TVORBA NOVIH STANDARDA U SLUČAJEVIMA TEŠKIH …

Zbornik PFZ, 67, (2) 229-253 (2017) 229

TVORBA NOVIH STANDARDA U SLUČAJEVIMA TEŠKIH OBLIKA GOVORA MRŽNJE: NEGIRANJE

GENOCIDA PRED EUROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA

Doc. dr. sc. Barbara Herceg Pakšić * UDK: 342.727.01:343.4 343.4:316.647.5 341.231.14(4) Pregledni znanstveni rad Primljeno: lipanj 2016.

Suzbijanje različitih manifesta govora mržnje neodvojivo je od utjecaja naci-onalnog bremena te europskih obveza koje pojedina zemlja preuzima. U tom kon-tekstu, imajući u vidu vrlo oskudnu nacionalnu sudsku praksu, ali i nedostatak preciznosti u određenjima glede predmetne tematike, pravni standardi Europskog suda za ljudska prava krucijalni su za promišljanje i zaključivanje o slučajevima govora mržnje radi stvaranja usmjerenja za nacionalne sustave. Prva kaznena osuda za negiranje armenskoga genocida povod je ovomu radu. Njezin snažan odjek i polemike laičke i stručne javnosti na međunarodnoj razini poticaj su istra-živanju ove pravne teme. Zato je svrha rada najprije istražiti slučajeve negiranja genocida pred ovim Sudom kako bismo ocijenili snalazi li ih sve ista sudbina, ima-jući u vidu da je riječ o teškim oblicima govora mržnje koji nisu (ili ne bi trebali biti) zaštićeni zajamčenom slobodom izražavanja. Nakon izlaganja nekih specifič-nih pitanja, analizom presuda, razmatranjem relevantnih odredaba i specifičnih pravnih mehanizama dolazimo do zaključaka značajnih i za nacionalni sustav te upućujemo na trendove koje je ovaj Sud postavio glede predmetne problematike.

Ključne riječi: govor mržnje, genocid, denijalizam, ljudska prava, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava

* Doc.dr.sc.BarbaraHercegPakšić,docenticaPravnogfakultetaSveučilištaJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku,S.Radića13,Osijek,Hrvatska;[email protected];ORCIDID:orcid.org/0000-0002-7052-928X

B. Herceg Pakšić: Tvorba novih standarda u slučajevima teških oblika govora mržnje: ...230

1. UVOD

Reguliranjegovoramržnjeusuvremenimokolnostimatežakjeposaosva-komnacionalnomzakonodavcu.Primjerice,većopukojpotrebizabranjivanjatevrstegovora,stavoviautoranasvjetskojrazininisujedinstveni.Legislativukojazabranjujegovormržnjemnogiodnjihocjenjujuporaznomzaslobodugovora,nepoštovanjemautonomijeu različitomkontekstu, inhibirajućomusmislusamorealizacije,zatimprijetnjomdržavnomlegitimitetu,nepotrebnom,neučinkovitomisl.1Međutim,istodobnosenemožeporećikakonormezabra-njujućegsadržajaipakpostojeusvimnacionalnimpravnimsustavima,uzima-jućiuobzirnjihovrazličitdoseg.

Bezobzirana terminološki izričaj, govormržnjenijeograničen samonariječi.Iakosupotonjenajčešćislučaj(pisane,izrečene,pojedinačnoiliusinta-gmama),možeseraditiiosimbolima,slikama,gestama,glazbi...semantičkiorijentiranima, a usmjerenima izražavanju predrasudnog, nasilnopoticajnogmišljenja.Prosudbevezaneuzgovormržnjenisujednostavnenaravi.Inheren-tnoimjedonošenjeodlukeusmjerenekaravnoteži(balansiranjeizmeđu)ra-zličitihprava,principailipaknačela(primjerice,pravonasloboduizražavanjaipravonasloboduoddiskriminacije).Tovrijedibilodajeriječodonošenjusudskeodlukeilipakformiranjupravneodredbekojagazabranjuje.UtomjekontekstuodlučivaoiEuropskisudzaljudskaprava(daljeutekstu:ESLJP),ponekadizričitostipulirajućidužnostopreznogbalansiranjanacionalnihsudo-vauslučajevimagovoramržnje2ičestoopravdavajućinjihoveodlukepozivom

1 Brown,A.,Hate Speech Law, A Philosophical Examination,Routledge,Abingdon,NewYork,2015.,str.1;Brugger,W.,Ban On or Protection of Hate Speech? Some Obser-vations based on German and American Law,TulaneEuropean&CivilLawForum,vol.17,br.1,2002.,str.20–21.Nekismatrajudajeograničenjeslobodegovora“propalieksperiment”:Schulman,S.,The Great Free Speech Experiment, What good have Holocaust-denial bans done?,TheWeeklyStandard,vol.20,br.19,26.siječnja2015.,dostupnona:http://www.weeklystandard.com/the-great-free-speech-experi-ment/article/823845(15.veljače2016.).ArgumenteprotivinkriminacijeporicanjagenocidaspominjeiKarčić,F.,Krivično-pravna zabrana poricanja genocida: komparativ-na perspektiva,GodišnjakPravnogfakultetauSarajevu,vol.L,2007.,str.289–299.

2 Primjerice, Jersild vs. Denmark,zahtjev15890/89,par.29:“...atall three levels theDanishcourts,whichwereinprinciplebetterplacedthantheEuropeanCourttoeva-luatetheeffectsoftheprogramme,hadcarriedoutacarefulbalancingexerciseofalltheinterestsinvolved...”iliAksu vs. Turkey,zahtjev4149/04,par.74:“...Inthelightoftheabove,theCourtissatisfiedthatinbalancingtheconflictingfundamentalrightsunderArticles8and10oftheConvention,theTurkishcourtsmadeanassessmentbasedontheprinciplesresultingfromtheCourt’swell-establishedcase-law.”

Zbornik PFZ, 67, (2) 229-253 (2017) 231

nadoktrinuslobodneprosudbe(margin of appreciation doctrine).3Tzv.hate speech law,naglašavaBrown, često sepromatrakaohomogena tematika,dokgaustvarnostiregulirajurazličiteskupinenormi.Onihsvrstavanasljedećinačin:klevetanjeskupine,negativnistereotipi,stigmatizacija,izražavanjemržnje,po-ticanjenamržnju,prijetnjajavnomredu,negiranjemasovnihokrutnihdjela,masovnognasiljailigenocida,tzv.dignitary crimes,ekspresivnoorijentiranizlo-činiizmržnjetedrugevrstespecifičnoggovora.4Ovdjeističemodatemaovogradanisutemeljnapitanjaipojmovigovoramržnjejersuonjimavećnapisaneznačajnerasprave,zatoćemočitatelja,gdjejeprikladno,uputitinanjih.Ne-giranjegenocidailipakholokausta(nacističkogagenocida)5posebnojetežakoblik ovoga govora.

SmatrasedasusezabranjujućeodredbezemljamaEuropeproširiletijekomranihdevedesetih6,naštosuutjecalerazličitenacionalneprilikeiiskustva,asveuciljuzaštiteljudskihpravaislobodakojisu“esencijalnidiozajedničkebrigeočovječanstvu”.7Europskakonvencijazazaštituljudskihpravaitemelj-nih sloboda (dalje u tekstu: EKLJP ili Konvencija)međunarodni je ugovoro ljudskimpravima,auusporedbi sdrugimmeđunarodnimugovorima imasvojevrstanpovlaštenipoložaj:nijedandrugineutječetakosnažnonaobliko-vanjesuvremenihnacionalnihpravnihporedakanaeuropskomkontinentuupodručjuljudskihprava.8SvrhajeKonvencije,kaoinjezinaspecifičnognad-zornogsustava,nesamozaštitaindividualnogprava,negoodređenjeiprimje-njivanje “minimuma standarda ljudskih prava na pravnom prostoru država

3 Doktrinaslobodneprosudbegovorioodređenompodručjuslobodezadržavečlani-cekadsepristupasloženim(pravnim,financijskim,socijalnimidrugim)pitanjima.TojepodručjenacionalnenadležnostikojeSudneispituje,alinijedokrajaodre-đeno.Iakopostojenekeopćepostavke,pridefiniranjunemajednostavneformule,noprimijenjenajeubrojnimslučajevimaizprakseESLJP-a.DetaljnijeuOmejec,J.,Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u praksi Europskog suda za ljudska prava, Strasbourški acquis,Noviinformator,Zagreb,2014.,str.1267–1273.

4 DetaljnoosvakojkategorijividiuBrown,op. cit.ubilj.1,str.19–48.Pritomeautornavodi daRepublikaHrvatskapripada skupini zemalja koje sankcionirajuizražavanjemržnjekoristećisečl.174.st.3.starogKaznenogzakonaiz1998.,neuzimajućiuobzirnovuregulacijukojujeuveoKaznenizakoniz2011.

5 Lifton, J.R.;Markusen,E.,The Genocidal Mentality – Nazi Holocaust and Nuclear Threat,BasicBooks,NewYork,1990.,str.8.

6 PremaLobba,P.,Holocaust Denial before the European Court of Human Rights: Evolution of an Exeptional Regime,TheEuropeanJournalofInternationalLaw,vol.26,br.1,2015.,str.238.

7 Omejec,op. cit.ubilj.3,str.35.8 Ibid.,str.36.


ugovornica pri čemu je individualni interes subordiniran”.9 Utoliko ESLJP,nazvan i “referentnom točkomza značajanbroj pravnihpolja”10 imaulogurazličitu od nacionalnih sudova: osim provjere postojećih standarda zaštiteživotaljudiispitujeipravniokvirodređenedržave.11

Uzimajućiuobzir sveprethodno rečeno,auciljuodređivanjapredmetaistraživanjaovograda,činisezanimljivimispitatiiukojimtoslučajevimaovajSudupotpunostiisključujepravnuzaštitukojuinačepružapodnositeljimatekojimsepravnimmehanizmompritomsluži.Svrhajestogaovogaradaanali-zapredmetnihpresuda,specifičnogmehanizmapravne(ne)zaštite,određenihmeđunarodnihdokumenatatepraktičnihproblemagledespecifičnogagovoramržnjekojinastajenegiranjem,opravdavanjem ili trivijaliziranjemgenocidaodnosnoholokausta.Polazećiodhipotezedabisvakitakavgovortrebaobitipovredazajamčeneslobodeizražavanjainaićinaisti ishodpredESLJP-om,razrađujemopredmetnuproblematiku radidonošenja specifičnihzaključakakojibiupućivalinarazvojovogpodručjapro futuro,aliislužilikaosmjernicapraksi i nacionalnom kaznenom zakonodavstvu koje sadržava zabranjujućeodredbenavedenogagovoramržnje.

2. SLOBODA IZRAŽAVANJA KROZ PRIZMU GOVORA MRŽNJE

Ogovorumržnjenijemogućepisatibezprethodnog,baremkratkog,osvr-tana slobodu izražavanjakao jednood temeljnih ljudskihprava i sloboda.Važnostivrijednostslobodeizražavanjaukonteksturazvojasvakogdruštvaneporecivaje.KadjeriječoESLJP-u,tasevažnostogledaivišekratnojena-glašenaubrojnimpresudama.Unatočtomeštosenesvrstavautzv.core rights,riječjeipakosastavnomdijelutemeljnogkonvencijskogkorpusa,čakiprijenegolijeosnovniopsegproširenrazličitimprotokolima.Ukategorizacijipre-madopuštenomstupnjunjihovaograničenja12slobodaizražavanjasvrstanajeuposljednjukategorijutzv.kvalificiranihkonvencijskihprava.Uovasepravadržavasmije“miješati”iliunjihzadirati,nopodex antepropisanimuvjetima.

9 DetaljnoosvrsiKonvencijekaomeđunarodnogugovoravidiibid.,str.36–38.10 PremaLobba,op. cit.ubilj.6,str.237.11 PresudaBrankoTomašićidrugiprotivHrvatske,zahtjev46598/06,§74:“...ulogameđunarodnogsudazazaštitu ljudskihpravapotpunojerazličitaodulogenaci-onalnih sudova budući dameđunarodni sud ispituje postojeće standarde zaštiteživotaljudi,uključujućiipravniokvirodređenedržave.”

12 VišeoklasifikacijipojedinihljudskihpravavidiOmejec,op. cit.ubilj.3,str.838–853.

Zbornik PFZ, 67, (2) 229-253 (2017) 233

Omejec naglašava da se prepoznaju po specifičnoj strukturi pravne norme:slobodailipravosenajprijepriznaje,azatimsereguliramogućnostnjegovaograničenja(zakonskimpropisivanjemiostvarenjemlegitimnogcilja).13Osimslobodeizražavanjaovojkategorijipripadajui,primjerice,pravonapoštovanjeprivatnogiobiteljskogživota,domaidopisivanja,slobodamišljenja,savjestiivjeroispovijedi,slobodakretanja,pravonajavnostsuđenjaidr.

Svakiodsastavnihdijelovaslobodeizražavanja(slobodamišljenja,slobodaširenjaidejaiinformacijateslobodaprimanjaidejaiinformacija)imasvojsa-držaj14kojisetumačiekstenzivno,auvijekseuzimauobzirinačinprijenosainformacijetesituacijskikontekst.Uvjetovandelikatnošćuovihpravainjiho-vepovrede,konstruiran je trodijelni testnužnostiudemokratskomdruštvu(test of neccessity in democratic society),određenučl.10.st.2.EKLJP-a.Njimejeodređenodaograničenjeslobodeizražavanjamorabiti:

a)propisanozakonomiliuskladusazakonom

b)poduzetoradizaštitedobarakojasuumjerodavnojodredbitaksativnonavedena

c)“nužnojeudemokratskomdruštvu”,pričemusenužnosttumačikao“prijekadruštvenapotreba”(pressing social need).15

Prijekajedruštvenapotreba,kakopokazujunekepresudeESLJP-a,aika-snijećemovidjeti,ključnipojamkadjeriječoograničavanjuslobodeizražava-njaukontekstugovoramržnje.Sdrugepakstrane,odlikujejuneodređenost,heterogenostičinjenicadamožepodrazumijevatirazličitezaštitneintencije.Primjerice,zaštituodmogućepsihološkeštete,zaštituoddiskriminacijeilina-siljaunutarmrziteljskogokruženja,podupiranjejednakeparticipacijeujavnimdebatamasvihčlanovadruštva,očuvanjekulturnerazličitostiiodnosameđu

13 Ibid.,str.852.14 DetaljnijeuÐurđević,Z.,Sloboda izražavanja: čl. 10. Europske konvencije za zaštitu

ljudskih prava i temeljnih sloboda,u:Radačić,I.(ur.),Usklađenost hrvatskog zakonodav-stva i prakse sa standardima Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih slobo-da,CMS,Zagreb,2011.,str.154–159.

15 KovačprotivRepublikeHrvatske, zahtjev49910/06,diob).Ocjena suda: “Test‘nužnoudemokratskomdruštvu’tražidaSudutvrdijelimiješanjekojemusepri-govara odgovaralo ‘snažnoprisutnojdruštvenojpotrebi’.Državeugovorniceuživajuodređenusloboduprocjenekadocjenjujupostoji li takvapotreba,ali ta slobodaprocjeneiderukupodrukuseuropskimnadzorom,obuhvaćajućiizakonodavstvoiodlukekojegaprimjenjuju,čakionekojejedonioneovisnisud.Sudjestogaovla-štendonijetikonačnuodlukuotomemoželise‘ograničenje’pomiritisaslobodomizražavanja,kakojeonazaštićenačlankom10.”


skupinama,poštovanjeljudskogdostojanstvasvakogčovjeka...Svesuovein-tencije svoj izričajnašleu različitimpresudamaESLJP-a, ali i nekihdrugihsudova.16Sobziromnatodasedržavamapriznajepoljeslobodneprosudbe,onemoguisameodređivatikadtapotrebapostoji,noipaktakvoodređenjekontroliraESLJPibogatajudikaturaupogledupravanasloboduizražavanja.

2.1. Specifičnosti glede govora mržnje: je li moguća pravna standardi- zacija?

Nedostatakkonceptagovoramržnjezbognepostojanjajedinstvenogodre-đenjailiopćeprihvaćenedefinicije17čestojepredmetkritike:manjakobjektiv-nihkriterijaprosudbenavodinekeautorenazaključakkakosepodtusintagmumožepodvestibilošto.18Situacijastriktnepojmovneneodređenostiupogledunekepojaveiliinstitutanijerijetkost.Primjerice,korupcijailipakterorizamsamosunekiodnjih.Tomeusprkosnebi trebalodvojitiopotrebinjihovakažnjavanja,poglavitoimajućiuvidutemeljnusvrhukaznenogprava.Nadalje,cijelisenizmeđunarodnihdokumenataneposrednoiliposrednodotičepita-njagovoramržnje19,aova“zapreka”nijenepremostivanisudskojpraksi.UkontekstuodlučivanjaESLJP-ajavljajusetzv.autonomnikonceptizapotreberješavanjaspecifičnihslučajeva.SukladnotomedefinirajusepredmetniključnipojmovizatoštooninemajujedinstvenoznačenjeusvimdržavamačlanicamaVijećaEurope.20Takoseunekimpresudamamoženaćirelativnojednostavno

16 Tzv.pressing social needsmatrasetemeljempromišljanjakadjeriječoslobodigovora.Uliteraturiseističedajetasintagmadjelomičnozastupljenaiutzv.Strict Scrutiny TestukojiprimjenjujeVrhovnisudSjedinjenihAmeričkihDržava(koristisetermincompelling state interest)kaoiutzv.Oakes TestukojimsekoristikanadskiVrhovnisud.DetaljnijeBrown,op. cit.ubilj.1,str.239–240.

17 PreglednekihodređenjagovoramržnjedajeAlaburić,V.,Ograničavanje “govora mr-žnje” u demokratskom društvu – teorijski, zakonodavni i praktični aspekti,I. dio,Hrvatskapravnarevija,br.3-4,siječanj2003.Autoricanaglašavada,unatočrazlikama,onesadržavajudvabitnaelementa:izražavanjemrzilačkihporukateusmjerenostipre-maciljanimdruštvenimskupinamakojeimajuzajedničkeobjektivneznačajke.

18 Kiska,R.,Hate Speech: A Comparison between the European Court of Human Rights and the United States Supreme Court Jurisprudence,RegentUniversityLawReview,vol.25,br.1,2012.–2013.,str.110.

19 Sobziromnaopsegrada,pregledovihdokumenatavidiuWeber,A.,Manual on Hate Speech,CouncilofEuropePublishing,Strasbourg,2009.,str.7–17.

20 Omejecističevažnostnačelaautonomnostijerosiguravajedinstvenuprimjenukon-vencijskihpojmovaunutarnacionalnihpravnihsustavaukojimanepostojenjihoviekvivalenti.Omejec,op. cit.ubilj.3,str.1295.

Zbornik PFZ, 67, (2) 229-253 (2017) 235

određenjegovoramržnjekao“sviobliciizražavanjakojišire,potiču,promo-virajuiliopravdavajumržnjuutemeljenunanetoleranciji(uključujućiivjer-skunetoleranciju).”21NeštopreciznijeodređenjemožemopronaćiuPreporuciMinistarskogodboraVijećaEuropebr.R(97)20ogovorumržnje(1997.)22,koje podrazumijeva sve oblike izražavanja koji šire, potiču, promoviraju iliopravdavajurasnumržnju,ksenofobiju,antisemitizamilidrugeoblikemržnjeutemeljenenanetoleranciji,uključujući inetolerancijukrozagresivninacio-nalizam i etnocentrizam, diskriminaciju i neprijateljsko raspoloženje premamanjinama,migrantimaiosobamaimigrantskogpodrijetla.Međutim,priznajeseistotakodaidentifikacijskikriterijikadjeriječogovorumržnjenemorajunužnobitivezaniuzizražavanjemržnjeiliemocija,većmogubitiiprikriveniunutarsvakodnevnoggovora,“normalnog”,racionalnog.23

Nedvojbenojedaspecifičniobliciteškeverbalneagresijepripadajugovorumržnje.Uteoblikesadržajnosvrstavamonegiranje,opravdavanje,trivijalizira-njegenocidailipakholokausta,odnosno“nacističkogagenocida”.24NavodisečakdajetavrstagovorarazmjernonajzastupljenijauEuropi.25Riječjeogovo-rukojismjeranazatiranjepravadrugih,odnosnospecifičnimizjavamakojesuuizravnojkolizijisvrijednostimapromoviranimuEKLJP-u.Takveagresivneverbalizacijemoguimatirazličitesadržaje:manifestitotalitarističkihdoktrina,negacionističkiilirevizionističkigovor,govormržnjeporasnojosnoviteonajksenofobne ili pak antisemitske naravi i slično. Prilikom donošenja odlukeESLJPsevodiodređenimsmjernicama:svrhagovora(jelinamjeraširitirasi-stičkeidejeiliinformirati),sadržajgovora(moželipotaknutiosjećajmržnje,

21 “...Thatbeingso,asamatterofprincipleitmaybeconsiderednecessaryincertaindemocraticsocietiestosanctionorevenpreventallformsofexpressionwhichspre-ad,incite,promoteorjustifyhatredbasedonintolerance(includingreligiousintole-rance)...”Gündüz vs. Turkey,zahtjev35071/97,§40.ili“Ilenrésultequ’enprincipeonpeutjugernécessaire,danslessociétésdémocratiques,desanctionnervoiredeprévenirtouteslesformesd’expressionquipropagent,incitentà,promeuventoujustifient la haine fondée sur l’intolérance (y compris l’intolérance religieuse)...”Erbakan vs. Turkey,zahtjev59405/00,§56.

22 Dostupno na: http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/hrpolicy/other_committees/dh-lgbt_docs/CM_Rec(97)20_en.pdf(14.travnja2016.).

23 DetaljnijeWeber,op. cit.ubilj.19,str.5.24 Negiranjesepotonjegnazivaisui generisvrstomgovoramržnječijesuzabranedanas

društveniimperativ,imajućiuviduštetukojutakveizjaveuzrokuju.McGonagle,T.,Wrestling (Racial) Equality from Tolerance of Hate Speech,DublinUniversityLawJournal,vol.23,2001.,str.36.

25 VidiAlaburić,op. cit.ubilj.17,str.7.


neprihvaćanjaislično)tekontekst(počiniteljevstatusudruštvu,dominantnadruštvenaklima,način,mjestoimedijizražavanjateciljanapublika).26

Rasprave o ovoj tematici znanstveno su evoluirale u odnosuna prvotnaznačenja.Suvremeneakademskespoznajeovakavgovortretirajumnogokom-pleksnijepa je stvoren i specifičankonceptnazvandenijalizam.27 Sobziromnatodajeregulacijagovoramržnje,kaoikodmnogihdrugihpojava,uveli-ke diktirana prethodnimnacionalnim iskustvima, u ovoj je tematici nezao-bilazannjemačkiprimjer28,itonesamozbograzvijeneosjetljivostinapred-metnutemu,negoizbogvelikogutjecajakojejetajsustavizvršionadruge,patakoinahrvatskulegislativuopćenito.Nakonpočetneintencijekojomseoveoblikeverbalneagresiježeljelosankcioniratikrozpostojećakaznenadjela(uvrede,kleveteislično),pristupjepromijenjenzbognemogućnostipriklad-nog tretiranja tzv. Auschwitzlüge,uvriježenesintagmekojaoznačavanegiranjeholokaustaurazličitimkontekstimaisadržajima.Godine1960.paragraf130.njemačkogKaznenogzakona(Strafgesetzbuch)ponovnojenapisan,noidaljenije expliciteobuhvaćaoterminologijukojabiseodnosilanaholokaust.Novajeodredbaoblikovanazaistastriktno,uvjetujućikažnjivostispunjenjemtrijuuvjeta,atajćesepristupkasnijepokazatiproblematičnim.29NjemačkijeSa-veznisud(Bundesgerichtshof)istodobnorazlikovaojednostavnuikvalificiranuAuschwitz laž (Auschwitz lüge),pričemuje jednostavna lažznačilapukone-giranjeholokaustakaouvredužidovskomnarodu,nobeznapadanaljudskodostojanstvoisukladnotomenijemoglabitiprocesuiranakroz§130.Akojeizrečenaipovredaljudskogdostojanstva,lažjepostajalakvalificirana.Takva

26 Weber,op. cit.ubilj.19,str.30–47.27 IzrazkojikoristiLobba,op. cit.ubilj.6,str.238.Uširemkontekstuovdjebipripa-dalonegiranje,umanjivanjeiliopravdavanjezločinaholokaustaidrugihnacističkihzločina,zatimgenocida,aliizločinaprotivčovječnosti.

28 Küblernavodidastvaranjepredmetnihodredabainjihovečesteizmjenetrebashva-titikaokompleksanodgovornanajmračnijepoglavljenjemačkepovijesti,pričemusekolektivnopriznajeonoštosedogodilo,stvarajupreventivniokvirizasprečava-njeponavljanjaištiteosjećajižidovskezajedniceuzemlji.DetaljnijevidiKübler,F.,How Much Freedom for Racist Speech? Transnational Aspects of a Conflict of Human Rights,HofstraLawReview,vol.27,br.2,1998.,str.336.

29 Sukladnotojodredbibilojemogućekaznitizagovorkojipredstavljamrzilačkiiliponižavajućigovorusmjerenpremadijelupopulacijeodnosnoskupini,predstavljaprijetnjuzaočuvanjejavnogmiratepredstavljanapadnadostojanstvodrugoga.Sobziromnatodajepotonjiuvjetspecifičanusvojemuodređenju,nekisugaautoripokušaliodrediti.StogaKüblerističedanemožebitiriječsamoopukomkritizi-ranjuponašanja,negootakvomnapaduna identitetčovjekakojinegirabazičnopravočovjekabitidijelomljudskogdruštva.Detaljnijevidiibid.,str.343.

Zbornik PFZ, 67, (2) 229-253 (2017) 237

sedistinkcijakoristilasvedo1994.,kadsedogodilapresudauslučajuDeckert,pokazujućinormativnumanjkavost i štetneposljedice takvapristupa,povo-domčegajetadašnjafederalnaministricanajavilapromjenuodredbe.30Istejegodineodredba“redizajnirana”proširujućipoljeprimjenenajednostavnulažjernapadnaljudskodostojanstvovišenijebioconditio sine qua non.Odredbajekasnijejošdvaputamijenjana.31Treba,međutimimatinaumudauvijekmorabitiriječogovorukojijepodoban/sposobannarušitijavnimir(Eignung zur Friedensstörung).

MeđunacionalnimzakonodavstvimauEuropinesamodanemaujedna-čenostiupogledukriminaliziranjanegacijeholokaustaigenocida,negoseupojedinimzemljamaotvorenonedostatakinkriminacijeističekaogorućepita-

30 Ulistopadu1991.GüntherDeckert,bivšiučitelj,pozvaojeameričkogdržavljaninaFredaLeuchtera (odranijepoznatogpostavovimakojinegirajuholokaust)dauWeiheimuodržipredavanjepodnaslovom“Poland,theGasChamberMythandMyPersecutionbytheJews:AnUpdate”.PriprijevodunjegovihstavovaDeckertjeizrazioidodatneantisemitskestavove.ZemaljskisuduMannheimu(Landgericht Mannheim)osudiogajesukladno§130.StGB-anagodinudanauvjetnotenovčanukaznuod10.000njemačkihmaraka.ObjesustraneuložiležalbunapresudupasepredmetnašaopredSaveznimsudom(Bundesgerichtshof).TajjeSuddonioodlukuuožujku1994.godine.Iakojepotvrdioholokaustkao“povijesnučinjenicu”,izraziojestajalištedaDeckertovinavodineudovoljavajukvalifikacijinapadanaljudskodostojanstvo(svojimstavovimaoptužiojeŽidovezaizmišljotinu,nenegirajućipri-tomžrtveplinskihkomora)tevratiopredmetnaponovnosuđenje.Ukratko,Sudjedvojiootomemoželisepukonegiranjeholokaustasmatratinapadomnaljudskodostojanstvo.TadašnjajefederalnaministricapravosuđaSabineLeutheusser-Sch-narrenbergernajavilaizmjenuodredbe,štojetijekomistegodineiučinjeno.NižijesudponovnoodlučionaistinačinikaznioDeckeraistomkaznomkojumujeprvot-noizrekao,nonačinnakojijenovapresudaoblikovanaizazvaojevelikupozornostinegodovanjejavnosti.DetaljnijeoslučajuuKahn,R.A.,Holocaust Denial and the Law: A Comparative Study,PalgraveMacmillan,NewYork,2004.,str.70–77iKla-us,G.,The Denial of the Holocaust: Employing Criminal Law to Combat Anti-Semitism in Germany,TelAvivUniversityStudiesinLaw,vol.51,2000.,str.51–66.

31 Danasodredbaizgledaovako:§130Volksverhetzung(Uznemiravanje/poticanjenaro-da),Abs.(3)Mit Freiheitsstrafe bis zu fünf Jahren oder mit Geldstrafe wird bestraft, wer eine unter der Herrschaft des Nationalsozialismus begangene Handlung der in §6 Abs. 1 des Völkerstrafgesetzbuches bezeichneten Art in einer Weise die geeignet ist, der öffentlichen Frie-den zu stören, öffentlich oder in einer Versammlung billigt, leugnet oder verharmlost. (4) Mit Freiheitsstrafe bis zu drei Jahren oder mit Geldstrafe wird bestraft, wer öffentlich oder in einer Versammlung den öffentlichen Frieden in einer Würde der Opfer verletzenden Weise dadurch stört, dass er die nationalsozialistische Gewalt- und Willküherrschaft billigt, verherrlicht oder rechtfertigt.VidiSternberg-Lieben,D.,u:Schönke,A.;Schröder,H.(ur.),Strafgesetz-buch, Kommentar,29.Auflage,C.H.Beck,Munchen,2014.,str.1521–1522.


nje.32Možemopakrećidapostojespecifičneskupinestajalištaunutardržava,kojesuodlučileprilagoditisvojezakonodavstvopreuzetimmeđunarodnimob-vezama,aliinacionalnimiskustvimauvezisovimpitanjem.Najvećiutjecajnapojedinarješenjaizvršilasustajalištaustavnihsudova(kaouFrancuskojiŠpanjolskoj)teOkvirnaodlukaVijeća2008/913/PUPod28.studenoga2008.osuzbijanjuodređenihoblikainačinaizražavanjarasizmaiksenofobijeka-znenopravnimsredstvima,itopoglavitopriodređivanjukaznenihdjelakojaseodnosenarasizamiksenofobiju.33Takoimamočetiriopcije:prvaskupinazemaljauopćenemainkriminacijukojaseodnosinanegiranjepovijesnihdoga-đajaovogtipa(riječjeoDanskoj,Finskoj,Španjolskoj,ŠvedskojiUjedinjenomKraljevstvu).Drugaskupinazemaljainkriminirasamonegiranjeholokaustai“nacističkihzločina”(tosuAustrija,Belgija,Francuska,Njemačka,Nizozem-skaiRumunjska).Trećaskupinazemaljakažnjavanegiranjenacističkihiko-munističkihzločina(ČeškaiPoljska),ačetvrtaskupinazemalja inkriminiranegiranje svakoga genocida (Andora,Cipar,Mađarska, Latvija, Lihtenštajn,Litva,Luksemburg,Makedonija,Malta,Slovačka,SlovenijaiŠvicarska).34 Po-sljednjojskupinizemaljapripadaiHrvatska.Naime,hrvatskiKaznenizakon35učl.325. (Javnopoticanjenanasilje i

mržnju)st.4.određujekažnjavanjeonoga tko javno odobrava, poriče ili znatno umanjuje kazneno djelo genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti ili ratnog

32 Primjerice,zaBosnuiHercegovinuvidiMemišević,E.,Krivičnopravna zabrana pori-canja genocida – dozvoljeno ograničavanje slobode izražavanja,GodišnjakPravnogfakul-tetauSarajevu,vol.LVIII,2015.,str.159.

33 Naime,ovaodluka,učl.1.st.1.t.c)id)izričitonavodijavnoopraštanje,poricanjeiligruboumanjenjezločinagenocida,zločinaprotivčovječnostiiratnihzločinaizčlanaka6.,7.i8.StatutastalnogMeđunarodnogkaznenogsudatečl.6.PoveljenürnberškogMeđunarodnogvojnogsuda(pridruženeLondonskomsporazumuod8.kolovoza1945.),usmjerenoprotivgrupeosobailinekogčlanatakvegrupeodre-đene sobziromna rasu,boju, vjeroispovijest,porijeklo ilinacionalno ili etničkopodrijetlo,uslučajukadjepočinjenjeizvršenonanačinkojićevjerojatnopoticatinanasiljeilimržnjuprotivtakvegrupe.UtomkontekstuLobbaspravomističedasemožegovoritioproširenjuzločinadenijalizmananegacijusredišnjihmeđunarod-nihzločina.Lobba,op. cit.ubilj.6,str.239.

34 Detaljnuanalizurelevantnogporedbenogpravavidiusljedećimizvorima:presudiDogu Perinçek vs. Switzerland, zahtjev 27510/08 od 15. listopada 2015., dio IV,Comparative Law materials,par.91–96 i255–257te IzvješćuKomisijeEurop-skomparlamentuiVijećuod17.siječnja2014.oprovedbiOkvirneodlukeVijeća2008/913/PUPosuzbijanjuodređenihoblika inačina izražavanja rasizma ikse-nofobije kaznenopravnim sredstvima, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52014DC0027(29.travnja2016.).

35 Kaznenizakon,Narodnenovine,br.125/2011,144/2012,56/2015,61/2015.

Zbornik PFZ, 67, (2) 229-253 (2017) 239

zločina, usmjereno prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjer-ske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla ili boje kože, na način koji je prikladan potaknuti nasilje ili mržnju protiv takve skupine ili pripadnika te skupine.

Zbogpredviđenekaznezatvorado tri godine, stavak5. izričitopropisu-jekažnjivostpokušaja(općaodredbaokažnjavanjupokušajavezanauzpro-pisanukaznunijedostatna). Izzakonskog je izričajavidljivoda jehrvatskaodredbaupogledunegiranjaspecifičnihkaznenihdjelaoblikovanaekstenziv-no.Odabranipristupnijeiznimkajermnogezemljeimajusličnuregulaciju.36 Onoštosužavapoljeprimjenejestčinjenicadanegiranjemorabitiučinjenojavno,morabitipodobnopotaknutinanasiljeilimržnju,ausmjerenoprotivodređenihskupina.UvidomustatističkepodatkepotvrđujesedugogodišnjitrendzanemarivogbrojaprijavaipresudagledeoveinkriminacijeuRepubliciHrvatskoj.Razlozizatakvostanjevećsubilidijelomznanstvenihrasprava.37

Uovomdijeluzaključnotrebanavestikakogledegovoramržnjepostojejošmnogaotvorenapitanjainemajasnihsmjernicaupogledunjegovedefinicijeiregulacije,dokjenacionalnarazinasudskepraksezanemariva.Međutim,istotakovrijedirećidajetatematikameđunarodnopravnoprepoznata,aktualnaisvakodnevna.Navedeniizazovimogubitisamododatanpoticajurazvijanjukompleksnogkriminalnopolitičkogodgovoragledeučinkovitijegsuzbijanjago-voramržnjepro futuro.

3. NEGIRANJE HOLOKAUSTA I GENOCIDA PRED EUROPSKIM SU-DOM ZA LJUDSKA PRAVA

Upravozbogsloženeproblematikekojaseogledauprethodnoistaknutimnedostacima,presudeovogaSudaodiznimnesuvažnosti.Autoritativnauloga

36 TrebaistaknutidavećspomenutaOkvirnaodlukaEuropskeunije2008/913/PUPučl.1.st.2.pružadržavamamogućnostograničenjakažnjivostisamonaonadjelaizvršenananačinkoji će vjerojatnoporemetiti javni red ili koji je ugrožavajući,pogrdan iliuvredljiv,dok seu st.4.državamapružamogućnostograničenjaka-žnjivosti samoako sunabrojenadjela rezultat pravomoćnihodlukanacionalnogsudai/ilimeđunarodnogsudailipaksamomeđunarodnogsuda.Međutim,teopcijeograničenjanisupostaledijelominkriminacijeizčl.325.

37 VidiMunivranaVajda,M.,Novi Kazneni zakon u svjetlu pristupanja Europskoj uniji: inkriminiranje govora mržnje i nekih drugih oblika rasizma i ksenofobije,GodišnjakAkade-mijepravnihznanostiHrvatske,vol.4,br.1.,2013.,str.135–138.Zanimljivojedaza2014.godinuimamoiprvu(ijedinu)prijavuzačl.325.st.4.kojanijerezul-tiralaosudom.Tejegodinezačl.325.st.1.osuđenoukupnoosamosoba.PremaPunoljetni počinitelji kaznenih djela, prijave, optužbe i osude u 2014.,Državnizavodzastatistiku,Zagreb,2015.,str.132.


ogledaseiubrojnimuspostavljenimstandardimakojiseprikladno“uklapaju”unacionalnazakonodavstvaradimogućnostiprimjeneodstranenacionalnihsudaca. Prije upuštanja u analizu slučajeva relevantnih za temu ovog rada,nužnojeneštorećioprocesnomepiloguiformisudskihodlukaESLJP-agledenegacionističkogodnosnodenijalističkoggovora.Načinodlučivanjaposljedi-cajedesetljećimarazvijanogprocesnopravnogmehanizmakojiomogućujedapodneske ove vrste u pravilu snalazi sudbina prima facie nedopuštenosti napodloziprimjenečl.17.EKLJP-a,odnosnozabranezloporabeprava.RiječjeoklauzulikojaističedaseuKonvencijiništanemožetumačitipravomdrža-ve,skupineilipojedincadavršenekudjelatnostiličinusmjerennauništenjeiliograničenjezajamčenihpravailisloboda.38Pojednostavljeno,nikomunijedopuštenokonvencijskoderiviranjepravanapovredutuđih(zajamčenih)pra-vaili,kraće,riječ jeoprevencijizloporabeprava.Ovajmoćnimehanizamuliteraturiponekadnosinaziv i case-killer zbogbrzog i efikasnogodbacivanjaodlukeomeritumu.Razvojniputtrajaojenizgodina,počevšiodrijetkeupo-rabeklauzulezloporabepravazbogrezerviranostitekzahipotetičkesituacijemanifestatotalitarističkihdoktrinaiciljeva.39,40Odtadasesituacijaitekakopromijenilajer jedanasprimjenaoveklauzuleupredmetimagovoramržnjeučestala strasburška praksa, osobito kad je riječ o vrlo teškimmanifestimadenijalističkoggovora.Primjenačlanka17.EKLJP-aiproglašenjenedopušte-

38 Bitjeovogčlankapreciznijeobjašnjenajoš1961.upresudiLawless vs. Ireland,za-htjev332/57“…nopersonmaybeabletotakeadvantageoftheprovisionsoftheConventiontoperformactsaimedatdestroyingtheaforesaidrightsandfreedoms;whereasthisprovisionwhichisnegativeinscopecannotbeconstrueda contrario asdeprivingaphysicalpersonofthefundamentalindividualrightsguaranteedbyArticles5and6oftheConvention…”theLaw,§7,asmatrasedajeprviputupo-trijebljen1957.,upresudiCommunist Party (KPD) vs. Federal Republic of Germany,ukojojjeKomisijaprihvatiladasezabranaradatojstranciuNjemačkojnemožeos-poravatipotencirajućizaštituKonvencijetedaseglasačimamožeuskratitipristupidejamakojesusuprotnenaraviKonvencije.

39 Weber,op. cit.ubilj.19,str.23,istoiLobba,op. cit.ubilj.6,str.244.40 Tri suosnovna stadija:prvi stadijuključujeodlučivanjebivšeEuropskekomisijetijekomosamdesetihukojojseklauzulazloporabepravagotovoinijeupotreblja-vala(osimkodizraženograsističkoggovora),aslučajevinegiranjanajtežihzloči-naprocjenjivanisukrozprizmudefiniranihkriterijaslobodeizražavanjaizčl.10.EKLJP-a.Nakon togadrugi stadij donosi uporabuklauzulekao interpretativnogpomoćnogsredstva,idaljepodčlankom10.TemeljemekstenzivnijeprimjeneoveklauzulesmatraseslučajKühnen vs. Germany.UtrećemstadijuESLJPpočinjesuče-stalomprimjenomklauzulepočevšiodslučajaLehideux and Isorni vs. France. Detaljno oovimstadijimapišeLobba,op. cit.ubilj.6,str.240–243.

Zbornik PFZ, 67, (2) 229-253 (2017) 241

nostiznačiikrajispitivanjazapovreduslobodeizražavanja.41Stogasemožezaključitidaovajčlanakslužikaosvojevrsnifiltar“težine”govoramržnjeipo-kazateljjačinenarušenjapravadrugih,noizloženikonceptdonošenjaodlukene prolazi bez kritika.42

BivšaKomisija,anakon1.studenoga1998.iESLJP,odlučivalisuumno-gim slučajevimanegiranjaholokausta iu tim su slučajevimaovi strasburškiorganiproglašavalipritužbunedopuštenompozivajućisenačl.17.EKLJP-a.Unutarpredmetnihobrazloženjaodlukaonegiranjuholokaustakontinuira-nosespominjedajeriječojasnoutvrđenimpovijesnimčinjenicama(clearly established historical facts).Potonjasintagmanemadanasjasnoznačenjeiupo-trebljavaseurazličitimkontekstima.Takopostojitendencijanjezinaširenjananačindanadilazipojamholokaustaiaspiriranaširispektarmeđunarodnihzločina.Tatendencija spajanjems izloženimprocesnimmehanizmomklau-zuleizčl.17.EKLJP-apotencijalnonosiopasnostzazajamčenusloboduiz-ražavanja(nemapreispitivanjaokolnostisukladnotrodijelnomtestuizčl.10.EKLJP-ajersemeritumnineispituje).Imalitakavputbudućnost,pokazatćei nastavak ovog rada.

Najprije ćemo izložiti neke značajnije slučajeve koje ESLJP često citi-rausvojimodlukama.Primjerice, slučajWitzsch vs. Germany.43HansJürgenWitzschuprivatnomjepismu,upućenompovjesničaruWolffsonu,iznione-gativnuvrijednosnuocjenu spramranijeobjavljenogWolffsonovačlanka (oHitleruipripadnicimaNacionalsocijalističkenjemačkeradničkestranke(Na-tionalsozialistische Deutsche Arbeitspartei-NSDAP) u kontekstumasovnihuboj-

41 Akopaksudodlučidajepritužbadopuštena,toidaljeneznačidajeslobodaizra-žavanjapodnositeljanarušenasobziromnatodaslijediispitivanjemogućihogra-ničenjapropisanihučl.10.st.2.EKLJP-a.

42 Detaljnije vidiKoltay,A.,The Appearance of the clear and present danger doctrine in Hungarian hate speech laws and the jurisprudence of the European Court of Human Rights,SocialScienceResearchNetwork,dostupnonahttp://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2457903(20.veljače2016.).ZatimLobba,op. cit.ubilj.6,str.251 – 253, koji predlaže da se ovakav način odlučivanja dokine te svaki slučajispitujekrozdosegčl.10.EKLJP-a,adaseklauzulazloporabepravakoristikaointerpretativno pravilo.

43 Zahtjev7485/03od13.prosinca2005.ZanimljivojeistaknutikakojeSudpotvr-diodapodnositeljuovomslučajunijenegiraoholokaustnipostojanjeplinskihko-mora,negojeosporavaojednakovažnuiutvrđenučinjenicudajeHitlerspristaša-maplanirao,iniciraoiorganiziraomasovnaubojstvaŽidova.Jednakojezanimljivoitodaje,iakosuovetvrdnjeupućeneuprivatnompismu,anejavnoizrečene,Sudtuokolnostsmatraonerelevantnom.


stava Židova). Iako nije negirao holokaust, porekao je odgovornostHitleraipripadnikaNSDAP-atvrdećidanepostojedokazidasupočinilisveonoštoimsepovijesnopripisuje.Premamišljenjunjemačkihsudova(kojisuistreblje-njeŽidovatretiralikaojasnoutvrđenupovijesnučinjenicu),negirajućinjihovuodgovornostWitzschjeporekaookrutnusudbinužrtavaipovrijediodostojan-stvopreminulihtejeosuđennatrimjesecazatvora.UsvojojpritužbiESLJP-uWitzsch se žalionapovredu čl. 6., 7., 9., 10. i 14.EKLJP-a.Sud je zahtjevocijenionedopuštenim.Pozivajućisenacijelinizprethodnihslučajevaukojimajeprimijenjenaklauzulaizčl.17.EKLJP-a44istaknuojekakojenjezinasvrhaonemogućitipojedincimadazlorabepravasmjerajućinapromoviranjeidejapro-tivnihtekstuiduhuKonvencije,aupravojetakvuzloporabupodnositeljučinio.

UslučajuSchimanek vs. Austria45HansJorgSchimanekosuđenjenapetnaestgodinazatvorazbograzličitihaktivnostiusmjerenihnarevitalizacijunacističkihvrijednostiteje,inter alia,negiraosustavnoubijanjeŽidovauporabomplinskihkomora.PodniojepritužbuESLJP-upozivajućisenapovredučl.6.,7.,9.i10.EKLJP-a.Sudjepritužbuproglasionedopuštenom,pozivajućiseinačl.17.kojibraniaktivnostiusmjerenenapovredukonvencijskihpravaisloboda.

Garaudy vs. France46slučajjekojipredstavljaprijelomnitrenutakuporabeklauzuleizčl.17. jer jeSudjasnodemonstriraopokazateljenedopuštenostipritužbeukontekstuklauzulezloporabeprava.47RogerGaraudynapisao jeiobjavioknjiguThe Founding Myths of Israeli Politics povodom koje je pokre-nutonekolikokaznenihpostupakazbognegiranjazločinaprotivčovječnosti,objavljivanjarasnouvredljivihizjavatepoticanjanarasnuilivjerskumržnjuilinasilje.Osuđenjenauvjetnetenovčanekazne.UrješavanjupritužbekojujepodnositeljpodnioESLJP-u,pozivajućisenainter aliapovreduslobodeizraža-

44 Primjerice,Glimmerveen and J. Hagenbeek vs. the Netherlands,zahtjev8348/78i8406/78iz1979.;Kühnen vs. Germany,zahtjev12194/86iz1988.,Schimanek vs. Austria,za-htjev32307/96 iz2000.;Garaudy vs. France, zahtjev65831/01 iz2003. idrugi.Vidjeti§3.odlukeWitzch vs. Germany.

45 Zahtjev32307/96od1.veljače2000.46 Zahtjev65831/01iz2003.47 “Denyingcrimesagainsthumanity is thereforeoneof themost serious formsof

racialdefamationofJewsandofincitementtohatredofthem.Thedenialorrewri-tingofthistypeofhistoricalfactunderminesthevaluesonwhichthefightagainstracismandanti-Semitismarebasedandconstitutesaseriousthreattopublicorder.Suchactsareincompatiblewithdemocracyandhumanrightsbecausetheyinfringetherightsofothers.TheirproponentsindisputablyhavedesignsthatfallintothecategoryofaimsprohibitedbyArticle17oftheConvention.”VidjetidiopresudeudijeluThe Law,točka1.

Zbornik PFZ, 67, (2) 229-253 (2017) 243

vanja,Sudjeistaknuodaopravdanjepronacističkepolitikenemožebitizašti-ćenočlankom10.EKLJP-atedapostojikategorijajasnoutvrđenihpovijesnihčinjenica,štoholokaustnedvojbenojest,čijanegacijaneuživakonvencijskuzaštitu,teproglasiopritužbunedopuštenom.

3.1. Europski manifest sto godina nakon “prvog genocida dvadesetog stoljeća”

Ovakavpristupprimijenjenjeumnogimpritužbamasličneiliistetematike,nopristupjepromijenjen.Doğu Perinçek vs. Switzerland48 višeaspektna je pre-kretnica.Riječjeoprvojkaznenojosudizanegiranjearmenskogagenocida.49 Odluku,kojajestiglanastotuobljetnicutogdogađaja,pratiojevelikmedijskiodjektejeiniciralacijelinizteorijskihipraktičnihraspravaeminentnihstruč-njakanaeuropskojrazini.Stogasmatramovažnimposvetitijojneštovišepo-zornostizatoštovjerojatnopokazujenovismjerkojimćedenijalizamubudućeićipredstrasburškeorgane.

DoğuPerinçeknijenepoznataosobaniuturskompolitičkom/javnomži-votu ni unutar pravosudnih struktura. Riječ je o predvodniku jedne turskepolitičkestrankekojijeranijevećdvaputabiopodnositeljpritužbiESLJP-uprotivTurske.50Usvibnju2005.godine,natrijavnadogađanjauŠvicarskoj,Perinçekjeustvrdiodagenocidkojije1915.godinepočinilaTurskanadar-menskimnarodomnijeništadrugonego“međunarodnalaž”.Svojestajalištedalje je argumentirao tvrdeći da je Rusija u ono vrijeme koristila armenskinarodkaoprijetnjuTurskojtejetakvasituacijazahtijevalareakciju.Posljedič-nedogađajeokarakteriziraojenužnimasaspektaratovanja.Dana9.ožujka2007.PerinçekjeosuđenpredKaznenimsudomuLaussani(Tribunal de police Lausanne) prema čl. 261.bis §4. švicarskogKaznenog zakona zanegiranje

48 Zahtjev27510/08.49 Lobbanavodidajeprva,nonijeijedinajersunakonoveosudetriosobe,takođerturskogporijekla,osuđeneuŠvicarskojzbognegiranjaistevrste,aujednoseuFran-cuskoj1995.vodiograđanskipostupakkoji jerezultiraonaknadomštetekojujetuženikmoraoplatitikaosimboličnunaknaduuimereparacijezaarmenskežrtve.VišeLobba,P.,A European Halt to Laws Against Genocide Denial?,EuropeanCriminalLawReview,vol.4,br.1,2014.,str.61(bilj.6).

50 Perinçek vs. Turkey, zahtjev 46669/99 od 21. lipnja 2005. (za narušenje čl. 10.EKLJP-a) iSocialist Party and others vs. Turkey, zahtjev20/1997/804/1007od25.svibnja1998.(zapovredučl.11.).Također,2013.godineosuđenjenakaznuza-tvoraunutartzv.Ergenekonsuđenjaukojemjeosuđenoukupno275osoba,alijepušten2014.Vidiibid.


genocidamotiviranorasizmominacionalizmomtejekažnjen.Naime,riječjeo kaznenomdjelu naslovljenomRasna diskriminacija (Rassendiskriminierung) tejesukladno§4.predviđenokažnjavanje(zatvoromdotrigodineilinovča-nomkaznom)zaonogatkojavnoriječima,pismom,slikom,gestom,nasilnimčinomilinadruginačinponižavaosobuiliskupinuzbognjezinerase,etni-citeta,religijenanačinprotivanljudskomdostojanstvuilidiskriminirailinatimosnovamanegira,znatnoumanjujeiliopravdavagenocidilidrugezločineprotivčovječnosti.51Opresudijezatimodlučivanoinakantonalnoj(Tribunal du canton de Vaud)tefederalnojrazini,pričemususudoviodobrilipostojećukaznenukvalifikacijuiodluku.Ukonačnicijeutvrđenodajenavedenimjav-noizrečenimtvrdnjamaosporavanageneralnoprihvaćenapravnakvalifikacijadjelapočinjenihodstraneOtomanskogCarstvanadArmencimatedajepoto-njeuŠvicarskojprihvaćenokaodokazanapovijesnačinjenica.52

PerinçekzatimpodnosipritužbuESLJP-u.OdlučenojekakoPerinçekovaizjavanesmjerapotaknutinasiljeilimržnjujerpodnositeljturazinunijedose-gnuopukimnegiranjempravnekvalifikacijegenocida.53StogaseSudnijeprima

51 Wer öffentlich durch Wort, Schrift, Bild, Gebärden, Tätlichkeiten oder in anderer Weise eine Person oder eine Gruppe von Personen wegen ihrer Rasse, Ethnie oder Religion in einer gegen die Menschenwürde verstossenden Weise herabsetzt oder diskriminiert oder aus einem dieser Gründe Völkermord oder andere Verbrechen gegen die Menschlichkeit leugnet, gröblich verhar-mlost oder zu rechtfertigen sucht...wird mit Freiheitsstrafe bis zu drei Jahren oder Geldstrafe bestraft.VidiNiggli,M.A.;Wiprächtiger,H.(Hrsg.),Strafrecht II, Basler Kommen-tar,Art. 111-392 StGB,3.Auflage,HelbingLichtenhahnVerlag,Basel,2013.,str.2005.Zanimljivimsečinispomenutipostojanjestajalištaodiferencijacijipojmova:“Völkermord”sekvalificirakaopovredaljudskogdostojanstva,agenocidjezločinnadskupinamazbognjihovaidentiteta.VišeSchleimingerMettler,D.,uNiggli,M.A.;Wiprächtiger,H.(Hrsg.),Strafrecht II, Basler Kommentar,Art. 111-392 StGB, 3. Auflage,HelbingLichtenhahnVerlag,Basel,2013.,str.2030–2031,rb.62–63.

52 Zanimljivojedasusepritompozvalinapostojanjeopćegkonsenzusa(general agree-ment) koji mora biti usporediv s onim konsenzusom koji postoji za istrebljenjeŽidovaprilikomholokausta,alidatajkonsenzusukontekstuarmenskognarodapodrazumijevaširikonsenzuszajednice,pričemusenezahtijevaunisonoststajali-šta,negojedovoljnodanepostojidovoljnasumnja(sufficient doubt)uklasifikacijugenocida in concreto.SažetaksudskihstajalištanapravljenjepremaanalizisudskihpresudaučlankuLobba,op. cit.ubilj.19,str.61–62,bilj.8–12tepresudiPerinçek vs. Switzerland,27510/08od17.prosinca2013.,§§8–13.

53 Sud jepriznaodasupodnositeljevikomentaribiliprovokativni,no ističedasuidejekojevrijeđaju,šokirajuiliuznemiravajutakođerpodzaštitomčl.10.EKLJP-a.Odricanjepravnekvalifikacijeuovomslučajunijesamoposebidovoljnopota-knutimržnjuspramarmenskognaroda.VidiPerinçek vs. Switzerland,§§51–52.Istotako,nekiautoriupozoravajunanedostatakkriterijaovogSudakadjeriječopoticanjunanasiljeipoticanjunamržnju.VidiOetheimer,M.,Protecting Freedom of expression: The Challenge of Hate Speech in the European Court of Human Rights Case

Zbornik PFZ, 67, (2) 229-253 (2017) 245

facie odrekaomogućnosti ispitivanja slučaja in concreto, nego je primijenjenastandardnaprocedurapodokriljemčl.10.EKLJP-asciljempreispitivanjava-lidnostidržavnihrestrikcijanametnutihslobodiizražavanja.Prvajeodlukauovompredmetudonesena17.prosinca2013.Sudjeodlu-

čiodakaznenaosudazanegiranjearmenskoggenocidapredstavljanarušenjepodnositeljeveslobodeizražavanja.Utvrđujućidajeriječonegiranjupravneklasifikacije,anesamogdogađaja,auzimajućiuobzirvećnavedenitrodijelnitestizčl.10.st.2.EKLJP-a,Sudjepotvrdionormativnuodređenostograniče-njailegitimnicilj(iakojeupozorionanedovoljnuargumentiranostpredmet-nihizjavakaoozbiljnogrizikazajavnired),anajvećijenaglasakstavljennarazmatranjenužnostiudemokratskomdruštvu(odnosnopojmapressing soci-al need).54Osvrćućisena,odstranešvicarskihsudovaprethodnoobrazloženikonsenzusopitanjugenocidanadArmencima,ESLJPističedajegenocid“ja-snoodređenpravnikoncept”,adotadjesamodvadesetdržavasvijetaslužbenopriznalotajmasakrkaogenocid.Stogaje,suprotnošvicarskimsudovima,ovajSudsmatraodauvjetgeneralnogkonsenzusakaotemeljaprethodnenacional-neosudeuopćenijezadovoljen.55Istotako,vrednujućizahtjevibalansirajućiizmeđuzahtjevazaštitedrugih(odnosnočastiobiteljižrtava)ipočiniteljeveslobodeizražavanja,ESLJPjeupozoriodaŠvicarskanijeuspjelapokazatidruš-tvenupotrebukažnjavanjatakvogistupa,odnosnoposljedičnuzaštituosjećajažrtava,tedasudomaćevlastiprekoračileograničenopoljeslobodneprosudbečimesupovrijedilečl.10.EKLJP-a(petglasovanaspramdva).Natujeodlukureagiralašvicarskavlada,zatraživši17.ožujka2014.odlukuodstraneVelikogvijeća(Grand Chamber). Drugajeodlukadonesena15.listopada2015.56Zavređujespomenutidasu

uovomstadijusvojastajalištaizložiliiturska,armenskaifrancuskavlada,aliinekolikoudruženja,odnosnonevladinihorganizacijakojedjelujuudomenizaštiteljudskihprava.57

Law,CardozoJournalofInternational&ComparativeLaw,vol.17,br.3,2009.,str.435–438.

54 Vidi Perinçek vs. Switzerland,27510/08iz2013.,§§76–130presude.55 Detaljno ibid.,§§115–117.56 Zanimljivojespomenutidanijednatočkaodlukenijeusvojenajednoglasno,osimposljednjekojomsepodnositeljunedodjeljujepravednasatisfakcija.Odbijanjepri-mjenečlanka17.usvojenojes14naprema3glasa,povredačlanka10.usvojenajes10naprema7glasova.Tojerezultiraloikonkurirajućimiizdvojenimmišljenjimanekolikosudaca.

57 Unastavkunavodimonekezanimljivostiizumješačkihnavoda.Turskajevladaizra-zilastajalištedajeupredmetnomslučajuriječopolitičkomgovorukojijeimaocilj


Ponovno razmatrajući opravdanost osude od strane švicarskih sudova inužnost u demokratskom društvu, ESLJP se vodio potrebom zaštite pravadrugihodnosno,uovomkontekstu,riječjeopravuArmenacadasepoštujedostojanstvonjihovihpredakatenjihovidentitet,konstruirannashvaćanjudaje zajednica pretrpjela genocid.58PritomseSud,sukladnoranijojpraksi,vodioodređenimkriterijima:prirodiizjaveikontekstu,zadiranjuupravaArmenaca,(ne)postojanjukonsenzusaopotrebikaznenopravnereakcije,postojanjume-đunarodnihodredbi,opravdanjušvicarskihsudovapridonošenjuosudeijači-nizadiranjauzajamčenopravo.UkonačniciESLJPzapravouopćenijetežioutvrditijeliriječonegiranjuiliopravdanjugenocida,negojeliriječoosudizaizjavukojaumanjujezaštitučl.10.EKLJP-a.Velikovijećenakrajujezaklju-čilodajeriječopolitičkom govorukojinijebiousmjerennapoticanjenasiljailinetolerancijetedase“nemoguprimijenitiistamjerilakaonaholokaustjerjeriječodogađajimakojisusezbilinateritorijuOtomanskogCarstvaprije90godina,aonjimajeraspravljanouŠvicarskoj”.59Navodećidaseopravdanjegenocidanesastojiodnavodadakonkretandogađajnijebiogenocid,većodizražavanja vrijednosne osude koja relativizira njegovu težinu ili ukazuje na ispravan čin,Vijećejeutvrdilodapodnositeljevaizjava/izjavetomuvjetunisuudovoljilejersusedotaknulepitanjaodjavnoginteresaizaštićenesučl.10.EKLJP-a,pričemusušvicarskevlastiimalesamoograničenopoljeprocjeneizadiranja.60

potaknutijavnuraspravutedaslobodaizražavanjauključujeodređenistupanjpro-vokacije(idejekoješokiraju,vrijeđajuisl.).NaglasivšikakonijednadrugačlanicaVijećaEuropenijedotaddonijelakaznenuosuduzanegiranje“događajaiz1915.igodinanakontoga”kaogenocida,zaključilajekakotakvapotrebaudemokratskimdruštvimanepostoji.Dodatno,potenciranajerazlikauodnosunaspecifičanutje-cajholokaustauNjemačkojiAustriji,zarazlikuodŠvicarske,jerdogađajiiz1915.nisudijelomnjezinapovijesnogiskustva(jersamoje5000Armenacananjezinutlu).DetaljnijePerinçek vs. Switzerland,27510/08iz2015,§§173–176.Sdrugestrane, armenska jevladanavelada su švicarski sudoviprilikomosude,uduhupoljaslobodneprocjene,smatralikakotakveizjaveštetedruštvenojharmonijijernapadaju dostojanstvoArmenaca. Predbacila jeVijeću uvođenje razlike izmeđuovogagenocidaiholokaustanatemeljuodrednicadajekodpotonjegriječovrlopreciznim činjenicama, dobro definiranoj pravnoj bazi i potporimeđunarodnihsudova,čimeseukonačnicismjerautemeljitigakao“jedinimodernigenocidkojijemogućejasnodokazati”.Perinçek vs. Switzerland,zahtjev27510/08iz2015.,§§177–178.

58 Većspomenutadužnostbalansiranjailiravnotežeizmeđudvajupravaogledaseupravunasloboduizražavanjatepravunaprivatniživot.Detaljnijeibid.,§227.

59 Ibid.,§234.60 Ibid.,§§240–241.

Zbornik PFZ, 67, (2) 229-253 (2017) 247

UovomdijeluradavaljajošizdvojitidajeSudgledeutemeljenjainkrimi-nacijenegiranjaholokaustauveorazmatranješiregpovijesnogkonteksta(vre-menaiprostora).Naime,uoblikovanjustajalištauovompredmetujasnojevidljivoodmicanjeodnegiranjajasnoutvrđenepovijesnečinjeniceistavljanjenaglaskanamanifeste i konotacije antidemokratske ideologije ili primjericeantisemitizmakrozprizmupovijesnogkontekstapredmetnedržave.61S timuvezijasnoseocrtavakakoodnosŠvicarskeidogađajaiz1915.napodručjutadašnjegOtomanskogCarstvanijeocijenjenznačajnim,poglavitouzimajućiuobzirčinjenicudugogprotekavremena(od90godina)uodnosunaslučajevenegiranjaholokausta,pričemujeprotekvremenakraći.Uzevšiuobzirdajeipakriječonezastarivom(ne)djelu,protekomodređenog,duljegilikraćegvre-mena,potomcižrtavanisuizgubilisvojepravonaidentitetzajednice,osobniidentitetipijetetpremažrtvama.

Zaključno,gledenačinaoblikovanjašvicarskeinkriminacije,trebaistaknutida je ESLJP analizirao relevantne imeđunarodne obveze koje je Švicarskapreuzelatezaključiokakoniizjednogmeđunarodnogaktaneslijediobvezanametanjakaznenihsankcijazanegiranjegenocidananačinnakojijepropi-sanušvicarskomzakonodavstvu.

4. ZAKLJUČNE MISLI

Aktualnostiizloženetemepridonosiikompleksnirazvojdogađaja.Utrav-njuprošlegodineusvojenajeRezolucijaEuropskogparlamentaoobilježavanjustoteobljetnicegenocidanadArmencima.NakonštojetoprethodnoučiniopoglavarKatoličkecrkvepapaFranjo,njemačkijepredsjednikJoachimGauckponovnopotenciraoraspravuoarmenskompitanjujavnogaoznačivšigeno-cidomprilikombogoslužjauBerlinu.NedavnojenjemačkiBundestagusvojioRezolucijuogenocidunadArmencima, štodajenaslutitidameđunarodni ipolitičkiodnosinaovutemunisuzavršenapričačakniprotekomcijelogsto-ljeća.Uzevšisveprethodnorečenouobzir,zaključnoiznosimosljedećemisli.

Prvo, razvoj je specifičnogprocesnogmehanizmautemeljenogna čl. 17.EKLJP-adosegnuonovistadijukojemusečinidaslijediograničenjeprimje-ne.Timesudonekleprihvaćeniprigovoriautorakoji suupozoravalidaovojednostavnoipraktičnorješenjeproglašenjanedopuštenostipritužbenijebez

61 Ibid.,§§243.Zatoje,nastavljaSud,negiranjeholokaustavrloopasno,pogotovoudržavakojeimajuiskustvonacističkogteroraikojebitrebaleimatispecifičnumo-ralnuodgovornostdistanciratise.


mana.IdaljestojitvrdnjadakriterijiprimjeneovogčlankaKonvencijenisuposvejasni(kaošto,uostalom,nijejasanniopsegzaštitepruženčlankom10.EKLJP-a).VećjeupozorenonaupitnostkriterijaESLJP-aprilikomrazlikova-njapoticanjananasiljeipoticanjanamržnju,noistraživanjetihkriterijabitćepredmetomdrugograda.Prikladnojemoždarećidajeusmjerenostnamržnjuzanimljivopitanjejerse,primjerice,kodzločinaizmržnjepriznajedajeriječopredrasudnimdjelima,atrebauzetiuobziričinjenicudaizražavanjemržnjenemoranužnobiti sastavnidiogovoramržnje.Uzovu tvrdnjuneizbježnoslijedidajestriktnijedefiniranjesintagme“jasnoutvrđenapovijesnačinjeni-ca”idaljeproblematično.KrozprimjerslučajaPerinçekizloženojeneslaganješvicarskih sudova s ESLJP-om, pa čak i problematično rezoniranje o ovompitanjuunutarprveodlukeESLJP-auovompredmetukrozbrojanjedržavakoje sudogađaj priznale.Zbog svojeg otvorenogkoncepta često ju je teškooživotvoriti.Istotako,sintagma“prijekadruštvenapotreba”,kojaječestokru-cijalnapriodlučivanju,ostajenejasna ivrloprilagodljiva.Stogasepokazujedadjelotvornofunkcionirasamokadjeriječoholokaustu,itokaopomoćnosredstvozaprimjenuklauzulezloporabepravaizčl.17.EKLJP-a.Štosetičehrvatskekazneneodredbe,trebarećidajeonaoblikovanasukladnoeuropskimstandardima.Tošto jesudskapraksa iznimnooskudna,sasvimjedrugiparrukava.Uposljednjim se statističkimpokazateljima za2014. godinuuRe-publiciHrvatskojuočilaiprvaprijavazadjelokojejetemaovograda,alinijerezultiralaoptužbomniosudom.Uodnosunašvicarskuodredbuihrvatskain-kriminacijapenaliziranegiranjesvakogagenocidateprilikomoblikovanjanisuiskorištenenavedeneopcijeograničenjakojenudispomenutaOkvirnaodluka.Zatobiikodnasbilamogućaosudazanegiranjearmenskoggenocida,nobiliukonačnicitakavgovorbioocijenjenprikladnimizazvatinasiljeilimržnju,nemožemonipredvidjetisobziromnaistaknuturaritetnostsudskepraksekadjeriječogovorumržnjeuRH.Švicarskaodredba,sdrugestrane,nesadržavaobilježjeprikladnosti izazivanjanasilja imržnje(što je, inter alia,ocjenjivaoESLJPupredmetuPerinçek).

Nadalje,negiranjepravnekvalifikacijegenocidaarmenskognarodapremastajalištuSudanepredstavljapoticanjenamržnju,odnosnonepripadameđuoblike “...izražavanja koje šire, potiču, promoviraju ili opravdavaju mržnjuutemeljenunanetoleranciji(uključujućiivjerskunetoleranciju)”inijeriječojasnoutvrđenojpovijesnojčinjenici.SudjeutvrdiodaPerinçeknijeosporavaopočinjenjemasovnogmasakra,negopravnukvalifikacijugenocidain concreto, a činisedajeposvezanemariodioizrečenetvrdnjekojiseodnosinaopravdanje

Zbornik PFZ, 67, (2) 229-253 (2017) 249

kroz“potrebnuratnuoperaciju”.Netrebadvojitiovažnostiovepresudezabudućeodlučivanjeoovompitanju.IsamSudsepridonošenjuodlukevodioznačajnomporedbenomanalizomrelevantnihodredaba,dopustiorazmjernovelikbrojumješačaiupotrijebiospecifičnekriterijeprosudbe.Dokpredovimautoritativnimstrasburškimorganomnegiranjeholokausta (nacističkogage-nocida)zasadidaljezadržavaprethodnuustaljenupraksu,uslučajunegiranjadrugihgenocidastvarseizgledaokrenulakaregularnomispitivanjukaokodsvakedrugepovredeslobodeizražavanja.Priodlučivanjusadapostajuitekakovažnielementipovijesnogkontekstate“nametanje”vremenskog(protekvre-menaoddogađaja)igeografskogbremena(važnostsepridajei“selektiranjuzemalja”kojedonoseosudekroznjihovuteritorijalnupovezanostsodređenimdogađajima).Stogajejasnodajehipotezapostavljenanapočetkuradaopo-vrgnutateslijedidanegiranjegenocidanepredstavljauvijekpovreduslobodeizražavanjainedoživljavaistusudbinupredESLJP-om.Iakonemožemoap-solutnogeneraliziratiitvrditidaćeseovajpristupinastaviti,sigurnojenužnoupozoritinamogućitrendseterskipotencijalkojijeovimnačinomodlučivanjaotvoren.Načinrezoniranjapridonošenjuodlukemogaobibitizanimljivza,primjerice,različituizjavuodonePerinçekovekojomseopetnegiraarmenskigenocidilipakizjavukojomsenegiranpr.genociduSrebreniciuBosniiHer-cegovini,okojemse,bezobziranautvrđenumeđunarodnosudskupodlogu,jošraspravljaipiše.Takoostajevidjetihoćeliovapresudapostatidiktatomodlučivanjaubudućimsličnimslučajevimakojihćesigurnobiti ili ćeostatiusamljena,oponentskaetapaukompleksnojjurisprudencijiovogaSudaupi-tanjimagovoramržnje.

LITERATURA

Alaburić,V.,Ograničavanje “govora mržnje” u demokratskom društvu - teorijski, za-konodavni i praktični aspekti, I. dio,Hrvatskapravnarevija,vol.1,br.3-4,2003.,str.62–72.

Brown,A.,Hate Speech Law, A Philosophical Examination,Routledge,Abingdon,NewYork,2015.

Brugger,W.,Ban On or Protection of Hate Speech? Some Observations based on Ger-man and American Law,TulaneEuropean&CivilLawForum,vol.17,br.1,2002.,str.1–21.

Ðurđević,Z.,Sloboda izražavanja: čl. 10 Europske konvencije za zaštitu ljudskih pra-va i temeljnih sloboda,u:Radačić,I.(ur.),Usklađenost hrvatskog zakonodavstva


i prakse sa standardima Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,CMS,Zagreb,2011.,str.152–189.

Kahn,R.A.,Holocaust Denial and the Law: A Comparative Study,PalgraveMac-millan,NewYork,2004.

Karčić, F.,Krivično-pravna zabrana poricanja genocida: komparativna perspektiva,GodišnjakPravnogfakultetauSarajevu,vol.L,2007.,str.289–299.

Kiska,R.,Hate Speech: A Comparison between the European Court of Human Rights and the United States Supreme Court Jurisprudence,RegentUniversityLawRe-view,vol.25,br.1,2012.,str.107–151.

Klaus,G.,The Denial of the Holocaust: Employing Criminal Law to Combat Anti-Semitism in Germany,TelAvivUniversityStudies inLaw,vol.51,br.15,2000.,str.51–66.

Koltay,A.,The Appearance of the clear and present danger doctrine in Hungarian hate speech laws and the jurisprudence of the European Court of Human Rights,SocialScienceResearchNetwork,dostupnonahttp://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2457903.

Kübler,F.,How Much Freedom for Racist Speech? Transnational Aspects of a Conflict of Human Rights,HofstraLawReview,vol.27,br.2,1998.,str.335–375.

Lifton,J.R.;Markusen,E.,The Genocidal Mentality-Nazi Holocaust and Nuclear Threat,BasicBooks,NewYork,1990.

Lobba,P.,A European Halt to Laws Against Genocide Denial?,EuropeanCriminalLawReview,vol.4.,br.1,2014.,str.59–78.

Lobba,P.,Holocaust Denial before the European Court of Human Rights: Evolution of an Exceptional Regime,TheEuropeanJournalofInternationalLaw,vol.26,br.1,2015.,str.237–253.

McGonagle,T.,Wrestling (Racial) Equality from Tolerance of Hate Speech,DublinUniversityLawJournal,vol.23,br.21,2001.,str.21–54.

Memišević,E.,Krivičnopravna zabrana poricanja genocida – dozvoljeno ograničavanje slobode izražavanja, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, vol. LVIII,2015.,str.143–163.

MunivranaVajda,M.,Novi Kazneni zakon u svjetlu pristupanja Europskoj uniji: inkriminiranje govora mržnje i nekih drugih oblika rasizma i ksenofobije,GodišnjakAkademijepravnihznanostiHrvatske,vol.4,br.1.,2013.,str.131–144.

Niggli,M.A.;Wiprächtiger,H.,(Hrsg.),Strafrecht II, Basler Kommentar, Art. 111 - 392 StGB,3.Auflage,HelbingLichtenhahnVerlag,Basel,2013.

Oetheimer,M.,Protecting Freedom of Expression: The Challenge of Hate Speech in the European Court of Human Rights Case Law,CardozoJournalofInternational&ComparativeLaw,vol.17,br.3,2009.,str.427–443.

Zbornik PFZ, 67, (2) 229-253 (2017) 251

Omejec,J.,Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u praksi Europskog suda za ljudska prava, Strasbourški acquis,Noviinformator,Zagreb,2014.

Schulman, S.,The Great Free Speech Experiment, What good have Holocaust-de-nial bans done?,TheWeeklyStandard,vol.20,br.19,26.siječnja2015.,dostupnona:http://www.weeklystandard.com/the-great-free-speech-experi-ment/article/823845(15.veljače2016.).

Sternberg-Lieben,D.,Siebenter Abschnitt, Straftaten gegen die öffentliche Ordnung,u:Schönke,A.;Schröder,H.,(ur),Strafgesetzbuch, Kommentar,29.Auflage,C.H.Beck,München,2014.,str.1464–1620.

Weber,A.,Manual on Hate Speech,CouncilofEuropePublishing,Strasbourg,2009.

IZVORI

Pravni akti

Europskakonvencijazazaštitu ljudskihpravaitemeljnihsloboda,Narodnenovine,Međunarodniugovori,br.6/99.

Kaznenizakon,Narodnenovine,br.125/2011,144/2012,56/2015,61/2015.OkvirnaodlukaVijeća2008/913/PUPosuzbijanjuodređenihoblikainačinaizražavanjarasizmaiksenofobijekaznenopravnimsredstvima,SlužbenilistEuropskeunije,L328/55,06.12.2008.

PreporukaMinistarskogodboraVijećaEuropeNo.R(97)20ogovorumržnje(1997),dostupnona:https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchSer-vices/DisplayDCTMContent?documentId=0900001680505d5b.

Punoljetnipočiniteljikaznenihdjela,prijave,optužbeiosudeu2014.,Državnizavodza statistiku,Zagreb,2015.,dostupnona:http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/SI-1551.pdf.

Sudska praksa

Jersildvs.Denmark,zahtjev15890/89,23.09.1994.Aksuvs.Turkey,zahtjev4149/04,15.03.2012.TomašićidrugiprotivHrvatske,zahtjev46598/06,15.01.2009.KovačprotivRepublikeHrvatske,zahtjev49910/06,23.08.2011.Gündüzvs.Turkey,zahtjev35071/97,04.12.2003.Erbakanvs.Turkey,zahtjev59405/00,06.07.2006.Witzschvs.Germanyzahtjev7485/03,13.12.2005.


DoğuPerinçekvs.Switzerland,27510/08,17.12.2013.DoğuPerinçekvs.Switzerland,zahtjev27510/08,15.10.2015.Lawlessvs.Ireland,zahtjev332/57,01.07.1961.Glimmerveen and J. Hagenbeek vs. the Netherlands, zahtjev 8348/78 i8406/78,11.10.1979.

Kühnenvs.Germany,zahtjev12194/86,12.05.1988.Schimanekvs.Austria,zahtjev.32307/96,01.02.2000.Garaudyvs.France,zahtjev65831/01,24.06.2003.Perinçekvs.Turkey,zahtjev46669/99,21.06.2005.SocialistPartyandothersvs.Turkey,zahtjev20/1997/804/1007,25.05.1998.

Zbornik PFZ, 67, (2) 229-253 (2017) 253

Summary

Barbara Herceg Pakšić *

NEW STANDARDS IN CASES OF SEVERE HATE SPEECH FORMS: DENIAL OF GENOCIDE AT THE EUROPEAN COURT

OF HUMAN RIGHTS

The suppression of various hate speech manifestations is inseparable from the influence of national heritage and the obligations undertaken at the European level. In this context, given the very meagre national jurisprudence but also a lack of precise determinations regarding the subject area, the legal standards of the European Court of Human Rights are crucial when it comes to reasoning on hate speech cases in order to create guidelines for national systems. The first judgement for the Armenian genocide denial is the principal motive for this paper. Its powerful echo and polemics at the international level were stimulative for subject matter research. The purpose of the article is to examine the cases of genocide denial at the ECtHR in order to assess whether they all have the same fate, bearing in mind that this is a serious hate speech form that is not (or should not be) protected through guaranteed freedom of expression. Therefore, we raise some specific questions, analyse judgments, consider the relevant provisions and specific legal mechanisms in order to come to conclusions significant for the national system as well as point out the trends that this Court has set regarding the issue concerned.

Keywords: hate speech, genocide, denial, human rights, the European Convention on Human Rights and Fundamental Freedoms

* BarbaraHercegPakšić,Ph.D.,AssistantProfessor,FacultyofLaw,JosipJurajStro-ssmayerUniversityofOsijek,S.Radića13,Osijek,Croatia;[email protected];ORCIDID:orcid.org/0000-0002-7052-928X

Documents

TVORBA NOVIH STANDARDA U SLUČAJEVIMA TEŠKIH …