TEORIJE PSIHIČKOG RAZVOJA

Najvažnije teorije u razvojnoj psihologiji

3 su teorijska pravca imala najznačajniji utjecaj na proučavanje psihičkog razvoja čovjeka: • Psihoanalitička teorija

• Bihevioralna teorija

• Kognitivna razvojna teorija

Novije teorije

1960-ih i 70-ih godina su se pojavile još dvije značajne teorije:

• Psihosocijalna teorija

• Teorija životnog ciklusa

Najnovije teorije-tzv. interakcionistički pristup: interakcija pojedinca i okoline

Teorija psihoseksualnog razvoja S. Freuda (1905.)

Svjesno

Predsvjesno

Nesvjesno

Teorija psihoseksualnog razvoja S. Freuda (1905.)

Dob Razdoblje Razvoj

0-1 Oralno

1-3 Analno

3-6 Falusno

6-12 Latencija

12-18 Genitalno

• Oralna zadovoljstva

• Kontrola tjelesnih funkcija

• Identifikacija spolnih uloga

• Potiskivanje spolnosti

• Heteroseksualni interesi

Teorija psihosocijalnog razvoja E. Eriksona (1965.)

Obuhvaćanje cjelokupnog životnog razvoja

Naglašavanje važnosti ega u odnosu na id

Umanjivanje uloge nesvjesnih procesa

Konflikt ne djeluje nužno na razvoj psihopatologije mogućnost povoljnog djelovanja konflikta na razvoj ličnosti

Naglašena racionalnost i svjesnost pojedinca

Svaki je pojedinac po svojoj osnovnoj prirodi dobar

Teorija psihosocijalnog razvoja E. Eriksona (1965.)

8 razdoblja: Dob Razvojne krize Socij.okolina - ishodi

0-1 Povjerenje - Nepovjerenje Roditelji - Nada

1-3 Neovisnost - Sumnja Roditelji -Volja

3-6 Poduzetnost – Krivnja Obitelj - Cilj

6-11 Umješnost - Manja vrijednost Škola - Kompetencija

11-18 Identitet – Zbunjenost Vršnjaci - Vjernost

20-40 Prisnost – Osamljenost Partner/Prijat.- Ljubav

40-60 Stvaralaštvo–Samozaokupljenost Obitelj/Pos.-Brižnost

60+ Integritet – Očaj Ljudi - Mudrost

Razdoblja prijelaza – procjenjujemo jesmo li ostvarili

životne ciljeve koje smo postavili, s čime smo

(ne)zadovoljni, suočavamo se sami sa sobom.

Prijelazi se javljaju u pravilnim razmacima

Teorija životnog ciklusa D. Levinsona (1978.)

• Proučava odraslu životnu dob • 3 razdoblja

Teorija životnog ciklusa D. Levinsona (1978.)

PRIJELAZ MLAĐE ODRASLE DOBI

ULAZ U SVIJET

ODRASLIH

PRIJELAZ

30-e GODINE

SREĐIVANJE

PRIJELAZ SREDINE ŽIVOTA

ULAZ U SREDNJU

ODRASLU DOB

PRIJELAZ

50-e GODINE

KULMINACIJA

SREDNJE DOBI

PRIJELAZ KASNE ODRASLE DOBI

KASNA ODRASLA

DOB - STAROST

DJETINJSTVO

I MLADOST

28

33

40

45

50

55

60

65

MLAĐA ODRASLA DOB

SREDNJA ODRASLA DOB

17

22

STAROST Razdoblja prijelaza –

procjenjujemo jesmo li ostvarili životne ciljeve koje

smo postavili, s čime smo (ne)zadovoljni, suočavamo se

sami sa sobom. Prijelazi se javljaju u pravilnim razmacima

Teorija životnog ciklusa D. Levinsona (1978.)

DJETINJSTVO I MLADOST

• Prijelaz rane odrasle dobi (17-22) » ulaz u svijet odraslih (22-28) MLAĐA

– prijelaz tridesete godine (28-33) ODRASLA » sređivanje (33-40) DOB (20-40)

• Prijelaz sredine života (40-45) » ulaz u srednju odraslu dob (45-50) SREDNJA

– prijelaz pedesete godine (50-55) ODRASLA » kulminacija srednje dobi (55-60) DOB (40-60)

• Prijelaz kasne odrasle dobi (60-65)

KASNA ODRASLA DOB (65 i više)

Teorije o utjecaju okoline i učenja:

BIHEVIORISTIČKA TEORIJA (John B. Watson, 1920-ih)

• Ljudsko ponašanje oblikuje se učenjem koje uključuje interakciju organizma i okoline

• Ljudsko ponašanje može se točno izmjeriti • Sveukupno ponašanje naučeno je

kondicioniranjem (uvjetovanjem). film: Pavlov

film: little Albert

Klasično uvjetovanje - primjer

Prije uvjetovanja

Za vrijeme uvjetovanja

Nakon uvjetovanja

neuvjetovani

podražaj

hrana u ustima

neutralni

podražaj

zvuk

nema

slinjenja

neuvjetovana

reakcija

slinjenje

neutralni

podražaj

zvuk

neuvjetovani

podražaj

hrana u ustima

neuvjetovana

reakcija

slinjenje

uvjetovani

podražaj

zvukzvuk

uvjetovana

reakcija

S slinjenjelinjenje

Operantno uvjetovanje B.F.Skinner (1950-ih)

Istraživanje uloge potkrjepljenja u procesu učenja.

Instrumentalno kondicioniranje - učenje usmjereno dobivanju nagrade odnosno postizanju određenog cilja koji nam pruža zadovoljstvo.

• Nagrada - pozitivno potkrjepljenje • Kazna – negativno potkrjepljenje • Ignoriranje – učinkovitije od kazne

• Kod instrumentalnog kondicioniranja organizam je aktivan, za razliku od klasičnog gdje je pasivan

• Potkrepljivači:

– primarni (hrana, voda, bol, zanimljivost

aktivnosti kojom se osoba bavi i sl.)

– sekundarni (novac, pohvala, ocjene i sl.)

– pozitivni (hrana, pohvala i sl.)

– negativni (bol, negativne reakcije okoline i

sl.)

Operantno uvjetovanje - primjer

• Učitelj jako viče na svoje učenike kada oni međusobno pričaju dok on predaje. Nakon nekoliko tjedana učenici su još češće pričali nego što su to činili prije nego je počeo vikati na njih

• primjer pozitivnog potkrepljenja - vikanje je posljedica nakon pričanja i uzrokovala je češće pričanje nego što je to bilo prije vikanja.

Operantno uvjetovanje - primjer

• Neke podražaje izbjegavamo – bol, povrede, štetne podražaje, odbojne, vikanje.

• Negativno potkrepljenje – reduciramo ili eliminiramo odbojne podražaje

– npr. na satu matematike dijete se loše ponaša i nastavnik ga šalje u kut – zapravo ga nije kaznio nego negativno potkrijepio tako da je dijete izbjeglo matematiku i sljedeći put će se vjerojatno opet tako ponašati

• Ponekad neugodni potkrepljivači ili čak bolni mogu biti pozitivni potkrepljivači jer se uz njih vezuje dobivanje pažnje Zanemarena djeca

Kazne i nagrade…

• Općenito vrijedi da se nagradama uči, a kaznama odučava.

• Negativne strane kazni:

– Izbjegavanje neugode

– Povećava agresivnost

– Pogoršava odnose

– Naučena bespomoćnost

– Psihosomatske bolesti

• Ono što je jako bitno - uz kaznu treba istovremeno potkrepljivati neko poželjno ponašanje odnosno omogućiti razvoj nekog drugog ponašanja, pozitivnog ponašanja

• Inače može doći do zamjene jednog nepoželjnog ponašanja nekim drugim, također, nepoželjnim ponašanjem.

TEORIJA SOCIJALNOG UČENJA (A.Bandura, 1950-ih i 60-ih)

• Mnoga socijalna ponašanja učimo imitacijom, oponašanjem modela, i opažanjem ponašanja drugih.

• Npr.: agresivno ponašanje, uplašeno ponašanje ili smireno ponašanje kod liječnika i sl.

Socijalno učenje

Primjer socijalnog učenja (imitacijom)

• Djeca su promatrala model kako se agresivno

ponaša prema lutki zvanoj Bobo.

• U različitim situacijama model je nagrađen odnosno kažnjen za svoje ponašanje.

• film: aggression