Trešnjevka sve zelenija - Cekate...Riječ je o javnoj, zelenoj i zapuštenoj površini, ograđe - noj metalnom ogradom visine oko metar i pol. Sjeverni dio parcele prekriven je zemljom

broj 18 / 19proljeće / ljeto 2012.Besplatno kvartovsko glasilo

Trešnjevka sve zelenija:

uređuju se parkovi i dječja igrališta

35 godina glAzBenOg AMATerizMA u zAgreBu

vrbani iii dOBivAju vrTić i šKOlu

poznati iz susjedstva inTervju: BOris špreM

Otvaramo prvi ljetni diskont kulture u gradu

Modni buvljak i antikvarijat knjiga na otvorenom

Besplatne radionice za školske praznike

Cijeli svijet je pozornica: predstave,

filmovi, tribine, ugodni razgovori,

predstavljanje umjetnika i stvaralaca

Koncerti uz svijeće, glazbena slušaonica

Trešnjevački plesnjak: rock’n’roll, samba,

rumba, fokstrot, cha-cha-cha...

sadržaj

2

glas trešnjevke | proljeće / ljeto

Riječ urednice

Dragi Trešnjevčani,

iako smo tek u travnju doznali što će se sve ove godine graditi, prilagođavati i uređivati u sklopu malih komunalnih akcija, dobra je vijest što je velik dio novca namijenjen upravo za obnovu dječjih igrališta i parkova.

Kako prvi znaci lijepa vremena za neke znače i izvlačenje bicikala koji su u podrumima spavali zimski san, za vas smo istražili u kakvom su stanju trešnjevačke biciklističke staze. Na žalost, jedini je zaključak koji smo izvukli – teško biciklistima u našem kvartu. Naime, biciklističkih staza iznimno je malo, a one koje postoje nisu povezane u smislenu i upotrebljivu mrežu. Tako su brojni biciklisti osuđeni na vožnju preuskim kolnicima, a drugi im je izbor vožnja zakrčenim prometnicama.

Istražili smo i gdje su nestala stara trešnjevačka kina, među kojima su neka pretvorena u prodavaonice, zatim u kakvom su stanju studentski domovi koji su brucošima prvi doticaj s metropolom, ali i koliko građana mogu primiti trešnjevačka skloništa. Kad smo već obrađivali teme koje se tiču sigurnosti, doznali smo ponešto o radu Državne uprave za zaštitu i spašavanje koja ima pune ruke posla. Naime, samo su lani primili više od tri milijuna poziva.

A mnogo telefonskih brojeva okrenuli su i roditelji mališana s Vrbana III kako bi upozorili da u njihovu naselju nema vrtića. Njihovi pozivi napokon su uslišeni pa će tako to naselje nakon šest godina čekanja dobiti i vrtić i školu.

Da je tog problema bio svjestan i dok je bio na čelu zagrebačke gradske skupštine, u intervjuu nam je rekao i predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem.

Za sam kraj ovoga broja za vas smo pripremili popis manifestacija i koncerata za koje smatramo da ih ne smijete propustiti.

Anita Končar


Novosti iz četvrti

Idemo u CeKaTe

Trešnjevačka posla

od 7 do 107

Poznati iz susjedstva

Povijesni feljton

Kvartovski metronom

Trešnjevka sjever

str. 4-6

Trešnjevka jug

str. 7-9

Riječ imaju predsjednici

str. 10

Dvorana za velike i male izvođače i gledatelje

str. 11

35 godina glazbenog amaterizma u Zagrebu

str. 12-14

Retrovizor Pregled događanja u CeKaTeu

str. 15

Najave događanja u CeKaTeu

str. 16

Plesnjaci u Prečkom Walter brani rock!

str. 17

Biciklom po kvartu

str. 18-19

Prvi doticaj brucoša sa Zagrebom

str. 20-21

Intervju: Mišo Nejašmić Ni Milanovićeva biografija ne prodaje se najbolje

str. 22–23

Gdje su nestala trešnjevačka kina? str. 24

Kolumna Nives Opačić

str. 25

Zlatne godine

str. 26–27

Kolumna Dubravke Miljković

str. 28

Dani Nikole Tesle u Tehničkom muzeju

str. 29

Klub mladih tehničara Trešnjevka sjever

str. 30-31

Triatlonski klub “Zrinski Novatec”

str. 32

Vrbani III dobivaju vrtić i školu

str. 33

D U Z S Broj 112

str. 34

Trešnjevačka skloništa

str. 35

Osnovna škola za balet i ritmiku

str. 36

Događanja u knjižnicama

str. 37

Intervju: Boris Šprem, predsjednik Hrvatskog sabora

str. 38–39Trešnjevačke crkve

str. 40–41Najave događanja: Festival, hokej, biciklistička utrka

str. 42–43

glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 3

sadržaj


Novosti iZ četvrti

Akcije prenesene iz prošle godine Iz prošle su godine prenesene sljedeće akcije: izra-da projektne dokumentacije za Župu sv. Marka Križevčanina, koja se nalazi u Selskoj cesti, i župni dvor (66.500 kuna), uređenje dijela Županjske ulice (10.200 kuna) te opremanje novih prostorija Mjesnog odbora “Samoborček” u Novoj cesti (100.000 kuna). Inače, Vijeće gradske četvrti bilo je darežljivo i prema župnom uredu župe Marka Križevčanina u Selskoj cesti. Nakon što je 2010. godine izdvojeno osamdeset tisuća kuna za izradu idejnog rješenja za župni dvor, prošle je godine Vijeće gradske četvrti Trešnjevka sjever odlučilo financijski po-moći i izradu projektno-tehničke dokumentacije. Prema ponudi kuće koja radi za Nadbiskupski stol, bio je pred-viđen iznos od 165.000 kuna, da bi se poslije taj iznos snizio na 66.500 kuna, koliko je iznosila ponuda druge tvrtke u javnoj nabavi.

TreŠNjeVKA

sjeVerTekst: Vesna Rems Dobrin Foto: Bruno Konjević

Na sjednici Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever održanoj 4. travnja do-nesen je plan malih komunalnih akcija. Plan je “težak” oko sedam milijuna kuna, a toliko je približno iznosio i lanjski. Za uređenje javnoprometnih površina i ob-jekata namijenjena su tri milijuna kuna, za dječja igrališta i zelene površine 1,6 milijuna, za uređivanje prostorija mjesne samouprave milijun te za druge javne objekte i površine 1,4 milijuna kuna.

Za zelenilo i parkove više od milijun kunaNajviše novca i ove je godine namijenje-no za uređivanje zelenih površina, par-kova i dječjih igrališta. U planu su park u Zorkovačkoj 4, Park Stara Trešnjevka, u kojem će se postaviti ogradni paneli, postavljanje antitraumatskih podloga i sprava na dječjim igralištima u Cerničkoj, Krapinskoj, Susedgradskoj, Prilazu Grge Antunca uz kafić Belfast, u Jablanskoj ulici te u Ulici Roberta Frangeša Mihanovića. U parku u Ulici Dragutina Golika 44 postavit će se stol i klupa, a ogradni paneli u parku u Ulici Otona Kučere do parka u Ulici Božidara Adžije. Temeljito će se obnoviti dječja igrališta u Novoj cesti iza broja 4 (510.200 kuna), igralište na uglu Lazinske i Travničke ulice (601.300 kuna) i uglu Lazinske uli-ce i Zagrebačke avenije (186.400 kuna). Uređenje parkova naručilo je Vijeće, a obujam planiranih radova zaslužuje detaljniji opis. Krenimo redom.

novosti iz četvrti


5

rekonstrukci j a park a u ZorkovačkojZelena površina od 1014 četvornih metara smještena je ispred stambenih objekata. Uz prometnicu s južne strane parka nalazi se parkiralište koje zadire u parkovnu po-vršinu, na istočnoj je strani park s dječjim igralištem, a na zapadnoj dječji vrtić. Novim rješenjem planira se postav-ljanje nove opreme, klupa i koševa. Grad zahtijeva da se na površini koja graniči s parkiralištem postave kla-merice, a duž vanjskog ruba pješačke staze postavit će se zaštitni stupići. Posadit će se nova stabla jasena, magno-lije, crnog bora i američkoga hrasta. Živica će na južnom dijelu biti od forzicije, a na istočnom od vajgele. Prema projektantskoj procjeni, radovi bi stajali oko 240.000 kuna.

Igr al ište u L a z inskoj pokr a j kr iž an ja s Tr avničkom Riječ je o javnoj, zelenoj i zapuštenoj površini, ograđe-noj metalnom ogradom visine oko metar i pol. Sjeverni dio parcele prekriven je zemljom i šljunkom, a južni je obrastao korovom i grmljem. Na dvjema stranama igrališta nalazi se cesta, a na ostalima obiteljske kuće. U sjeveroistočnom je kutu parcele rasvjetni stup koji treba postaviti izvan

parcele. Budući da u okolici nema primjerenih igrališta, bit će postavljeno više sprava za veći broj djece, ali i sigur-nosne zone te antitraumatske podloge. Na zelenim otocima posadit će se drveće, nisko grmlje i travnjak. Postavit će se osam klupa, tri koša za smeće, jedna ljuljalica slon, ljuljalica žaba, vrtuljak s klupom, dvosjedna ljuljačka, kućica tvrđava, kombinacija kućica i penjalica. Što se zelenila tiče, izvadit će se samonikli orah i posaditi živica, pet tulipanovaca, gr-mlje, 320 sadnica kozokrvine i 180 grmova lovorvišnje.

Igr al ište u Novoj cest i Prostor budućeg igrališta smješten je na javnoj zelenoj površini. Čestica pripada Domu sportova, a za potrebe dječjeg igrališta uređuje se samo dio iza zgrade na Novoj cesti 4. Na istočnoj i južnoj strani nalaze se stambeni objekti i visoko zelenilo, a sa sjeverne i zapadne strane parkirna su mjesta Doma sportova. Igralište će se po-staviti u središtu površine da bi se udaljilo od stambenih objekata i susjednog parkira-lišta. Sprave na igralištu bit će postavljene na antitraumat-skim podlogama. Oko igrališta postavit će se klupe, a dodat-na će zaštita biti paneli koji će ograditi i zatvoriti površinu.

Da bi se odvojio prostor od susjednog parkirališta, uz ogradu posadit će se lovorviš-nja, a zaštita od buke i sunca bit će visokostablašice. U parku će se postaviti 12 klupa s naslonom, tri koša za smeće i ljuljalica kravica, ljuljalica psić, vrtuljak s klupom, njihali-ca, kućica kombinacija i kući-ca tvrđava. Posadit će se šest jasena dobro razvijene krošnje i 150 sadnica lovorvišnje.

Dječ je igr al ište između L a z inske i Z agrebačke Igralište će se urediti na površini od 140 četvornih metara. Na sjevernoj strani prostor je omeđen Lazinskom ulicom, a na južnoj prometnom Zagrebačkom avenijom. Zbog položaja uz iznimno frekven-tnu prometnicu igralište treba zaštititi što je više moguće. Stoga je igralište u cijelosti okrenuto prema naselju, a ulaz će biti samo na sjever-nom dijelu parcele. Igralište će se ograditi panelima, a na južnoj strani živicom od lovorvišnje i drugim grmljem da bi se umanjila buka i one-čišćenje. Prilaz s Lazinske bit će asfaltirana staza. U parku će se montirati tri klu-pe s naslonom, koš za smeće, ljuljalica djetelina, vrtuljak s klupom, jednosjedna ljuljalica i kućica. U parku će se posa-diti grmlje forzicije i suručice, kozokrvina i lovorvišnja.


6

Nove klupe u TrakošćanskojZa uređenje ostalih javnih objekata i površina namijenjeno je 1,333.800 kuna: uredit će se okoliš domova umirovljenika u Drenovačkoj i na Trgu Slavoljuba Penkale, okoliš Dječjeg vrtića “Bajka” na Ciglenici, Hokejskog centra u Zagorskoj i Elektrostrojarske obrtničke škole u Selskoj 83. Oko Dječjeg vr-tića “Zvončić” u Voltinom 48 postavit će se novi ogradni paneli, niže od boćališta, uz potok na Fallerovu šetalištu, uredit će se stubište, na košarkaškom igralištu Osnovne škole “Voltino” i u Vinkovačkoj 1 postavit će se košarkaške ploče, a u Krapinskoj na križanju Brloške i Viničke ulice postavit će se klupe. U Trakošćanskoj će se postaviti klupe i koševi za smeće. U Rudeškoj cesti 71 u dvorištu dječjeg vrtića i objekta mjesne samoupra-ve izvadit će se stara stabla, a na okretištu autobusa na kraju Baštijanove prema Rudešu uredit će se pješačke staze i travnjak.

Asfaltiranje ulicaZa uređenje javnopromet-nih površina predviđeno je 3,049.100 kuna, a sanirat će se: Andraševečka, Majevička ulica, Svetoivanska ulica, Podgorska, Žumberačka, Posavska ulica, prilaz prema pivnici Medvedgrad para-lelno s Ulicom Božidara Adžije, Lukavečka, Belečka i Ulica Silvija Strahimira Kranjčevića od broja 9 do Ulice Huge Badalića.

Novcem iz proračuna za redovno održavanje podružnice Zagrebačkih cesta saniraju se Ogrizovićeva i Prugina ulica, a planirano je uređenje Puljske i dio Zagorske ulice te Velebitska, Šibenska, Rabarova i Trsatska ulica. Eto, plan je ambiciozan, puno je posla, i nadamo se da će biti dovoljno novca da se plan i ostvari.

Obnova prostorija mjesne samoupraveZa uređenje prostorija mjesne samouprave planirano je 897.000 kuna i to za sljedeće radove: saniranje dvorane i podrum-skih prostorija Mjesnog odbora “Dr. Ante Starčević” u Ulici Dragutina Golika 44, uređivanje sanitarnog čvora i dvorane Mjesnog odbora “Rudeš”, Rudeška cesta 71, sanacija krova i postavljanje klimatizacijskih uređaja na zgradi Mjesnog od-bora “Silvije Strahimir Kranjčević”, što će stajati 137.500 kuna, te 200.000 kuna za redovno održavanje prostorija i nadzor.

novosti iz četvrti

novosti iz četvrti


7

Plan malih komunalnih akcija za 2012. godinu jednoglasno su na sjednici 21. ožujka izglasali vijećnici Gradske četvrti Trešnjevka jug. Tim je planom za radove na obnovi ko-munalne infrastrukture planirano gotovo 9 milijuna kuna, što je ot-prilike koliko i lani. Prijedloga za radove bilo je trostruko više pa će se ostali planovi uvrstiti u listu čekanja i razmotriti sljedeće godine.

Od 8,8 milijuna kuna za javno-prometne površine i objekte utrošit će se 1,5 milijuna kuna, za dječja igrališta i zelene površine 4,311.400 kuna, za uređenje prostorija mjesne samouprave 1,812.700 kuna te za ostalo (drugi javni objekti i površine) nešto više od milijun kuna.

Akcije prenesene iz prošle godineU ovogodišnjem su se planu našle tri akcije iz lanjskog plana koje nisu došle na red pa su prenesene u 2012. godinu. To su: ure-đenje prostorija Mjesnog odbora “Horvati – Srednjaci” u Horvaćanskoj cesti 54 (2700 kuna), zatim izrada projektne dokumenta-cije za uređenje križanja Ulice Ferdinanda Budickog, Trpanjske ulice i Ulice Hrvatskog sokola na Jarunu (100.000 kuna) te izrada projektne dokumentacije za rasvjetu na kri-žanju Ulice Hrvatskog sokola i Horvaćanske ceste (41.400 kuna). Treba istaknuti da je po-sljednja ujedno i jedina akcija uređenja javne rasvjete u ovoj godini, a planirana je samo izrada projektno-tehničke dokumentacije.

TreŠNjeVKA

jugTekst: Vesna Rems Dobrin Foto: Bruno Konjević

Nove ograde i prilaziSanirat će se zapuštena ograda oko Osnovne škole “Prečko” u ulici Dekanići 6 i Osnovne škole “Ivan Meštrović” u Ulici Martina Pušteka, urediti novi pla-to ispred Osnovne škole “Horvati” na Horvaćanskoj cesti 6 i prilaz Dječjem vrtiću “Jarun” u Hrgovićima 67.

novosti iz četvrti


8

Dječje igralište –

najveće ulaganje

Za uređenje parka i dječjeg igrališta na križanju Ožujske i Travanjske ulice izdvojit će se čak 1,749.000 kuna što je najveća investicija u ovogodiš-njem planu malih komunalnih akcija. Igralište će se smjestiti na pravokutnoj parceli povr-šine 2950 četvornih metara, koja na jugu i istoku graniči s prometnicom i parkiralištem, a sjeverni je susjed parcela dječjeg vrtića. Zapadna je stra-na pješačka zona koja se širi prema osnovnoj školi. Staze koje vode prema ulazu dječjeg igrališta nastavljaju se s triju strana iz već postojećih šetnica.

Igralište će biti veselih boja. Pod će biti napravljen od različitih šarenih materijala: antitraumatskih ploča u crvenoj, zelenoj i crnoj boji te betonskih opločnika u terakoti, žutoj, ne-beskoplavoj, zelenoj i sivoj boji. Cijeli izgled igrališta dodatno će se uljepšati raznobojnim prirodnim materijalima poput oblog riječnog šljunka i impre-gniranih drvenih tlakovica.

Stare i dotrajale sprave, vr-tuljak, ljuljačke, klackalice i tobogan, zamijenit će se novima, i to raznih tipova,

pogodnih za različite uzraste. Za najmlađe će se sagraditi kutak s toboganom i tunelom za provlačenje te mreža i vr-tuljak za penjanje. Za nešto starije naći će se njihaljke na opruzi, ljuljačka-gnijez-do, zasebna penjalica i četiri metalna telefona. Labirint od betonskih opločnika bit će dio dječjeg igrališta. Stare klupe i koševi za otpatke zamijenit će se novima, ali promijenit će se njihov raspored. Nove klu-pe bit će željeznog srebrnog profila, a drvo boje hrasta, kao i novih pet košarica za otpatke. Za male (i velike) bicikliste naći će se ondje i dva stal-ka za parkiranje bicikla.

S parcele će se ukloniti po-stojeća stabla koja su upitna zdravlja i estetske kvalitete, a posadit će se ukrasno drve-ća i grmlje Salixa, Robinie, Liriodendron, Fraxinus i cvje-tajuće grmlje budleja, Cornus kousa Chinensis, Philadelphus Coronarius i Salix. S vanjske strane Zrinjevac će posaditi 170 penjačica Parthenocissus qui-noqefolia koje će prekriti ogra-du. Projektom je planiran po-ložaj rasvjetnih tijela, a projekt rasvjete potrebno je doraditi.

novosti iz četvrti


9

Zelenilo i parkoviKao i prijašnjih godina najviše je novca predviđeno za ure-đenje dječjih igrališta i zelenih površina. Najveća je investi-cija uređenje dječjeg igrališta između Ožujske i Travanjske ulice, zatim između Ulice Ferdinanda Budickog, Kružne i Ulice Hrvatskog sokola, dječje igralište u Parku Srednjaci i ono u Ulici Bernarda Vukasa. Uredit će se zelene povr-šine u Rujanskoj, Ulici braće Domany, u Kutnjačkom putu prema Horvaćanskoj cesti, zelene površine ispred prostorija Mjesnog odbora “Horvati – Srednjaci”, igralište između Gredica i Jarunske, dječje igralište u Tijardovićevoj ulici ispred kućnog broja 2 i 4, u Ulici Marice Barić, zatim ze-lene površine u Ulici braće Domany kod kućnog broja 8 i 2, u Listopadskoj, Srpanjskoj, Ožujskoj i Rujanskoj ulici te zelene površine u naseljima Vrbani I, Vrbani II i Vrbani III. Također se planira uređenje zelene površine u Albaharijevoj, Ujevićevoj ulici, Knežiji, Horvaćanskoj cesti, u Ulici Hrvoja Macanovića, Hrgovićima, Našičkoj, Ulici Hinka Wuertha, Jarunu, Hrgovićima te u Petrovaradinskoj, Tijardovićevoj, Jarnovićevoj i Ulici Josipa Slavenskoga u Prečkom.

Obnova i gradnja prostorija mjesne samoupraveKrovište Mjesne samouprave “Prečko” koje prokišnjava već nekoliko godina i stvara veli-ke probleme u radu napokon će se ove godine temeljito sanirati za što je u proračunu planirano 1,5 milijuna kuna.

Uredit će se zapuštene i dotrajale prostorije mjesne samouprave na području grad-

ske četvrti Trešnjevka jug, a u tijeku je izrada projektne do-kumentacije za gradnju nova objekta u Koprivničkoj ulici 47, gdje se nalazi Mjesni odbor “Gajevo”. Na toj lokaciji sagra-dit će se društveni dom, velik i lijep poput onog u Prečkom ili u Albaharijevoj na Knežiji. Zasad se ne zna koliko će dom

biti velik (to ovisi o kvadraturi koja je propisana GUP-om), a objekt će imati manju dvoranu, prostorije za mjesni odbor i prostorije za okupljanje udruga, umirovljenika i druge razne sadržaje. Za izradu pro-jektno-tehničke dokumentacije izdvojit će se 100.000 kuna.

Asfaltiranje ulicaZa uređenje javnopromet-nih površina izdvojeno je 1,475.000 kuna pa će se novim slojem asfalta zaliti Matetić – Ronjgovljeva ulica, Primoštenska, Križevačka, Krapanjska ulica i Fočići.

novosti iz četvrti


rIječ preDsjeDNIKAVIJEĆE GradskE ČETVrTI TrEŠNJEVka JUG

Pripremaju se male komunalne akcije za sljedeću godinuProljeće donosi odlične vijesti! Grade se vrtić i škola u Vrbanima III. U vrtiću će biti smješteno 12 odgojnih skupina, a školu će polaziti 480 učenika. Također, nastavlja se gradnja trgovačkog centra u tom naselju. Objekti koji će pridonijeti lakšem i kvali-tetnijem životu naših sugrađana trebali bi biti sagrađeni do proljeća sljedeće godine.

Osim ovogodišnjeg plana malih komu-nalnih akcija, Vijeće četvrti Trešnjevka jug planira i ove godine s vijećima mjesnih od-bora organizirati kulturna događanja, među kojima su Urban fest ‘’Zadnja stanica Prečko” i dani Trešnjevke jug. Vijeće je podržalo

udrugu rokera okupljenih u organizaciji “Čaga” u Prečko, a uskoro će pomoći i onima u knežiji. Unatoč tomu što je zemlja još u krizi, vjerujemo da ćemo biti uspješni pri realizaciji planiranih aktivnosti i projekata i time pridonijeti boljem i ljepšem životu naših sugrađana, posebno djece, mladih i umirovljenika. Želimo surađivati sa svima onima koji svojim idejama, programima, projektima i prijedlozima žele unaprijediti našu lokalnu zajednicu. U lipnju počinje pripremanje plana malih komunalnih akcija za 2013. godinu pa pozivamo građane da nam pošalju svoje prijedloge.

Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug Saša Molan

VIJEĆE GradskE ČETVrTI TrEŠNJEVka sJEVEr

Prioritet je uređenje parkova i dječjih igralištaPoštovani sugrađani!donoseći plan malih komunalnih akcija i ove smo godine na prvo mjesto stavili uređenje par-kova i dječjih igrališta da bi se javne površine trajno uredile i prostor zaštitio od devastacija. U obzir smo uzeli sve što su predložili mjesni odbori, građani i ustanove. Iznos iz proraču-na koji je planiran za ovu godinu otprilike je, zasada , jednak lanjskom.

Prioritet su, kao što je poznato, zaštita zele-nila, uređenje parkova i dječjih igrališta. U na-šoj gradskoj četvrti još uvijek ima zapuštenih igrališta, sa starim spravama i betoniranom površinom. radi sigurnosti naše dječice u svim ćemo parkovima postaviti nove sprave i antitraumatske podloge te urediti postojeće.

Za naše starije sugrađane planiramo grad-nju i temeljitu obnovu zapuštenih parkova kako bi u miru i zelenilu provodili svoje umi-rovljeničke dane, a ove godine uobičajeno pomažemo uređivanju okoliša dvaju Mirovnih domova. U suradnji sa mjesnim odborima i

ove godine organiziramo kulturno-zabavnu manifestaciju dani Trešnjevke sjever za naše najmlađe, mlade i starije sugrađane.

kada je u pitanju promet i promet u miro-vanju (parking), od Grada je naručena stručna prometna studija za Gradsku četvrt, za koju sam uvjeren da će riješiti sadašnje akutne probleme prometovanja i parkiranja na području četvrti.

Važno je također i uređenje prometni-ca. Iz proračuna za male komunalne akcije uređuju se samo nerazvrstane, lokalne ulice, a javne ceste, odnosno glavne prometnice uređuje Grad iz svojeg proračuna. sanirana su Ogrizovićeva i Prugina, a u planu je i te-meljita rekonstrukcija sokolgradske, raške, Čakovečke te Vinkovačke i Biokovske ulice.

kako očekujemo, tijekom ljeta realizirat će se ovogodišnji plan malih komunalnih akcija, a već početkom rujna pristupit ćemo izradi plana prioriteta malih komunalnih akcija za 2013. pa pozivam sugrađane da dostave prijedloge.

Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever Željko Sladović

10

idemo u

CeKaTe

kazališna dvorana Centra za kulturu “Trešnjevka” nalazi se tik uz Park stara

Trešnjevka pa se iz samoga parka, s velikog parkirališta, mogu kroz velika vrata dvorane za tehniku unositi kulise i sve što je nužno za izvođače. Veći kombiji mogu bez problema prići na nekoliko metara od pozornice i ostalih pro-stora za smještaj opreme.

kad su se gradila zagrebačka gradska kazališta, Centar za kul-turu “Trešnjevka” u svojoj je dvo-rani uspješno ugostio Hrvatsko narodno kazalište, Zagrebačko kazalište mladih, kazalište

“Trešnja” i Zagrebačko kazali-šte lutaka izvodeći usporedo i sve svoje programe. kad su se ti privremeni kazališni podsta-nari naposljetku ipak ponovo skućili, Centru je preostalo da se i sam pobrine za svoju pozornicu i gledalište koji su se od velike upo-trebe prebrzo istrošili. Potkraj siječnja 2012. godine otvorena je dvorana s obnovljenim gle-dalištem. skinut je dotrajali pod i postavljen novi, od hrastova parketa. svih 238 stolaca tapeti-rano je i popravljeno, dvorana je dobila i novi, skladno dizajniran strop s odgovarajućim rasvjet-

nim tijelima, razvučene su nove elektroinstalacije kako bi scenska rasvjeta mogla sigurno funkci-onirati, postavljena je moderna vatrodojava...

Programom Osnovne škole “rudeš” 31. siječnja, u sklopu Lidrana, dvorana je radno isku-šana. Pred prepunim gledalištem brojni su osnovnoškolci prvi put okusili svjetla pozornice i otad se na njoj odvijaju mnogi programi Centra i gostiju. samo u veljači i početkom ožujka odigrane su na pozornici tri premijere kazališnih predstava za djecu.

s bočnih zidova skinuta je štetna kamena vuna i oni su za-sad prekriveni crnim platnom. Uskoro slijedi obnova i njihovo popločavanje odgovarajućim materijalom. Pozornica će se ta-kođer uskoro obnoviti izmjenom dotrajalih dasaka.

Još kad je HNK izvodio svoje programe u Centru za kulturu

“Trešnjevka”, proširen je portal, proscenij je također proširen i izvučen u gledalište iz kojeg su skinuta dva reda stolaca pa Centar uistinu ima veliku po-zornicu na kojoj se mogu izvoditi razni glazbeni, plesni i kazališni sadržaji Centra i gostiju.

Publika do dvorane dolazi kroz izložbeni prostor, Galeriju

“Modulor”, u kojoj se poslije izvedaba i premijera može okrijepiti. Ulazno je predvorje prostrano i uz njega je garderoba za posjetitelje velike dvorane, a tu su i sanitarne prostorije za gledatelje.

Uz dvoranu su prostori na-mijenjeni izvođačima i opremi. Osim dviju većih garderoba za izvođače, oni se mogu koristiti i tuševima i sanitarnim čvorom, a taj se prostor, iz kojeg se izlazi na pozornicu, veže i trima učionica-ma u kojima se također odvijaju razni programi Centra, a služe i kao prostori za čitaće probe i pripremu manjih predstava.

Tonska i rasvjetna kabina po-dijeljena je u dva odjeljka i posve odgovara potrebama pozornice. Opremljena je odgovarajućom audioopremom, videoopremom i rasvjetnom opremom s kojom se mogu voditi i zahtjevniji scenski sadržaji. korak po korak uređivat će se i svi prostori koji su povezani s gledalištem, a Centar će nasto-jati da se sve to odvija tako da se što je moguće manje zaustavljaju planirani programi.

OBNOVA

DVOrANA ZA VeLIKe I mALe IZVOđAče I gLeDATeLje

Tekst: Želimir Ciglar Foto: Bruno Konjević

11


idemo u CeKaTe


12 Ljubav prema glazbi jedna je od glavnih pokretačkih sila koja odrasle osobe,

bez obzira na zvanje ili profesiju kojom se bave, trajno potiče na udruživanje u ansamble u koji-ma će moći, bilo pjevanjem bilo sviranjem, ispuniti svoje težnje za stalne doticaje s umjetnošću zvukovlja. Kad je, dakle, riječ o sastavima u kojima se okupljaju osobe kojima glazbeni poziv nije izvor egzistencije, govo-rimo o amaterskim grupama. A već sama riječ “amaterski” upućuje na svoje izvorište iz talijanskoga glagola amare

što znači “voljeti”. Kontinuitet takvih amaterskih sastava, bilo vokalnih bilo instrumentalnih, dio je hrvatske glazbene kulture već više od stoljeća i pol. Takva su okupljanja zaljubljenika u glazbeni izričaj rezultirala izrazito čvrstim korijenima i temeljima glazbene uljudbe kod Hrvata, što nas nepobitno uključuje u srednjoeuropski i sredozemni kulturološki krug.

Osobit razvoj pjevačkog amaterizma bilježi razdoblje iza Drugog svjetskog rata, a poseb-nu razgranatost susreta, smotri pa i natjecanja amaterskih zborova na širem zagrebačkom području otkrivamo sedamdese-tih prošlog stoljeća. Tako je pri-je trideset i pet godina tadašnja Zajednica Saveza kulturno-umjetničkih društava s područja Zagreba i bliže okolice počela organizirati okupljanja, susrete i druženja kojima su amaterska društva uz svoje uobičajene djelatnosti, svoje godišnje kon-certe, mogla na skupnim mani-festacijama pružiti uvid u svoje djelovanje, međusobno se uspo-ređivati i stjecati šira iskustva. Uz to, natjecateljski je karakter susreta usmjerava na još veće ulaganje truda u rad i u završ-nici, prema prosudbama poseb-nih stručnih tijela, valorizira pojedinačne uspjehe i razinu uključenih amaterskih društava.

Godine 1978. počela je tako prva organizirana mani-

35 gODINA gLAZBeNOg AmATerIZmA u ZAgreBu

pjesmOm I sVIrANjem IspuNjeNO sLOBODNO VrIjeme

Zagrebački glazbeni podij Centra za kulturu “Trešnjevka” – mjesto koje okuplja više od 115 glazbenih ansambala s više od 3000 pjevača

Piše: dr. sc. Zdenka Weber

idemo u CeKaTe


13

festacija nazvana jednostavno Prva smotra pjevačkih zborova Grada i Zajednice općina Zagreb. Organizirali su je, kao što čitamo u njenu prvom programu, Zajednica Saveza i Zajednica općina Zagreb, sudjelovalo je devet pjevačkih zborova iz Zagreba. Počelo je, dakle, skromno, ali osmišljeno, a tijekom godina razvila se razgranata manifestacija velika opsega na kojoj se okupljalo sve više zborova, a uključili su se i tamburaški, puhački, harmonikaški i mandolističko-gitaristički sastavi, simfonijski orkestri manjeg sastava, izvo-đači rane glazbe, dječji i pje-vački zborovi mladeži, folklorni zborovi i klape, riječju svi oni koji su se na području Zagreba i Zajednice općina Zagreb, poslije Zagrebačke županije, amaterski bavili glazbom.

Smotra se tijekom godina znatno proširila, koncerata je moralo, dakako, biti osjetno više, a manifestacija je dobila po-sebno ime – najprije Travanjski susreti, a poslije Proljetni susreti zagrebačkih glazbenih amatera. Nastupe su počele pratiti posebne ocjenjivačke komisije koje su ocjenjivale svaki nastup, iskazivale o njemu svoj sud i odabirale predstav-nike zagrebačkih glazbenih amatera za republičke manife-stacije te vrste (Susreti pjevač-kih zborova u Zadru, Festival

tamburaške glazbe u Osijeku, Glazbene svečanosti djece i mladeži u Varaždinu, Susreti harmonikaša u Puli, Republički susreti puhačkih sastava).

Od posebne je važnosti za glazbene amatere bilo poticanje hrvatskih skladatelja na stvara-nje novih djela primjerenih izvo-đačkim mogućnostima amatera, prvi put prikazanih na koncertu s naslovom “Praizvedbe doma-ćih autora”, održanom 23. ožujka 1983. godine. Praksa priređiva-nja koncerata s praizvedbama novih skladbi nastavila se sve do danas. I tako je išlo dalje, iz godine u godinu bilo je sve više sudionika, kao i koncerata, a kad je u proljeće 1995. godine prestala postojati Zajednica Saveza kulturno-umjetničkih društava, organiziranje mani-festacije preuzeo je Centar za kulturu “Trešnjevka”, vodeći je dalje na tradicijskim temelji-ma, zadržavajući dalje naziv Proljetni susreti zagrebačkih glazbenih amatera, uvodeći određene novosti sadržajne naravi, osamostalivši natjeca-nja kao posebni dio susreta i otvorivši vrata Susreta i Podija novim oblicima i sadržajima glazbenog amaterizma, ukratko, poštujući tradiciju koju se trajno obogaćuje novim sadržajima.

Posljednjih godina ak-tivnosti su dalje osvježivane, utemeljen je Festival i na-tjecanje pjevačkih zborova, a

uz to se organiziraju Susreti zagrebačkih glazbenih ama-tera, Promenadni koncert puhačkih orkestara, Svjetski dan glazbe, poznate Svečanosti glazbe uvedene u svijetu prema francuskom primjeru kao Fête de la musique, Svjetski dan zborskog pjevanja – “Pjevajte, zborovi svijeta”, ciklus kon-cerata “Cantate Domino”, a održavaju se i seminari za dirigente te stručno praćenje amaterske glazbene scene. Oko 120 ansambala sudjeluje na svim manifestacijama (više od stotinu pjevačkih zborova i vokalnih ansambala i petnae-stak instrumentalnih sastava). Tome treba dodati i dvadesetak, ponekad i više zborova koji su-djeluju na natjecanju. Ukupno, riječ je o više od 3000 članova, pjevača i svirača amatera.

Doista impresivan razvoj glazbenog amaterizma i doj-mljivo mnoštvo uključenih u amaterske sastave na području Zagreba i njegove okolice, hvalevrijedna djelatnost koja daje viši smisao životu, a po-sebno je važna za mlade jer im pruža mogućnosti za osmi-šljeno korištenje slobodnog vremena i potiče njihov trud usmjeren prema vrsnosti. Za postignuto valja uputiti po-hvale, a za budućnost poželjeti da se u glazbeni amaterizam u Zagrebu i dalje uključuju svi oni koji vole pjevati i svirati.

idemo u CeKaTe


14

Skladatelj, dirigent i pedagog Pero Gotovac (Zagreb, 12. veljače 1927.) razvio je nakon završenog Teoretsko-folklornog odjela Muzičke akademije u Zagrebu svoju javnu glazbenu djelatnost u više smjerova. Neostvarivši svoju prvobitnu želju da se bavi etnomuziko-logijom (glazbeni mu je folklor bio obiteljska tradicija jer je sin uglednoga hrvatskog skladatelja Jakova Gotovca, a i diplomski mu je rad bila etno-muzikološka tema), sasvim je slučajno krenuo drugim putem. Suvremena registracija zvuka i tona pogodovala je njegovim tehnološkim sklonostima te je dvadesetak godina bio ured-nik i producent diskografske kuće Jugoton (danas Croatia Records). Napustivši rad u diskografiji preuzeo je duž-nosti dirigenta u Gradskom kazalištu “Komedija” u kojemu je djelovao do umirovljenja. Piše vokalnu glazbu (zborsku i solističku), instrumentalnu, komornu, dječju, filmsku, glazbu za kazalište i televiziju. Svoju staru ljubav prema folklornom glazbenom izrazu potvrdio je Pero Gotovac uspjesima na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, kao i na regionalnim glazbenim manifestacijama u Splitu, Osijeku i Krapini. Bio je zborovođa pjevačkih ansam-bala “Vladimir Nazor”, “Vilim Galjer”, “Pavao Markovac”, “Trešnjevka” i drugih. Dobitnik je Vjesnikove nagrade “Josip Štolcer Slavenski” (1987.) i dva puta godišnje nagrade Porin.

Dirigent, skladatelj i pedagog Božo Potočnik (Zagreb, 19. srpnja 1932.) pristupio je 1955. godine profesionalnom folklor-nom ansamblu “Lado” u kojem svira više narodnih glazbala, vodi orkestar, a poslije i zbor. Godine 1959. diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu. Ansambl “Lado” ne napušta sve do 1966. godine, a 1965. osniva s bratom Zlatkom vokalni nonet “Ladarice”. Godine 1966. osnovao je u sklopu Televizije Zagreb Redakciju narodne glazbe i običaja te dugoročno konci-pirao njezin rad. U 25 godina rada Redakcije ostvario je oko 5000 emitiranja hrvatskog folklora i drugih sadržaja narodne kulture na svim te-levizijskim postajama bivše Jugoslavije, kao i u emisijama koje su razmjenjivane s inozem-stvom. Godine 1974. započeo je intenzivan rad u hrvatskoj dijaspori na stvaranju i una-pređenju folklornog programa koji traje i danas. Umjetničko vođenje Glazbenog ansambla “Trešnjevka”, za koji piše i obra-đuje glazbene sadržaje, preuzeo je 1985. godine. Obradio je oko 700 napjeva iz starijeg i novijeg folklornog naslijeđa te popu-larne i različite zabavne glazbe, a napisao je i oko 150 origi-nalnih skladbi. Predsjednik Republike Hrvatske odlikovao ga je Redom hrvatskog pletera i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Uz navede-no dobitnik je nagrade Porin, 2003. godine za najbolju izved-bu folklorne glazbe na albumu “Na zelenom travniki” te 2005. godine za životno djelo i po-seban doprinos vrednovanju na-rodne glazbe u hrvatskoj kulturi.

DIrIgeNTI I peDAgOZI

perO gOTOVAc I BOžO pOTOčNIKZagrebački glazbeni podij imao je povlasticu sura-đivati s brojnim uglednim i važnim glazbenicima, umjetnicima, dirigentima, skladateljima, glazbenim pedagozima, etnomuziko-lozima... Ovom prigodom predstavljamo portrete Pere Gotovca i Bože Potočnika, dvojice cijenjenih hrvatskih glazbenika, čije obljetnice također obilježavamo ove godine. U sklopu svojeg du-gogodišnjeg i plodnog rada djelovali su i na Trešnjevki, u Glazbenom ansamblu “Trešnjevka”, nekadašnjem OKUD-u “Trešnjevka”.

foto

: MIC

foto

: 7pl

us


sceNA “Treps” DeVeTI susreTI pLesNIH grupA Trešnjevačka plesna scena “Treps” i ove je godine organizirala Susrete plesnih grupa čije se deveto izdanje održalo u obnovljenoj dvorani Centra. Od 13. do 15. travnja posjetitelji su uživali u urbanom plesnom izrazu, od 20. do 22. travnja u jazz-danceu, a od 27. do 29. travnja u natjecanju grupa u suvre-menom i klasičnom plesnom izrazu.

FesTIVAL I NATjecANje pjeVAčKIH ZBOrOVA – ZAgreB 2012.Jedna od najvažnijih manifestacija za sve ljubitelje zborske glazbe u Hrvatskoj, Festival i natjecanje pjevačkih zboro-va – Zagreb 2012., održala se od 1. do 3. lipnja u Maloj dvorani Koncertne dvorane “Vatroslav Lisinski”.

gOsTOVANje grADsKOg muZejA KArLOVAc“IZ mODerNOg KArLOVcA”U Galeriji “Modulor” od 8. do 23. svib-nja mogla se pogledati ostavština gra-đevinarske tvrtke Nikole Marića. Taj je postav dio fonda karlovačkoga gradskog muzeja, a daje uvid u modernističku gradnju od 1923. do 1946. godine.

ZGrABI DANU povodu Dana grada Zagreba, 25. svibnja, organizirana je kvartovska pješačka tura koju je vodio Vanja Radovanović. U Galeriji “Modulor” istoga je dana otvorena izložba Jadrana Bobana “Trešnjevka u kva-dratu”, a u dvorištu Centra održan je pijanistički koncert Vitomira Ivanjeka i gospel-zbora “Sunce”.

VATreNI AFrIčKI BuBNjArI NA jeLAčIćeVu TrguU sklopu Festivala jednakih moguć-nosti ove se godine Centar za kulturu

“Trešnjevka”, u suradnji s Udrugom za pomoć osobama s mentalnom re-tardacijom Grada Zagreba, prvi put predstavio pred širom zagrebačkom publikom, i to udaraljkaškim inklu-zivnim glazbenim sastavom Vatreni afrički bubnjari. Polaznici te radionice dio su velikog europskog projekta mobilnosti “Povedi nas u umjetnost” (Guide Us Into Arts – )

gLAZBeNI uLIčNI FesTIVAL u prečKOmOd 15. do 16. lipnja održavao se glaz-beni ulični festival “Zadnja stanica Prečko 2012.” čiji je suorganizator bio Centar za kulturu “Trešnjevka”. Najuspješniji izvođači prema ocjeni publike i ocjenjivačkog suda osvojili su besplatnu produkciju nosača zvuka i ugovor s izdavačkom kućom Md aUdIO. Ove je godine prvi put organizirano natjecanje u sviranju zračne gitare. Pobjednik tog natje-canja bit će hrvatski predstavnik na svjetskom prvenstvu u sviranju zračne gitare u finskom gradu Oulu.

Škola rodiTeljSTvaKako prepoznati probleme u odgoju te kako pristupiti njihovu rješavanju tijekom osam susreta naučili su pola-znici škole roditeljstva. Svladavali su vještine aktivnog slušanja, naučili kako usmjeravati ponašanje unutar obitelji te kako se nositi s roditeljskim stresom.

KuLTurNe memOrIjeTijekom svibanjskih i lipanjskih radio-nica i tribina interdisciplinarni projekt

“Kulturne memorije” bavio se proble-matikom povezanom s propitivanjem različitih načina konstruiranja javnog sjećanja te ulogom kulturnih memorija u stvaranju kolektivnog identiteta.

FesTIVAL Dječje KNjIge U povodu Međunarodnog dana dječje knjige tijekom travnja i svibnja održan je Peti festi-val dječje knjige. Djeca su mogla sudjelovati u

“berbi” knjiga, izraditi svoju slikovnicu, traga-ti za blagom te upoznati brojne književnike.

CeKaTe

Retrovizor

pr

Oje

KT

“KVA

rTu

rA”

FOTOrADIONIce “LIce u’LIce”Fotoradionice u sklopu projekta

“Kvartura” održane su tijekom svibnja i lipnja. Počele su uvodnim predava-njem fotografa Luke Mjed, a nastavile su se na terenu, po cijeloj Trešnjevki, uz voditelja Branimira Butkovića. Posebnosti kvarta otkrivaju se u raznim temama, a potkraj godine u Galeriji

“Modulor” bit će postavljena izložba.


igraonice za djecu (4 – 8 godina)

programi cjeloživotnog učenja

engleska

ritmika i ples

lutkarska

edukacijsko-poticajna igra

tečajevi (8 –15 godina)

engleski

ritmika i ples

dramski studio

mala likovna akademija

radionica stripa

likovni studio

[email protected] www.cekate.hr tel: 30 27 411, 30 24 247

rujanski upisi u programe Centra za kulturu “Trešnjevka” od 1.9. do 30.9.2012.

tekstopisanje u glazbidramska radionica

radionica stripatečaj gitare

škola roditeljstvakonverzacijski engleski

jezični café

programi za osobe treće životne dobikeramika i keramoskulptura, osnove informatike, pjevanje i druženje, likovne radionice, društveni ples, ljekovito bilje, afrički ples, tai chi, Od mudrosti do kreativnosti, dramska, konverzacija engleskog i francuskog, tečaj gitare

filmska radionica dramske radioniceautogeni trening

Najave događanja u

CeKaTeu

trešnjeva

čka

poslaPLESNJACI U PREČKOM

rOcK!Naša je glazba rađena ručno, u njoj leži jako puno osjećaja. Nema tu računalnih fajlova, nema montaže, nema laži. Mi smo glazbenci, a ne kompjutoraši, ističe Walter Neugebauer, organizator plesnjaka

Legenda zagrebačkog rock and rolla i predsjednik Udruge zagrebačkih rokera Walter

Neugebauer u Domu kultu-re “Prečko” okuplja pobornike rocka svih uzrasta. Nakon što je potkraj 2010. godine oživio čage na Ribnjaku, početkom ove godine počeo je s plesnjacima u Prečkom. Čage se održavaju dru-ge i četvrte subote u mjesecu, a ulaznica stoji svega 30 kuna. Uz moto “rock’n’rollom do zdravlja”, stanovnici Trešnjevke (ali i šire) mogu ružiti i plesati do sitnih noćnih sati uz glazbu planetarno popularnih bendova šezdesetih i sedamdesetih godina, sresti se opet sa svojom generacijom, ob-noviti stara prijateljstva i ljubavi…

Waltera se mnogi sjećaju kao frontmena grupa Kristal i The Mladis s kojima je dogurao čak do hamburškog Star Cluba u kojem su i Beatlesi započeli svjetsku kari-jeru. Sedamdesetih je s bendom Pink Elephant svirao po američkim vojnim bazama diljem Njemačke, a bio je gost mnogih svjetskih zvijez-da kao što su Roy Orbison i Everly Brothers. Stariji sugrađani pamte te godine kad je nastajalo po dva-desetak svjetskih hitova na tjedan, a Zagreb je po glazbenoj ponudi bio na razini Liverpoola i drugih europskih glazbenih prijestolnica. Danas Walter ima samo jednu želju – po uzoru na kvartovske čage

šezdesetih obnoviti plesnjake u svakoj gradskoj četvrti. Dosad se odazvala jedino Trešnjevka jug.

Osim žive svirke grupe The Cadillac, u kojoj uz Waltera svi-raju i druge legende zagrebačkog rocka – Željko Kovačević Pes, Mahmud Ismailovski, Gogo Markić, Vladimir Kirby Bastajić (tata džinksice Jadranke) – na plesnjaku svira klasična rock-glazba: Elvis Presley, Cliff Richard, rani Rolling Stonesi, Jimi Hendrix, Beatlesi. Sviraju se, dakako, i domaći hitovi koji su treštali Šalatom šezdesetih. Rokeri starije generacije smatraju sramotnim što je zamro rokerski život i što mladi danas odlaze

na cajke te se s pravom pitaju gdje je nestala urbana kultura.

Na čagama u velikoj dvorani Doma kulture “Prečko” okupi se tristotinjak ljudi. Toliko dobru posjećenost Walter objašnjava time što njegova ekipa i on sviraju, kako sam kaže, “na ruke”. “Naša je glaz-ba rađena ručno, u njoj leži jako puno osjećaja. Nema tu računalnih fajlova, nema montaže, nema laži. Mi smo glazbenici, a ne kompju-toraši. Mi nismo od onih koji upro-gramiraju pa aparatura sama svira. Kad dignemo ruke, glazba stane, a ne kao kod današnjih bendova u kojima glazbenici ustanu, šeću, a glazba i dalje svira”, ističe Walter.

Piše: Vesna Rems DobrinFoto: Bruno Konjević

17

WALTer BrANI

Rock-grupa The Cadillac


trešnjevačka posla


18

Brojni stanovnici zapadnoeuropskih velegradova znaju da nema boljeg pri-jevoznog sredstva za odlazak na posao

od bicikla. Izbjegavaju se prometne gužve, nema beskrajna traženja i plaćanja skupog parkirnog mjesta, bez problema se može stati gdje se želi, putuje se humanom brzinom koja omogućuje gledanje izloga, prolaznika, parkova… Također, što je važno za sve one koji puno sjede na poslu, bicikl pruža odličnu mogućnost za razgibavanje nakon višesatnog sjedenja za računalom ili radnim stolom.

Na žalost, tradicija korištenja bicikla kao svakodnevnog prometnog sredstva u Zagrebu zamrla je proteklih desetljeća. Ipak, posljednjih godina, praktički iz dana u dan, na gradskim ulicama možemo vidjeti sve više biciklista. Trešnjevka tu nije iznimka, ali njen stariji dio, Trešnjevka sjever, jedna je od najslabije opre-mljenih gradskih četvrti što se biciklističke infrastrukture tiče. Biciklističkih je staza ondje iznimno malo, a i one koje postoje nisu poveza-ne u smislenu i upotrebljivu mrežu. Glavni su prometni smjerovi (Tratinska, Ozaljska, selska, Magazinska, Golikova, rudeška, Baštijanova) zakrčeni prometom i preopasni za vožnju biciklista po kolniku, a opet preuski da bi uz kolnik imali biciklističku stazu. Tako se na tim cestama biciklisti najčešće voze kao kamikaze: jureći između automobila ili pak vozeći slalom nogostupom što je vrlo opasno i za pješake i za njih same.

Činjenica je međutim da Trešnjevka ima sasvim upotrebljive prometne smjerove koji se, uz minimalna ulaganja u rekonstrukciju

nekoliko kritičnih točaka i nešto propagande, mogu vrlo brzo profilirati kao nositelji glavnog dijela trešnjevačkog biciklističkog prometa.

a kakve se mogućnosti biciklistima nude u inozemstvu, u gradovima biciklistički osvi-ještenih zemalja? do dobra primjera ne treba daleko ići: Graz je odličan primjer grada s vrlo dobro organiziranim biciklističkim prometom i daje odličan uvid u to što se uz odlučnu podršku gradske uprave biciklistima, nešto mašte i ne previše novca može učiniti kako bi biciklisti brzo i sigurno putovali gradom.

Jedno je od osnovnih načela biciklističkog prometa unutar grada (dakle, u gradskim četvrtima koje su sagrađene prije pojave bici-klističkih staza) taj da se biciklistički promet usmjerava ne duž glavnih ulica, nego paralelno s njima u manje prometnim ulicama. U tim je ulicama već otprije slabiji automobilski promet ili se on namjerno “obeshrabruje” (postavlja-njem izbočina na cesti, slijepim završecima itd.). Najčešće uopće nije potrebna gradnja ili označivanje posebnih biciklističkih staza, nego se samo postavljaju prometni znakovi i putokazi što umnogome pojeftinjuje sam proces. Često je riječ o jednosmjernim ulicama u kojima je biciklistima dopušten promet u oba smjera. Isto tako, često se koriste prečice kroz stambene blokove, parkove, uzduž par-kirališta, ispod podvožnjaka… Zajednički je nazivnik svim tim mjerama udaljavanje bicikli-stičkog prometa od prometa motornih vozila (ali i pješaka!) radi veće sigurnosti i ugodnije vožnje izvan područja jake buke i onečišćenja, pri čemu se smatra kako u tim uvjetima bicikl

BIcIKLOm po kvartuNekoliko ideja koje bi biciklistima mogle olakšati kretanje sjevernom Trešnjevkom

autor: Vanja Radovanović


19

samostalno mogu voziti i starija djeca, inače iznimno ugrožena u prometu kad su biciklisti.

Što se na tome polju može učiniti na Trešnjevki i koliko bi sve to stajalo? Gledajući plan relativno se lako prepoznaju smjerovi pogodni za biciklističke staze:

• smjer zapad– istok, sjeverna varijanta: ulaz od kustošije trasom samoborčeka (Tomislavova, kroz Ciglenicu do selske, preko livada do Trakošćanske i Nove ceste), dalje kučerinom do adžijine s priključkom na postojeću mrežu biciklističkih staza gradskog centra, Ulica kršnjavoga i zeleni val u smjeru istoka

• smjer zapad – istok, južna varijanta: ulaz od Prečkog/Španskog trasom bivšeg teretnoga kolosijeka za nekadašnju vojarnu Prečko-rudeš (ratarska – slankamenska – korenička

– Vlašićka – Bijeljinska – Zenička), Ljubljanica (Uskočka – potok Črnomerec – Mandićeva), prijelaz selske, kostelska i priključak na prethodnu stazu kod Trakošćanske

• smjer sjever– jug, istočna varijanta: ulaz na knežiji, Nova cesta do Trešnjevačkog trga, zatim Trakošćanska do pruge

• smjer sjever– jug, središnja varijanta: ulaz sa srednjaka pa uz potok Črnomerec do sjevera Trešnjevke (potrebno je proširenje staze uz potok)

• smjer sjever – jug, zapadna varijanta: ulaz sa Jaruna, uz potok kustošak prema kustošiji (potrebno je zaobilaženje nekih užih mjesta uz potok)

Uz postojeću mrežu biciklističkih staza u novi-jem dijelu Trešnjevke (na Zagrebačkoj aveniji, Horvaćanskoj cesti) te uz priključke na bici-klističke staze u centru i okolnim kvartovima (Malešnici, Španskom, Novom Zagrebu, preko starog savskog mosta, Trnju pokraj Vjesnika, Vukovarskoj i Gagarinovu putu) dobila bi se odlična prohodnost u čitavom starijem dijelu četvrti, a zaobišle bi se glavne prometnice. kao biciklist koji već dulje vozi u tom dijelu grada usudio bih se reći da bi to bila i vrlo jeftina varijanta. Trebalo bi naime prilagoditi samo neke detalje: spustiti neke rubnjake, prilaze mostu preko potoka Črnomerca, postaviti putokaze i zemljovide s ucrtanim preporu-čenim smjerovima.

Glavno je pitanje podržava li zagrebačka gradska uprava planove koji bi, uvjeren sam, brzo i jeftino prilagodili grad potrebama bici-klista bez osjetna utjecaja na promet motornih vozila, ali i pješaka (na čiju se štetu u posljednje vrijeme sagradilo nekoliko novih biciklističkih staza, na primjer u Trakošćanskoj). svoja sam razmišljanja iznio Gradskom uredu za razvoj i strateško planiranje i ondje sam naišao na razumijevanje i načelnu podršku. Hoće li ove ideje doprijeti i dalje – vidjet ćemo. Poštovani čitatelji, Trešnjevkom prolazite otvorenih očiju i opažajte!




saVaŠaraStudentsko naselje“Stjepan Radić”udomljuje više od 4000 studenata

Brojni studenti koji do-laze u Zagreb na studij smješteni su upravo na

Trešnjevki. Tu su naime čak dva studentska naselja koja tijekom studija predstavljaju privremeni dom i trude se vrijednim studen-tima osigurati potrebnu toplinu doma. To su naselja “Stjepan Radić” i “Dr. Ante Starčević”.

U studentskom naselju “Stjepan Radić” na Savi, kako

ističe upravitelj Boženko Čosić, živi oko 2500 brucoša što znači da je taj dom ujedno i prvi doticaj brojnih studenata sa Zagrebom. “U domu imamo 4068 kreveta u paviljonima koji su podijeljeni u tri kategorije – oni sagrađeni u šezdesetima, zatim oni iz kasnih sedamdesetih te paviljoni koji su obnovljeni prošle godine”, objašnjava upravitelj. Dodaje da smještaj u starijim zgradama

stoji 200 i 300 kuna, a u no-vima 600 kuna. Novi paviljoni imaju 450 mjesta, a u njima po dvije sobe imaju vlastiti sani-tarni čvor, predvorje i kuhinju.

U starim paviljonima, koji vape za obnovom, svi studenti na katu dijele jedan sanitarni čvor. Oni su tijekom godina malo ob-navljani, a upravitelj Čosić kaže kako planovi za obnovu postoje, ali, naravno, to zahtijeva visoke

Dom “Dr. Ante Starčević” sljedeće godine dobiva menzu

U studentskom naselju “Dr. Ante Starčević”, po-znatijem pod imenom

“Šara”, živi i uči 1237 redovnih studenata. Upraviteljica Ruža Jerković objašnjava kako je dom potpuno obnovljen 2004. godine pa tako danas sve dvo-krevetne i jednokrevetne sobe u dvama paviljonima imaju vla-stiti sanitarni čvor. Upraviteljica ističe da su jednokrevetne

sobe uglavnom za studente sa zdravstvenim problemima.

“Također, svaka soba ima hlad-njak, a na svakom katu imamo perilicu i sušilicu. U domu imamo i internet 24 sata na dan”, kaže upraviteljica Jerković te dodaje da je još potrebno dovršiti uređenje okoliša i poslovnog dijela doma odnosno trećeg paviljona. Na svakom se katu nalazi i učionica u kojoj se studenti pripremaju

za seminare, kolokvije i ispite. No studente “Šare” svakako

će razveseliti vijest da bi uskoro mogli dobiti svoju menzu pa ne bi morali ići u dom “Cvjetno naselje” ili “Stjepan Radić” kako bi utažili glad. “Studentski je restoran u planu, gotova je sva potrebna dokumentacija i nadamo se da ćemo ga sljedeće godine dobiti”, otkrila nam je upraviteljica.

U domu su studentima na

Tekst: Petra Kostanjšak Foto: SC u Zagrebu, Bruno Konjević

sTuDeNTsKI DOmOVI

Prvi doticaj brucoša sa Zagrebom

20




saVaŠaraiznose. “Ti su stari paviljoni dali svoje i samo je pitanje kad ćemo jednostavno morati krenuti u obnovu”, ističe Čosić. Na primjer, jedan je od problema grijanje tijekom zime jer se zbog dotraja-lih prostorija gube velike količine topline pa se, u nedostatku boljeg rješenja, studentima predlaže stavljanje spužvi oko prozora.

Unatoč tim problemima, u tom velikom studentskom domu studen-

tima su na raspolaganju dvije linije restorana, pizzerija, slastičarnica, a za razonodu tu je poznato kino, plesna dvorana i teretana samo za studente. Također, unutar doma djeluje i Centar za pomoć u kojem studenti mogu potražiti savjet za sve probleme koji ih muče. Ne smijemo zaboraviti spomenuti le-gendarni rock-klub “Pauk” u kojem studenti povremeno uživaju u svir-kama, plesu i drugim događajima.

raspolaganju vanjsko igralište za nogomet i košarku, a ima i dvora-nu za fitness, aerobiku i slične sa-držaje. Za studente je vrlo važna i tulumara u kojoj mogu organizi-rati privatne veselice. “Osigurali smo prostor u kojem se studenti mogu zabaviti, tako da nema buke u sobama i prostorijama gdje se uči”, zaključuje Jerković.

21

LJETI dOM POsTaJE HOsTEL

dva novouređena paviljona, 11 i 12, tijekom ljeta pretvaraju se u hostel za mlade. “s tim projektom počeli smo lani, a ove godine namjeravamo po-puniti hostel što znači da ćemo se pripremiti prije sezone u smislu marketinga, reklama i tomu sličnom”, otkriva upra-vitelj Čosić. Budući da novi paviljoni imaju dvokrevetne i jednokrevetne sobe s kuhinja-ma i hladnjacima, a ljeti stu-denti odlaze kućama, dom je idealno mjesto za mladenački hostel, uz, naravno, povolj-ne cijene za noćenje. Hostel

“stjepan radić” otvoren je tako od 16. srpnja do 31. kolovoza.




22

Nakon što je početkom godine objav-ljeno gfK-ovo istraživanje pokazalo poražavajuće rezultate o tome koliko se u Hrvatskoj čita, dio stručnjaka stao je u obranu čitateljske publike objasnivši kako ti podaci nisu dobro interpretirani. Što se događa na knjižnom tržištu te kakva je budućnost te branše, doznali smo od direktora male ali, kako su neki mediji već ustvrdili, agilne izdavačke kuće Jesenski i Turk koju je osnovao Mišo Nejašmić.

GT:G Kad je osnovana tvrtka Jesenski i Gurk i na čiju inicijativu?Jesenski i Turk osnovan je 1995. godine. Na početku smo se bavili isključivo antikvari-jatima, to jest prodajom starih i rabljenih knjiga. Od 1997. počinjemo s nakladničkim programom od početka profiliranim u proiz-vodnji znanstvene literature što je i danas prepoznatljiv program naše izdavačke kuće.

GT:G Gko je smislio naziv?Kad se devedesetih otvarala tvrtka, angažirali smo odvjetnika koji je na trgovačkom sudu trebao to obaviti. Dao sam mu nekoliko naziva, no on me nazvao i rekao da su svi ti nazivi već zauzeti i da imam 10 minuta da smislim novo ime. Za sve je u tom trenutku zapravo kriv jedan Maurovićev plakat na kojem je đavao s cilindrom, a na kojemu je pisalo “Jesenski i Turk”. Tako sam mu kad me nazvao rekao neka tvrtku nazove Jesenski i Turk jer to ime sigurno nije zauzeto. Nakon što smo dobili papire i osnovali tvrtku, shvatili smo da smo pred izazovom kako sad napraviti marketing.

JESENSKI I TURK

Mišo Nejašmić: NI mILANOVIćeVA BIOgrAFIjA Ne prODAje se NAjBOLjedo ove godine na tržište smo izbacili petstotinjak naslova. Ideja ima mnogo više, ali ograničenja financijske prirode i veličina našeg tržišta ograničavaju nas na pedesetak naslova na godinu

Tekst: Anita Končar Foto: Bruno Konjević

poslovni razgovor


23

Tad je nastala priča koju danas svi percipi-raju – dva lika s cilindrom i polucilindrom.

GT:G Koliko ste naslova otad objavili te tko je zadužen za izbor literature?Do ove godine na tržište smo izbacili pet-stotinjak naslova. Izbor knjiga od prvih dana do danas rezultat je uredničke redakcije i ideja koje donose pojedini urednici. Ideja ima mnogo više, ali ograničenja financijske prirode i veličina našeg tržišta ograniča-vaju nas na pedesetak naslova na godinu.

GT:G Koje se knjige najviše prodaju i što se u Hrvatskoj najviše čita?Prema posljednjem istraživanju koje je pro-veo gfK, u Hrvatskoj se ne čita previše. U usporedbi sa zemljama EU-a i okruženja, ispod smo prosjeka. Oni koji čitaju najviše vremena provode uz prozu, stručne i dječje knjige. Ne bih znao koja se knjiga trenutačno najviše prodaje u Hrvatskoj, ali sigurno je da su brojke najprodavanijih knjiga puno manje nego prethodnih godina. Podatak da se u posljednje tri godine izdalo više od 50 posto naslova manje nego 2008. ozbiljan je i zabrinjavajući. U Hrvatskoj se čita koliko se čitalo i prije 10 godina, no i puno više no što se čitalo prije, na primjer, 50 godina.

GT:G Nedavno ste izdali i biografiju premijera Zorana Milanovića. Kako ide prodaja te knjige?Da, Robert Bajruši napisao je neautor-iziranu političku biografiju Zorana Milanovića što je svakako bila prava publicistička i izdavačka poslastica. S obzirom na to da je protagonist dobio mandat premijera, vrlo dobro tempirano. Što se prodaje tiče, is-pod je naših očekivanja i dijeli sudbinu smanjene prodaje svih naslova na tržištu.

GT:G Imamo li naviku kupovanja knjiga te jesu li u Hrvatskoj knjige preskupe?Istraživanje koje sam spomenuo upućuje na to da velik broj ljudi u zemlji, njih više od 50 posto, nema nikakve potrebe za čitanjem, a to je u visokoj korelaciji s navikama kupovanja. Kupuje se malo i rijetko. Što se cijene tiče, gledano s pozicije ekonomije knjige, one su na rubu ili čak ispod razina rentabilnosti za najveći broj izdanja. S pozicije kupca, još su preskupe da bi se taj moment u cijelosti isključio kao razlog nekupovanja. Smatram

da je cjenovna razina koja je postignuta za najveći broj naslova minimum koji mala tržišta poput našega teško da mogu prijeći.

GT:G Greba li uvesti dodatni porez na knjige?Trenutačno u Hrvatskoj knjiga uživa sta-tus nulte stope PDV-a i tako će biti do kraja 2013. kad će zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju morati ući u, nadam se, najnižu stopu PDV-a, vrlo vjerojatno 5 posto. Bojim se, s obzirom na sve okolnosti, uključujući i trenutnu krizu koja daje sve zna-kove depresije, da će to biti još jedan izazov za preživljavanje a ne za prosperitet i stabi-liziranje razvoja knjige na hrvatskom jeziku.

GT:G Što učiniti kako bi se afirmiralo čitanje, posebice kod mlađih naraštaja?To je velik izazov ne samo za branšu koja živi od knjige i resorna ministarstva, nego i za cijelo društvo. Trebat će promijeniti čitav niz obrazaca, provesti niz programa i akcija, pripremiti srednjoročne i dugoročne strate-gije kako bi se stanje mijenjalo nabolje.

GT:G Kakva je budućnost knjige?Knjiga tijekom razvoja informatičke indus-trije doživljava još jedno područje na kojem se može razvijati. Kriva je slika da bi jedan oblik čitanja mogao potisnuti ovaj drugi jer će, zapravo, oba načina čitanja paralelno funkcionirati. Što se tiče razvoja elektroničke knjige, ona je počela u SAD-u prije sedam, osam godina i to je revolucionaran trenutak u svijetu knjiga. Tako danas u toj zemlji 20 posto prodanih knjiga čine elektroničke knjige. Ipak, to ne znači da ćemo u budućnosti čitati isključivo elektroničke knjige. Naime, postoje različiti tipovi čitanja, no čitanje na internetu prilično je površno. Čitanje elektroničkih knjiga sigurno će zadovoljavati jedan od oblika čitanja. Tako će postojati knjige koje ćete pročitati u elektroničkom obliku i možda se onda odlučiti kupiti ih.

GT:G U gradskim knjižnicama jednom su mi rekli da se najviše kradu kuharice. Imate li problema s lopovima i krađama?Nemam uvida u podatke o vrstama ukrad-enih knjiga. Toga je uvijek bilo i uvijek će, na žalost, biti i zbog konzumiranja sadržaja, što i nije neki problem, i zbog stjecanja materijalne koristi, što je prob-lem. Problema ima, ali nosimo se s njima.


24

Umjesto na forumima i društvenim mrežama stanovnici Trešnjevke nekoć su informacije o filmovima izmjenjivali u redovima ispred Triglava, Končara ili Trešnjevke

Mnogi od nas pamte svoj prvi odlazak u kino, a brojni Zagrepčani mrak

kinodvorana prvi su put upoznali upravo na Trešnjevki gdje su se nekad nalazila čak tri kina u koji-ma su se okupljali ljubitelji sedme umjetnosti.

Davno su prošla vremena kad su brojni stanovnici Trešnjevke u Okićkoj ulici čekali u redu ispred nekadašnjega kina Triglav kako bi nedaleko od svog doma uživali u popularnim filmskim ostvare-njima. Trešnjevačka kina bila su mjesta na kojima su se sklapala prijateljstva i rađale prve simpati-je, no danas su ih zamijenile pro-davaonice i poslovni prostori. Oni rođeni početkom osamdesetih još se sjećaju uzbuđenja koje bi osje-ćali dok bi držeći roditelje za ruku čekali u redu da vide najnovije filmske hitove. Trešnjevačkih se

kina mnogi, usprkos čestom “pu-canju” slike, s nostalgijom prisje-ćaju pa ih je tako i Zvonko Špišić opjevao u svojoj “Trešnjevačkoj baladi” spominjući ih kao oku-pljališta kvartovskih fakina.

Izlizane kopije filmova, kojima je tu i tamo nedostajao pokoji kadar, zamijenila je besprijekor-na digitalna slika, a redovi za kupnju ulaznica danas su izumrli zahvaljujući internetskim rezer-vacijama i rezervacijama putem mobitela. Umjesto na forumima i društvenim mrežama stanovnici Trešnjevke nekoć su informacije o filmovima izmjenjivali u redu ispred Triglava, Končara ili Trešnjevke, a malo tko nije do-živio da prodavačica baš kad je došao red na njega izvjesi natpis: “Predstava rasprodana”.

Na mjestu najpopularnijega trešnjevačkoga kina Triglav (po-

slije preimenovana u Patria) da-nas je prodavaonica DM. Filmovi su se prikazivali i u kinu Končar u današnjoj Golikovoj ulici te u Vukovarskoj u kinu Trešnjevka, koje je nakon što je jedno vrijeme korišteno kao skladište pretvore-no u poslovni prostor. Periferijska kina zamijenili su multipleksi, a prodavači kokica i slatkiša pre-selili su se na nove lokacije. Ipak, pomalo je nepravedno za propast starih zagrebačkih kina kriviti samo multiplekse jer, jednako kao i videoteke, mala se kina nisu uspjela nositi ni s mnogim legal-nim mogućnostima ni s onima ilegalnima koje nudi internet.

Iako su kina propala, film ipak i dalje živi na Trešnjevki, i to zahvaljujući Centru za kul-turu “Trešnjevka” koji organizi-ra brojne filmske radionice za sve uzraste.


SedMa UMjeTNoST

gDje su NesTALA TreŠNjeVAčKA KINA?

Tekst: Davor Ivanov Foto: Bruno Konjević

Na mjestu današnjeg DM-a bilo je kino Trešnjevka

ulicama kružim


25

Nives Opačić:

Baštijanova ulica

Na jednom je kraju pisalo da se zove Natka Baštijana, na drugom Matka, a akademik Petar Strčić navodi da ni jedno od toga ne odgovara činjenicama, jer da se čovjek zvao Mate Bastian. I sad se ti tu snađi!

Već 30 godina stanujem u Bašti-janovoj ulici. Ničim se ona po-sebno ne odlikuje. Prometna je,

bučna, a kako je ravna, auti jure većom brzinom od dopuštene. Noću postaje au-todrom, pa se od škripe kočnica, osobito ljeti uz otvoren prozor, loše spava. Tek što zaspim, probudi me naglo kočenje, a ni sudari nisu rijetkost. starosjedioci (sve malobrojniji) pamte mnogo mirnije dane, kućice s vrtovima već su rijetkost prema tzv. “interpolacijama“ (užasno neukusnim zgradurinama, izvan svih gabarita). došli neki novi “poduzetnici“, pa upropastiše sve što se upropastiti dalo (na roza i ljubičaste fasade neću trošiti riječi).

No i samo ime moje ulice prate pro-blemi. Jer, na jednom je kraju pisalo da se zove Natka Baštijana, na drugom Matka, a akademik Petar strčić navodi da ni jedno od toga ne odgovara činjenicama, jer da se čovjek zvao Mate Bastian. I sad se ti tu snađi! razni izvori (neured-no, kako mi to već radimo) navode ga i pod prezimenom Baštijan i pod imenom Matko, no Natka ne spominje ni jedan. kad već tako piše u planovima grada i kao službena adresa, ulicu ću i dalje zvati Baštijanova (da, tjerajući vuka, ne istjeram lisicu, pa da moram vaditi novu osobnu iskaznicu).

Taj svećenik, preporoditelj, političar i književnik rođen je – i opet prijepor! negdje piše 5. rujna 1828., no kako je

imao brata blizanca Ivana, a ovomu piše da je rođen 3. rujna te godine, sad ti znaj kada su se braća rodila! sve to navodim zato da se vidi kako su podaci u lek-sikonima i enciklopedijama neuredni, pa se čovjek nema pravo za što uhva-titi. Mate je umro u Trstu 25. listopada 1885. Gimnaziju je pohađao u rijeci, pa u Zagrebu, a bogosloviju je studirao u Gorici i u Trstu. službovao je kao kape-lan u Umagu, a od 1856. do smrti živio je i radio u Trstu kao vjeroučitelj.

Na političkom i prosvjetnom planu, kao preporoditelj, surađivao je s još jednim velikim Istraninom, biskupom Jurjem dobrilom, s kojim je pokrenuo list Naša sloga. U njemu je objavljivao domoljubne i refleksivne pjesme, ali i šaljive popularne tekstove o Franini i Jurini, koje je likovno ilustrirao njegov brat blizanac Ivan.

Čovjek je dao obol i hrvatskoj politici i hrvatskoj prosvjeti, njime se pozabavio i jedan akademik, Petar strčić, no strčićeva istraživanja nisu dospjela u one registre iz kojih se izvlače zaslužnici po kojima će se zvati ulice i/ili trgovi u hrvatskim gra-dovima. Cijeli blok ulica oko moje zove se po zaslužnim Istranima (spinčićeva, rabarova, Fiaminova, dobrilina itd.). Bilo bi lijepo kad bi se nedosljednost koja prati “mojega“ Baštijana / Bastiana prometnula u dosljednost i red. To je tre-balo napraviti još prilikom postavljanja ploče s imenom ulice.



26

od 7

do 107

Godina 2012. proglašena je Europskom go-dinom aktivna starenja i međugeneracijske solidarnosti. Unatoč tomu što Europljani

žive sve dulje i zdravije, moderno doba krije brojne izazove i pitanja na koja tek treba pronaći odgo-vore. U tu svrhu u Zagrebu će se, kao i u drugim europskim metropolama, održati mnoge rasprave, tribine i okrugli stolovi. Također, organizirat će se i brojni drugi sadržaji, poput edukativnih radio-nica, koncerata i predavanja, koji će u prvom redu biti namijenjeni našim starijim sugrađanima, a potom i svima ostalima. Bit će to prigoda da se građani svih generacija i struka uključe u proces osvješćivanja i senzibiliziranja javnosti o važnosti aktivna starenja i prijeko potrebnoj solidarnosti.

“Aktivno starenje podrazumijeva cjeloživotno učenje te bolje radne uvjete u kojima bi osobe sta-rije životne dobi mogle sudjelovati u obiteljskom životu i društvu u cjelini. Preduvjeti su svaka aktiv-na starenja odnos prema životu, aktivno druženje, zdravstvena zaštita, kontinuirano učenje, zabava i putovanja”, istaknuli su iz Gradskog ureda za soci-jalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Dodali su da aktivno starenje uključuje potrebu stvaranja više inovativnih mjera kojima bi se što više iskoristile mogućnosti i potencijali osoba starije životne dobi.

Naime, u današnjem ubrzanom načinu života svatko se može zapitati gdje je njegovo mjesto

na društvenoj ljestvici. Što se događa s našim sugrađanima koji nakon navršene 65. godine života i odlaska u mirovinu često osjećaju da ih društvo više ne treba? Gdje je njihovo mje-sto na društvenoj ljestvici i kako im pomoći da se ne osjećaju usamljeno i zaboravljeno?

Da bi se pronašli odgovori na ta pitanja te da bi aktivno starenje bilo kompletno i plodonosno, izra-zito je važno održavanje solidarnosti među genera-cijama u društvima u kojima se naglo pojavilo više starijih osoba. Stariji građani mlađima ne bi smjeli biti teret, već bi se u duhu solidarnosti te dvije skupine građana trebale međusobno pomagati i po-dupirati. Moderno doba i starenje velik su izazov i za političare koji bi trebali poboljšati mogućnosti za aktivno starenje općenito te za samostalno življenje, djelujući u raznim područjima poput zapošljavanja, zdravstvene zaštite, socijalnih usluga, obrazovanja odraslih, volontiranja i stanovanja. Hrvatska ima oko 700.000 osoba starijih od 65 godina što je oko 16,5 posto od ukupnog broja stanovnika. Kako trend rasta te populacije i dalje traje, Hrvatska se nalazi pred izazovom kako na njega odgovoriti.

Struka upozorava da je starenje vrlo relativan pojam jer je usko povezano sa socijalnim okru-ženjem, a važno je i kako sami gledamo na osobe starije životne dobi i njihovu ulogu u društvu. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, aktivno

ZLATNE GODINE

I nakon odlaska u mirovinu čovjek se treba osjećati korisnimstariji građani mlađima ne bi smjeli biti teret, već bi se u duhu solidarnosti te dvije skupine građana trebale međusobno pomagati

Piše: Martina Cikojević Foto: © European Union

od 7 do 107


27

je starenje proces kojim se omogućuje poboljša-vanje kvalitete zdravlja, sudjelovanja i sigurnosti starijih osoba. Time starije osobe ostvaruju svoje potencijale raznim aktivnostima i sudjelovanjem u društvu u skladu sa svojim potrebama, željama i sposobnostima. U Zagrebu se već niz godina našim starijim sugrađanima pokušava pomoći upravo tako. U sklopu domova za starije osobe – kojih su u Zagreb 32 – i gerontoloških centara, Grad Zagreb provodi razne programe u kojima stariji sugrađani sudjeluju prema vlastitim željama i potencijalima. To im omogućava da pronađu svoje mjesto na društvenoj ljestvici, da se ne osjećaju odbačenima, nego korisnima i potrebnima.

Ilijana Halagić, vršiteljica dužnosti ravnatelja u Domu za starije “Trešnjevka”, kazala je da od-govornost za kvalitetno i aktivno starenje leži na svakom pojedinom društvu, ali i na pojedincu.

“Nakon povlačenja iz radnih aktivnosti čo-vjek se treba osjećati korisnim i u obitelji i u društvenoj zajednici. Potrebno je razvijati vo-lonterstvo i socijalnu osjetljivost kod mladih prema svojim starijim sugrađanima. Nužno je uspostaviti interakciju u zajedničkim projektima kako bi došlo do socijalne kohezije u razmje-ni znanja i iskustva”, objasnila je Halagić.

SMjerNice Za akTivNo i Zdravije STareNje

1. Stalna tjelesna aktivnost od mladosti do duboke starosti

2. Stalna psihička aktivnost – doživotno učenje i stjecanje novih vještina i znanja

3. Pridržavanje prehrambenih pravila za starije ovisno o tjelesnoj aktivnosti

4. Sprečavanje debljine, a osobito pothranjenosti u starosti

5. Nepušenje i neovisnost o lijekovima, alkoholu, opijatima, crnoj kavi i drugim sredstvima ovisnosti

6. Stalna radna aktivnost i nakon umirovljenja7. Optimistično življenje – smijati se i biti što

vedriji; ne kriviti druge za vlastite neuspjehe8. Širenje dobrote i ljubavi za obitelj, za mlade

i starije oko sebe te za posao koji se obavlja9. Izbjegavanje osamljenosti i depresije 10. Osobna higijena i higijena okoliša11. Neprihvaćanje predrasuda i neznanja

o starenju i starosti kao bolesti, nemoći i ovisnosti o drugima

12. Pridržavanje uputa liječenja i uzimanja lijekova pod nadzorom liječnika

I nakon odlaska u mirovinu čovjek se treba osjećati korisnimstariji građani mlađima ne bi smjeli biti teret, već bi se u duhu solidarnosti te dvije skupine građana trebale međusobno pomagati

od 7 do 107


Zamislite da sutra polažete stručni ispit pred vrlo stro-gom komisijom. Tjednima

ste se pripremali uza sve ostale ob-veze i vjerujete da ne bi smjelo biti neugodnih iznenađenja, ali... dugo ne možete zaspati, a onda – tek što ste sklopili oči – zvonjava budilice! Živčano ustajete, spremate se, mije-njate nekoliko odjevnih kombina-cija (nijedna vam ne stoji), poderete usput najbolje čarape. Istrčavate iz kuće... Tramvaja (ili autobusa), naravno, nema... Zvuči li vam ovo kao prava horor-priča? Većina će se ljudi složiti s time, no manji dio njih reći će: ‘’Ne, stvari bi mogle biti i gore. Zamisli da uopće ne-maš posao, a kamoli onaj za koji se čak polaže stručni ispit, spavaš u javnom prenoćištu ili negdje pod mostom, a jedinu odjevnu kombinaciju stalno imaš na sebi.’’

svrha je ovog primjera da nas podsjeti kako je puno toga u na-šem životu zbog čega bismo morali biti zahvalni. Čak i kad se čini da ništa ne može biti gore, sigurno postoji razlog za zahvalnost. kao što reče neki anonimni autor: ‘’Bio sam jednom sav izvan sebe jer nisam imao cipele; sve dok nisam sreo čovjeka koji nije imao noge.’’

Zahvalnost je osjećaj koji se u nama javlja kad shvatimo da smo dobili ili da imamo nešto dobro. U užem smislu, to dobro dolazi od neke konkretne osobe: uočili smo njezinu namjeru i zahvalni smo joj zbog toga (dobra djela ili dobra dara). Zahvalnost, kao ljudska vrlina, sigurno dobro utječe na

osobnu dobrobit, na odnose s dru-gima, a posve sigurno i na opću društvenu dobrobit. Zahvalnost je u temelju uspješnog cjeloživot-nog funkcioniranja. Naime, zrelo prilagođena osoba može ublažiti gorčinu koju prema nekomu osjeća ili je čak zamijeniti zahvalnošću. Najjednostavniji su primjer ljudi koji su u mladosti zamjerali nekim svojim profesorima što su ih mučili deklinacijama, konjugacijama, per-mutacijama i sličnim prikazama iz najgorih đačkih mora, a danas su im zahvalni što su ih bar nečemu naučili. Zahvalnost je i moćno sredstvo za povećanje životnog zadovoljstva jer potiče i pojačava dobra sjećanja o prošlosti i stvara čvrste veze s važnim nam ljudi-ma. Ljudi koji su stalno zahvalni relativno su sretniji, imaju više energije i optimizma. Zahvalnost je i u vezi s religioznošću i duhov-nošću: ljudi koji redovito odlaze na religijske obrede, mole i čitaju religijske tekstove (sve to zajedno, ali može i pojedinačno) skloniji su tomu da budu zahvalni. Zahvalni ljudi spremniji su dijeliti s drugi-ma, spremniji su nešto posuditi, spremnije pružaju svoje rame za plakanje, imaju više smisla za osjećaje drugih, manje su skloni depresiji, usamljenosti, zavisti i općoj živčanosti. s obzirom na sve te koristi, logično je zapitati se kako onda njegovati zahvalnost.

evo nekoliko provjereno djelotvornih načina:

• Vodite dnevnik zahvalnosti. Počnite opažati stvari i do-gađaje na kojima možete biti zahvalni. Dobro ih je i zapi-sati jer ćete tako organizirati misli i sve lakše zapamtiti.

• Prisjetite se i loših stvari u svom dosadašnjem životu. Nitko se nije rodio s jamstve-nim listom na kojem piše kako će mu se događati sve same lijepe stvari. Svašta vam se već dogodilo, sve ste to pre-živjeli, nešto usput i naučili i sad ovo čitate? Dobar razlog za zahvalnost! I za stavlja-nje stvari u perspektivu.

• Vježbajte naikan (pogled unutra), budističku tehniku meditacije koja uključuje raz-mišljanje o trima pitanjima:

1. Što sam dobio od.....................? 2. Što sam dao...............................? 3. Koje sam teškoće prouzročio...?

Ta nam pitanja pomažu da uočimo uzajamnost odnosa s drugima: najprije da se podsjetimo što sve dobivamo od drugih (osmijeh, lijepu riječ, pomoć...?) i počnemo to cijeniti umjesto da uzimamo zdravo za gotovo, a onda i da vidimo što dajemo i što još mo-žemo dati. I na kraju, ono najteže, kakve smo sve boli mi prouzro-čili drugima. I koliko trebamo biti zahvalni na tome što nas i dalje vole (ili barem podnose).

TEMELJ ZdraVa ŽIVOTa

Budite zahvalni!Ljudi koji su stalno zahvalni relativno su sretniji, imaju više energije i optimizma

Piše: Dubravka Miljković

od 7 do 107


Neobičnom osobnošću, ali prije svega znanstvenim radom koji je svakako bio daleko ispred vremena, Nikola Tesla

i 70 godina nakon smrti privlači veliku pažnju javnosti, a njemu posvećeni dani u Zagrebu uvijek su dobro posjećeni. dani Nikole Tesle, koji se već tradicionalno održavaju u Tehničkom muzeju u Zagrebu, početkom godine napunili su prostorije muzeja u kojem su održana tri predavanja, a za kraj manifestacije oni naj-mlađi mogli su pogledati predstavu kazališta

“Tvornica lutaka” pod nazivom “radio Tesla”. Voditelj događanja u muzeju renato Filipin istaknuo je kako je manifestacija, kao i uvijek, bila dobro posjećena te da je na predavanjima svakog dana bilo oko 70 posjetitelja.

U prepunoj kinodvorani Tehničkog muzeja stručnjak za brendiranje Božo skoko govorio je o percepciji Tesle u hrvatskoj javnosti te zaklju-čio da se u različitim istraživanjima proteklih deset godina taj znanstvenik pojavljuje kao konstanta i ulazi među tri najprepoznatljivija hrvatska velikana. Međutim, skoko ističe da je problem što je Teslino ime poznato u svijetu, ali je njegovo podrijetlo nepoznanica, te se oko njega “svađaju” Hrvatska i srbija. “Tesla je tako postao čovjek koji povezuje Hrvatsku, srbiju i SAD, obogativši sve tri nacije, a opet nitko ga ne može isključivo svojatati jer je bio kozmopolit”, zaključio je skoko te dodao da Hrvatska pri-tom ima najviše mogućnosti za “eksploataciju” njegova lika i djela jer je rođen u Hrvatskoj, u kojoj se nalazi i njegova obnovljena rodna kuća. Hrvatska ima sjajnu priču koju može ispričati o Tesli jer se on uvijek ovdje rado vraćao, a po-znato je i da je zagrebačkoj gradskoj skupštini ponudio elektrifikaciju hrvatske metropole prije nego li je ijedan europski grad bio osvijetljen.

Znanstvenik s Instituta “ruđer Bošković” Mladen Martinis održao je predavanje pod nazivom “Tesla u kvantnoj medicini” te je o genijalnom znanstveniku govorio kao o vizionaru budućnosti koji je shvatio važnost utjecaja elektromagnetskih polja na ljudski organizam. No dok je Teslin znanstveni rad u velikoj mjeri proučen, viša kustosica iz Muzeja nauke i tehnike u Beogradu Zorica Civrić pokušala je pričom o Teslinim prijateljima i suradnicima prikazati onu drugu, ne toliko poznatu njegovu osobnost koju je krasila želje-zna volja, asketska disciplina, samoodricanje i toplina. Iako se o njemu u javnosti obično govori kao o usamljenom čovjeku i osobenjaku, iza tišine i samoće nalazio se svijet druženja, razgovora, izlazaka s piscima, znanstvenicima i umjetnicima poput Marka Twaina i Ivana Meštrovića. Od 1976. u Tehničkom muzeju nalazi se demonstracijski kabinet s izumima Nikole Tesle, u kojem građani mogu doznati više o tom genijalnom umu.

DANI NIKOLe TesLe u TeHNIčKOm muZeju

VječAN sjAj geNIjALNA umATesla je postao čovjek koji povezuje Hrvatsku, Srbiju i SAD, obogativši sve tri nacije, a opet nitko ga ne može isključivo svojatati jer je bio kozmopolit, kaže stručnjak za brendiranje Božo Skoko

Piše: Petra Kostanjšak

29

od 7 do 107


30

KLUB MLADIH TEHNIČARA

Klince uče kako izraditi robota, a starije kako se koristiti računalompredsjednik Kluba Bruno Orešković ističe kako je mlađe generacije za tehničku kulturu najlakše zainteresirati primjerima iz svijeta znanstvene fantastike i računalnih igara

U zgradu Mjesne samou-prave na Opatijskom trgu na Trešnjevki već gotovo

deset godina redovito dolaze zaljubljenici u maketarstvo, fotografiju, računalstvo i astro-nomiju, okupljeni u Klub mladih tehničara Trešnjevka sjever.

Ljubiteljima tehničke kultu-re na raspolaganju su radionice iz široka spektra aktivnosti: od maketarsko-modelarskih ra-dionica, izrade imitacija oružja, maketa svemirskih brodova i povijesnog nakita do fotograf-skih i informatičkih tečajeva te radionica korištenja raznim računalnim aplikacijama.

Kao i brojnim drugim udru-gama, najviše im problema zadaju financije, ali zahvaljujući potpori Vijeća gradske četvrti i, naravno, ljubavi prema tehnič-koj kulturi već godinama mladi-ma pružaju prigodu za stjecanje novih znanja i vještina.

“Naš je cilj privući mlade naraštaje te ih tijekom za-jednička druženja naučiti što je moguće više o tehničkim i prirodnim znanostima”, kaže predsjednik Kluba Bruno Orešković, postdiplomand na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

U Klubu trenutačno naiz-mjenično djeluju sekcije make-tarstva, elektronike, robotike, programiranja, a u njemu se okupljaju i ljubitelji znanstvene fantastike kao i polaznici radio-nice “Uradi sam” koja uključuje tečaj preživljavanja u prirodi te izradu oružja i oruđa.

Predsjednik Kluba ističe kako je mlađe generacije za tehničku kulturu najlakše zain-teresirati primjerima iz svijeta znanstvene fantastike i raču-nalnih igara.

“Umjesto suhoparna pristupa svojim smo članovima odlučili

proširiti horizonte predavanji-ma o ‘Zvjezdanim stazama’ te im tako prezentirali znanja o astronomiji, fizici, strojarstvu i elektrotehnici”, objašnjava Orešković.

Najveće zanimanje pobu-đuju radionice maketarstva i programiranja te škola japan-ske kulture u kojoj polaznici sudjeluju u radionici animi-ranog filma te uče o robotici i kibernetici.

Današnjoj djeci i mladeži, smatra Orešković, nedostaje tehničke kulture jer previše vremena provode u virtualnom svijetu pa ih Klub aktivnostima, kao što je maketarstvo, poku-šava naučiti o osnovama zanat-skog dijela posla.

“Za razliku od zemalja Europske unije, naročito onih skandinavskih, u Hrvatskoj je tehnička kultura nedovoljno zastupljena u sustavu obrazo-

od 7 do 107



od 7 do 107


vanja”, ističe Orešković.U radu Kluba sudjeluju

članovi od 12 do 30 godina sta-rosti, ali, kako tvrdi predsjednik Kluba, interes za tehničku kulturu pokazuju i pripadnici nešto starije generacije.

“Prvi u Zagrebu, već sedam godina držimo besplatne informatičke tečajeve za umi-rovljenike koje organiziramo u suradnji s Gradom i Domom umirovljenika ‘Trešnjevka’. Interes je velik, a polaznike učimo svemu što je vezano uz nove tehnologije; od toga kako upaliti računalo pa do korištenja bankomatom i pametnim telefonima”, priča Orešković i dodaje kako bivši polaznici i dalje aktivno su-djeluju u radu Kluba.

Klub sudjeluje na brojnim izložbama tehničke kulture, a prema riječima njegova pred-sjednika, jedna od glavnih

prednosti pred ostalim udruga-ma tehničke kulture činjenica je kako u njegovu radu sudjeluju visokoobrazovani mladi ljudi od kojih će mnogi uskoro završiti i doktorski studij.

Uz brojne radionice, Klub organizira i predavanja o znan-stvenim temama kao što su glo-balno zagrijavanje ili ufologija na području bivše Jugoslavije, a ponosi se i organizacijom Dana Jurija Gagarina te obilje-žavanjem Dana pobjede.

U suradnji sa Zagrebačkim foto-kino savezom i Zagre-bačkom zajednicom tehničke kulture Klub je u povodu Dana pobjede nad fašizmom, 9. svibnja, organizirao izlož-bu fotografija ruske vojne opreme i maketa sovjetske vojne tehnike koja je rezul-tat tehničkih i znanstvenih dostignuća inženjera bivšeg Sovjetskog Saveza.

31

od 7 do 107


s L aV L J E N a G a G a r I N C U

U povodu obilježava-nja prvog svemirskog leta s ljudskom posa-dom, 12. travnja, ove je godine u suradnji s Vijećem gradske če-tvrti Trešnjevka sjever, Zagrebačkim savezom klubova te ruskim veleposlanstvom na Gagarinovu putu klub organizirao proslavu. Posjetitelji su mogli razgledati modele letjelica te se pobliže upoznati s svemirskim letovima. Navečer su pak svi zaljubljenici u svemirska prostran-stva mogli uživati u teleskopskom proma-tranju nebeskih tijela.

od 7 do 107


S više od stotinu osvojenih odličja u 13 godina postojanja Triatlonski klub “Zrinski Novatec” iz Zagreba ponosno nosi titulu najboljeg triatlonskoga kluba u Hrvatskoj, pa i šire.

Medalje na svjetskim i europskim prvenstvima, državna odličja te razna regionalna priznanja toga kluba s Jaruna teško je nabro-jiti, no sportaši i treneri skromno ističu da osvajanje odličja i nije njihov jedini cilj.

“Triatlon pokušavamo promovirati kao prigodu za zdrav način života. Nije važno hoće li netko postati vrhunski sportaš ili ne. Voljeli bismo da se stvori jedna široka rekreativna baza kao što je to slučaj u inozemstvu gdje se ljudi sportom bave zbog vlastita osjećaja, a ne zbog visokih ambicija ili ciljeva”, kazao je Ivan Ivezić, klupski trener. Dodao je i kako ga veseli to što je u posljednja dva mjeseca klupskih članova osjetno više pa ih sad Klub ima više od 50, i to u dobi od 10 do 55 godina.

Članova ima više vjerojatno zbog toga što je Klub tek nedavno, nakon više od 12 godina molbi i traženja rješenja, napokon dobio nove prostore za trening. Naime, zvuči nevjerojatno, ali vrhunski sportaši najboljega hrvatskoga triatlonskoga kluba do prije samo nekoliko mjeseci trenirali su u trima trošnim limenim kontejnerima bez struje, vode i sanitarnog čvora! Jedino što ih je držalo u Klubu bila je snažna volja i ljubav prema triatlonu, a mnogi problemi nisu ih spriječili u postizanju vrhunskih rezultata.

“Bilo je teško, puno smo puta pomislili kako sav taj trud nema smisla. Ali, evo, isplatilo se i sad nam je sve nekako krenulo. Imamo nove prostore, struju, vodu, klimu, WC, nove članove, a izradili smo i svoju internetsku stranicu koja je vrlo posjećena”, rekao je Ivezić.

Kao jedan od stalnih problema s kojima se Klub bori Ivezić je istaknuo financije. Naime, zbog manjka novca vrhunski sportaši često izostaju s važnih natjecanja čime gube prigodu za osvajanje bodova koji su im važni za kategorizaciju.

“Najgore je kad imate potpuno spremna sportaša pa mu onda morate reći da zbog manjka novca ne može na natjecanje”, kazao je trener Ivezić. Ipak, dodao je, stvari su krenule nabolje pa se nadaju da će i to jednom postati samo priča iz nekih prošlih vremena.

TRIATLONSKI KLUB “ZRINSKI NOVATEC”

Najgore je kad nema novca pa sportaš ne može na natjecanjeTekst: Martina Cikojević Foto: Triatlonski klub “Zrinski Novatec”

ŠGO Je GRIAGlON?Triatlon je atletsko natje-canje koje ima tri različite discipline. Pod triatlonom se podrazumijeva sportsko natjecanje u disciplinama: plivanje, biciklizam i trčanje. Natjecatelj mora tijekom utr-ke prijeći unaprijed zadane dionice, i to plivajući, vozeći bicikl te trčeći prema una-prijed zadanom rasporedu. Triatlon je i jedan od olim-pijskih sportova. Olimpijski triatlon podrazumijeva 1500 metara dionice plivanja, 40 kilometara vožnje biciklom te 10 kilometara trčanja.

32

od 7 do 107


33

JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO

Vrbani III dobivaju vrtić i školu sljedeće godineŠkolu bi trebalo polaziti 480 učenika, a vrtić je planiran za 12 odgojnih skupina

MaliŠaNi borave U vrTićiMa Po cijeloj čeTvrTi

kako je naselje Vrbani III sagra-đeno bez popratne infrastruk-ture, vrtića i škole, roditelji tog upisnog područja morali su se snalaziti na više adresa pa su tako djecu upisivali u vrtiće po cijeloj gradskoj če-tvrti. kako kažu u Gradskom uredu za obrazovanje, sva djeca koja žive na Vrbanima III smještena su u vrtiće, i to u dječje vrtiće “Prečko”, “Grigor Vitez”, “Jarun” i “Vrapče”, a neke su mališane roditelji upisali u vrtiće koji su u blizini njihovih radnih mjesta. Inače, prošle se godine 700 djece nije upisalo u zagrebačke predškol-ske ustanove. Novi vrtić koji bi trebao zadovoljiti potrebe naselja imao bi površinu veću od 3000 četvornih metara, a škola 5000 četvornih metara.

Muke roditelja koji već šest godina čekaju da Vrbani dobiju vrtić i školu mogle

bi doći kraju i to u roku od godine dana. Naime, potkraj veljače pot-pisan je ugovor za gradnju škole i vrtića, a krenuli su i radovi. Grad je Zagreb, prema ugovoru, naručitelj, tvrtka Tehnika d. d. izvođač radova, a tvrtka Tehnika Vrbani d.o.o. finan-cirat će radove. Prema tom modelu, Grad Zagreb otplatio bi gradnju i opremanje objekata dugoročnim zakupom na rok od 10 godina, koji počinje teći od dana kad za objekte budu ishođene sve pravomoćne uporabne dozvole i kad objekti budu predani na korištenje Gradu. Ugovor je na sjednici u studenome prošle godine blagoslovila zagre-bačka gradska skupština donijevši zaključak o prihvaćanju ponude za gradnju i opremanje škole i vrtića, i to prema sustavu ključ u ruke.

“Obveza je izvođača u roku od jedne godine od dana sklapanja ugovora sagraditi i opremiti objekte osnovne škole i kombinirane dječje ustanove po sustavu “ključ u ruke”, stoji u odgovoru Gradskog ureda za imo-vinsko-pravne poslove.

Inače, škola na Vrbanima III planirana je za 480 učenika, a u vrtiću boravilo bi 300 mališana. Iako se početak radova čekao šest godina, ne može se reći da roditelji mališana s Vrbana ništa nisu po-duzeli kako bi mjerodavne upozorili na svoj problem. Uz više prosvjeda te pisanja pisama na sve moguće adrese, jedna od posljednjih akcija bila je uoči sjednice Skupštine na kojoj je odluka na kraju i usvojena. Roditelji su se tad okupili na praznoj parceli te upozorili kako Grad već šestu godinu daje lažne nade da će obećani projekt gradnje vrtića i škole realizirati.

Tekst i foto: Anita Končar

od 7 do 107


34

Tekst: Anita Končar Foto: DUZS

koliko je državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS) važna karika u lancu sigurnosti građana, doka-

zano je kad je ove godine mećava zamela Hrvatsku. No i prije te vremenske nepo-gode DUZS-ovi su radnici imali pune ruke posla o čemu svjedoči podatak da je broj 112 samo u prošloj godini okrenut više od tri milijuna puta. s kojim im se sve pitanjima građani obraćaju te za koje se sve situacije traži pomoć, doznali smo iz samog DUZS-a čije je sjedište u Nehajskoj ulici.

“svi koji se nađu u nevolji pozivom na taj broj mogu tražiti hitnu medicinsku pomoći, vatrogasce, Gorsku službu spa-šavanja, a mogu zvati i ako im je potrebna policijska pomoć ili spašavanje na moru. Prednosti su jedinstvenog broja te što se štedi vrijeme jer praktički samo jedan poziv paralelno alarmira nekoliko hitnih službi, a i hitne su službe rasterećene od zlonamjernih, nenamjenskih ili opetovanih poziva, kad različiti pozivatelji dojavljuju istu nesreću”, objašnjavaju u DUZS-u.

da su građani uistinu i bili u nevolji, pokazuje i to da je lani bilo 61 posto poziva više nego 2010. godine. Iza tih više od tri milijuna poziva stoje 498.604 događaja koja je obradio i koordinirao sustav, a među kojima je bilo najviše medicinskih inter-vencija, njih čak 386.424.

“kao i svake godine, sustav 112 koordini-rao je i djelovanje timova hitne medicinske pomoći na autocestama, a prošle je godine

Ne TraŽiTe PoMoć Na ŠPaNjolSkoMJedinstveni europski broj 112 uveden je odlukom Europskog parlamenta 1991. godine u nekoliko europskih zema-lja. Do danas uveden je u svim EU-ovim članicama i u mnogim zemljama izvan Unije. Pri pozivu na broj 112 može se koristiti jezik zemlje u kojoj se osoba nalazi ili neki od europskih jezika. Što se Hrvatske tiče, sustav 112 tijekom 2011. zaprimio je 4568 poziva na stranim jezici-ma, a najviše ih je bilo na talijanskom, engleskom, zatim njemačkom, češkom, slovačkom i mađarskom. U Hrvatskoj hitan slučaj možete dojaviti na engleskom, njemačkom, talijanskom, mađarskom, slovačkom te na češkom jeziku.

BrOJ 112

Treba im 13 minuta da vas spase

Hrvatska je jedinstveni broj za hitne službe uvela prije osam godina, a samo je

lani zaprimljeno više od tri milijuna poziva

koordinirano njihovo obavješćivanje o nesrećama za 17 timova”, ističu u DUZS-u. Pohvalili su se i podacima koji svjedoče o spretnosti i brzini onih koji trebaju pružiti pomoć. Tako je od trenutka zaprimanja po-ziva pa do izlaska ekipe hitne medicinske pomoći na mjesto nesreće bilo potrebno prosječno svega 13 minuta. Što se pak akcija traganja i spašavanja na kopnu, moru te rijekama i jezerima tiče, njih je lani zabilje-ženo 746. Osim što su spašavali nespretne plivače i izgubljene šetače po planinama, putem broja 112 koordinirano je i 437 me-dicinskih letova.

Inače, Hrvatska je jedinstveni broj 112 uvela prije osam godina, a on uključuje službu 112 i državni centar 112, koji su DUZS-ovi sastavni dijelovi, te 20 županij-skih centara 112 koji su ulazne točke za sve pozive građana na taj jedinstveni broj.

od 7 do 107


35

Zagrebačka su skloništa uglavnom izvan funkcije i u lošem stanju pa situacija ne može biti bolja ni kad

su u pitanju trešnjevačka skloništa kojih je, prema podacima Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, 178.

Naime, uz javna skloništa koja su smje-štena u stambenim objektima, Trešnjevka ima i 23 skloništa u ustanovama te 12 sklo-ništa u poduzećima, a u njima može se smjestiti 29.097 osoba. Iako bi smještajni kapaciteti trebali biti u skladu sa zakonskim standardima, sva zagrebačka skloništa mogu primiti ukupno 160.000 stanovnika, što je svega 20 posto stanovništa ako se u obzir uzmu podaci o broju stanovnika prema popisu iz 2001. godine.

Uz to što se zbog premalo mjesta u sklo-ništima evakuacija stanovništva ne bi mo-gla odgovarajuće izvesti, problema ima i zbog nedorečena zakona. Naime, kako su upozorili i zastupnici u zagrebačkoj grad-skoj skupštini, zbog manjkave zakonske regulative ne zna se ni tko je vlasnik tih objekata. Tako u zakonu stoji da se skloništa mogu davati i u najam, ali se ne navodi tko

je zapravo vlasnik skloništa. da građane zanima komu se mogu obratiti, svjedoče i rasprave po forumima, no one uglavnom idu u smjeru – komu se obratiti za najam. s druge strane skloništa o kojima se brinu predstavnici stanara često su zatrpana stvarima pa je upitno kako bi se mogla provesti hitna evakuacija.

da vlasnički odnosi uistinu nisu sređeni, govori i podatak da je od 975 sagrađenih skloništa Grad na upravljanje preuzeo sve-ga njih 172. riječ je o skloništima kojima je upravljala Policijska uprava zagrebačka, a čiju je gradnju financirao Grad Zagreb. O tim se objektima brinu voditelji sklo-ništa, njihovi zamjenici i osoblje koje je zaduženo za raspored zauzeća, boravka i napuštanje skloništa.

“Oni vode i ažurnu evidenciju o stanov-ništvu koje podliježe sklanjanju i boravi u skloništu, provjeravaju funkcioniranje uređaja i opreme u skloništu i brinu se za njihovu ispravnost”, ističu u Uredu za upravljanje u hitnim situacijama. U slučaju sklanjanja ljudi u skloništa zaduženi su za davanje uputa građanima, organizaciju reda i discipline u skloništima te zapovi-jedaju pri napuštanju skloništa. Unatoč tomu što skloništa nisu u bajnom stanju i što se ne znaju njihovi vlasnici, građani ne trebaju paničariti. Naime, prema svim pro-cjenama i studijama ugroženosti, Zagrebu najveća opasanosti prijeti od poplava i potresa pa se skloništa još uvijek mogu koristiti prije svega za probe nekog novog kvartovskog benda.

sIGUrNOsT I ZaŠTITa

Trešnjevačka skloništa mogu primiti 29.097 osoba

Zbog manjkave zakonske regulative ne zna se ni tko je vlasnik objekata u kojima bi se stanovništvo trebalo skloniti u slučaju opasnosti

Tekst: Anita Končar Foto: gt-ova arhiva

od 7 do 107


36

OsNOVNA ŠKOLA ZA BALeT I rITmIKu

Balet nije rezerviran samo za djevojčiceIako se ples u Hrvatskoj još uvijek smatra primarno ženskom umjetnošću, sve je više dječaka koji se upisuju u školu

Ako je vaše dijete zaljubljeno u ples i pokret, svoje plesno obrazovanje može započeti

na više mjesta u Zagrebu. No malo je mjesta na kojima ono može sustav-no razvijati svoj plesni izričaj, kao i muzikalnost uz stručnu pratnju i po-duku plesnih i glazbenih pedagoga. Osnovna škola za balet i ritmiku u Zagorskoj 16 upravo je takvo mjesto.

Škola je sa svojim odgojno-obra-zovnim djelovanjem, pod umjetnič-kim vodstvom Silvije Hercigonje, počela još 1971. godine kao odjel Muzičke škole u sastavu tadaš-njeg Malog kazališta “Trešnjevka”. Osamostalila se 1994. godine od-vojivši se od Gradskoga kazališta “Trešnja”. Danas ima 23 zaposlena te 250 učenika i polaznika predš-kolskih programa. Učenici su na regionalnim i državnim plesnim natjecanjima osvojili više od 250 nagrada te sudjeluju u plesnim manifestacijama, televizijskim sni-manjima i priredbama. Škola je čla-nica Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga te udruge Dance and Child International.

Pri upisu učenici mogu birati između dvaju programa – klasičnog baleta i suvremenog plesa. Osim glavnih predmeta mogu se upo-znati i s drugim plesnim tehnika-ma, osnovama glazbe te sviranjem klavira čime im se otvaraju brojne mogućnosti za otkrivanje vlastita izraza. Osnovnoškolsko plesno ob-razovanje traje četiri godine, a pre-poruka je škole da se počne kad di-jete navrši devet godina. Prije upisa djeca moraju proći audiciju, a za upis u jednogodišnje ili dvogodišnje predškolske pripremne programe nije ju potrebno proći.

Osim učenja plesnog izričaja te razvijanja kreativnosti i muzi-kalnosti, učenici tijekom brojnih nastupa jačaju samopouzdanje, a usklađivanje nastave u Školi za balet i ritmiku s obavezama re-dovita školovanja kod njih razvija disciplinu i dobre radne navike. “Domaće zadaće iz matematike če-sto se pišu u plesnim garderobama između dva sata plesa”, objašnjava ravnateljica Tihana Sarošević.“ No nagrada za trud svakako je osjećaj

zadovoljstva i postignuća na kraju dana. Ples izgrađuje samopouzda-nje sam po sebi jer se ne natječeš s drugima, nego sa samim sobom, a oni koji uživaju u plesu i radu na svome tijelu to natjecanje i dobi-vaju”, kaže Sarošević.

Valja istaknuti da ta škola nije rezervirana samo za djevojčice. Iako se ples u Hrvatskoj još uvijek smatra primarno ženskom umjetnošću, sve je više dječaka koji se upisuju, a školu polaze trenutačno petorica. Kad je riječ o iznimno talentiranoj djeci, učitelji im uz redovitu nastavu posvećuju dodatno vrijeme kako bi ih usmjerili i u cijelosti im razvili potencijal. Škola za njih organizi-ra plesne radionice ili im financira plesno usavršavanje u organizaciji drugih ustanova.

Zbog manjka novca i prostor-nih uvjeta vodstvo škole zasad ne može razmišljati o pokretanju pro-grama srednjoškolskog plesnog obrazovanja. Škola je međutim uvela nekoliko novih projekata da bi obogatila cjelokupno plesno i glazbeno obrazovanje učenika.

Tekst: Maja Mihovilović Foto: arhiva OŠ za balet i ritmiku


Riječ, slika, zvuk

Tekst i foto: Maja Cvek

KNJIŽNICA “KNEŽIJA”

Mali lidrano

knjižnica “knežija” tijekom travnja ugostila je učenike 4a i 4b razreda Osnovne ško-le “Horvati” te organizirala pravi mali Lidrano (natjecanje u dramskom i novinarskom stvaralaštvu). Voditeljica dječjeg odjela dražena Šola Vrbanek djeci je vrlo pristupač-no i upečatljivo ispričala pre-rađenu priču o kralju davidu, nakon čega su djeca trebala prema priči izrežirati igrokaz, a posebna ekipa događanje popratiti izvješćem. događanje je osmišljeno u natjecatelj-skom duhu pa su se razredi natjecali jedan protiv drugog.

KNJIŽNICA “STAGLIŠĆE”

kolekcija “Far east”

knjižnica “staglišće” u travnju je predstavila javnosti mla-dog umjetnika Zlatka Jagarinca, ustupivši mu prostor i vrijeme za postavljanje originalne i nesva-kidašnje izložbe “Far east”. Za svoju prvu izložbu autor je stvarao nadahnut japanskom tradicional-nom umjetnošću i mitologijom pa svaka od izloženih slika ima svoju priču i značenje.

Izložbu je vrlo duhovito otvo-rila povjesničarka umjetnosti andreja Gardašanić te upoznala nazočne s umjetničkom formom kaligrafije za koju kaže da se ukla-pa u izložbu. Prema njezinu mi-šljenju, djela mladog umjetnika oličenje su minimalističkog pri-stupa: koliko je mudrosti satkano u poantama i koliko je malo riječi nekad potrebno da uhvatimo i zadržimo bit.

Uz mističan ugođaj predstavljena je knjiga “Sjeverozapadni vjetar”

Ilustracija Zlatka Jagrinca

Knjižnica “Knežija” tijekom travnja ugostila je učenike OŠ “Horvati”

Trešnjevačke KNjIžNICe

KNJIŽNICA “VOLTINO” Promocija knjige

“Sjeverozapadni vjetar”

U prigodno uređenom prostoru knjižnice Voltino uz mističan ugo-đaj upaljenih svijeća Zdenko Bašić, talentirani umjetnik prve generaci-je studenata animacije, predstavio je knjigu “sjeverozapadni vjetar”, priče o bićima sjeverozapadnog di-jela Medvednice i samoborskoga gorja. knjigu je napisao inspiriran pričama svojih baka, a nastajala je desetak godina.

origami danas

knjižnica “Voltino” organizirala je polovinom travnja izložbu ori-gamija čiji su autori petero mladih origamista: Vesna Horvat, Morana kranjec, Ivan Marinković, Maja Mihaljević i krešimir rajki. Uz to što su autori izložbe, ti umjetnici vrlo uspješno surađuju s knjižnicom i svake srijede u 17 sati vode radi-onicu origamija. Inače, modularni origami dio je japanske umjetnosti, a prvi se put pojavljuje davne 1734. godine. riječ je o tehnici savijanja papira u kojoj se koriste dva ili više listova kako bi se dobio što veći i za-mršeniji model. Publici su predstav-ljeni različiti eksponati, od ženskog nakita do originalnih skulptura.


38

PrEdsJEdNIk saBOra

Boris Šprem: Etički kodeks vratio bi dostojanstvo u saborske raspraverazgovarala: Nina Ožegović Foto: Bruno Konjević

Čim je esdepeovac Boris Šprem, koji već godinama živi na srednjacima, na Trešnjevki, jednoglasno izabran za novog predsjednika Hrvatskog sabora, dočekan je gromoglasnim

pljeskom što je potvrdilo da taj komunikativni pravnik i bivši predsjednik zagrebačke gradske skupštine uživa velik ugled u političkom miljeu. Poznat kao borac za pravdu i pravni stručnjak, Šprem je već prije nekoliko godina pokušao ustavnom tužbom srušiti novi zakon o sigurnosti prometa na cestama, za koji je tvrdio “da ima niz odredbi protivnih Ustavu”, a zatim se na jednak način suprotstavio ministru zdravstva darku Milinoviću “jer je bez konzultiranja s Gradskom skupštinom ustrojio mrežu bolnica u Zagrebu”. Zbog toga nikoga nije previše iznenadilo što je kao predsjednik Hrvatskog sabora odmah najavio

“temeljit remont” saborskog poslovnika “jer je predugačak, kompliciran i ponekad neshvat-ljiv” te ukidanje “ispravka netočnog navoda”. Iako je prošle godine prebolio tešku malignu bolest – plazmocitom – i o njoj, kao odgovorni političar, javno govorio, Šprem se danas osjeća sjajno i spreman je za sve okršaje koji ga čekaju u Hrvatskom saboru.

GT: Iako niste rođeni na Trešnjevki, godinama živite u tom kvartu. Možete li nam reći kako ste doži-vjeli taj kvart kad ste se doselili u njega, jeste li se suživjeli s tim kvartom, što mu nedostaje, a što biste mijenjali?

- S obzirom na to da u tom dijelu grada živim duži niz godina, mogu reći da sam Trešnjevku jako dobro upoznao te da sam svjestan svih prednosti i nedostataka življenja u toj četvrti. Tu na malom prostoru živi velik broj naših sugrađana, osobito na Srednjacima. Uz brojne sadržaje koje Trešnjevka nudi, valja ipak reći da joj nedostaje veći broj parkirnih mjesta, jaslica i vrtića koji bi život u tom dijelu grada učinili još ugodnijim.

GT: Jeste li pokušali na bilo koji način poboljšati život svojih sugrađana ili utjecati na kvalitetu života tog kvarta kad ste bili predsjednik Gradske skupštine?

- Bilo je niz inicijativa i pokušaja da se različitim projektima pridonese poboljšanju kvalitete življe-nja ne samo na Trešnjevki nego i u drugim dijelo-vima Zagreba. Kao primjer ovdje bih spomenuo da smo na sjednici Gradske skupštine u studenome 2011. godine donijeli odluku o gradnji nove škole i vrtića na Vrbanima, s tim da bih htio istaknuti kako potreba za gradnjom vrtića i škola postoji i u drugim dijelovima grada te da se nadam kako će gradske vlasti i ubuduće voditi računa o tome.

GT: Što Vam znači izbor za predsjednika Sabora? - Prije svega, izbor za predsjednika Sabora pred-stavlja mi veliko priznanje za moj dosadašnji rad, kako u Saboru tako i u Gradskoj skupštini te stranci. Uz to što ga smatram velikim izazovom,


poznati iz SUSJEDStVa

38

poznati iz susjedstva


39

novu dužnost vidim i kao veliku obvezu, osobito u svjetlu skora ulaska Hrvatske u punopravno član-stvo Europske unije.

GT: Najavili ste i neke promjenu u Saboru. O čemu se radi? - U nekoliko sam navrata u svojim javnim istu-pima najavio potrebu za izmjenama i dopu-nama Poslovnika Sabora te pripreme za do-nošenje Etičkoga kodeksa za zastupnike s ciljem vraćanja dostojanstva u saborske raspra-ve i međusobno ophođenje zastupnika općenito. Želja mi je da se uhodana praksa nekih insti-tuta, koji su se sustavno zloupotrebljavali s ciljem omalovažavanja, vrijeđanja i osobnih obračuna među zastupnicima pod izgovorom slobode govora, dokine kako bi se saborska rasprava podigla na dostojanstveniju i konstruktivniju razinu. Hrvatska je u protekla dva desetljeća dostigla svoje stra-teške političke ciljeve i vrijeme je da se posvetimo krucijalnim pitanjima i problemima sadašnjice, ali sad na jednoj višoj razini demokratske zrelosti i komunikacije prožetoj uzajamnom tolerancijom i poštovanjem različitosti političkog promišljanja.

GT: Političari su ostali bez povlaštenih mirovina, a Vi ste izazvali dosta buke izjavom da i predsjednika Ivu Josipovića treba lišiti te privilegije. Kakav je Vaš stav o tome? - Ne bih rekao da sam izazvao dosta buke svojom izjavom o tom pitanju. Jednostavno sam izrekao svoj stav, za koji vidimo da ga većina građana podržava otprije. Ono što je važno istaknuti je da smo Ustavom obvezani na poštovanje jednakosti i pravednosti u društvu. Iskreno govoreći, a imajući u vidu financij-ske aspekte ukidanja povlaštenih mirovina, ono za sobom ne povlači znatne proračunske uštede, no taj čin u ovom gospodarski osjetljivom trenutku za Hrvatsku prije svega šalje pozitivnu poruku svim građanima ove zemlje o ozbiljnosti i odgovornosti nove vlade koja svoju politiku temelji upravo na jednakosti i pravednosti kao osnovnim vrijedno-stima našeg društva.

GT: Prošle ste godine odlučili javno progovoriti o svojoj borbi protiv maligne bolesti. Kako ste se odlučili na taj korak? - Osobno bolest ne smatram nikakvom sramotom i čvrsto sam uvjeren da je suvremeno društvo spremno otvoreno govoriti o svim bolestima. Kao javna i po-litička osoba nisam imao nikakvih dvojbi oko toga trebam li javnost upoznati sa svojim zdravstvenim stanjem. Kao izabrani narodni zastupnici, rekao

bih, imamo obvezu upoznati svoje birače odnosno širu javnost o svom zdravstvenom stanju ako bi ono moglo utjecati na učinkovitost našeg rada, i ja sam to učinio vrlo otvoreno. Mogu reći da su reakcije moje okoline bile vrlo pozitivne i pune podrške.

GT: Je li točno da Vam je uvelike pomogao bioenergetičar Domančić? - Točno je da sam posjetio bioenergetičara Zdenka Domančića koji mi je pomogao u svladavanju nuspo-jave do koje je došlo uslijed korištenja jednog lijeka. Naime, konvencionalna medicina nema učinkovita rješenja kad stradaju periferni živci u nogama ili rukama.

GT: Poznati ste i kao ljubitelj naive. Čije slike preferirate? - Volim slikarsku umjetnost, a osobito naivno slikarstvo, koje uvelike pogađa moj senzibilitet. Poklonik sam, naravno, naših velikana poput Ivana Generalića i Ivana Lackovića Croate, ali i Ivana Večenaja Tišlarova, Mije Kovačića, Mirka Horvata, Mate Totha, čiji mi radovi, svaki put kad ih pogle-dam, izmame osjećaj punine i divljenja te probude sjećanje na djetinjstvo.

poznati iz susjedstva


39

povijesni feljton


40

urBANIZAm

TreŠNjeVAčKe crKVe pOTKrAj TrIDeseTIH prOŠLOg sTOLjećA

Crkva sv. Marka križevčanina nalazi se u selskoj ulici, a njezino je urbanističko i arhitektonsko rješenje puno bolje od urbanističkoga i političkoga konteksta crkve sv. Josipa.

Uoči Drugog svjetskog rata Trešnjevka je bila slabo naseljeno predgrađe s

malim jednokatnicama. Iako su ondje uglavnom bile poljopri-vredne površine, a o budućnosti razvoja grada tek se počelo razmišljati, na trešnjevačkim je

poljima planirana gradnja crkve sv. Josipa i sv. Marka Križevčanina.

Prvi projekt za crkvu sv. Josipa napravio je slavni slovenski arhi-tekt Jože Plečnik. Prema tadašnjoj zamisli, planirana je župna crkva, samostan časnih sestara i dvorana za okupljanje vjernika. Za projekt međutim nije bilo dovoljno novca pa je sagrađena samo društvena dvorana koju je arhitekt Marijan Haberle adaptirao u crkvu sv. Josipa. Godine 1937. crkva je otvorena, i to na 250. godišnjicu proglašenja svetog Josipa zaštit-nikom hrvatskog naroda. Prije Drugog svjetskog rata crkva sv. Josipa zamišljena je kao trešnje-vačko novo duhovno središte, ali već je 1939. počela gradnja još jedne crkve na Trešnjevki, crkve sv. Marka Križevčanina. Godine 1958. ispred crkve, prema današ-njoj Ozaljskoj ulici, niče trgovački centar koji potpuno zaklanja crkvu. Crkva dobiva zvonik 1997. i time postaje vidljiva s glavne prometni-

ce. Zvonik se međutim nije uklopio u jednostavnu i čitljivu cjelinu s Haberleovom crkvom. Odraz je to različitih strujanja koja su taj dio grada obilježila tijekom suživota različitosti u arhitektonskom i socijalnom smislu. Crvena rad-nička Trešnjevka rasla je iz dana u dan i formirala sama svoje ulice, zadržavajući male vrtove uz koje su poslije nicali veliki stambeni objekti. Ono što Trešnjevku čini toliko specifičnom, upravo je ta koegzistencija različitosti.

Crkva sv. Marka Križevčanina nezaobilazna je u pregledima hr-vatske moderne arhitekture, a gra-dila se od 1939. do 1941. godine prema projektu Marijana Haberlea. Crkva je posvećena hrvatskom svecu Marku Križevčaninu.

Ime Trešnjevka prvi se put spominje na Kneidingerovu planu gradske općine iz 1766. godine. Stalna naselja na tom se području javljaju relativno kasno, a prvo među njima, selo Ljubljanica, smje-

pOVIJESNI fELJTON

Tekst: Davorka Perić Foto: Bruno Konjević

povijesni feljton


41šteno južno od starijeg naselja Črnomerec, u pisanim se doku-mentima spominje od sredine 18. stoljeća. Ono tad ima deset kućan-stava koja se bave vinogradarstvom. Nedaleko od Ljubljanice nalazilo se zemljište Berek na čijem je dijelu smještena današnja Remiza. Nešto sjevernije odatle prostiru se Črešnjevke, zemljište na kojem nije bilo kuća nego pašnjak koji je dobio ime po divljim trešnjama koje su tamo rasle. Veće zabilježeno naseljavanje Trešnjevke odvijalo se tijekom druge polovine 19. sto-ljeća. Preobrazba trešnjevačkog prostora iz ruralnog u urbani po-činje gradnjom željezničke pruge Zidani Most – Zagreb – Sisak 1862., odnosno Južnog (današnjeg Zapadnog) kolodvora kojom je pokrenuta industrijalizacija. Sve intenzivniji i raznovrsniji gospo-darski život koncentrira se prije svega uz Savsku cestu i željezničku prugu; tramvajska pruga potkraj 19. stoljeća dolazi Savskom ulicom

do današnjeg Tehničkog muzeja. Ondje se razvijaju mali obrti i trgovina. Počekom 20. stoljeća na Trešnjevki je živjelo oko 5000 stanovnika, a industrijalizacija uzima maha. Crkva sv. Marka Križevčanina nalazi se u Selskoj ulici i njezino je urbanističko i arhitektonsko rješenje puno bolje od urbanističkoga i političko-ga konteksta crkve sv. Josipa.

Nagli razvoj Zagreba stvorio je potrebu za planiranje grada, osnivanje urbanističkih službi i raspisivanje natječaja. Godine 1923., za vrijeme Vjekoslava Heinzela, izrađena je djelomična osnova urbanističkog razvoja, ali nije obuhvaćala periferne dije-love poput Trešnjevke, gdje je grad rastao gotovo preko noći.

Godine 1928. osnovan je Urbanistički odjel grada Zagreba – Odsjek za regulaciju grada – koji je vodio arhitekt Stjepan Hribar. Na čelu te važne ustanove bili su arhitekti nove generacije i njihov

je rad utjecao na sliku grada tri-desetih godina. Duh modernizma i urbanog modernog planiranja uvjetovana naglim povećanjem reflektirao se na gradnju novih dijelova grada, škola, bolnica, poslovnih, stambenih i sakralnih objekata. Godine 1935. tramvaj-ska pruga kreće se Tratinskom i Ozaljskom što je bio i preduvjet za planiranje daljnje gradnje, pa tako i trešnjevačkih crkvi. Ipak, zapadni dio Trešnjevke ostao je izvan gra-nica Zagreba sve do pedesetih 20. stoljeća. S vremenom doseljavalo se sve više stanovnika te je po-treba za gradnjom infrastrukture, pa tako i sakralnih objekata, već u planovima tridesetih godina. Poslije Drugog svjetskog rata na Trešnjevku se doseljavala većinom radnička klasa iz svih dijelova bivše Jugoslavije. Danas je Trešnjevka jedna od najvećih i najnaseljenijih zagrebačkih četvrti, stanovništvo i dalje svojim stilom provodi ne-djeljno popodne, a i crkve su pune.

Godine 1958. ispred crkve sv. Josipa, prema današnjoj Ozaljskoj ulici, niče trgovački centar koji potpuno zaklanja crkvu (gore)

Crkva sv. Marka Križevčanina nezaobilazna je u pregledima hr-vatske moderne arhitekture

Tekst: Davorka Perić Foto: Bruno Konjević

kvartovski metronom


42


42

kvarTovski MeTRoNoM Tekst:

Petra Kostanjšak

MeđUNarodNi hokejaŠki FeSTival “coNcordia 2012”24.– 25. KOLOVOZA, HOKejsKI ceNTAr

sportski hokej klub “Concordia” već tradicionalno potkraj ljeta organizira festival, kako kažu, dobrog hokeja i zabave pa tako i ove godine pozivaju sve hokejaške zaljubljenike da od 24. do 26. kolovoza dođu u njihov u hokejski centar u Zagorskoj 5. Ondje će se, uz zabavu, roštilj i brojne popratne događaje, održati međunarodni hokejaški turnir. sve zainteresirane muške i ženske ekipe za turnir mogu se prijaviti do 15. srpnja uz određenu kotizaciju, a sve tehničke detalje kao i obrazac za prijavu mogu pronaći na stranicama kluba www.shk-concordia.hr ili se pak javiti na e-adresu [email protected].

iNmusic FeSTivalOTOK HrVATsKe mLADežI, jAruN, 28., 29. i 30. LIpNjA

Već tradicionalno s dolaskom vrućeg ljeta Jarun postaje glaz-beno središte, a INmusic festi-val i ove će godine naš glavni grad staviti na svjetsku kartu glazbenih događaja. Ondje se 29. i 30. lipnja održava sedmi INmusic festival, koji već tra-dicionalno na Otoku hrvatske mladeži ugošćuje jaka imena svjetske glazbene scene (Franz Ferdinand, Plan B, Mando diao i Gogol Bordello, New Order) koja će publiku zabavljati na glavnoj pozornici. Oni posje-titelji koji INmusic ne propu-štaju znaju da festival ima više

pozornica: iako su manje nisu manje zanimljive. Među osta-lim, svoj nastup potvrdili su retro stefson, General Elektriks, Iness Mezel, Tamikrest i brojni drugi izvođači. Organizatori festivala, uz dva vrhunska glaz - bena dana, ove godine ljubitelji-ma koncerata daruju i nulti dan, 28. lipnja, koji će, kažu, dobro zagrijati publiku za taj nezabo-ravan događaj na samom počet-ku ljeta. Times je taj zagrebački festival uvrstio među 20 najbo-ljih europskih festivala, a ove je godine INmusic dospio u top 10 europskih festivala prema izbo-

kvartovski metronom


43

kvartovski metronom


43

Glavna urednicaAnita Končar

Zamjenica glavne urednicePetra Kostanjšak

art direktorTrpimir Ježić

NovinariNina Ožegović, Davor Ivanov, Martina Cikojević, Želimir Ciglar

kolumnisticeNives Opačić,Dubravka Miljković

lekturaAna Stipčić

SuradniciMaja Cvek, Vesna Rems Dobrin, Veselko Leutar, Davorka Perić, Vanja Radovanović, Bruno Konjević, Maja Mihovilović, Zdenka Weber

NakladnikCentar za kulturu TrešnjevkaPark Stara Trešnjevka 110 000 ZagrebUz potporu gradskih četvrtiTrešnjevka sjever i Trešnjevka jug

Za nakladnikaLjiljana Perišić

TisakVemako tisak

dinamika izlaženjakvartalno

Telefon01 30 27 41101 30 27 032

Faks 01 30 24 247

[email protected]

Mb3239632

Žiro-računZABA2360000-1101429565

Naklada5000 primjeraka

iSSN1846–503X

Glas Trešnjevke

bicikliSTička UTrka ZaGreb – ljUbljaNa31. KOLOVOZA

kako je na svojim internetskim stranicama najavila Turistička zajednica grada Zagreba, 31. kolovoza održat će se tradicionalna međunarod-na biciklistička utrka od Zagreba do Ljubljane, a ove godine to će biti peta. Prošlogodišnju utrku organizirali su Biciklistički klub “Zagreb” i kolesarski klub “adria Mobil”, a prema pravili-ma Međunarodne biciklističke federacije (UCI). Biciklisti su prošle godine startali ispred HNK na Trgu maršala Tita, a cilj im je 183 kilometra udaljen dvorac Ljubljanski grad. I Trešnjevčani će tako imati prigodu vidjeti brojne bicikliste koji će tog dana proći Ljubljanskom avenijom na putu prema svom dalekom cilju.

ru jednog od najvažnijih putnič-kih portala Globalgrasshopera. Festivalska ulaznica za sva tri dana stoji 340 kuna, a dnevna ulaznica za bilo koji od tih dana 300 kuna i moći će se kupiti jedi-no na blagajni festivala. Ulaznice se mogu kupiti i u Tiskovim me-dia-centrima te online na strani-cama www.ticketpro.hr.

Pjevač sastava Plan B

Engleski elektronski sastav New Order

Škotski sastav Franz Ferdinand

www.cekate.hr

Ljetni diskont

kuLture

od 19. 6.

do 30. 8

. Otvaramo prvi ljetni diskont kulture u gradu

Modni buvljak i antikvarijat knjiga na otvorenom

Besplatne radionice za školske praznike

Cijeli svijet je pozornica: predstave,

filmovi, tribine, ugodni razgovori,

predstavljanje umjetnika i stvaralaca

Koncerti uz svijeće, glazbena slušaonica

Trešnjevački plesnjak: rock’n’roll, samba,

rumba, fokstrot, cha-cha-cha...

Atrij Centr

a za

kulturu

Trešnjev

ka

Documents

Trešnjevka sve zelenija - Cekate...Riječ je o javnoj, zelenoj i zapuštenoj površini, ograđe - noj metalnom ogradom visine oko metar i pol. Sjeverni dio parcele prekriven je zemljom