Osnovna načela projektovanja

8/19/2019 Osnovna načela projektovanja

1/55

PGK

1

Cilj predmeta:

Upoznavanje studenata sa osnovnim elementima umijeća projektovanjagrađevina i konstrukcija

Sadržaj predmeta: Osnovna načela projektovanja Faze projektovanja i namjena projekta

Nivoi projektovanja

Projektni zadatak

Konceptualno projektovanje (idejne studije, idejna rješenja, glavni projekat,izvedbeni projekat, projekat korištenja i održavanja objekta)

Preporučena literatura:Zapisi sa predavanja

Dopunska literatura:

Ivo Podhorsky, Nosive konstrukcije I i II, Zagreb, 2008.

PROJEKTOVANJE GRAĐEVINA I KONSTRUKCIJA


2/55

2

PROJEKTOVANJE GRAĐEVINA I KONSTRUKCIJA

Kako naučiti i usput položiti ispit:

1. Seminarski rad – analiza zadatka na svoj način 20%2. Testovi 2x15% (po 5 pitanja vezanih za predavanja)

3. Završni ispit – projekat vezan za stručnu praksu 50%

Ukupna ocjena

20+30+50=100

Ocjene:

55-64……..6

65-74……..775-84……..885-94……..9>95 ……..10


3/55

3

PGK – OSNOVNA NAČELA

Građevina obično zauzima stalno tj. fiksno mjesto na zemlji isto

kao i druge prirodne tvorevine.

Na taj način građevine nadopunjuju i mijenjaju krajolik na

zemlji.

Izvor: Wikipedija

1. Osnovna načela projektovanja 1.1 Definicije


4/55

4

Ljudi su izgradili mnoštvo građevinskih objekata u kojespadaju i zgrade čije veće ili manje skupine tvore sela,naselja i gradove. Isti su povezani čitavom mrežom cesta i

željezničkih pruga na kojima su prirodne zaprekesavladavane mostovima i tunelima. Ljudi su uredili mnoga

pristaništa na obalama, regulirali rijeke, doveli vodu ubezvodne krajeve, stvorili umjetna jezera (akumulacije),

prokopima spojili mora i oceane i td... Takvim djelima ljudi

nadopunjuju i mijenjaju prirodu u svoju korist. Takva djelanazivamo građevinskim objektima.

Građevinski objekti su plod građevinske tehnike. Izvor: Wikipedija

PGK – OSNOVNA NAČELA1. Osnovna načela projektovanja 1.1 Definicije

http://hr.wikipedia.org/wiki/Selohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gradhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Cestehttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljeznicehttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljeznicehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mostovihttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tuneli&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Regulacije_rijeka&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Regulacije_rijeka&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Akumulacije&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Morehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Oceanhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gra%C4%91evinarstvohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gra%C4%91evinarstvohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gra%C4%91evinarstvohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Oceanhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Morehttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Akumulacije&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Regulacije_rijeka&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tuneli&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Mostovihttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljeznicehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Cestehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Gradhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Selo


5/55

5

Povezanost građevina sa tlom tj. njihovo fiksno mjesto na zemlji jeglavna karakteristika po kojoj se djela građevinske tehnike bitnorazlikuju od djela drugih grana tehnike.

Građevina je npr. telegrafski stup i neboder i vodovod i autocesta.

Građevina nije ni lokomotiva, ni čamac ni avion, pa ni tamburica premda se i te tvorevine grade.

Građevina je objekat na zemlji određene lokacije koji se sastoji odgrađevinskog dijela i ugrađene opreme, a zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu.

Izvor: Wikipedija



6/55

6

“ Građevno konstrukterstvo je umjetnost upotrebe gradiva

svojstava koja se mogu samo procijeniti, radi građenja

konstrukcija koje se mogu samo približno proračunati, da bi se

prenijele sile koje nisu tačno poznate – tako da naša odgovornost

za javnu sigurnost bude potpuna..."



7/55

7

“ Projekt i ranje je mješavina umijeća i znanost i koju komb in i ra

iskusni inženjerski intui t ivni osjećaj za ponašanjekonst rukc i ja sa zdravim znanj ima načela stat ike , dinamike ,

mehanike materi jala i proračuna kon st rukc i ja da bi se

polučila s igurna i ekonomična kon st rukc i ja koja će služiti

nami jenjenoj svrs i ..."

C.G. Salmon, J.E Johnson, Steel Structures –

Design and Behavior, 1980.



8/55

8

Sedan svjetskih čuda Antike:

1. Keopsova piramida u Gizi

(oko 2550 pr.n.e.)

2. Semiramidini viseći vrtovi

(Babilon, oko 600 pr.n.e.)

3. Zeusov kip u Olimpiji

(oko 440 pr.n.e.)

4. Artemidin hram u Efezu

(oko 550 pr.n.e.)

5. Mauzolej u Halikarnasu

(oko 350 pr.n.e.)

6. Kolos s otoka Roda

(oko 280 pr.n.e.)

7. Aleksandrijski svjetionik,

na otoku Faru pred Aleksandrijom

(oko 280 pr.n.e.)


http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_2//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/82/SevenWondersOfTheWorld.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Keopsova_piramidahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Keopsova_piramidahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Semiramidini_vise%C4%87i_vrtovihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Semiramidini_vise%C4%87i_vrtovihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Semiramidini_vise%C4%87i_vrtovihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Babilonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zeusov_kip_u_Olimpijihttp://hr.wikipedia.org/wiki/440._pr._Kr.http://hr.wikipedia.org/wiki/Artemidin_hram_u_Efezuhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mauzolej_u_Halikarnasuhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kolos_s_otoka_Rodahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Aleksandrijski_svjetionikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Aleksandrijski_svjetionikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Aleksandrijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Aleksandrijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Aleksandrijski_svjetionikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kolos_s_otoka_Rodahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mauzolej_u_Halikarnasuhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Artemidin_hram_u_Efezuhttp://hr.wikipedia.org/wiki/440._pr._Kr.http://hr.wikipedia.org/wiki/Zeusov_kip_u_Olimpijihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Babilonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Semiramidini_vise%C4%87i_vrtovihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Keopsova_piramidahttp://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_2//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/82/SevenWondersOfTheWorld.jpghttp://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_2//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/82/SevenWondersOfTheWorld.jpg


9/55

9

Sedam svjetskih čuda izabranih 2007.god.1.Kineski zid (214.p.n.e.-1493.-1700.god.)

2.Koloseum u Rimu (72.-82.god.)

3.Taj Mahal u Indiji ( 1632.-1653.god.)4.Machu Picchu ("Stari vrhovi“, Peru, Ande, oko 1300.g.)

5.Kip Krista Iskupitelja u Brazilu (1922.-1931.)

6.grad Petra (5-3. stoljeća p.n.e.)

7.Chichen Itza ("na zdencu Ica“ nastao prema spisima 415.-35. g.)


1 Osnovna načela projektovanja 1 1 Definicije

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kineski_zidhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Koloseumhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Rimhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Taj_Mahalhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Indijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Machu_Picchuhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kip_Krista_Iskupiteljahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Brazilhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Petrahttp://hr.wikipedia.org/wiki/3._stolje%C4%87e_pr._Kr.http://hr.wikipedia.org/wiki/3._stolje%C4%87e_pr._Kr.http://hr.wikipedia.org/wiki/Chichen_Itzahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Chichen_Itzahttp://hr.wikipedia.org/wiki/3._stolje%C4%87e_pr._Kr.http://hr.wikipedia.org/wiki/Petrahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Brazilhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kip_Krista_Iskupiteljahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Machu_Picchuhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Indijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Taj_Mahalhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Rimhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Koloseumhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kineski_zidhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Karta_Petra.PNG


10/55

10


1 O č l j kt j 1 1 D fi i ij

http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Karta_Petra.PNGhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Karta_Petra.PNGhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Karta_Petra.PNGhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Cristo_Redentor_Rio_de_Janeiro_4.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Cristo_Redentor_Rio_de_Janeiro_4.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:80_-_Machu_Picchu_-_Juin_2009_-_edit.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:80_-_Machu_Picchu_-_Juin_2009_-_edit.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:TajMahalbyAmalMongia.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:TajMahalbyAmalMongia.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Colosseum_in_Rome,_Italy_-_April_2007.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Colosseum_in_Rome,_Italy_-_April_2007.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Map_of_the_Great_Wall_of_China.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Map_of_the_Great_Wall_of_China.jpg


11/55

11


1 Osnovna načela projektovanja 1 1 Definicije

http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Hoover_Dam-USA.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Hoover_Dam-USA.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Hoover_Dam-USA.jpghttp://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_2//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f9/Sarajevo_tunnel.jpghttp://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_2//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f9/Sarajevo_tunnel.jpghttp://www.google.ba/imgres?imgurl=http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a2/Stari_Most22.jpg/250px-Stari_Most22.jpg&imgrefurl=http://en.wikipedia.org/wiki/Stari_Most&h=188&w=250&sz=15&tbnid=eIwE53mSglGGqM:&tbnh=83&tbnw=111&prev=/search%3Fq%3DsTARI%2BMOST%26tbm%3Disch%26tbo%3Du&zoom=1&q=sTARI+MOST&hl=bs&usg=__gDHc53N3oyhAK0hCGKHfvByWW4U=&sa=X&ei=R1tHT53SMMecOs69hOoN&ved=0CA8Q9QEwAAhttp://www.google.ba/imgres?imgurl=http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a2/Stari_Most22.jpg/250px-Stari_Most22.jpg&imgrefurl=http://en.wikipedia.org/wiki/Stari_Most&h=188&w=250&sz=15&tbnid=eIwE53mSglGGqM:&tbnh=83&tbnw=111&prev=/search%3Fq%3DsTARI%2BMOST%26tbm%3Disch%26tbo%3Du&zoom=1&q=sTARI+MOST&hl=bs&usg=__gDHc53N3oyhAK0hCGKHfvByWW4U=&sa=X&ei=R1tHT53SMMecOs69hOoN&ved=0CA8Q9QEwAAhttp://www.google.ba/imgres?imgurl=http://farm1.static.flickr.com/95/242564357_7b157e80be.jpg&imgrefurl=http://www.flickriver.com/photos/mayadelic/242564357/&h=375&w=500&sz=132&tbnid=gUGyFOe_fRio8M:&tbnh=98&tbnw=130&prev=/search%3Fq%3DsOJENICE%26tbm%3Disch%26tbo%3Du&zoom=1&q=sOJENICE&hl=bs&usg=__uRKgD-3KlTrXl7-ZcEhxSlzPMH8=&sa=X&ei=BFtHT_THBYSSOonPgOsN&ved=0CBoQ9QEwBAhttp://www.google.ba/imgres?imgurl=http://farm1.static.flickr.com/95/242564357_7b157e80be.jpg&imgrefurl=http://www.flickriver.com/photos/mayadelic/242564357/&h=375&w=500&sz=132&tbnid=gUGyFOe_fRio8M:&tbnh=98&tbnw=130&prev=/search%3Fq%3DsOJENICE%26tbm%3Disch%26tbo%3Du&zoom=1&q=sOJENICE&hl=bs&usg=__uRKgD-3KlTrXl7-ZcEhxSlzPMH8=&sa=X&ei=BFtHT_THBYSSOonPgOsN&ved=0CBoQ9QEwBAhttp://www.google.ba/imgres?imgurl=http://www.etnoselo.org/var/plain_site/storage/images/media/images/prapovijesni_oblik_nastambe_sojenice/534-1-cro-HR/prapovijesni_oblik_nastambe_sojenice_large.jpg&imgrefurl=http://www.etnoselo.org/index.php/esp/Citajte-nase-tekstove/In-situ/Turopoljski-cardak-je-slijednik-prapovijesnog-nacina-gradenja-oko-Save-i-Kupe&h=265&w=300&sz=15&tbnid=YxhcWym9FjwBwM:&tbnh=102&tbnw=116&prev=/search%3Fq%3DsOJENICE%26tbm%3Disch%26tbo%3Du&zoom=1&q=sOJENICE&hl=bs&usg=__XpjRuTclNnBLNi_wUrQ9TwwUQt4=&sa=X&ei=BFtHT_THBYSSOonPgOsN&ved=0CBgQ9QEwAwhttp://www.google.ba/imgres?imgurl=http://www.etnoselo.org/var/plain_site/storage/images/media/images/prapovijesni_oblik_nastambe_sojenice/534-1-cro-HR/prapovijesni_oblik_nastambe_sojenice_large.jpg&imgrefurl=http://www.etnoselo.org/index.php/esp/Citajte-nase-tekstove/In-situ/Turopoljski-cardak-je-slijednik-prapovijesnog-nacina-gradenja-oko-Save-i-Kupe&h=265&w=300&sz=15&tbnid=YxhcWym9FjwBwM:&tbnh=102&tbnw=116&prev=/search%3Fq%3DsOJENICE%26tbm%3Disch%26tbo%3Du&zoom=1&q=sOJENICE&hl=bs&usg=__XpjRuTclNnBLNi_wUrQ9TwwUQt4=&sa=X&ei=BFtHT_THBYSSOonPgOsN&ved=0CBgQ9QEwAwhttp://www.mattonimages.rs/slike/jpg/isp_ispi033007.html/lsok-1/sok-Skyscrapers/o-1/browse-1/cat-C3/llsok-1/theme-Skyscrapershttp://www.mattonimages.rs/slike/jpg/isp_ispi033007.html/lsok-1/sok-Skyscrapers/o-1/browse-1/cat-C3/llsok-1/theme-Skyscrapershttp://www.mattonimages.rs/slike/jpg/mc_ta01370.html/lsok-1/sok-Construction/browse-1/cat-C3/llsok-1/theme-Constructionhttp://www.mattonimages.rs/slike/jpg/mc_ta01370.html/lsok-1/sok-Construction/browse-1/cat-C3/llsok-1/theme-Constructionhttp://www.google.ba/imgres?imgurl=http://img110.imageshack.us/img110/723/mostovi5vf.jpg&imgrefurl=http://www.blog.hr/print/id/1621203521/mostovi-koji-razdvajaju-ljude.html&h=461&w=323&sz=25&tbnid=OMVcLkRTfv1fRM:&tbnh=268&tbnw=188&prev=/search%3Fq%3DmoSTOVI%26tbm%3Disch%26tbo%3Du&zoom=1&q=moSTOVI&hl=bs&usg=__VuDvsvLw3BYaT5qHL8Xj8_y4cIk=&sa=X&ei=aFhHT7WhEMHoOeChof4N&ved=0CBQQ9QEwAghttp://www.google.ba/imgres?imgurl=http://img110.imageshack.us/img110/723/mostovi5vf.jpg&imgrefurl=http://www.blog.hr/print/id/1621203521/mostovi-koji-razdvajaju-ljude.html&h=461&w=323&sz=25&tbnid=OMVcLkRTfv1fRM:&tbnh=268&tbnw=188&prev=/search%3Fq%3DmoSTOVI%26tbm%3Disch%26tbo%3Du&zoom=1&q=moSTOVI&hl=bs&usg=__VuDvsvLw3BYaT5qHL8Xj8_y4cIk=&sa=X&ei=aFhHT7WhEMHoOeChof4N&ved=0CBQQ9QEwAghttp://www.google.ba/imgres?imgurl=http://img110.imageshack.us/img110/723/mostovi5vf.jpg&imgrefurl=http://www.blog.hr/print/id/1621203521/mostovi-koji-razdvajaju-ljude.html&h=461&w=323&sz=25&tbnid=OMVcLkRTfv1fRM:&tbnh=268&tbnw=188&prev=/search%3Fq%3DmoSTOVI%26tbm%3Disch%26tbo%3Du&zoom=1&q=moSTOVI&hl=bs&usg=__VuDvsvLw3BYaT5qHL8Xj8_y4cIk=&sa=X&ei=aFhHT7WhEMHoOeChof4N&ved=0CBQQ9QEwAg


12/55

12


http://www.google.ba/imgres?imgurl=http://img110.imageshack.us/img110/723/mostovi5vf.jpg&imgrefurl=http://www.blog.hr/print/id/1621203521/mostovi-koji-razdvajaju-ljude.html&h=461&w=323&sz=25&tbnid=OMVcLkRTfv1fRM:&tbnh=268&tbnw=188&prev=/search%3Fq%3DmoSTOVI%26tbm%3Disch%26tbo%3Du&zoom=1&q=moSTOVI&hl=bs&usg=__VuDvsvLw3BYaT5qHL8Xj8_y4cIk=&sa=X&ei=aFhHT7WhEMHoOeChof4N&ved=0CBQQ9QEwAghttp://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_2//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/65/Autocesta_A5_Hrvatska_005.jpghttp://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_2//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/65/Autocesta_A5_Hrvatska_005.jpghttp://www.google.ba/imgres?imgurl=http://img110.imageshack.us/img110/723/mostovi5vf.jpg&imgrefurl=http://www.blog.hr/print/id/1621203521/mostovi-koji-razdvajaju-ljude.html&h=461&w=323&sz=25&tbnid=OMVcLkRTfv1fRM:&tbnh=268&tbnw=188&prev=/search%3Fq%3DmoSTOVI%26tbm%3Disch%26tbo%3Du&zoom=1&q=moSTOVI&hl=bs&usg=__VuDvsvLw3BYaT5qHL8Xj8_y4cIk=&sa=X&ei=aFhHT7WhEMHoOeChof4N&ved=0CBQQ9QEwAghttp://www.google.ba/imgres?imgurl=http://img110.imageshack.us/img110/723/mostovi5vf.jpg&imgrefurl=http://www.blog.hr/print/id/1621203521/mostovi-koji-razdvajaju-ljude.html&h=461&w=323&sz=25&tbnid=OMVcLkRTfv1fRM:&tbnh=268&tbnw=188&prev=/search%3Fq%3DmoSTOVI%26tbm%3Disch%26tbo%3Du&zoom=1&q=moSTOVI&hl=bs&usg=__VuDvsvLw3BYaT5qHL8Xj8_y4cIk=&sa=X&ei=aFhHT7WhEMHoOeChof4N&ved=0CBQQ9QEwAg


13/55

13

Projekti budućnosti – izgradnja ovih ili sličnih zgrada se razmatra u

nekoliko metropola svijeta.



14/55

14

Greške u

projektovanjudovode do rušenjaobjekata



15/55

15Usporedba visine izvedenih objekata u svijetu danas (2015.god.)


http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_2//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f5/BurjKhalifaHeight.svghttp://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_2//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f5/BurjKhalifaHeight.svg


16/55

16

POGLED SA

BKNA OKOLINUDUBAIA



17/55

17

Osnovne faze nastajanja

građevine:1. Istražni radovi

2. Projektovanje

3. Izvođenje4. Održavanje

Kineskizid


http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_2//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/fb/Chinese_Wall.jpghttp://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_2//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/fb/Chinese_Wall.jpg


18/55

18

Svaka od navedenih faza se obrađuje grupama predmeta kojeslušate na ovom fakultetu.

Ovdje ćemo se posvetiti fazi projektovanja:

Osnovne karakteristike građevinskih objekata - građevina su:

forma,

funkcija ikonstrukcija.




19/55

PGK

19

Vrsta građevina (označava namjenu objekta):

1. Objekti visokogradnje:

stambena zgrada,

sportski objekti,

industijski objekat,

poljoprivredni objekti.....

2. Objekti niskogradnje:

cesta,

drumski most, željeznički most

brana,

tunel,

potporni zid...



20/55

20

Povezanost savremenih istraživanja dovodi do razvoja jedinstvenih normi na području zemalja EU – evropske norme.

Eurokodovi su evropske norme za proračun raznih vrstagrađevinskih konstrukcija.

Oni obrađuju i sve predvidive vrste opterećenja i njihovo djelovanje na konstrukcije.

U razvoju eurokodova osnovna ideja je stvaranje ujednačenog sistema konstrukcijskihpravila pridržavajući se CEN-ovih normizacijskih pravila (CEN – European Committeefor Standardization).

Cilj je da eurokodovi postanu evropske norme, vodeći računa da su povezani sa drugimusklađenim ili neusklađenim evropskim normama za građevinske proizvode


http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=CEN&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=CEN&action=edit&redlink=1


21/55

21


POPIS EVROPSKIH NORMI

EN 1990 – EC0 Osnove projektiranja

EN 1991 – EC1 Djelovanja na konstrukcije

EN 1992 – EC2 Projektiranje betonskih konstrukcija

EN 1993 – EC3 Projektiranje čeličnih konstrukcija

EN 1994 – EC4 Projektiranje spregnutih konstrukcija od čelika i beton

EN 1995 – EC5 Projektiranje drvenih konstrukcija

EN 1996 – EC6 Projektiranje zidanih konstrukcija

EN 1997 – EC7 Projektiranje u geotehnici

EN 1998 – EC8 Projektiranje konstrukcija otpornih na potresno djelovanje

EN 1999 – EC9 Projektiranje aluminijskih konstrukcija



22/55

23

Materijal konstrukcije

je osnovni građevinski materijal od kojeg je izgrađena / izvedenakonstrukcija:

armiranobetonska konstrukcija,

zidana konstrukcija,

spregnuta konstrukcija (npr.beton, čelik),

čelična konstrukcija, drvena konstrukcija,

aluminijska konstrukcija




23/55

24

Način izradekonstrukcije

Na licu mjesta“in situ”

Prefabrikacija Konzolnagradnja(npr. mostovi)

Pojam građevinski materijal definiše materijal koji je upotrijebljen za izvođenje radova na objektu:beton, opeka, čelik, drvo....




24/55

25

Konstrukcija

je organizovan sistem povezanih konstruktivnih

elemenata projektovanih da se obezbijedi određena

mjera krutosti.

Tip (vrsta, oblik) konstrukcije

definiše se prema vrsti primijenjenih konstruktivnih

elemenata (greda, stub, luk, šipovi, ploča...)


25/55

26

Osnovni kriterij klasifikacije je način prenošenja

opterećenja, pa razlikujemo:

Štapne konstrukcije (primijenjeni linijski elementi kod kojih je dužina

dominantna u odnosu na dimenzije poprečnog presjeka – greda,

stub, rešetka, okvor, luk, zatega...)

Površinske konstrukcije (ploče,, zidovi, visokostejeni nosači, nosivi

zidovi, ljuske....)

Masivne konstrukcije (brane, masivni temelji...)



26/55

27

Tip konstrukcije može biti: ramovska konstrukcija (konstrukcija sastavljena od stubova i greda i

ima oblik rama)

viseći most

lučna konstrukcija i td.

Zgrada se uglavnom sastoji od četiri konstruktivna sklopa, a oni od nizakonstrukcijiskih elemenata:

1. Krovna konstrukcija (elementi: greda, stub...)

2. Stropna konstrukcija (ploča, greda...)

3. Vertikalna konstrukcija (zid, stub)

4. Temeljna konstrukcija (samci, trake, ploča...)



27/55

28

Konstruktivni sistem

definiše nosive elemente zgrade ili drugog građevinskog objekta i način nakoji ti elementi funkcionišu zajedno.

Konstruktivni sistem npr.industrijske hale može biti:

armiranobetonska skeletna (ramovska) konstrukcija – konstrukcijasastavljena od armiranobetonskih stubova i greda;

čelična ramovska konstrukcija – konstrukcija sastavljena od čeličnihstubova i greda;

Konstruktivni model

je idealiziranje konstruktivnog sistema u svrhu analize i proračunakonstrukcije (modeliranje konstrukcije).

Izvođenje

aktivnost na stvaranju građevine (radovi na gradilištu, izrada elemenata vangradilišta i njihova montaža na gradilištu).



28/55

29

Projektovanjem treba iznaći optimalno rješenje za građevinu uzzadovoljenje zahtjeva koji su naprijed navedeni.

Pri projektovanju je nužna povezanost posebno arhitekte i konstruktera,te ostalih fazera u izradi projekta (dipl.inž.el., dipl.inž.građ. (hidro smjer),dipl.inž.maš. i dr.)

Kriterij za ocjenu:

minimalna cijena koštanja

minimalna (optimalna) težina konstrukcije

minimalno vrijeme građenja minimalni utrošak rada

minimalna cijena izrade vlasnikovih proizvoda

maksimalna učinkovitost rada vlasnika, itd.

1. Osnovna načela projektovanja 1.2 Pojmovi koji se donose na proračun

1 O č l j kt j 1 2 P j i k ji d č


29/55

30

Osnovni koraci u projektovanjukonstrukcije građevine:

1. Planiranje ( planning )

2. Preliminarni oblik građevine( preliminary structural configuration)

3. Utvrđivanje djelovanja(establishment of actions)

4. Preliminarni odabir elemenata( preliminary member selection)

5. Proračun (analysis)

6. Vrednovanje (evaluation)

7. Konačno projektiranje (redesign)

8. Završna odluka (final decision)

Za planiranje treba obezbijeditiodgovrajuće podloge:

geodetska situacija i sl.,

projektni zadatak,tehnološke šeme i sl.

Pristupa se izradi:

Idejnog rješenja,

Idejnog projekta,

Glavnog projekta i

Izvedbenog projekta.




30/55

31

Postupak planiranja – prema namjeni odabrati optimalnorješenje



31/55

32

Planiranje – namjena prostora



32/55

33

Pleminarni oblik konstrukcije:

Volumen-formu definiše arhitekta (uglavnom)

Konstrukter definiše osnovni tip konstrukcije:

- ako je riječ o individualnom stambenom objektu, onda je to najčešće zidana(obična, omeđena, armirana)

- ako je riječ o stambenom i/ili poslovnom -objektu, onda je to armiranobetonska

(skeletna, sistem dijafragmi, jezgra)- ako se radi o industrijskom objektu, onda je to:

-čelična konstrukcija (skeletna, spregnuta...) ili

-prefabrikovana armiranobetonska skeletna konstrukcija.




33/55

34

ODREĐIVANJE DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU:Prema lokaciji objekta određujemo prirodna djelovanja, zatim eksploataciona i druga djelovanja.

Na lokaciji gdje se nalazi BiH, odnosno Sarajevo moguća prirodna djelovanja su: vjetar, snijeg,potres..., dok su eksploataciona opterecenje od koristenja (korisno opt.), udara vozila u stub, požar....




34/55

35

ODABIR ELEMENATA KONSTRUKCIJE

OSNOVNI ELEMENTI KONSTRUKCIJE:

Pritisnuti/

tlačni:

Zategnuti/

vlačni:

1 Osno na načela projekto anja 1 2 Pojmo i koji se donose na prorač n


35/55

36

OSNOVNI ELEMENTI KONSTRUKCIJE:

Dominantno savijanje: Savijanje i uzdužna sila


1 Osnovna načela projektovanja 1 2 Pojmovi koji se donose na proračun


36/55

37

MODELIRANJE I PRORAČUN


Uraditi preliminarnu analizuelemenata konstrukcije

(u sklopu idejnog projekta)



37/55

38

Proračunski kriterij

kvantitativne formulacije-uslovi koje se moraju ispuniti za svako granično

stanje/, a

proračunskim situacijama se definiše niz fizičkih uslova u određenom

vremenskom periodu za koje je zadovoljen proračunski kriterij (nisu prekoračena

relevantna granična stanja).

Proračunske situacije mogu biti:

P – stalna (permanentna) proračunska situacija (relevantna u periodu vijeka trajanja za normalnuupotrebu)

T - prolazna (privremena) proračunska situacija (npr. u toku izvođenja ili popravke)

A - incidentana proračunska situacija (npr. požar , eksplozija, udar ili lokalni gubitak nosivosti).




38/55

39

Kroz proračun se tretira još i proračunski vijek trajanja (period u kojemtreba biti korištena konstrukcija sa uobičajnim održavanjem bezznačajnih popravki), te

rizik – izuzetno neuobičajan i opasan događaj (uticaj sredine, npr. klizište;uticaj greški u izvođenju, npr. nedovoljna čvrstoća ili nosivost elementa).

RASPORED (ŠEMA) OPTEREĆENJA

je određivanje položaja, intenziteta i smjera slobodnog djelovanja, a

SLUČAJEVIMA OPTEREĆENJA se definišu kompatibilne šemeopterećenja, deformacije i imeprfekcije sa promjenljivim i stalnimdejstvima koje se istovremeno uzimaju u obzir za određeni proračunskidokaz.




39/55

40

Granična stanjasu stanja (naprezanja) konstrukcije kada su još uvijekzadovoljeni proračunski zahtjevi, a granična stanjanosivosti (ULS) odgovaraju maksimalnoj nosivostikonstrukcije ili elementa konstrukcije.

Granična stanja upoterbljivosti (SLS)su stanja kod kojih su još uvijek zadovljeni upotrebnizahtjevi za konstrukciju ili konstruktivni element.

Razlikuju se:

nepovratana i povratna granična stanja upotrebljivosti.




40/55

41

Nosivost

je mehaničko svojstvo sastavnog dijela, poprečnog presjeka ili

elementa konstrukcije (npr. nosivost na savijanje, nosivost na

izvijanje...),

dok je čvrstoća mehanička osobina/svojstvo materijala dato u

jedinicima za napon.

Održavanje

je skup aktivnosti koje se obavljaju u periodu trajanja konstrukcijeradi očuvanje njene funkcije.




41/55

42

Osnovna tehnička svojstva/osobine koja moraju biti zadovoljenasu:

mehanička otpornost i stabilnost;

zaštita od požara;

sigurnost u korištenju;

druga svojstva (higijena, zdravlje i zaštita od okolice, zaštita od buke,ušteda energije i toplinska zaštita, odstupanje od bitnih zahtjevagrađevine, nesmetan pristup i kretanje u građevini...)




42/55

43

Navedeni zahtjevi ispunjavaju se slijedećim mjerama:

izbjegavanjem, uklanjanjem ili smanjenjem rizika kojima konstrukcija može bitiizložena;

izborom tipa konstrukcije sa manjom osjetljivošću na razmatarane rizike;

izbjegavanjem konstruktivnih sistema kod kojih može doći do rušenja beznajave;

adekvatnim proračunom kojim se dokazaju da konstrukcija može izdržatiincidentno uklanjanje pojedinog elementa ili ograničenog dijela konstrukcije ili

pojavu lokalnog oštećenja;

izborom pogodnih materijala.

O p j j j j p



43/55

44

Dakle, pouzdanost konstrukcije mora biti ostvarena:

a/ proračunom (projektom konstrukcije),

b/ izvođenjem, te

c/ mjerema obezbjeđenja kvaliteta.

Svim ovim aktivnostima koordinira – rukovodi i donosi odluke

građevinski inženjer/inžinjer

p j j j j p

1. Osnovna načela projektovanja 1.3

Pojmovi koji se donose na

djelovanja


44/55

45

DJELOVANJA na građevinu, konstrukciju mogu biti: a. sila, opterećenje koje djuluje direktno na konstrukciju

b. prinudna ili spriječena deformacija, ili prinudno ubrazanje

Uticaj od djelovanja/opterećenja na konstrukciju = unutrašnje (presječne sile),odnosno naponi i deformacije.

Stalno opterećenje “G (g)”

s velikom vjerovatnoćom djeluje cijelo vrijeme u toku proračunske situacije ivarijacija intenziteta zanemarljiva u odnosu na srednju vrijednost ili je promjenaistog smjera sve dok ne dostigne graničnu vrijednost.

Promjenljivo opterećenje “Q (q)”ne djeluje cijelo vrijeme u toku date proračunske situacije ili za koje varijacijaintenziteta u toku vremenu niti je zanemarljiva u odnosu na srednju vrijednostniti je ravnomjerno promjenljiva.

p j j j j j j



djelovanja


45/55

46

Incidentno opterećenje “A”

je djelovanje kratkog trajanja za koje je nevjerovatno (malo vjerovatno) da će nastati saznačajnijim intenzitetom unutar proračunoskog vremena trajanja.

Posljedice djelovanja mogu biti katastrofalne, ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere.

To su: sudar, eksplozija, slijeganje i/ili klizanje terena, tornado, požar , ekstremna erozija.

Seizmičko opterećenje “AE” (specijalni slučaj incidentnog opterećenja) je djelovanje na konstrukciju od pomjeranja tla za vrijeme zemljotresa.

Opterećenje može biti još:

fiksno, nepomjerljivo opterećenje ima fiksnu raspodjelu duž konstrukcije;

slobodno opterećenje, unutar datih granica može imati bilo koju raspodjelu dužkonstrukcije;

pojedinačno opterećenje, nezavisno u vremenu i prostoru od bilo kojeg drugogopterećenja koje djeluje na konstrukciju.



djelovanja


46/55

47

Opterećenja se razvrstavaju na:

Statička (mirna) opterećenja – ne izaziva značajnije ubrzanje konstrukcije ilielemenata;

Dinamička opterećenja – izaziva značajnije ubrzanje konstrukcije ili elemenata;

Kvazi-statičko opterećenje – dinamičko opterećenje koje se može predstavitistatičkim modelom u koje su uključeni dinamički uticaji;

Vrijednosti opterećenja se razvrstavaju na:

reprezentat ivna koja se korista za proračunski dokaz u graničnom stanju;

karakteristična vrijednost opterećenja odgovara glavnoj reperezentativnoj

vrijednosti (vrijednost opterećenja određena na statističkoj osnovi tako daodgovara propisanoj vjerovatnoći za referentni period uzimajući u obzirproračunski vijek trajanja konstrukcije i trajanje proračunske situacije.

vr i jednost za kombinaci ju dejstava – vodi se računa o smanjenoj vjerovatnoćiistovremene pojave najnepovoljnijijih vrijednosti više nezavisnih opterećenja



djelovanja


47/55

48

česta vrijednost promjenljivog opterećenja – data je tabelama

kvazi-permanentna vrijednost promjenljivog opterećenja – data je

tabelama

proračunska vrijednost opterećenja “Fd” se dobije množenjemreprezentativne vrijednosti sa parcijalnim koeficijentom sigurnosti gF

kombinacija opterećenja je skup proračunksih vrijednosti podistovremenim djelovanjem i koristi se za proračunski dokazpouzdanosti konstrukcije za granično stanje.



karakt.mater. i geom.karakt.


48/55

49

Osobine-karakteristike materijala:

Karakteristična vrijednost “XK” – vrijednost za koji postoji propisanavjerovatnoća da ne bude dostignuta u predpostavljenoj neograničenojseriji ispitivanja i odgovara određenom fraktilu predpostavljenestatističke raspodjele posmatrane karakteristike;

Proračunska vrijednost “XD”= “XK”/ M se dobije dijeljenjemkarakteristične vrijednosti sa parcijalnim koeficijentom ili koja je direktnoodređena.

Geometrijske karakteristike:

Karakteristična vrijednost “AK

” – uglavnom odgovara dimenzijamaodređenim u proračunu (ili statistički određena geometrijska veličina saunaprijed propisanom fraktilom);

Proračunska vrijednost vrijednost “AD” – nominalna vrijednsot.

1. OSNOVNA NAČELA PROJEKTOVANJA 2. OSNOVNI ZAHTJEVI


49/55

50

2. Osnovni zahtjevi koji se postavljaju pred svaku građevinu su

POUZDANOST konstrukcije obuhvata:

sigurnost,

upotrebljivost i

trajnost konstrukcije



50/55

51

Sigurnost građevine

Građevina mora biti projektovana i izvedena/izgrađena na načinda se postigne sigurnost građevine u cjelini kao i svakog njenogdijela i elementa.

Sigurnost je sposobnost građevine, odnosno konstrukcije daostane podobna za namijenjenu upotrebu, da izdrži svapredviđena djelovanja koja se javljaju pri izvođenju i upotrebi, tezadrži sva bitna tehnička svojstva tokom predviđenog vremenatrajanja uz primjenu ekonomičnih rješenja.

To je, dakle, sposobnost podnošenja vanjskih djelovanja – uticaja (nosivost ) uz određenu mjeru sigurnosti - koeficijentsigurnosti.



51/55

52

Upotrebljivost građevine

Upotrebljivost je sposobnost građevine, odnosnokonstrukcije udovoljavanju zahtjevima namjene

odnosno sposobnost konstrukcije ili elemenata datijekom vremena zadrže odgovarajuća svojstva.

greda

oslonac



52/55

53

TRAJNOST:

Konstrukcija mora biti u stanju da odgovori svojoj namjeni uproračunskom periodu - vijeku trajanja uz uobičajne mjere održavanja

(da konstrukcija ima sigurnost (nosivost) i upotrebljivost (deformacije)u vijeku trajanja).

Uslovi sredine moraju se uzeti u obzir u fazi proračuna konstrukcije(stepen degradacije usljed npr. atmosferskog djelovanja bezodgovarajućih zaštitnih mjera može značajnije oštetiti konstrukcija)



53/55

54

TRAJNOST:

Proračunski vijek građevina - klasifikacija

Kategorija

proračunskogeksploatacionog

vijeka

Predviđeni proračunskieksploatacioni vek

(godina)

Primjeri

1 10Privremeni objekti (npr. za potrebe gradilišta pri izgradnjiobjekata ili zgrada)

2 10-25 Zamjenljivi dijelovi konstrukcije: kranski nosači, ležišta i sl.

3 15-30 Poljoprivredne i slične konstrukcije

4 50 Konstrukcije zgrada i druge jednostavne konstrukcije

5 100 Konstrukcije monumentalnih zgrada, mostovi, kao ikonstrukcije drugih građevinskih objekata



54/55

55

OBEZBJEĐENJE KVALITETA:

Jedna od važnih, ako ne i najvažnija karika u ostvarenjuzahtjeva traženih proračunom za konstrukciju.

Kvalitet upotrijebljenih materijala, ugradnja, njega i sl.obezbjeđuju ispunjenje projektantskih predpostavki, aodgovornost je na učesnicima u realizaciji izgradnje(izvođač, nadzor...).

Za navedeno su neophodni odgovarajući Zakoni, Pravilnici,standardi i norme koje donose državni organi.



55/55

56POGLED NA NAJVIŠI OBJEKAT U SVIJETU

Documents

Osnovna načela projektovanja