Trei kvartalni izvjetaj monitoringa politika i rada javnih

slubi za zapoljavanje

Sarajevo, Juni 2014. godine

Naziv projekta:

Unapreenje efikasnosti javnih slubi za zapoljavanje:

vie prilika za zapoljavanje i radna prava u BiH

Ovaj dokument je sainjen uz finansijsku pomo Evropske unije. Sadraj ovog dokumenta potpuna je

odgovornost Centara civilnih inicijativa i ni pod kojim okolnostima ne predstavlja stavove Evropske

Unije.

3

Sadraj

1. Uvod .........................................................................................................................................4

2. Saetak ......................................................................................................................................5

3. Javne slube za zapoljavanje i trite rada ..............................................................................6

4. Pregled statistikih pokazatelja u vezi sa tritem rada u BiH .................................................8

4.1. Zaposlenost u BiH ......................................................................................................................... 9

4.2. Neaposlenost u BiH .................................................................................................................... 11

5. Monitoring rada javnih slubi za zapoljavanje, njihovih politika i praksi ............................ 13

5.1. Monitoring rada Agencije za rad i zapoljavanje BiH ................................................................ 13

5.2. Monitoring rada Federalnog zavoda za zapoljavanje i kantonalnih slubi ................................ 15

5.2.1 Monitoring rada Slube za zapoljavanje Unsko-sanskog kantona ............................................ 22

5.2.2 Monitoring rada Slube za zapoljavanje Kantona Sarajevo ...................................................... 23

5.2.3 Monitoring rada Slube za zapoljavanje Posavskog kantona .................................................... 24

5.2.4 Monitoring rada Slube za zapoljavanje Zeniko-dobojskog kantona ...................................... 25

5.2.5 Monitoring rada Slube za zapoljavanje Hercegovako-neretvanskog kantona ....................... 27

5.2.6 Monitoring rada Slube za zapoljavanje Srednjobosanskog kantona ........................................ 28

5.2.7 Monitoring rada Slube za zapoljavanje upanije zapadnohercegovake ................................ 29

5.2.8 Monitoring rada Slube za zapoljavanje Livanjskog kantona (Kantona 10) ............................. 29

5.2.9 Monitoring rada Slube za zapoljavanje Tuzlanskog kantona .................................................. 30

5.2.10 Monitoring rada Slube za zapoljavanje Bosansko-podrinjskog kantona ................................. 30

5.3. Monitoring rada Zavoda za zapoljavanje Republike Srpske ..................................................... 31

5.4. Monitoring rada Zavoda za zapoljavanje Brko distrikta.......................................................... 35

6. Web stranice javnih slubi za zapoljavanje ......................................................................... 37

7. Preporuke ............................................................................................................................... 39

8. Aneks ..................................................................................................................................... 44

4

1.Uvod

Od poetka 2013. godine, Centri civilnih inicijativa (CCI) provode projekat Unapreenje efikasnosti

javnih slubi za zapoljavanje, koji je podran od strane EU, s ciljem zagovaranja reformi u oblasti

zapoljavanja te, izmeu ostalog, unaprijedi postojee regulative koja definie rad javnih slubi za

zapoljavanje (JSZ). U sklopu projekta CCI posebno vri i monitoring rada JSZ-ova, njihovih politika i

praksi. Osnovni cilj navedenih aktivnosti je poveanja odgovornosti u radu, efikasnosti i efektivnosti.

JSZ-ovi u BiH su javne ustanove zaduene za posredovanje u zapoljavanju i ostvarivanje prava za

vrijeme nezaposlenosti. Ove institucije predstavljaju i faktor dravne intervencije na tritu rada kroz

programe i stimulisanje zapoljavanja. JSZ-ovi su obavezni pruati pomo nezaposlenima kako bi isti

prilagodili svoje kvalifikacije i vjetine tritima rada i kako bi im obezbijedili materijalnu sigurnost za

vrijeme nezaposlenosti. Takoe, navedene institucije su zaduene i za obezbjeenje odgovarajuih

ljudskih potencijala poslodavcima. U BiH trite rada je iscjepkano i visoko decentralizovano, to je,

izmedu ostalog, rezultat drutveno-politikog uredenja drave. U naoj zemlji na dravnom nivou imamo

Agenciju za rad i zapoljavanje BiH1 . Postoje dva entitetska zavoda (Zavod za zapoljavanje RS i

Federalni zavod za zapoljavanje)2, Zavod za zapoljavanje Brko distrikta, te 10 kantonalnih slubi3.

CCI je u junu 2013. godine u Sarajevu i Banja Luci organizovao okrugle stolove na kojima je predstavljen

prvi kvartalni izvjetaj monitoringa rada JSZ-ova u BiH4. Drugi izvjetaj monitoringa predstavljen je u

Sarajevu i Banja Luci na press konferencijama u oktobru 2013. godine.

Slika br. 1: Okrugli stolovi odrani u Sarajevu 18.06.2013. i u Banja Luci 20.06.2013. godine

1 http://arz.gov.ba

2 http://fzzz.ba i http://www.zzrs.org/

3 Ukupno postoji 14 JSZ-ova u BiH

4 http://www.posaonarodu.ba/novosti/pokrenuta-kampanja-i-odrzan-okrugli-sto/99

5

Slika br. 2:Press konferencije u Sarajevu i Banja Luci odrane 11.10.2013. i 17.10.2013. godine

2. Saetak

Trei kvartalni izvjetaj monitoringa rada JSZ-ova, njihovih politika i praksi pokazuje da je opta

karakteristika rada svih JSZ-ova u BiH da najvei dio finansijskih, materijalnih i ljudskih resursa troe na

administrativne potrebe, servisiranje zdravstvenog osiguranja nezaposlenih lica i pasivne mjere, prije

svega davanje naknada za nezaposlenost. ak je i zakonima definisano da se prioritetno zadovoljavaju

administrativne potrebe, nakon toga sredstva se troe za pasivne mjere, a tek ukoliko preostane novca,

realizuju se aktivne politike zapoljavanja. Pomenute mjere i podsticaji zapoljavanju bile su predmet

monitornga CCI-a i navedene aktivnosti su posebno analizirane u ovom izvjetaju.

Posebnu panju smo poklonili potronji javnog novca i budetima JSZ-ova. Prema finansijskim

planovima za 2014. godinu javne slube za zapoljavanje u FBiH ( kantonalne slube i FZZZ)

raspolagae sa priblino 140 miliona KM, javne slube u RS ukupnim iznosom od priblino 115.593.935

miliona KM, a Zavod za zapoljavanje Brcko distrikta sa 2.851.450 KM. Ukupno, javne slube za

zapoljavanje imae tokom 2014. godine na raspolaganju priblino 258 miliona KM, dok je prole godine

potroeno oko 250 miliona KM.

U izvjetaju su analizirani i najsvjeiji statistiki podaci u vezi sa tritem rada u BiH. Predstavljen je

uporedni prikaz svih pokazatelja po godinama i mjesecima.

Takoe, znaajno mjesto u izvjetaju zauzimaju web stranice JSZ-ova, odnosno analiza njihovih kvaliteta

i efekata. U odnosu na prethodne izvjetajne periodu zabiljeen je znaajan napredak u navedenoj oblasti

Sredinom maja 2014. godine desile su se velike poplave u BiH nakon padavina koje su prevazile rekord posljednjih 120 godina, od kako se vre mjerenja. tete su ogromne i na tritu rada i da bi bile sanirane neophodna je dravna intervencija u ovoj oblasti i veliko poveanje sredstava za pomenutu namjenu.

6

Analizom monitoringa definisane su odreene preporuke za poveanje efikasnosti i efektivnosti JSZ-ova i

uopte za unapreenje trita rada u naoj zemlji. CCI je identifikovao sljedee preporuke:

Poveati sredstva za aktivne mjere i programe trita rada, kreirati raznovrsne i ciljane

programe kako bi bila smanjena teta, uzrokovana katastrofalnim poplavama, na tritu

rada;

Potrebno uvesti upravljanje prema ciljevima (mjerenje uinka) u okviru JSZ-ova;

Sprovesti dodatne programe i podsticaje zapoljavanja socijalno ugroenih kategorija ljudi

(ene, invalidi, Romi, povratnici i drugi);

izmjestiti servisiranje zdravstvenog osiguranja iz nadlenosti JSZ-ova i omoguiti u praksi

ostvarivanja prava na zdravstvenu zatitu svim graanima u BiH;

Poboljati strukturu i organizaciju JSZ-ova, ukljuujui i unapreenje i ujednaavanje

informaciono-komunikacionog sistema prije svega u FBiH;

Izvriti usklaivanja obrazovnog sistema i trita rada u Bosni i Hercegovini i uspostaviti

legislativni i institucionalni okvir neophodan za obrazovanje odraslih i cjeloivotno uenje u

svim dijelovima nae zemlje;

Kreirati web stranice slubi za zapoljavanje ZDK, K10.

3. Javne slube za zapoljavanje i trite rada

U daljem tekstu predstavljene su nadlenosti JSZ-ova u BiH, kao i nalazi monitoringa javnih politika i

rada navedenih institucija.

Osnovne obaveze JSZ-ova definasane zakonima i podzakonskim aktima su: provoenje utvrenih politika

i mjera radi poveanja efikasnosti trita rada; kreiranje i realizacija programa i mjera aktivnih politika

zapoljavanja; obezbijeenje odgovarajue materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba;

informisanje zainteresovanih osoba o stanju u oblasti zapoljavanja.

Rad Federalnog zavoda za zapoljavanje i kantonalnih slubi za zapoljavanje finansira se iz doprinosa od

plata, prihoda od investicionih projekata i prihoda ostvarenog od pokretne i nepokretne imovine. U RS,

Zavod za zapoljavanje ima prihode iz naknada na plate, kamatnih stopa na depozite, donacija, sredstava

solidarnosti i drugih. U Brko distriktu, Zavod za zapoljavanje se dijelom finansira iz budeta Distrikta.5

Agencija za rad i zapoljavanje BiH je u cjelosti budetski korisnik u okviru institucija Bosne i

Hercegovine. Visina stope doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti u Federaciji BiH iznosi 0,5% na

platu i 1,5% iz plate zaposlenog, stopa doprinosa u Republici Srpskoj za osiguranje od nezaposlenosti je

1%, a u Brko distriktu 1,5% na bruto platu.

5 Analiza politika u oblasti rada i zapoljavanja u cilju stvaranja fleksibilijeg trita rada i olakavanja ispunjavanja

uslova u oblasti rada i zapoljavanja u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine u Europsku Uniju, Nina Brankovi, M.A.P.P; Amil Kamenica, mr sci.

7

Trite rada, kao nerazdvojni element trine privrede, isto kao i trite robe i kapitala, u osnovi

predstavlja razmjenu rada izmedu zainteresovanih subjekata na odreenom prostoru ili nivou, a gdje se

susreu ponuda i potranja radne snage, odnosno ponuda i potranja rada. Specifinosti trita definiu

rad kao jednu od osnovnih ljudskih vrijednosti, zbog ega je potrebno da trite bude regulisano i

organizovano, ali i da ima odreeni stepen slobode. Mada je trite rada u BiH specifino po mnogo emu

u odnosu na ostale drave uokruenju, ipak se izdvajaju odreene karakteristike6:

Radno zakonodavstvo u BiH, iako podijeljeno na entitete i Brko distrikt BiH, relativno je

usaglaeno sa konvencijama Meunarodne organizacije rada i dosta liberalno, uporedivo ak i sa

razvijenim trinim ekonomijama;

Kolektivni ugovori, za razliku od zakonskih propisa, nisu najbolje prilagoeni trinim uvjetima

poslovanja i zadrali su neke netrine privilegije iz predratnogperioda;

Zakonski sistemi podrke i zatite za nezaposlene dobro su prilagoeni zahtjevima trine

ekonomije, mada postoje bitne razlike u ostvarivanju tih prava po entitetima;

Radna snaga u zvaninom (formalnom) sektoru je starije dobi, a mladim radnicima je otean

pristup poslovima u zvaninom sektoru;

Stvarna nezaposlenost je konstantno visoka, ali mnogo manja od evidentirane nezaposlenosti;

Postoji veliki nezvanini (neformalni) sektor;

Uee ena u zaposlenoj radnoj snazi je meu niim u regiji, ali razlika u platama izmeu

mukaraca i ena nije velika;

Otvaranje radnih mjesta i preraspodjela poslova je mala;

Mobilnost i fleksibilnost radne snage je mala;

Sistem utvrdivanja plata nije dovoljno fleksibilan i jedna je od prepreka u otvaranju radnih mjesta

i mobilnosti radnika;

Plate u zvaninom sektoru, u poredenju sa stopom produktivnosti u BiH, i dalje su visoke,

posmatrajui regionalni kontekst;

Veliki porezi i otean pristup kreditima uz administrativne barijere usporavaju razvoj malih i

srednjih poduzea;

Firme ne prijavljuju puni iznos plata;

Privatne firme su mnogo dinaminije, posebno u rastu zaposlenosti.

U JSZ-ovima u BiH zaposleno je 900 osoba. U Agenciji za rad i zapoljavanje u radnom odnosu je 28

radnika na neodreeno vrijeme, te 2 pripravnika. Zavod za zapoljavanje FBiH, te 10 kantonalnih slubi

upoljavaju ukupno 5947 osobe, dok je u okviru Zavoda za zapoljavanje RS 261 zaposleni. Najmanje

zaposlenih je u Zavodu za zapoljavanje Brko distrikta, samo 15 lica. Vano je uzeti u obzir da svi

zaposleni ne rade sa nezaposlenim licima te je taj broj oko 50% , jer postoji veliki broj pomonog osoblja.

Trenutni sistem, prije svega zbog zbog decentralizacije, finansira upravo ogroman broj pomonog osoblja

koje nije opravdan u odnosu na uinak slubi za zapoljavanje. Preporuka CARDS projekta u 2006.

godini bila je da se kvantitativno, smanji omjer nezaposlenih osoba po zaposleniku slube zapoljavanja

na nivo od oko 360 do 2010. godine to nije uraeno. Jasno je da ograniena sredstva ne dozvoljavaju

zapoljavanje novih radnika koji bi se posvetili radu sa nezaposlenima. Meutim, mogue je one koji

6 Analiza trita rada i zapoljavanja, Federalni zavod za zapoljavanje, Sarajevo, maj 2012 (str. 6 i 7)

7 U FZZZ radi 53 zaposlena, 243 radi u sjeditima slubi, dok 298 radi u opinskim biroima.

8

trenutno rade na tim poslovima osloboditi nepotrebnih zaduenja, kako bi se fokusirali na svoj primarni

zadatak, a to je posredovanje u zapoljavanju i pruenje pomoi u tom procesu nezaposlenima i

poslodavcima.

Grafikon br.1 Zaposleni u JSZ-ovima u BiH

Kao to smo rekli, Izvjetaj posebno tretira oblast aktivnih politika zapoljavanja kao jedan od primarnih

zadataka JSZ-ova. Aktivna politika zapoljavanja je skup mjera za usklaivanje ponude raspoloive radne

snage i potranje, neposredno usmjerenih u otklanjanje problema nezaposlenosti. Mjerama namijenjenim

poslodavcima nastoji se uticati na potranju odreenog profila zanimanja. Na strani nezaposlenih,

aktivnim mjerama kojima se unapreuju znanja i vjetine se nastoji uticati na kvalitet ponude radne snage.

4. Pregled statistikih pokazatelja u vezi sa tritem rada u BiH

Podaci o tritu rada u BiH, entitetima i Brko distriktu BiH mogu se prikupiti iz dva izvora:

administrativni podaci i Anketa o radnoj snazi (ARS). Administrativni izvori temelje se na podacima o

registrovanim zaposlenim i nezaposlenim licima iz statistikih evidencija i relevantnih ustanova na tritu

rada (Agencija za statistiku BiH, entitetski zavodi za statistiku), dok se Anketa o radnoj snazi provodi

0

100

200

300

400

500

600

Republika Srpska Federacija BiH Agencija za rad i zapoljavanje BiH

Brko distrikt

261

594

30 15

Zaposleni u Javnim slubama za zapoljavanje

9

jednom godinje na uzorku domainstava, u skladu s metodolokim pravilima Meunarodne organizacije

rada8 i Evropskog statistikog ureda (Eurostata).

4.1. Zaposlenost u BiH

Zaposleni su sve osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem na odreeno ili neodreeno vrijeme, nezavisno o duini radnog vremena i vlasnitvu pravne osobe. Godinji prosjek broja zaposlenih izraunava se na osnovi podataka mjesenih stanja za tu godinu korigovanih podacima punog obuhvata sa stanjem 31. marta i 30. septembra.

Od 1987. godine, kada je Bosna i Hercegovina imala rekordnih 1.076.000 zaposlenih, prisutna je

tendencija laganog smanjenja njihovog broja, pa je tako 1991. godine registrovano 976.000 osoba u

radnom odnosu.9. Ne treba posebno isticati da je tokom i po okonanju rata u BiH trite rada u BiH, kao

i veina drugih socio-ekonomskih sfera, bilo razoreno. Meutim, period od 2000. do 2008. godine u

Bosni i Hercegovini bio je obiljeen ekonomskim rastom i makroekonomskom stabilnou i u tom

periodu zaposlenost je konstantno rasla. U 2009. i 2010. godini globalna ekonomska kriza, a posebno

neuspjesi na domaem politiko-ekonomskom planu, su znaajno usporili ekonomske aktivnosti u Bosni i

Hercegovini. 2011. i 2012. godina su donijele blagi oporavak bh. ekonomije, meutim negativni efekti su

do danas vidljivi. Ohrabrujue je da je industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini na kraju prvog

polugodita 2013. godine zabiljeila rast od sedam posto u odnosu na isti period 2012. godine. Meutim,

ukupna socioekonomska situacija je uslonjena, to je znaajno uticalo i na stanje na tritu rada, a prije

svega na kapacitete potranje za radnom snagom kao i na strukturu radne snage.10

Na alost, elementarna nepogoda koja nas je pogodila u maju ove godine, u vidu katastrofalnih poplava i

klizita, rezultirae novim gubitkom radnih mijesta. Vlada Federacije BiH proglasila je 15. maja 2014.

godine stanje prirodne nesree, a Vlada RS je 17. maja 2014. godine proglasila vanredno stanje na

cijelom podruju Republike Srpske. Prema izjavama predstavnika Ujedinjenih nacija 15.000 radnih

mjesta je ve izgubljeno, a ekonomski gubici bi mogli prei 1,3 milijarde dolara. Ova situacija znaajno

utie na javne politike u oblasti zapoljavanja i neophodno je apsolutno sve dostupne resurse iskoristiti za

odravanje postojee zaposlenosti. U tom smislu, Federalni zavod za zapoljavanje je, zajedno sa

resornim ministarstvom i Vladom Federacije BiH, krenuo sa pripremom izrade Programa angaovanja

nezaposlenih lica na aktivnostima vezanim za uklanjanje posljedica razornih poplava u BiH. Planirano je

da se u prvoj fazi zaposli oko dvije hiljade nezaposlenih na rok od tri mjeseca, kojima e se, pored

minimalne plate biti uplaeno i penziono osiguranje. Sline aktivnosti razmatraju i u Republici Srpskoj i

Brko distriktu BiH, gdje bi se kroz postojee programe javnih radova mogla nagaovati radna snaga sa

evidencije nezaposlenih na poslovima ienja i otklanjanja posljedica nastalih uslijed poplava. Time bi

se dao doprinos normalizaciji prilika u poplavljenim podrujima u BiH, a istovremeno bi nezaposleni sa

evidencija zavoda i slubi zapoljavanja bili radno angaovani za odreeni period, to je naroito vano

8 International Labour Organization (www.ilo.org)

9 Izvor: Agencija za statistiku BiH

10 Program rada Federalnog zavoda za zapoljavanje za 2014. godinu

10

za lica sa niim stepenom obrazovanja.11 Takoe, u RS-u je 15.06.2014. donesen set zakona kojim se

formira Fond solidarnosti za obnovu RS koji bi trebao obezbijediti neophodna finansijska sredstva.

Od kraja 2009. godine stopa zaposlenosti u BiH je kontinuirano u padu i izuzetno je niska. Iznosi gotovo

jedna polovinu stope Evropske unije. Ovo je uglavnom posljedica niske stope uea radne snage kod

ekonomski aktivnih starosnih grupa, kao i veoma visokih stopa nezaposlenosti, posebno kod mladih.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u februaru 2014. godine, broj zaposlenih u pravnim licima u

BiH iznosio je 693.416, a od toga 286.752 ena. U odnosu na januar 2014. godine broj ukupno zaposlenih

u pravnim licima se poveao za 0,2%, a broj zaposlenih ena se poveao za 0,3%. U 3. mjesecu 2014.

godine broj zaposlenih u pravnim osobama BiH iznosio je 770.66712, a od toga 289.786 ena. U odnosu

na februar 2014. godine broj zaposlenih u pravnim osobama se poveao za 0,4%, a broj zaposlenih ena

se poveao za 0,5%. U odnosu na isti period prole godine zaposlenost u BiH je vea za desetak hiljada

ljudi.

Stope uposlenosti ena su izuzetno niske, to ukazuje na znaajne rodne nejednakosti na tritu rada.

Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji je velika i poveala se kao posljedica krize. Razvoj ljudskih resursa

predstavlja poseban izazov za BiH. Ukupno obrazovno postignue stanovnitva je nisko, sa velikim

razlikama meu polovima, a postoji i raskorak izmedu vjetina i zahtjeva trita rada. Nadalje, osjetljive

grupe poput Roma i lica sa invaliditetom suoavaju se sa posebnim izazovima u smislu socijalne

ukljuenosti i integracije u trite rada. 13 Prema miljenju direktora Udruenja poslodavaca BiH,

gospodina Mladena Pandurevia, od 10 do 15 hiljada ljudi u realnom sektoru u BiH bi moglo trajno ostati

bez posla kao posljedica elementarne nepogode u maju 2014. god. BiH, a isto toliko ljudi i u

poljoprivredi.14

Stoga je potrebno sinergijsko djelovanje svih faktora koji mogu doprinijeti ublaavanju

posljedica poplava i klizita u FBiH i ouvanju postojee zaposlenosti u narednih 9 mjeseci.

Tabela br. 1 - Aktivno stanovnitvo BiH prema administrativnim izvorima i polu

III 2014. godine II 2014. godine Indeksi V 2013.

IV 2013.

ukupno ene ukupno ene ukupno ene

Ukupno

zaposleni

770.667 289.786 684.656 281.641 100,1 100,2

nezaposleni 552.588 276.148 549.567 276.387 99,6 99,9

11

Izvor: Agencija za rad i zapoljavanje http://arz.gov.ba/Aktuelnosti/default.aspx?id=1506&langTag=bs-BA 12

Broj zaposlenih u pravnim osobama rezultat je obrade podataka redovitoga godinjeg istraivanja i redovitoga mjesenog istraivanja, kojim je obuhvaeno 70% zaposlenih iz svakog odjeljka KD. Tim istraivanjima obuhvaene su pravne osobe svih oblika vlasnitva, tijela dravne vlasti i tijela jedinica lokalne i podrucne (regionalne) samouprave na podrucju BiH. Podaci se prikupljaju izvjetajem koji se u pravnim osobama popunjava na osnovi evidencija o zaposlenima. 13

Strategija zapoljavanja u BiH 2010.-2014. (str. 3) 14

http://www.fzzz.ba/vijesti/prioritet-je-ouvanje-radnih-mjesta

11

4.2. Nezaposlenost u BiH

Dva su osnovna naina prikupljanja podataka o nezaposlenima. Prvi se odnosi na evidenciju nezaposlenih

prijavljenih na JSZ-ovima, a drugi na periodino anketiranje uzorka radne snage. Prema uputama

Meunarodne organizacije rada15 standardna meunarodna definicija nezaposlenosti obuhvata sve osobe

starije od dobne granice odreene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovnitva16 koje su: (1.) tokom

referentnog razdoblja bile bez posla, (2.) tokom tog perioda bile u svakom trenutku na raspolaganju za

posao, te (3.) traile posao (preduzimale odreene korake u cilju pronalaenja posla). Dakle, kriterijumi

na kojima se zasniva standardna definicija nezaposlenosti odnose se samo na aktivnost pojedinca tokom

referentnog razdoblja. Sva tri kriterijuma moraju biti zadovoljena istovremeno. Jedini izutetak se odnosi

na osobe koje imaju sporazum zapoinjanja posla nakon referentnog perioda te vie ne trae posao, ali

zadovoljavaju ostala dva kriterijuma. Ta e lica ipak biti klasifikovana kao nezaposleni.

Prema posljednjoj anketi ratne snage17

u BiH radnu snagu (ekonomski aktivno stanovnitvo) je inilo

1.133.091 osoba, dok je broj neaktivnih bio 1.485.032 osobe. U okviru radne snage bilo je 821.600

zaposlenih i 311.491 nezaposlenih osoba. Stopa nezaposlenosti bila je 27,5% (26,5% za mukarce i

29,0% za ene), dok je prema anketi iz 2012. godine iznosila 28% (26,4% za mukarce i 30,7% za ene).

Stopa nezaposlenosti bila je najvia meu mladim osobama starosti od 15 do 24 godine. To je iznosilo

59,1% (59,1% za mukarce i 59,2% za ene). Podaci pokazuju i da u BiH ispod polovine radno

sposobnog stanovnitva (49,6%) ine aktivne osobe, tj. one koje se na tritu rada javljaju kao zaposlene i

nezaposlene osobe.

Grafikon br. 2 - Broj nezaposlenih lica u BiH 2009-2013. godine

15

International Labour Organisation (ILO-a), 16

Kod nas se tzv. radna sposobnost stie sa navrenih 15 godina ivota. 17

Podaci iz jula mjeseca 2013. godine.

0

100,000

200,000

300,000

400,000

500,000

600,000

2009 2010 2011 2012 2013

BiH

FBiH

RS

Brko

12

Obzirom da postupak anketiranja iziskuje velike trokove, a podaci su dostupni samo u trenutku pregleda,

ovaj nain prikupljanja podataka o nezaposlenima se koristi uglavnom kao korekcija podacima sa

evidencija JSZ-ova. Meutim, simptomatino je da iz godine u godinu imamo veliki nesklad izmeu

anketne i evidencione stope nezaposlenosti. Broj registrovanih osoba koje se vode kao nezaposlene u

JSZ, prema rezultatima prologodinje ankete, je vei za 318.336 osoba od ILO nezaposlenih osoba.

Tabela br.2 - Evidenciona nezaposlenost u BiH, uporedni prikaz

godina mjesec BiH FBiH RS Brko

Distrikt

BiH

2014. 03. 552.452 391.838 148.253 12.361

2013. 09. 555.087 393.157 149.293 12.637

05. 547.325 383.513 151.372 12.440

01. 554.640 387.330 155.155 12.155

2012. 09. 545.520 381.329 151.972 12.219

05. 536.520 372.266 152.349 11.905

Grafikon br. 3- Stopa evidencione (registrovane) nezaposlenosti u BiH u prethodne 4 godine

Promaaji na unutranjem politiko-ekonomskom planu i uticaj svjetske ekonomske krize preokrenuli su

trend smanjenja registrovanih nezaposlenih lica od oktobra 2008. godine i tri godine biljeeno je naglo

poveanje broja nezaposlenih lica registrovanih na evidencijama JSZ-ova. Trend rasta registrovane

nezaposlenosti u BiH nastavljen je i poetkom 2012. godine, ali neto usporenije nego u prethodnom

periodu, da bi od kraja 2012. i poetkom 2013. ovaj trend bio promjenjen i nekoliko mjeseci zaredom

42.7% 43.1% 43.8%

44.5% 44.5% 45.4%

44.5% 45.7%

46.8% 47.5%

35.5%

37.3% 38.7% 39.3% 38.8%

39.5% 40.4%

42.7% 42.8% 43.2%

32

34

36

38

40

42

44

46

48

50

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Stopa evidencione nezaposlenosti u BiH

BiH

FBiH

RS

BD

13

zabiljeeno je blago smanjenje broja nezaposlenih lica 18. Meutim, sredinom 2013. godine naglo skae

broj nezaposlenih, pogotovo u Federaciji BiH, da bi u januaru 2014. bio zabiljeen negativni rekord

od 557.314 lica na evidencijama JSZ. Poslije toga, nezaposlenost blago pada, to je vjerovatno

privremenog karaktera, jer je isti sluaj zabiljeen u poetnim mjesecima i prethodnih godina.

Na dan 31.03.2014. u Bosni i Hercegovini je bilo 552.452 osobe na evidencijama zavoda i slubi

zapoljavanja u Bosni i Hercegovini. U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za

4.440 osoba ili 0,80%. Od ukupnog broja osoba koje trae zaposlenje, njih 279.072 ili 50,52% su ene.

Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 2.512 osoba (0,64%), u Republici Srpskoj za 1.789 osoba

(1,19%) i u Brko distriktu BiH za 139 osoba (1,11%). U strukturi lica koja trae zaposlenje, zakljuno sa

31.03.2014. godine, NKV radnika je 154.027 ili 27,88%, PKV 10.610 ili 1,92%, KV 191.073 ili 34,59%,

VKV 3.493 ili 0,63%, NSS 1.644 ili 0,30%, SSS 144.505 ili 26,16%, VS 7.765 ili 1,41% i VSS 39.335

ili 7,12%. 19

5. Monitoring rada javnih slubi za zapoljavanje u BiH, njihovih politika i praksi

5.1. Monitoring rada Agencije za rad i zapoljavanje BiH

Agencija za rad i zapoljavanje Bosne i Hercegovine (ARZ BiH) je osnovana 2003. godine, kao

samostalna upravna organizacija u okviru institucija Bosne i Hercegovine, a njene nadlenosti su

regulisane lanom 6. Zakona o Agenciji za rad i zapoljavanje Bosne i Hercegovine20. U ARZ BiH

zaposleno je 30 osoba.

Funkcije Agencije za rad i zapoljavanje BiH u sektoru zapoljavanja ograniene su na koordinaciju

aktivnosti s entitetskim vlastima i institucijama zapoljavanja u vezi s projektima za zapoljavanje, ali

samo onima koji su od interesa za BiH. Osim navedenog, Agencija prikuplja informacije o ponudi i

potranji za radnom snagom na meunarodnom tritu, podnosi te informacije entitetskim slubama

zapoljavanja i inicira pripremanje i potpisivanje sporazuma iz oblasti zapoljavanja.

Za razliku od drugih institucija zapoljavanja u BiH, koje funkcioniu kao vanbudetski fondovi sa

svojim izvorom prihoda (doprinosi za nezaposlenost), ARZ BiH je budetski korisnik. Njen jedini izvor

finansiranja je budet institucija BiH.

U BiH, osim odjela za rad i zapoljavanje pri Ministrastvu civilnih poslova, nema ministarstva za rad na

dravnom nivou. Ovo moe predstavljati prepreku u procesu otvaranja pregovora BiH i EU. Postoje

miljenja da je potrebno formirati dravno Ministarstvo za rad i zapoljavanje. Takoe, uju se i glasovi

da dravna Agencija za rad i zapoljavanje treba da igra znaajniju ulogu na tritu rada i kroz aktivne

18

Pogledati grafikon br. 19

Agencija za rad i zapoljavanje BiH, mjeseno saoptenje- Pregled stanja trita rada na dan 31.03.2014. 20

Slubeni glasnik BiH, broj: 21/03 i 43/09

14

mjere zapoljavanja, u skladu sa raspoloivim resursima i mandatom. Naravno, gore navedeno predstavlja

osjetljivo pitanje koje je nemogue regulisati bez politikog dogovora u BiH.

Poetkom aprila 2013. godine, predstavnici Agencije su potpisali Dogovor i Operativni protokol za

sprovoenje Dogovora o posredovanju pri zapoljavanju radnika iz Bosne i Hercegovine u Saveznoj

Republici Njemakoj. Na osnovu toga 16.04.2013. objavljen je javni poziv za prijavu bh. radnicima za

zdravstvenu njegu za zapoljavanje u SR Njemakoj. Nakon toga Agencija je, u saradnji sa GIZ

institutom koji su partneri njemake slube zapoljavanja na ovom programu, organizovala tri kruga

intervjua za njegovatelje. Istiemo da za zapoljavanjem medicinskih radnika (prije svega njegovatelja) u

SR Njemakoj vlada veliko interesovanje u BiH. Prije nekoliko mjeseci Deutsche Welle je objavio

pozitivnu priu o radu bh. njegovatelja u Njemakoj u kojoj njemaki poslodavci hvale nae medicinske

radnike.21

U periodu od januara do decembra 2013. Agencija je posredovala u zapoljavanju vie od 1500

osoba u inostranstvo, od ega je najvie u Sloveniji, te u Njemakoj na osnovu gore navedenog Dogovora.

Krajem juna 2013. u prostorijama Agencije predstavljena je web stranica - baza ponuaa i traioca

obuka u BiH. www.obuke.ba nastala je u sklopu projekta Podrka obrazovanju odraslih, s ciljem da

graanima BiH ukae na mogunosti koje obrazovanje odraslih nudi i kroz pozitivne primjere naglasi

bitnost cjeloivotnog uenja. Takoe, namjena ove stranice je i da podri razvoj baze podataka o

obrazovanju odraslih, omoguavajui BiH firmama i pojedincima, pristup opirnijim informacijama o

neformalnim programima obuka kao i o strunim ponuaima obuka na jednom mjestu. Ova aktivnost

nastala je u saradnji GIZ, USAID-Sida FIRMA Projekta, Agencije za rad i zapoljavanje BiH, te

entitetskih zavoda. Tokom 2014. godine web stranica obuke.ba je unapreena, meutim jo uvijek nije

znaajnije posjeena jer veoma mali broj bh. graanki i graana je dobio informaciju o tome. Sadraj web

stranice je prilino siromaan i ne aurira se redovno.

Agencija za rad i zapoljavanje BiH uestvovala je u pregovorima sa Dravom Katar o regulisanju

zapoljavanja bh. graana u toj bogatoj azijskoj zemlji. Konano, 6. aprila 2014. godine ministar vanjskih

poslova Bosne i Hercegovine potpisao je Sporazum izmeu Vijea ministara BiH i Vlade Katara o

reguliranju zapoljavanja dravljana nae zemlje u Dravi Katar. Sporazum o zapoljavanju sa Katarom

otvara vrata naim radnicima i nezaposlenim osobama da se zaposle u Kataru u skladu sa radnim

ponudama i potrebama za radnom snagom u ovoj dravi. Posebno ohrabruje injenica da prema

procjenama Ministarstva rada Drave Katar ovoj dravi do 2016. godine je potrebno 500.000 novih

radnika, te se nadamo da e i bh. graani nai svoje mjesto na tritu rada Katara. Predstavnici Agencije

smatraju da e Sporazumom biti traeni radnici svih kvalifikacionih okvira, te da e postojanje

Sporazuma voditi i poveanju angamana naih kompanija u Dravi Katar, a posebno na projektima

vezanim za infrastrukturu. Sporazum predvia zapoljavanje radnika iz BiH na period od godinu dana uz

mogunost produenja ugovora. Radnicima iz BiH Sporazumom se jami plata, otpremnina, prevoz i

povratak u BiH, plaena povratna karta tokom odmora, zdravstvene usluge, smjetaj.

Tokom 2014. godine oekuje se sklapanje sporazuma o sezonskom zapoljavanju sa Hrvatskom, Crnom

Gorom i Holandijom, te finaliziranje procedure oko zakljuivanja sporazuma o socijalnom osiguranju sa

Kanadom i Australijom.

21

https://www.youtube.com/watch?v=sXV72OeDOsk#t=145

15

5.2. Monitoring rada Federalnog zavoda za zapoljavanje (FZZZ) i kantonalnih slubi

Zakon o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba22 je kljuni zakonski akt

u Federaciji BiH u sektoru zapoljavanja. Tri kantona u Federaciji: Sarajevo, Kanton 10 (Livno) i Unsko-

sanski su donijeli i svoje (kantonalne) zakone o zapoljavanju.

Na podrucju Federacije BiH djeluju Federalni zavod za zapoljavanje i deset kantonalnih slubi za

zapoljavanje (79 opinskih biroa za zapoljavanje) koji, u skladu sa svojim nadlenostima i funkcijama,

treba da imaju bitnu ulogu u odvijanju procesa na tritu rada FBiH. Kako su kantonalne slube javne

ustanove, vlade kantona imenuju direktore, upravne odbore i daju saglasnosti na statut i druga akta slubi

za zapoljavanje. Takoe, na statut i program rada Federalnog zavoda saglasnost daje i Vlada Federacije

BiH.

Grafikon br. 4 - Nezaposlenost u FBiH u 2013. i 2014. godini, mjeseni prikaz

Za Federalni zavod, te za svaki od 10 kantonalnih slubi postoji nezavisan sistem upravljanja, to znai da

poreski obveznici u FBiH finansiraju 11 upravnih odbora, 11 uprava i 11 administrativnih aparata.

Ilustrativno, Federalni Zavod za Penziono/Mirovinsko siguranje (PIO/MIO) je takoe decentralizovan, te

ima 10 kantonalnih/upanijskih slubi, ali te slube ne djeluju kao zasebne organizacione jedinice.

Administracija je centralizovana i postoji jedinstvena baza podataka korisnika. Rezultat toga je da Zavod

22

(Sl. novine FBiH Br. 55/00; 41/01; 22/05; 9/08)

16

za PIO/MIO FBiH troi ispod 3% prihoda od doprinosa na administraciju, dok JSZ u FBiH troe oko

19%23

sredstava na administrativne trokove. Naravno, stopa doprinosa za penziono osiguranje je

znaajno vea nego stopa doprinosa za osiguranje u sluaju nezaposlenosti ali je proporcionalno uee

administracije u ukupnim trokovima zavoda za zapoljavanje nesrazmjerno prikupljenim sredstvima.

Ukupan broj zaposlenih u JSZ-ovima u FBiH iznosi 594 lica. U Federalnom zavodu radi 53 osobe, a u

kantonalnim slubama 541 zaposlena osoba. Prema podacima dobijenim od Federalnog zavoda (pogledati

tabelu) oko 280 zaposlenih u svim kantonalnim slubama za zapoljavanje u Federaciji neposredno radi

sa skoro 392 hiljade nezaposlenih lica, odnosno da na svakog zaposlenog u slubama za zapoljavanje u

prosjeku dolazi neto manje 1.400 nezaposlenih osoba. Obzirom da je standard Evropske unije da na

jednog zaposlenog u javnim slubama za zapoljavanje dolazi oko 300 nezaposlenih ovo predstavlja

veoma negativnu injenicu i ilustruje kakave tekoe u radu imaju slube za zapoljavanje u FBiH.

Kao to je i reeno u prethodnim izvjetajima, blagi pad nezaposlenosti u prvim mjesecima 2013. godine

je bio samo privremenog karaktera, a sredinom godine uslijedio je nagli skok nezaposlenosti. Kao to se

moe vidjeti na grafikonu br. 3, bili smo u pravu. Ukoliko se nastave godinji trendovi iz prethodnog

perioda, do kraja 2014. godine moemo oekivati nastavak poveanja evidencione nezaposlenosti, na

alost.

Tabela br. 3 - Nezaposleni na evidencijama JSZ u julu 2013. po kantonima

Kanton USK PK TK ZDK BPK SBK HNK ZHK KS LK

Nezaposlenih

ukupno

46.254 5.620 99.074 71.277 3.651 41.432 32.919 10.439 71.779 9.393

Grafikon br. 5- Raspodjela registrovane nezaposlenosti po kantonima u FBiH

23

Podatak za 2012. godinu.

USK 11.79%

PK 1.43%

TK 25.25%

ZDK 18.06%

BPK 0.94%

SBK 10.64%

HNK 8.30%

ZHK 2.67%

KS 18.50%

LK 2.42%

RASPODJELA REGISTROVANE NEZAPOSLENOSTI PO KANTONIMA U FBiH

USK

PK

TK

ZDK

BPK

SBK

HNK

ZHK

KS

17

Od ukupnog broja nezaposlenih 201.573 je osoba enskog pola, to ini oko 51,6%. U 2013. godini u

FBiH 61.725 osoba je zaposleno sa evidencije nezaposlenih (najvie lica je zaposleno u mjesecu oktobru

7.374, a najmanje u decembru 3.514).

Grafikon br. 6 - Nezaposlena lica prema kvalifikaciji (Izvor: Federalni zavod za zapoljavanje, decembar

2013.g.)

Analiza trita rada u FBiH i anketa, koju je na relevantnom uzorku od 3.000 poslodavaca24 proveo

Federalni zavod za zapoljavanje, pokazuje da:

- najvei broj poslodavaca (27,72%) kao razlog trenutnog nedostatka zaposlenika odreenog profila

zanimanja navodi nedovoljno potrebnih kvalifikacija, radnog iskustva (18,65%) i poticajnih sredstava

(17,68%), te poreznu politiku (16,39%);

- najizraenije nezadovoljstvo poslodavaca odnosi se na nedostatak praktinog iskustva kandidata

(32,47%), kao i na njihovu kvalifikaciju (19,63%);

- poslodavci su u skladu sa svojim planovima uvoenja promjena u tehnologiji i organizaciji rada naveli

potrebe za dodatnim osposobljavanjem zaposlenika. Na prvom mjestu je obuka za odreene poslove u

okviru radnog mjesta (51,79%), te obuka za sticanje posebnih vjetina u verifikovanoj instituciji

(31,73%), to je takoe poveanje za 3,6% u odnosu na 2010. godinu.

Najvie potreba za novim zapoljavanjem se odnosilo na radnike sa srednjom strunom spremom treeg

stepena (KV), i to 33,34%. Prema vrsti pretene djelatnosti najvie potreba je iskazano u preraivakoj

industriji 29,15%, zatim u trgovini (18,11%), graevinarstvu (10,74%) i obrazovanju (10,55%).

Zanimanje iva je u 2012. godini bilo najtraenije zanimanje, nakon ega su slijedili: prodavac,

zavariva, bravar, stolar i ekonomist.

24

Koji imaju najmanje 10 zaposlenih radnika.

133.265

2.198

99.049

5.508

25.297

117.631

8.281 713

KV

VKV

SSS

VS

VSS

NKV

PKV

NSS

18

Pomenuta Analiza FZZZ-a zakljuuje da decentralizacija onemoguava i definisanje i provoenje

politika, te stvara distorzije na tritu i onemoguava mobilnost radne snage. Rjeenje navedenih

problema je umjerena centralizacija zavoda za zapoljavanje, racionalizacija nepotrebne administracije

koje je posljedica decentralizacije i poveanja broja savjetnika za zapoljavanje kroz ostvarene utede.25

I u ovom izvjetajnom periodu Federalni zavod je nastavio provoditi aktivne politike zapoljavanja iz

prethodnog perioda. Izdvojiemo neke od projekata:

Federalni zavod za zapoljavanje je u 2013. godini realizirao mjere aktivne politike zapoljavanja ija je

implementacija zapoela u 2012. godini, ali i nove programske aktivnosti koje su se odnosile na poticanje

zapoljavanja kod poslodavaca, pruanje podrke pri samozapoljavanju, obuci, strunom

osposobljavanju i usavravanju nezaposlenih osoba u skladu sa potrebama odreenih poslodavaca i

ukupnim kretanjima na tritu rada. Realizirani su programi iz 2012. godine koji se istiu posebnom

socijalnom i rodnom osjetljivou radi jaanja konkurentnosti nezaposlenih osoba na tritu rada,

spreavanja dugotrajne nezaposlenosti, razvoja samozapoljavanja, stvaranja uvjeta za sticanje prvog

radnog iskustva, kao i poticanja zapoljavanja drugih teko zapoljivih kategorija nezaposlenih osoba. To

su: Program sufinansiranja zapoljavanja Prilika za sve (1.550 osoba), Program zapoljavanja

povratnika (254), Program jaanja konkurentnosti na tritu rada prvo radno iskustvo (1.000 mladih

nezaposlenih osoba), Program sufinansiranja samozapoljavanja mladih Omladinsko poduzetnitvo

(145 mladih nezaposlenih osoba). Programom zapoljavanja i samozapoljavanja Roma u 2013. godini

omogueno je zapoljavanje 60 osoba kod 30 poslodavaca i pokretanje biznisa za 27 nezaposlenih Roma.

U okviru Projekta podrke mreama za socijalnu sigurnost i zapoljavanje (SSNESP), koji se finansira iz

sredstava Federalnog zavoda za zapoljavanje i kredita kod Meunarodne asocijacije za razvoj (IDA), u

saradnji sa Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike Jedinicom za implementaciju projekata

socioekonomske podrke, obuke i prezapoljavanja (PIU SESER) i kantonalnim slubama za

zapoljavanje, od poetka realizacije do septembra 2013. godine pruena je finansijska podrka za 5.838

osoba (zaposleno 3.097, samozaposleno 1.270 i izvrena dodatna obuka i osposobljavanje 1.471 osobe).

Na osnovu Programa dugoronih plasmana za podsticaj zapoljavanja, koji se provodi posredstvom

Razvojne banke Federacije BiH, do septembra 2013. godine iz sredstava revolving kreditne linije KL 260

realizirana su dva kredita u iznosu od 60.000 KM za zapoljavanje dvije osobe, a iz sredstava kreditne

linije KL 010 tri kredita u iznosu od 1.400.000 KM za zadravanje u radnom odnosu 280 osoba.

U saradnji sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) realiziran je veliki broj aktivnosti u

okviru Programa zadravanja i zapoljavanja mladih (YERP). U Federaciji BiH je uspostavljen i deseti

centar za informiranje, savjetovanje i obuku (CISO) u irokom Brijegu. Inae, u CISO je za nezaposlene

osobe organizirana obuka iz engleskog jezika i informatike, kao i radionice za aktivno traenje posla, o

regularnim migracijama po osnovu zapoljavanja i studiranja u inostranstvu, te profesionalno informiranje

za uenike. Sa UNDP i kantonalnim slubama za zapoljavanje potpisan je Memorandum, kojim se, radi

odrivosti, regulira sufinansiranje zapoljavanja saradnika u CISO do poetka 2014. godine.

Ukupna sredstva Federalnog zavoda za 2014. godinu iznose 63.494.175 KM. Ista su prema

25

Analiza trita rada i zapoljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2011. godini sa procjenama za 2012. godinu, Federalni zavod za zapoljavanje, Sarajevo, 2012.

19

Izmjenama i dopunama Finansijskog plana26

uvecana za 8%27

u odnosu na prvobitno planirana ukupna

sredstva. Strukturu ukupnih sredstava cine porezni i neporezni prihodi, primici, prenesena sredstva iz

prethodne go dine umanjena za prenesene obaveze kao i prihodi i primici rezervisani za uvecanje

depozita kod Razvojne banke FBiH. Potrebno je napomenuti da se u 2014. godini ne raspolaze sa

cjelokupnim iznosom ukupnih sredstava iz razloga sto se dio sredstava odnosi na knjigovodstveno

evidentiranje novanih tokova vezanih za sredstva namjenskog depozita kod Razvojne banke FBiH.

Planirano je da mjerama aktivne politike zapoljavanja u 2014. godini bude obuhvaeno oko 10.000

nezaposlenih osoba.

Federalni zavod za zapoljavanje je 05.05.2014. godine na svojoj web stranici objavio javne pozive za

uee u Programu sufinansiranja zapoljavanja i sufinansiranja sticanja prvog radnog iskustva, Programu

pripreme za rad kroz obuku, struno osposobljavanje i usavravanje te Programu zapoljavanja Roma u

2014. godini. Raspoloiva finansijska sredstva namijenjena za 2014. godinu iznose od 622.300 KM.

Sainjen je, takoe, Program sufinansiranja zapoljavanja i sufinansiranja sticanja prvog radnog iskustva.

Korisnici Programa su poslodavci registrovani u Federaciji BiH koji redovno izmiruju obaveze po osnovu

poreza i doprinosa, te oni koji imaju potpisan sporazum sa Poreznom upravom Federacije BiH o

izmirenju duga po osnovu doprinosa, kao i oni na koje se odnosi Zakon o finansijskoj konsolidaciji.

Poslodavcu se moe odobriti sufinansiranje osoba sa evidencije nezaposlenih iji broj ne prelazi broj

ukupno zaposlenih osoba kod navedenog poslodavca u momentu apliciranja na Javni poziv, s tim da se ne

moe sufinansirati zapoljavanje osoba otputenih u posljednja tri mjeseca od dana apliciranja. Za

realizaciju Programa predviena su sredstva u iznosu od 18.086.160,00 KM, od ega Federalni zavod za

zapoljavanje (u daljem tekstu: Zavod) izdvaja 8.446.160,00 KM, a Vlada Federacije Bosne i

Hercegovine 9.640.000,00 KM. Zavod realizuje Program u saradnji sa kantonalnim slubama za

zapoljavanje. Zavod poslodavcu mjeseno refundira uplaene obraunate obavezne doprinose za

sufinansiranu osobu (trokove doprinosa iz i na plau sa uraunatim porezom na dohodak), s tim da je

maksimalni osnovni iznos refundacije 499,00 KM, odnosno iznos doprinosa na prosjenu neto plau u

Federaciji BiH za 2012. godinu.

U Programu ne mogu uestvovati :

poslodavci koji su koristili kreditna ili bespovratna sredstva iz poticajnih mjera Zavoda ili slubi a nisu ispotovali obaveze u skladu sa zakljuenim ugovorima, odnosno nisu zaposlili predvien broj radnika i ne vraaju redovno dobivena sredstva,

poslodavci koji ne izmiruju redovno obaveze po osnovu poreza i doprinosa,

poslodavci koji su bili evidentirani zbog rada na crno u 2013. godini.

Korisnici ovog programa su teko zapoljive kategorije nezaposlenih osoba.

26

Zbog nastanka elementarne nepogode na podruju Federacije BiH izazvane poplavama i klizitima i ukazane potrebe za pomo tim podrujima, a po zakljuku Vlade Federacije BiH, pristupilo se analizi ostvarenja prenesenih sredstava, prihoda i primitaka, kao i izvrenja rashoda i izdataka za period od 01.01.2014.-31.03.2014. godine u odnosu na plan, te procjeni ostvarenja do kraja tekue godine, i utvreno je da su steeni uslovi za izradu Izmjena i dopuna Finansijskog plana. 27 Uvaavajui princip budetske ravnotee rashodi i izdaci su Izmjenama i dopunama Finansijskog plana uveani za 5.849.125 KM i istovremeno umanjeni za 1.108.750 KM to predstavlja u k u p n o p o v e a n j e od 4.740.375 KM.

20

Navedenim Programom su predviene dvije grupe poticajnih mjera:

Sufinansiranje sticanja prvog radnog iskustva

Jaanje konkurentnosti na tritu rada Prvo radno iskustvo 2014

Sticanje prvog radnog iskustva za mlade nezaposlene osobe dobi do 30 godina, te izuzetno osobe dobi do 35 godina ukoliko su prijavljene na evidenciju nezaposlenih due od 12 mjeseci, uz zasnivanje radnog odnosa na period od est mjeseci (osobe sa srednjom strunom spremom, III i IV stepena) i 12 mjeseci (osobe za viom VI stepen i visokom strunom spremom VII stepen). Cilj ove mjere je da se to veem broju mladih osoba omogui osposobljavanje za rad u struci i sticanje prvog radnog iskustva u zvanju za koje su se kolovale, te na taj nain pobolja njihova konkurentnost i integracija na tritu rada.

Sufinansiranje zapoljavanja

Sufinansiranje zapoljavanja Prilika za sve

Zapoljavanje nezaposlenih osoba, bez obzira na radno iskustvo, dob i stepen obrazovanja, uz zasnivanje radnog odnosa na period od est mjeseci. Cilj je da se to veem broju nezaposlenih osoba olaka integracija na tritu rada i sprijei prelazak u dugotrajnu nezaposlenost.

Sufinansiranje sezonskog zapoljavanja

Zapoljavanje 1.000 nezaposlenih osoba, prvenstveno bez kvalifikacije, koje su najbrojnije na evidenciji nezaposlenih (NK i NSS), bez obzira na radno iskustvo i dob, uz zasnivanje

radnog odnosa na period do tri mjeseca. Cilj je da se olaka njihova integracija na tritu rada radi ouvanja i unapreenja radnih sposobnosti.

Sufinansiranje zapoljavanja teko zapoljivih osoba Vauer za posao

Zapoljavanje 600 nezaposlenih osoba dobi preko 40 godina, bez obzira na radno iskustvo i stepen obrazovanja, prijavljenih na evidenciju najmanje 24 mjeseca, uz

zasnivanje radnog odnosa na period od est mjeseci. Cilj je da se uz pomo vauera, koji preuzima u Slubi/birou za zapoljavanje, nezaposlena osoba motivira da samostalno trai zaposlenje kod poslodavaca radi integracije na tritu rada i prekida dugotrajne nezaposlenosti.

Programom pripreme za rad kroz obuku, struno osposobljavanje i usavravanje u 2014. godini

predviena su sredstva od 2.000.000 KM koja je osigurao ZZZ FBiH. Cilj ovog Programa je

omoguavanje priprema za rad kroz obuku, struno osposobljavanje i usavravanje, u konkretnom

poslovnom okruenju, za najmanje 1.100 osoba, te od toga zapoljavanje najmanje 770 osoba. Program je

fokusiran na nezaposlene osobe koje nemaju potrebna znanja i vjetine, posebno kada su u pitanju nove

metode i tehnologije rada u sektoru privrede (metaloprerada, drvoprerada, tekstil, turizam i ugostiteljstvo,

preraivaka industrija u najirem smislu), ali i u medicinskom sektoru, graevinarstvu, prehrambenom

sektoru i slino. Vri se sufinansiranje trokova pripreme za rad kroz obuku, struno osposobljavanje i

usavravanje u maksimalnom iznosu od 1.730 KM po osobi (od ega se 500 KM odnosi na sufinansiranje

zapoljavanja), kod ovlatene javne ustanove ili drugog ovlatenog pravnog subjekta ili poznatog

poslodavca, a koja moe trajati najvie do tri mjeseca. Korisnik sredstava ima obavezu da po okonanju

obuke zasnuje radni odnos u trajanju od najmanje est mjeseci sa najmanje 70% osoba koje su okonale

obuku.

21

Pomenuli bismo i projekat GOLD koji finansiraju ameriki USAID28 i vedska SIDA29, a koji predstavlja

podrku lokalnim zajednicama, privlaenju investicija i otvaranju novih radnih mjesta. Projekt e pomoi

odabranim optinama da iskoriste svoje neiskoritene potencijele da bi se otvorila nova radna mjesta za

bh. graane, prilagodile kvalifikacije i vjetine nezaposlenih osoba potrebama trita rada i smanjila

izuzetno visoka stopa nezaposlenosti od 63 posto nezaposlenosti mladih. Poetna vrijednost projekta je 20

miliona dolara, a projekt bi trebao da traje 4,5 godina.30

Zakonom o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba utvreno je da se

sredstva Federalnog zavoda za zapoljavanje i kantonalnih slubi za zapoljavanje usmjeravaju za

ostvarivanje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba i za realizaciju programa za socijalno

zbrinjavanje nezaposlenih osoba. U skladu sa Programom mjera za socijalno zbrinjavanje nezaposlenih

osoba koje su u procesu steaja, likvidacije, restrukturiranja i privatizacije poduzea ostale ili ostaju bez

posla (Slubene novine Federacije BiH, broj 5/07) i Operativnim programom za realizaciju Programa

mjera u planskoj godini, ova pozicija se uveava za dodatnih 20% od ukupno planiranih prihoda po

osnovu doprinosa za osiguranje za sluaj nezaposlenosti. Na toj poziciji za 2014. godinu planirana su

sredstva u iznosu od 12.150.000 KM.31

U periodu poslije katastrofalnih vremenskih neprilika koje su pogodile nau zemlju u maju 2014. godine

na web stranici Zavoda za zapoljavanje je postavljena obavijest poslodavcima da na jednostavan nain

prijave tetu koja im je prouzrokovana poplavama ili klizitima. Ovo se odnosi na sve poslovne subjekte,

mikro, srednja i velika preduzea, bez obzira na vlasniku strukturu, registrirane na podruju Bosne i

Hercegovine, a koji imaju registrirano sjedite ili podrunicu, na podruju Federacije BiH ugroenom

prirodnom nesreom. Anketa se provodila popunjavanjem obrasca u elektronskoj formi sainjenog prema

metodoligiji Meunarodne organizacije rada (ILO), te se koristi kao kljuni input za utvrivanje

objektivne procjene teta u poslovnim subjektima, radi pripreme donatorske konferencije Anketa je ostala

otvorena do 12.06.2014. godine. Takoe, nijedna osoba u Federaciji BiH sa poplavljenih podruja i

podruja kojima je prijetila opasnost, koje nisu bile u mogunosti doi do biroa za vrijeme navedene

prirodne katastrofe nije bio brisan sa evidencije nezaposlenih (nije izgubio status nezaposlene osobe) sa

evidencije radi neredovnog javljanja sve do potpune stabilizacije stanja.

Jo jedan od hroninih problema u radu JSZ-ova u FBiH je i neadekvatan i neujednaen informaciono-

komunikacioni sistem. Naime, Studija EU Projekta Poboljanje aktivnog trita rada u BiH iz jula 2010.

godine navodi da u BiH ukupno egzistira pet razliitih, zastarjelih informaciono-komunikacionih sistema,

od kojih je jedan u RS-u, drugi u BD, tri u razliitim kantonima u Federaciji BiH i jedan u fazi

implementacije (HNK Kanton). Institucije nadlene za sektor rada i zapoljavanja u Federaciji BiH osim

to ne koriste navedene sisteme prilagoene potrebama trita rada, nemaju ni ujednaene baze podataka,

koriste razliite i zastarjele sisteme kolektiranja podataka. Sve u svemu, organizaciona i softverska

uvezanost kantonalnih slubi za zapoljavanje je prilino loa i potrebno je unifikovati je.

28

http://www.usaid.gov/where-we-work/europe-and-eurasia/bosnia 29

http://www.sida.se/English/Countries-and-regions/Europe/Bosnia-Herzegovina/ 30

http://goldproject.ba/ba/ 31

Program rada FZZZ (str. 9)

22

5.2.1. Monitoring rada Slube za zapoljavanje Unsko-sanskog kantona

Statistiki podaci za Unsko-sanski kanton (USK) su poraavajui. Prema procjenama ovaj kanton ima

neto preko 300 hiljada stanovnika i od toga oko 206 hiljada radno sposobnih. Zaposlenih je samo

31.87132, dok je lica na evidenciji SZZ USK ak 46.25433. Prosjena stopa nezaposlenosti za 2013.

Godinu iznosila je 58,96% i ovo je negativni rekord u svim administrativnim jedinicama u BiH. Najnia

stopa nezaposlenosti je u optini Biha 46,15% (uz Bosanski Petrovac ovo je jedina optina u USK u

kojoj je vie zaposlenih nego nezaposlenih), a najgora situacija je u optini Buim gdje stopa

nezaposlenosti iznosu ak 77,09 %.

Uee strunih lica u ukupnom broju nezaposlenih iznosi 26.062 ili 56,41 %, a nestrunih 20.142

ili 43,59%. Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih lica u decembru 2013. godine je: VSS

2.167 ili 4,69%, VS 540 ili 1,17%, SSS 9.139 ili 19,78%, NSS 76 ili 0,16%, VKV 187 ili 0,40%, KV

14.029 ili 30,36%, PK 1.655 ili 3,58% i NKV 18.411 ili 39,85%.34

Grafikon br 7: Kvalifikaciona struktura nezaposlenih USK

Ipak moe nas ohrabriti injenica da je u martu 2014. Zaposleno 688 osoba to je najvei broj jo od

aprila 2013. godine. Ilustrativno navodimo da je u februaru ove godine zaposleno 409, a u januaru samo

380 osoba.

Kao dobre primjere u USK izdvojili bismo potpisivanje Memoranduma o razumjevanju u implementaciji

projekta Struno osposobljavanje i zapoljavanje stolara i tehniara za finalnu obradu drveta u

proizvodnji lameliranih ploa i namjetaja za potrebe preduzea Al Dihani d.o.o. Cazin. Memorandum

su 25.07.2013. godine u Cazinu potpisali predstavnici Misije USAID-a u BiH, Vlade Unsko-sanskog

32

Podatak za februar 2014. god. 33

Podatak za mart 2014. god. 34

Informativni bilten JU Sluba za zapoljavanje Unsko sanskog kantona

23

kantona, Federalnog zavoda za zapoljavanje, Opine Cazin, Slube za zapoljavanje USK, Mjeovite

srednje kola Safet Krupi Bosanska Krupa, Razvojne agencije USK (RAUSK), Centra za promociju

lokalnog razvoja (PLOD) i preduzea Al Dihani. Potpisivanjem ovog dokumenta stvoreni su uslovi za

zapoljavanje oko 100 novih radnika koji e u toku ove godine u skladu sa razvojnim potrebama

preduzea proi kroz program edukacije. Jedan od kljunih finansijera projekta bio je Federalni zavod za

zapoljavanje.

Takoe, na inicijativu Razvojne agencije Unsko-sanskog kantona firma Saniteks d.d. Velika Kladua,

Vlada Unsko-sanskog kantona, J.U. Sluba za zapoljavanje Unsko-sanskog kantona i Opina Buim

potpisale su 21.02.2014.g. Pismo namjere kojim su iskazali punu podrku projektu Obuka i

zapoljavanje kandidata za zanimanje iva i kroja za potrebe Saniteks d.d. Velika

Kladua. Implementacijom ovog projekta vrit e se proces strunog usavravanja za 120 lica za

zanimanje iva i kroja od ega e biti zaposleno 100 lica sa evidencije nezaposlenih u Unsko-sanskom

kantonu. Ukupna vrijednost projekta iznosi 344.190,00 KM, a u implementaciji uestvuje Vlada Unsko-

sanskog kantona sa sredstvima od 38.000 KM, Opina Buim sa 27.000,00 KM, Saniteks d.d. Velika

Kladua 114.400,00 KM. Razvoja agencija USK e u saradnji sa drugim institucijama i organizacijama

putem dostupnih fondova za razvoj konkurentnosti radne snage i zapoljavanja nastojati osigurati

preostali iznos sredstava, a JU Sluba za zapoljavanje USK e pruiti doprinos implementaciji

projekta u vidu tehnike podrke.35

5.2.2. Monitoring rada Slube za zapoljavanje Kantona Sarajevo (SZZ KS)

U Kantonu Sarajevo na evidenciji SZZ KS krajem aprila 2014. godine registrovano je 71.147

nezaposlenih lica, to je za 632 lica ili 0,88% manje u odnosu na mart/oujak 2014.godine. Udio

nezaposlenih ena u istom mjesecu je 43.796, odnosno ak 60,15%. Najvei broj registrovanih

nezaposlenih lica evidentiran je u opinama Novi Grad (19.801 ili 27,83%), Ilida (11.575 ili 16,23 %),

Novo Sarajevo (8.827 ili 12,40%) i Centar (7.803 ili 10,96%). Uee strunih lica u ukupnom broju

nezaposlenih iznosi 49.693 ili 69,85%, od ega sa VSS 8.071 ili 11,34%, VS 883 ili 1,24%, SSS 21.064

ili 29,61%, VKV 413 ili 0,58% i KV 19.262 ili 27,08% a nestrunih 21.454 ili 30,15%, od ega NKV

20.689 ili 29,08%, PKV 392 ili 0,55% i NSS 373 ili 0,52%. Broj nezaposlenih lica koja prvi put trae

zaposlenje, u ukupnom broju registrovanih, je 27. 016, odnosno 37,97%.Od toga je strunih lica 16.711 ili

61,85%, a nestrunih 10.305 ili 38,15%.36

U Finansijsjkom planu prihoda i izdataka SZZ KS za 2014. godinu planirana su ukupna raspoloiva

sredstva 36.205.000 KM i rashodi u istovjetnom iznosu. Za aktivne politike zapoljavanja u 2014. godini

predvieno je oko 8.450.000 KM.

Sluba za zapoljavanje Kantona Sarajevo 05.06.2014. otpoela je potpisivanje ugovora sa 348

poslodavaca koji se nalaze na Listi poslodavaca za uee u Programu sufinansiranja zapoljavanja 800+.

Rije je programu koji e na 6 mjeseci zaposliti 800 nezaposlenih sa evidencije SZZ KS u Kantonu

35

http://www.mojusk.ba 36

Bilten JU SZZ KS- Statistiki informator, april 2014. god.

24

Sarajevo. Nakon provedene procedure Javnog poziva, Vlada Kantona Sarajevo je 23. maja 2014. godine

usvojila Listu poslodavaca za uee u Programu sufinansiranja zapoljavanja 800+. Za realizaciju ovog

programa SZZ KS je izdvojila 2.880.000 KM. Sredstva e se poslodavcima refundirati mjeseno, u

iznosu od 600 KM za jednu zaposlenu osobu.

Najvea potranja za radnicima u Kantonu Sarajevo je u drvnoj industriji, IT sektoru, turizmu i sektoru

koji se bavi energetskom efikasnou.

Tokom ove godine web stranica Slube za zapoljavanje Kantona Sarajevo je znaajno unapreena. Na

sugestiju CCI-a postavljeni su programi rada i finansijski planovi ove ustanove, kao i izvjetaji o radu za

nekoliko prethodnih godina.

5.2.3. Monitoring rada Slube za zapoljavanje upanije posavske (Posavskom kantonu) - SZZ

P

Ukupan iznos rezervisanih sredstava za poslodavce sa prostora upanije Posavske u 2014. godini,

ukljuujui sredstva, po trenutno aktualnom programu Jaanje konkurentnosti na tritu rada Prvo

radno iskustvo 2013 objavljenom krajem 2013. godine vei je nego ikad do sada, te premauje

1.200.000 KM. CCI pozdravlja navedene podsticaje, te se nadamo da e isti dati rezultat i smanjiti

nezaposlenost u upaniji posavskoj. U prethodnim godinama je oko 70% sredstava SZZ PK troeno na

pasivne mjere (zdravstvena zatita nezaposlenih i novane naknade) i vrlo malo sredstava ostajalo za

aktivne mjere (samo oko 6%).

Prema posljednjim dostupnim podacima broj nezaposlenih osoba u upaniji posavskoj iznosi 5.620, dok je zaposlenih u februaru 2014. godine bilo ukupno 5.556.

Tabela br. 4: Prosjeno vrijeme ekanja na zaposlenjeu upaniji posavskoj po strunoj spremi

SS Vrijeme ekanja na

zaposlenje (u

mjesecima)

Broj_osoba

Master 13 59

Bac. 21 103

VS1 29 119

V1 41 54

VKV 42 10

SSS 51 1364

KV 63 1805

NK 81 1683

PK 101 438

Grafikon br 8: Nezaposlena lica prema kvalifikaciji upanija posavska37

37

Izvor: Federalni zavod za zapoljavanje, decembar 2013.g.

25

SZZ PK ove godine organizuje teajeve njemakog jezika i spremni su provoditi i druge programe

prekvalifikacija i dokvalifikacija, ali su ogranieni to se tie finansijskih sredstava i zbog nepostojanja

legislative koja na sistemski nain regulie obrazovanje odraslih. Jedan od problema koje rukovodstvo

Slube za zapoljavanje P/PK ima u svom radu je to due od godinu dana nije imenovan direktor ove

ustanove, a vrilac dunosti direktora ima odreena ogranienja u rukovoenju (npr. nije ovlaen da

kreira Program rad za ovu godinu, pa SZZ PK provodi aktivnosti bez godinjeg plana)

5.2.4. Monitoring rada Slube za zapoljavanje Zeniko-dobojskog kantona (SZZ ZDK)

Budet SZZ ZDK planiran za 2014. godinu iznosi 18.606.063 KM 38 ., od toga za aktivne politike

zapoljavanja (subvencije za zapoljavanje javnim i privatnim preduzeima i preduzetnicima)

namijenjeno je 1.494.949. KM ili jedva neto preko 8 procenata. Prema procjenama u 2013. godini SZZ

ZDK je potroio 20.512.598 KM.

Dana 24.04.2014. godine u Zenici u gradskoj Areni je odran Sajam zapoljavanja i u sklopu njega

Okrugli sto "Stanje u oblasti zapoljavanja u ZDK". Na Sajmu zapoljavanja je oko 75 poslodavaca

ponudilo i predstavilo blizu 1.300 radnih mijesta. Nezaposleni su mogli svoje CV-je dostaviti

poslodavcima i lino se upoznati sa njima, uslovima rada itd. Po otvaranju Sajma u press sali Arene

odran je troasovni Okrugli sto sa preko 15 uesnika, predstavnika Vlade Zeniko-dobojskog kantona,

JSZ-ova, privrede, poslodavaca, NVO sektora itd. Prisutni su, izmeu ostaloga, podrali je inicijative

CCI-a za reformom novanih naknada za nezaposlenost u FBiH i potpuno izmijetanje zdravstvenog

osiguranja nezaposlenih iz nadlenosti javnih slubi za zapoljavanje.

38

Svi podaci o prihodima i rashodima SZZ ZDK su iz Finansijskog plana za 2014. godinu

26

Slika br 3 : Okrugli sto u skplopu Sajma zapoljavanja Zenica

U 2014. godini planira se izvriti adaptacija i kupovina poslovnih prostora za potrebe rada u cilju stvaranja boljih uslova rada SZZ ZDK.

Slika br 4: Sajam zapoljavanja Zenica

27

5.2.5. Monitoring rada Slube za zapoljavanje Hercegovako-neretvanskog kantona/upanije

(SZZ HNK/HN)

Prema prikupljenim podacima na podruju koje pokriva Sluba za zapoljavanje HNK/HN koncem

2013. godine djeluje: 272 dravna poduzea i ustanove, 3.134 privatna poduzea i agencije, te

3.206 samostalnih poreskih obveznika (samostalne obrtnike, trgovake i ugostiteljske radnje,

samostalni prijevoznici) koji ukupno upoljavaju i radno angairaju 48.515 radnika.39

Tokom 2013. godine zaposlilo se 5.714 sa evidencije SZZ HNK. U odnosu na 2012. godinu to je vie za

28,1 % ili za 1.254 uposlenih osoba. U strukturi novozaposlenih ena je 2.911 ili 50,9 %. Sluba je u

proloj godini prikupila i objavila 246 oglasa i konkursa slobodnih radnih mjesta za 1.031 radnika i

po njima posredovala.

Tabela br. 5: Zaposleni u HNK i FBiH- uporedni prikaz

OPIS

BROJ ZAPOSLENIH RADNIKA (godinji prosjek)

1991. 2001. 2009. 2010. 2011. 2012. IX 2013.

Federacija BiH

631.020

407.199

426.556

438.949

440.747

437.331

436.137

UKUPNO HN

66.104

45.397

42.018

44.041

44.167

45.442

46.994

Od toga:

Privreda

56.179

28.933

24.455

25.417

25.264

25.512

29.918

Neprivreda

9.925

26.591

17.563

18.624

18.903

19.930

17.076

Slika br. 5- Oglasna ploa u SZZ HNK

Sluba za zapoljavanje HN/K je kroz realizirane programe aktivnih politika zapoljavanja u 2013.

godini utroila 1.044.458,00 KM, a efekt zapoljavanja je 318 novouposlenih osoba sa evidencije

39

Izvjetaj o radu SZZ HNK za 2013. godinu.

28

nezaposlenih kod Slube za zapoljavanje HN/HNK. Prosjeno utroena poticajna sredstva po jednoj

uposlenoj osobi iznose 3.284,00KM.40

Slika br. 6- sastanak predstavnika CCI sa rukovodstvom SZZ HNK

5.2.6. Monitoring rada Slube za zapoljavanje Srednjobosanskog kantona/upanije Sredinja

Bosna (SZZ SBK/SB)

Prema podacima za mart mjesec 2014. godine na evidenciji SZZ SBK imamo 41.432 lica. Zaposlenih je

38.89341

to znai da je stopa nezaposlenosti oko 51,6 procenata. Ukupan budet SZZ SBK za 2014.

godinu iznosi 9.599.820 KM42

, od toga 1.401.000 namijenjeno je za aktivne programe i mjere

zapoljavanja43.

Od aktivnosti izdvojili bismo peti Sajam zapoljavanja koji je SZZ SBK organizovala u Franiznom

centru BiH u Vitezu, uz podrku FZZZ i Vlade SBK, u periodu od 06.-07.06.2014. godine. Sajam je

posjetilo oko 1.000 nezaposlenih osoba, a predstavilo se preko 40 firmi koje su ponudile oko 300 radnih

mjesta. Najvea je potranja je za mainskim inenjerima i tehniarima, te ekonomistima i obuarima.

40

Izvjetaj o radu SZZ HNK za 2013. godinu (str. 15) 41

Podatak iz februara 2014. godine. 42

Finansijski plan SZZ SBK za 2014. godinu 43

Milion KM je transfer FZZZ, a 401 hiljada maraka su sredstva SZZ SBK

29

Slika br.7 - Sajam zapoljavanja Vitez

5.2.7. Monitoring rada Slube za zapoljavanje upanije Zapadnohercegovake (SZZ ZH)

Sluba za zapoljavanje ustrojena je Uredbom Vlade upanije zapadnohercegovake44 kao javna ustanova

u vlasnitvu upanije Zapadnohercegovake sa zadaom rjeavanja pitanja iz problematike vezane uz

zapoljavanje i nezaposlenost u najirem znaenju tih pojmova, sukladno Ustavu upanije, koji ureuje

ustrojstvo i djelokrug rada Slube. Sjedite je Slube u Grudama, Trg Herceg Bosne 1, gdje se nalazi

Sredinja sluba za zapoljavanje. Sluba putem svoje mree, koju ine 4 podrunice (Grude, Ljubuki,

iroki Brijeg i Posuje), djeluje na cijelom prostoru upanije Zapadnohercegovake.

Stanje na evidenciji nezaposlenih SZZ ZH u martu 2014. godine je 10.439 osoba, a istovremeno u ovom

kantonu imamo 16.348 zaposlenih. Evidenciona (registrovana) stopa nezaposlenosti iznosi oko 40 odsto.

5.2.8. Monitoring rada Slube za zapoljavanje Livanjskog kantona/Kantona 10 (SZZ K10)

Posljednji podaci govore da u Livanjskom kantonu imamo 9.393 nezaposlene osobe registrovane kod

SZZ K10, istovremeno na podruju kantano imamo 9.366 zaposlenih lica. Evidenciona (registrovana)

stopa nezaposlenosti iznosi neto preko 50 odsto.

U strukturi nezaposlenih lica u ovom kantonu, zakljuno sa 31.12.2013.godine, NKV radnika je 2.273 ili

23,94%, PKV 89 ili 0,91%, KV 27 ili 0,28%, NSS 28 ili 0,29%, KV 3.296 ili 34,72%, SSS 2.950 ili

31,07%, VS 302 ili 3,18% i VSS 527 ili 5,55%. Najvei broj evidentirane nezaposlenosti

ine lica sa treim stepenom obrazovanja, tj, KV radnici, 34,72%

44

broj: 7/02

30

Prema Finansijskom planu za 2014. godinu budet SZZ K10 iznosi 2.858.000 KM.

5.2.9. Monitoring rada Slube za zapoljavanje Tuzlanskog kantona (SZZ TK)

SZZ TK poela je sa radom 05.09. 2001 kada je na osnovu lana 24. stav 1. taka c) Ustava Tuzlanskog

kantona (Slubene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona, broj 7/97 i 3/99 i Slubene novine

Tuzlanskog kantona, broj 13/99 i 10/00), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skuptina Tuzlanskog

kantona, na sjednici od 5.9.2001. godine, donijela ZAKON o osnivanju Javne ustanove Sluba za

zapoljavanje Tuzlanskog Kantona. SZZ TK ima ukupno 57 zaposlenih. SZZ TK djeluje preko 13

opinskih biroa za zapoljavanje, odnosno organizacionih jedinica na nivou svih optina u kantona.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku BiH, u februaru 2014. godine broj zaposlenih na

podruju Tuzlanskog kantona je 80.888 ili 18,5% u odnosuna ukupan broj zaposlenih u FBiH kojih je

438. 011. Na evidenciji S ZZ T K na kraju maja 2014. godine evidentirana je 98.131 nezaposlena

osoba. Strune osobe uestvuju sa 66.168 ili 67,43%, a nestrune sa 31.963 ili 32,57%. Stopa regisrovane

nezaposlenosti iznosi oko 54, 8 odsto. novanu naknadu u mjesecu maju 2014. godine koristilo je 2.026

osoba.

U 2013. godini SZZ TK raspolagala je sa 21.431.875 KM, od toga 1.819.528 KM bilo je namijenjeno za

programe aktivne politike zapoljavanja. FZZZ je finanasirala dodatne podsticaje zapoljavanju na

podruju TK u ukupnom iznosu od 4.918.000 maraka.45

5.2.10. Monitoring rada Slube za zapoljavanje Bosansko-podrinjskog kantona (SZZ BPK)

Za kraj smo ostavili kanton koji se posljednjih godina izdvaja kao najsvjetliji primjer u BiH u oblasti

zapoljavanja, prije svega zbog naglog razvoja preduzetnitva u Goradu. Posljednji podaci govore da na

evidencijama SZZ BPK imamo 3.561.46

osoba, dok je zaposlenih u BPK 6.45947

. Stopa registrovane

nezapsolenosti iznosi 35,5 odsto i ubjedljivo je najnia od svih kantona u FBiH48. Poslodavci koji su

najvie zapoljavali u tekuoj godini su Bekto Precisa d.o.o. Gorade, Prevent Gorade d.o.o Gorade,

Pobjeda Technology d.d. Gorade i UNIS Ginex d.d. Gorade.

Finansijskim planom SZZ BPK za 2014. godinu utvrena su sredstva u ukupnom iznosu od 1.944.000

KM. Od toga za aktivne politike zapoljavanja namijenjeno je 490.000 KM ili 25,2%. Izmeu ostalih

programa izdvojili bismo projekat "Smanjivanje disbalansa izmeu ponude i potranje za radnom snagom

i poboljanje kompetencija, konkurentnosti i zapoljavanja radne snage u Goradu". SZZ BPK, u saradnji

sa NVO ALDI49

iz Gorada i Srednjom strunom kolom "Demal Bijedi" provode obrazovanje i obuku

nezaposlenih radnika sa evidencije Slube za zapoljavanje BPK Gorade u okviru pet zanimanja za koje

45

Finansijski plan SZZ TK 46

Podatak se odnosi na 30.05. mjesec 2014. godine. 47

Podatak za februar 2014. godine 48

Takoe i u odnosu na Republiku Srpsku i Brko distrikt. 49

http://www.aldi.ba/

31

postoji potranja na tritu rada, a to su: CNC operater, metalostrugar, iva auto presvlaka, plastiar i

pirotehniar.

5.3. Monitoring rada Zavoda za zapoljavanje Republike Srpske (ZZZ RS)

Pravni preduslovi koji su omoguili razvoj i modernizaciju sistema posredovanja u zapoljavanju

postavljeni su u Zakonu o posredovanju u zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti50 donesenim

2010. godine, a naroito njegovim izmjenama iz 2012. godine kojim je dodatno osnaena uloga privatnih

agencija za posredovanje u zapoljavanju na tritu rada Republike Srpske.

Strategiju zapoljavanja Republike Srpske 2011-2015.godina, kao prvi srednjoroni planski i strateki dokument kojim se utvruju osnovi za koordinisan i uravnoteen razvoj zapoljavanja u Republici Srpskoj, usvojila je Narodna skuptina Republike Srpske na sjednici odranoj u martu 2011. godine.

Strategijom zapoljavanja RS predloeni su realni, ostvarivi i mjerljivi strateki ciljevi i to:

Stimulisanje ekonomskog rasta, zapoljavanja i poveanje kvaliteta posla;

Poveanje produktivnosti rada i kvaliteta rada kroz razvoj ljudskih potencijala;

Uspostavljanje ravnotee izmeu ponude i potranje zaposlenja;

Poveanje ukljuenosti na trite rada spreavanjem dugotrajne nezaposlenosti, neaktivnosti,

drutvene iskljuenosti i siromatva radno sposobnog stanovnitva, naroito grupa koje su u

nepovoljnom poloaju.

Proirenje institucionalnih kapaciteta i razvoj dijaloga meu akterima u oblasti zapoljavanja.

Kroz provoenje Akcionih planova i drugih mjera Zavoda za zapoljavanje Republike Srpske i ostalih

aktera na tritu rada, u cilju realizacije Startegije, u 2011. godini zaposleno je 24.963 lica, a u 2012.

godini 28.368 lica. 51

U Zavodu RS ukupno je zaposleno 261 lice. Od ovog broja, 182 slubenika radi direktno sa nezaposlenim

osobama, to iznosi 70 % ukupno zaposlenih u ZZZ RS.52 Dakle, na jednog slubenika Zavoda RS

zaduenog za rad sa korisnicima dolazi 824 nezaposlena lica. Dakle, situacija je donekle povoljnija nego

u FBiH gdje jedan slubenik JSZ-a u prosjeku radi sa 1400 nezaposlenih. Ipak i ovo je daleko od

standarda EU gdje na slubenika JSZ dolazi u prosjeku oko 300 nezaposlenih osoba.53

Kao to je reeno, ZZZ RS koristi unifikovan informacioni sistem na cijeloj teritoriji RS, odnosno u svim

filijalama. Osnovna prednost postojeeg modernizovanog informacionog sistema u je to prua tehniko-

tehnoloke mogunosti razmjene podataka sa informacionim sistemima razliitih institucija sa kojima se

postigne dogovor. Uvezanost informacionog sistema Zavoda RS sa informacionim sistemom Poreskom

upravom RS koja omoguava brz i precizan uvid u stvarno stanje kod lica evidentiranih kod Zavoda RS

50

"Slubeni glasnik Republike Srpske" (br. 30/10 i 102/12) 51

Informacija o realizaciji Strategije zapoljavanja RS 2011.-2015, Vlada RS 52

Ovaj pokazatelj govori da je situacije neto bolja nego u drugob bh. entitetu gdje 52% zaposlenih u JSZ-ovima direktno radi sa nezaposlenima. 53

Brankovi, N. i Kamenica, A.: Analiza politika u oblasti zapoljavanja (2012).

32

U martu 2014. na evidenciji ZZZ RS nezaposlenih lica u Republici Srpskoj je 148.25354

. Evidenciona

(registrovana) stopa nezaposlenosti je neto preko 38 procenata. Prema posljednjim podacima anketna

stopa nezaposlenosti u RS-u iznosi 27 odsto55

.

Grafikon br. 9- Nezaposlenost u Republici Srpskoj 2013. i 2014. godina56

Prema podacima ZZZ RS, prole, 2013. godine sa evidencije nezaposlenih brisano je ukupno 61.050

osoba ili 2,5 odsto vie u odnosu na 2012. godinu. Od toga, 28.860 lica je brisano jer su se zaposlili ili

pokrenuli privatni biznis. U izvjetaju o radu Zavoda za zapoljavanje RS za 2013. godinu navedeno je da

je taj broj za 8,9 odsto vei u odnosu na plan zapoljavanja. Programom rada Zavoda za zapoljavanje

planirano je da se posrednikom funkcijom i mjerama aktivne politike u 2013. godini zaposli 26.500

osoba, ali podaci o broju zaposlenih pokazuju da je taj broj premaen i da je ukupna zaposlenost lani u

odnosu na 2012. bila vea za 1,73 odsto. Najvei broj zaposlenih bio je u Banjaluci, gdje je lani posao

uspjelo da dobije 10.658 nezaposlenih i u Bijeljini, gdje se zaposlilo 4.900 ljudi. Sa druge strane, filijala

Trebinje imala je najmanji broj zaposlenih - 2.318. Kada je u pitanju stepen strune spreme, Izvjetaj ZZZ

RS pokazuje da su se najvie zapoljavali stanovnici sa srednjom strunom spremom. Sa srednjokolskom

diplomom posao su dobile 10.183 osobe, dok je radno mjesto pronalo 5.577 lica sa visokom strunom

spremom i 456 lica sa viom strunom spremom. Drugu grupu ine osobe koje su sa evidencije

nezaposlenih brisane zbog neredovnog javljanja i to 23.103 ili 37,8 odsto od ukupnog broja lica brisanih

54

Pogledati trend broja nezaposlenih osoba od poetka 2013. god na grafikonu br. 4 55

Prema podacima ankete o radnoj snazi u septembru 2013. godini 56

Izvor: ZZZ RS

33

sa evidencije.57

Ukupno je sa evidencije nezaposlenih koju vodi ZZZ RS u proloj godini "skinuto"

61.050 osoba.

Prole godine se na biro prijavilo oko 25.000 lica koja nemaju radnog iskustva, odnosno koje se

prijavljuju prvi put, to je za 2,9 odsto vie nego 2012. godine. Sa radnim iskustvom se na evidenciju

prijavilo oko 40 hiljada ljudi, to je za 2.415 osoba vie nego u 2012. godini. Prilikom prijavljivanja na

evidenciju nezaposleni imaju mogunost da se izjasne da aktivno trae posao i onda su obavezni da se

javljaju svakih dva mjeseca, dok se oni koji odaberu da budu pasivni javljaju svako est mjeseci. Na

podruju Banja Luke imamo na evidenciji zastupljena sva zanimanja dok u odreenim optinama nekih

zanimanja nema na evidenciji, to znai da je potrebno raditi prostorna analiza zastupljenosti odreenih

zanimanja. Meu najmanje zastupljenim zanimanjima na evidenciji, kada je u pitanju visoka struna

sprema, su profesori matematike, fizike, njemakog jezika, zatim zanimanja iz oblasti informatikih

tehnologija, inenjeri geodezije i sl. Kada je u pitanju srednja struna sprema, to su zanimanja iz oblasti

uslune djelatnosti.

Analiza zapoljavanja po djelatnostima pokazuje da se ve etvrtu godinu za redom najvei broj lica

zapoljava u preraivakoj industriji, i to 6.891 ili 23,8 odsto od ukupnog broja zaposlenih - navodi se u

izvjetaju. Osim u preraivakoj industriji, vei broj ljudi zaposlen je u oblasti javnih, drutvenih,

socijalnih i linih uslunih djelatnosti, gdje su posao dobila 5.324 lica, a zatim u oblasti trgovine, gdje se

zaposlila 4.651 osoba. Pozitivno je da raste broj zaposlenih, meutim potrebno je sva mogue sredstva i

kapacitete potroiti na nova zapoljavanja u realnom sektoru, uz istovremeno smanjenje administaracije.

Uz odobrenje Ministarstva prosvjete i kulture realizovane su direktne posjete osnovnim i srednjim

kolama, a u okviru kljunih informacija o izboru zanimanja. Aktivnostima profesionalnog informisanja i

savjetovanja u kolskoj 2012-2013. godini obuhvaeno je 2.458 uenika iz 104 odjeljenja

Vlada Republike Srpske usvojila je 26.03.2013. god. Akcioni plan zapoljavanja za 2013. godinu u

okviru koga su definisani projekti zapoljavanja u 2013. godini. S obzirom na to da je raspisan zajedniki

Javni poziv za sve utvrene projekte, koji je objavljen 7. maja 2013. godine, prve odluke o dodjeli

sredstava doneene su tek krajem juna mjeseca prole godine, dok je realizacija po doneenim odlukama

uslijedila neto kasnije. Imajui u vidu zapoljavanje lica sa evidencije na minimalni period od 12

mjeseci, znaajan dio realizacije ovih projekata kao i drugih sadraja utvrenih u projektima prenosi se u

2014. godinu.58

Planirani prihod od doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti u 2014. godini iznosi 36.400.000 KM. Pri

planiranju ovog prihoda imalo se u vidu sljedee:

- da je Dokumentom okvirnog budeta RS za period 2014-2016. godine, za 2014. godinu projektovan

prihod po osnovu doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti na nivou 2013. godine, odnosno u iznosu od

36.200.000 KM.

- da su ukupni prihodi od doprinosa za prvih devet mjeseci 2013. godine, u odnosu na isti period

prethodne godine manji za 1 %,

57

Izvjetaj o radu ZZZ RS za 2013. 58

Program rada ZZZ RS (str.13.)

34

- da na ostvarenje prihoda od doprinosa utie i realizacija Osnova programa socijalnog zbrinjavanja

radnika koji usled steaja ostaju bez zaposlenja, na nain da se uplata doprinisa za preduzea u steaju iz

Budeta RS, u Zavodu knjie kao prihod od doprinosa, a koji e u 2014. godini iznositi 200.000 KM.59

ZZZ RS i Vlada RS izdvojie za ovu godinu 9.472.000 KM za podsticaj za zapoljavanje, ime su po

planu obezbijeena radna mjesta za najmanje 2.880 lica u privredi60. Akcioni plan zapoljavanja Vlada

RS je usvojila 02.04. 2014. godine. Planirani su podsticaji i programi za zapoljavanje pripravnika,

zapoljavanje u privredi, samozapoljavanje, podrku zapoljavanja porodica poginulih boraca, ratnih

vojnih invalida i demobilisanih boraca. Izdvojili bismo Projekat podrke zapoljavanju u privredi gdje su

obezbijeeni podsticaji poslodavcima za zapoljavanje 920 lica od 2.500 KM po zaposlenom i za

samozapoljavanje 280 lica po 3.500 KM po licu. U okviru podrke radnog osposobljavanja lica sa

visokom strunom spremom planirano je zapoljavanje 374 lica, za ta e 2.500 KM obezbijediti Vlada i

Zavod za zapoljavanje, a 1.071 KM po licu poslodavci. 60 odsto sredstava poslodavac dobija odmah

nakon zakljuenja ugovora, 20 odsto nakon est mjeseci i 20 odsto nakon 18 mjeseci, koliko kod sebe

mora imati zaposlenog radnika. Iz prole godine se prenose sredstva od oko 12,38 miliona KM, to

ukupno ini 21,8 miliona maraka za razliite aktivne politike zapoljavanja.

Akcioni plan zapoljavanja u Republici Srpskoj sigurno e pretrpjeti izmjene nakon katastrofalnih

poplava zbog kojih je izgubljeno hiljade radnih mjesta61

. Nakon trodnevnog, burnog zasjedanja, poslanici

Narodne skuptine RS 15.06.2014. god. usvojili su set zakona za prevazilaenje posljedica poplava koje

su u maju teko pogodile ovaj entitet. Izmeu ostalog, donesen je Zakon o formiranju Fonda solidarnosti

za obnovu RS, koji bi trebao imati godinje prihode od 93,5 miliona KM a iz kojih e biti finansirane i

isplate jednokratne novane pomoi poplavljenim domainstvima u iznosu od 5.000 KM. Okosnicu

prihoda Fonda trebao bi initi solidarni porez u ukupnom iznosu od tri odsto, koji e se obraunavati na

neto plate svih zaposlenih u RS. Porez e biti plaan na nain da poslodavac snosi 1,5 odsto, a zaposleni

preostali iznos. Nadamo se da e podzakonskim aktima biti definisani kriterijumi za raspodjelu sredstava i

sanacije tete kako bi bile izbjegnute zloupotrebe na terenu. Prema zvaninim podacima, poplavljeno je

vie od 33.000 domainstava u RS, a okvirno se procjenjuje da e samo za isplatu jednokratne pomoi biti

potrebno 150 miliona KM. Zvanini podaci o iznosu totalne materijalne tete bie poznati za nekoliko

sedmica.

Centri civilnih inicijativa su 14.05.2014. godine u Banjoj Luci organizovali Javnu diskusiju o prijedlogu

amandmana na Zakon o posredovanju u zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Rezultat ovih

nastojanja su i preporuke/amandmani za reformu modela servisiranja zdravstvenog osiguranja

nezaposlenih, isplate naknada po osnovu nezaposlenosti, definicije i kategorizacije nezaposlenih. CCI u

saradnji sa relevantnim institucijama i ekspertima je predlaio izmjene Zakona o posredovanju u

zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti u Republici Srpskoj. Radi se o potrebi izmijetanja

servisiranja zdravstvenog osiguranja iz Zavoda za zapoljavanje na Fond zdravstvenog osiguranja. CCI

e u narednom periodu nastaviti aktivnosti u cilju zagovaranja sistemskog rastereenja Zavoda za

59

Finansijski plan ZZZ RS za 2014. godinu (str. 5). 60

Pet miliona KM sredstva iz budeta, 3.780.000 KM su sredstva Zavoda za zapoljavanje, dok su 800.000 KM sredstva programa Svjetske banke. 61

Najveu tetu predstavlja 19 stradalih ljudi u poplavama.

35

zapoljavanje RS od poslova koji nisu njegova primarna funkcija kako bi isti vie kapacieteta imao za

provoenje aktivnih mjera posredovanja u zapoljavanja.

Slika br. 8- Javna diskusija o predloenim izmjenama zakona koji ureuju nadlenosti ZZZ RS

Banja Luka 14.05.2014. godine

Primjenom novog softvera za novanu naknadu u Republici Srpskoj je uspostavljena kontrola

centralizovane distribucije novanih sredstava, i time se u potpunosti kontrolie ko ostvaruje pravo na

novana davanja po osnovu nezaposlenosti. Kroz informacioni sistem Zavoda precizno e se znati broj

korisnika novane naknade, to je novina u odnosu na prethodni period, a proces donoenja rjeenja je u

velikoj mjeri pojednostavljen to e doprinjeti boljem potivanju utvrenih rokova i jedinstvenoj

metodologiju rada na svim nivoima.62

Trenutno je 2753 osobe u RS-u korisnik novane naknade po

osnovu nezaposlenosti63

.

Tabela br.6 - Korisnici novane naknade po osnovu nezaposlenosti u Republici Srpskoj

Banjaluka Bijeljina Doboj Istono Sarajevo

Prijedor Trebinje Ukupno

korisnici

naknade

1191 201 466 296 369 230 2753

5.4. Monitoring rada Zavoda za zapoljavanje Brko distrikta

Oblasti rada i zapoljavanja u Brko distriktu regulisani su Zakonom o radu BD 64 te Zakonom o

zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti BD65. Zavod Brko distrikta je pravno lice, sa

statusom javne slube od interesa za Brko distrikt BiH, koje neprofitno obavlja djelatnost, sa

62

Program rada Zavoda za zapoljavanje RS za 2014. godinu 63

Pogledati tabelu br. 64

Sl.glasnik Brko distrikta, br. 7/00, 08/03, 33/04 i 29/05 65

BD (Sl.glasnik Brko distrikta, br.33/04, 19/07 i 17/08)

36

pravima, obavezama i odgovornostima utvrenim zakonom i Statutom Zavoda Brko distrikta. Rad

Zavoda Brko distrikta osnovan je u sklopu Odjeljenja pri uredu gradonaelnika Brko distrikta i

nadlean je za poslove zapoljavanja ukljuujui posredovanje u zapoljavanju, obavjetavanje o

mogunostima i uslovima za zapoljavanje, profesionalnu orijentaciju i savjetovanje o izboru zanimanja,

organizovanje strunog osposobljavanja, obuke i pripreme za zapoljavanje, sprovoenje programa i

mjera aktivne politike zapoljava