao upravo takvo obrazovanje i ud!benike po kojima bi se predavalo, Esterházy je za takvu ustanovu odlu#io ustupiti svoju zgradu u Szencu i zakladu od 20.000 forinti. Marija Terezija zatra!ila je od Ludwiga Zin-zendorfa mi"ljenje o tom prijedlogu, koji je u njemu prepoznao »pravo zadovoljstvo i na#in razmi"ljanja odan slu!bi Veli#anstvu te patriotsku

HJU-4-2009.indb 1027HJU-4-2009.indb 1027 22.12.2009 11:45:0222.12.2009 11:45:02




revnost za blagostanje i podizanje svoje nacije« te je preporu!io kraljici da Esterházyjev prijedlog svakako podr"i, osobito iz razloga #to se u Ugarskoj komori vrlo lo#e vodilo ra!unovodstvo.25

U Banskoj Hrvatskoj institucionalizirana briga za primijenjeno obrazova-nje javnih slu"benika mo"e se pratiti od 1769. kad je osnovan Politi!ko- -kameralni studij (Studium politico-camerale) u Vara"dinu, odlukom Marije Terezije »kako bi se pru"io dokaz maj!inske brige za napredak Kraljevi-na Dalmacije, Hrvatske i Slavonije«.26 Taj je studij zami#ljen kao kopija Sonnenfelsove katedre na be!kom Pravnom fakultetu pa je stoga i kao osnovni ud"benik predvi$en onaj Sonnenfelsov. Briga o studiju povjere-na je hrvatskome banu grofu Franji Nádasdyju i Hrvatskom kraljevskom vije%u. Za profesora studija je nakon konzultacije dvora sa Sonnenfelsom izabran Adalbert Bari%, tada#nji tajnik Stola sedmorice s diplomom dokto-ra Pravnoga fakulteta u Be!u i biv#i stipendist Sonnenfelsova te!aja (Kha-vanova, 2006b: 434 i dalje). Na natje!aj za profesora u Vara"dinu osim Bari%a se prijavio i Antun Wiesengruber, no Bari% je prema Sonnenfelso-vu prijedlogu izabran zbog poznavanja hrvatskog jezika, a time i lak#eg upoznavanja narodnih obi!aja.27 Studij je trajao ukupno oko dvije godine, a prema Sonnenfelsovu ud"beniku sastojao se od predavanja o upravnoj politici (Polizei), znanosti o trgovini i znanosti o financijama. Na kraju godine studenti su polagali ispite, a na kraju studija javno branili teze (po-sitiones ili assertiones) kojima su dokazivali svladano gradivo. Neki od stu-denata odlu!ivali su se te teze i objaviti: to su 1770. u!inili Ivan Nepomuk Bu"an i Josip Dra#kovi%, a 1774. Matija Kr!eli% i Ivan Smendrovi%.28

25 Esterházyjev prijedlog i Zinzendorfovo mi#ljenje v. u ÖStA-FKHA-FA, fasc. E5, fol. 9.–24. Za odluku Marije Terezije usp. MOL-MKK-A1, 260 ex 1763.

26 HDA-12, A77/1769. Izvornik i prijevod objavljeni u: Bayer, 1972: 281–282.27 Sonnenfelsovo mi#ljenje o izboru Bari%a v. u: MOL-MKK-A1, 362 ex 1769.28 Ivan Nepomuk Bu"an objavio je Positiones ex universa politia selectae (Zagreb, A.

Jandera, s.a.); Josip Dra#kovi% Positiones ex universa scientia politico-camerali excerptae (Za-greb, A. Jandera, s.a.), a Matija Kr!eli% i Ivan Smendrovi% zajedni!ki su objavili Scriptorum ex regno Sclavoniae a seculo XIV. usque ad XVII. inclusive collectio (Zagreb: Trattner, 1774.) Usp. i Herkov, 1985: 178–185.

HJU-4-2009.indb 1028HJU-4-2009.indb 1028 22.12.2009 11:45:0222.12.2009 11:45:02


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

4. Reforme pravnih fakulteta u Habsbur!koj Monarhiji

Spomenuta nastojanja be"koga dvora sredinom !ezdesetih godina 18. sto-lje#a da u obrazovni materijal Pravnoga fakulteta u Trnavi implementiraju »dobro sastavljene« postavke javnoga prava kojima bi se ugarskom plem-stvu objasnili »stvarni principi« promijenjenih vremena otkrivaju i nu$nost anga$mana dvora u utjecaju na sustav obrazovanja na pravnim fakulteti-ma u Monarhiji, to vi!e !to su pravni fakulteti bili vi!e usmjereni javnosti nego tada!nje plemi#ke akademije, a pru$ali su teoretsko znanje koje su pojedinci s namjerom slu$enja u civilnoj slu$bi obi"avali tek nadopunja-vati kolegijima politi"ko-kameralnih znanosti. Iako se proces utjecaja be"-koga dvora na pravne fakultete mo$e smatrati zavr!enim tek kona"nom reformom obrazovnoga sustava nakon ukidanja isusova"koga reda 1773., zna"ajni su potezi u tom smjeru povu"eni i prije te godine.

I u ovom je slu"aju osnovni poticaj promjenama dolazio iz njema"kih protestantskih zemalja, gdje je kontrola vladara nad pravnim fakultetima zapo"ela ve# u 17. stolje#u, kad su se intervencijom na protestantskim sve-u"ili!tima u Jeni, Altdorfu, Giesenu i Marburgu, a poslije i u Göttingenu, po"eli uvoditi kolegiji javnoga prava. No, na katoli"kim se sveu"ili!tima o reformama pravnih fakulteta mo$e govoriti tek od 1746., kad je u Mainzu pod utjecajem prakse u Göttingenu osnovana katedra za dr$avno pravo (Stolleis, 1990: 268 i dalje). U Be"u se prve $elje za osnutkom takve ka-tedre javljaju 1725., no pravni #e fakulteti biti reformirani tek u vrijeme Marije Terezije.

Sveobuhvatna reforma op#eg obrazovnog sustava Monarhije zapo"ela je upravo s visokim !kolstvom, o"ito zbog potrebe za obrazovanim javnim slu$benicima, i to na Sveu"ili!tu u Be"u. Ve# 1749. osobni lije"nik Marije Terezije Gerhard van Swieten proveo je probnu reformu na be"kom Me-dicinskom fakultetu po uzoru na fakultet u Leidenu. Ure%enjem po kojem je vladar imenovao i pla#ao profesore te potvr%ivao dekana, ali i imenovao svojega zastupnika koji je nadzirao rad Fakulteta, dr$ava je dobila utjecaj na Fakultetu, a utjecaj crkvenih struktura znatno je smanjen (Klingenste-in, 1976: 131; Gleisinger, 1974: 12–14). Reformu Medicinskog fakulteta slijedile su reforme i ostalih fakulteta Sveu"ili!ta. &to se Pravnoga fakul-teta ti"e, sugestijama tada poznatih pravnih teoreti"ara, koje je Marija Terezija pozvala u Be" radi profesure na Terezijanumu, Karla Antona von Martinija iz Italije te Paula Josepha Rieggera i Christiana Augusta Becka iz Njema"ke, na Pravnom je fakultetu preuzeta praksa sa Sveu"ili!ta u

HJU-4-2009.indb 1029HJU-4-2009.indb 1029 22.12.2009 11:45:0222.12.2009 11:45:02




Göttingenu (Hallisch-göttingensche Modell) i osnovani su kolegiji nu!ni za nov razvoj dr!avne uprave: kolegiji javnoga prava, dr!avnoga prava, prirod-noga prava, povijesti Svetoga Rimskoga Carstva i statistike (Staatenkunde) (Hammerstein, 1985: 803), a ubrzo je, kako je ve" spomenuto, u pravni studij implementirano i podu#avanje politi#ko-kameralnih znanosti pod Sonnenfelsovom profesurom. Godine 1752. izdan je i novi »$kolski red« koji je smanjio utjecaj isusova#koga reda te prvi put postavio politi#ko-po-vijesne kolegije u prvi plan (Osterloh, 1970: 21). Dakle, osnovna zada"a studija prava na Be#kom sveu#ili$tu nakon te reforme postaje podu#avati pravne tradicije usporedbom povijesti i dogmatike pozitivnoga prava s pri-rodnim pravom te usaditi budu"im pravnicima, a time i mnogim javnim slu!benicima, nove predod!be prava u skladu s tada na dvoru prihva"e-nom koncepcijom. U podu#avanju o op"em dr!avnom pravu u sredi$te se postavlja Majestätsrecht, #ime se budu"i pravnik trebao upoznati s ko-ristima moderne dr!avne mo"i te s neovisnosti i nepovredivosti vladareva suvereniteta (Osterloh, 1970: 22). O va!nosti te reforme svjedo#i i suvre-menik Baltazar Adam Kr#eli" u svojim Annuama, koji je, hvale"i uspjehe dvora u marginalizaciji isusovaca na Be#kome sveu#ili$tu, ure%enje uprave Sveu#ili$ta te postavljanje »najvrsnijih europskih stru#njaka« za profesore, zaklju#io da »ako je igdje u Europi ure%en znanstveni rad, onda je to na Be#kom sveu#ili$tu« (Kr#eli", 1952 B: 394–395).No, prije nego $to su se regulacije na Be#kom sveu#ili$tu mogle primi-jeniti i na ostalim sveu#ili$tima u Monarhiji, bilo je potrebno postaviti institucionalnu osnovu obrazovnoj politici te osmisliti kako uspostaviti potpunu kontrolu nad radom sveu#ili$ta. Na molbu be#koga nadbiskupa Christopha Migazzija, ina#e jednoga od pripadnika struje reformskoga katolicizma, 1760. osamostaljeno je Dvorsko $kolsko povjerenstvo (Stu-dienhofcommission) sa zadatkom osmi$ljavanja »unutarnjeg pobolj$anja« drugih sveu#ili$ta u Monarhiji, koje je postalo sredi$nja institucija za op"u obrazovnu politiku Monarhije te iniciralo postavljanje direktora na svim sveu#ili$tima kao »produ!ene ruke« dvora i sredstva kontrole rada visoko$kolskih ustanova pod okriljem crkvenih institucija (Walter, 1938: 356–357; Klingenstein, 1976: 145). Kontrola dvora nad radom i kvalite-tom Pravnoga fakulteta poja#ana je novim propisom iz 1765., tada ipak va!e"im samo na Be#kom sveu#ili$tu.29 Osnovni cilj propisa o Pravnom fakultetu bio je ne samo kontrolirati materiju koja "e se podu#avati nego i osigurati da svi koji zavr$e Fakultet zaista i budu sposobni za javnu slu!bu.

29 K. k. Theresianisches Gesetzbuch, sv. IV., 1761–1765: no. 815, str. 510–512.

HJU-4-2009.indb 1030HJU-4-2009.indb 1030 22.12.2009 11:45:0222.12.2009 11:45:02


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

Pritom je te!i"te rada postavljeno na direktora Fakulteta, koji je u svojoj djelatnosti bio odgovoran institucionalnim strukturama Monarhije, i po-stavljeni su jasni kriteriji uspje"noga studiranja. Uvo#enjem novih kolegija i postavljanjem direktora Fakulteta kao dr!avnoga slu!benika Marija Te-rezija u potpunosti je preuzela kontrolu nad Pravnim fakultetom u Be$u i potisnula utjecaj isusova$koga reda mnogo prije ukinu%a reda. Sli$ne tendencije ubrzo nakon toga mogu se pratiti i na ostalim sveu$ili"tima u Monarhiji, od kojih su za Hrvatsku, zbog logi$ne orijentacije hrvatskih plemi%a, svakako najinteresantnije tendencije pri ure#enju pravnoga obra-zovanja u Ugarskoj, gdje je tako#er kao rezultat osobite zainteresiranosti dvora za kontrolirano podu$avanje budu%ih javnih slu!benika ugarskom pravu uslijedila reforma Pravnoga fakulteta u Trnavi. Pravno obrazovanje za javne slu!benike moglo se u Ugarskoj, osim na Sveu$ili"tu u Trnavi, dobiti i na dvije institucije koje su pokrenute pri-vatnom inicijativom: na Pravnoj akademiji u Egeru i na Pravnoj "koli u Pe"ti. Na Trnavskom fakultetu moglo se osim tradicionalnog rimskog i kanonskog prava u 18. stolje%u slu"ati i ugarsko pravo, no taj je studij po-ha#alo vrlo malo studenata: godine 1761. kolegij ugarskog prava slu"ao je samo jedan student, 1768. devet, a 1769. ponovo samo jedan, tako da je ukupno tek 16 do 25 studenata zavr"ilo taj kolegij (Degré, 1968: 91–92). Pravna akademija u Egeru (Institutum Foglarianum) osnovana je 1740. iz fonda egerskog kanonika Foglára i djelovala je pod kontrolom egerskog biskupa. Prvenstveno je bila namijenjena obrazovanju katoli$kih pravnika, no ubrzo su je po$eli poha#ati i svjetovni studenti jer je tako#er nudila predavanja ugarskog prava. Pravnu "kolu u Pe"ti osnovao je 1756. Lucas Paul Perhold iz Kranjske, profesor prava u Liechtensteinovoj akademiji u Be$u, i imala je 30 do 40 polaznika, no te!i"te je ipak stavljala na rimsko pravo (Fallenbüchl, 1984: 218–219). Ugarsko pravo uglavnom se podu$a-valo na temelju Corpus Juris i Tripartituma, a 1745. profesor u Egeru István Huszty objavio je i ud!benik ugarskog prava Iurisprudentia practica seu commentarius novus in Ius Hungaricum, po kojem se od tada podu$avalo na svim pravnim studijima u Ugarskoj (Fallenbüchl, 1984: 218–219).30

No, ni Pravni fakultet u Trnavi, a ni pravne "kole u Egeru i Pe"ti nisu nai"le na potporu dvora. S intenzivnijim raspravama na dvoru o potrebama izra-de ud!benika ugarskog prava i uvo#enja javnog prava u pravno obrazova-nje u Ugarskoj, kojim bi se »rasvijetlila prava vladara« kao i u njema$kim

30 O Husztyjevom djelu v. Csizmadia, 1968: 83 i dalje.

HJU-4-2009.indb 1031HJU-4-2009.indb 1031 22.12.2009 11:45:0222.12.2009 11:45:02




zemljama,31 zapo!et "e i prvi potezi dvora na reformi Pravnoga fakulteta u Trnavi. Glavni inicijator reforme bio je Krsto Niczky, tada veliki #upan Viroviti!ke #upanije i prisjednik Stola sedmorice, koji je, potaknut pri-mjerom uspje$ne reforme Be!koga sveu!ili$ta, 1769. predlo#io potpunu reformu ugarskih gimnazija kao pripreme za visoko$kolsko obrazovanje te osnutak Sveu!ili$ta u Budimu po uzoru na ono u Be!u.32 Cijelu reformu Niczky je postavio na dva principa: cultura animi, ili »obrazovanje "udi prema dr#avnim interesima«, te cultura ingenii, ili stru!no $kolovanje u ko-risnim znanostima, koje bi, za razliku od isusova!kog $kolovanja temelje-nog na u!enju latinskog te vrlo malo povijesti i geografije, bilo temeljeno na #ivim jezicima, osobito engleskom, francuskom i njema!kom, te zna-nostima »koje osim ostaloga mogu koristiti i javnom dobru«. Zanimljivo je da je Nicky pritom isticao imperativ dr#avne kontrole nad cjelokupnim $kolstvom u Ugarskoj, jer je ono u uskoj vezi s op"om upravom dr#ave: prema njemu, mlade# nije trebalo podu!avati samo obvezama vjernoga podanika prema vladaru, nego i osposobiti za razne polo#aje u upravi i promicanje javnoga dobra te podu!iti na!inu razmi$ljanja koji odgovara »op"im mjerama opreznosti« i znanostima korisnim za dr#avu. Rezultat Niczkyjevih nastojanja, ali i prije spomenutih stajali$ta be!koga dvora, bila je norma donesena 1770., kojom je u Trnavi i prije ukidanja isusova!koga reda provedena reforma Pravnoga fakulteta po uzoru na Be!ko sveu!ili$te. Za profesore su postavljeni u!enici Martinija i Rieg-gera, uvedeno je javno pravo, statistika, reformirano je kanonsko pravo, a odre%eno je i da oni koji zavr$e taj studij imaju prednost u dobivanju javne slu#be (Kosáry, 1987: 123–124; Vajcik, 1968: 281–282), !ime su svakako marginalizirani konkurenti u podu!avanju ugarskoga prava. No, za zemlje krune sv. Stjepana kona!no je ure%enje na tom polju doneseno 1777., kad je nakon ukidanja isusova!koga reda 1773. i preuzimanja cje-lokupnog obrazovnog sustava od strane dr#ave donesen Ratio educationis, prvi upravno-pravni dokument o razvoju i regulaciji obrazovnog sustava u Ugarskoj.33 Tim je propisom vrhovna uprava cjelokupnog obrazovanja u

31 ÖStA-HHStA-KA, Staatratsakten 1762:614. Obj. u Ember, 1959: 337.32 Niczky je plan reforme predstavio u prijedlozima Allergehorsamste Meynung, wie die

Gymnasien in den Königreich Ungarn zum grossen Vortheil und Nuzen des Staats könnten einge-richtet werden i Planum Universitatis Regiae in der königlichen Freystadt Ofen. Oba prijedloga nalaze se u: MOL-MKK-A1, 439ex1769., a u izvornom su obliku objavljena u: Fináczy, 1899: 388 i dalje.

33 Ratio educationis, punim nazivom Ratio educationis totiusque rei litterariae per regnum Hungariae et provincias eidem adnexas, pripremio je József Ürményi, savjetnik Kancelarije, prema instrukcijama Marije Terezije. S njim su radili i matemati!ar Daniel Tersztyányzky

HJU-4-2009.indb 1032HJU-4-2009.indb 1032 22.12.2009 11:45:0222.12.2009 11:45:02


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

zemljama krune sv. Stjepana, kako onog osnovnog, tako i visoko!kolskog, pridr"ana kralju i njegovom lokalnom aparatu izvr!ne vlasti. #to se pravnih studija ti$e, Trnavsko je sveu$ili!te u potpunosti postavljeno pod dr"avnu kontrolu, preseljeno u Budim, a ud"benici po kojima se predavalo to$no su propisani. Plan dvora da izradi ud"benik ugarskoga prava kojim bi se “bolje objasnili ugarski zakoni” ipak nije proveden bez obzira na brojne diskusije. Po tom je pitanju Ratio educationis naglasio nedostatak ud"beni-ka, !to pokazuje da dvor nije preferirao Husztyjevo djelo, ali i odredio da se ne pi!u nikakvi ud"benici, o$ito s namjerom da se takav ud"benik ipak izradi uz kontrolu dvora (Csizmadia, 1968: 82).U visoko!kolskoj povijesti Banske Hrvatske Ratio educationis donio je vrlo va"nu regulaciju – njime je, osim sustava osnovnoga !kolstva, Kraljevska akademija znanosti u Zagrebu uvr!tena u sustav jednakih kraljevskih insti-tuta u Ugarskoj.34 Ujedno je Hrvatsko kraljevsko vije%e preuzelo kontrolu nad obrazovanjem, unutar kojega je osnovano #kolsko povjerenstvo. Cije-la je Ugarska podijeljena na !kolska okru"ja, od kojih je za prostor Banske Hrvatske osnovano Zagreba$ko okru"je na $elu s vrhovnim ravnateljem odgovornim politi$koj upravi, tada Nikolom #krlcem Lomni$kim. Na Za-greba$koj akademiji osnovan je i Pravni fakultet, usporedo s Teolo!kim i Filozofskim, koji je od tada pru"ao slu!anje sljede%ih kolegija: na prvoj go-dini predavalo se prema Martinijevu ud"beniku »javno pravo i ono na !to se to odnosi«, !to je obuhva%alo op%e javno pravo (jus publicum universa-le), me&unarodno pravo (jus gentium) te dr"avno i crkveno pravo Ugarske (jus publicum Hungariae tam politicum quam ecclesiasticum). Druga godina posve%ena je »domovinskom pravu zajedno s prihva%enim obi$ajnim pra-vom«. Kako je ve% re$eno, ud"benik za domovinsko pravo nije postojao, no dok dvor ne izradi ud"benik i skripta, Ratio educationis je preporu$io da se unutar domovinskog prava u$i povijest ugarskog prava kao nu"nog preduvjeta ispravnog shva%anja pozitivnog domovinskog prava te povijest ugarskog krivi$nog prava prema terezijanskom zakoniku iz 1768. (Bayer, 1996: 275 i dalje). Uz te kolegije uvedeni su i kolegiji povijesti europskih zemalja, op%a povijest i kolegij javnih novosti, a u novi program Pravno-ga fakulteta uvr!ten je i dotada!nji Studij politi$ko-kameralnih znanosti, 1773. preseljen u Zagreb, i to kao zasebna katedra pod nazivom Politi-ca commercium et rei aerariae scientia. Kao predava$ namje!ten je Bari%

te profesor Pál Makó. Kosáry, 1987: 95. O sadr"aju Ratio educationis v. Cuvaj, 1907: 380–383.

34 O osnutku Akademije v. MOL-MKK-A39, 5209 ex 1776. te Dobroni%, 2004.

HJU-4-2009.indb 1033HJU-4-2009.indb 1033 22.12.2009 11:45:0222.12.2009 11:45:02




izvan javnog natje!aja, no on ubrzo odlazi na Pravni fakultet Akademije u Györu, a katedru preuzima Franjo Lehnau (Pavi", 2003: 182–183).

5. Ostali specijalisti!ki studiji za javnu upravu

Spomenuti Esterházyjev prijedlog za osnutak studija politi!ko-kameralnih znanosti u Szencu, koji je osim na podu!avanju upravnih tehnika svoj pro-gram temeljio i na podu!avanju geometrije, mehanike, rudarstva, principa trgovine i poljoprivrede, upu"uje i na sve ve"u potrebu dr#avne uprave za specijalnim znanjima javnih slu#benika. Sve ve"i zahtjevi za popravci-ma i izgradnjom cesta, !i$"enjem rijeka, izgradnjom kanala i isu$ivanjem mo!vara radi dobivanja novih terena za poljoprivredu tra#ili su specifi!na in#enjerska znanja. S formiranjem dr#avnog $kolstva u!itelji i profesori postaju dio javne slu#be te znatno raste njihov broj, a tada$nja briga za javno zdravstvo i izgradnja sustava zdravstvene njege35 nu#no je iziskivala i znanje $kolovanih lije!nika. Ti su stru!njaci tijekom 18. stolje"a posta-li dio javne uprave, a dr#ava, koja je preuzela organizaciju njihova rada, zapo$ljavala ih, pla"ala i kontrolirala njihov rad, nu#no je morala stvoriti i preduvjete njihova obrazovanja.Tijekom razvoja uprave potreba za specifi!nim in#enjerskim znanjima prva je do$la do izra#aja – razni arhitekti, kartografi, geodeti i hidrauli!ari jo$ su tijekom 15. i 16. stolje"a zbog napretka u vojnoj tehnologiji postali sastavni dio vojne organizacije, no s razvojem gospodarske aktivnosti dr-#ave prakti!na znanja tih in#enjera ubrzo postaju nu#na i za civilne svr-he. Inicijalno se civilna uprava u zadacima konstrukcije kanala, cesta ili mostova ili izradi kartografskog materijala oslanjala na privatne pothvate $kolovanih stru!njaka ili je »posu%ivala« stru!njake iz vojne organizaci-je, no ubrzo se, s rastu"im intenzitetom poslova upravnih institucija na izgradnji tranzitne mre#e i izradi karata, javljaju i stalni stru!njaci kao dio upravne organizacije. U Hrvatskoj se ve" 1746. javlja »zemaljski ar-hitekt« Grienshaisen, kojemu je Hrvatski sabor odredio redovitu pla"u,36 a 1770. po odredbi Marije Terezije pri svakoj se #upaniji morao zaposliti jedan geometar.37 Ubrzo pri zaposlenom kadru svake #upanije nalazimo

35 O javnom zdravstvu u 18. stolje"u v. Horbec, 2009: 121–126.36 Hrvatski sabor, Zagreb, 15. o#ujka 1746., !l. 22. ZHS V: 151.37 HDA-12., serija 12.1, knj. VIII/4., str. 54.

HJU-4-2009.indb 1034HJU-4-2009.indb 1034 22.12.2009 11:45:0222.12.2009 11:45:02


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

i inspektore p!elarstva, svilarstva, cesta i "uma,38 a ista se tendencija pri-mje#uje i na razini povjerenstava pojedinih institucija izvr"ne vlasti. Od 17. stolje#a nadalje mo$e se pratiti i redovno zapo"ljavanje kraljevinskih lije!nika i kirurga, koji su za svoje usluge bili pla#ani iz javnoga prora!una (Horbec, 2009: 272 i dalje), sve dok 1770. s propisom Normativum sanita-tis nije u potpunosti regulirana djelatnost lije!nika u javnoj slu$bi, jednako kao i potreba njihova stru!noga obrazovanja.39 Intenziviranjem dr$avne brige za "kolstvo, a osobito ukidanjem isusova!kog reda i stvaranjem dr-$avnog "kolstva, status, uloga i obveze u!itelja i profesora znatno #e se promijeniti. Uz utilitaristi!ki pristup "kolstvu javlja se i ciljani racionali-zam u njihovu ustroju, a dr$ava po!inje normirati i na!in izbora u!itelja i profesora, na!in predavanja, ud$benike i satnice. Kroz taj proces i u!itelji i profesori postaju dr$avni slu$benici s to!no definiranim obvezama i pla-#om, !ime ulaze u hijerarhijski sustav dr$avne kontrole "kolstva (Grimm, 1987: 101–102).Usporedo s javljanjem nu$nosti anga$mana specijaliziranih javnih slu$be-nika u dr$avnoj slu$bi javljaju se i pobolj"ane mogu#nosti njihova obrazo-vanja. S obzirom na to da je cijela reforma visokoga "kolstva u Monarhiji zapo!ela van Swietenovom reformom Medicinskoga fakulteta u Be!u, ta se reforma mo$e uzeti i kao po!etak sustavne brige za obrazovanje cjelo-kupnog zdravstvenog osoblja u Monarhiji, a Medicinski fakultet u Be!u postat #e centar obrazovanja lije!nika za cijelu srednju Europu (Lesky, 1959: 29–30; Gleisinger, 1974: 13–14). Odredbama godine 1749. i 1755. Medicinski fakultet u Be!u i slu$beno je postavljen za vrhovnu institu-ciju koja je kontrolirala stru!nost svih lije!nika u Monarhiji. Prema tim odredbama, lije!nici koji su $eljeli pokrenuti praksu bilo gdje u Monarhiji morali su zavr"iti Medicinski fakultet u Be!u, a oni koji su zavr"ili fakultet na drugim sveu!ili"tima u Monarhiji praksu su mogli obavljati samo u po-krajini gdje se sveu!ili"te nalazilo. Tako%er, svi apotekari, kirurzi, primalje i kupali"ni lije!nici morali su polo$iti ispit kako bi mogli zapo!eti praksu.40 Regulacija je provedena i pri obrazovanju u!itelja: prema Ratio educationis u sjedi"tu svakoga "kolskog povjerenstva osnovana je normalka (Normals-chule) u kojima su se obrazovali budu#i u!itelji.

38 Usp. npr. popis $upanijskih pla#a u: MOL-MKK-A39, 5376 ex 1770.39 Puni naziv: Generale Normativum in Re Sanitatis. Normativ u cjelini u ma%arskom

prijevodu v. u: Balázs, 2004: 37 i dalje. O sadr$aju Normativa usp. i Lesky, 1959: 58 i dalje.40 K. k. Theresianisches Gesetzbuch, sv. I., 1740–1751: no. 66, str. 107; sv. III.: no.

389, str. 175.

HJU-4-2009.indb 1035HJU-4-2009.indb 1035 22.12.2009 11:45:0222.12.2009 11:45:02




Ujedno se primje!uje i pove!ana aktivnost dr"ave na osnutku usko speci-jaliziranih visokih #kola za obrazovanje kadra potrebnog za provo$enje pr-venstveno ekonomskih dr"avnih interesa. U Austriji su se tijekom cijelog 18. stolje!a takvi slu"benici regrutirali iz in"enjerske #kole osnovane 1717. kao dio vojne organizacije ili se stru%nost pokrivala uvo$enjem tehni%kih kolegija u javno #kolstvo. Osnovane su i specijalisti%ke #kole za orijenta-listiku (1753.), veterinu (1767.) i za trgovinu (1770.), sve dok Josip II. 1782. nije osnovao i In"enjerski institut koji je dr"ao trogodi#nje te%ajeve (Frijhof, 1996: 65; Kosáry, 1987: 123). U Ugarskoj je, suprotno tome, ve! 1735. osnovana rudarska #kola u Selmecbányu (danas Banska &tiavnica u Slova%koj), koja je 1770. postala rudarskom i metalur#kom akademijom (Selmecbányai Bányászati Akadémia) (Kosáry, 1987: 119–120). Geodeti i kartografi potrebni za upravu, koji su se od 1770-ih zahtijevali u svim "upanijskim upravama, uglavnom su se #kolovali na kameralnom studi-ju u Szencu, gdje se nudilo pro#ireno znanje iz matematike, geometrije, kartografije, geodezije i arhitekture te geologije i in"enjerstva potrebnog za isu#ivanje mo%vara i izgradnju kanala, cesta i mostova, #to klasi%an So-nennfelsov te%aj na drugim institucijama nije pru"ao. Ti su studenti po-sao nalazili u Komori, u Namjesni%kom vije!u ili u "upanijama (Hrenkó, 1985: 10–12). Tako$er, kad je Trnavsko sveu%ili#te preseljeno u Budim 1777., umno"io se i broj studija – dok je 1769. imalo samo %etiri klasi%na studija, do 1784. taj se broj popeo na 14. Novi odjeli uklju%ivali su i astro-nomiju, estetiku, agronomiju, ali i odjel »primijenjene vi#e matematike« na kojem se u%ilo kartiranje, hidrologija i arhitektura (Kosáry, 1987: 122). U Rijeci je 1777. osnovana i nauti%ka #kola, koja je na molbu grada prese-ljena iz Trsta, a bila je opskrbljena ud"benicima iz Be%a i pla!ana iz javnog #kolskog fonda.41 Svijest o potrebi stru%noga obrazovanja javlja se tije-kom tih intervencija i me$u hrvatskim plemstvom. Tako je 1774., nakon ukidanja isusova%kog reda i reorganizacije gimnazija, pod"upan Po"e#ke "upanije Ivan &pi#i! predlo"io Hrvatskom kraljevskom vije!u uvo$enje kolegija civilne i vojne arhitekture te matemati%kih znanosti na Po"e#ku gimnaziju.42

41 Ra%ki, 1927A: 27. Usp. i HDA-12., serija 12.1, knj. VIII/12., sjednica od 13. srpnja 1778.

42 HDA-12, D 186/1774.

HJU-4-2009.indb 1036HJU-4-2009.indb 1036 22.12.2009 11:45:0222.12.2009 11:45:02


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

6. Recepcija novih mogu!nosti obrazovanja i politika prijma javnih slu"benika

Nakon otvaranja novih mogu!nosti #kolovanja i postupnim preuzimanjem obrazovanja javnih slu"benika od strane dr"ave, u Monarhiji se primje!u-je i sve intenzivnija regulacija kriterija prijma slu"benika u javnu slu"bu temeljena na stru$nim kvalifikacijama kandidata. Uz razne plemi!ke aka-demije, te$ajeve politi$ko-kameralnih znanosti i reformirane studije prava do kraja vladavine Marije Terezije stvorena je jasna hijerarhija privilegira-nih #kola, kojih su studenti bili promovirani u javnu upravu ili vojsku (Kha-vanova, 2006a: 114). Prve su regulacije uvedene u komorskim slu"bama, gdje je vladar imao najvi#e utjecaja. Komorski slu"benici velikom ve!inom nisu imali visoke #kole – ve!ina je zavr#avala tek nekoliko razreda filozofi-je, no u vrijeme Marije Terezije po$ela su se tra"iti specifi$na znanja in"e-njera, hidrauli$ara, geodeta i sli$nih te su se ubrzo u Komori zapo#ljavali stru$njaci s potrebnim kvalifikacijama (Fallenbüchl, 1996: 90; Hrenkó, 1985: 10–12). Ubrzo nakon osnutka Sonnenfelsova te$aja diploma tog te$aja javlja se i kao glavni kriterij izbora u slu"bu. Ve! sljede!e godine Marija Terezija uz obavijest da je studij otvoren za sve ohrabruje mladi!e da ga i upisuju, s naznakom da !e oni koji poka"u dobar napredak u tim studijima imati prednost pri dobivanju carsko-kraljevske slu"be.43 Mnogi u$enici be$kih #kola, kao i gardisti Ugarske garde poticani su da poha%aju taj te$aj, a certifikat o zavr#enom te$aju dvor je od tada smatrao i svo-jevrsnim znakom »profesionalne sposobnosti« (Khavanova, 2006a: 107). Godine 1766. obrazovanje je bilo i zakonski ustanovljeno kao kvalifikacija za sve javne slu"be. U srpnju te godine Marija Terezija je odredila da pri svim kraljevskim politi$kim, komorskim, financijskim i trgova$kim insti-tucijama imaju prednost kandidati sa svjedod"bama o zavr#enom studiju prirodnog, me%unarodnog i dr"avnog prava kao temelja upravne znanosti te politi$ko-kameralnih znanosti. Usto je odre%eno da i svaki u$itelj mora dostaviti dvoru nepristran popis studenata koji su se isticali.44 Godine 1770. politi$ko-kameralni studij postavljen je kao uvjet za prijam u poli-ti$ku instituciju, bez obzira na to je li ona vladareva ili gradska,45 a 1774. odre%en je i obvezan studij prava i titula doktora prava za sve slu"benike na sudovima (Heindl, 1991: 99–100).

43 K. k. Theresianisches Gesetzbuch, sv. IV., 1761–1765: no. 725, str. 254–255.44 K. k. Theresianisches Gesetzbuch, sv. V., 1766–1769: no. 838, str. 71–72.45 K. k. Theresianisches Gesetzbuch, sv. VI., 1770–1773: no. 1252, str. 303.

HJU-4-2009.indb 1037HJU-4-2009.indb 1037 22.12.2009 11:45:0222.12.2009 11:45:02




S takvim regulacijama neminovno se mijenjala i svijest plemstva o potre-bi !kolovanja kao ulaganja u kasniju karijeru u javnoj upravi. Znatan je utjecaj na to imao i rast upravnoga aparata pod kontrolom kralja, jer ni"e plemstvo prestaje biti orijentirano na pokroviteljstvo magnata i privatnu slu"bu pri utjecajnijim obiteljima. Kr#eli$evi zapisi u Annuama pokazuju da je mlade" bila vrlo zainteresirana za reformirane fakultete pa se spo-minje mno!tvo slu!a#a be#koga Pravnog fakulteta 1760-ih (Kr#eli$, 1952: 394); #ak je i Sonnenfels opetovano morao upozoravati Mariju Tereziju da treba ograni#iti broj mladi$a na studijima (Osterloh, 1970: 242). U Ugarskoj su do reorganizacije Trnavskoga sveu#ili!ta novi zavodi imali promjenjiv uspjeh. Terezijanum u Vácu, osnovan na inicijativu be#koga nadbiskupa Migazzija, prvenstveno je primao sinove slu"benika Komore i sinove #asnika, no nije postao rasadi!te elite jer je uvijek ostajao kao re-zerva i financijski povoljnija solucija za siroma!nije plemstvo (Khavanova, 2006a: 108, 109-110; Fallenbüchl, 1983: 34). I politi#ko-kameralni studij u Szencu prvotno je bio orijentiran prema siroma!nijim slojevima plem-stva pa se i nazivao »plemi$kim konviktom«, no ubrzo je Marija Terezija po#ela na studij pu!tati i sinove #asnika neplemi$a. Studij je ipak imao velikih financijskih problema, a 1776. preba#en je zbog po"ara u Tatu, drugi Esterházyjev posjed, no zbog niskog akademskog profila studena-ta, koji nisu mogli usvojiti specijalisti#ke discipline na njema#kom, i lo!ih financija zatvoren je 1780. (Khavanova, 2006a: 108–109). No, Rudarska i metalur!ka akademija u Selmecbányu uspjela se nametnuti kao vode$a ustanova za stru#ne, pravne i upravne slu"benike u rudarstvu i metalurgiji cijele Monarhije. Izme%u 1770. i 1850. poha%alo ju je gotovo 4.000 stude-nata, a od toga 46% stranaca, !to dovoljno govori i o njezinu regionalnom zna#aju. Studenti koji su zavr!ili tu akademiju uglavnom su se zapo!ljavali u Ugarskoj komori, a standardi su bili toliko visoki da je 1794. ta akade-mija postavljena i kao primjer u Francuskoj pri osnutku poznate École polytechnique (Kosáry, 1987: 119–120).Nove mogu$nosti izobrazbe koje su se pru"ile tijekom 18. stolje$a prepo-znalo je i hrvatsko plemstvo. U tome su osobito prednja#ili velika!i, koji su s jedne strane imali i financijsku podlogu za kvalitetno obrazovanje, a s druge je strane !kolovanje na novootvorenim plemi$kim akademijama postalo i uvjet dru!tvenog i politi#kog statusa u Monarhiji. Stoga se od 1760-ih sve vi!e hrvatskih velika!a javljaju kao studenti na plemi$kim aka-demijama. Od 1764. do 1766. Terezijanum poha%a Ladislav Erdödy, koji ubrzo nakon zavr!etka studija dobiva i polo"aj savjetnika u Hrvatskom kraljevskom vije$u (Bognár Kissné, 2004: 339). I hrvatski je ban Franjo Nádasdy poslao svojeg posinka Franju Dra!kovi$a prvo na studij filozo-

HJU-4-2009.indb 1038HJU-4-2009.indb 1038 22.12.2009 11:45:0222.12.2009 11:45:02


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

fije u Bolognu, a potom 1765. i na Terezijanum i s osobitom je pa!njom pratio tijek njegova "kolovanja.46 Predsjednik Sudbenoga stola Baltazar Magdaleni# svoga je sina Ignjata poslao u Emanuelovu akademiju u Be$ (Kr$eli#, 1952: 397, 498). Grof Petar Troilo Sermage poslao je svoga sina Petra Ivana tako%er u Terezijanum, no ubrzo #e ga ipak povjeriti Kr$eli#u na privatne satove filozofije – prema Kr$eli#u, napredne teze koje mu je sastavio odobrio je i Martini, a javna obrana tih teza izazvala je interes i u Be$u (Kr$eli#, 1952: 417–419). Petar Ivan Sermage svojeg #e pak sina Karla "kolovati kod ku#nog u$itelja, zatim tako%er poslati u Terezijanum na pravne studije, da bi ga nakon toga uputio u Selmecbány na rudarsku akademiju (Sikiri# Assouline, 2006: 42–43).Interes dobrostoje#eg plemstva za kvalitetno "kolovanje vidi se i po indi-vidualizaciji obrazovnog procesa. Osim standardnih kolegija sve se $e"#e ula!e i u privatne satove sa svrhom da se dobiju specijalizirana znanja, osobito u zemaljskom pravu. Tako je Franjo Nádasdy bio osobito zain-teresiran da mladi Dra"kovi# slu"a jus patrium pa mu je na"ao privatnog u$itelja koji #e ga podu$avati godinu dana, a Dra"kovi#u je nalo!io da mu javlja svoj napredak.47 Kako bi bio siguran u kvalitetu u$itelja, detaljno se raspitivao o njima, "to saznajemo iz jednog pisma agenta Ugarske kance-larije Antala Pruszkaya kojim je Pruszkay izvijestio Nádasdyja da u$itelj ugarskog prava kojeg je anga!irao slovi kao stru$njak, ali on je procijenio da je »homo pure teoreticus« jer je po$eo podu$avati odmah nakon diplo-me na Trnavskom sveu$ili"tu bez stjecanja prakti$nog znanja u upravi ili sudstvu (Khavanova, 2006a: 104–105).No, ni!e plemstvo svakako nije bilo u mogu#nosti priu"titi si takvo "kolo-vanje i tek su rijetki shva#ali "kolovanje kao ulaganje u kasniju egzistenci-ju. Kao iznimke mogu se spomenuti bra#a Nikola i Petar &krlec. Nikola &krlec zavr"io je humanisti$ko obrazovanje u Köszegu, retoriku u Pe"ti, logiku i fiziku u Be$u, a pravo u Bologni i u Egeru. Njegov brat Petar pri-vatno je u$io pravo u Be$u, a potom i kod Kr$eli#a, a obojica su primali privatne satove prava tijekom svojeg boravka u Be$u.48 Baltazar Bu"i#, ka-sniji kraljevinski protonotar, zavr"io je ugarsko pravo u Trnavi, Nikola Je-la$i# pravni studij u Egeru, a Ljudevit Mari# pravo u Trnavi i Egeru.49 Ov-dje valja spomenuti i Aleksandra Szécséna, kojega je stric Matija Szécsén,

46 Izvje"#a Josipa Dra"kovi#a sa "kolovanja v. u: MOL – P 507, kut. 30, no. 245.47 MOL – P 507, kut. 30, no. 245, fol. 68.48 O "kolovanju bra#e &krlec v. Shek Brnardi#, 2001. 49 MOL-MKK-A39, 2147 ex 1770.

HJU-4-2009.indb 1039HJU-4-2009.indb 1039 22.12.2009 11:45:0322.12.2009 11:45:03




vojnik u li!koj pukovniji, kao neplemi"a poslao na studij u Be! na u!enje prava radi garancije njegove kasnije egzistencije u javnoj slu#bi.50 No, ta-kvi su primjeri, s obzirom na broj javnih slu#benika, u Banskoj Hrvatskoj sve do 1770-ih ipak rijetki. Za slu#bu se do tada ipak tra#ilo uglavnom tek minimalno gimnazijsko obrazovanje, ne$to latinskoga i lijep rukopis. U upravi je svakako najvi$e vrijedilo iskustvo, a manje su se vrednovala ap-straktna teoretska znanja koja su se mogla dobiti na sveu!ili$tu. Na dvoru je op"enito vladalo mi$ljenje da u Hrvatskoj nema mnogo obrazovanih osoba koje bi mogle kvalitetno obavljati javnu slu#bu.51

Ve"ina ni#eg plemstva koja je aspirirala na javnu slu#bu u #upanijama ipak je te$ko slala svoje sinove na studij u inozemstvo. Tro$kovi studiranja bili su enormno visoki: takse za promociju, smje$taj, odje"a i $kolovanje u ve-likom gradu odnosili su !esto i vi$e od godi$nje pla"e (Frijhof, 1996: 287). Ve"i broj slu$a!a filozofije u Be!u mo#e se zahvaliti postojanju Hrvatskog kolegija u Be!u koji je odr#avao Zagreba!ki kaptol za svoje pitomce, kamo su !esto odlazili i svjetovni mladi"i iz Hrvatske, no oni su morali poseb-no pla"ati svoj boravak.52 Sli!an zavod postojao je i u Bologni, no i on je uglavnom bio namijenjen klericima. Za $kolovanje u Hrvatskoj, me%utim, postojao je niz privatnih zaklada. Jo$ u 17. stolje"u Ivan Zakmardi osno-vao je zaklade za obuku gimnazijske mlade#i u isusova!kom konviktu sv. Josipa u Zagrebu, osnovao je i pavlinski zavod u Kri#evcima, a i zakladu za uzdr#avanje siroma$nih %aka u isusova!kom samostanu u Vara#dinu (Cuvaj, 1907: 246–247). Godine 1716. Katarina Bedekovi", udovica pro-tonotara Jurja Plemi"a, osnovala je zakladu od 9.000 forinti za otvaranje katedre kanonskog prava na zagreba!koj gimnaziji (Dobroni", 2004: 60, 65–66), a i niz drugih privatnika oporu!no je ostavljao manje svote kojima bi se $kolovali siroma$niji mladi"i, iako tako%er uglavnom sve"eni!kog sta-le#a. U drugoj polovini stolje"a i namjene tih zaklada po!et "e se mijenjati, $to pokazuje svijest o potrebnom kvalitetnijem svjetovnom obrazovanju. Tako je podban Ivan Bu#an 1761. oporu!no ostavio glavnicu za financi-ranje pravne $kole, no to nikada nije realizirano jer je ostav$tina razdi-jeljena njegovim nasljednicima (Klai", 1996: 100–101). Godine 1770. i

50 Molbu Szécséna za plemstvo v. u: MOL-MKK-A1, 12 ex 1763.51 Tako je 1767. Ugarska kancelarija na jedan izvje$taj &igmunda Komáromyja o

inspekciji gradskih magistrata napisala kraljici sljede"e mi$ljenje: »... U Hrvatskoj op"enito nedostaje sposobnih i vje$tih subjekata, tako da se !ak i za #upanijske slu#be, koje nadma-$uju gradske i po !asti i po koristi, jedva prona%u ljudi sposobni za slu#bu pa se cijelo znanje ljudi u javnoj slu#bi sastoji od malo !itanja i pisanja ...« – MOL–MKK-A1, 610 ex 1768.

52 O Hrvatskom kolegiju u Be!u v. Do!kal, 1996.

HJU-4-2009.indb 1040HJU-4-2009.indb 1040 22.12.2009 11:45:0322.12.2009 11:45:03


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

Ivan Jur!i" ostavlja novac »pro erudienda Patriae hujus nobili juventute«,53 a prefekt vara#dinske #upanije 1776. o svojem je tro!ku opremio gimnaziju spravama, strojevima za predavanje matematike, zemljovidima i knjigama (Cuvaj, 1907: 406).Odlu$uju"i "e poticaj za !kolovanje ni#eg plemstva ipak dati Marija Te-rezija. Od 1750-ih, usporedo s osnutkom dr#avnih visokih !kola, kraljica uvodi i praksu davanja kraljevskih stipendija, koje su trebale potaknuti ne samo plemstvo da studira nego i prihva"anje novoosnovanih instituta od strane javnosti i osigurati poseban poticaj, a time i dru!tveni ugled kategorijama plemstva koje #ele u"i u javnu slu#bu. Kriteriji dodjeljivanja tih stipendija bili su mije!ani: s jedne strane kriterij je bio consolatio, tj. davanje financijske podr!ke onima kojima je ona zaista bila i potrebna, a s druge se strane velika pa#nja pri ocjenjivanju aplikanata pridavala i za-slugama njihovih otaca pa je tako stipendija za njihove sinove bila i vrsta nagrade za njihove zasluge u javnoj slu#bi (Khavanova, 2006a: 102–103). Davanjem takvih stipendija be$ki je dvor vidio i korist, osobito u politi-ci prema Ugarskoj. Tako je tijekom rasprava o potrebi reforme pravnih studija u Ugarskoj sredinom 1760-ih kao jedno od sredstava osmi!ljen i osnutak 12 godi!njih stipendija za mladi"e iz Ugarske i Erdelja (u !to se ubrajala i hrvatska mlade#) koji su #eljeli studirati politi$ko-kameralne znanosti kod Sonnenfelsa, s objavom da "e upravo ti mladi"i imati pred-nost pri dobivanju slu#be. Od takvoga se poteza mnogo o$ekivalo, o $emu svjedo$i Bari".54

No, za dodjeljivanje stipendija za visoko!kolske zavode u Be$u nalazi se i primjera otprije. Godine 1753. Marija Terezija odlu$ila je da se 12 mla-di"a iz Ma%arske i Hrvatske mo#e !kolovati u Be$u u Chaosovoj zakladi pa su tako i hrvatski stale#i obavije!teni da preko Ugarske kancelarije jave

53 MOL-MKK-A39, 3847 ex 1770.54 »... time "e se uni!titi republikanski principi, a [ugarsko plemstvo] prosvijetliti kako

da bolje iskoristi velike prednosti tih zemalja koje im je Bog podario. Ugarska i erdeljska na-cija imaju mnogo prirodnog razuma, pa "e najbr#e i najsigurnije mo"i biti vo%ene kona$nom cilju razumnim zaklju$cima na kojima po$ivaju policijska i kameralna znanost. Po mojem mi!ljenju, Austrijska Monarhija sada mora tra#iti i na"i rast svoje mo"i upravo u tome da se ta velika i tako plodna ugarska zemlja postavi u dobro stanje i da tamo!nji narod upozna du#nosti jednog dobrog gra%anina dr#ave ... i da dobije saznanje o tome !to jedan gra%anin duguje vladaru dr#ave, drugom gra%aninu i samom sebi te spozna kakve !tetne posljedice ima zloupotreba slobode i vlastelinskih prava ne samo za dr#avu nego i za svakog $lana dr#a-ve, jer je upravo ta zloupotreba javni pokazatelj nedostatka uvida i spoznaje vlastitog dobra. ÖstA-HHStA-KA, Staatratsakten 1766: 1310. Objavljeno u: Ember, 1960: 167.

HJU-4-2009.indb 1041HJU-4-2009.indb 1041 22.12.2009 11:45:0322.12.2009 11:45:03




svoje kandidate.55 O!ito da taj postupak nije nai"ao na recepciju u Hrvat-skoj, jer se ne javljaju ni kandidati, ali ni zavr"eni studenti tog konvikta. Svojevrsni poticaj kraljica je pru#ila i 1756., kada je iz erara odlu!ila dati subvenciju na pla$e podbana i protonotara pod uvjetom da uzdr#avaju i "koluju nekoliko sinova doma$ih plemi$a (Kr!eli$, 1952: 270). U rujnu 1767. Hrvatsko kraljevsko vije$e izvijestilo je sve #upanije o zakladi koju je Marija Terezija osnovala za "kolovanje ma%arske i hrvatske mlade#i u plemi$kom konviktu u Vácu, tra#e$i #upanije da to objave i po"alju molbe kandidata.56 Taj su put kraljevske stipendije probudile jaku kompeticiju: ve$ dva dana nakon objave mandata Vije$u je pristigla molba Marije Arba-nas koja je preporu!ila svojega sina Jurja za stipendiju jer nije imala druge mogu$nosti "kolovanja.57 Do kraja rujna primljeno je jo" desetak molbi, od kojih je po preporuci Vije$a Marija Terezija odlu!ila podr#ati Jurja Jagu"i$a, Jurja Arbanasa, Ivana Jur"i$a i Ivana Vukmani$a.58 Dvije godi-ne poslije Marija Terezija, na prijedlog Ugarske kancelarije, odredila je i stipendije za kameralni studij u Szencu sinovima komorskih slu#benika »ako su dobroga kapaciteta i plemeniti ili slu#e bar 20 godina«.59 Sljede$ih godina stoga mnogi komorski slu#benici upu$uju molbe za stipendije, od njih i Terezija Hohenreiter, udova Josipa Hohenreitera koji je 35 slu#io u komorskoj upravi u Vidovcu, koja je preporu!ila sina Leopolda, te blagaj-nik tridesetni!kog ureda u Slavonskom brodu Karlo Schmidt d’Ehrenberg za najmla%eg sina.60

Stipendije za Sonnenfelsov studij predvi%ene su ve$ 1765. i za Bansku Hr-vatsku, ali su se po!ele dijeliti tek 1767., i to ukupno 12 stipendija za mla-di$e iz Ma%arske, Hrvatske i Erdelja. Nema podataka da su se hrvatski mladi$i prijavljivali za te stipendije, no nakon osnutka Kameralnog studija u Vara#dinu osnovano je devet stipendija za studente toga studija koje su se redovito koristile. Stipendije su se prema odredbi Marije Terezije o osnutku studija davale »radi pru#anja poticaja za natjecanje« onima koji se osobito istaknu u studiju, i to za onoga tko poka#e najvi"e znanja stipen-

55 HDA-1, kut. 34, fasc. 57, 88 ex 1753.56 HDA-32, kut. 3, no. 12 ex actis gen. congr. 15. rujna 1767.57 HDA-12., serija 12.1, knj. VIII/1, str. 67.58 HDA-12., serija 12, knj. VIII/1, str. 83, 192.59 ÖStA-FHKA-CU, Fasc. r. Nr. 787, Subd. 1.: Stiftungen 1768.-1770., 98 ex Jan

1769, fol. 273.–277.60 ÖStA-FHKA-CU, Fasc. r. Nr. 787, Subd. 1.: Stiftungen 1768-1770., 82 ex Oct

1769, fol. 320.–338.

HJU-4-2009.indb 1042HJU-4-2009.indb 1042 22.12.2009 11:45:0322.12.2009 11:45:03


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

dija je iznosila 100 forinti, za sljede!ega 80 forinti, a za sedam sljede!ih 60 forinti.61 Profesor Bari! redovito je slao izvje"!a Vije!u s rang-listom studenata, a isto je #inio i savjetnik Vije!a koji je po du$nosti prisustvovao ispitima. Popis studenata Vije!e bi slalo u Be# i Marija Terezija redovito je davala stipendije, sve do 1776. kad su nakon uvo%enja dr$avne uprave u "kolstvo ukinute i sve stipendije. Iako je kriterij za dobivanje stipendije bio uspjeh u studiju, one su se ipak dodjeljivale samo onima kojima su zaista bile i potrebne: tako je 1770. Marija Terezija odbila dati stipendiju Josipu Dra"kovi!u koji se istaknuo u u#enju, naglasiv"i da je stipendije namijenila samo siroma"nim studentima (Bayer, 1996: 167).Prijedlozi za stipendije otkrivaju i sastav i broj studenata na Kameralnom studiju. Inicijalno je studij bio vrlo dobro prihva!en: u sije#nju 1770. ban je izvijestio Ugarsku kancelariju da studij dobro napreduje i da ga na zado-voljstvo profesora poha%a #ak 19 studenata.62 Iz prvog popisa studenata o#ito je da su se na studij odlu#ili prijaviti oni koji su ve! mnogo ulo$ili u "kolovanje ili ve! rade u javnoj slu$bi, a kroz studij su $eljeli nau#iti i upravnu praksu. Tako se kao studenti te godine spominju grof Josip Dra"-kovi!, posinak bana Nádasdyja, koji je tada ve! zavr"io Terezijanum, sin nekada"njega podbana Ivan Bu$an, koji je prije studirao filozofiju u Grazu i pravo u Be#u, Ljudevit Mari!, koji je ve! imao zavr"eno pravo u Trnavi i u Egeru te je radio kao bilje$nik Sudbenog stola, Ignjat Kiss, plemi! iz Veszpremske $upanije, koji je zavr"io pravo u Egeru te pro"ao i jednu godinu patvarije, Andrija Lu#i! iz Ba#ke $upanije koji je zavr"io tri godine patvarije u Pe"ti, pisar u Hrvatskom kraljevskom vije!u Josip Vitéz, tada ve! u poznijim godinama, Kazimir Hohenreiter iz Kri$eva#ke $upanije, Georgius Gendöcz iz Veszpremske $upanije, Mihael Laki! iz $upanije Eisenstadt te Angelus Grazzy iz Venecije.63

Iz navedenog je popisa o#ito da je studij imao regionalni zna#aj, ali i da su se kao studenti prijavljivali mladi!i iz svih slojeva dru"tva i da im to nije jedino "kolovanje. No, s vremenom !e broj studenata po#eti opadati. U listopadu 1772. Adalbert Bari! javio je dvoru da studij postoji ve! tri godine, no ne mo$e se pohvaliti ve!im brojem studenata: u prvoj godini zavr"ilo ih je deset, u drugoj pet, a u tre!oj ima tek trojicu studenata. Zbog toga je molio da se njegova katedra premjesti u neki od ma%arskih

61 Kralji#in billiet grofu Schlicku, 15. srpnja 1769. ÖStA-FHKA-CU, Fasc. r. Nr. 607. Subd. 2, 103exJul. 1769, fol. 413r; objavljeno u: Khavanova, 2006b: 438.

62 MOL-MKK-A1, 57 ex 1770.63 HDA-12, F 46/1770. Objavljeno u: Bayer, 1972: 282–284.

HJU-4-2009.indb 1043HJU-4-2009.indb 1043 22.12.2009 11:45:0322.12.2009 11:45:03




gradova ili na Terezijansku akademiju u Vác, ali ne i u Zagreb, jer se po njegovu mi!ljenju time ne bi pove"ao broj studenata, budu"i da »u cijeloj Hrvatskoj ima mali broj mlade#i sposoban za politi$ke znanosti«.64 Marija Terezija je prema prijedlogu Ugarske kancelarije ipak odlu$ila studij pre-baciti u Zagreb, jer je za uzrok malog broja studenata okrivljen nedostatak gimnazije u Vara#dinu, gdje mlade# nije imala prilike zavr!iti humaniora kao u Zagrebu. Od preseljenja studija u Zagreb zaista se primje"uje i ve"i broj studenata. Dok su 1772. stipendije dobila samo dvojica studenata, Franjo Zavr!ki i Matija Ter#i", od 1773. sva su mjesta za stipendije redo-vito popunjena.65 No, u isto je vrijeme o$ito da su kasniji studenti imali mnogo manje prethodnog obrazovanja i da su bili mnogo ni#eg dru!tve-nog statusa nego !to su to bili studenti prve godine rada studija.Primjer djelovanja Kameralnog studija u Vara#dinu pru#a dobar uvid u poku!aj formiranja politike prijma javnih slu#benika u slu#bu na temelju njihovih kvaliteta kao studenata. Pri osnutku Kameralnog studija osobito upada u o$i povezanost studija s tada!njom upravnom strukturom – ve" je u samoj odredbi o osnutku Marija Terezija odredila da "e studij imati sje-di!te u Vara#dinu sve dok tamo bude i Hrvatsko kraljevsko vije"e, !to ipak nije bio slu$aj. S druge strane, kao !to je 1766. odredila da profesori be$kih fakulteta dvoru dostavljaju popis studenata koji su se osobito isticali,66 tako je odredila i da jedan od savjetnika Vije"a uvijek prisustvuje ispitima i dvoru podnosi izvje!taj o napretku pojedinih studenata te »podrobne podatke o kakvo"i i ustanovljenom napretku toga studija«.67 I Bari" je redovito pisao izvje!taje Vije"u o napretku studenata, koji su se proslje%ivali Mariji Tere-ziji, prvenstveno iz razloga kako bi se pravedno mogle odrediti poticajne stipendije, ali i da se prate potencijalni kandidati za javnu slu#bu. &kolova-ni slu#benici osobito su bili potrebni za rad Hrvatskog kraljevskog vije"a, jer je u unutarnjoj organizaciji Vije"a ve" provedena specijalizacija posla, za !to su se nu#no tra#ili stru$njaci, osobito oni za financije i za gospodar-stvo, ali i slu#benici s tehni$kim znanjima.I kasnije karijere pojedinaca koji su ulagali u svoje obrazovanje pokazuju da je njihovo ulaganje bilo plodonosno. Pavao Rauch, sin podbana Iva-na Raucha, koji je u Be$u u$io filozofiju te municipalno ugarsko pravo

64 MOL-MKK-A39, 4855 ex 1772.65 HDA-12., serija 12.1, knj. VIII/8, sjednica od 9. rujna 1774. (bez pag.); knj. VIII/9,

sjednica od 5. rujna 1775. (bez pag.); MOL-MKK-A39, 4788 ex 1776.66 K. k. Theresianisches Gesetzbuch, sv. V., 1766-1769: no. 838, str. 71–72.67 HDA-12, A77/1769.

HJU-4-2009.indb 1044HJU-4-2009.indb 1044 22.12.2009 11:45:0322.12.2009 11:45:03


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

i gra!ansko pravo, izabrao je vojnu karijeru i 1762. postao pukovnik u Banskoj krajini. Bra"a Petar i Nikola #krlec imali su vrlo bogatu karijeru u javnoj slu$bi: Petar je bio tajnik ugarskoga kancelara, potom do svoje smrti 1763. i kraljevinski protonotar, a Nikola #krlec napredovao je od fi%kala u Ugarskoj komori preko slu$bi bilje$nika, prisjednika Sudbenoga stola, kraljevinskog blagajnika i protonotara do savjetnika u Hrvatskom i Ugarskom namjesni&kom vije"u, a potom i do slu$be velikoga $upana Zagreba&ke $upanije. Mnogo manje poznata, ali ne i mnogo skromnija, jest karijera Aleksandra Szécséna. Otkad je sa stricem dobio plemi"ki list, djelovao je kao zamjenik bilje$nika Zagreba&ke $upanije do imenovanja za tajnika Vije"a 1767. Godine 1774. izabran je za prisjednika Banskoga stola, a 1782. i za savjetnika Namjesni&kog vije"a, da bi 1790. postao i zamjenik predsjednika Namjesni&kog vije"a, a 1798. dobio i grofovski naslov, dok "e njegov sin Nikola biti i veliki $upan Po$e%ke $upanije.68 Mnogima je i Kameralni studij pomogao da dobiju slu$bu ili napredo-vanje u Hrvatskom kraljevskom vije"u: godine 1773. kao pisar u Vije"e je primljen Ivan Lakiti", koji je 1771. slu%ao Bari"eva predavanja, da bi 1779. kao jedan od rijetkih bio preba&en u Namjesni&ko vije"e.69 Pisar Ignjat Kovacsoczy nakon zavr%etka Kameralnog studija 1770. postao je koncipist, 1777. ekspeditor, 1780. bilje$nik Sudbenoga stola, a 1782. i prisjednik,70 dok je koncipist Josip Vitez ubrzo nakon studija promoviran u zamjenika zapisni&ara, potom u ekspeditora, a 1782. i registratora pri Namjesni&kom vije"u.71

No, mnogi primjeri pokazuju da isklju&ivo kvalitetno %kolovanje nije uvijek osiguravalo prijam u javnu slu$bu ili napredak u karijeri – osobito u viso-kim slu$bama namijenjenima utjecajnijim velika%kim obiteljima, pri &emu su tradicionalni obrasci obiteljskih zasluga i dalje bili vrlo jaki.72 Sve ve"i broj studenata na visokim %kolama neminovno je doveo i do neizvjesnosti u zapo%ljavanju, zbog &ega se i mnogim studentima Kameralnog studija u Vara$dinu nakon zavr%etka studija gubi trag. Ubrzo nakon otvaranja no-

68 HDA–1, kut. 48, no. 49 ex 1766.; ÖStA-FHKA-CU, Fasc. r. Nr. 148/1, 95 ex Dez 1774, fol. 316–322. i 148/4, subd. 4, 121 ex Nov 1774., fol. 46-55; Ember, 1940: 197, 203.

69 ÖStA-FHKA-CU, Fasc. r. Nr. 148/1, 153 ex Jun 1773, fol. 296–300; 157 ex Nov 1782, fol. 542–566.

70 ÖStA-FHKA-CU, Fasc. r. Nr. 148/1, 67ex Mart 1770, fol. 110; Fasc. r. Nr. 148/2, 86 ex Sept 1780, fol. 319–325; 142 ex Mart 1782, fol. 355–358.

71 HDA-12, serija 12.1 (Protocolla Sessionum), knj. VIII/4 (1770.): 361; Gy. EM-BER, A M. Kir. Helytartótanács: 220.

72 O modelima zapo%ljavanja u javnoj slu$bi usp. Horbec, 2009: 328–350.

HJU-4-2009.indb 1045HJU-4-2009.indb 1045 22.12.2009 11:45:0322.12.2009 11:45:03




vih studija za javnu upravu 1771. Sonnenfels je kritizirao sustav !kolovanja tvrde"i da »umjesto da !kole daju slu#bama potreban broj ljudi, stvaraju se slu#be kako bi se zbrinulo mno!tvo studenata« (Heindl, 1991: 93). Sna#-na kompetencija za prijam u slu#bu tada je ve" bila op"eeuropski trend, pa je ve" 1748. u Njema$koj Johann Christian Krüger objavio komediju Kandidati, ili na!ini kako do"i do slu#be u kojoj scenu postavlja oko dobi-vanja jednog savjetni$kog polo#aja i prikazuje borbu izme%u !kolovanog i sposobnog tajnika i grofa koji je platio pisanje disertacije.73 Da je konku-rencija bila jaka i u Monarhiji, pa i u Hrvatskoj, dokazuje primjer Josipa Voltiggija, autora Ri!oslovnika, njema$ko-talijansko-hrvatskoga rje$nika, koji ni nakon zavr!enoga Kameralnog studija u Zagrebu i Pravnoga fakul-teta u Be$u nije uspijevao dobiti namje!tenje. Stoga se u svojim Be!kim pismima obratio imaginarnom dvorskom savjetniku sljede"im rije$ima:

»Gospodine dvorski savjetni$e! Dajem Vam vjeru da ne"u vi!e za"i ni u Va!u ku"u ni u Va! odjel. &etrnaest je mjeseci ve" pro!lo otkako mi gomilate patnju na patnju. Vama kao savjetniku i izvjestitelju stalno su prispijevale moje molbe !to sam ih podastirao uzvi!enom vladaru da bih dobio kakvo god namje!tenje, pa makar bilo i za pisara. Rekao sam Vam tko sam, kakvog sam zna$aja, kakve sam nauke svr!io, koje jezike nau$io, kakvo iskustvo stekao. Zatim sam Vam skromno na-dodao da sam po naravi veseo, otvoren, miroljubiv, sna#an, radi!an i zahvalan onome tko mi u$ini dobro, ali nemam novca da ga darujem, da sam bez prijatelja, bez potpore #enske naklonosti, izvan stranaka, nesposoban da sam sebi otvorim put podlim laskanjem; da bi mi zato jedino Va!a vrlina i du#nost Va!e slu#be mogle pomo"i. Vi ste me zapravo uvijek zavaravali poluobe"anjima svoga visokog okrilja, iako nikada ni!ta niste izvr!ili. Kona$no sam se umorio od djetinja-stih izgovora, isprika i odlaganja, da Vam vi!e ne vjerujem ni jednoga slovca!« (Volti", 1981: 50–51.)

7. Zaklju$ak

Razvojem javne uprave ranonovovjekovnih apsolutnih monarhija, institu-cionalizacijom vlasti koja djeluje u ime suverenoga vladara te sve sna#nijim

73 Die Candidaten, oder: Die Mittel zu einem Amte zu gelangen. Krüger (1748). Cjeloviti tekst drame v. na http://www.zeno.org/Literatur. (datum pristupa: 3. listopada 2009.). Usp. i Hattenhauer, 1980: 95–96.

HJU-4-2009.indb 1046HJU-4-2009.indb 1046 22.12.2009 11:45:0322.12.2009 11:45:03


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

intenzitetom dr!avnoga anga!mana u gospodarskoj i dru"tvenoj domeni do kraja 18. stolje#a javna se uprava afirmira kao posao specijaliziranih stru$njaka, a daljnje funkcioniranje dr!ave postaje nezamislivo bez for-miranja korpusa profesionalnih javnih slu!benika kao nosioca dr!avnih poslova. Interes prema otvaranju novih mogu#nosti i osmi"ljavanju me-todologije obrazovanja javnih slu!benika u ranome se novom vijeku jasno isticao u raspravama o polo!aju javnih slu!benika, njihovim ovlastima i du!nostima te odnosu prema vladaru, lokalnim stale!ima i javnosti op-#enito. Isticane potrebe dr!avne uprave za specijalnim pravnim, ali i eko-nomskim i tehni$kim znanjima neminovno su rezultirale rastu#om brigom za njihovo podu$avanje, a mogu#nost konkretne aplikacije tih znanja i naglim razvojem znanstvenih disciplina koje se bave upravom, njezinom organizacijom i funkcioniranjem. Rezultat takvoga razvoja jesu i usmjeri-vanja tada"njih sveu$ili"ta, kao i niz novih visoko"kolskih ustanova nami-jenjenih ponajprije "kolovanju javnih slu!benika, koje su se od po$etka 18. stolje#a pod pokroviteljstvom vladara po$ele otvarati diljem Europe, pa tako i u Habsbur"koj Monarhiji i u Banskoj Hrvatskoj. Pri osmi"ljavanju metodologije "kolovanja budu#ih javnih slu!benika pri-mjerenije tada"njim zahtjevima rastu#e dr!avne mo#i upravo vladarevo pokroviteljstvo postaje presudno, i to u nekoliko aspekata. S jedne strane, postavlja se imperativ kontrole – kako kontrole materije koja se podu$ava, tako i kvalitete rada profesora i studenata. Zbog toga se kao primarni cilj reformi visokoga "kolstva name#e marginalizacija utjecaja crkvenih struk-tura u "kolstvu – u Habsbur"koj Monarhiji to je prvo postignuto osnutkom paralelnih institucija, kao "to su bile tada"nje plemi#ke akademije, a po-tom i direktnim zadiranjem u upravu pojedinih fakulteta, da bi ukinu#em isusova$koga reda i organizacijom dr!avnoga "kolstva visoko "kolstvo u potpunosti bilo implementirano u upravni sustav. Nadalje, zna$ajna je tendencija isticanje korisnosti obrazovnog sustava – cilj obrazovanja posta-je formirati sposobne i kvalitetne slu!benike. Ta je tendencija neodvojiva od ekstenzije zadataka javne uprave, s jedne strane sna!nije usmjerene na poticanje gospodarskoga rasta zemlje, a s druge podvrgnute specijalizaciji i rutinizaciji poslova. Kao rezultat toga primje#uje se intenzivnije anga-!iranje javnih slu!benika sa specijalnim znanjima – kartografa, geodeta, ra$unovo%a i ostalog kancelarijskog osoblja te drugih, ali ujedno i nagla-"avanje potrebe njihova osposobljavanja uvo%enjem prakti$nih vje"tina u obrazovni sustav, kao "to su to bile matematika, arhitektura, ra$unovod-stvo ili ekonomija. Napokon, s obzirom na to da se pravno obrazovanje smatralo temeljnim kriterijem sposobnosti javnoga slu!benika, osobita se va!nost pridavala kontroli podu$avanja prava na sveu$ili"tima u dr!avi te

HJU-4-2009.indb 1047HJU-4-2009.indb 1047 22.12.2009 11:45:0322.12.2009 11:45:03




isticanju neovisnosti i nepovredivosti vladareva suvereniteta, !to je pos-tignuto anga"iranjem pravnih stru#njaka te uvo$enjem kolegija javnoga prava, dr"avnoga prava, prirodnoga prava ili politi#ko-kameralnih znanos-ti. Osnovni cilj takve intervencije bio je ne samo pripremiti budu%e javne slu"benike za zahtjeve dr"avne uprave nego i usaditi im nove predod"be prava u skladu s prihva%enom koncepcijom na dvoru, #ime je obrazovanje budu%ih pravnika postalo metodom politi#ke discipline i garantom lojal-nosti javnih slu"benika.

Hrvatsko visoko !kolstvo svakako je mnogo profitiralo regulacijama pro-vedenim u drugoj polovini 18. stolje%a: u Vara"dinu je otvoren Studij po-liti#ko-kameralnih znanosti utemeljen na modelu istovrsnoga studija na Be#kome sveu#ili!tu, medicinsko osoblje upu%ivalo se na studij i te#ajeve u Be# kao sredi!te medicinskoga obrazovanja za srednju Europu, osnova-na je Zagreba#ka akademija s Teolo!kim, Filozofskim i Pravnim fakulte-tom, u potpunosti ure$ena prema u Monarhiji va"e%im kriterijima, te se neprestano kontrolirala kvaliteta studija. Utiske o neobrazovanim javnim slu"benicima Banske Hrvatske – ovdje ponajprije mislim na citirane rije#i Baltazara Adama Kr#eli%a i Ugarske kancelarije – zamijenila je ipak obra-zovana politi#ka elita koja %e u narednom razdoblju predstavljati Bansku Hrvatsku unutar Monarhije. Veliku zaslugu u tome svakako ima rad Hr-vatskog kraljevskog vije%a – ne samo zbog svojeg anga"mana na napretku !kolstva nego i zbog uvo$enja novih kriterija u upravnu praksu Banske Hrvatske, uz koje su se neminovno nametnuli i novi kriteriji u kvalifikaciji javnih slu"benika.

Arhivska gra$a

DAZ-819. Dr"avni arhiv u Zagrebu, fond obitelji Bu!i%HDA-1. Hrvatski dr"avni arhiv, Acta Congregationum RegniHDA-12. Hrvatski dr"avni arhiv, Acta Consilii Regii CroaticiHDA-12., serija 12.1 Hrvatski dr"avni arhiv, Consilium Regium Croaticum; Pro-

tocolla sessionumHDA-32. Hrvatski dr"avni arhiv, Comitatus VarasdinensisK. k. Theresianisches Gesetzbuch. Sv. 1.–8. Wien, Johann Georg Ritter v. Mößle,

1792.MOL-MKK-A1. Magyar Országos Levéltár (Ma$arski dr"avni arhiv), Magyar Ki-

rályi Kancellária (Ugarska kancelarija), fond Originales referedaeMOL-MKK-A39. Magyar Országos Levéltár, Magyar Királyi Kancellária, fond

Acta Generalia

HJU-4-2009.indb 1048HJU-4-2009.indb 1048 22.12.2009 11:45:0322.12.2009 11:45:03


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

MOL-P245. Magyar Országos Levéltár, privatni fond Pál FesteticsMOL-P507. Magyar Országos Levéltár, fond obitelji NádasdyÖStA-FHKA-FA. Österreichisches Staatsarchiv, Finanz- und Hofkammerarchiv,

FinanzarchivÖStA-FHKA-CU. Österreichisches Staatsarchiv, Finanz- und Hofkammerarchiv,

Camerale UngarnÖStA-HHStA-KA. Österreichisches Staatsarchiv, Haus- Hof- und Staatsarchiv,

Kabinettsarchiv; StaatsratZHS. Zaklju!ci Hrvatskog sabora. Sv. I.–IX. Prir. J. Buturac et al. Zagreb: Arhiv

Hrvatske, 1958.–1974.

Literatura

Anderson, Perry (1989) Lineages of the Absolutist State. London: Verso (11974)Balázs, Péter (2004) Generale Normativum in Re Sanitatis 1770. Orvosok, se-

bészmesterek, patikusok, bábák, és a járványügy a XVIII. század magyar jo-galkotásában. Budapest–Piliscsaba: MTI

Bayer, Vladimir (ur.) (1972) Vara"din u XVIII. stolje#u i politi!ko-kameralni stu-dij. Zagreb–Vara"din: Zrinski

Bayer, Vladimir (1996) Osnivanje Pravnog fakulteta u Zagrebu (god. 1776.) i nje-govo definitivno ure$enje (1777. god.). U: Pravni fakultet u Zagrebu. Prilozi za povijest katedri i biblioteke Fakulteta, sv. I. Zagreb: Pravni fakultet

Behrens, Catherine B. Abigail (1985) Society, Government and the Enlighte-nment. The Experiences of Eighteenth-Century France and Prussia. New York: Harper & Row

Brewer, John (1989) The Sinews of Power. War, Money and the English State 1688–1783. London: Unwin Hyman

Bognár, Krisztina (2002) A Nagyszombati Eggyetem fokozatot szerzett hallgatói 1635–1777 (=Fejezetek az Eötvös Loránd Tudományegyetem történetébol 25). Budapest: ELTE Lvt.

Bognár Kissné, Krisztina (2004) Magyarországi diákok a Bécsi tanintézezekben 1526–1789. (=Magyarországi diákok egyetemjárása az újkorban 13). Buda-pest: ELTE Lvt.

Buntak, Franjo (1996) Povijest Zagreba. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvat-ske

Conring, Herman (1652) Exercitatio politica de boni consiliarii in republica mu-nere. Helmstedt

Csizmadia, Andor (1968) Der Unterricht des Heimatrechtes in der zweiten Hälf-te des 18. Jahrhunderts und die Jurisprudentia practica von István Huszty. U: Martin Vietor et al. (Hg.) Die Juristische Bildung in der Slowakei und Un-garn bis zum Jahre 1848. Materialen der IX. tschekoslowakisch-ungarischen

HJU-4-2009.indb 1049HJU-4-2009.indb 1049 22.12.2009 11:45:0322.12.2009 11:45:03




Rechtshistorikerkonferenz, Smolenice 10–12. XI. 1966. Bratislava: Slov. ped. nakl.

Cuvaj, Antun (1907) Gra!a za povijest "kolstva Kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas, knj. I. Zagreb

Degré, Alajos (1968) Die Einführung der Advokatenprüfung und deren Einfluss auf die Juristenbildung in Ungarn. U: Martin Vietor et al. (Hg.) Die Juri-stische Bildung in der Slowakei und Ungarn bis zum Jahre 1848. Materialen der IX. tschekoslowakisch-ungarischen Rechtshistorikerkonferenz, Smolenice 10.–12. XI. 1966. Bratislava: Slov. ped. nakl.

Dobroni#, Lelja (2004) Zagreba$ka akademija. Visoko"kolski studiji u Zagrebu 1633.–1874. Zagreb: Dom i svijet

Do$kal, Kamilo (1996) Hrvatski kolegij u Be$u 1624–1784. Wien–Zagreb: Hrvat-ski povijesni institut u Be$u

Drummer v. Pabenbach, Mattheus (1654) Der Volkommene Regiments- und Sta-ads-Beambte. Wien: Johann Jakob Kurner.

Ember, Gyozo (1940) A M. Kir. Helytartótanács ügyintézésének története 1724–1848. Budapest: M. Kir. Országos Levéltár

Ember, Gyo˝zo˝ (1959) Der österreichische Staatsrat und die ungarische Verfassung 1761–1768. Acta historica Academiae scientiarum Hungaricae, no. VI.

Ember, Gyozo (1960) Der österreichische Staatsrat und die ungarische Verfa-ssung 1761–1768. Acta historica Academiae scientiarum Hungaricae, no. VII.

Fallenbüchl, Zoltán (1983) Die Entwicklung der Inteligenzberufe in Ungarn im 18. und am Anfang des 19. Jahrhunderts. Anzeiger der philosophisch-histo-rischen Klasse der Österreichischen Akademie der Wissenschaften, no. 120.

Fallenbüchl, Zoltán (1984) Ungarische Staatswissenschaft und Beamtenausbil-dung im 18. Jahrhundert. U: Erk Volkmar Heyen (Hg.) Wissenschaft und Recht der Verwaltung seit dem Ancien Régime: europäische Ansichten (=Ius commune. Sonderhefte 21). Frankfurt am Main: Klostermann

Fallenbüchl, Zoltán (1989) Mária Terézia magyar hivatalnokai. Budapest, KSHFallenbüchl, Zoltán (1996) A harmincadvám-igazgatás tisztviseloi a XVIII. száza-

di Magyarországon. U: Mária Visi Lakatos (ur.) Tanulmányok Dányi Dezso 75. születénapjára. Budapest: Központi Statisztikai Hivatal

Fináczy, Erno (1899) A magyarországi közoktatás története Mária Therésia korában, sv. I. Budapest: M. T. Akad.

Finer, Samuel Edward (1999) The History of Government from the Earliest Ti-mes. Sv. III.: Empires, Monarchies and the Modern State. Oxford: Oxford University Press

Frijhof, Willem (1996) Grundlagen. U: Walter Rüegg (Hg.) Geschichte der Uni-versität in Europa. Band II.: Von der Reformation zur Französischen Revolu-tion (1500–1800). München: Beck

Georgescu, Vlad (1971) Political Ideas and the Enlightenment in the Romanian Principalities, 1750–1831. New York: Columbia University Press

HJU-4-2009.indb 1050HJU-4-2009.indb 1050 22.12.2009 11:45:0322.12.2009 11:45:03


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

Gerloff, A. Wolfgang (1937) Staatstheorie und Staatspraxis des kameralistischen Verwaltungsstaates. Breslau: M. & H. Marcus

Germanum Philoparcum [Schwesen, Christian Heinrich] (1701–1752) Der klu-ge Beamte oder Informatorium juridicum officiale [...]. Sv. I.-VII. Nürnberg: Joh. Hoffmans Seel. Erben

Gleisinger, Ladislav (1974) Utjecaj Be!a i njegove medicinske "kole na razvoj medicine u Hrvatskoj, Acta historica medicinae, pharmaciae, veterinae, god. XIV., br. 1.

Grimm, Gerald (1987) Die Schulreform Maria Theresias 1747–1775: das österrei-chische Gymnasium zwischen Standesschule und allgemeinbildender Lehran-stalt im Spannungsfeld von Ordensschulwesen, theresianischem Reformabso-lutismus und Aufklärungspädagogik (=Aspekte pädagogischer Innovation 10). Frankfurt am Main: Peter Lang

Hammerstein, Notker (1985) Besonderheiten der Österreichischen Universitäts- und Wissenschaftsreform zur Zeit Maria Theresias und Josephs II. U: Richard G. Plaschka et al. (ur.) Österreich im Europa der Aufklärung. Kontinuität und Zäsur in Europa zur Zeit Maria Theresias und Josephs II, sv. II. Wien: Verlag der Österreichischen Akademie der Wissenschaften

Hattenhauer, Hans (1980) Geschichte des Beamtentums (=Handbuch des Öf-fentlichen Dienstes 1). Köln, Berlin, Bonn, München: Carl Heymanns Verlag

Heilauf, Zsuzsanna (2006) Külföldi hallgatók magyar felsooktatási intéz-ményekben. Sv. I. 1635–1919. (=Felsooktatástörténeti kiadványok – új soro-zat 3). Budapest: ELTE Lvt.

Heindl, Waltraud (1991) Gehorsame Rebellen. Bürokratie und Beamte in Österreich 1780 bis 1848. Wien-Köln-Graz: Böhlau

Herkov, Zlatko (1968) Kraljevsko vije#e za kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i Slavo-niju, Odvjetnik, god. XVIII., br. 8.

Herkov, Zlatko (1985) Iz povijesti javnih financija, financijskog prava i razvitka financijske znanosti Hrvatske od po!etka 16. stolje#a do polovice 19. stolje#a. Zagreb: Pravni fakultet

Holtz, Sabine (2002) Bildung und Herrschaft. Zur Verwissenschaftlichung poli-tischer Führungsschichten im 17. Jahrhundert (=Schriften zur südwestdeuts-chen Landeskunde 32). Leinfelden-Echterdingen: DRW Verlag

Horbec, Ivana (2007) Stvaranje jedne institucije prosvije#enog apsolutizma: Kra-ljevsko vije#e za Kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju. U: Nikola $krlec Lomni!ki 1729–1799, sv. IV. Ur. S. Vranjican. Zagreb: HAZU-HDA-PF-FF

Horbec, Ivana (2009) Razvoj uprave i javnih slu%bi Banske Hrvatske u vrijeme vladavine Marije Terezije. Neobjavljena disertacija, Filozofski fakultet Sveu-!ili"ta u Zagrebu.

Hrenkó, Pál (1985) A szenci Collegium Oeconomicumból és a tatai Studium Ca-meraticumból kikerült geometrák, hidraulák. Hidrológiai tájekoztató, god. 25., no. 1.

Jembrih, Alojz (2004) Vara%dinska gimnazija u svjetlu izvje"#a 1774./75. i ispitnih pitanja iz hrvatske povijesti, Kaj, god. XXXVII, br. 4.–5.

HJU-4-2009.indb 1051HJU-4-2009.indb 1051 22.12.2009 11:45:0322.12.2009 11:45:03




Khavanova, Olga (2006a) Official Policies and Parental Strategies of Educating Hungarian Noblemen in the Age of Maria Theresia. U: Ivo Cerman, Lubos Velek (eds.) Adelige Ausbildung. Die Herausforderung der Aufklärung und die Folgen. München: Martin Meidenbauer

Khavanova, Olga (2006b) !"#$%&'( )#'*+: ,( -(."&/(# 0 1&/& "2 3'24&--2'# 0 5#6'&%&. 7$#08/-9*: !$;<#/#=, god. 2006.

Klai!, Vjekoslav (1996) Prete"e Sveu"ili#ta. U: Pravni fakultet u Zagrebu. Prilozi za povijest katedri i biblioteke Fakulteta, sv. I. Zagreb: Pravni fakultet

Klingenstein, Grete (1976) Despotismus und Wissenschaft: Zur Kritik nordde-utscher Aufklärer an der österreichischen Universität 1750-1790. U. Frie-drich Engel-Janosi, Grete Klingenstein i Heinrich Lutz (Hg.) Formen der europäischen Aufklärung: Untersuchungen zur Situation von Christentum, Bildung und Wissenschaft im 18. Jahrhundert. Wien: Verlag für Geschichte und Politik

Kiss, József Mihály (2000) Magyarországi diákok a bécsi egyetemen 1715–1789. (=Magyarországi diákok egyetemjárása az újkorban 2). Budapest: ELTE Lvt.

Kosáry, Domokos (1987) Culture and Society in Eighteenth-Century Hungary. Budimpe#ta: Corvina

Kovács, Éva (1983) Beziehungen von Staat und Kirche im 18. Jahrhundert. U: Erich Zöllner (Hg.) Österreich im Zeitalter des aufgeklärten Absolutismus. Wien: Österreichischer Bundesverlag

Kr"eli!, Baltazar Adam (1952) Annuae ili historija 1748–1767. Prev. V. Gortan. Zagreb: JAZU

Krüger, Johann Christian (1748) Die Candidaten, oder: Die Mittel zu einem Amte zu gelangen. Braunschweig und Hamburg

Kunisch, Joannes (1999) Absolutismus. Europäische Geschichte vom Westfällis-chen Frieden bis zur Krise des Ancien Régime. Göttingen: Vandenhoeck & Ruprecht (11986)

Lesky, Erna (1959) Österreichisches Gesundheitswesen im Zeitalter des aufge-klärten Absolutismus. Archiv für österreichische Geschichte, sv. 122., knj. 1.

Matasovi!, Josip (1923) Die Briefe des Grafen Sermage aus dem Siebenjährigen Kriege. Zagreb: Narodna starina

Maurovi!, Milivoj (2001) Notitia de praecipuis officiis regnorum Croatiae, Sla-voniae et Dalmatiae. Kriti"ke skice iz XVIII. stolje!a o hrvatskoj upravi. Rad JAZU, br 222; pretisak u: Nikola $krlec Lomni"ki 1729–1799, sv. 3., ur. E. Pusi! et al., Zagreb: HDA-HAZU-FF-PF

Meehan-Waters, Brenda (1993) Social and Career Characteristics of the Admi-nistrative Elite, 1689–1761. U: Walter Mckenzie Pinter i Don Karl Rowney (eds.) Russian Officialdom. The Bureaucratization of Russian Society from the Seventeenth to the Twentieth Century. London; Chapel Hill: Macmillan: University of North Carolina Press (11980)

Melton, James Van Horn (1988) Absolutism and the eighteenth-century origins of compulsory schooling in Prussia and Austria. Cambrigde: Cambridge Uni-versity Press

HJU-4-2009.indb 1052HJU-4-2009.indb 1052 22.12.2009 11:45:0322.12.2009 11:45:03


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

Osterloh, Karl-Heinz (1970) Joseph von Sonnenfels und die österreichische Re-formbewegung im Zeitalter des aufgeklärten Absolutismus. Eine Studie zum Zusammenhang von Kameralwisseschaft und Verwaltungspraxis. (=Historis-che Studien 409). Lübeck-Hamburg: Matthiesen Verlag

Pand!i", Miljenko (1976/7) Naputak za Hrvatsko kraljevsko vije"e iz 1767. g. i nadopuna naputka iz 1770. god. Arhivski vjesnik, br. 19./20.

Pavi", #eljko (2003) Klju$ni momenti u razvoju upravnog obrazovanja na hrvat-skim podru$jima. U: Ivan Kopri" (ur.), Modernizacija hrvatske uprave. Za-greb: Dru%tveno veleu$ili%te u Zagrebu

Pedersen, Olaf (1996) Tradition und Innovation. U: Walter Rüegg (Hg.) Geschi-chte der Universität in Europa. Band II.: Von der Reformation zur Französis-chen Revolution (1500–1800). München: Beck

Ra$ki, Andrija (1927) Iz pro%losti su%a$ke gimnazije. Prigodom tristogodi%njice (1627–1927). Su%ak: Primorski %tamparski zavod

Raeff, Marc (1975) The Well-Ordered Police State and the Development of Mo-dernity in Seventeenth- and Eighteenth-Century Europe: An Attempt at a Comparative Approach. The American Historical Review, no. 80.

Raeff, Marc (1983) The Well-Ordered Police State. Social and Institutional Chan-ge through Law in the Germanies and Russia, 1600-1800. New Haven: Yale University Press

Rosenberg, Hans (1958) Bureaucracy, Aristocracy and Autocracy. The Prussian Experience 1660–1815 (=Harvard historical monographs 34). Cambridge: Harvard University Press

Schmitt-Biggemann, Wilchelm (1996) Human- und Sozialwissenschaften. U: Walter Rüegg (Hg.) Geschichte der Universität in Europa. Band II.: Von der Reformation zur Französischen Revolution (1500-1800). München: Beck

Scott, Hamish M. (1990) ed. Enlightened Absolutism. Reform and Reformers in Later Eighteenth-Century Europe. London: Macmillan

Shek Brnardi", Teodora (2001) Formiranje u$enih dr!avnih $inovnika: bra"a Pe-tar (1727–1761) i Nikola &krlec (1729–1799). U: Nikola &krlec Lomni$ki 1729-1799, sv. 3., ur. E. Pusi" et al., Zagreb: HDA-HAZU-FF-PF

Sikiri" Assouline, Zvjezdana (2006) U obranu hrvatskih municipalnih prava i la-tinskoga jezika. Govori na Hrvatskom saboru 1832. Zagreb: Srednja Europa

Stolleis, Michael (1990) Staat und Staatsräson in der Frühen Neuzeit. Studien zur Geschichte des öffentlichen Rechts. Frankfurt am Main: Suhrkamp

Szabo, Franz A. J. (1994) Kaunitz and enlightened absolutism 1753.–1780. New York: Cambridge University Press

&krlec, Nikola (1999): Nikola &krlec Lomni$ki 1729–1799, sv. I. Ur. E. Pusi" et al., Zagreb: HAZU, PF

Tkal$i", Ivan Krstitelj (1888) O stanju vi%e nastave u Hrvatskoj prije, a osobito za Pavlinah, Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knj. 93.

Tóth, István György (1996) Der wechselnde Spielraum des ungarischen Adels im 17./18. Jahrhundert. U: Joachim Bahlcke, Hans-Jürgen Bömelburg, Stän-

HJU-4-2009.indb 1053HJU-4-2009.indb 1053 22.12.2009 11:45:0322.12.2009 11:45:03




defreiheit und Staatsgestaltung in Ostmitteleuropa. Übernationale Gemein-samkeiten in der politischen Kultur vom 16.–18. Jahrhundert. Leipzig: Uni-versitätsverlag Leipzig

Trstenjak, Ton!i (1998) Isusovci i gimnazija u Vara"dinu. Radovi zavoda za znan-stveni rad Vara"din, br. 10/11.

Vajcik, Peter (1968) Die Ratio Educaionis und das Planum Juridicae Facultatis. U: Martin Vietor et al. (Hg.) Die Juristische Bildung in der Slowakei und Un-garn bis zum Jahre 1848. Materialen der IX. tschekoslowakisch-ungarischen Rechtshistorikerkonferenz, Smolenice 10.–12. XI. 1966. Bratislava: Slov. ped. nakl.

Varga, Júlia (2004) Magyarországi diákok a Habsburg birodalom kiseb egyete-mein és akadémiáin 1560-1789. (=Magyarországi diákok egyetemjárása az újkorban 12). Budapest: ELTE Lvt.

Volti#, Josip (1981) Be!ka pisma. Ri!oslovnik. Prev. Mate Maras, ur. Josip Bratu-li# (= Istra kroz stolje#a, kolo 3, knj. 18). Pula: $akavski sabor; Rijeka: »Oto-kar Ker%ovani«, Rovinj: Centro di ricerce storiche; Zagreb: Mladost

Walker, Mack (1978) Rights and Functions: The Social Categories of Eighteenth-Century German Jurists and Cameralists. The Journal of Modern History, vol. 50, no. 2.

Walter, Friedrich (1938) Die Österreichische Zentralverwaltung. II. Abt.: Von der Vereinigung der Österreichischen und Böhmischen Hofkanzlei bis zur Einri-chtung der Miisterialverfassung (1749–1848). Sv. 1/1.: Die Geschichte der österreichischen Zentralverwaltung in der Zeit Maria Theresias (1740–1780). Wien: Holzhausen

HJU-4-2009.indb 1054HJU-4-2009.indb 1054 22.12.2009 11:45:0322.12.2009 11:45:03


HRVA

TSKA

JAVN

A UP

RAVA

TO LEARN ABOUT ADMINISTRATION: EDUCATION OF PUBLIC SERVANTS IN THE 18TH CENTURY

SummaryThe paper reassesses the incentives, circumstances, and results of the development of methodology of public servants’ education in the 18th century. Basic stimuli for the development of administrative education were the affirmation of the mon-arch’s sovereignty during early modern ages and the expansion of administrative tasks of institutionalised government, which resulted in significant specialisation and professionalisation of public administration. In the process, public adminis-tration had become a realm of specialised professionals, while the development of state became unthinkable without the formation of professional public servants as the exponents of state affairs. Along with the need of public administration for legal, financial, and technical knowledge, there appeared a growing concern of individual monarchs for the transfer of such knowledge. Simultaneously, the possibility of concrete application of the knowledge resulted in a rapid develop-ment of disciplines dealing with public administration, its organisation, and functioning. The position of public servants, their competences and duties, and their relationship towards the monarch, local social classes and the public be-came frequent themes of debate in royal courts of that time. An important aspect of those debates was the provision of new educational opportunities for public servants. Developing state administration required a new type of public servant, not just a lawyer with theoretical knowledge and experience acquired by tradi-tional knowledge transfer. The new desirable characteristics of public servants were professionalism, impartiality, legal orientation, and loyalty. In the course of the 18th century, the state entirely took over the burden of public servants’ education. Simultaneously, its utilitarian approach stimulated the development of sciences “useful” to the state administration and applicable in real life. One of the results of such development was the orientation of the then universities to-wards such sciences and the establishment of a number of new higher education institutions primarily intended for the education of public servants, which were founded all over Europe under royal patronage since the beginning of the 18th century. The Habsburg Monarchy and the Kingdom of Croatia–Slavonia were not an exception to these trends.

Key words: the Kingdom of Croatia–Slavonia, the Habsburg Monarchy, 18th century, history of higher education, history of public administration, develop-ment of civil service and civil servants

HJU-4-2009.indb 1055HJU-4-2009.indb 1055 22.12.2009 11:45:0422.12.2009 11:45:04

Documents

»Učiti administraciju«: školovanje javnih službenika u 18 ... · rastuće državne moći ranonovovjekovnih apsolutnih monarhija, svoj će vrhunac doživjeti u 18. stoljeću –