Tri Osnovna Načela

8/3/2019 Tri Osnovna Naela

1/33


2/33

2

Naslov knjige:

TRI OSNOVNA NAELA

" E l - u s u l u s e l a s e "

Autor knjige:

Muhammed b. Abdul-Vehhab, rhm.

Lektor:

Muhamed Hodi, prof.

Prijevod:

Hfz. Jusuf Bari, prof. (rhm.)

Dizajn naslovnice:

Edis Smaji

Komentar:

Hfz.Amir Smaji, prof.

Tematika:

Islamsko vjerovanje

erijat ska recenzija:

Hajrudin Ahmetovi, prof.

Izdava:

w w w . i m a n . b a


3/33

3

UVOD

Zahvala pripada Allahu, delle e'nuh, Gospodaru svih svjetova. Neka jepotpuni Allahov salavat i selam na Poslanika Muhammeda, njegovu asnu

porodicu i sve plemenite ashabe.Doista, Allah, azze ve delle, stvorio je ljude, dinne i meleke kako bi Mubili pokorni i kako bi Ga veliali, onako kako to samo Njemu, Uzvienom,dostoji.

Allah, delle e'nuh, rekao je: "Dinne i ljude nisam stvorio osim zatoda Mi ine ibadet." (Prijevod znaenja, Ez-Zarijat, 22)

Naprotiv, sve mimo nepokornih dinna i ljudi velia i slavi Uzvienog Allaha.

"Njega veliaju sedmera nebesa, i Zemlja, i oni na njima; i nepostoji nita to Ga ne velia, ali vi ne razumijete velianjenjihovo." (Prijevod znaenja, El-Isra, 44)

Istinsko velianje Allaha, delle e'nuh, upuujui svaki vid ibadeta idobroinstva samo Njemu, Velianstvenom, je najbitniji princip i najvanijitemelj na kojem je sagraeno ispravno islamsko vjerovanje.

Ujedno, Uzvieni Allah nas nije ostavio da lutamo u zabludi bez upute ismjernica. Naprotiv, poslao nam je poslanike, spustio knjige i olakao

puteve spoznaje, kako niko od nas ne bi imao nikakvog opravdanja zasvoja loa djela.

Allah, Uzvieni, rekao je: "... o poslanicima koji su radosne vjesti iopomene donosili, da ljudi poslije poslanika ne bi nikakvaopravdanja pred Allahom imali." (Prijevod znaenja, En-Nisa, 165)

Svaki poslanik, kojeg je Allah poslao, ljude je pozivao da veliaju i slave Allaha ispovjedajui Mu jednou, a ujedno da se klone svega to jesuprotno tome, kao mnogobotvo, idolatarija, bezbotvo i sl.

Allah, azze ve delle, rekao je: "Mi smo svakom narodu poslanikaposlali: Allaha oboavajte i klonite se taguta (nevjerstva)!"(Prijevod znaenja, En-Nehl, 36)

Imajui u vidu spomenuto, svaki musliman i muslimanka obavezni sudetaljno spoznati islamsko vjerovanje, kako bi oboavali i robovali Allahu,delle e'nuh, onako kako nam je On to naredio u Svojoj Plemenitoj knjizi iputem Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.

Kada se period poslanstva i prvih, ispravnih, generacija udaljio, neznanjerasprostranilo, zabluda poveala a veina ljudi vjeri lea okrenulo, mnogi


4/33

4

bitni temelji islamskog vjerovanja postali su nejasni obinom narodu, paak i mnogim uenim muslimanima. Radi toga su islamski uenjaci, koji sunaslijednici Allahovih poslanika i vjerovjesnika, nastojali da olakaju iprikau to vjerovanje obinom narodu, koji detaljno ne izuava vjerskeznanosti, na pojednostavljen i pristupaan nain.

Od onih koji su posvetili krajnji napor u uspostavi i irenju tog ispravnogvjerovanja, u nama blisko vrijeme, je imam, obnovitelj vjere i ejhul-islamMuhammed b. Abdul-Vehhab b. Sulejman Et-Temimi, rahimehullah. ImamMuhammed, rahimehullah, ivio je u podruiju Nedda na Arapskompoluotoku, koji se danas nalazi u provinciji Rijad glavnom graduSaudijske Arabije. Na ahiret je preselio 1206. god. po H.

Pozivao je Allahu danju i nou, i javno i tajno, odazivajui se naredbi

Uzvienog: "Na put Gospodara svoga mudro i l ijepim savjetompozivaj i s njima se na najljepi nain raspravljaj!" (Prijevodznaenja, En-Nehl, 125)

ivio je u vremenu kada je veina naroda lutala po tminama dehla, kufra,irka, pokuene i zabranjene pristrasnosti i slijepog slijeenja. Mnogi supripisivali Allahu druga, oboavajui i obraajui se drugima mimo Allahu,traei korist i otklanjanje tete od drugih, mimo Allaha, zavjetujui sedrugima mimo Allaha, a u isto vrijeme su govorili za sebe da su muslimani.

Kada je ovakvo stanje bilo na Arapskom poluotoku, moemo zamisliti kakvoje stanje bilo na drugim mjestima i do koje mjere su ljudi bili zavedeni.

Imam Muhammed b. Abdul- Vehhab, rahimehullah, odluio je da pokuavratiti ljude na ispravno vjerovanje, i na tom putu bio je potpomognut odstrane Allaha, delle e'nuhu, iako je naiao na mnotvo onih koji su mu sesuprostavljali dajui prednost svojim strastima nad istinom. Ali, "... Allah

je odbio osim da upotpuni svjetlo Svoje..." (Prijevod znaenja, Et-Tevbe, 32).

Na tom putu napisao je mnoga korisna djela i poslanice, od kojih je i jakokratko ali mnogo pouno, poznato, djelo "TRI OSNOVNA TEMELJA", koje jepred nama, u kojem se autor na pojednostavljen i lagan nain osvrnuo nanajbitnija pitanja vezana za islamsko vjerovanje.

Prestavlja nam zadovoljstvo da ovu poznatu poslanicu ponudimobonjakom itateljstvu u novom izdanju, molei Allaha, delle e'nuh, dase svi zajedno okoristimo.


5/33

5

Ovo izdanje poslanice je pored korekcija odreenih greaka, koje su bileprisutne u dosadanjim prijevodima, obogaeno i kratkim pojanjenjemodreenih pasusa kroz fusnote.

Savrenstvo je dostojanstveno samo Uzvienom Allahu, a manjkavost je

osobina ovjeka, pa onaj ko naie na odreene manjkavosti, propuste iligreke, neka ne krtari da na to ukae. Ustrajavanje na greki jemanjkavost, a vraanje na istinu je vrlina.

Salavat i selam donosimo na Allahovog Poslanika Muhammeda, njegovuasnu porodicu, vjerne ashabe i sve koji ih budu slijedili u dobroinstvu ibogobojaznosti do Sudnjega dana.

Hfz. Amir Smaji, [email protected]

Ramazan 1432 god. po H.


6/33

6


7/33

7

U ime Allaha, Svemilosnog, M ilostivog!

Imam, ejhul-islam i obnovitelj tevhida, ejh Muhammed b. Abdul-Vehhabb. Sulejman Et-Temimi, rahimehullah, rekao je:

Znaj, Allah ti se smilovao, da nam je obaveza nauiti etiri stvari:Prva; znanje, a to je spoznaja Uzvienog Allaha, spoznaja NjegovaPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i spoznaja vjere islama1, sadokazima.2

Druga; rad po tome.3

Trea; pozivanje (da'va) tome.4

1 Spoznaja Allaha, delle e'nuh, po onome o emu nas je On obavjestio u Kur'anu i po onomeo emu nas je obavjestio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u svome sunnetu odNjegovih lijepih imena, uzvienih svojstava i radnji. To je osnova na kojoj poiva ova vjera iprvo to je obaveza na svakom ovjeku da spozna. Tj. da je Allah, Uzvieni, jedini Gospodar i jedini Bog kojeg su obavezna sva stvorenja da oboavaju iz straha, poniznosti, velianja iljubavi prema Njemu.

Spoznaja Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je posrednik izmeu nas i Allaha,Uzvienog, u prenoenju i dostavljanju ove vjere. On je taj koji nas je poduio kako da se

obraamo i pribliavamo Allahu, delle delaluh, i nije ostavio nita, u emu se krije srea iuspjeh na dunjaluku i ahiretu, a da nas o tome nije obavjestio, a takoer, i nita, u emu jenesrea i propast na dunjaluku i ahiretu, a da nas na to nije upozorio. Neka je na njegaAllahov mir i spas do Sudnjega dana.

Spoznaja vjere islama koja je utemeljena na potpunom usmjeravanju svakog vidadobroinstva i pokornosti (ibadeta) samo Allahu, Uzvienom, Jedinom istinskom boanstvu, ipotpunom klonjenju od bilo koje vrste irka (mnogobotva, idolatarije) i nevjerstva.2 Tj. sa dokazima iz Allahove Plemenite knjige Kur'ana i sunneta Allahovog Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, razumjevajui to onako kako su to razumjele i shvatile prvegeneracije ovog ummeta.3

Znanje e onome koji ne radi po njemu biti propast na Sudnjem danu. Ebu Berze el-Eslemi,radijallahu anhu, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao:"Nee se pomjeriti stope roba na Sudnjem danu sve dok ne bude upitan o svojimgodinama u ta ih je proveo, i o znanju koliko je radio po njemu, i o imetku k akoga je stekao i u ta ga je pot roio, i o svome t ijelu u ta ga je isko ristio." Hadis suzabiljeili Tirmizi u "Sunenu" (2417), Darimi u "Sunenu" (1/131), Ebu Jala u "Musnedu"(2/353) i drugi s dobrim lancem prenosilaca.4 Da'va, poziv Allahu, je put svih Allahovih poslanika i njihovih istinskih sljedbenika.

Allah, Uzvieni, rekao je: "A ko govori ljepe od onoga ko ji poziva Allahu, radi dobradjela, i govori: 'Ja sam doista musliman!'" (Prijevod znaenja, Fussilet, 33)

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,rekao: "Onaj ko bude pozivao u uputu imae nagradu svih onih koji ga u tome buduslijedili, a od njihove nagrade se nita nee umanjiti. A onaj ko bude pozivao u


8/33

8

etvrta; strpljivost na potekoama u tome5.

A dokaz za spomenuto su Allahove, delle e'nuh, rijei:

"Tako mi vremena, ovjek, doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju idobra djela ine i koji jedni drugima istinu preporuuju i koji jednidrugima preporuuju strpljenje." (Prijevod znaenja, El-Asr, 1-3)6

afija7, rahimehullah, rekao je: "Da Allah, Uzvieni, nije spustio dokazaprotiv Svojih stvorenja, osim ove sure, bila bi im dovoljna."

A Buhari8, rahimehullah, rekao je: "Poglavlje: Znanje prije govora i djela. Adokaz za to su Allahove rijei: "Znaj da nema boga osim Allaha i trai

zabludu imat e grijeh svih koji ga u tome budu slijedili a od njihovog grijeha se

nita nee umanjiti." Hadis je zabiljeio Muslim u svome "Sahihu" (6980).5 Strpljivost (ar. es-sabr) je smirenosti i vrstina u srcu prilikom potekoa i nedaa. Muslimanje duan da se strpi na pokoravanju Allahu, Uzvienom, izvravajui Njegove naredbe i kloneise Njegovih zabrana. Takoer, obaveza mu je da bude strpljiv na iskuenjima koja ga,Allahovom odredbom, na tom putu zadese.

Allah, delle enuh, rekao je: "Zato budi strpljiv, ishod e, zaista, u koristbogobojaznih b iti." (Prijevod znaenja, Hud, 49)

I rekao je: "O vjernici, traite sebi pomoi u strpljivosti i obavaljanju namaza! Allahje doista na st rani strpljivih." (Prijevod znaenja, El-Bekare, 153)

Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Ona j ko bude nadaren saburom i vrstim ubjeenjem(ar. el-jekin), Allah, delle enuh, e ga uiniti predvodnikom drugima u vjeri." ("Medmuul-fetava" 6/215)6 Allah, delle e'nuh, u ovoj plemenitoj suri kune se vremenom, a vrijeme je ivotni period,razm jena dana i noi, u kojem se ljudi natiu u injenju dobrih ili loih djela, za koja enaknadno, na drugom svjetu, biti pravedno nagraeni. Svaki dio vremena koji proe proao jei dio ovjekovog ivota, kojeg je nemogue povratiti, a za kojeg e odgovarati u ta i kako gaje iskoristio. Zatim je Allah, Uzvieni, napomenuo da je svaki ovjek, muko ili ensko, mlad ilistar, bogat ili siromaan, na gubitku i stalnoj propasti, osim onih koji vjeruju, rade dobra djelai nareuju dobro i odvraaju od zla, a na tome su strpljivi i ustrajni.

Njihovo najbitnije vjerovanje i najprea istina koju slijede je da samo oboavaju Allaha,Jednog i Jedinog, iskreno Mu ispovijedajui vjeru. Njemu se pokoravaju i samo Njemu, delleenuh, robuju, a ujedno naputaju i klone se svega to bi moglo umanjiti ili ponititi tonjihovo isto i vrsto vjerovanje.

Napomena: Allah, Uzvieni, kune se s im hoe od Svojih stvorenja, kao to je u ovoj idrugim surama, i ne kune se, delle enuh, osim onim to je vrijedno i uzvieno kod Njega.Dok ljudima nije dozvoljeno da se zaklinju osim s Uzvienim Allahom kao to je dolo umnogim hadisma.

Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi vesellem, da je rekao: "Onaj ko se zaklinje meu vama, neka se zaklinje Allahom ilineka u ti." Hadis su zabiljeili Buhari (2533) i Muslim (4346).7 Ebu Abdullah Muhammed b. Idris E-afi'i El-Muttalibi je poznati imam i jedan od prvakameu islamskim uenjacima. Na ahiret preselio 204. god. po H.


9/33

9

oprosta za svoje grijehe." (Prijevod znaenja, Muhammed, 19) Pa je poeosa znanjem prije govora i djela."9

TRI BITNE NAPOMENE10

Znaj, Allaha ti se smilovao, da je obaveza svakog muslimana i muslimanke,nauiti ove tri stvari i raditi po njima:

Prva; da nas je Allah, Uzvieni, stvorio i opskrbio i da nas nije ostaviozaboravljene, nego nam je poslao Poslanika.

Ko mu se bude pokoravao ui e u Dennet, a ko mu otkae poslunost uie u Vatru.11

Dokaz za to su rijei Allaha Uzvienog:

"Mi smo vam, zaista, poslali Poslanika da bi svjedoio protiv vasisto onak o kao to smo i Faraonu Poslanika poslali, ali Faraon nijeposluao Poslanika, pa smo ga tekom kaznom kaznili." (Prijevodznaenja, El-Muzzemmil, 15-16)12

Druga; da Allah, Uzvieni, ne prihvata da mu se pridrui (uini irk) ikakavdrug u oboavanju. Ni bliski melek, niti poslati poslanik.


8 Ebu Abdullah Muhammed b. Isma'il b. Ibrahim El-Buhari El-Du'fi je poznati imam i voapravovjernih u hadisu. Autor poznate hadiske zbirke "El-Dami'us-sahih" koja jenajvjerodostojnija zbirka hadisa pod nebeskim svodom. Na ahiret preselio 256. god po H.9 Tj. prvo nam je naredio znanje, a to je da spoznamo da nema drugog istinskog boanstva,koje zasluuje da bude oboavano, mimo Njega, delle e'nuh, a zatim nam je naredio djelo, ato je da traimo oprosta za svoje grijehe.10 Ovaj i slini naslovi su stavljeni radi lakeg shvatanja teksta i vee preglednosti i nije odgovora autora, rahimehullah.11 Allah, delle e'nuh, rekao je: "A onoga ko otkae pokornost Allahu i PoslanikuNjegovu , i preko g ranica Njegovih propisa prelazio On e u vatru baciti, u kojoje vjeno ostati; njega eka sramna patnja." (Prijevod znaenja, En-Nisa, 14)

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da jerekao: "Svi od mog ummeta e ui u Dennet osim oni koji odbiju!" Bi reeno: "A koe to odbiti o, Allahov poslanie?" Ree: "Ko mi se bude pokoravao ui e u Dennet, ako mi se ne pokori taj je odbio!" Hadis je zabiljeio Buhari (7851).12 Hafiz Ibn Kesir, rahimehullah, rekao je: "A vi ste, ummete Muhammeda, jo prei da budetekanjeni i uniteni ako zanevjerujete u vaeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zato to jeva Poslanik vrijedniji i bolji od Musa'a sina Imranovog, alejhi selam, koji je poslan Faraonu."("Tejsirul-vusul" str. 33)


10/33

10

"Mesdidi (damije) su Allaha radi i ne molite se uz Allahanikome!" (Prijevod znaenja, El-Dinn, 18)13

Trea; da onome koji se pokori Poslaniku i oboava jedino Allaha nijedozvoljeno prijateljovati (tj. potpomagati, iskazivati naklonost i pomo) sa

onim ko se suprostavlja Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi vesellem, pa makar bio i najblii rod.14

13 Tj. mjesta, kue Allahove, gdje se Njemu, delle e'nuh, ini ibadet, a i organi sa kojima seNjemu pada na seddu samo su Allaha radi,Jedinog. Radi toga se nemojte u tim mesdidimamoliti,niti sa tim organima padati na seddu, mimo Allaha, Uzvienog, nikom.Bilo da se radi omelecima, ili poslanicima, ili vjerovjesnicima, ili uenjacima, ili evlijama i ejhovima, ili ostalimdinima i ljudima.

Allah, delle e'nhu, rekao je: "Allah, doista, nee oprostiti da Mu se irk uini, a

oprostit e sve mimo toga kome On hoe! A onaj ko drugog Allahu p ridruuje, onini potvoru i grijeh veliki!" (Prijevod znaenja, En-Nisa', 48)14 Autor, rahimehullah, ovdje se dotakao jednog veoma bitnog i velianstvenog temelja nakojem je zasnovana ova uzviena vjera, a to je pitanje "EL-VELA VEL-BERA" tj. prijateljovanja,potpomaganja, mrnje i odricanja u islamu. Ovaj temelj nije poseban i odvojen temelj, nego jeono to proizilazi iz obaveze upuivanja svih vidova ibadeta samo Uzvienom Allahu, ali su muislamski uenjaci posvetili posebnu panju radi bitnosti i opasnosti po vjeru svakog muslimana- s jedne strane, i zato to je nejei predmet napadanja od strane neprijatelja islama - sdruge strane. Tako da su neprijatelji vjere u mnogim vremenima i mjestima, svojimspletkama, uspjeli da ovo pitanje u potpunosti izbriu iz vjerovanja muslimana ili da gaprestave na pogrean nain, kako bi na kraju opet postigli isti cilj.

Rije "EL-VELA" u vjerskoj terminologiji znai: "potpomaganje, ljubav, iskazivanje poasti iuvaavanja i iskazivanje pripadnosti vjernicima, bilo tajno i skriveno ili javno i otvoreno, i bilorijeima i djelima, ili samo rijeima, ili samo djelima".

Rije "EL-BERA" u vjerskoj terminologiji znai: "udaljavanje, naputanje, neprijateljstvo iodricanje od nevjernika, nakon opomene i upozorenja".

Iz predhodnog vidimo da se znaenje rijei "EL-VELA VEL-BERA" svodi na iskazivanje ljubaviprema vjernicima, muslimanima, i potpomaganje na tom putu, i iskazivanje mrnje i odricanjaprema nevjernicima i neprijateljovanje na tom putu.

Autor, rahimehullah, na drugom mjestu rekao je: "ovjekov islam je neispravan, pa makar

samo Allahu upuivao ibadete i ostavio sve vidove irka, sve dok se ne suprostavi muricima ijasno im iskae neprijateljstvo i mrnju." ("Ed-durrerus-senijje" 8/331)

Allah, delle e'nuh, rekao je: "O vjernici s Mojim i svojim neprijateljima neprijateljujte i ljubav im ne poklanjajte oni poriu Is tinu koja vam dolazi i izgonePoslanika i vas samo zato to u Allaha, Gospodara vaeg, vjerujete." (Prijevodznaenja, El-Mumtehane, 1)

Napomena: Islam je propisao prezir, mrnju, odricanje i neprijateljovanje premanevjernicima ,ali u isto vrijeme je zabranio bespravno proljevanje krvi i injenje nepravde inasilja nevjernicima, iju je krv Allah zabranio, a to su openito svi nevjernici koji nisu u ratusa muslimanima.

Naprotiv, islam ne zabranjuje injenje dobroinstva prema nevjernicima, naroito blioj rodbinii komijama, sve dok ne iskau otvoreno neprijateljstvo prema vjeri. Propisano je lijepo iprijatno ophoenje prema njima kako bi im omilili nau vjeru i postakli ih na razmiljanje o


11/33


12/33

12

Najvanije to je Allah naredio je TEVHID, a to je oboavanje Allaha,Jedinog.18

A najvanije to je zabranio je IRK, a to je upuivanje dove (molitve)nekom drugom uz Njega.19

18 Pod tevhidom se misli na iskazivanje jednoe Allahu, delle e'nuh, u svim vidovimapokornosti, tako da se ne oboava i ne velia osim On, Uzvieni, koji nema sudruga. Takoer,tevhid obuhvata i ubjeenje da je Allah, Uzvieni, jedini gospodar svega to postoji i da Njemupripadaju najljepa imena i najuzvienija svojstva i atributi.

Tevhid je iskreno velianje Uzvienog Allaha s ljubavlju, strahom, udnjom, istinskimosloncem, nadom i upuivanjem dova samo Njemu, delle e'nuh. Tevhid je poetak vjere i

njen kraj, unutranjost vjere i njena vanjtina i to je prvo i posljednje u to su pozivali sviAllahovi poslanici i vjerovjesnici.

Radi ovog tevhida, stvorena su stvorenja, poslani vjerovjesnici, sputene knjige. Radi njega suljudi razdvojeni na vjernike i nevjernike, sretne - koji su stanovnici Denneta i nesretne - kojisu stanovnici Vatre. Kao rezultat njegove bitnosti i vrijednosti Allah, Uzvieni, zabranio je isvetim uinio krv, imetak i ast onoga koji ga istinski uspostavi i ostvari. Uzvieni jezagarantovao onome ko umre na tevhidu ulazak u Dennet i zabranio Vatri da ga pri, tojasno upuuje na velianstvenu korist tevhida.19Pod irkom se misli na iskazivanje, upuivanje i pripisivanje onoga to je svojstveno samoAllahu, delle e'nuh, nekom drugom mimo Njega. Primjer toga je vjerovanje u nekog drugogmimo Allaha, smatranje da postoji neko drugi ko upravlja kosmosom, u ijim rukama je dobroi zlo, sudbina, opskrba, stvaranje i rastvaranje, oivljavanje i usmrivanje. U to ulazi ismatranje da neko, mimo Allaha, poznaje gajb nevidljivi svijet, ono to je bilo i to e biti.

irk je smatranje da Allah ima sudruga i da neko drugi moe i zasluuje da bude oboavanpored Njega ili s Njim. Kao da se neko drugi velia, slavi ili moli za pomo i otklanjanjenedaa, ili da se trai efa'at posrednitvo i zauzimanje kod Allaha, od nekoga od stvorenja,ili pada na seddu i ruku'u, ili zavjetuje i pokorava, nekom drugom mimo Njemu.

Onaj ko razmisli o kur'ansko-hadiskim tekstovima moe zakljuiti da se irk dijeli na dvijevrste:

Prva: Veliki irk, koji je prethodno definisan i za sobom povlai etiri posebnosti:

1.) da nikom nee biti oproten bez pokajanja,2.) da e onaj koji ga ini vjeno biti u Vatri i nikad nee ui u Dennet,

3.) da se onom koji ini irk ponitavaju sva dobra djela koja je prethodno radio,

4.) da veliki irk izvodi poinioca iz vjere.

Druga: Mali (manji) irk, kao djelimino uljepavanje ibadeta radi neijeg pogleda,pretvaranje, zaklinjanje neim mimo Allaha, delle e'nuh, i svaki neciljani govor koji u sebisadri umanjivanje Allahove, azze ve delle, velianstvenosti, kao da kae: "to Allah i tihoete" ili "Da nije Allaha i tog nebi se spasili" i sl. Mali irk ne izvodi poinioca iz vjere ,ali jejedan od najveih grijeha kod Uzvienog Allaha, delle e'nuh.

irk je najvei grijeh koji se moe poiniti prema Gospodaru, delle e'nuh. Allahova Plemenitaknjiga prepuna je ajeta koji ukazuju na to ali, naalost, veina dananjih muslimana je prematome nemarna.


13/33

13

Dokaz za to su rijei Uzvienog:

"Allahu inite ibadet (oboavajte ga) i ne pripipisujte mu itaravnim (ne inite irk)!" (Prijevod znaenja, En-Nisa', 36)20

Allah, delle e'nuh, rekao je: "A onaj ko Allahu irkini, Allah e mu ulazak u dennetzabraniti i boravite njegovo e dehennem b iti; a nevjernicima nee niko pomoi."(Prijevod znaenja, El-Ma'ide, 72)20 Abdullah b. Abbas, radijallahu anuhma, rekao je: "Svako mjesto u Kur'anu gdje Allahnareuje da se oboava pod tim se misli da Mu se ispovjeda tevhid." ("Haije Selasetil-usul"str. 22-23)

Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Nema korisnije stvari za srce ovjeka od tevhida i ihlasa(iskrenosti), niti ima tetnije stvari po njegovo srce od irka" ("Medmu'ul-fetava" 10/7523)


14/33

14

TRI OSNOVNA TEMELJA

Pa kada ti se kae: "Koja su tri temelja, koje je obavezan da poznaje svakiovjek?"

Reci: "Da poznaje svoga Gospodara, svoju vjeru i svoga PoslanikaMuhammeda, sallallahu alejhi ve sellem."21

PRVI TEMELJ

Kada ti se kae: "Ko ti je Gospodar?"

Reci: "Moj Gospodar je Allah koji me je uzdigao i uzdigao sve svjetovesvojom blagodati. On je moje boanstvo i ja nemam drugog boanstvaosim Njega."


"Sva zahvala pripada Allahu, Gospodaru svih svjetova." (Prijevodznaenja, El-Fatiha, 1)

Sve osim Allaha je svijet, a ja sam dio tog svijeta.

21 Ova tri temelja obavezan je spoznati i po njima raditi svaki musliman, koji vjeruje u Allaha,

Uzvienog, i Njegova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zato to e upravo o tome bitiupitan kada bude stavljen u kabur. To jasno upuuje da su ova tri temelja najvanije inajvrijednije to ovjek mora da spozna prije smrti.

Beraa b. 'Azib, radijellahu anhu, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, udugom hadisu o kaburskom iskuenju nakon smrti, da je rekao: "Zatim se njegova duavrati u tijelo i tada mu dou dva meleka koja ga podignu da sjedne i ponuispitivati: 'Ko je tvoj Gospodar?' A on e odgovoriti: 'Moj Gospodar je Allah.' 'Kojaje tvoja v jera?' oni e ponovo upitati, a on e odgovoriti: 'Moja vjera je islam.' 'Ako je onaj ovjek koji vam je poslan?' upitat e oni, a on e rei: 'On je AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem.' Zatim e ga dva meleka upitati: 'A kako si sveto znao?' 'itao sam Allahovu knjigu, vjerovao u ono to pie u njoj i sve potvrdio' odgovorie on. Nakon toga e doi glas s nebesa: 'Istinu je rekao Moj rob pa mupripremite posteljinu iz Denneta, obucite ga dennetskom odjeom i otvorite muprolaz k a Dennetu.'"

Hadis su u potpunosti, s priblinim verzijama, zabiljeili imam Ahmed u "Musnedu" (18614),Ebu Davud u "Sunenu" (4755), Ibn Made u "Sunenu" (1549), Abdur-Rezzak (6737) i Ibn Ebiejbe (12059) u "Musannefima", Hakim u "Mustedreku" (107), Bejheki u "u'abul-iman" (395)i drugi s vjerodostojnim lancem prenosilaca.

Ibn Ebil-'Izz El-Hanefi, rahimehullah, rekao je: "Svi uenjaci ehli-sunneta su sloni da jeispravno ono na to upuuje ovaj hadis." ("erhu-akideti-tahavije" 2/607)

U nekim predajama se spominje da se dva meleka, koja postavljaju pitanja, zovu Munkir iNekir, a Allah, delle e'nuh, najbolje zna. ("erhu-akideti-tahavijje" 2/604, "Fethul-Bari"3/237, "Silsiletus-sahiha" 3/465)


15/33

15

Ako ti se kae: "Kako si upoznao svog Gospodara?"

Reci: "Po Njegovim znakovima i Njegovim stvorenjima. Od Njegovihznakova su no i dan, i Sunce i Mjesec, a od Njegovih stvorenja su sedamnebesa i sedam zemalja, i ono to je u njima i izmeu njih."


"A od Njegovih znakova su no i dan, i Sunce i Mjesec. Ne padajtelicem na tle ni pred Suncem ni pred Mjesecom, ve padajte licemna tle pred Allahom, koji ih je stvorio, ako Njega jedinogoboavate." (Prijevod znaenja, El-Fussilet, 37)

I rijei Uzvienog:

"Gospodar va je Allah, koj i je nebesa i Zemlju u est dana st vorio,

a zatim se uzvisio na Ar.22 On tamom noi prekriva dan, koja ga ustopu prati, a Sunce i Mjesec i zvijezde se pokoravaju Njegovojvolji. Samo On stva ra i upravlja. Uzvien neka je Allah, Gospodarsvjetova." (Prijevod znaenja, El-E'araf, 54)

A Gospodar (Rabb), On je taj koji se oboava, a to potvruju rijeiUzvienog:

"O ljudi, oboavajte Gospodara svoga, koji je stvorio vas i oneprije vas, da biste bili bogobojazni; koji vam je Zemlju uinioposteljom, a nebo zdanjem, koji s neba sputa kiu i ini da s njomrastu plodovi, hrana za vas. Zato ne inite Allahu druge ravnimnakon to ste to spoznali." (Prijevod znaenja, El-Bekare, 21-22)23

22 Nepobrojni dokazi iz Kur'ana i sunneta Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jasnoi nedvosmisleno ukazuju da je Na gospodar, Allah, delle e'nuh, daleko uzvien iznad Svojihrobova i openito svih stvorenja. Uzvieni, nakon to je stvorio sedam nebesa i Zemlju, uzvisiose iznad Ara, koji je Njegov prijestol i najvee stvorenje, iz mudrosti koju je elio, a ne radipotrebe za tim.

Allah, azze ve delle, bio je i uijek e biti uzvien iznad svih Svojih stvorenja, istinski, Svojimbiem, gospodarstvom i velianjem u srcima vjernika. Na ovo vjerovanje, pored kur'ansko-hadiskih tekstova, upuuje i zdrav razum, ali za one koji ga nisu izopaili raznim filozofskim inovotarskim zabludama.

Neka je velianstven i daleko uzvien na Gospodar od zabludjelih vjerovanja koja govore da je utjelovljen u Svojim stvorenjima i prisutan biem na svakom mjestu. "... a onaj komeAllah ne da svjetlo nee svjetla ni imati." (Prijevod znaenja, En-Nur, 40).23 Tj. ne inite Allahu, delle e'nuh, irka u ibadetu i samo Njega, Jedinog, oboavjate, jer stesvjesni da je On jedini onaj koji vas je stvorio i koji vas opskrbljuje.


16/33

16

Ibn Kesir24, rahimehullah, rekao je: "Stvoritelj svih stvari je jedini taj koji jedostojan da se oboava."

A vrste ibadeta koje je Allah, Uzvieni, naredio su: islam, iman i ihsan.25Zatim dova, strah, nada, pouzdanje, enja i strahopotovanje, poniznost i

strepnja (bojan je), pokajanje, traenje pomoi i utoita, molba (zov zapomo), klanje (prinoenje rtve), zavjetovanje i drugo od ibadeta koje jenaredio Allah Uzvieni, sve pripada Allahu, Uzvienom.26


"Mesdidi (damije) su Allaha radi i ne molite se uz Allahanikome!" (Prijevod znaenja, El-Dinn; 18)

Pa ko uputi neto od ovih ibadeta, nekom drugom mimo Allahu,

Uzvienom, on je murik (mnogoboac) i kafir (nevjernik).

27


"A onaj koji se, pored Allaha, moli drugom bogu, bez ikakvadokaza o njemu, pred Gospodarom svojim e raun polagati, inevjernici ono to ele nee postii." (Prijevod znaenja, El-Mu'minun,117)

A u hadisu se spominje: "Dova je sut ina (sr) ibadeta."28

24 Ebul-Fida Isma'il b. Omer El-Kurei Ed-Dimeki, poznat kao Hafiz Ibn Kesir, je veliki imam ihafiz hadisa i autor mnogobrojnih islamskih kapitalnih djela meu kojim je i njegov tefsir"Tefsirul-Kur'anil-azim". Na ahiret je preselio 774. god po H.25 Autor, rahimehullah, naknadno e u drugom temelju pojasniti znaenje islama, imana iihsana.26 Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Ibadet je sveobuhvatni naziv za sve ono to Allah,Uzvieni, voli i sa ime je zadovoljan, od rijei i djela, javnih i tajnih. Kao namaz, zekat, post,hadd, istinit govor, izvravanje emaneta, dobrinstvo roditeljima, spajanje rodbinskih veza,dranje do dogovora, nareivanje dobra, odvraanje od zla, borba protiv nevjernika i

licemjera, doboroinstvo prema komiji, siroetu, putniku prolazniku, robovima, ivotinjama,upuivanje dove, zikr, uenje Kur'ana i sl. Takoer, ibadet je i ljubav prema Allahu i Njegovomposlaniku, strah od Allaha i pokoravanje Njemu, iskreno ispovjedanje vjere Allahu uzstrpljivost na Njegovim propisima, zahvalu na blagodatima i zadovoljstvo sa odredbom. Ibadetje i vrst oslonac na Njega, nada u Njegovu milost, strah od kazne i sl." ("Medmu'ul-fetava"10/149-150)27 Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Svi muslimani, openito, sloni su da ovjeku nijedozvoljeno oboavati, upuivati molitvu i oslanjati se osim na Allaha, delle e'nuh, i to je odosnovnih i nunih stvari koje su spoznali od vjere islama. Takoer, sloni su da je takav, kojiusmjeri neto od ibadeta bliskom meleku ili poslaniku, murik - mnogoboac." ("Medmu'ul-fetava" 3/272 i "Tejsirul-vusul" str. 63)28 Hadis je zabiljeio Tirmizi u "El-Dami'i" (3371) od Enesa b. Malika, radijallahu anhu, saslabim lancem prenosilaca. U njemu se nalazi Abdullah b. Lehi'a koji je da'if-slab ravija. Ali je


17/33

17

Takoer, dokaz za to su i rijei Uzvienog:

"Gospodar va je rekao: Pozovite M e i zamolite, Ja u vam seodazvati. Oni koji iz oholosti nee da Me oboavaju ui e,sigurno, u Dehennem poni eni." (Prijevod znaenja, El-Mu'min, 60)29

Dokaz za STRAH30 su rijei Uzvienog:

"I ne bojte ih se, a bojte se Mene, ako ste vjernici." (Prijevodznaenja, Alu Imran, 175)

Dokaz za NADU 31 su rijei Uvienog:

vjerodostojan hadis u slinom znaenju: "Dova je ibadet", kojeg su zabiljeili Ebu Davud(1479), Tirmizi (2969), Ibn Made (3828) i drugi od Nu'mana b. Beira, radijallahu anhu.29 Upuivanje dove nekom drugom mimo Allahu, azze ve delle, kao mrtvima, ejhovima,dobrima i evlijama, traei od njih pomo i potrebe, je od najrairenijih djela irka udananjem vremenu. Svi uenjaci su sloni da je to veliki irk, koji izvodi poinioca iz vjere.("Ed-durers-senijje" 1/199)30 Strah (ar. el-hauf) je nemir i bol kojeg ovjek osjea u srcu radi onog to oekuje da e senaknadno desiti. Strah od Allaha, delle e'nuh, je jedan od najuzvienijih ibadeta koje robmora usmjeriti svome Gospodaru, i to je jedan od temelja, uz ljubav i nadu, na kojem sezazniva i na kojem poiva svaki ibadet. Allahovi poslanici, alejhim selam, najvie su se boja liAllaha, Uzvienog, od svih ljudi. Manjkavost straha od Allaha, delle e'nuh, je dokaz da robnije dovoljno spoznao Allahovu velianstvenost i uzvienost.

Strah se djeli na tri vrste:

Prva: Strah od Allaha, Uzvienog, i Njegove kazne, jer je ovjekov ivot i njegova sudbina uAllahovim rukama. On, azze ve delle, je taj koji mu daje opskrbu, sigurnost, postojanje i dr.Ako mu to uskrati, niko drugi nije ustanju da mu to nadomjesti. Kada bi ovjek strahovao odnekoga, mimo Allaha, ovim strahom poinio bi veliki irk.

Druga: Da ovjek ostavi ono to mu je Allah, delle e'nuh, naredio iz straha od nekoga odljudi. Kao da ostavi namaz u dematu, koji mu je nareen, bojei se da ga direktor firme neotpusti s posla i sl. Ova vrsta straha je strogo zabranjena i onaj kod koga se nae taj jepoinio mali irk, koji umanjuje ispravnost njegovog vjerovanja.Trea: Prirodni strah ovjeka od onoga to ga plai. Kao strah od divljih zvijeri, smrti, bolesti,vatre i sl. Za ovu vrstu straha ovjek nee biti odgovoran, zato to je to uroena pojava kodsvih ljudi.31 Nada (ar. er-reda) je jaka elja u srcu za ostvarenjem i postizanjem voljenog. Nada uAllahov oprost, milost, nagradu, pomo, olakanje i susret sa Njim, delle e'nuh, je jedan odnavrijednijih sranih ibadeta. Da nema istinske nade u Allaha, delle e'nuh, u srcima vjernika,zapostavili bi i oboavanje Allaha. Vjernik u svom putovanju ka drugom svijetu uvijek mora dabude izmeu nade u Allahov oprost i milost i straha od Njegove kazne i srdbe.

Onaj ko se nada u nekog drugog, mimo Allaha, da mu pribavi neku korist ili otkloni tetu, toje u stanju pribaviti ili otkloniti samo Allah, delle e'nuh, kao da se nada od nekoga da muoprosti grijehe ili ga izlijei, poinio je veliki irk.


18/33

18

"Ko se nada susretu Gospodara svoga neka ini dobra djela i neka,oboavajui Gospodara svoga, ne smatra Njemu ravnim nikoga!"(Prijevod znaenja, El-Kehf, 110)

Dokaz za POUZDANJE - OSLONAC NA ALLAHA 32 su rijei Uzvienog:

"A u Al laha se pouzdajte ako ste vjernici." (Prijevod znaenja, El-Maida,23)

"Onome koj i se u Allaha uzda, On mu je dosta." (Prijevod znaenja, El-Talak, 3)

Dokaz za ENJU - UDNJU 33, STRAHOPOTOVANJE 34 i SKRUENOST 35su rijei Uzvienog:

"Oni su se trudili da to vie dobra uine i molili su Nam se udei i

u strahu, i bili su prema Nam a skrueni." (Prijevod znaenja, El-Enbija',90)

Dokaz za STREPNJU - BOJANJE 36 su rijei Uzvienog:

"Njih se ne bojte, Mene se bojte." (Prijevod znaenja, El-Bekare, 150)

Dokaz za POVRATAK ALLAHU 37 su rijei Uzvienog:

32 Pouzdanje (ar. et-tevekkul) je istinski oslonac na Allaha, delle e'nuh, u svim djelima i

stanjima uz poduzimanje potrebnih uzroka za ostvarenje eljenog. Spomenuto je pravoznaenje tevekkula, dok oni koji se oslanjaju samo na uzroke (sebebe) a i oni koji tvrde da seoslanjaju na Allaha a ne rade uzroke, svi su pogreno shvatili njegovo znaenje i ine vjeromzabranjenu stvar.33 enja (ar. er-regbetu) je vrsto nastojanje za postizanjem voljenog, kao dennet i Allahovoprost, inei odgovarajua djela uz elju i udnju. Razlika izmeu nade (er-reda) i enje(er-ragbetu) je u tome da nada za voljenim biva samo u srcu, dok enja biva u srcu uzpoduzimanje potrebnog za ostvarenjem onoga za ime se ezne.34 Strahopotovanje (ar. er-rehbetu) je strah, strepnja, koji uzrokuje bjeanje i skrivanje. Tj. to je strah koji ovjeka tjera za poduzimanjem odreenih djela. Strahopotovanje od Allaha,

delle e'nuh, tjera vjernika da strahuje od Allahove kazne i tako potuje Njegove granice ipropise.35 Skruenost (ar. el-huu'u) je poniznost i potinjenost Allahovoj, azze ve delle, veliini imoi. Mjesto skruenosti je u srcu a njen plod se izraava na djelima.36 Strepnja (ar. el-haije) ima isto znaenje kao i strah, osim to strepnja dolazi kao rezultatspoznaje Allaha, delle e'nuh, jer je nemogue da rob strepi od Allaha dok ne spoznaNjegove uzviene osobine. Takoer, strepnja od Allaha, delle e'nuh, mora da bude uz naduu Njegovu milost, jer je strepnja bez nade oaj, koji je zabranjen. 37 Povratak Allahu (ar. el-inabe) je potpuno okretanje Allahu, srcem i djelima, nakon pokajanjaod grijeha. Pokajanje (ar. et-tevbe) je povratak Allah naputanjem grijeha dok je "inabe"

povratak Allahu naputanjem grijeha i injenjem djela koja pribliavaju Allahovoj, dellee'nuh, milosti. Povratak Allahu, delle e'nuh, je osobina svih poslanika, vjerovjesnika iiskrenih Allahovih robova i to je jedan od najveih uzroka sree na dunjaluku i ahiretu.


19/33

19

"I povratite (pokajte) se Gospodaru svome i predajte Mu se."(Prijevod znaenja, Ez-Zumer, 54)

Dokaz za TRAENJE POMOI 38 su rijei Uzvienog:

"Samo tebe oboavamo i samo od Tebe pomo traimo." (Prijevodznaenja, El-Fatiha, 4)I u hadisu: "Kada trai pomo, trai od Allaha."39

Dokaz za TRAENJE UTOITA 40 su rijei Uzvienog:

"Reci: 'Utiem se Gospodaru ljudi, Vladaru ljudi...'" (Prijevod znaenja,En-Nas, 1-2)

Dokaz za MOLBU - ZOV U POMO 41 su rijei Uzvienog:

"I kada ste od Gospodara svoga pomo zatraili, On vam seodazvao." (Prijevod znaenja, El-Enfal, 9)

38 Traenje pomoi (ar. el-isti'ane) je zasnovano na vrstom pouzdanju i osloncu na Allaha,Uzvienog, uz potpunu poniznost i skruenost Njemu, azze ve delle. Svaki ovjek, vjernik, jepotreban Allahove, delle e'nuh, pomoi u svakom djeliu svoga ivota. Traenje pomoi odAllaha, Uzvienog, je jedan od ibadeta na kojem je zasnovana veina vjere. Svaki ibadet, trudi posao kojeg vjernik radi u njemu se oslanja na Allaha i trai Njegovu pomo. Nema promjenestanja niti snage osim od Allaha, Jedinog.

Onaj ko trai pomo od nekog drugog, mimo Allaha, delle e'nuh, u onome to je u stanjuispuniti samo Allah, azze ve delle, takav je poinio veliki irk. Kao oni koji trae pomo od umrlih ili od ivih koji nisu u njegovom prisustvu. Ali ako bi zatraio pomo od nekog od ljudi,u onome to je u stanju da ispuniti, to je dozvoljeno i pohvalno ako se tadi o dobroinstvu ipokornosti Allahu, delle e'nuh. Zato to je Allah, Uzvieni, naredio potpomaganje nadobroinstvu i bogobojaznosti. Dok, ako se radi o nepokornosti i zabranjenim stvarima onda jeto strogo zabranjeno.39 Hadis su zabiljeili Ahmed (2763), Tirmizi (2516), Hakim (2303) i drugi s vjerodostojnimlancem prenosilaca od Ibn Abbasa, radijallahu anhu.40 Traenje utoita (ar. el-isti'aze) kod Allaha, delle e'nuh, je traenje Njegove zatite i

pomoi od onoga to ovjeku izaziva strah i strepnju. Allah, Uzvieni, je jedini koji otklanjanedae i pribavlja koristi. Sve to se deava, deava se Njegovim htjenjem i odredbom. Svakostvorenje se boji i strahuje od nekoga i neega i svaki ovjek ima neprijatelje od ljudi i dinna.Iz tog razloga Uzvieni, delle e'nuh, naredio je svojim robovima, na mnogo mjesta uKur'anu, da se samo na Njega istinski oslanjaju i da samo od Njega pomo trae.41 Zov u pomo (ar. el-istigase) je traenje pomoi od onoga ko je to u stanju, da od ovjekaotkloni nedau, potekou i iskuenje. Svaki ovjek je izloen iskuenjima i nedaama, pa je iztog razloga Allah, Uzvieni, naredio Svojim robovima da Njega mole i zovu u pomo kada im jepotrebna. Allah, delle e'nuh, odaziva se molbi onoga koji od Njega trai pomo.

Ako bi ovjek dozivao u pomo nekog drugog, mimo Allaha, kao mrtve, kipove, meleke,poslanike i druge, koji nisu u stanju pruiti pomo, poinio bi veliki irk. Dok, nema smetnje dase pomo trai od onoga ko je iv, prisutan i uje poziv, a u mogunosti je pomoi, kaoprijatelj, uvar, komija i sl. Onaj ko se istinski osloni na Allaha, Uzvienog, On mu je dovoljan.


20/33

20

Dokaz za KLANJE - PRINOENJE RTVE 42 su rijei Uzvienog:

"Reci: 'Klanjanje moje, i rtva moja, i ivot moj i smrt moja doistasu posveeni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema sauesnika,to mi je nareeno i ja sam prvi musliman." (Prijevod znaenja, El-En'am,

162-163)A u hadisu je dolo: "Allah je prokleo onoga ko prinese rtvu nekomdrugom osim Allahu." 43

Dokaz za ZAVJETOVANJE 44 su rijei Uzvienog:

"Oni su zavjet ispunjavali i plaili se Dana ija e kob svudaprisutna biti." (Prijevod znaenja, Ed-Dehr, 7)

42 Klanje (ar. ez-zebh) je prinoenje ivotinja, koje je Allah dozvolio da se jedu, kao rtvu Allahu, Uzvienom, s ciljem pribliavanja Njemu, Jedinom, i to je jedan od najvrijednijih i

Allahu najdraih ibadeta. Pod prinoenjem rtve misli se na klanje kurbana i akike uodreenim situacijama i povodima. Kao za kurban bajram, prilikom roenja, svadbe, gozbe isl. Takoer, u to ulaze i rtve koje je propisano prinijeti Allahu, delle e'nuh, pri hadskimobredima, kao sastavni dio nekih obreda ili kao iskup za odreene prijestupe na hadu.Dozvoljeno je i propisano prini jeti rtvu bez odreenog vjerskog povoda, kao radi gosta ilihrane, ali mora, takoer, da se zakolje u ime Allaha, delle e'nuh.

Onaj ko prinese rtvu nekom drugom, mimo Allahu, azze ve delle, elei da mu se priblii iliostvari neku dobrobit, kao mrtvim, turbetima, kipovima, evlijama i drugim, poinio je velikiirk. Zato to je usmjerio ibadet, koji je samo Allahovo pravo, nekom drugom mimo Njemu,Uzvienom.43 Hadis je zabiljeio imam Muslim u "Sahihu" (1978) od Alije b. Ebi Taliba, radijallahu anhu.44 Zavjetovanje (ar. en-nezr) je da ovjek obavee sam sebe nekim djelom, koje mu poerijatu nije obavezno, elei da se priblii Allahu, delle e'nuh. Veina islamskih pravnika jena stanovitu da je zavjetovanje, u osnovi, pokueno, dok neki smatraju da je haram -zabranjeno.

Onaj ko se obavee neim, obavezan je da se toga dri i da to ispuni ako se radi o pohvalnimradnjama i to je kao da se obavee da e postiti deset dana u odreenom mjesecu ili da eudijeliti pola imetka na Allahovom putu i sl. Dok, onaj ko se obavee sa zabranjenim djelom,kao da e prekinuti rodbinske veze ili da e neto ukrasti, takvom je zabranjeno za izvri onoime se obavezao po konsenzusu islamskih uenjaka.

Onaj ko se zavjetuje, neka se zavjetuje samo Allahu, delle e'nuh, jer je zavjetovanje nekomdrugom, mimo Allahu, Uzvienom, kao poslanicima, ejhovima, evlijama i drugima, zabranjenoi veliki irk.


21/33

21

DRUGI TEMELJ

Poznavanje vjere islama sa dokazima, a to je potpuna predanost Allahu,delle e'nuh, ispovjedajui Mu jednou, neprikosnovena pokornostNjegovim naredbama i cjelokupno odricanje od irka i njegovih pristalica.45

Islam se sastoji od tri stepena: islama, imana i ihsana. Svaki od tri stepenaima svoje temelje. 46

PRVI STEPEN - ISLAM

Osnove islama su:

1.) svjedoenje da nema drugog istinskog Boga osim Allaha i da jeMuhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Allahov Poslanik,

2.) klanjanje pet dnevnih namaza,3.) davanje zekata,4.) post Ramazana,5.) i hodoae Allahove kue, K'abe (obavljanje hadda).47

Dokaz za SVJEDOENJE 48 su rijei Uzvienog:

45 Vjera islam, s kojom je doao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, derogirala je sveod prijanjih objava i erijata, tako da se muslimanom naziva samo onaj koji slijedi njega,sallallahu alejhi ve sellem, kao Poslanika, a onaj koji mu se suprostavi takav nije musliman.46 Pod prvim stepenom, islamom, najee se misli na vidljiva, vanjska, djela kao izgovor dvaehadeta, obavljanje namaza, davanje zekata i sl. Drugi stepen, iman, je ono u to svakimusliman mora da vrsto vjeruje, kao vjerovanje u Allaha, meleke, poslanike, knjige i sl. Kadase spomene islam, zasebno, u njegovo znaenje ulazi i iman, a isto tako i kada se spomeneiman, zasebno, u njegovo znaenje ulazi cjelokupni islam.

Ihsan, koji je trei stepen, je najuzvieniji stepen vjere, kojeg su dostigli samo poslanici,

vjerovjesnici i iskreni vjernici, a to je da rob stalno bude svjestan Allahovog, delle e'nuh,nadzora i da Mu uvjek bude isto pokoran, bilo javno ili tajno.47 Islam, kao vjera, sagraena je na pet jasnih i vrstih temelja, koji su kao stubovi kojipodupiru graevinu. Ako jedan ili vie od stubova budu uklonjeni graevina e biti nestabilnaili e se sruiti, shodno bitnosti i mjestu stuba koji je uklonjen. U sluaju kada bi svi odstubova bili uklonjeni, graevina bi se, bez imalo sumnje, sruila i ne bi imala nikakvuvrijednost. Pa tako i ovjek, ukoliko bi izostavio svih pet islamskih stubova - artova, jasno jeda bi njegov islam bio sruen i neispravan.48 Svjedoenje (ar. e-ehade) je svjedoenje roba jezikom, srcem i djelima da ne postojiistinsko boanstvo koje treba, smije i zasluuje da bude oboavano, mimo Allaha, Uzvienog,koji nema sudruga.

ovjek ne moe biti musliman, sve dok ne posvjedoi na jeziku, sa potpunim ubjeenjem uispravnost i istinitost toga u srcu. Ako bude ubijeen u njegovo znaenje, a ne izgovori ga na


22/33

22

"Allah svjedoi da nema drugog boga osim Njega a i meleki iueni, i da On postupa pravedno. Nema Boga osim Njega, Silnog iMudrog." (Prijevod znaenja, Alu 'Imran, 18)

A to znai da ne postoji onaj koji se istinski oboava (tj. zasluuje da bude

oboavan) mimo Allaha Jedinog."la ilahe" (nema boga) je negacija svega to se oboava mimo Allaha.

"illellah" (osim Allaha) je potvrda oboavanja Allaha, Jedinog, koji nemasudruga u oboavanju, kao to nema druga u gospodarenju (vlasti).49

A ono to potvruje spomenuto i pojanjava ga su rijei Uzvienog:

"A kad Ibrahim ree ocu svome i narodu svome: 'Nemam ja nita sonima koje vi oboavate, ja oboavam samo Onoga koji me je

stvorio, jer e mi On doista na pravi put ukazati. On uini rijeitevhida trajnim za potomstvo svoje, da bi se dozvali.'" (Prijevodznaenja, Ez-Zuhruf, 26-28)

"Reci: 'O sljedbenici knjige, doite da se okupimo oko jedne rijeii nama i vama za jednike, da nikoga, osim Allaha, ne oboavamo,da nikoga Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge, pored

Allaha, bogovima ne drimo!' Pa ako oni ne pristanu, vi recite:'Budite svjedoci da smo mi, doista, muslimani.'" (Prijevod znaenja, Alu

'Imran, 64)50

jeziku, njegov islam je neispravan i ne broji se da je od muslimana, po konsenzusu islamskihuenjaka.

Takoer, ako ga izgovori na jeziku, bez ubjeenja u srcu, to je stanje munafika - licemjera,koji ele prevariti Allaha i one koji vjeruju, ali ne varaju osim sami sebe i na ahiretu e biti unajniim dubinama Dehennema, zato to nisu vjerovali u Allaha, delle e'nuh. Takvi su selanim izgovraranjem ehadeta samo spasili ovosvjetske kazne i za njih vae erijatski propisikoji vae za sve muslimane, sve dok ne ispolje ono to im je u srcima javnim nevjerstvom, bilo

rijeima ili djelima.49 Dokaz za "negaciju i potvrdu" je hadis kojeg prenosi Tarik El-Ede'i, radijallahu anhu, odAllahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Ko kae: 'La ilahe illellah -Nema boga osim Allaha' i zanjee sve to se oboava mimo Allaha, njegov imetak ikrv su zabranjeni, a njegovo polaganje rauna je na Uzvienom Allahu." Hadis jezabiljeio Muslim (139).50 Svjedoenje "la ilahe illellah" nije puka reenica koja se izgovara na jeziku bez poznavanjanjenog znaenja i rada po onome na to upuuje. Islamski uenjaci su, izuavajui erijatsketekstove, postavili osam uslova da bi ovo svjedoenje bilo ispravno onome koji ga izgovara.

Prvi: da poznaje njegovo znaenje i ono to proizilazi iz njega, to je suprotno nepoznavanju.

Drugi: da bude vrsto ubjeen u ono na to upuuje, to je suprotno sumnji.Trei: da srcem i rijeima prihvata ono na to upuuje, to je suprotno odbijanju.


23/33

23

Dokaz da je MUHAMMED ALLAHOV POSLANIK su rijei Allaha Uzvienog:

"Doao vam je Poslanik, jedan od vas, teko mu je to ete namuke udariti, jedva eka da pravim putem poete, a premavjernicima je blag i m ilostiv." (Prijevod znaenja, Et-Tevbe, 128)

Znaenje svjedoenja da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, AllahovPoslanik jeste;

1.) pokoravanje i slijeenje onoga to je naredio,2.) potvrivanje i vjerovanje u ono to je obavijestio,3.) naputanje i ostavljanje onoga to je zabranio i ukorio,4.) i oboavanje Allaha, Uzvienog, onako kako je on propisao.

Dokaz za NAMAZ, ZEKAT i ZNAENJE TEVHIDA su rijei Uzvienog:"A nije im nareeno osim da samo Allaha oboavaju, da Muiskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovjedaju, i da molitvu obavlja ju,i da milostinju udjeljuju, a to je ispravna vjera" (Prijevod znaenja, El-Bejjine, 5)

Dokaz za POST su rijei Uzvienog:

"O vjernici! Propisuje vam se post, kao to je propisan onima prije

vas , da biste bili bogobojazni." (Prijevod znaenja, El-Bekare, 183)Dokaz za HADD su rijei Uzvienog:

"Hodoastiti hram duan je, Allaha radi, svaki onaj koji je umogunosti, a onaj koji nee da vjeruje, pa zaista Allah nije ovisanni okom." (Prijevod znaenja, Alu 'Imran, 97)

DRUGI STEPEN IMAN (VJEROVANJE)

etvrti: da se pokorava naredbama i zabranama koje iz njega proizilaze, to je suprotnonepokornosti.

Peti: da bude iskren u vjerovanju na koje upuuje, to je suprotno pretvaranju.

esti: da javno i tajno priznaje i potvruje ono na to upuuje, to je suprotno nepriznavanjui utjerivanju u la.

Sedmi: da voli ovo svjedoenje i one koji ga vole i koji su ispunili uslove njegove ispravnosti.Osmi: da zanegira i zanevjeruje u sve to se oboava mimo Allaha.


24/33

24

Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko ogranaka. Najuzvieniji je izgovor"la ilahe illellah", a najniiji je ukloniti s puta ono to smeta, a stid je dioimana.51

Osnove imana su;

1.) da vjeruje Allaha, Uzvienog,2.) Njegove meleke,3.) Njegove knjige,4.) Njegove poslanike,5.) Sudnji dan,6.) i da Njegovom odredbom biva dobro i zlo.

Dokaz za ovih EST OSNOVA (ar. el-erkan) su rijei Uzvienog:

"Nije estitost u tome da okreete lica svoja prema istoku izapadu, estiti su oni koji vjeruju u Allaha, i u onaj svijet, i umeleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im j edrag, daju roacima, i siroadi, i siromasima, i putnicima-namjernicima, i prosijacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvuobavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je prezumu,ispunjavaju, naroito oni koji su izdrljivi u neimatini, i u bolesti,i u boju ljutom. Oni su isk reni vjernici, i oni se Allaha bo je i runihpostupaka klone." (Prijevod znaenja, El-Bekare, 177)

A dokaz za ALLAHOVU ODREDBU52 su rijei Uzvienog:

51 Ovo je tekst hadisa kojeg su zabiljeili Buhari (9) i Muslim (38) od Ebu Hurejre, radijallahuanhu, s tim da u Buharinoj predaji stoji: "... ezd eset i nekoliko ogranaka" .52 Vjerovanje u Allahovo odreenje i odredbu (ar. el-kada vel-kader), bila dobra po nas ili loa,je esti imanski temelj, bez kojeg je neispravno ovjekovo vjerovanje.

To vjerovanje ogleda se vjerovanjem u etiri velika temelja. A onaj ko zanegira jedan od njihne smatra se od onih koji vjeruju u Allahovo odreenje i odredbu.

Prvi: da Uzvieni Allah sve podrobno zna i da Mu nita nije skriveno. Znao je sve to e ljudiraditi prije nego to ih je stvorio. Nita se ne desi a da On, Uzvieni, za to ne zna prije nego sedesi. On zna ono to se desilo, a i ono to se nije desilo, kada bi se desilo, zna kako bi sedesilo.

Allah, azze ve delle, rekao je: "On je Allah nema drugog boga osim N jega -, On jepoznavalac nevidljivog i vidljivog svijeta, On je Milostivi, Samilosni!" (Prijevodznaenja, El-Har, 22)

Ebu Hurejre, radijellahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,upitan o statusu djece mnogoboaca, pa je rekao: "Allah dobro zna ta bi oni radili."Hadis su zabiljeili Buhari (1318) i drugi.


25/33

25

"M i sve, doista, s odredbom stva ramo." (Prijevod znaenja, El-Kamer, 49)

TREI STEPEN IHSAN (DOBROINSTVO)

Ihsan, dobroinstvo, je zasnovano na jednoj osnovi, a to je da oboava

Allaha, delle e'nuhu, kao da Ga vidi, pa ako ti Njega ne vidi, On tebe,zaista, vidi.


"Allah je, zaista, na strani onih koji su bogobojazni i koji sudobroinitelji." (Prijevod znaenja, En-Nahl, 128)

"I pouzdaj se u Silnoga i Milostivog, koji te vidi kada ustane ikada sa ostalima molitvu obavlja, jer On, doista, sve uje i sve

zna." (Prijevod znaenja, E-u'ara, 217-220)

Drugi: da je Uzvieni Allah svoje znanje, o stvorenjima, zapisao u knjigu prije nego ih jestvorio na 50 000 godina, i sve to se deava, deava se shodno onome to je zapisano u tojknjizi.

Allah, Uzvieni, rekao je: "Zar ne zna da je Allahu poznato sve to je na nebu i naZemlji? To je sve u Knjizi; to je, uistinu, Allahu lahko!" (Prijevod znaenja, El-Hadd,

70) Abudullah b. Amr, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, rekao: "Allah je zap isao sudbinu s tvorenja prije nego to je s tvorio nebesa iZemlju na pedeset hiljada godina, a Njegov Ar, tada je bio na vodi." Hadis jezabiljeio Muslim (6919).

Trei: da se sve to se deava, deava po Allahovom sveopem htjenju i nita se iz toga neizuzima.

Uzvieni Allah, delle e'nuh, rekao je: "... a vi ne moete nita htjeti ako to Allah,Gospodar svjetova, nee!" (Prijevod znaenja, Et-Tekvir, 29)

I rekao je: "I nikako za bilo ta ne reci: 'Uradiu to sigurno sutra!' ne dodavi: 'AkoAllah da!'" (Prijevod znaenja, El-Kehf, 23-24)ervti: da su Allahova stvorenja i sve to rade stvoreni od strane Njega, delle e'nuh.

Allah, delle e'nuh, rekao je: "Allah je stvoritelj svega..." (Prijevod znaenja, Ez-Zumer,62)

U isto vrijeme, iako je Allah, Uzvieni, stvoritelj svega, bilo dobro ili zlo, neispravno je zlopripisivati Allahu, delle e'nuh. Sve to je Allah stvorio, stvorio je iz mudrosti koju on zna i svaNjegova djela su dobra i mudra. Uzvieni Allah, delle e'nuh, stvorio je nevjernike, kipove,alkohol, svinju, i sl., i ta stvorenja su zlo, ali Allahovo stvaranje tih stvorenja, samo po sebi,nije zlo, zato to ih je stvorio s ciljem. Npr. stvorio je nevjernike kako bi njima iskuaovjernike, ili alkohol kako bi nagradio one koji se suzdre od pijenja i sl. Ovo su samo neke odmudrosti koje moemo dokuiti, dok potpunu mudrost u stvaranju takvih stvari zna samoSveznajui i Svemoni.


26/33

26

"to god ti vano inio, i to god iz Kur'ana kazivao, i kakav god viposao radili, Mi nad vama bdijemo dok god se time zanimate.Gospodaru tvome nije nita skriveno ni na Zemlji ni na nebu, nikoliko trun jedan, i ne postoji nita ni manje ni vee od toga, tonije u Knjizi jasnoj."(Prijevod znaenja, Junus, 61)

A dokaz iz sunneta, govora Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je poznati hadis Dibrila, alejhi selam, koji prenosi Omer b. El-Hattab,radijallahu anhu, rekavi:

Dok smo sjedili kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kad sepojavi pred nama ovjek jako bijele odjee, jako crne kose, ne vide se nanjemu tragovi putovanja i ne poznaje ga niko od nas.53

Zatim sjede kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prislonivi

svoja koljena uz njegova i stavivi ruke na stegna i ree: "O Muhammede,obavjesti me o islamu!"

Pa mu ree Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Da svjedoi danema drugog boga osim Allaha, Uzvienog, i da je Muhammed

Allahov Poslanik, da k lanja namaz, daje zekat, posti Ramazan ida obavi hadd, ako si u mogunosti."

Ree: "Istinu si rekao!" Pa smo mu se udili, pita i potvruje. Zatim ree:"Obavjesti me o imanu!"

Ree: "Da vjeruje u Allaha, Uzvienog, Njegove meleke, Njegoveknjige, Njegove poslanike, Sudnji dan, i da sve to se dogaa, bivas Njegovom voljom i odreenjem."

Ree: "Obavjesti me o ihsanu!"

Ree: "Da oboava Allaha, Uzvienog, kao da Ga vidi, pa ako tiNjega ne vidi, On tebe, zaista, vidi."

Ree: "Obavjesti me o Sudnjem danu!"Ree: "Upitani, nita vie ne zna od onoga koj i pita!"

Ree: "Obavjesti me o njegovim znakovima!"

Ree: "Da robinja rodi sebi gospodara i da vidi gole i bosonogeobane kako se nadmeu u izgradnji."

53 Iz ovog Dibrilovog, alejhi selam, postupka sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi vesellem, islamski uenjaci su zakljuili da je pohvalno ueniku, onom koji trai znanje i onomkoji posjeuje znanstvene kruoke i predavanja, da se oisti, namirie i obue najiu inajbolju odjeu, kao znak velianja i potivanja plemenitog znanja koje se tumai i spominje.


27/33

27

Omer, radijallahu anhu, ree: "Zatim je otiao pa smo ostali dugo." Pa ree Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "O Omere! Zna li ko jeonaj to pita?" Rekli smo: "Allah, Uzvieni, i Njegov Poslanik najboljeznaju!" Ree: "Ovo je Dibril, doao vam je da vas podui vaojvjeri."54

54 Hadis je zabiljeio imam Muslim u svome "Sahihu" (1) od Abdullaha b. Omera, a on odsvoga oca Omera, radijallahu anhuma, a on od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.


28/33

28

TREI TEMELJ

Poznavanje Poslanika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. A on jeMuhammed, sin Abdullaha, sin Abdul-Muttaliba, sin Haima, a Haim je izplemena Kurej, a Kurejije su od arapa, a arapi su potomstvo Isma'ila,

sina Ibrahima, neka je salavat na njega i na naeg Poslanika.Imao je ezdeset i tri godine. etrdeset godina prije poslanstva i dvadeset itri godine kao Vjerovjesnik, Poslanik.

Postao je Vjerovjesnik kada mu je sputena sura "El-Ikre" a Poslanik kadamu je sputena sura "El-Mudessir".55

Njegov rodni kraj je Mekka, a hidru (preseljene) uinio je u Medinu.

Allah, Uzvieni, ga je poslao da upozori i odvraa od IRKA i da poziva u

TEVHID.Dokaz za to su rijei Allaha Uzvienog:

"O ti pokriveni! Ustani i opominji! I Gospodara svoga veliaj! Ihaljine svoje oisti! I kumira se kloni! I ne prigovaraj drei da jemnogo! I radi Gospodara svoga trpi!" (Prijevod znaenja, El-Muddessir, 1-7)

Rijei: "Ustani i opominji!" - znae: "Odvraaj od IRKA, a pozivaj u

TEVHID."Rijei: "Gospodara svoga veliaj!" -znae: "Veliaj Ga ispovjedajui muTEVHID, tj. samo Njega oboavaj."

Rijei: "I haljine svoje oisti!" znae: "Oisti svoja djela od IRKA."

Rijei: "I k umira se kloni!" znae: "Ostavljanje, naputanje i odricanjeod kipova i njihovih sljedbenika."

55 Islamski uenjaci se razilaze po pitanju definicije poslanika i vjerovjesnika na mnogomiljenja. Neki od njih kau da nema razlike meu ta dva termina. Najispravnije miljenje jeda meu njima ima razlike, ali je ta razlika detaljna i precizna i meu njima ima openitosti iposebnosti. Tj. nekada se zna desiti da se jedan termin odnosi na drugog. Za termin"poslanik", koji je openiti, zna se koristiti termin "vjerovjesnik", ali ne i obrnuto.

Najispravnija definicija za poslanika, je da je on ovjek kojeg je Allah, delle e'nuh, odabraomeu ljudima i spustio mu objavu po kojoj mu je bilo obaveza da sudi i da se vlada, a bio jeobavezan da poziva na pravi put one koji ne slijede tu objavu i koji mu se suprostavljaju.Veinom bi bio slat nevjernikom narodu. Dok je vjerovjesnik, ovjek kojeg je Allah, azze vedelle, odabrao meu ljudima i naredio mu da poziva i sudi po erijatu predhodnog poslanika,koji bi bio zapostavljen, kao vid obnove tog erijata, a Allah, delle e'nuh, najbolje zna.


29/33

29

Proveo je na tome deset godina, pozivajui na oboavanje Allaha, Jedinog,a posle toga je uzdignut na nebesa (ar. el-mi'rad) i propisano mu je petdnevnih namaza.56 U Mekki je klanjao tri godine, a zatim mu je nareenoda uini HIDRU (seobu) u Medinu.

A HIDRA je preseljenje iz zemlje IRKA (nevjernike zemlje) u islamskuzemlju.57 HIDRA je dunost ovom ummetu, iz nevjernike u islamskuzemlju, i ona je trajna do Sudnjega dana. 58

A dokaz za to su rijei Allaha Uzvienog:

"Kad budu uzimali due onima koji su se prema sebi ogrijeil i,meleki e upitati: 'ta je bilo s vama?' 'Bili smo potlaeni naZemlji ' odgovorie. 'Zar Allahova Zemlja nije prostrana i zar seniste mogli nekud iseliti?' rei e meleki, i zato e njihovo

prebivalite biti Dehennem, a uasno je on boravite. Samonemonim mukarcima, i enama, i djeci, koji nisu bili dovoljnosnalaljivi i nisu znali puta, Allah e, ima nade, oprostiti jer Allahbrie grijehe i prata ." (Prijevod znaenja, En-Nisa, 97-99)

"O robovi Moji koj i vjerujete, Moja je Zemlja prostrana, zato samoMene oboavajte!" (Prijevod znaenja, El-'Ankebut, 56)

56 Tj. uzdignut tjelesno i duevno, to je ispravnije miljenje i stav veine uenjaka ehli-sunnetskog pravca. Svaki musliman obavezan je vjerovati i potvrivati sve ono o emu su nasobavjestili Allah, delle e'nuh, i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pa makar ljudskirazumi ne mogli neto od toga poimati. Iako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,doao s vjerom i propisima koji su prihvatljivi za ljudske razume, postoje odreene stvari ukoje vjernik mora da vjeruje, onako kako je o tome obavjeten, bez ulaenja u kakvou.Ljudski razum je ogranien i nije u stanju da dokui mnoge stvari. Vjernik je nazvan vjernikomupravo zato to vjeruje u ono o emu je obavijeten, pa makar to ne vidio svojim oima i neuo svojim uima.

Allah, delle e'nuh, spominjui prvu i najbitniju osobinu vjernika u Kur'anu, rekao je: "Elif

Lam M im. Ova Knjiga, u ko ju nema nikakve sumn je, uputstvo je svima onima kojise budu Allaha bojali; onima koji u nevidljivo (ar. el-gajb) budu vjerovali i mo litvuobavljali i udjeljivali dio od onoga to im Mi budemo davali..." (Prijevod znaenja, El-Bekare, 1-3)57 Takoer, hidrom se smatra i preseljenje iz nevjernike zemlje u kojoj je nemogueupranjavati vjeru u drugu nevjerniku zemlju kao to je to bio sluaj sa ashabima AllahovogPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji su uinili hidru iz Mekke, koja je tada bilanevjernika zemlja, u Abesiniju, koja je ,takoer, nevjernika zemlja, ali su u njoj mogli daispunjavaju vjerske propise za razliku od Mekke.58 Prenosi se od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Ja se odriemsvakog muslimana koji boravi meu mnogobocima." Hadis su zabiljeili Ebu Davud(2645) i Tirmizi (1604) sa prekinutim lancem prenosilaca, ali postoje druge predaje koje gapodupiru, a Allah, delle e'nuh, najbolje zna.


30/33

30

Begavi59, rahimehullah, rekao je: "Povod objave ovog ajeta su muslimanikoji nisu uinili HIDRU iz Mekke. Allah ih je pozvao sa imenom imana, tj.kao vjernike."

A dokaz za HIDRU iz sunneta su rijei Muhammeda, sallallahu alejhi ve

sellem:"Ne prekida se hidra sve dok se ne prekine pokajanje, a neprekida se pokajanje sve dok Sunce ne izae sa zapada."60

Pa kada se nastanio u Medini nareeni su mu ostali propisi islama, kao to je zekat, post, hadd, ezan, dihad (borba na Allahovom putu),nareivanje dobra i odvraanje od zla i drugo od propisa islama.

Na tome je proveo deset godina, a nakon toga je preselio na ahiret, salavat

i spas neka su na njega, ali njegova vjera je ostala.Ovo je njegova vjera. Nema dobra, a da nije uputio svoje sljedbenike na to,a nema zla da ih nije upozorio od njega.61

Dobro na koje je uputio jeste TEVHID i sve to Allah, Uzvieni, voli i ime jezadovoljan.

A nevaljalo na kojeg je upozorio jeste IRK i sve ono to Allah, Uzvieni,prezire i ne voli.

Allah, Uzvieni, poslao ga je svim ljudima, openito, i naredio pokoravanjenjemu, svim biima, ljudima i dinnima.


"Reci: 'O ljudi, ja sam svima vama Allahov Poslanik, Njegova vlastje i na nebesima i na Zemlji, nema drugog boga osim N jega, Onivot i smrt daje, zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova,vjerovjesnika, koji ne zna da ita i pie, koji v jeruje u Allaha irijei Njegove, njega slijedite da biste na pravom putu bili!'"(Prijevod znaenja, El-E'araf, 158)

59 Ebu Muhammed Husejn b. Mes'ud El-Begavi je poznati imam i hafiz hadisa. Na ahiretpreselio 516. god po H.60 Hadis su zabiljeili Ahmed (16906), Ebu Davud (2481), Nesai u "Kubra" (8711), Darimi(2513), Bejheki (18234) i drugi sa vjerodostojnim lancem prenosilaca od Mu'avije, radijallahuanhu.61 Ebu Zerr, radijallahu anhu, rekao je: "Umro je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, anije ostavio ni pticu na nebesima koja pokree svoja krila da nam o njoj nije dao znanja."Predaju su zabiljeili Ahmed u "Musnedu" (21361), Ibnu S'ad u "Tabakatul-kubra" (2/354),Taberani u "Mu'demul-kebiru" (1647) i drugi.


31/33

31

Allah, Uzvieni, njime je upotpunio vjeru, a dokaz za to su rijei Uzvienog:

"Sada sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju prema vamaupotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera." (Prijevodznaenja, El-Ma'ida, 3)

Dokaz da je umro, sallallahu alejhi ve sellem, su rijei Uzvienog:"Ti e, zacijelo, umrijeti, a i oni e, takoer, pomrijeti, i poslije,na Sudnjem danu, pred Gospodarom svojim ete se jedan sdrugim prepirati." (Prijevod znaenja, Ez-Zumer, 30-31)

Ljudi, kada umru, bit e proivljeni, a dokaz su rijei Uzvienog:

"Od zemlje vas stvaramo i u nju vas vraamo i iz nje emo vas podrugi put izvest i." (Prijevod znaenja, Ta-Ha, 55)

"Allah vas, od zemlje poput bilja stvara, zatim vas u nju vraa i iznje e vas sigurno izvesti." (Prijevod znaenja, Nuh, 17-18)

A poslije proivljenja bit e obraunati i nagraeni za svoja djela.


"Allahovo je sve to je na nebesima i to je na Zemlji da bi,prema onome kako su radili, kaznio one koji rade zlo, anajljepom nagradom nagradio one koji ine dobro." (Prijevodznaenja, En-Nedm, 31)Onaj ko zanijee PROIVLJENJE62 (ar. el-ba's) je nevjernik, a dokaz surijei Uzvienog:

"Nevjernici tvrde da nee biti oivljeni, Reci: 'Hoete, Gospodarami moga, sigurno ete biti oivljeni, pa o onom to ste radili,doista biti obavijeteni!'" (Prijevod znaenja, Et-Tagabun, 7)

Allah, Uzvieni, poslao je sve poslanike da radosne vijesti donose i

opominju.Dokaz za to su rijei Uzvienog:

62 Allah, delle e'nuh, opisujui proivljenje rekao je: "I u rog e se puhnuti, i umrijet eoni na nebesima i oni na Zemlji, ostat e, samo oni koje bude Allah odabrao;poslije e se u rog po drugi put puhnuti i oni e, odjednom, ustati i ekati. I Zemljee svjetlou Gospodara svoga zasjati i Knjiga e se postaviti, vjerovjesnici isvjedoci e se dovesti, i po pravdi e im se svima presuditi, nikome se neenepravda uiniti; svako e dobiti ono to je zasluio, jer On dobro zna ta je koradio." (Prijevod znaenja, Ez-Zumer, 68-70)


32/33

32

"Poslanici koji su radosne vijesti i opomene donosili, da ljudiposlije poslanika ne bi nikak va opravdanja pred Allahom imali A

Allah je Silan i Muda r." (Prijevod znaenja, En-Nisa, 165)

Prvi od njih je Nuh, alejhi selam, a posljednji je Muhammed, sallallahu

alejhi ve sellem, koji je ujedno i zavrni poslanik.Dokaz da je Nuh, alejhi selam, prvi poslanik su rijei Uzvienog:

"M i smo objavili tebi kao to smo objavili Nuhu i vjerovjesnicimaposlije njega."(Prijevod znaenja, En-Nisa, 163)

Svakom narodu kome je Allah, Uzvieni, poslao poslanika, od Nuha doMuhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, nareuje da oboavaju jednog

Allaha, a zabranjuje im da oboavaju TAGUTA.63

Dokaz za to su rijei Uzvienog:"Mi smo svakom narodu poslanika poslali, Allaha oboavajte, ataguta se klonit!" (Prijevod znaenja, En-Nahl, 36)

Allah, Uzvieni, svim robovima je naredio da ne vjeruju u TAGUTE, a davjeruju u Allaha.64

Ibnul-Kaj jim, rahimehullah, rekao je: "TAGUT je sve ono ime ovjekprelazi svoju granicu, od onoga to oboava, ili slijedi, ili mu se pokorava."

TAGUTA je mnogo, a pet je glavnih meu njima:

1.) ejtan, Allah ga prokleo,2.) onaj ko je zadovoljan da bude oboavan mimo Allaha,3.) onaj koji poziva ljude da ga oboavaju,4.) onaj ko priziva da zna neto od gajba (nevidljivog, nepoznatog),5.) onaj ko sudi sa neim drugim, a ne sa onim to je Allah objavio.

Dokaz su rijei Uzvienog:

63 Ukratko, tagut je izraz za sve to se oboava i velia mimo Allaha, delle e'nuh, i odvodiljude s pravog puta na stranputicu, bilo da se radi o ejtanima, nevjernicima, sihirbazima ivraarima, nepravednim vladarima, medijima, inteligenciji, zakonima suprotnim erijatu i sl.64 Tj. prvo im je naredio da zanevjeruju u sve to se oboava mimo Allaha, delle e'nuh, iodvodi s Njegovog pravog puta, a nakon toga im je naredio da povjeruju u Allaha.

Dokaz za to su Njegove, azze ve delle, rijei: "Onaj ko ne vjeruje u taguta, a vjeruje uAllaha - dri se za najvru vezu, koja se nee prekinuti." (Prijevod znaenja, El-Bekare, 256)


33/33

"U vjeru nije dozvoljeno silom nagoniti pravi put se jasnorazlikuje od zablude! Onaj ko ne vjeruje u taguta, a vjeruje u

Allaha dri se za najvru vezu, koja se nee prekinuti, - a Allahsve uje i zna." (Prijevod znaenja, El-Bekare, 256)

Ovo je znaenje "la ilahe illellah" - nema drugog boga osim Allaha. A u hadisu se spominje: "Glava stvari je islam, a njen temelj jenamaz, a vrhunac njene visine je dihad, borba na Allahovomputu." 65

Allah najbolje zna, i neka je salavat i selam na Njegova PoslanikaMuhammeda, njegovu porodicu i sve ashabe.

65 Hadis su zabiljeili Ahmed (22068), Tirmizi (2616), Nesai u "Kubra" (11394), Ibn Made(3973) i drugi od Mu'aza, radijallahu anhu. Lanac prenosilaca ove predaje je prekinut i hadis jenevjerodostojan ali njegovo znaenje, openito, je ispravno i potvreno u drugim Kur'ansko-hadiskim tekstovima, a Allah najbolje zna. Pogledaj: "Dami'ul-ulumi vel-hikem" str.507 odH fi Ib R d b hi h ll h

Documents

Tri Osnovna Načela