of 23/23
871 Dr. sc. Ratko Brnabić, docent Pravnog fakulteta Sveučilišta Splitu Dr. sc. Marko Ivkošić, asistent Pravnog fakulteta Sveučilišta Splitu TRGovAčKA DRUŠTvA U ENERGETSKom pRAvU REpUbLiKE HRvATSKE UDK: 347.72 : 620.9 (497.5) Pregledni rad Primljeno: 15. 03. 2013. U radu se raspravlja o važnim pitanjima u svezi s pravnim položajem trgovačkih društava koja obavljaju energetske djelatnosti. Tu bi djelatnost mogli obavljati i trgovci- fizičke osobe, ali zbog osobne izloženosti razumljivo je da će glavni nositelji biti društva kapitala, a prvenstveno društvo s ograničenom odgovornošću. Iako je tu još uvijek riječ o pravnim oblicima uređenima Zakonom o trgovačkim društvima, na njih se kao lex specialis primjenjuju odredbe energetskih zakona. Odredbe tih propisa nameću trgovačkim društvima dodatna pravila ponašanja ili se njima zauzima drugačiji pristup nego se konkretno pitanje uređuje ZTD-om, na što je potrebno skrenuti pozornost. Utvrđuju se pretpostavke za dobivanje dozvole za obavljanje djelatnosti, pravila o ustroju tih trgovačkih društava, pretpostavke za članstvo u upravi i nadzornom odboru i dužnostima tih organa, problematici povezanih društava te posljedicama koje nastaju u slučaju statusnih promjena kod društava koja su nositelji energetskih djelatnosti. Problematika trgovačkih društava u energetskom pravu Republike Hrvatske sagledava se i kroz pitanje slobode djelovanja inozemnih trgovačkih društava kod nas. Ključne riječi: energetsko pravo, trgovačka društva, regulatorne agencije, strane investicije, odgovornost za obveze Sadržaj:1. Uvod, 2. Pravna infrastruktura energetskog prava 3. Odnos države i regulatornih agencija, 3.1 Država kao član trgovačkih društava, 4. Trgovačka društva u energetskom sektoru 5. Zaključak, Summary, Literatura 1. UvoD Energija je ključan čimbenik za postojanje suvremenog društva, a pravno uređenje njezinog iskorištavanja ima gospodarske i strateško-političke učinke. Energetska politika se često mijenjala i usavršavala, prolazeći pri tome kroz brojne i različite etape, ovisno o promjeni energetske strukture (drvo, ugljen, nafta, plin, nuklearna fisija, obnovljivi izvori energije), pa i društveno-političkih sustava. Danas su praktički sve države svijeta suočene s izazovima klimatske promjene, povećane ovisnosti o energetskim resursima i porastu cijena energije. Također, Dr. sc. Ratko Brnabić i dr. sc. Marko Ivkošić: Trgovačka društva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

TRGovAčKA DRUŠTvA U ENERGETSKom pRAvU REpUbLiKE

  • View
    228

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of TRGovAčKA DRUŠTvA U ENERGETSKom pRAvU REpUbLiKE

  • 871

    Dr. sc. Ratko Brnabi, docentPravnog fakulteta Sveuilita Splitu

    Dr. sc. Marko Ivkoi, asistentPravnog fakulteta Sveuilita Splitu

    TRGovAKA DRUTvA U ENERGETSKom pRAvU REpUbLiKE HRvATSKE

    UDK: 347.72 : 620.9 (497.5)Pregledni radPrimljeno: 15. 03. 2013.

    U radu se raspravlja o vanim pitanjima u svezi s pravnim poloajem trgovakih drutava koja obavljaju energetske djelatnosti. Tu bi djelatnost mogli obavljati i trgovci- fizike osobe, ali zbog osobne izloenosti razumljivo je da e glavni nositelji biti drutva kapitala, a prvenstveno drutvo s ogranienom odgovornou. Iako je tu jo uvijek rije o pravnim oblicima ureenima Zakonom o trgovakim drutvima, na njih se kao lex specialis primjenjuju odredbe energetskih zakona. Odredbe tih propisa nameu trgovakim drutvima dodatna pravila ponaanja ili se njima zauzima drugaiji pristup nego se konkretno pitanje ureuje ZTD-om, na to je potrebno skrenuti pozornost. Utvruju se pretpostavke za dobivanje dozvole za obavljanje djelatnosti, pravila o ustroju tih trgovakih drutava, pretpostavke za lanstvo u upravi i nadzornom odboru i dunostima tih organa, problematici povezanih drutava te posljedicama koje nastaju u sluaju statusnih promjena kod drutava koja su nositelji energetskih djelatnosti. Problematika trgovakih drutava u energetskom pravu Republike Hrvatske sagledava se i kroz pitanje slobode djelovanja inozemnih trgovakih drutava kod nas.

    Kljune rijei: energetsko pravo, trgovaka drutva, regulatorne agencije, strane investicije, odgovornost za obveze

    Sadraj:1. Uvod, 2. Pravna infrastruktura energetskog prava 3. Odnos drave i regulatornih agencija, 3.1 Drava kao lan trgovakih drutava, 4. Trgovaka drutva u energetskom sektoru 5. Zakljuak, Summary, Literatura

    1. UvoD

    Energija je kljuan imbenik za postojanje suvremenog drutva, a pravno ureenje njezinog iskoritavanja ima gospodarske i strateko-politike uinke. Energetska politika se esto mijenjala i usavravala, prolazei pri tome kroz brojne i razliite etape, ovisno o promjeni energetske strukture (drvo, ugljen, nafta, plin, nuklearna fisija, obnovljivi izvori energije), pa i drutveno-politikih sustava. Danas su praktiki sve drave svijeta suoene s izazovima klimatske promjene, poveane ovisnosti o energetskim resursima i porastu cijena energije. Takoer,

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 872

    spomenuta ovisnost o energiji ogleda se i u injenici da problemi s opskrbom energije u jednoj dravi proizvode uinak i u drugim dravama.1 Neprekidni porast potronje energije upuuju na zakljuak da je potrebno osmisliti dugorone nacionalne i nadnacionalne strategije proizvodnje energije, prijenosa, distribucije i opskrbe.

    Niti Republika Hrvatska po tim pitanjima nije izuzetak pa je cilj nacionalne strategije energetskog razvoja da Republika Hrvatska u neizvjesnim uvjetima globalnog trita energije i uz oskudne domae energijske resurse izgradi odrivi energetski sustav tj. postigne uravnoteeni razvoj odnosa izmeu sigurnosti opskrbe energijom, konkurentnosti i ouvanja okolia, koji e hrvatskim graanima i hrvatskom gospodarstvu omoguiti kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom. Opskrba energijom preduvjet je gospodarskog i socijalnog napretka. Da bi se spomenuti ciljevi ostvarili, drava mora sudjelovati u politikom i regulatornom podupiranju energetske sigurnosti kao razvojne sastavnice hrvatskoga gospodarstva. Nadalje, energetski sektor jest infrastrukturna, ali i poduzetnika te potencijalno izvozno orijentirana djelatnost pa stoga moe biti zanimljiva ulagaima. U tom smislu Republika Hrvatska je kao lanica Unije poduzela mjere za izgradnju pravnog okvira usvajanjem niza zakona (Zakon o energiji, Zakon o tritu elektrine energije, Zakon o tritu plina, Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom, Zakon o tritu nafte i naftnih derivata, Zakon o biogorivima za prijevoz, Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti) i drugih propisa iz kojih jasno proizlazi da je na energetski sektor otvoreni sustav koji je utemeljen na trinim naelima. Naime, energetski sektor Republike Hrvatske zahtijeva znatne investicije.2 Te investicije javni sektor nee moi financirati vlastitim sredstvima, a to i nije njegova zadaa. Drava treba koordinirano i predano stvarati i unapreivati uvjete koji e privlaiti domai i inozemni kapital kako bi sudjelovao u realizaciji potrebnih ulaganja u energetski sektor. Otvoreni sustav omoguava razvoj trita energije i podizanje konkurentnosti, privlaenje domaih i inozemnih investicija u trine energetske djelatnosti, usklaivanje razvoja buduih stratekih energetskih projekata i gospodarsku suradnju sa susjednim zemljama. Glavni privatnopravni nositelji gospodarskih pothvata u sektoru energije su trgovci, a posebice znaajnu ulogu imaju drutva kapitala dionika drutva i drutva s ogranienom odgovornou.

    Ipak, primjena trinih naela korigira se svojevrsnim dravnim intervencionizmom koji je nuan zbog velike vanosti pitanja raspolaganja energijom. Republika Hrvatska e u trine procese intervenirati samo onda kada su prava sudionika ugroena zbog naruene sigurnosti opskrbe, kvalitete okolia i zloporabe monopola. Poseban oblik dravnog nadzora energetskog trita

    1 O geopolitikim aspektima raspolaganja i kontrole energije v. Tatalovi, S., Energy security and Security policies: The Republic of Croatia in Comparative perspective, Politika misao, vol. XLV, 2008., str. 115. i dalje.

    2 O svim izazovima izmjena temeljnih postavki energetskog sektora detaljnije v. kod Buka, D., Restrukturiranje i trina transformacija Hrvatske elektroprivrede, Ekonomski pregled, 61 (12), 2010., str, 769. i dalje.

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 873

    predstavlja djelatnost Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) iji je osniva Republika Hrvatska. To je samostalna, neovisna i neprofitna pravna osoba s javnim ovlastima za regulaciju energetskih djelatnosti, a za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru. Dvojbeno je pitanje u kojoj je mjeri spomenuti subjekt neovisan o utjecaju drave koja uvijek predstavlja i odreeni politiki interes. S obzirom na ne tako davno proveden proces pretvorbe i jo uvijek tekui proces privatizacije pravnih subjekata, pojavljuju se i druga pitanja. Naime, Drava je drutvena organizacija koja, za razliku od ostalih drutvenih organizacija, nosi i atribut vlasti. Drava osigurava i titi slobodu pojedinca u okvirima pravnoga poretka te se stara za ostvarenje javnih interesa i javnih zadaa. Trgovaka drutva privatnopravna su udruenja osoba, utemeljena na ugovoru, koja obavljanjem gospodarske djelatnosti idu za stjecanjem dobiti. Drava i trgovaka drutva, dakle, slijede razliite ciljeve; drava osigurava ostvarenje javnih zadaa te titi gospodarska, socijalna i druga prava graana, a trgovaka drutva obavljaju gospodarsku djelatnost s ciljem stjecanja dobiti svojim lanovima. Razliiti ciljevi kojima se vode drava i trgovako drutvo ne prijee dravu da se u ostvarenju vlastitih zadaa poslui pravnim oblikom trgovakog drutva ili da se odlui na lanstvo u trgovakom drutvu kako bi osigurala obavljanje zadaa u javnome interesu. Drava, dapae, tradicionalno obnaa ulogu podu zetnika koji se bavi djelatnostima vanima za svakodnevni ivot graana i za gospodarstvo, odnosno djelatnostima od opeg interesa. Stoga treba promotriti pravni poloaj drave kao lana drutva kapitala.

    Sredinji predmet rada je ralamba vanih pitanja o pravnom poloaju trgovakih drutava koja obavljaju energetske djelatnosti. Tu bi djelatnost mogli obavljati i trgovci- fizike osobe, ali zbog osobne izloenosti razumljivo je da e glavni nositelji biti drutva kapitala, a prvenstveno drutvo s ogranienom odgovornou. Iako je tu jo uvijek rije o pravnim oblicima ureenima Zakonom o trgovakim drutvima (u nastavku rada: ZTD), na njih se kao lex specialis primjenjuju odredbe energetskih zakona. Odredbe tih propisa nameu trgovakim drutvima dodatna pravila ponaanja ili se njima zauzima drugaiji pristup nego se konkretno pitanje ureuje ZTD-om, na to je potrebno skrenuti pozornost. Posebice valja spomenuti pitanje pretpostavki za dobivanje dozvole za obavljanje djelatnosti, pravila o ustroju tih trgovakih drutava, pretpostavki za lanstvo u upravi i nadzornom odboru i dunostima tih organa, problematici povezanih drutava te posljedica koje nastaju u sluaju statusnih promjena kod drutava koja su nositelji energetskih djelatnosti.

    Nadalje, problematiku trgovakih drutava u energetskom pravu Republike Hrvatske treba sagledavati i kroz pitanje slobode djelovanja inozemnih trgovakih drutava kod nas. Zamislivo je da se u jednoj dravi lanici EU nalazi stvarno sjedite trgovakog drutva, a osnovano je po pravu druge drave lanice EU, tj. mjesto osnivanja i mjesto stvarnog sjedita u razliitim su dravama.

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 874

    2. pRAvNA iNFRASTRUKTURA ENERGETSKoG pRAvA

    U srpnju 2001. godine zapoela je reforma energetskog sektora u Republici Hrvatskoj te je uz Zakon o energiji (Narodne novine, br. 68/2001, 177/2004, 76/2007, 152/2008 i 127/2010) donesen prvi paket energetskih zakona kojima se ureuje obavljanje pojedinih energetskih djelatnosti i to: Zakon o tritu elektrine energije, Zakon o tritu nafte i naftnih derivata, Zakon o tritu plina i Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti.

    Ovim zakonima uspostavljen je osnovni zakonodavni okvir za restrukturiranje i reorganizaciju energetskog sektora, otvaranje trita energije i regulaciju energetskih djelatnosti te je reformom obuhvaeno restrukturiranje energetskih subjekata i stvaranje novoga zakonodavnog i institucionalnog okvira, utvrivanje trinih pravila, obveza javnih usluga i razdvajanje energetskih djelatnosti na trine i regulirane.

    Kako je energetsko zakonodavstvo postalo jedan od vanih segmenata na putu prema lanstvu u Europskoj uniji, to ukljuuje i obvezu adekvatne prilagodbe europskom energetskom zakonodavstvu i standardima organizacije internog europskog trita, a postojei zakonodavni i regulacijski okvir nisu bili razvidni, dolo je do nunih promjena energetskog zakonodavnog sektora te je tako u prosincu 2004. godine Hrvatski sabor donio i drugi paket energetskih zakona koji je zahtijevao dodatno usklaivanje postojeeg zakonodavnog i regulacijskog okvira iz podruja energetike s europskim energetskim zakonodavstvom. Donoenjem i stupanjem na snagu treeg paketa energetskih propisa Europske unije (kolovoz 2009. godine) javila se potreba transponiranja predmetnih direktiva u hrvatsko energetsko zakonodavstvo.

    Osnovni razlozi donoenja Zakona proizlaze iz potrebe potpunog usklaenja s Direktivama Europske unije koje ureuju to podruje. Usklaivanjem hrvatskog energetskog sektora i energetskog zakonodavstva s treim paketom energetskih propisa Europske unije propisat e se naela funkcioniranja umreenih sustava, pravila funkcioniranja trita i zatite kupaca te regulacija energetskog sektora u Republici Hrvatskoj. Zakon stvara podloge za osiguravanje uvjeta za sigurnu i kvalitetnu opskrbu energijom, razvoj trita, konkurentnost cijena, zatitu kupaca, uinkovitu proizvodnju i koritenje energije, smanjivanje negativnih utjecaja na okoli i odrivi razvoj u sektoru energetike.

    Donoenjem ovoga Zakona pridonijet e se stvaranju sveobuhvatnog i kvalitetnijeg zakonskog okvira za ostale zakone i podzakonske propise u podruju energetike Republike Hrvatske, to je od velike vanosti za poslovanje energetskih subjekata u novim uvjetima, ali i za sveobuhvatno pokretanje gospodarstva. Istovremeno, predmetni propisi Europske unije sadre i obvezu pune primjene transponiranih direktiva od 3. oujka 2011. godine.

    S obzirom da je Zakon o energiji doivio vei broj izmjena i dopuna od dana donoenja 2001. godine, pojavila se potreba za nomotehnikim i struno terminolokim usklaivanjem istoga, to je rezultiralo donoenjem novog

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 875

    prijedloga Zakona o energiji, koji u jednom svom dijelu odgovara vaeem Zakonu odnosno pojedine njegove odredbe ostale su nepromijenjene. Meu novinama vrijedi spomenuti uvoenje sustava jamstva podrijetla elektrine energije ime e se stvoriti pretpostavke za usklaivanje s Direktivom 2009/28/EC o promociji koritenja obnovljivih izvora energije, nadalje jednako tretiranje kupaca energije, odnosno ukidanje kategorije povlatenih i tarifnih kupaca u sektorima elektrine energije i plina, kao pretpostavke potpune liberalizacije trita, te stav da se za osiguranje redovite opskrbe energijom Republike Hrvatske smatra odgovornim trite pa se uvode pravila o kvaliteti energije koje e donositi Hrvatska energetska regulatorna agencija.

    Nadalje, Republika Hrvatska se odredila u pravcu uvoenja konkurencije u opskrbi velikih kupaca i daljnjem, postupnom otvaranju trita (Direktive EU o liberalizaciji elektronergetskog, 2003/54/EC, i plinskog trita 2003/55/EC).

    Regulacija u tom kontekstu treba obuhvatiti djelatnost proizvodnje, prijenosa/transporta, distribucije i opskrbe energijom, a provodi je tijelo nadleno za regulaciju temeljem predloenog Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti. Uloga regulacijskog tijela, vezano uz utvrivanje pristupa prijenosnim/transportnim i distribucijskim mreama za sve dobavljae i kupce energije, jest u definiranju uvjeta pristupa mrei kao i trokova pristupa i koritenja mree, kako bi se izbjegla zloporaba monopolskog poloaja vlasnika mree. Cilj regulacije je da se otvaranjem energetskog trita i jaanjem konkurencije zatite kupci, utvrivanjem potrebne kvalitete usluga, uz prihvatljive trokove, te da se osiguraju uvjeti za privlaenje i dotok kapitala u hrvatski energetski sektor. To e pogodovati poticanju investitora da se ukljue u obavljanje gospodarskih djelatnosti koje e im omoguiti naplatu njihovih usluga po sustavu cijena koji odraava stvarne trokove funkcioniranja sustava ili pruanja energetskih usluga. Da bi takav model funkcionirao, prijeko je potrebna takva regulacija koja e voditi brigu o zatiti kupaca i energetskih subjekata, ali i o interesima poduzetnika.

    Potrebne izmjene energetskih zakona odreene su odabranim rjeenjima u svezi s obvezujuim zahtjevima iz Treeg paketa energetskih propisa i odabranim promjenama za poboljanje funkcioniranja energetskog sektora. To je istodobno i prigoda za poboljanje transparentnosti energetskih zakona radi jednostavnije primjene. Usklaivanje hrvatskog energetskog zakonodavstva zahtjevno je ne samo zbog naravi potrebnih promjena, nego i stoga to u kratkom roku treba promijeniti sve odnosne zakonske i podzakonske akte.

    Zakon o tritu elektrine energije (Narodne novine, br. 177/2004, 76/2007, 152/2008 i 14/2011) poseban je zakon kojim se ureuju odnosi u elektroenergetskom sektoru. Zakon ureuje obavljanje energetskih djelatnosti proizvodnje, prijenosa, distribucije i opskrbe elektrinom energijom te organiziranja na tritu elektrine energije, status povlatenog kupca (onog koji slobodno moe birati svoga opskrbljivaa), prava i obveze krajnjih kupaca u okviru univerzalne i zajamene opskrbe, naelo uzajamnosti, prekogranini prijenos elektrine energije, ovlasti inspektora za poduzimanje mjera kad se inspekcijskim nadzorom utvrdi povreda

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 876

    zakona i druga pitanja potrebna za ureenje odnosa na tritu elektrine energije. Iako se Zakonom o tritu elektrine energije, formalno i sadrajno, trite elektrine energije nastojalo organizirati prema zahtjevima prvog i drugog paketa energetskih propisa, stvarna liberalizacija i razvoj trita nisu ostvareni.

    3. oDNoS DRAvE i REGULAToRNiH AGENCiJA

    Nakon dugogodinje primjene novih energetskih propisa (takozvanog Prvog i drugog paketa) u zemljama lanicama Europske unije i na temelju dosadanjih iskustava, pokazalo se da uinkovitost regulatora u energetskom sektoru nije odgovarajua i to zbog nedovoljne samostalnosti u odnosu na vlade, te nedostatnih ovlasti i diskrecijskih prava. Zbog toga, Trei paket energetskih propisa namee zahtjev da za regulatora u energetskom sektoru mora postojati mogunost donoenja odluka o svim relevantnim pitanjima, kako bi unutarnje trite elektrine energije i prirodnog plina ispravno funkcioniralo i bilo potpuno neovisno o svim drugim javnim i privatnim interesima.

    U Republici Hrvatskoj je na temelju Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti utemeljena Hrvatska energetska regulatorna agencija HERA kao samostalna, neovisna i neprofitna javna ustanova, radi uspostave i provoenja regulacije energetskih djelatnosti. Opi ciljevi regulacije usklaeni su s energetskim zakonodavstvom Europske unije, ali Trei paket energetskih propisa postavlja i nove ciljeve. Poboljanje regulatornog okvira smatra se kljunom mjerom za dovrenje uspostave unutarnjeg trita elektrine energije i prirodnog plina. HERA e biti pravno i funkcionalno odvojena od svih javnih i privatnih subjekata, pa u tom smislu trebaju postupati i njezine odgovorne osobe.

    lanove Upravnog vijea kandidira, imenuje i razrjeava Hrvatski sabor. Upravno vijee odluuje o proraunu HERA-e i o donoenju statuta. Izravno surauje s ACER-om, ima vee ovlasti u nadzoru energetskih subjekata, odobrava tarifne stavke za regulirane djelatnosti i nadzire ostvarivanje obveze javne usluge. Propisuje djelotvorne, primjerene i odgovarajue kazne energetskim subjektima za elektrinu energiju ili prirodni plin, koji ne provode propisane obveze ili bilo koje relevantne pravno obvezujue odluke HERA-e ili ACER-a. Odobrava mrena pravila i donosi ope uvjete opskrbe energijom. Osnauje se neovisnost i samostalnost HERA-e u donoenju regulatornih odluka te jaa njezin poloaj na podruju zatite kupaca i promoviranju trine utakmice.

    Kada se openito raspravlja o pravnom poloaju nezavisnih regulatora u upravnom i openito pravnome sustavu Republike Hrvatske, tada je u prvom redu rije o brojnim problemima regulatora: njihovoj identifikaciji i razlikova-nju od agencija i drugih javnopravnih tijela, nedostatku koherentnog prav nog okvira te neujednaenosti pravnog poloaja regulatora. Ako se u sustavu pravne zatite preskae unutarupravna instanca, treba obrazovati suce za bavljenje upra-vom i nezavisnim regulatorima te odrediti jedinstveno tijelo nadleno za kontrolu odluka svih ekonomskih regulatora. Status zaposlenih u re gulatorima ureen

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 877

    je opim radnim zakonodavstvom, no zaposlenici u regulatorima u europskim zemljama i u EU-agencijama u statusu su javnih slubenika.

    Kao glavni razlog pojave regulatornih tijela u Hrvatskoj istie se ekonomsku tranziciju i pristupanje WTO-u i Europskoj uniji. Drava nastupa u sukobljenim ulogama nositelja ekonomske politike i vlasnika-poduzetnika kao aktera u trino relevantnim djelatnostima, stoga preputa odreene javne ovlasti (regulaciju, kontrolu i nadzor) drugim, strunim i nezavisnim tijelima.

    Regulatori su neprestano pod budnim okom trinih aktera, javnosti i politiara, u smislu elje za deregulacijom. No ono to moe najvie zatititi domae regulatore, to su etinost, profesionalan rad i uklapanje u europske mree regulatora (posebice u trinom natjecanju).

    U smislu ureenja tog podruja, bilo bi dobro jednoobrazno normirati status regulatora i javnih agencija. Zaposlenici u regulatorima trebali bi imati status javnih slubenika, a nadlenost upravnih sudova trebalo bi u Zakonu o upravnim sporovima i Zakonu o sudovima izrijekom proiriti na specijalizirana upravna podruja obuhvaena odlukama regulatora.

    Takoer, vrijedi istaknuti europski utjecaj na regulatore i njihovu vanu ulogu u zatiti javnog interesa. Protiv akata regulatora ne postoji pravo albe viem upravnom tijelu, to ih ini aktima vieg ranga od upravnih akata ak i lokalnih samoupravnih jedinica. Regulatori i agencije novi su tip specijaliziranih upravnih tijela; autoritet struke jami im kvalitetu odluka. Na kraju, moe se zakljuiti da e kod neovisnih regulatora i u budunosti na raspravi biti sljedea pitanja:3

    1. Identifikacija neovisnih regulacijskih tijela;2. Javnopravni poloaj neovisnih regulacijskih tijela;3. Status lanova vijea i zaposlenika regulacijskih tijela i agencija (nedravni

    dunosnici, spreavanje sukoba interesa i neovisnost o politici; ugovorni radnopravni odnos ili javni slubenici, nain zapoljavanja, prava i obveze, jamstva poloaja i nesmjenjivosti uz iznimke teih povreda zakona);

    4. Aspekti neovisnosti regulatora financijski, organizacijski, per sonalni, u sustavu pravne zatite, neovisnost o poslovnoj zajed nici;

    5. Sustav pravne zatite protiv odluka regulatora openito (broj in stanci odluivanja: upravni postupak upravni spor odnosno dru ga sudska zatita ustavnosudska zatita europski sudovi);

    6. Odluivanje unutar neovisnih regulatora;7. Sustav sudske zatite protiv odluka regulatora;3 Detaljnije vidi u: Dubaji, D., materijali, Okrugli stol: Poloaj nezavisnih regulatora u upravnom i

    pravnom sustavu Republike Hrvatske, HKJU CCPA, god. 11. (2011.), br. 3., str. 849 875, dostupno dana 23. svibnja 2013. na http://www.iju.hr/HJU/HJU/preuzimanje_files/2011-3%2017%20Dubajic.pdf. Usp. Popovi, N., Regulatorna tijela kao institucionalna rjeenja sui generis redefinirana uloga drave u trinom gospodarstvu i procesima liberalizacije mrenih industrija, Pusi, E. (ur.), Hrvatska drava i uprava: stanje i perspektive: okrugli stol odran 26. i 27. oujka 2008. u palai HAZU u Zagrebu, str. 1. O sloenim procesima deregulacije trita energije (posebice elektrine energije) v. kod Buka, D., Proces deregulacije hrvatskog trita elektrine energije, Ekonomski pregled, 62 (5-6), 2011., str. 286. i dalje.

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 878

    8. Mehanizmi poticanja brzine, efikasnosti i kvalitete rada i odluka regulacijskih tijela, uspostava odnosa povjerenja javnosti i gra dana u regulatore otvorenost i dostupnost informacija, zatita podataka, izvjetaji, etiki standardi, public relations, znanstvena istraivanja i odnos sa znanstvenom zajednicom.

    3.1 Drava kao lan trgovakih drutava Nadovezujui se na problem odnosa drave i neovisnih regulatora, potrebno

    je dati osvrt i na sluajeve kad je drava kao subjekt javnog prava ujedno i lan privatnopravnih udruenja osoba, posebice trgovakih drutava. lanstvo u trgovakom drutvu pripada prvenstveno fizikim i pravnim oso bama privatnog prava, no nije ogranieno samo na njih; nema pravne prepreke da lanovima trgovakog drutva budu i osobe javnog prava. Drava, kao prije svega javnopravni subjekt, moe u odnosima s drugima nastupati dvojako: kao i svaki drugi pojedinac, odnosno pravna osoba privatnog prava (iuregestionis), ili kao nositelj prisilne, suverene, javne vlasti (iure imperii).

    Naime, drava se tu ne pojavljuje kao nositelj prisilne i suverene vlasti, nego kao ugovorna stranka. Razlog tome nunost je da se ekonomska aktivnost svake osobe, pa tako i one javnoga prava, podvrgne pravilima trita te pravilima trinog natjecanja. To je preduvjet za pokuaj postizanja jednakog poloaja svih na tritu.4

    Trgovaka drutva koja obavljaju djelatnosti od opega interesa ne smiju biti usmjerena samo na stjecanje dobiti. Cilj njihova poslovanja mora obuhva titi i ispunjenje povjerene im djelatnosti, odnosno zatitu obavljanja djelatnosti koja je od opeg interesa. Drava se moe odluiti na lanstvo motivirana iskljuivo financijskim interesima. Tada se njezina prava i obveze ni po emu ne razlikuju od prava i obveza privatnopravnih investitora.

    Republika Hrvatska u mnogim je trgovakim drutvima nakon privatizacije zadrala udjele i dionice, nominalno prvenstveno zato da bi osigurala trajno i kvalitetno pruanje usluga svim potroaima, ak i u djelatnostima ije oba vljanje poduzetnicima ne stvara nuno dobit, pa zbog toga nije financijski isplativo ni gospodarski privlano. Naime, nerijetko je tu rije o djelatnostima bez kojih drutvo ne moe, a koje u krajnjoj liniji mora obavljati sama drava jer privatni sektor za to nema gospo darskog interesa.

    Dioniko drutvo i drutvo s ogranienom odgovornou injenino su jedini oblici drutava podobni za dravno lanstvo. Razlog je tome naelo da su u drutvima kapitala prava lanova u pravilu razmjerna lanskim udjelima (u dionikom drutvu uvijek, a u drutvu s ogranienom odgovornou ako se ne odredi drugaije), ali i injenica da je teko zamislivo da drava osniva drutva osoba zbog zakonom propisane neograniene imovinske odgovornosti njihovih

    4 irola, N.; Petrovi, S., Drava i trgovako drutvo, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 60 (3-4), 2010., str. 662.

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 879

    lanova. Kod svakog naina unutarnjeg ureenja dionikog drutva postoje barem dva organa s razliitim ovlastima. U jednome od njih djeluju dioniari, a drugi vodi poslove drutva. Uz njih moe postojati i poseban organ u ijoj je nadlenosti nadzor nad voenjem poslova drutva, a time i kontrola nad radom organa koji je za voenje poslova posebno zaduen. S obzirom na to, pravni se sustavi mogu podijeliti na one koji polaze od monistikog (single board system, one-tier system) i na one koji predviaju dualistiki koncept (dual board system, two-tier system) unutarnjeg ureenja dionikog drutva.

    U upravnome odboru funkcionalno se razdvajaju lanovi koji vode poslove drutva (executive directors) od lanova koji obavljaju nadzornu funkciju (non-executive directors). Uz upravni odbor djeluju i izvrni direktori (officers)5 koji nisu lanovi upravnog odbora te koje postavlja upravni odbor i putem njih vodi poslove drutva. Upravni odbor ima ire ovlasti i zaduen je za osmiljavanje i utvrivanje ope poslovne politike drutva, a upravlja drutvom preko pojedinih izvrnih direktora kojima povjerava obavljanje odreenih ra dnji iz kruga voenja svakodnevnih i uobiajenih poslova.6 Upravni odbor, uz spomenutu upravljaku, obavlja i nadzornu ulogu, to bi dravi kao dioniaru i obnaatelju nadzorne funkcije omoguilo neposredniji uvid u poslovanje i, s obzirom na to, vee mogunosti utjecaja na rad drutva.7

    4. TRGovAKA DRUTvA U ENERGETSKom SEKToRU

    Provede li se ralamba Zakona o tritu elektrine energije, uoava se da postoji veliki broj odredaba koje se u veoj ili manjoj mjeri dotiu problematike prava drutava. Tako se energetskim djelatnostima smatraju proizvodnja, prijenos, distribucija elektrine energije, organiziranje trita elektrine energije, opskrba te trgovina elektrinom energijom.8 Spomenute djelatnosti obavljaju se kao javne usluge9 i kao trine djelatnosti.10 Njih obavljaju pravne i fizike osobe samo na temelju rjeenja kojim se dozvoljava obavljanje te djelatnosti (dozvole). Iz toga se moe zakljuiti da to nisu nuno trgovaka drutva ve i trgovci fizike osobe:

    5 Detaljnije v. Barbi, J., Pravo drutava, Drutva kapitala Dioniko drutvo, Organizator, Zagreb, 2010., str. 1050. i dalje.

    6 U vezi sa zakonskim razlikovanjem voenja drutva od strane upravnog odbora i voenja poslova drutva, za to su zadueni izvrni direktori, v. l. 272. h i l. 272., 1 st. 2., 3., 5. Zakona o trgovakim drutvima.

    7 Petrovi, Sinia, Ustroj dionikog drutva i ustroj organa, Zbornik radova Pravnog fakul teta u Splitu, god. 36, (1-2), 1999., str. 226.

    8 Vidi l. 4. Zakona o tritu elektrine energije (Narodne novine 22/2013).9 Obavlja li se isporuka elektrine energije kao javna djelatnost, cilj je sigurnost opskrbe elektrinom

    energijom, osiguranje propisane odnosno ugovorene kvalitete opskrbe elektrinom energijom, uporaba primarnih izvora energije i energenata, zatita okolia te zatita zdravlja, ivota i imovine graana te da subjekti nositelji tih javnih djelatnosti poduzmu sve potrebne mjere za zatitu krajnjih kupaca.

    10 Zakonodavac daje negativnu odrednicu jer navodi da se elektroenergetske djelatnosti koje ne spadaju u javne usluge obavljaju kao trine djelatnosti, prema pravilima kojima se ureuju trini odnosi, gdje se slobodno dogovaraju i/ili ugovaraju koliine i cijene isporuene elektrine energije.

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 880

    trgovac pojedinac i obrtnik. Poseban status imaju subjekti (elektroenergetski subjekt ili druga pravna ili fizika osoba) koji u pojedinanom proizvodnom postrojenju istodobno proizvode elektrinu i toplinsku energiju na visokouinkovit nain, koristei otpad ili obnovljive izvore energije za proizvodnju elektrine energije na gospodarski primjeren nain sukladno propisima iz upravnog podruja zatite okolia. Spomenuti subjekti, neovisno o snazi proizvodnog postrojenja, mogu stei status povlatenog proizvoaa elektrine energije.

    S obzirom na odredbe kojima se titi trino natjecanje, subjekt koji je stekao status operatora prijenosnog sustava mora biti ustrojen, organiziran u samostalnoj pravnoj osobi izvan strukture vertikalno integriranog subjekta, neovisno o drugim djelatnostima u elektroenergetskom sektoru.

    Operator prijenosnog sustava najee e biti i vlasnik prijenosne mree. Stoga je nuno osigurati njegovu neovisnost. To se postie na nain da ista osoba ili osobe ne smiju istodobno izravno ili posredno kontrolirati elektroenergetski subjekt koji obavlja neku od djelatnosti proizvodnje elektrine energije ili opskrbe elektrinom energijom, izravno ili posredno kontrolirati ili izvravati druga prava nad operatorom prijenosnog sustava ili nad prijenosnom mreom, izravno ili posredno kontrolirati operatora prijenosnog sustava ili prijenosnu mreu, izravno ili posredno kontrolirati ili izvravati druga prava nad elektroenergetskim subjektom koji obavlja neku od djelatnosti proizvodnje elektrine energije ili opskrbe elektrinom energijom, imenovati lanove nadzornog odbora, lanove uprave ili drugog tijela koje zastupa elektroenergetski subjekt u sluaju operatora prijenosnog sustava ili prijenosne mree, izravno ili posredno kontrolirati ili izvravati druga prava nad elektroenergetskim subjektom koji obavlja neku od djelatnosti proizvodnje elektrine energije ili opskrbe elektrinom energijom te biti lanom nadzornog odbora, uprave ili drugog tijela koje zastupa elektroenergetski subjekt koji obavlja neku od djelatnosti proizvodnje elektrine energije ili opskrbe elektrinom energijom i operatora prijenosnog sustava ili prijenosne mree.

    Spomenute zabrane posebice dolaze do izraaja kod koritenja glasakog prava, prava imenovanja lanova nadzornog odbora, lanova uprave ili drugog tijela koje zastupa pravni subjekt ili posjedovanja veinskog udjela.11 Vano je primijetiti da su spomenute odredbe lex specialis u odnosu na odredbe Zakona o trgovakim drutvima kojima se ureuju povezana drutva. Naime, u Zakonu o trgovakim drutvima ne postoje takve zabrane.

    Naelno, kod nas povezana drutva ureuje tzv. pravo koncerna. Njime se ureuju: a) organizacijska pitanja povezanih drutava i b) zatita onih koji jedinstvenim voenjem povezanih drutava mogu biti oteeni. Zato najvei dio propisa koji ga ine ureuje neka ustrojbena pitanja takvih drutava, u mjeri u kojoj je to potrebno s obzirom na gospodarsku cjelinu povezanih drutava, tj. nain kako se ostvaruje utjecaj u drugome ili drugim drutvima, obvezu onoga tko ima vlast nad drutvima nositeljima poduzea koja ine gospodarsku cjelinu da ih vodi pa time i spomenutu cjelinu te odgovornost koja iz toga proizlazi. Uz

    11 Usp. l. 14. Zakona o tritu elektrine energije.

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 881

    to se ureuje zatita: a) ovisnih drutava, b) vanjskih lanova tih drutava i c) vjerovnika od rizika kojima su izvrgnuti zbog utjecaja vladajueg drutva na voenje poslova i upravljanje u ovisnom drutvu.12

    Konkretno, ZTD navodi da su povezana drutva u biti pravno samostalna drutva koja u meusobnom odnosu mogu stajati kao drutvo koje u drugome drutvu ima veinski udio ili veinsko pravo u odluivanju, ovisno i vladajue drutvo, drutva koncerna, drutva s uzajamnim udjelima i drutva povezana poduzetnikim ugovorima.13

    O drutvu s veinskim udjelom i drutvu s veinskim pravom odluivanja u drugome drutvu rije je u sluaju kada jedno drutvo ima veinu udjela ili veinsko pravo odluivanja u drugome pravno samostalnome drutvu. Pri tome vrijedi pravilo da se udio koji pripada jednome drutvu odreuje na temelju odnosa nominalnog iznosa udjela koji mu pripada prema ukupnome temeljnome kapitalu drugoga drutva, a ako je to drutvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa brojem tih dionica koje mu pripadaju. Vlastite udjele drutva treba odbiti od temeljnoga kapitala. S vlastitim udjelima drutva izjednauju se udjeli koji pripadaju nekome drugome tko ih dri za raun toga drutva. Nadalje, koji broj glasova u skuptini drutva pripada nekome drutvu odreuje se prema odnosu broja glasova koje ono moe koristiti na temelju udjela koji mu pripadaju, prema ukupnom broju svih glasova. Meutim, potrebno je od ukupnog broja glasova odbiti glasove koji pripadaju vlastitim udjelima i udjelima koje netko drugi dri za raun toga drutva. Ne smije se zaboraviti da se udjelima koji pripadaju drutvu smatraju i oni udjeli koji pripadaju drutvu koje je o njemu ovisno ili koje za njegov raun ili za raun drutva koje je o njemu ovisno dri netko drugi, a ako drutvo pripada trgovcu pojedincu, i udjeli koji inae ulaze u njegovu imovinu.

    S druge strane, ovisno drutvo definiramo kao pravno samostalno drutvo na koje neko drugo drutvo (vladajue drutvo) moe imati neposredno ili posredno prevladavajui utjecaj, pri emu vrijedi pretpostavka da je drutvo koje se nalazi u veinskome sudjelovanju ovisno o drutvu koje u njemu ima veinski udio. Takoer, smatra se da neko drutvo moe imati prevladavajui utjecaj u drugome drutvu ako kao dioniar ili lan drutva ima pravo izabrati odnosno imenovati i opozvati imenovanje odnosno razrijeiti veinu lanova uprave, odnosno veinu izvrnih direktora ili lanova nadzornog odbora odnosno upravnog odbora drutva ili na temelju sporazuma sklopljenog s drugim dioniarima ili lanovima tog drutva ima kontrolu nad veinom glasakih prava u drutvu.

    12 Tako Barbi, J., Pravo drutava, Opi dio, Organizator, Zagreb, 2006., str. 618.13 Usp. l. 473. Zakona o trgovakim drutvima (Narodne novine br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00,

    118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 152/11, 111/12, 144/12). U nas su pravila prava koncerna u Zakonu o trgovakim drutvima, gdje se zapravo ureuju samo povezana drutva kapitala, iako se u odreivanju vrsta povezanih drutava to izriito ne spominje, pa bi se moglo rei da se takvo definiranje odnosi i na drutva osoba u mjeri u kojoj se ondje navedene definicije na njih mogu primijeniti na odgovarajui nain. Uz to ih nalazimo u nekim posebnim propisima kojima se ureuju samo neka drutva koja obavljaju tono odreene djelatnosti, tj. banke i drutva za osiguranje. To ne znai da se pravo koncerna ne primjenjuje i na drutva osoba. Detaljnije vidi Barbi, J., Pravo drutava, Opi dio, str. 619.

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 882

    Posebno treba odrediti pojam koncerna: ako se vladajue i jedno ili vie ovisnih drutava objedine jedinstvenim voenjem od strane vladajuega drutva, ona ine koncern, a pojedinana drutva su drutva koncerna. Smatra se da su jedinstvenim vodstvom objedinjena drutva meu kojima je sklopljen ugovor o voenju poslova drutva ili od kojih se jedno drutvo prikljuuje drugome. Pretpostavlja se da ovisno i vladajue drutvo ine koncern. Ako su pravno samostalna drutva, a da jedno nije ovisno o drugome, spojena zajednikim voenjem, ona ine koncern, a pojedinana drutva su drutva koncerna.

    Takoer, u povezana drutva u irem smislu te rijei spadaju i drutva s uzajamnim udjelima. Rije je drutvima kapitala sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja su povezana tako da svako drutvo ima vie od etvrtine udjela u drugome drutvu.

    Prevladavajui utjecaj moe se ostvariti ve na temelju sklopljenih nekih poduzetnikih ugovora (ugovora o voenju poslova drutva, ugovora o prijenosu cijele dobiti, ugovora o preputanju poduzea). Neki drugi ugovori (ugovor o zajednici dobiti, ugovor o djelominom prijenosu dobiti, ugovor o zakupu ili preputanju pogona)14 dovode do prevladavajueg utjecaja ako za to postoje i dodatne okolnosti. I drutveni ugovor moe biti osnova za stvaranje mogunosti takvog utjecaja. Utjecaj je mogu i meusobnom povezanou osoba koje se nalaze u organima vladajueg i ovisnog drutva. Do njega moe doi i posrednim putem, tj. tako da jedno drutvo ima prevladavajui utjecaj u drutvu koje ima isti takav utjecaj u drugome drutvu. Mogu je i zajedniki utjecaj vie drutava koja djeluju u koordinaciji, samo je za to potrebno dovoljno sigurne osnove za zakljuak da ona tako djeluju. To se moe ostvarivati ugovorima o konzorciju na temelju kojih vie osoba ostvaruje zajedniki cilj.15 Iz svega navedenoga jasno proizlazi da se mnoge od spomenutih odredaba ZTD-a ne bi mogle primijeniti, primjerice ona da je vladajue drutvo ovlateno davati upute upravi ovisnoga drutva, uz eventualnu posljedicu odgovornosti za gubitak koji bi time nastao ovisnom drutvu.

    Takoer, smatra se da vlasnik prijenosne mree djeluje kao operator prijenosnog sustava kada dva ili vie vlasnika prijenosnih mrea ostvare zajedniki pothvat koji djeluje kao operator prijenosnog sustava u dvije ili vie drava. Niti jedan drugi subjekt ne moe biti dijelom zajednikog pothvata, osim u sluaju da je certificiran kao neovisni operator sustava ili kao neovisni operator prijenosa. Ako su te osobe dravno ili drugo tijelo javne vlasti, dva odvojena tijela javne vlasti koja kontroliraju operatora prijenosnog sustava ili prijenosnu mreu s jedne strane te elektroenergetski subjekt koji obavlja neku od djelatnosti proizvodnje elektrine energije ili opskrbe elektrinom energijom s druge strane, ne mogu biti ista osoba ili osobe.16 Tim se odredbama titi trino natjecanje, ali je jednako tako jasno da Zakon doputa formiranje zajednikog pothvata u energetskom sektoru.

    14 Vidi l. 479. i dalje ZTD-a.15 Detaljnije v. Barbi, J., Pravo drutava, Opi dio, str. 626.16 V. l. 14., st. 5. Zakona o tritu elektrine energije.

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 883

    Potrebno se na ovom mjestu osvrnuti na odredbe o zajednikom pothvatu (eng. joint venture) jer je vidljivo da je to dopustiv nain obavljanja energetskih djelatnosti. Joint venture ugovor je kojim dvije osobe ili vie njih udruuju svoju imovinu ili rad radi ostvarenja unaprijed zadanoga poslovnog pothvata i koje se razdruuju nakon njegova ispunjenja. Strane, razmjerno svojem udjelu ili dogovoru, dijele dobit i snose gubitak. Zajedniki pothvat (joint venture) pravna je tvorevina koja je po svojoj naravi ortatvo angairano u zajednikom pothvatu odreene transakcije radi postizanja zajednike dobiti.17 Zajedniki pothvat se redovito pojavljuje kada je rije o neposrednim ulaganjima kapitala u nova, neispitana meunarodna trita, ali i u sluajevima kada, primjerice, neki trgovac eli sniziti trokove svoje proizvodnje tako to e jedan dio proizvodnog procesa povjeriti drutvu u drugoj zemlji koje je osnovano zbog zajednikog pothvata. Zajedniki pothvat nije ogranien samo na industriju i tehnologiju, ve se moe primijeniti u svim gospodarskim granama.18 Takvi pothvati redovito ukljuuju i rizik neuspjeha. Drave domaini (iji su pravni subjekti domai partneri u ulaganju) tih pothvata nerijetko su politiki nestabilne to pridonosi porastu gospodarskog rizika ulaganja.19 U tome lei opasnost za zajednike pothvate koji trae znatna ulaganja i razmjerno dugotrajnu pripremu projekta. Ipak, mogua dobit koja se moe ostvariti uspije li takav projekt, vrijedna je rizika.20

    - Pri odreivanju je li neki odnos joint venture, ima odreenih potekoa. Da bi se neki odnos mogao kvalificirati kao partnership, moraju se ispuniti ove pretpostavke:postojanje ugovora (izriito ili preutno)

    - zajedniki interes (doprinos) za provoenje odreenoga poslovnog pothvata

    - podjela dobiti i snoenje gubitaka- neograniena odgovornost ugovornih stranaka prema treima

    17 Tako Barbi , J . , Pravo drutava, knjiga trea, Drutva osoba, Organizator, Zagreb, 2002., str. 266. U engleskom govornom podruju za taj oblik zajednike suradnje koriste se brojni izrazi. Primjerice: "joint-owned subsidiary", "fifty-fifty corporation", "business cooperative", "joint business venture" "coadventure", "joint enterprise", "joint undertaking", "joint speculation" ili "corporate partnership". V. Henn, H. G./Alexander, J. R., Laws of corporations and other business enterprises, 3. Aufl., St. Paul, Minnesota, 1983., str. 105. U njemakom jeziku koriste se izrazi "Partnerschaftsunternehmung", "gemeinschaftliche/gemeinsame Tochtergesellschaft", "Beteiligungsgesellschaft" ili "gemischte Gesellschaft". Ahn, D., Gemeinschaftsunternehmen in Entwicklungslndern Joint Ventures in den Asean-Staaten (Bochumer Materialien zur Entwicklungsforschung und Entwicklungspolitik; Bd. 18), Tbingen, 1981., str. 53.

    18 Strana ulaganja u dravama biveg Sovjetskog Saveza primjer su primjene modela zajednikog pothvata. Tako su drutva Exxon Corp. i Mobil Corp. uloili vie milijardi dolara u projekt traenja nafte u zapadnom Sibiru. F.A.Z. br. 214 od 14. 9. 1992., str. 17. U praksi se ve pokazalo da se u takvim dravama esto i nepredvidivo mijenja politiki stav prema stranim ulaganjima.

    19 Primjerice u Rusiji se mnogi protive porastu utjecaja zapadnih drava jer strana ulaganja vide kao novi, suvremeni oblik kolonizacije. Takoer, strani ulagai izloeni su i organiziranom kriminalu. F.A.Z. br. 98 od 28. 4. 1994., str. 15.

    20 Peter Zhlsdorff, lan uprave njemakog drutva Wella AG, Darmstadt, koje sudjeluje u dva zajednika pothvata u Moskvi, citirajui Michaila Gorbatschowa smatra da je rizik neulaganja u Rusiju puno vei od rizika ulaganja jer je rije o novom velikom tritu. F.A.Z. br. 128 od 6. 6. 1994., str. 23.

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 884

    - zajedniko upravljanje i nadzor- ne stvara se novi subjekt.Za zasnivanje odnosa joint venture obino se ne zahtijevaju formalnosti osni-

    vanja, a ugovor moe biti sklopljen usmeno ili pisano. Meusobni odnosi stranaka (unutranji) jesu fiducijarni, dakle takvi u kojima strane (fidicijanti) odreena prava prenose na druge (fiducijari), a kada se postigne cilj, fiducijari to isto pravo prenose natrag fiducijantima. U odnosu joint venture svi ortaci ujedno su i fiducijanti i fidu-cijari. Tim odnosom ugovorne strane vezane su za sve vrijeme trajanja ugovora. Prema treima je odgovornost suugovaratelja joint venture neograniena. Ona se moe ograniiti samo ugovorom s treima, a ne nekim internim sporazumom. Budui da nema karakteristike korporacije, u odsutnosti ugovornih odredaba na joint venture primjenjuju se odgovarajue odredbe o ortatvu, osobito o poreznim stvarima. 21

    Ako je odreen neovisni operator sustava, vlasnik prijenosne mree koji je dio strukture vertikalno integriranog subjekta mora biti samostalan najmanje u smislu svog pravnog oblika, ustrojstva i odluivanja i neovisan o ostalim djelatnostima koje se ne odnose na prijenos elektrine energije. Posebice se neovisnost osigurava na nain da osobe odgovorne za rukovoenje vlasnikom prijenosne mree ne sudjeluju u strukturama vertikalno integriranog subjekta koje su, izravno ili posredno, odgovorne za svakodnevni rad proizvodnje elektrine energije, distribucije elektrine energije i opskrbe elektrinom energijom. Nadalje, potrebno je poduzeti sve potrebne mjere kako bi se profesionalni interesi osoba odgovornih za rukovoenje vlasnikom prijenosne mree uzeli u obzir na nain koji osigurava njihovo neovisno djelovanje. Takoer, vlasnik prijenosne mree duan je donijeti te pratiti i nadzirati provedbu programa mjera kojima se iskljuuje mogunost pristranog postupanja i utvruju posebne obveze radnika vezane uz ostvarenje ciljeva programa (program usklaenosti).22

    Koliki se znaaj pridaje neovisnosti operatora prijenosa jasno proizlazi iz zahtjeva da neovisni operator prijenosa mora raspolagati svim financijskim, tehnikim, materijalnim i kadrovskim sredstvima potrebnim za izvravanje svojih dunosti i za obavljanje djelatnosti prijenosa elektrine energije. Vrijedi istaknuti da je neovisni operator prijenosa vlasnik imovine nune za obavljanje djelatnosti prijenosa, odnosno vlasnik prijenosne mree i pratee imovine nune za voenje elektroenergetskog sustava, pogona, odravanja, planiranja razvoja, izgradnju mree i predstavljanje Republike Hrvatske u meunarodnim organizacijama i

    21 Tako Gorenc, V., Trgovako pravo statusno i ugovorno, Zagreb, 2005., str. 29. Ugovor o joint ventureu blizak je ugovoru o anglosaksonskom partnershipu, odnosno kontinentalnom ortatvu, ali se od njih razlikuje po tome to se odnosi na unaprijed odreenu poslovnu operaciju, ije je ispunjenje vezano za odreeno vrijeme (makar i na vie godina), dok je ortatvo (partnership) zajedniko voenje poslova ortaka u svim segmentima njihove djelatnosti i u pravilu je trajan poslovni odnos. Detaljnije o tom ugovoru v. primjerice Vukmir, B., Ugovori o zajednikim ulaganjima (Joint Venture Agreements) izd. Informator, 1994. Takoer v. i Barbi, J., Pravo drutava, knjiga trea, Drutva osoba, Organizator, Zagreb, 2002., str. 266. i dalje.

    22 Usp. l. 17. Zakona o tritu elektrine energije.

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 885

    institucijama iz podruja prijenosa elektrine energije, on zapoljava cjelokupno osoblje nuno za obavljanje djelatnosti prijenosa elektrine energije, ukljuujui obavljanje svih korporativnih zadataka pri emu nije doputeno ustupanje osoblja i pruanje usluga za ili od strane nekog drugog drutva u strukturi vertikalno integriranog subjekta.23

    Ovisna drutva unutar strukture vertikalno integriranog subjekta koja obavljaju djelatnosti proizvodnje elektrine energije ili opskrbe elektrinom energijom ne mogu, izravno ili posredno, imati vlasnike udjele u neovisnom operatoru prijenosa. Neovisni operator prijenosa ne moe, izravno ili posredno, imati vlasnike udjele u ovisnom drutvu unutar strukture vertikalno integriranog subjekta koji obavlja djelatnosti proizvodnje elektrine energije ili opskrbe elektrinom energijom, niti imati pravo na isplatu dividendi ili neke druge financijske koristi od tog ovisnog drutva: tovie, cjelokupna upravljaka struktura i interni akti neovisnog operatora prijenosa moraju osigurati njegovu uinkovitu neovisnost. Neovisni operator prijenosa svojim posebnim korporativnim identitetom, komuniciranjem, zatienim imenom drutva i poslovnim prostorom mora biti jasno odvojen od vladajueg drutva u sustavu vertikalno integriranog subjekta i ne smije dovoditi u zabludu glede identiteta vertikalno integriranog subjekta ili nekog njegovog dijela. Pri tome smije koristiti samo znakove, slikovne prikaze, imena, slova, brojke, oblike i prikaze koji su prikladni za razlikovanje djelatnosti ili usluga neovisnog operatora prijenosa od onih koje obavlja vertikalno integrirani subjekt. Spomenuti subjekt ne smije zajedniki dijeliti informatike sustave ili opremu, poslovne prostore i sustave sigurnog pristupa s bilo kojim dijelom vertikalno integriranog subjekta niti zajedniki koristiti usluge istih savjetnika ili vanjskih izvoaa za informatike sustave ili opremu ili sustave sigurnog pristupa.

    Posebno se potrebno osvrnuti na pitanje revizije. Reviziju rauna neovisnog operatora prijenosa ne smije provoditi isti revizor koji provodi reviziju rauna vertikalno integriranog subjekta ili nekog njegovog dijela. Takav revizor mora povjerljivo postupati s komercijalno osjetljivim podacima i informacijama, a osobito ih ne smije dijeliti s vertikalno integriranim subjektom.

    Neovisni operator prijenosa u svom radu obavlja i zadatke zastupanja operatora prijenosnog sustava te komunikacija s treim stranama i regulatornim agencijama, potom i zastupa operatora prijenosnog sustava u meunarodnim organizacijama i institucijama iz podruja prijenosa elektrine energije, odobrava i upravlja pristupom mrei i koritenjem prijenosne mree bez diskriminacije korisnika mree ili kategorija korisnika mree, provodi naplatu iznosa tarifnih stavki za prijenos elektrine energije na temelju odluke i metodologije koju donosi Agencija, vodi elektroenergetski sustav te odrava, razvija i provodi izgradnju sigurne, uinkovite i ekonomine prijenosne mree, pri emu te ciljeve smije

    23 Iznimno, neovisni operator prijenosa moe pruati usluge vertikalno integriranom subjektu ako pri pruanju takvih usluga ne diskriminira korisnike mree, na raspolaganju je svim korisnicima mree pod istim uvjetima i ne ograniava, ne naruava ili ne spreava trino natjecanje u proizvodnji elektrine energije ili opskrbi elektrinom energijom i ako odredbe i uvjete pod kojima se pruaju takve usluge odobri Agencija.

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 886

    ostvarivati i stvaranjem zajednikih pothvata ukljuujui one s jednim ili vie operatora prijenosnog sustava, operatorom trita elektrine energije, burzama elektrine energije i ostalim relevantnim sudionicima, radi zadovoljavanja ciljeva razvoja i stvaranja regionalnih trita ili olakavanja procesa liberalizacije.

    O imenovanju lanova uprave neovisnog operatora prijenosa, prestanku i obnavljanju njihova mandata, radnim uvjetima, ukljuujui naknadu i ostala materijalna prava lanova uprave, u skladu sa zakonom kojim se ureuju trgovaka drutva, odluuje nadzorni odbor neovisnog operatora prijenosa. lanovi uprave neovisnog operatora prijenosa moraju biti neovisni i struni u svom radu i postupanju. Njihova se neovisnost i strunost osigurava na nain da ne zauzimaju niti jedan drugi profesionalni poloaj niti, izravno ili posredno, obnaaju neku dunost, imaju neke obveze, poslovni udio ili poslovne odnose s drugim dijelovima vertikalno integriranog subjekta ili njegovih veinskih dioniara, u razdoblju od tri godine prije njihova imenovanja u neovisnom operatoru prijenosa ne zauzimaju nikakav profesionalan poloaj niti, izravno ili posredno, obnaaju neku dunost, imaju neke obveze, poslovni udio ili poslovne odnose s vertikalno integriranim subjektom ili nekim njegovim dijelom ili njegovim veinskim dioniarima, osim s operatorom prijenosnog sustava.

    Takoer, zahtijeva se da po prekidu njihovog ugovornog odnosa kod operatora prijenosnog sustava, ne zauzimaju nikakav profesionalni poloaj, niti obnaaju neku dunost, imaju poslovni udio ili poslovne odnose s drugim dijelovima vertikalno integriranog subjekta, kao ni s njegovim veinskim vlasnikom u razdoblju od najmanje etiri godine te da nemaju poslovne udjele niti ostvaruju neku drugu izravnu ili posrednu financijsku korist od bilo kojeg dijela vertikalno integriranog subjekta. Njihova naknada za rad ne ovisi o aktivnostima ili poslovnim rezultatima vertikalno integriranog subjekta.

    Tu samo vrijedi podsjetiti na odredbe Zakona o trgovakim drutvima koje ureuju pitanja u svezi s upravom drutva.24 Uprava se sastoji od jedne ili vie osoba (direktori) iji se broj odreuje statutom. Takoer, u dionikom drutvu uprava vodi poslove drutva na vlastitu odgovornost. Uprava zastupa drutvo. U tome je ovlatena poduzimati sve pravne radnje zastupanja u poslovima, pred sudom i drugim organima vlasti.

    Ako se uprava sastoji od vie osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika. lanom uprave moe biti svaka fizika osoba koja je potpuno poslovno sposobna. U statutu se mogu odrediti uvjeti za imenovanje lanova uprave.

    Takoer, subjekti koji obavljaju energetske djelatnosti mogu imati i nadzorni odbor, a njegovi lanovi moraju biti imenovani (izabrani?) u skladu s odredbama zakona kojima se ureuje podruje trgovakih drutava, odnosno ureuju nadlenosti nadzornog odbora za donoenje odluka koje mogu znaajno utjecati na vrijednost imovine dioniara/lanova drutva neovisnog operatora prijenosa,

    24 Posebice v. l. 239. i dalje ZTD-a.

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 887

    osobito odluka koje su vezane uz davanje suglasnosti na godinje i dugorone financijske planove, razine zaduivanja neovisnog operatora prijenosa i iznosa dividendi/dobiti koje isplauju dioniarima/lanovima drutva.

    Nadzorni odbor donosi odluke koje se odnose na imenovanje, ponovno imenovanje, uvjete imenovanja ukljuujui naknade i druga materijalna prava te prestanak ugovora sa lanovima uprave. Spomenuto tijelo, meutim, ne odluuje o pitanjima koja se odnose na svakodnevne aktivnosti trgovca nositelja energetskog pothvata, a sastavljeno je od predstavnika vertikalno integriranog subjekta, predstavnika dioniara/lanova drutva tree strane i predstavnika drugih zainteresiranih strana, kao to su radnici neovisnog operatora prijenosa.25

    S obzirom na okolnost da je Republika Hrvatska postala lanicom Unije, neku od opisanih energetskih djelatnosti mogao bi obavljati i strani trgovac. Naime, prema teoriji osnivanja, koja se jo naziva i teorija inkorporacije,26 pravna i poslovna sposobnost trgovakog drutva, odnosno pravne osobe openito, ocjenjuje se po pravu drave po ijim je odredbama pravna osoba osnovana i gdje ima sjedite odreeno svojim opim aktom. Da bi po toj teoriji imala pravnu sposobnost, pravna osoba mora biti ureena u skladu s propisima drave osnivanja, posebice u skladu s odredbama o registraciji pravne osobe. U pravilu nacionalno pravo drave osnivanja propisuje da se u statutu kao pravnom aktu o osnivanju pravne osobe za sjedite odreuje mjesto na podruju drave osnivanja, no posljedica toga je da se prema teoriji sjedita statutarno sjedite pravne osobe nalazi u dravi osnivanja. Iz te teorije je vidljivo da je osobni statut drutva odreen subjektivnom poveznicom. Naime, za odreivanje prava mjerodavnog za drutvo odluujua je volja njegovih osnivaa i na njima je izbor tog prava.27

    Prema teoriji stvarnog sjedita,28 osobni statut pravne osobe ocjenjuje se po pravu drave u kojoj se nalazi njezino stvarno sjedite. Suprotno teoriji osnivanja, osnivai trgovakog drutva ne smiju mogunost lakeg osnivanja trgovakog drutva i liberalnije odredbe o odgovornosti drutva drave osnivanja primjenjivati radi izbjegavanja propisa drave stvarnog sjedita trgovakog drutva.

    Pravni problem moe pod odreenim pretpostavkama nastati kad se u jednoj dravi lanici EU nalazi stvarno sjedite trgovakog drutva, a osnovano je po pravu druge drave lanice EU, tj. kad su mjesto osnivanja i mjesto stvarnog sjedita u razliitim dravama. Prema teoriji osnivanja, prijenos sjedita

    25 V. l. 21. Zakona o tritu elektrine energije.26 Teorija osnivanja primjenjuje se u Engleskoj, Sjedinjenim Amerikim Dravama, Irskoj,

    skandinavskim dravama, Nizozemskoj i Rumunjskoj. U Italiji se primjenjuje talijansko pravo na trgovaka drutva sa sjeditem uprave ili poslovnim teitem u Italiji, a inae vrijedi teorija osnivanja. Kombinacija obaju mjerila primjenjuje se slino hrvatskom MPP-u, i vicarskom ZMPP-u iz 1987. Pri tome se dri da se sjedite poduzea primjenjuje kao supsidijarna poveznica, te da se vicarski ZMPP naelno opredijelio za pravo mjesta osnivanja.

    27 Barbi, J., Pravo drutava, Opi dio, 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Organizator, Zagreb, 2006., str. 376.

    28 Teorija sjedita primjenjuje se u mnogim kontinentalnim europskim dravama, kao npr. Njemakoj, Austriji, Francuskoj, Belgiji, Luksemburgu, Portugalu, panjolskoj i Grkoj.

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 888

    trgovakog drutva iz jedne drave u drugu, u pravilu, ne rezultira pravnim problemom, jer se prema pravu mjesta osnivanja kao mjerodavnom pravu, ni nakon promjene sjedita nita ne mijenja u osobnom statutu trgovakog drutva. Kada drava, poput Njemake ili Francuske, primjenjuje pravo stvarnog sjedita, prijenos sjedita trgovakog drutva naelno znai da se osobni statut trgovakog drutva prosuuje po pravu njegova sjedita, odnosno sjedita njegove glavne uprave. Tako odreeno mjerodavno pravo rezultira i daljnjim posljedicama. Budui da (npr. nizozemsko ili englesko) trgovako drutvo nije osnovano po pravu stvarnog sjedita (npr. njemakom ili francuskom pravu), ono prestaje postojati, iako prema pravu osnivanja i dalje valjano postoji. To pak moe biti sprijeeno ponovnim osnivanjem tog trgovakog drutva u dravi novog sjedita. Ako pak trgovako drutvo osnovano po francuskom ili njemakom pravu, iz tih drava premjeta svoje sjedite glavne uprave u inozemstvo, tada e po pravu tih istih drava automatski prestati biti trgovako drutvo, dakle izgubit e pravnu sposobnost.

    U takvim pravnim situacijama rije je o prekograninom prijenosu sjedita trgovakog drutva iz jedne drave lanice EU u drugu. Pri prijenosu sjedita u teoriji se razlikuju drava iz koje trgovako drutvo, odnosno njezina glavna uprava odlazi drava izmjetaja ili drava odlaska, te drava u koju trgovako drutvo odnosno njegova glavna uprava dolazi drava premjetaja ili drava dolaska.

    Zbog navedenog ograniavajueg uinka teorije stvarnog sjedita prema kojoj bi izostanak (ponovnog) osnivanja trgovakog drutva ije se statutarno i stvarno sjedite ne poklapaju imao najee kao posljedicu da takvo trgovako drutvo u dravi novog sjedita ne bi bilo priznato pitanje primjene te teorije na podruju EU konfrontiralo se sa slobodom osnivanja poduzea u pravu EZ. U Ugovoru o EZ treba razlikovati primarnu i sekundarnu slobodu osnivanja drutva.29 Slijedom navedenih odredaba Ugovora o EZ, pravo osnivanja zajameno je, kako fizikim osobama koje imaju dravljanstvo jedne od drava lanica EU, tako i pravnim osobama osnovanima u skladu s propisima jedne od drava lanica EU koje imaju svoje registrirano sjedite, sjedite glavne uprave ili glavno mjesto poslovanja unutar EZ.

    Dakle, pravo EZ svojim odredbama naelno priznaje sva trgovaka drutva osnovana po pravu jedne od drava lanica EU, bilo da svoje statutarno ili stvarno sjedite imaju u nekoj od drava lanica EZ.

    29 U smislu odredaba l. 43. i 48. Ugovora, titulari prava osnivanja su fizike osobe koje su dravljani neke drave lanice (l. 43. Ugovora) te drutva osnovana prema propisima neke drave lanice koja imaju svoje registrirano sjedite, sjedite glavnog organa upravljanja ili glavno sjedite poslovanja unutar Europske zajednice (l. 48. st. 1. Ugovora o EZ). Odredba l. 48., st. 2. Ugovora odreuje to znai "drutvo" u smislu prava poslovnog nastana propisujui da su to drutva graanskog ili trgovakog prava, ukljuujui zadruge te druge pravne osobe koje djeluju u skladu s javnim ili privatnim pravom, osim onih koje ne djeluju radi stjecanja dobiti. Babi, D. A. , Sloboda kretanja trgovakih drutava u Europskoj uniji, Zbornik PFZ, 56, 2006., str. 228.

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 889

    Na kraju, a u svezi s prethodno opisanim statusnopravnim pitanjima nositelja energetskih djelatnosti, treba spomenuti i novinu u naem Zakonu o trgovakim drutvima: rije je o tzv. jednostavnom drutvu s ogranienom odgovornou. Stupanjem na snagu najnovijih izmjena i dopuna Zakona o trgovakim drutvima30 u listopadu 2012., u na se pravni sustav uvodi novi pojavni oblik drutva s ogranienom odgovornou tzv. jednostavno d.o.o. Takoer, Zakonu se pridodaju i prilozi obrasci za pojednostavljeno osnivanje tog drutva. Trgovaka drutva osnovana u dravama lanicama Unije smiju slobodno djelovati na teritoriju RH bez potrebe osnivanja posebnih organizacijskih oblika. Stoga je bilo potrebno, po uzoru na strana zakonodavstva, pojednostaviti osnivanje drutava kapitala te omoguiti njihovo osnivanje sa znatno niim temeljnim kapitalom. Spomenuta bi inaica drutva s ogranienom odgovornou trebala ostvariti najmanje tri cilja: smanjiti migraciju hrvatskih poduzetnika, olakati ulazak u poduzetniki pothvat i sprijeiti obavljanje neregistrirane djelatnosti.

    Jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou je pojavni oblik d.o.o.-a, a nije rije o novom pravnom obliku, ali ga se moe osnovati i s kapitalom koji je nii od iznosa minimalnog temeljnog kapitala inae propisanoga za tu vrstu drutva kapitala. Nema prepreke da se naknadno u j.d.o.o. unesu nova sredstva pa da to drutvo iskae i vii temeljni kapital.31

    Jednostavni d.o.o. moe nastati samo osnivanjem, to znai da nije dopustivo smanjenjem temeljnog kapitala klasini d.o.o. pretvoriti u jednostavni d.o.o. Najnii iznos temeljnog kapitala drutva je 10,00 kuna, a najnii nominalni iznos poslovnog udjela 1,00 kuna. Temeljni kapital i poslovni udjeli u drutvu moraju glasiti na pune iznose kuna, a ulozi za preuzete poslovne udjele uplauju se samo u novcu. Prijava za upis drutva u sudski registar podnosi se nakon to su potpuno uplaeni ulozi za sve preuzete poslovne udjele u drutvu. Drutvo mora imati zakonske rezerve u koje mora unijeti etvrtinu iznosa dobiti drutva iskazane u godinjim financijskim izvjeima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine. Zakonske rezerve smiju se upotrijebiti za poveanje temeljnog kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital drutva, za pokrie gubitka iskazanog za godinu za koju se podnose godinja financijska izvjea ako nije pokriven iz dobiti prethodne godine i za pokrie gubitka iskazanog za prethodnu godinu ako nije pokriven iz dobiti iskazane u godinjim financijskim izvjeima za godinu za koju se podnose.32 Nema prepreka da jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou bude nositelj energetskih djelatnosti, kao i bilo koje drugo trgovako drutvo.

    30 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovakim drutvima (NN 111/12).31 Ali ne u trenutku osnivanja. Tebben, J., RNotZ 2008., str. 445. Tebben, J., Die Reform der GmbH

    das MoMiG in der notariellen Praxis, RnotZ 2008, str. 441. i dalje.32 Vidi l. 390. a. ZTD-a.

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 890

    5. zAKLJUAK

    Opskrba energijom preduvjet je gospodarskog i socijalnog napretka. Da bi se opskrba energijom pospjeila, drava mora sudjelovati u politikom i regulatornom podupiranju energetske sigurnosti kao razvojne sastavnice hrvatskog gospodarstva. Energetski sektor jest infrastrukturna, ali i poduzetnika te potencijalno izvozno orijentirana djelatnost pa stoga moe biti zanimljiva ulagaima. Glavni privatnopravni nositelji gospodarskih pothvata u sektoru energije su trgovci, a posebice znaajnu ulogu imaju drutva kapitala dionika drutva i drutva s ogranienom odgovornou.

    U kontekstu rasprave o energetskim subjektima, ne smije se zaboraviti da je u onim najvanijima drava jo uvijek veinski lan. Naime, Republika Hrvatska u mnogim je trgovakim drutvima nakon privatizacije zadrala udjele i dionice, nominalno prvenstveno zato da bi osigurala trajno i kvalitetno pruanje usluga svim potroaima, ak i u djelatnostima ije oba vljanje ne stvara nuno poduzetnicima dobit. Meutim, kako energetske djelatnosti mogu biti financijski isplative, treba omoguiti i privatnopravnim subjektima da budu osnivai odnosno lanovi i sudionici tih pothvata.

    Energetskim djelatnostima smatraju se proizvodnja, prijenos, distribucija elektrine energije, organiziranje trita elektrine energije, opskrba te trgovina elektrinom energijom. Njih obavljaju pravne i fizike osobe samo na temelju rjeenja kojim se dozvoljava obavljanje te djelatnosti (dozvole). Iz toga se moe zakljuiti da to nisu nuno trgovaka drutva ve i trgovci fizike osobe: trgovac pojedinac i obrtnik. Poseban status imaju subjekti (elektroenergetski subjekt ili druga pravna ili fizika osoba) koji u pojedinanom proizvodnom postrojenju istodobno proizvode elektrinu i toplinsku energiju na visokouinkovit nain, koristei otpad ili obnovljive izvore energije za proizvodnju energije.

    Vie vlasnika prijenosnih mrea energetskih trgovakih drutava moe stvoriti zajedniki pothvat koji djeluje kao operator prijenosnog sustava u dvije ili vie drava. Niti jedan drugi subjekt ne moe biti dijelom zajednikog pothvata, osim u sluaju da je certificiran kao neovisni operator sustava ili kao neovisni operator prijenosa. Ako su te osobe dravno ili drugo tijelo javne vlasti, dva odvojena tijela javne vlasti koja kontroliraju operatora prijenosnog sustava ili prijenosnu mreu s jedne strane te elektroenergetski subjekt koji obavlja neku od djelatnosti proizvodnje elektrine energije ili opskrbe elektrinom energijom s druge strane, ne mogu biti ista osoba ili osobe. Tim se odredbama titi trino natjecanje, ali je jednako tako jasno da Zakon doputa formiranje zajednikog pothvata u energetskom sektoru.

    Energetsko trgovako drutvo mora raspolagati svim financijskim, tehnikim, materijalnim i kadrovskim sredstvima potrebnima za izvravanje svojih dunosti i za obavljanje djelatnosti prijenosa elektrine energije. Energetsko trgovako drutvo ne moe, izravno ili posredno, imati vlasnike udjele u ovisnom drutvu unutar strukture vertikalno integriranog subjekta koje obavlja djelatnosti

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 891

    proizvodnje elektrine energije ili opskrbe elektrinom energijom, niti moe imati pravo na isplatu dividendi ili neke druge financijske koristi od tog ovisnog drutva: tovie, cjelokupna upravljaka struktura i interni akti neovisnog operatora prijenosa moraju osigurati njegovu uinkovitu neovisnost.

    O imenovanju lanova uprave takvog trgovakog drutva, prestanku i obnavljanju njihova mandata, radnim uvjetima, ukljuujui naknadu i ostala materijalna prava lanova uprave, u skladu sa zakonom kojim se ureuju trgovaka drutva, odluuje nadzorni odbor neovisnog operatora prijenosa. Stoga vrijedi zakljuak da se na trgovaka drutva koja djeluju u energetskom sektoru ZTD primjenjuje ako nije suprotan odredbama odgovarajuih energetskih zakona koji su u konkretnom sluaju lex specialis. Tu posebnu pozornost treba obratiti na odredbe o povezanim drutvima.

    Stupanjem na snagu najnovijih izmjena i dopuna ZTD-a u na se pravni sustav uvodi i tzv. jednostavno d.o.o. Nema prepreka da jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou bude nositelj energetskih djelatnosti, kao i bilo koje drugo trgovako drutvo.

    LiTERATURA:1. Ahn, D., Gemeinschaftsunternehmen in Entwicklungslndern Joint Ventures

    in den Asean-Staaten (Bochumer Materialien zur Entwicklungsforschung und Entwicklungspolitik; Bd. 18), Tbingen, 1981.

    2. Barbi, J., Pravo drutava, knjiga trea, Drutva osoba, Organizator, Zagreb, 2002.3. Barbi, J., Pravo drutava, Drutva kapitala, 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje,

    Organizator, Zagreb, 2005.4. Barbi, J., Pravo drutava, Drutva kapitala Dioniko drutvo, Organizator,

    Zagreb, 2010.5. Barbi, J., Pravo drutava, Opi dio, 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Organizator,

    Zagreb, 2006.6. Buka, D., Restrukturiranje i trina transformacija Hrvatske elektroprivrede,

    Ekonomski pregled, br. 61 (12), 2010., str. 769. i dalje.7. Buka, D., Proces deregulacije hrvatskog trita elektrine energije, Ekonomski

    pregled, br. 62 (5-6), 2011., str. 286. i dalje.8. Dubaji, D., materijali, Okrugli stol: Poloaj nezavisnih regulatora u upravnom i

    pravnom sustavu Republike Hrvatske, HKJU CCPA, god. 11. (2011.), br. 3., str. 849 875, dostupno dana 23. svibnja 2013. na http://www.iju.hr/HJU/HJU/preuzimanje_files/2011-3%2017%20Dubajic.pdf.

    9. Gorenc, V. et al., Komentar Zakona o trgovakim drutvima, IV. izdanje, RRiF, Zagreb, 2008.

    10. Gorenc, V., Trgovako pravo statusno i ugovorno, Zagreb, 2005.

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 892

    11. Henn, H. G./Alexander, J. R., Laws of corporations and other business enterprises, 3. Aufl., St. Paul, Minnesota, 1983.

    12. Matutinovi, I., Stani, Z., Privatizacija elektroenergetskog sustava u Hrvatskoj: razvojni iskorak ili zabluda neoliberalne ideologije?, Ekonomski pregled, br. 53 (11-12), 2002., str. 1030. i dalje.

    13. Popovi, N., Regulatorna tijela kao institucionalna rjeenja sui generis redefinirana uloga drave u trinom gospodarstvu i procesima liberalizacije mrenih industrija, Pusi, E. (ur.), Hrvatska drava i uprava: stanje i perspektive: okrugli stol odran 26. i 27. oujka 2008. u palai HAZU u Zagrebu, str. 1-8, dostupno dana 23. svibnja na http://www.aztn.hr/uploads/documents/o_nama/strucni_clanci/nikola_popovic/2_np.pdf

    14. Radulovi, D., Energy companies within the process of the energy market liberalization, Ekonomski pregled, br. 60 (9-10), 2009., str. 507. i dalje.

    15. irola, N.; Petrovi, S., Drava i trgovako drutvo, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 60 No. 3-4, lipanj 2010., str. 657. i dalje.

    16. Tatalovi, S., Energy security and Security policies: The Republic of Croatia in Comparative perspective, Politika misao, vol. XLV, 2008., str. 115. i dalje.

    17. Tebben, J., Die Reform der GmbH das MoMiG in der notariellen Praxis, RnotZ 2008., str. 441. i dalje.

    18. Vukmir, B., Ugovori o zajednikim ulaganjima (Joint Venture Agreements) izd. Informator, 1994.

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.

  • 893

    CommERCiAL CompANiES iN CRoATiAN ENERGY LAW

    The new Electricity Market Act, which was published in the official gazette Narodne novine no. 22/2013, entered into force in the beginning of March 2013. The new Act reaffirms the previous regulatory organisation of the energy sector in the Republic of Croatia, where the basic Energy Act (Official Gazette No. 120/12) exists concurrently with special acts which regulate particular energy sectors.

    The reasons for the passing of the new Electricity Market Act are closely related to the obligation of further harmonisation of the Croatian national energy legislation with the EU acquis. In addition to the harmonisation, the aims of the new Act are to ensure adequate and safe conditions for the energy supply of all consumers, further development growth of the market and competitive prices of the electricity. A significant change of the previous organization of the electricity market has been made in relation to transmission system operators, given that the autonomy of transmission system operator has been envisaged, i.e. its positioning outside of the structure of a vertically-integrated power operator.

    Regarding the area of renewable energy sources and cogeneration, the new Act does not guarantee the connection of all producers of electricity from renewable energy sources and cogeneration to the power grid. However, with the implementation of the new Act in practice and full market orientation of the separated transmission system operator, an increased efficiency of administrative procedures is expected with a view of their expeditious connection to the power grid and ensuring the efficient delivery of the produced electricity.

    Since the opening of Croatian energy market, privately own companies are encouraged to take part in such undertaking. The Croatian Companies Act regulates business entities as including also categories that, due to their different legal properties, are not always regarded corporate in some other legal systems (e.g. partnerships, as defined by Croatian law). Companies based on capital include a private limited company, simple private limited company, a public limited company, an economic interest association. Partnerships include a general partnership and a limited partnership. It is important to note that Croatian energy laws act as lex specialis towards the norms of the Croatian Companies Act.

    Keywords: Energy Law, Commercial Companies, Regulatory Agencies, Foreign investments, Liability for obligations

    Dr. sc. Ratko Brnabi i dr. sc. Marko Ivkoi: Trgovaka drutva u energetskom pravu RH Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4/2013., str. 871.-893.