Filozofija, znanost,
religija*IzvornilanakUDK2:159.9Primljeno12.04.2007.
AnelkoDomazetKatolikibogoslovnifakultet,TrgG.Bulata3,HR-21000Split
[email protected]
Teologijaipsihologija:mogunosti igranicedijalogaSaetak
Kako se danas moe zamisliti plodonosan dijalog izmeu kranske
teologije i psihologije? Autor pokuava odgovoriti na to pitanje iz
teolokoga motrita. Povijest odnosa izmeu teologije i psihologije
vidi se unutar irega konteksta stoljetne rasprave o odnosima izmeu
vjere i znanosti, o nainu znanstvene i teoloke spoznaje. Rad je
podijeljen u tri dijela. U prvom dijelu lanka autor predstavlja dva
naelno razliita oblika ili modela (mogunosti) odnosa izmeu
teologije i psihologije, a to su: model iskljuivosti i model
poistovjeivanja. U drugom dijelu rada dijalogu teologije i
psihologije pristupa se iz perspektive integralne antropologije, u
kojoj se ovjek promatra kao tjelesno-psihiko-drutveno-duhovno bie.
Teoloka antropologija, za razliku od filozofijske, medicinske,
psihologijske ili biologijske antropologije, bavi se definitivnim
osmiljavanjem ovjeka. U zavrnom dijelu lanka autor nabraja neke
izazove interdisciplinarnoga dijaloga teologije i psihologije za
pastoralni rad, gdje svaka od dviju disciplina unosi u meusobnu
razmjenu svoju vlastitu praksu duobrinitvo, odnosno
psihoterapiju.Kljunerijei
teologija,psihologija,interdisciplinarnidijalog,antropologija,pastoralnapsihologija,religioznoiskustvo
Uvod
Zaputitiseupromiljanjeodnosaizmeuteologijeipsihologijekrajnjejesloeniteakproblem.Zatooteminaegarazmiljanjamoemogovoritiuvrlo
openitomsmisluibezobvezenasveobuhvatnost.Nedvojbenajeinjenica da su
se pioniri moderne psihologije bavili izriito prouavanjem ljudske
religioznosti. Iako je naziv ili specijalizacija psihologija
religije donekle
sporan,ipaksenjimemoguobuhvatitipsiholokiradoviopitanjimareligije.
Stogaseaktualnapsihologija
religije,uzimajuijasanodmakkakoodpsihologijskogredukcionizmatakoiodpseudo-apologetskihtendencija,afirmira
kaogranapsihologijekojastudiraonotojepsihikoureligiji:njezineosnov*
UorganizacijiHrvatskogfilozofskogdrutva
odranjeuCresu2527.rujna2006.simpozijpodnazivomFilozofija,znanost,religija:
kompleksnostodnosaigranicedijaloga.Ovdjedonosimoizborradovakojisunastalina
temeljuizlaganjanaovomskupu.
FILOZOFSKAISTRAIVANJA 106God.27(2007)Sv.2(261278)
262
A. Domazet, Teologija i psihologija:
mogunostiigranicedijaloga
nestruktureidinamizme,svjesneinesvjesneprocesepomoukojihovjek
dolazidoosobnogstavavjereilinevjere,nasuprotsimbolinimreligioznim
sustavimaprisutnimauvlastitomkulturnomokruenju.1
1.Kakomislitiodnosizmeudvijediscipline?
Kadateologijamislisebekaoznanostudijaloguspsihologijom,onasusree
mnotvopristupaupsihologijikojisenemogusvestinazajednikinazivnik.2
Stoga u naem teoloko-epistemolokom razmiljanju koristimo izraz
model, radi lakega razumijevanja sloenoga odnosa izmeu dvije
discipline.
Funkcijamodelauznanostiiteologijiuvijekjepragmatino-interpretativna,
ali ona nikada ne zrcali zbilju u potpunom smislu. Sada emo, uz
pomo dvaju modela, pokuati fenomenoloki teorijski i praktino
ukazati na dva nedostatnaodnosaizmeuteologijeipsihologije. 1.1.
Model iskljuivosti Prema modelu iskljuivosti, teologija i
psihologija bile bi u sebi dva
razliitainespojivapodruja.Teolokopromiljanjetadaminimalizirailiposve
odbacujepsiholokeuvide,anaslianstavnailazimoikodnekihpredstavnikapsihologijeuodnosunareligiju,teologijuiduhovnost.Pogledupovijest
takovogodnosaizmeudvijudisciplinanajboljeemoilustriratinadvaparadigmatskaprimjera:najprijeemoseprisjetitinekihopihpostavkiprema
religijikodzaetnikapsihoanalizeSigmundaFreuda,azatimopisatireakciju
napojavupsihoanalizeodkatolikogantimodernizma. 1.1.1. Sigmund
Freud: religija kao iluzija Austrijski neurolog i psihijatar,
zaetnik psihoanalitike teorije i terapije,
razumijevaitumaireligijupomoupsihoanalitikihkoncepata.ZaFreuda
jereligijaneurozacivilizacijeitoneurozaopsesivno-prisilnogtipa.Onvidi
religiju kao onu koja zahtijeva od pojedinca bespotrebno rtvovanje
sree
zbogiracionalnihuvjerenja.Akoelimopojasnitinajdubljerazlogetakoprovokativnogiiritantnogpoimanjareligije,potrebnojeposvetitipozornostne
tolikospisuiz1912.,Totem i
tabu,3ilionompredkrajnjegovaivotaMojsijeimonoteizam,4kolikonjegovojstudijiiz1927.,Budunost
jedne
iluzije.5Metodolokigledano,ovajspispredstavljanajboljiizvorzaupoznavanje
Freudovapoimanjereligije.
Utomdjeluonpromatrareligijuusvjetluljudskeelje,kaotosutoinili
Platon,Augustin,TomaAkvinski i drugi mislioci. Pritom koristi
njemaku
rijeWnsche(elja,zahtjev)zaonotoizraavalatinskarijedesiderium.
Radisepritomoposebnojeljikojajeoblikovanaodnajranijegadjetetova
iskustvabespomonostiienjezaocem.Stvorenojetakoobiljepredodbi
roenihizpotrebedaseljudskabespomonostuinipodnoljivom.Bogovi
imajutrostrukizadatak:daodagnajustrahoveprirode,dapomireovjekasokrutnousudbine,osobitoonomkoja
sepokazujeusmrti,idapruenaknaduzapatnjuiodricanjakojasuljudimanametnutazajednikimkulturnimivotom.6
Utrenutkukadaseodrastaoovjeksusretnesbolnomiliopasnomstvarnou
(bolesti,prirodnekatastrofe,ljudskaneprijateljstva,injenicasmrti),budise
unjemudubokoutisnutashemaeljeukolikojeonatraenjepomoiupueno
ocupunomskrbikojegasezamiljakaosvemoguega.Ucjelinitoizgleda
ovako:
FILOZOFSKAISTRAIVANJA 106God.27(2007)Sv.2(261278)
263
A. Domazet, Teologija i psihologija:
mogunostiigranicedijaloga
ivotnaovomsvijetusluijednojviojsvrsi,kojudoduenijelakoodgonetnuti,alikojazacijeloznainekousavravanjeljudskogbia.()Svetoseuovomsvijetudogaapredstavlja
izvoenjenamjerajednenamanadmoneinteligencijekoja,iakoputovimaiobilaznicamakoje
jetekoslijediti,konanosveokreenadobro,tj.povoljnozanas.Nadsvakimodnasbdije
jednadobrostiva,tekprividnostrogaprovidnostkojanedoputadapostanemoigrakaurukamanadmonihibezobzirnihprirodnihsila;samasmrtnijenikakvounitenje,onanijenikakav
povratakanorganskojbeivotnosti,negopoetakjednenovevrsteegzistencijekojaleinaputu
viegrazvoja.7
totepredodbeznaeusvjetlupsihologije?Religijskepredodbeimajupsihikugenezu:Onesuiluzije,ispunjenjanajstarijih,najsnanijih,najprjeiheljaovjeanstva;tajnanjihove
snagejestsnagateelje.8
Upsihoanalitikomsmislueljauvijekdalekonadilazipotrebu.Usudarus
ogranienomstvarnou,ljudskaeljaproistjeeiztemeljnogmanjkainastoji ga
nadomjestiti.Religija kao iluzija elja, kako je dobro uoio Freud,
postaje tada omiljelo podruje za nezadovoljen ljudski zamiljaj:
apsolutni
Bog,bezgraninaljubav,konaniodgovor,posvemanjamo.Freudovaanalizaukazalajenapovezanostiizmeuvjerovanjaielja.Njegovajepozornost
bilausmjerenaiskljuivonapsihologijskuistinureligijskihpredodbi,jerje1
O aktualnom stanju i izazovima psihologije religije vidi:
Susanne Heine, Grundlage der Religionspsychologie, Vandenhoeck
& Ruprecht,Gttingen2005.;MarioAlettiF.De Nardi (ur.),
Psicoanalisi e religione. Nuove prospettive
clinico-ermeneutiche,CentroScientificoEditore,Torino2002.2
Psihologijasekaospecifinaznanstvenadisciplinauspjelaprofiliratipredteknetovie
odstogodina.Ovdjeneemoulazitiuburni povijesni i drutveni okvir
nastanka raznih psiholokih struja. Suvremenu psihologijsku znanost
obiljeava razmrvljenost
psihoterapeutskescenekojajerazvilarazliitetehnike
kojenemajupretenzijuobuhvatitiiobjasniti
sustavnupsiholokuzbilju,negoseposveuju uglavnom odreenom tipu
smetnji.
Takoer,potrebnojeistaknutivelikuvanostdijalogapsihologijesasrodnimznanostima,kao
naprimjersmedicinomilibiologijom,toje
utjecalonarazvojnesmjernicepsihoterapije. Dobar pregled glavnih
natuknica suvremene psihologije prua Psihologijski rjenik (uredio
B. Petz, Naklada Slap, Jastrebarsko 2005.). Radi lakega
razumijevanja i jednostavnijega izraavanja, koristimo uopene
pojmoveteologijaipsihologija,iakosmo svjesni kako unutar dviju
disciplina postoje raznolikemetodolokeartikulacijeirazliita
misaonausmjerenja.3
uzvieniotac,aenjazaocemkorijenje
religijskepotrebe.FreudjepreuzeoDarwinovupretpostavkudajepraoblikljudskogdrutvabilahordakojomjeneogranienovladao
snani mujak, te je pokuao pokazati kako
razvojtotemizmakojisadripoetakreligije,
moralaidrutvenogustrojstva,stojiuvezis
nasilnimubojstvompoglavaraipreobrazbom oeve horde u bratsku
zajednicu. U temelju totemizma, Edipov je kompleks s oba njegova
sadraja, a to su sklonost prema majci i prieljkivanje smrti oinskom
suparniku. Oceubojstvojestishoditetotemizma,atime i stvaranja
religije uope. Ubojstvo proroka u monoteistikoj religiji odgovara
ubojstvu praocautotemizmu,teubojstvuSinaBojega
ukranstvu,asvesuto,premaFreudu,posljediceEdipovakompleksa.Ipak,nekanovijaistraivanjapronalazeunjegovimdjelima
dvijeslikelikaoca:brinipred-edipovskiotac
iedipovskiotac-suparnik.4
Usp.SigmundFreud,DerMannMosesund die monotheistische Religion:
Drei
Abhandlungen,u:Studienausgabe,Bd.IX.,Suhrkamp,Frankfurt/M.1974.5
Usp.SigmundFreud,Budunost jedne iluzije,
Naprijed,Zagreb1986.6
S.Freud,Budunost jedne iluzije,str.327.7
Usp. Sigmund Freud, Totem i tabu, Matica
Srpska,NoviSad1976.Uovomsedjelugovoriodubljojfizionomijiikonstantisvakereligije,atojenostalgijazaocem,priemu
totempredstavljaprimitivniju,aBognaprednijuzamjenu.ovjekjeproizveoBogakojije
Isto,str.328329.8
Isto,str.339.
FILOZOFSKAISTRAIVANJA 106God.27(2007)Sv.2(261278)
264
A. Domazet, Teologija i psihologija:
mogunostiigranicedijaloga
svakailuzijaistinitaupsiholokomsmislu,tojest,psiholokijeznaajna.U
bti,nitielja,nitivjerovanje,nisumoguibezdubokepovezanostisiskustvimaizdjetinjstva.Kadaeljapostajestvaranjeiluzije?TojezaFreudalikoca,
tojelibidokojitraiugoduisamoouvanje.Freudjeuvjerendaosobaostaje
religioznasamodokneujeglasrazuma:Glasintelektajetih,alionneprestajesvedokgasejednomnesaslua.9
Kadaprevladarazum,pojedinacnemoevievjerovatiuonotosadaisam
prepoznajekaoiluzijuelje.10Upravokaouzdravogpojedinca,kojisazrijevanjemnadilazisvojedjetinjeiluzije,istotakozdravadrutvamorajunadii
svojeprimitivneprakse.Stogajeglavnanakananjegovaspisaodgojzastvarnost.11No,problemjeutometojeFreudtustvarnostshvaaoiskljuivo
materijalistikiipozitivistiki.Mitolokaimetafizikaslikasvijeta,smatra
on,zapravojepsihologijaprojicirananaizvanjskisvijet.Stogajezadaa
znanostidatunadosjetilnustvarnostpretvoriupsihologijunesvjesnog.Na
taj nain mogu se (raz)rijeiti mitovi o raju i iskonskom grijehu, o
Bogu, dobruizlu,besmrtnostiislino,prevodeimetafizikuu
metapsihologiju.12
Moglibismosaetorei:metafizikajezapravopsihologijakojanepoznaje
samusebe.13 U odnosu na knjigu Budunost jedne iluzije, koju moemo
smatrati optimistinim djelom, nekoliko godina kasnije Freud pie
Nelagodu u kulturi
(1930.),djelokojejeradikalnopesimistino.14Uovomsedjelureligijaiitavacivilizacijavidekaoborbasnagonomsmrti.Onseoitujekaonagonagresijeidestrukcije.Neprijateljstvoiantagonizamobiljeujuljudskeodnose,a
kulturauovjekuuzrokujenelagodu,jerjeizgraenanapotiskivanjujakih
nagona.Freudjekranskuzapovijedljubavipremablinjemnazvaonerazumnom,nepsiholokomineizvedivom.15NakrajuknjigeslijediFreudova
mranaopomena:inimisedajepitanjesudbineljudskogrodahoeliiukolikojmjerikulturnomrazvojupoi
zarukomdasvladapreprekuivotuuzajednicikojajenastalazbogljudskognagonaagresijei
samounitenja?16
Odakletaradikalnainverzijauosnovnimteoretskimpostavkama?Onapotjeeodnjegoveintuicije,odnosnozapaanjakakopostojiosnovninegativni
imbenikuljudskojpsihikojiruisnoveoumjerenojmiroljubivojracionalnosti.Zapravo,teolokireeno,Freudjeotkriorealnostzlauljudskojpovijesti,
ilionotofilozofKantnazivaradikalnimzlom.Zatojepotrebnoograniiti
ovjekovuprirodnodanudestruktivnost,jerjeogranienjeljudskograzaralatvaosnovnapretpostavkazajednikogopstankaljudi.Moemozakljuitida
jemisaoS.Freuda,otkrivateljapodsvijestiiocapsihoanalize,karakterizirana
pozitivizmomiateizmom,gdjesekompletnatranscendentalnost,idejaBoga,
gleda kao vlastita projekcija oca, kao unutarpsihika stvarnost, a
religijski
pojmoviopisanisukaoinfantilnaregresijaidjejaeljazasretnimivotom.
Freud je svojim analizama nesvjesnih temelja religioznosti najavio
njezino
propadanjeipostupnozamjenjivanjeracionalnoukojaobiljeavazreludob
ovjeanstva.Premdajepsihoanalizazaetakaopsihoterapijskatehnika,primjetnesuFreudoveoscilacijeizmeupsihoanalizekaoprirodneznanosti
injezinespekulativne(filozofske)upravljenosti.17Unatobrojnimkritikama
psihoanalize,Freudoveidejeonesvjesnojmotivaciji,vanostiranihiskustava
uoblikovanjukasnijegponaanjaiobrambenimmehanizmima,utkanesuiu
suvremenupsihologiju.
FILOZOFSKAISTRAIVANJA 106God.27(2007)Sv.2(261278)
265
A. Domazet, Teologija i psihologija:
mogunostiigranicedijaloga
1.1.2. Katoliki antimodernizam
IzriitiateizamSigmundaFreudabiojeglavniuzrokmeusobneiskljuivostiizmeuteologaipsihoanalitiara,auiremsmislu,izmeupsihologijei
religije.StoganetrebauditidajeFreudovapsihoanalizazaKatolikucrkvu
bilaizrazsvjetonazorskogagnosticizma,prosvjetiteljskogliberalizma,moralnoglibertinizma(slobodarstva)iizriiteanticrkvenosti.Crkvajeunjegovim
djelima prepoznala antropoloki redukcionizam (zatvorenost za
transcendenciju)kojikranskomshvaanjuovjekainjegoveupuenostinaBoga
stojidijametralnonasuprot.Polazeiodtakvogprihvatapsihoanalize,Crkva
sesuprotstavilastavomantimodernizmaijasnograzgranienja.StavodbacivanjapsihoanalizeizriitojepotvrenOpomenomPijaXII,ukojojse
protivipsihoanaliziinjezinojprimjeniuduobrinitvu,aslinojeponovioi
IvanXXIIIuMonitumuiz1961.18
Tajotporkatoliketeologijepremapsihologijitrebavidjetiuirempovijesno-kulturnom
kontekstu. Ponajprije, na epistemolokoj razini tradiciju zapadne
teologije obiljeava stoljeima prevlast noetikog shvaanja istine,
povezanouzklasinomiljenjepokojemjeistinaslaganjerazumaistvari
(adequatio intellectus et
rei).Posljedino,modernapsihologija,kojapolazi
odrelevantnostiupravoonogatojonijestiglodosvijesti(nesvjesno,tj.nije
osvijeteno),iskljuujeseutraganjuzaobjektivnomistinom.Ovajpovijesnoegzistencijalniotpordoaojedoizraajauteolokojnebrizipremadrutvenim
i empirijskim znanostima, te u zatvorenosti crkvenih odgojnih
zavoda
premapsihologijskimuvidima.DokseuCrkviestopropovijedalaslijepa
vjera(fideizam,kvijetizam),dotlejenasveuilitimaprevladavaoiskljuivi
racionalizami propagiralase apsolutnaautonomija.Obje
sustranesmatralekakojemetodolokinemoguepovezatidvijevrsteznanjaidvarazliita9
14
Isto,str.360.10
Usp.SigmundFreud,Nelagodnost u kulturi,
MaticaSrpska,NoviSad1976.15
Ima li iluzija i pozitivno znaenje? O tome
postojepodijeljenamiljenja.Tako,primjerice,A.Vergotesmatradajebesmislenaizjava:
Vjerujem u Boga, iluziju moje elje, dok
D.W.Winnicottvidiiluzijukaoulaznavrata
ureligioznoiskustvo.Usp.otome:M.Aletti F.DeNardi(ur.),Psicoanalisi
e religione, str.5989.11
Usp. S. Freud, Nelagodnost u kulturi, str. 315316.16
Isto,str.357.17
Usp. S. Freud, Budunost jedne iluzije, str. 357.12
Sigmund Freud, Psihopatologija svakodnevnog ivota, Matica
srpska, Novi Sad 1976., str.279280.13
Usp.GvozdenFlego,UzFreudoveoscilacije,u:Budunost jedne
iluzije,str.399416. NaFreudovdvosmislenidiskursukazaojeiP.
RicurudjeluO tumaenju: ogled o Freudu
(Ceres,Zagreb2005.).Sjednestrane,postoje sukobi sila podloni
zakonima energije, a s
drugestrane,postojeodnosiznaenjapodlonihermeneutici.TakobicijeliproblemFreudove
epistemologije poivao u sljedeem: kakoideputodnagonadojezika?18
Povijesna pozadina iznesenih stajalita
ateizamjefilozofaLudwigaFeuerbacha.Poznata je njegova teza da je
tajna (klju) teologije u antropologiji: spoznaje koje ovjek ima o
Boguzapravosuspoznajekojeovjekimao sebi samom. Sve nae religiozne
predodbe
predstavljajusamoprojekcijuljudskihnevoljaieljazaotkupljenjemipoboanstvenjenjem.
Usp.AAS1953,str.278286;1958,str.288 282; 1961, 571. Citirano
prema: Isidor Baumgartner, Pastoralpsychologie. Einfrung in die
Praxis heilender Seeelsorge, Patmos, Dsseldorf1990.,str.47.
FILOZOFSKAISTRAIVANJA 106God.27(2007)Sv.2(261278)
266
A. Domazet, Teologija i psihologija:
mogunostiigranicedijaloga
procesa spoznaje.19 U ovom kontekstu spomenimo i reakciju
velikog protestantskogteologaKarla
Bartha.PoznatojeBarthovonepovjerenjeprema
drutvenimznanostimakojesuumnogomepridonosilenjegovimosnovnim
tezama:svakajereligijaidolatrija,nokranskavjeranijereligija,Bog
samgovoridovoljnooBogu,itd.Onjeimaonamjeruspasitivjerusuprotstavljajui
se religiji koju je prepustio drutvenim znanostima. No, on nije
uvidiodaseuvjernikureligioznostivjeranunomijeaju.20Jedanoduzroka
antipatijeizmeudvijedisciplinebilojeiprofesionalnosuparnitvo.Naime,stoljeimajeduobrinitvobilouiskljuivojkompetencijisveenika.
Spojavompsihoanalizeipsihoterapije,zamnogesuonepostalejediniznanstvenoprihvatljivipristupupoznavanjuljudskedue.Moemozakljuitikako
je iznimno teko voditi znanstveni diskurs odnosno kritiki dijalog
izmeu
dvijediscipline,doklegodsetajodnosvidipremamodeluiskljuivosti.Stav
ili ilinepridonosirjeenjumnogihmetodolokihproblema,nitiproirenju
razumijevanjaznanosti. 1.2. Model poistovjeivanja
Unekimsuvremenimpromiljanjimapostojipokuajdaseodnosizmeudvijedisciplinevidipremamodelupoistovjeivanja.Tadaseteologijananekritiannainpreputaurukepsihologiji,spajajuiolakoteolokeibiblijske
istinesaspoznajamakojedolazeosobitoizanalitike(dubinske)psihologije
CarlaGustavaJungaihumanistikepsihologije,ilipaksnekimuvidimatranspersonalnepsihologije(S.Graf,K.Wilberaidr.),asvimajezajednikoda
promatrajureligijuunutarontolokognainamiljenja21(tojest,kaoonoto
jeveuprirodiupisanoikrozprirodupredodreeno).
C.G.Jung,vicarskipsihologipsihijatar,daojeogromandoprinospromjeni
shvaanjaodnosaizmeupsihologijeireligije.Dubinskapsihologijaotkrila
je pozitivno znaenje religije za ljudsku psihu, za njezino
samonalaenje i
ozdravljenje.Junganalizirarazliitaoitovanjakulture(umjetnost,filozofija,
religija)usvjetluteorije
simbola.Usvakomovjeku,tvrdion,postojijezgra,
transcendentalnoJastvo,sredinjicakaoduhovnasnaga,kojausklaujeisreujetjelesnuiemocionalnu,razumskuiduhovnustranuirazinuuovjeku.
Svakiovjeknosiusebipohranjenearhetipove,prastareslikekojesuimanentnecijelomovjeanstvu,injihtrebaprobuditi.OnesuestoonaBoja
slika i prilika u nama,onajorganiposudaBojemilosti.22Jungsmatra,za
razlikuodFreuda,dajepodrujenesvjesnogduhovne,akboanskeprirode,
anesamobiolokeinagonske.No,sdrugestrane,Jungjebiosklonolako
izjednaavati nesvjesno, odnosno religiozni arhetip s Bogom, iako e
sam priznatikakojeidejaopostojanjuboanskogJastva(Selbst),shvaenakao
psihodinaminaenergijaiizvorsnagezarazvojindividualnogidentiteta,ve
jeonausebitranscendentnipostulatkojisedoduepsiholokidadeopravdati,
alineiznanstvenodokazati.23PrihvatC.G.Jungauteologijikretaoseizmeu
radikalnog odbijanja i oduevljenog odobravanja. Najei prigovor od
katoliketeologijeodnosisenaJungovkranskignosticizam,ilipovratak
gnostikompoimanjuBoga.Jungmislinaunutarnjegaboga,esencijalno
boanstvokojejeprisutnousvakomljudskombiu.Rezultatjeskupteorija
kojidoputadasegovorioBogupodrazumijevajuipritomvlastitupsihuio
vlastitojpsihi,adasezapravomislinaboansko.KatolikateologijapotvrujedaseBogobjavljujeizrcaliuovjekovojnutrini,alijasnoistiekako
BogostajeuvijekDrugi,transcendencijaostajetranscendencija.Nadalje,postojenejasnoeisobziromnashvaanjekranske(religijske)objavekoja
senevidikaopovijesnidogaajkojisedogodiojednomzasvagda,negobi
FILOZOFSKAISTRAIVANJA 106God.27(2007)Sv.2(261278)
267
A. Domazet, Teologija i psihologija:
mogunostiigranicedijaloga
seonanastavljalaunutaronogatojeJungnazvaoodnosJasnesvjesnim,a
pitanjeotkupljenja,onakokakojeshvaenoukranstvu,iitavasesadau
svjetluprocesaindividuacije,24jerizmeuiskustvanesvjesnogaireligioznogiskustvapostajiradikalnaslinost,itozatotoljudskapsihaposjedujenekuvrstureligioznefunkcijekojadjelujeneovisnoosvjesnomestavu.25
NajpoznatijisuvremeniprimjerJungovautjecajanapoljuteologijeibiblijskeheremeneutikejestsluajnjemakogteologaipsihoanalitiaraEugena
Drewermanna. 1.2.1. Eugen Drewermann
EugenDrewermannsvelikimpovjerenjempristupaanalitikojpsihologijii
psihoanalizi, kako bi teoloki govor o spasenju i otkupljenju
oslobodio od egzistencijalne beznaajnosti. Danas je potrebno
pokazati antropoloko
utemeljenjekranskevjerekoristeislikeukojimaovjekmoeprepoznati
svojubit.Najednommjestupie:UNovomzavjetuitamodajeIsus,kadajeposlaosvojeuenike,zapovjediodaozdravljaju
bolesnike,izgonezloduhe,amibismodanasrekli:daiscjeljujuneuroze,psihoze,psihosomatskebolestisvakevrste.injenicadaimamoCrkvukojatonijeustanjuiniti,kojatovie,bojim
se,odbacujeuvjetekojibijojomoguilitobiti,pokazujenakakoshizofreninaindanasivimo
unjezinukrilu(okrilju).26
Kakobisekranskavjeramoglautemeljitiunjezinojterapeutskojdimenziji,
teologijaimazadauispravitisvojapstraktni jezikkojinijeustanjuizreii
posredovativjerskoiskustvo.
Drewermannposebnovrednujeunutarnjuovjekovupriroduuzpomopsiholokihuvida.Nutrinaimaspasenjskoznaenje;onajekonanoodredite
vjerskih istina i poetak preobrazbe mikro i makro-kozmosa. Nutrina
ima
snagukojazrcaliBojusnagu.Kranstvoje,naalost,postaloreligijaosje19
22
Teksurijetkikatolikiteoloziusvojimpromiljanjimapokazivalizanimanjezapsihoanalizu.(Spomenimodvojicu:RomanoGuardini,SigmundFreudunddieErkenntnisder
menschlichenWirklichkeit,u:Sorge um den
Menschen,Bd.2,Grnewald/Schningh,Mainz1989.,str.85102.;KarlRahner,Schuld
und Schuldvergebung als Grenzgebiet zwischen Theologie und
Psychotherapie, u: Schriften zur Theologie,Bd.II,str.279299.) Kako
bi se priznalo epistemoloko
dostojanstvopsihologiji,teologijaemoratiproi
krozjednuvrstuhermeneutikogobraenjai
prihvaanjaobzorjapovijesnesvijesti.20
Usp.CarlGustavJung,O religiji i kranstvu, UPT,akovo1990.23
Usp.S.Heine,Grundlage der Religionspsychologie,str.267297.24
Pastor Oskar Pfister, Freudov prijatelj,
smatraojedapsihoanalizamoepridonijetiproienjureligije.21
Uodreenomsmisluprocesindividuacijebit
jeJungoveivotnefilozofije:ovjekpostaje
cjelovit,potpun,smiren,plodanisretanjedinokadajeprocesindividuacijedovren,kad
susvjesnoinesvjesnonauiliivjetiumirui
upotpunjavatijednodrugo.Usp.otome:Carl GustavJung,ovjek i njegovi
simboli,MladinskaknjigaMladost,Ljubljana1973.,str. 158230.25
Ontologijajenaukilistavobiuibitku.Za
ovjekajeodvelikevanostikakvajenjegova ontologija stav o biu i
bitku, jer ona,
svjesnoilinesvjesno,upravljanjegovimstajalitimakaopoelospoznaje,miljenjairazumijevanjabitka.Ispravnaontologijapripomaevjeri,aovapakovjekovuzdravlju.
Usp. Aldo Corotenuto, Jung e la cultura del XX. secolo,
Tascabili Bompiani, Milano 1994.,str.4142.26
EugenDrewermann,Parola che salva, parola che guarisce. La forza
liberartice della fede, Querinina,Brescia1990.,str.316.
FILOZOFSKAISTRAIVANJA 106God.27(2007)Sv.2(261278)
268
A. Domazet, Teologija i psihologija:
mogunostiigranicedijaloga
ajakrivnje,grijeha,tabua,depresije,ogranienja,skeptinostipremanutrini,
itd.Crkvenigovor,smatraDrewermann,ignoriradubinedue,osjeaje,nesvjesnoinudihladnomoraliziranje.ovjekse,meutim,najprijepromieu
vlastitojnutrini,aBiblijajesvetaknjigapunaslikaiarhetipakojiodgovaraju
nanajdubljeljudskeenje.ovjeknijesamotrskakojamisli,ilivolja,nego
isimbol,mit,san,mata,stvaralatvo.Slijedeinjegovuargumentaciju,nije
samopsihologijapotrebitateologijenegoiobratno:teologijauvelikojmjeri
trebapsihologijukakobievaneoskuporukuispravnoshvatilailjudimanavijestila.27Meutim,utumaenjubiblijskihtekstova,Drewermannnijeuspio
postiisintezuizmeupovijesno-kritikemetodeionenadahnutedubinskom
psihologijom.Njegovoposredovanjeizmeudubinskepsihologijeiteologije
obiljeava prevlast psihologije, izazivajui dojam kako teologija
gotovo
nematorei.28Uovomkontekstu,zanimljivojeiznijetimiljenjePapinske
biblijske komisijeudokumentuTumaenje Biblije u
Crkvi(1993.),kojapriznajekakopsihologijaipsihoanalizaotvarajuputviedimenzionalnomshvaanjuPismaipomauodgonetanjuljudskogjezikaObjave.()Simbolianjezikomoguujeizricanjepodrujavjerskog
iskustva koja nisu dostupna isto pojmovnom razmiljanju, ali imaju
itekakvu vrijednost za pitanjeistine,
aliseprotivisvakomapsolutiziranjajednogoblikapsihoanalitikeegzegeze.29
Psiholokaredukcijateolokihistina,smatrajukritiariDrewermanna,svodi
kranskuvjeruiitavuteologijuiskljuivonaterapeutskikontekst.Sveenikpostajeterapeutkojivienepouava,negostvaraozrajepovjerenjau
kojemusezatimbudearhetipskeslike.Takopsiholokipojmovi(primjerice,
arhetipi) postaju sredstvo u elaboraciji teoloke fenomenologije,
iako ne
postojikonsenzusokoznaenjapojedinihpsiholokihpojmovausuvremenoj
psihologiji. 1.2.2. Transpersonalna psihologija
Humanistikapsihologija(sasvojimglavnimpredstavnicima:A.Maslow,C.
Rogers,F.Perls)pojavilase60-ihi70-ihgodinaprologstoljeauozraju
1968.ihippiepokreta,tenajaveNewAgea.Nazvanajetzv.treasnaga,
kojaseusprotivilabiheviorizmuipsihoanalizi,insistirajuinavizijinovoga
ovjeka.Njezinasuglavnaobiljeja:razvojljudskogpotencijala,samoostvarenje,pojamjastvo(Selbst),eklektikoophoenjestradicijom,nepovijesnost,itd.
Iznjesezatimrazvila transpersonalna psihologijakaoetvrtasnaga,30u
kojojdolazidofuzijeizmeupsihologijeiduhovnosti,tojestmeusobniodnosteologijeipsihologijeiitavasenanainkaodasutedvijediscipline
oduvijekpostojalejednaudrugoj.Njeziniglavnipredstavnicijesupsihijatar
StanislavGrof,zatimanglikanskipastorAlanWatts,utemeljiteljnovepsihologijeiistraiteljsvijestiKenWilber,dokseC.G.Jungitalijanskilijenik
RobertoAssagiolividekaopretee.Transpersonalnapsihologijanepredstavljanekuzasebnuistrogoodvojenukolu,negojeonalabavisavezkojiistiepovezanostizmeumodernihpsiholokihmetodaiduhovnestvarnosti,o
kojoj svjedoi pradavna mudrost istonih religija i mistina
tradicija.Tako
StanislavGrofeliunaprijeditispiritualnudimenzijupsihe,alibezvezanja
na neko odreeno religiozno usmjerenje. Na najvioj razini svijesti
ovjek
dolazidoiskustvauniverzalnogDuhaiosjeajakozmikogjedinstva,slino
velikimmisticimasvihvremenaireligija.
FILOZOFSKAISTRAIVANJA 106God.27(2007)Sv.2(261278)
269
A. Domazet, Teologija i psihologija:
mogunostiigranicedijaloga
Transpersonalnupsihologijuuopisanomneodlunomstanjuizmeuznanostiireligioznoguenjaospasenjunijemoguevieubrojitiupostojeekategorijeznanosti.Onapredstavljazasebansustavmiljenjainemoeseuvrstiti
nitiuznanstvenupsihologijunitiuteologiju.Unatonjezineotvorenostiza
transcendenciju,tavrstauniverzalno-religioznepsihologije,teolokigledajui,prekoraujegranicekakopsihologije,takoiteologije.Najoitijitakav
primjerpredstavljasuvremenapsiho-scena,sbezbrojvrstanovihterapija,
kojanudireligiozno
uenjeospasenju.Psihoterapijasetakomijeaiizjednaujesparapsihologijom,spiritizmom,okultizmom,astrologijom,itd.WouterHanegraafovupojavunazivasakralizacijapsihologije,31dokDonS.
Browningkoristinazivkvazi-religija:timesemislinapraveiistinskenaracije
smislaipogledanaivotkojesupredmet,akonereligiozne,onobaremkvazireligioznevjereipoboneodanosti.32Uteolokomdijalogustranspersonalnompsihologijom,konceptBogapredstavljasredinjepitanje.Zatoa-personalnoshvaanjeBoganijedovoljno?Zatotokranstvotvrdidanajdublja
tajnabitkagovorikaoosoba.OdnosJa-Tistogajeizvornimodelodnosa
ovjekaiBoga.IstinskamistikaraaseizpersonalistikekoncepcijeBoga,a
tekzatim,drugotno,takoncepcijateidapostanesveobuhvatna,ukidajuiprostorzaBojuosobnost.33Osimopisanadvamodela,vrijedispomenuti
jonekeoblikemeusobnogdijalogailimodele34shvaanjaodnosaizmeu dviju
disciplina koji se pokazuju nedostatnima. Tako, recimo, meusobni
odnosmoebitiancilijaran:drutveneznanosti,psihologija,psihoanaliza,
psihijatrija,sociologija,tretirajusekaokorisnepomoneznanostikojeteologijaeklektikikoristi.Drugimanjkavioblikdijalogajestonajkojimoemo
nazvatipragmatian.Dvijesedisciplinesusreunapraktinojrazini,tojest
uzajednikojsuradnjiibrizizatrpeegaovjeka,aiskljuujuteorijskapitanjaisvjetonazorskepremise.Postoji,zatim,iteoretskioblikdijaloga,kojise
bavi razliitim filozofskim pretpostavkama i koncepcijama ovjeka,
ali bez
posljedicazapraksuduobrinitvaipsihoterapije.Razmjenasezbiva,dakle,
iskljuivonaakademskojrazini.27 31
Usp.EugenDrewermann,An ihren Frchten werdet ihr sie erkennen.
Antwort auf Rudolf Peschs und Gerhard Lohfinks Tiefenpsychologie
und keine Exegese, Olten Freiburg i.Br.1988.28
Citirano prema: Papinsko vijee za kulturu/ Papinsko vijee za
meureligijski dijalog, Isus Krist donositelj vode ive, Verbum,
Split2003.,str.32.32
WalterKasper,TiefenpsychologischeUmdeutung des Christentums?,
u:Walter Kasper Albert Gorres (ur.), Tiefenpsychologische Deutung
des Glaubens? Anfragen an Eugen Drewermann, Herder,
Freiburg-Basel-Wien 1988.29
Usp. Don S. Browning, La psicologia puo evitare la religione?
Dovrebbe farlo?, u: Franco Imoda (ur.), Antropologia
interdisciplinare e formazione, EDB, Bologna 2001, str.5960.33
Usp.PapinskaBiblijskakomisija,Tumaenje Biblije u Crkvi,
Dokumenti 99, KS, Zagreb 1995.,str.70.30
Usp. Michael Utsch-Johannes Fischer (ur.), Im Dialog ber die
Seele. Transpersonale Psychologie und christliche
Glaube,LITVerlag,Mnster2003.34
Abraham Maslow potaknuo je stvaranje pojmova transpersonalne
psihologije: jedna via, etvrta psihologija, koja je nadosobna,
trans-humana (ljudska), i ima svoje
srediteusvemiru,aneuljudskimpotrebama
iinteresima(Usp.S.Heine,Grundlage der
Religionspsychologie,str.303.)
Usp. I. Baumgartner, Pastoralpsychologie. Einfrung in die Praxis
heilender Seeelsorge, str.6065.
FILOZOFSKAISTRAIVANJA 106God.27(2007)Sv.2(261278)
270
A. Domazet, Teologija i psihologija:
mogunostiigranicedijaloga
2.Kritikidijalog: integralna antropologija
Susretizmeuteologijeiznanostidogaaseondjegdjeseradionajdubljim
pretpostavkamaznanosti,tj.otranscendentalnompitanju,opitanjucjelokupnezbiljeinjezinasmisla.Mnogotogajeuznapredovaloodvremenapozitivizma,scijentizmaiobmaneonadmoiuma.Danassenalazimoujednoj
zrelijojfaziodnosaizmeudvijediscipline.Takorazliiteteolokestrujeistiuvanostdrutvenihznanostizateolokuantropologiju,usmisludubljega
sagledavanja bio-psihike realnosti ljudske osobe. S druge strane, i
mnogi predstavnici moderne psihologije otvoreniji su, ne samo za
fenomen vjere nego i za teologiju shvaenu kao sustavnu refleksiju o
ovjekovu iskustvu vjereunutarodreenereligijsketradicije.
Jeli,dakle,moguegovoritiointegracijsko-dijalokom
modeluodnosaizmeuteologijeipsihologije?Kojateolokanaelaopravdavajuipotiuna
dijalogspsihologijom?Kakonapraktino-egzistencijalnojrazinioblikovati
odnosizmeuteologijeicrkveneprakse,tepsihologijeipsihoterapije?Koje
senovekliniko-hermeneutikeperspektiveotvarajuukritikomdijaloguza
objeznanosti? 2.1. Teoloki temelji dijaloga Drugi vatikanski sabor
donio je odluujui zaokret u odnosu katolike
Crkvepremapsihologiji.Odpresudnevanostizautemeljenjedijalogaizmeu
teologijeipsihologijebilesutvrdnjeoopravdanojautonomijiovozemnih
stvarnosti.Nikadanemoepostojatipravisukobizmeuistinazemaljske
stvarnosti,ukojevaljaubrojitiipsihologiju,iistinevjere,jersvenaimestvarivetimetosustvoreneimajusvojukonzistenciju,istinu,dobrost,vlastite
zakoneiustrojstvo;toovjekmorapotivatitakodapojedinimznanostimailiumijeimaprizna
njihovevlastitemetode.Stogasemetodikoistraivanjeniujednojstruci,akosevridoista
znanstveno i po moralnim naelima, nikad nee stvarno protiviti
vjeri, jer profane i vjerske
realnostiimajuizvoruistomeBogu.tovie,onajkojinastojiponiznoiustrajnoprodrijetiu
tajnustvari,njega,adatogainijesvjestan,kaodavodirukaBoga,kojiuzdravasvabiai
inidabuduonotojesu.Nekanamzatobudeslobodnopoalitinekestavove,kojihjenekada
biloimeusamimkranimazbogtogatonisudovoljnoshvatiliopravdanuautonomijuznanosti.35
Kadasuvremenapsihologijazastupametodolokiateizam,onsenesmije
izjednaitisegzistencijalnimnijekanjemBogapojedinogpsihologailipsihoterapeuta.AliiuonimsluajevimaizriitognijekanjaBoga,premashvaanju
Drugogvatikanskogsabora,Crkvatrebavidjetiuznanostistvarnogdijalokogpartneracrkveiteologije:ACrkva,premdapotpunozabacujeateizam,ipakiskrenoizjavljujedasviljudi,vjerniciinevjernici,morajuzajednikiraditizaispravnuizgradnjuovogasvijetaukojemzajednoive.A
toganemoebitibeziskrenogirazboritogdijaloga.(GS21)
Psihologijise,dakle,kaoznanstvenojdisciplinipriznajezakonitasamostalnostiistiesenjezinavanostzasveenikuizobrazbu.Toposebicedolazi
doizraajaudekretuoodgojuiobrazovanjusveenikaOptatemtotiuskoji
donosidvijebitneizjave:nekasenaelakranskogodgojaprikladnoupotpune
novijim spoznajama zdrave psihologije i pedagogije (br. 11); neka
se(odgajanici)pouetakoerkakoesesluitipomonimsredstvimakoja
impruapedagogija,psihologijaisociologija(br.20).Velikozanimanje
teologijeipastoralnepraksezarezultateistraivanjaimetoderadapsiholo-
FILOZOFSKAISTRAIVANJA 106God.27(2007)Sv.2(261278)
271
A. Domazet, Teologija i psihologija:
mogunostiigranicedijaloga
gije/psihoterapije vidi se i u formuliranju posebnih kolegija na
katolikim
fakultetimapodnaslovomPastoralnapsihologija.Potaknutaovimhrabrim
otvaranjemSabora,aneodriuisesvogaspecifinogpristupakojiproizlazi
izposlunostivjere,teologijausebisamojnalazitemeljzakritikidijalogs
psihologijom,atojeprijesvegaepistemoloke i hermeneutike
naravi.Nabrojimonekeelemente:
dijaloko-kritikovrednovanjemudrostisvijeta,atimeidijalogspsihologijom,temeljisenaklasinomskolastikomteolokomnaelu:Milostpretpostavljaiusavrujenarav(Gratiasupponitnaturameteamnon
destruit sed perficit). Iz toga proizlazi sljedei zakljuak:
iskustvo vjere
(milost)nemoeseodvojitiodsasvimobinih,svakodnevnih,psiholokih i
drutvenih odnosa. U ime tog aksioma Karl Rahner je proveo
antropoloki zaokret u teologiji, jer sredinje teoloke izjave valja
razumjeti
kaojednuvrsturadikaliziranjaantropolokihspoznaja.Teologijajeuvijek
ijednavrstaantropologije.
opisaniodnosizmeumudrostisvijetaivjeresadriivaankristolokikriterijzateolokidijalogspsihologijom.Otajstvo
UtjelovljenjaBogauIsusuKristuujedinjujenajprisnijesvjetovno-ljudskustvarnostsboanskom
stvarnou.OdatleproizlaziiprvenstvomudrostiBojeuKristukojamoe
stavitiukrizusvjetovnumudrost.Atoznaida,teolokigledano,susrets
psihologijomtrebauvijekodgovaratinovomivotuuKristu. naposljetku,
vaan razlog za neophodni dijalog s psihologijom proizlazi iz
dananje situacije vjere. Nju obiljeava jaz izmeu vjerskog uenja i
ivotneprakse.Mnogeteoloko-pastoralneizjavepokazujusenevaneu
ovladavanjuivotnimproblemimaljudi.Utakvojsituacijiteologijaiduobrinitvooekujuodpsihologijedublje
spoznajeiuvidiotometodananjeg ovjeka pokree i na koji nain
postavlja pitanje o Bogu i vjeri
kakobigovorilioBogujezikomkultureukojojivi.Prematome,teoloko
promiljanjenunojeupuenonaantropoloko-psiholokoosvjetljavanje
ivotnogkontekstavjerskihizjavakakobisezadobionovipoglednaivotnurelevantnostevanelja.
2.2. Antropologija kao mjesto susreta
Teologijaupokuajudapoveeklasiniobjektivizamimodernisubjektivizampostavilajekaotemeljsvogaantropolokogobratashvaanjeovjeka
kaobia autotranscendencije.TeologKarlRahnernajedinstvenjenaindao
obrisetakveteolokeantropologije.eliojepremostitijazizmeukranske
objaveiljudskogiskustva,teologijeipsihologije.Iakomoderniovjek,smatraon,nerazmiljaumetafizikimkategorijama,usprkostomeonposjeduje
osjeajzatranscendenciju.eznezaonimtoganadilazi,zaonimtoovjekudajedubljismisao.Imajuitouvidu,mogunostdijalogaizmeuteologije
ipsihologijevidiseosobitoupronalaenjuantropologije (shvaanjaovjeka)
otvorenetranscendencijikakobisenadiaokrahideolokihtotalitarizamai
nihilistikihsvjetonazora.
Psihologijasebedefinirakaoeksperimentalno-statistikuilifenomenolokodeskriptivnu
znanost koja pomou empirijskog modela znanosti promatra,35
Gaudium et spes, 36. Sabor istie jedinstvo
stvorenjskestvarnostiistvarnostivjere.Ipak,
nesmijeseprevidjetistavSaboradasetrago-
viBogausvijetuiuznanosti(analogiaentis),moguupotpunostispoznatitekusvjetlu
objavljenihistinavjere(analogiafidei).
FILOZOFSKAISTRAIVANJA 106God.27(2007)Sv.2(261278)
272
A. Domazet, Teologija i psihologija:
mogunostiigranicedijaloga
mjeri i
tumaiinjenice(iskustva).Sastavnidionjezinaprocesaistraivanja
iznanstvenoganainapribliavanjastvarnostijestrazdvajanje(dijeljenje),
alitouvijeknosiiodreenirizik:naime,zablududasemoedijeliti(odvojiti)
onofiziko, psihiko, drutvenoi
duhovnouosobi.Stogaseteologija,ukritikomdijaloguspsihologijom,uvijekzalaezaintegralnuantropologijukoja
nadilazisvakuvrstuantropolokogdualizma(duh-tijelo)ipriznajepostojanje
sloene mnogostrukosti razina osobe (psihika, fizika, drutvena,
duhovna)kojestojeu komplementarnom
odnosu.todvijedisciplinejednadrugoj
moguponuditi?Psihologijikojajeotvorenatranscendenciji,teologijamoe
ponuditikonaniobzor smislakojiprimaodBogaiobjaveuIsusuKristu.S
drugestrane,psihologijanuditeologijionajosjeaj za
realnostikonkretnost
sobziromnaovjekovusituacijuusvijetu,tejepotiedabudekritikasvijest
kakoosobnetakoicrkvenevjernikeprakse.36
Pitanjeimplicitneslikeoovjekuunutarpsiholokogdiskursaznatnojepod
utjecajemponaajnegenetike,etologijisociobiologijioneuvelikepridonosekorigiranjunekadanjeguvjerenjaomogunostimaautonomijepsihikogaparata.Nunojestogaposvijestitivlastituimplicitnuslikuoovjeku,
posebnokadjerijeonekimodegzistencijalnihkarakteristikaovjeka,kao
naprimjerkoncepcijamotivacije,slobode,volje,individualnosti,isl.Moe
se,meutim,dogoditidatraganjajednihidrugihdovedudotokenakojoj
seimplicitneteorijeosobnosti,prisutneizriitoilineizriitounekimpsiholokimteorijama,protiveevaneoskojsliciovjeka.Toseosobitoodnosina
neopozitivistiki ideal koji snano uvjetuje razvoj suvremene
psihologije i
obradeteorijoosobnosti.Zateologijujeneprihvatljivapozitivistikaepistemologijakojazastupatezukakomoemospoznatisamoonotojemjerljivo.
Tomjerljivopakneupuujeninakakvudrugustvarnost.Nijespornoda
svakaznanostimapravonasvojumetodu(epistemolokistatus),alijeneprihvatljivo
kada neo-pozitivizam tvrdi kako znanstveno relevantno postaje samo
onotosemoedokazatiueksperimentu.Oniskljuujepitanjeduhaizanima
gasamodohvatljivsvijetkojimislisvojomlogikom.Ostalonijeznanstveno
ilisvemutomeoduzimastatusznanstvenosti.
Dijalogizmeuteologijeipsihologijeneelibititekobiniodnosnadopunjavanja(komplementarnosti),pokojemujednastranazakljuujesvojeoperacije
ondjegdjedrugazapoinje,nitieliposvakucijenubititraganjezameusobnompotvrdomislaganjem(konkordizam),negoistraivanjeslinosti(analogija)ilikonvergencija
kojeserazvijajukadasvakadisciplinaslijedisvoj
vlastitiputipotujeepistemolokistatusdruge.Natajsenainstvarazdravadijalokaizmjenaizmeudvijeperspektive,iakokatkadmoepoprimitii
obliksueljavanjaimeusobnekritike.Usvjetlukonstruktivistikekoncepcijeznanosti,nijednaznanostnemoebitia-teorijska,tojestneutralnadok
istraujeljudskuzbilju,jeruvijekpostojiuzronavezaizmeusustava(metode)ikonkretnihrezultata,odnosnofilozofskepretpostavkeshvaanjaovjekakojaodreujuiempirijskumetodologiju.Stogamnogitestoviistatistiki
nalazizrcaleprividnuobjektivnost.Svakateorijaosobnostipodrazumijevai
pretpostavljaodreenoshvaanjeovjeka,odnosnoodreenuantropologiju.
Ipsihologijazapoinjesvojaistraivanjaodslikeoovjekukojajekulturno
posredovanaipovijesnooblikovana.Stogasvakiznanstveno-psiholokitrud
oko razumijevanja ljudske psihe, bio on kliniki, empirijski ili
fenomenoloki,trebasadravatiiodreeniodmakodmodelapsihenaslijeenogu
sliciovjeka.37Utomsmislu,teologijapotujetradicijufenomenoloko-deskriptivnemetodeupsihologiji,aliseprotivisvakomoblikuantropolokog
redukcionizma,kojimsepokuavapsihikepojavesvestinabiolokeprocese ili
religiozne pojave na psihike procese. Stoga pozorna kritika
refleksija
FILOZOFSKAISTRAIVANJA 106God.27(2007)Sv.2(261278)
273
A. Domazet, Teologija i psihologija:
mogunostiigranicedijaloga
glavnihteorijaosobnosti iantropologijakoje stoje upozadini nekih
psiholokihslikaovjeka,iznijelajenavidjelodijalektike razlike
obzorja38koje postoje izmeu antropologija koje su kranskog nadahnua
i onih koje to
nisu.Uovomkontekstu,teolokaantropologijakritinajepremaodveindividualistikoj
sliciovjekainjegovasamoostvarenjakodnekihpsiholokih kola.39 Za
kransko poimanje procesa samoostvarenja odluujuu ulogu
imajuevaneoskevrednoteinasljedovanjeIsusaKrista. 2.2.1. Duevne
patnje i pitanje smisla
Onkrajakademskihdiskusija,susretizmeuteologijeipsihologijedogaase
doslovnoimetaforikiuovjekovojnutriniutrenutkukadaonpostavljapitanje
o
smisluvlastitogivotanaoiglediskustvaneotklonjivepatnje,nesree,boli,starostiismrtiuivotupojedinca.Figurasmislanijeuspjelaizmai
sustavnomreduciranjuupsihologiji.VejeFreudreduciraosmisaonarazinu
patolokogsimptomaizamijeniomehanizmomLustprinzip-a(naelougode),
onoga koji regulira dijalektiku potreba i zadovoljenja.40 Pitanje
smisla
takoseizobliujeupitanjeuinakauredufunkcionalnostiilisemodificirau
logiciumjetnogsmisla.
Usuvremenojkulturiprepoznatljivajeodreenaodbojnostpremapostavljanjupitanjaosmislu.Tonijesamoposljedicaprocesasekularizacije,ilitzv.
slomaideologijskihsvjetonazora,vejenadjelukrizadubljerefleksijeijednavrstalijenostiduhakodnaihsuvremenika.Pitatiseosmislupostojanja
znakjeljudskogdostojanstvaiautentineslobode.
RazmiljajuiokrizismislaIvanPavaoII.uencikliciFides et
Ratiopie:Pogledioivotuisvijetu,kojisuestoznanstvenogakaraktera,tolikosuseumnoilidanam
doistapruajuizgledrazmrvljenogznanja.()Mnotvomiljenjameukojimaseraspravljao
tometotrebaodgovoriti,ilitakoerrazliitinainitumaenjaipromatranjaljudskogivotai
svijeta,neinenitadrugodolitodajoviezaotravajutusumnjukojalakoprelaziuosjeaj
skepticizmairavnodunostiiliurazliiteoblikenihilizma.Odatleslijedidaseljudskiduhbavi
nekomvrstomneodreenogmiljenjakojeljudedovodidotogadasesveviezatvarajuusebei
unutargranicavlastiteimanencije,bezikakvogodnosastranscendentnim(br.81).
Stogajerazumljivodasepapazalaezafilozofijukojabiimalametafiziku
narav(teinu)ikojabibilakadranadiiiskustvenedanostitakoda,traei
istinu,moedoprijetidoneegaapsolutnokrajnjegitemeljnog:36 39
Usp. B. Forte, Teologia e psicologia: resistenza, indifferenza,
resa o integrazione?, u:F. Imoda(ur.),Antropologia
interdisciplinare e formazione,EDB,Bologna2001.,str. 9192.37
Usp.D.S.Browning,Lapsicologiapuoevitarelareligione?Dovrebbefarlo?,str.58.38
Paul Vitz upozorio je na odve svjetovno shvaanje samoostvarenja
koje zavrava u samooboavanju. Ipak, moramo primijetiti
kakojeautorusvompromiljanjuodvepolemian traei krivovjerja u
suvremenoj psihologiji.Usp.T.CantelmiP.LaselvaS. Paluzzi,
Psicologia e teologija in dialogo. Aspetti tematici per la
pastorale odierna,San Paolo,Milano2004.,str.88109.40
Usp. T. Cantelmi S. Paluzzi E. Luparia (ur.), Gli dei morti son
diventati malattie. Psichiatria, psicologia e teologia in dialogo,
Sodec Edizioni Romani di Cultura, Roma 2000.,str.3031.
Sigmund Freud je jednom u pismu princezi
Bonapartenapisaosljedee:Utrenutkukad
seovjekpitaosmisluivrijednostiivota,on
jezapravobolestan;timejesamopriznaoda ima zalihu nezadovoljenog
libida. Citirano prema:VictorE.Frankl,Patnja zbog besmislena
ivota,UPT,akovo1998.,str.104.
FILOZOFSKAISTRAIVANJA 106God.27(2007)Sv.2(261278)
274
A. Domazet, Teologija i psihologija:
mogunostiigranicedijaloga
Nakrajuovoga tisuljeaeka nasvelikiizazov, naime tajda
znamonapravitikakonuan takoihitanprijelazodpojave prema
temelju.Zatosenesmijeostatisamonaiskustvu(),
nunojedasespekulativnopromiljanjedotakneduhovnesupstancijekaoitemeljanakojise
onaoslanja.(br.83)41
Pitanjeosmisluizravnojeilineizravnoprisutnourazliitimoblicimaduevnihpatnjiitekihmentalnihbolesti.Neuravnoteenostiodkojihtrpisuvremenisvijetustvarisupovezanesonomosnovnijomneuravnoteenoukojoj
sukorijeniuovjekovomsrcu(GS,br.10).Usvjetluspomenuteneuravnoteenosti,trebavidjetiimnogepsihikenevolje(depresija,patoloketjeskobe,psihosomatskebolesti,krhkeikonfuzneosobneidentitete,itd.).Molbaza
pomostogauvijekznaiizahtjevzasmislom.42Novijipsihoanalitiari(E.
H.Erikson,R.May,V.Franklidr.)ustanovilisuznakovituvezuizmeuslabljenjareligioznostiijaanjadezorijentacije,nedostatkanormiinedostatka
znaenja,tihkarakteristinihneurozanaegavremena.43Akojepsihoanalitiarotvorenkranskojvjeriiteolokiobrazovan,kadzaujeljudskikrik,
moetajdogaajpovezatinesamosjezikomkojimgapsihoanalitiketeorije
objanjavajunegoisbiblijskimjezikom. 2.3. Odnos izmeu teologije i
psihologije u kontekstu duobrinitva
MnogidrutvenianalitiarismatrajudajeCrkvanapodrujuduobrinitva
izgubila na kompetentnosti zbog nesposobnosti da dananjemu ovjeku
na razumljivnainponudipomoprirjeavanjunjegovihunutarnjihproblema.
Premalojestudiralastrukturuduekakobipojedincuprimjerenomoglapomoiuprocesupostajanjaovjekom(individuacije).Zaovakavrazvojapostojenekipovijesnirazlozi.Naime,inkulturacijakranskeporukeuantiki
svijet dovela je do gubitka biblijsko-spasenjskog shvaanja
duobrinitva.
Umjestotoga,pojavilosestoiko-metafizikorazumijevanjeduobrinitva.
Takavmoralistiki tipduobrinitvadoniojemnogoplodauodgajanjupuka,
alijeplaenavelikacijena.rtvovanajebrigazaovjekavienaunjegovoj
cjelovitosti,tojestkaoosobno-drutveno,tjelesno-duhovnobie,kaoikultiviranjenjegovihnesvjesnihsnagainagona.Iztogajeproizalonepotivanje
izanemarivanjeonogempirijskog,prijesvegapsihoterapeutskesposobnosti
djelovanja,takodajeantropolokamudrostiznanjegotovonestalaizteolokeznanosti.Duobrinitvoseshvaalokaopouavanjeimoralnodiscipliniranje,apsihoanaliza,dubinskapsihologijaipsihoterapija,nadrugojstrani,sebesuvidjelekaopoticanje(ohrabrivanje)ioslobaanjeodmoralizirajuihiautoritativnihinstancapotisnutihNad-JaiOno-snaga.Ovasuprotnost
objanjavanapetostkojapostojiizmeudvijudisciplinaikojanidodanas
nijenadvladana.44Praktina
teologija,aposebicepastoralnapsihologijakao
njezinsastavnidio,mjestosuzarefleksijuomogunostimaigranicamasuradnjespsihologijama/psihoterapijamauduobrinikojpraksi.45Teoloko
promiljanjeipastoralniradbiljeedugutradicijudodiraspsiholokimmaterijalom.Postojiimplicitnapastoralnapsihologijaevanelja.Njezinjeuzor
KristLijenik.Jednoposebnorazdobljepastoralnepsihologijepredstavlja
tzv. pastoralna medicina. No, svaki teoloki prihvat
psiholoko-terapijskih
nacrtauduobrinitvumjerisepotomekolikoinepristupanimIsusovo
evaneoskoduobrinitvokojejeuvijekzadnjemjerilocrkveneduobrinikeprakse.46
Uinterdisciplinarnojsuradnjineophodnojeuvijeksauvatijasnuepistemolokuimetodolokudistinkcijuizmeuzadaeiulogepsihologaionesveenikaiduobrinika.Naovajjenainmogueizbjeiopasnostdasenasmetnjepsiholokeprirodedajuduhovnarjeenja,odnosnodasenaproblemekoji
FILOZOFSKAISTRAIVANJA 106God.27(2007)Sv.2(261278)
275
A. Domazet, Teologija i psihologija:
mogunostiigranicedijaloga
suistoduhovneprirodedajupsihologijskarjeenja.47Toznaida,sjedne
strane,teologijasebenesmijenikadavidjetikaonekumeta-teorijupsihologije,dok,sdrugestrane,psihologijskiispravnopostavljenopitanjeuvijekglasi:
jelivjerovanjeuBogapomae,anejeliBogpomae.48Psihologiji/psihoterapijijestzadatakdapromatrapsihikofunkcioniranjeidagaopie.Tako,
primjerice,psihoanalizamoeutvrditionotosenaljudskompodrujuoitujereligijskimjezikom.Teologijijepak,kojaseoslanjanaRijeBoju,nasamogaBogainaljudsko,zadatakdauoismisaouonometoonijesu
kaotakviitojesuumeusobnimodnosima.Postupcisutihdvijugranarazliitijersejedna
bavizdravljem,adrugaspasenjem.49
2.3.1. Fenomenologija zla i spasenja Ukoliko se teolog, psiholog
i psihijatar zanimaju za integralno ovjekovo
dobro,psihologijaaposebicepsihoterapijaivjeramoguseproimatiu
ciljuozdravljenjaovjeka.Psihologijapruakranskojteologijiiduobrinitvujednustanovitufenomenologijuzlaispasenja,otkrivamehanizmezarobljenosti,krivnje,
tjeskobe,straha,kojispreavaju susret s Bogom i
protivesesvakojvrstispasenja.Utomsmislu,terapeutski
kontekstsuvremene
psihologijeobogaujeteolokapromiljanjaipastoralnirad,jeromoguuje
psiholokopromatranjestrukturazlaipristupu podruje nesvjesnoga,kako
bisedoloudodirsnjegovomslijepomdinamikominagomilanimslojevimauvjetovanjakojazatamnjujuunutranjuslobodu.Odiznimnevanostiza41
IvanPavaoII.,Fides et ratio. Vjera i razum,
KS,Zagreb1999.,str.116117.42
ErichFromm,ViktorFrankl,FransoaDolto,
ScottPeck,VladetaJerotiimnogidrugi.44
Ovdje valja spomenuti bekog neurologa, psihijatra i
psihoterapeuta Viktora Frankla, osnivaa logoterapije i
egzistencijalne analize, terapijskih postupaka usmjerenih na
osmiljavanjeivota.Franklusvojimspisima
otvorenogovorionad-smislu,otranscendentnostiljudskeegzistencije,oodgovornosti
za neto i pred nekim, o vjenom utemeljenju vrednota, o duobrinitvu,
o smrti kao sastavnom dijelu ivota, odnosno njegovu zaokruenju, o
Bogu kojega nismo svjesni odnosnoBogukojijedioovjekovevisoke
podsvijesti (usp: V. Frankl, Bog podsvijesti,
KS,Zagreb1981.,str.4153). O tome kako Franklove misli mogu pomoi
perspektivi novih, manje optereenih odnosa izmeu religioznosti i
psihikog zdravlja, vidi:I.tengl,Vjeraiduevnozdravlje,u:
M.JuriM.NikiH.Vukui(ur.),Vjera i
zdravlje,Zbornikradova,Zakladabiskup
JosipLang,Zagreb2005.,str.198201.43
Usp. I. Baumgartner, Pastoralpsychologie. Einfrung in die Praxis
heilender Seeelsorge, str.50.45
Utusvrhu,Ivantenglusvompromiljanju o perspektivama dijaloga
pastorala i trendovaaktualnepsihoterapijeizdvajaetiribloka
psihoterapija:psihoanaliza,bihevioralnapsihologija, psihoterapiju
usmjerenu na osobu klijenta i psihoterapiju Gestalt. Usp. Ivan
tengl,Perspektivedijalogapastoralaitrendovaaktualnepsihoterapije,u:Bogoslovska
smotra,2(2006.),str.429455.46
Usp. I. Baumgartner, Pastoralpsychologie. Einfrung in die Praxis
heilender Seeelsorge, str.44,5862.47
Usp.T.CantelmiS.PaluzziE.Luparia(ur.), Gli dei morti son
diventati malattie, str.25.48
Moemo nabrojiti mnoge znaajne teologe i psihologe koji su
sudjelovali u interdisciplinarnom dijalogu: teolozi kao to su
Tilhard de Chardin, Reinhold Niebuhr, Paul Tillich,
PeterEvdokimov,J.Werbick,AnselmGrn,
EugenBiser,ThomasKreating,itd.;temnogi
psiholozi,psihoanalitiariipsihijatrikaoto su: Erik Eriksson, Carl
Rogers, Rollo May,
Usp.M.AlettiF.DeNardi(ur.),Psicoanalisi e religione,
str.7778.49
Usp. T. de Saussure, Psihoanaliza i
religija:dvauhazajednueljuizajednurije,u
Svesci2(1997.)str.1112.
FILOZOFSKAISTRAIVANJA 106God.27(2007)Sv.2(261278)
276
A. Domazet, Teologija i psihologija:
mogunostiigranicedijaloga
meusobni dijalog jesu tzv. metapsiholoke tvrdnje. Radi se o
refleksijama
kojesemoguizvuiizmaterijalakojiizlazinavidjelouklinikojpraksi:one
imajuempirijskopodrijetlo,alievocirajutajnuljudskepsiheiljudskogivota
uope.Kadpastoralpropitujepsihologije/psihoterapije,tonunopovlaizasobomproblemvalutacijeikategorizacijematerijala,posebnoakoseodreenainformacijaodnosinakojustvarnost
religioznogizriaja.Takobiistraivanjanapodrujugenetike,bio-sociologijeipsihosomatike
trebalajojednomsenzibiliziratipastoralzapitanjegranicaovjekoveslobode.Zasigurnoe
aktualizacijaproblematikeupastoraluimatiodjekaupreispitivanju,naprimjer,braneprivole
iliodabirasveenikogiredovnikogzvanja.50
Psihologijamoepruitipastoralunizmodelarazumijevanjapsiholokezbilje,kakoonihglederastairazvojatakodevijacijaipsihopatolokihoblika
osobnosti. Ove su informacije na poseban nain znaajne kad su u
pitanju
stanovitibolesnireligiozniizriajikojisuzapravosamoformajednepsihopatologije.Kolikogodreligioznostnedvojbenoimalaiscjeliteljskikarakteri
bilavaanelementupostizanjuiouvanjuduevnogzdravlja,valjaupozoriti
inamoguenezdravedimenzijeodreenihoblikareligioznogaionogato
seuzvjeruvee.Psihologija,dakle,imakritiku funkcijupremareligijikada
donosirezultatepsiholokihistraivanjaomoguemureligijskominduciranju
psihikih smetnji i negativnom utjecaju nezdrave religioznosti u
svagdanjemuosobnomidrutvenomuivotu.Kadagovoriotipovimareligijskih
smetnjaumeuljudskimodnosima,teoznaajkamareligioznostikojepridonoseneuspjehuuborbisaivotnimzahtjevima,psihologijanudidragocjene
kriterijepastoralnojpraksizaprosudbuautentinostivjereireligioznogiskustva.51Utomsmisluvaljalobipromiljatiuzussupervizijeupsihoterapijiza
pastoralnedjelatnike,posebnokadjerijeosakramentusv.ispovijedi,aza
izvjesnefenomene,poputopsjednua,napadastrahazbogosjeajagrenostii
sl.,valjalobisvakakotraitimogunostkonzultacijepsihologaodnosnopsihijatra.52Nesamopsihologije/psihoterapijenegoteologijaiduobrinitvo
mogupsihologijama/psihoterapijamatrebaotvoritinizperspektivazanjihovo
istraivanjeidjelovanje,jerimotvarapristupznaajnojdimenzijiovjekove
zbilje,atojereligiozna,kojastupauznaajnuinterakcijusostaliminaposebannainpsiholokimobiljejimaljudskeosobnosti.Bogatstvoreligioznih
simbolaoblikujementalnisklopiivotnenavikepacijenta.Istraivanjereligioznihtematikastogajezaklinikudijagnozuipsihoterapijunezamjenjiva
sastavnicaterapeutskogprocesa.53
Moelipsihoanalizadovestidonaputanjapacijentovihvjerovanjaivjernikeprakse?54Mnogikatolicijodoivljavajupsihoanalizuateistikomipanseksualistikom,tejevidekaopotencijalnuopasnostzavlastituvjeru.Taje
percepcijadonekleshvatljiva,piepsihoanalitiarkaAna-MariaRizzuto,zato
tojeslubenapsihoanalizamalouinilanatomedapoboljajavnuslikuo
sebi.Ipak,istieona,etikapsihoanalitiaratemeljisenadubokompotivanju
pacijentovihasocijacija,osjeajaiiskustava.Onikojislijededuhpsihoanalitikihtehnika,nenameusvojaosobnauvjerenjaiidejepacijentima.Moe
se,dodue,dogoditidasereligioznostpacijentamodificiratijekomterapije
takodaonodbacineurotinavjerovanja,odnosnodadoiviproienjevlastitevjernikeprakseiuvjerenja.
Naposljetku,spomenimojojedanvaanviddijalogaisuradnjeizmeudviju
disciplina:pogledinainophoenjapremaljudskoj
patnji.Izgleditateologije,psiholokadijagnostikakojajevoenaneopozitivistikimidealom(mit
oljudskojsvemogui),ljudskupatnjushvaauredukcijskojperspektivi,jer
seizriitoiskljuujeovjekovatranscendentalnaupuenost(hipotezaBoga)
FILOZOFSKAISTRAIVANJA 106God.27(2007)Sv.2(261278)
277
A. Domazet, Teologija i psihologija:
mogunostiigranicedijaloga
itraenjereligioznogsmislanapitanjepatnje.Teologijapomaedasetajna
patnjeibolestividiunutraobzorjaljudskestvorenostiiprolaznosti,odnosno
u povezanosti s naruenim odnosom prema Bogu; da se reflektira i
stanja neizljeivostikaoinjenicuivota(protuteaamerikomsnuoosobikoja
savrenofunkcionira).Utekimivotnimnedaamadolazidoizraajakranskametaforamilosti55(shvaenakaoblizinaBoja)kojaulaziupsiholokudramupojedinca,ilipakzakonkria,kojimseistiesnagavjereda
onobesmislenoosmisli,slabostpreobraziusnagu,asmrtuivot.Terapijska
dimenzijateologijeiduobrinitvadolazidoizraajaosobitouuporabinavoditeljskoggovora,kojipokuavabolesnikadovestidosvijestionjegovim
unutranjim konicama i blokadama; zatim sudionikoga
(participirajueg)
govora,kojinastojislomitiokovenjegoveosamljenosti,paondapotvrujueg(ohrabrujueg)govorakojipokuavauvrstitinjegovonagrienosamopouzdanje,kaoitjeiteljskihrijei,koje,naravno,mogubitidjelotvornesamo
natemeljuistinskogsuosjeanjaiuivljavanja.56Kranskazajednicaimaispunitivanuobvezudapomognesprijeitimentalneporemeaje,i
dabrineopsihikislabimljudima.Moguejedakranisuraujuspsihijatrima,itasuradnja
moebitiodvelikepomoikadaiduobriniciipsihijatriznajusvojaogranienjaimeusobno
sepotuju.57
estosuneuspjesiineuinkovitostuterapijamaiuduobrinitvu,izmeu
ostalog,posljedicainedostatkainterdisciplinarnesuradnjeizmeudvijudisciplina.
Zakljuak
KakobivjerodostojnoidjelotvornomoglagovoritioBoguunutarkultureproeteznanstvenimmentalitetom,teologijasenesmijezatvoritinegooslukivatiidijalogiziratistomkulturom.UnutarvlastitespecifinezadaetumaenjairazumijevanjadogaajaIsusaKristausvjetluvjere,teologijaneizbjeno
ulaziuodnossdrugimizvorimaljudskogznanja.Postavljanjepitanjaodnosa
teologijeipsihologije,nesmijestogapostatistvariskljuivostiilikriticizma,
negopotrebedaobjedisciplinevidesebeunutarveegobzorjaTajneovjeka
iivotauope.Neulazeiusvuproblematikuodnosateologijeipsihologije,
ustanovilismodasenjihovaprouavanjamogudodirivatinapodrujuantro50
54
I. tengl, Perspektive dijaloga pastorala i
trendovaaktualnepsihoterapije,str.453.51
Usp.A.-M.Rizzuto,Approcciotecnicoalle
tematichereligioseinpsicoanalisi,str.213.55
O tome to psihologija moe pomoi
teologijiuodreivanjupojmaiskustvaopenito,a
posebicevjerskogiskustva,vidiBooBulat,
Psiholokiaspektireligioznogiskustva,u: Iskustvo vjere
danas.Zbornikradovateolokogsimpozija,CUS,Split2000.,str.81115.52
Usp.F.Imoda,Psichiatria,psicologiaeteologia:undialogocritico,u:Gli
dei morti son diventati malattie,str.4648.56
Usp.E.Biser,Nacrtterapijsketeologije,u:
Svesci,96(1998.),str.440.57
Usp.I.tengl,Perspektivedijalogapastorala
itrendovaaktualnepsihoterapije,str.454.53
Ana-MariaRizzuto,Approcciotecnicoalle tematiche religiose in
psicoanalisi, u: M. AlettiF.DeNardi(ur.),Psicoanalisi e
religione,str.184215.
SamuelPfeifer,Bodriti slabe. Suvremena psihijatrija i
duobrinitvo, Steppress, Zagreb 1996.,str.9.
FILOZOFSKAISTRAIVANJA 106God.27(2007)Sv.2(261278)
278
A. Domazet, Teologija i psihologija:
mogunostiigranicedijaloga
pologijekojajedanasumnogoemuukrizi.Teolokopromiljanjemoebiti
ijestobogaenjezaznanstvenuzajednicuukazujuikakozatvorenostuvlastitemetodeinainerazmiljanjavodijednostranojvizijiovjekaidrutva.
Meusobnasuradnjahumanistikihznanostiipastoralnogradamoepridonijetismanjenjuobostranihpredrasuda,izmjenjivanjukorektnihinformacijao
vlastitimstajalitima,tekoordiniranomdjelovanjunadobrobitovjeka.
Psihologijabitrebalastudiratiljudskureligioznostunjezinojempirijskojdanosti,onakokakojeivljenaodsubjekta,istraujuinjezineunutarpsihike
dinamikeimotivacijeiodriuiseambicijadaobjasninjezinupriroduipodrijetlo.Teologija,imajuisvojekorijeneuIsusovojduobrinikojpraksi,
koristisedubokimpromiljanjimaiotkriimapsiholokogaiitavanjaljudskezbilje,kakobijaeistaknulaterapijskukvalitetuteologije,odnosnovanostduhovnedimenzijezazdraviicjelovitiivotnasvimrazinama.AnelkoDomazet
TheologyandPsychology:Potentialities
andLimitsofDialogueSummary
How to conceive a fruitful dialogue between Christian theology
and psychology? The author is trying to answer the question from
theological point of view. The history of relationship between
theology and psychology is evident in a wider context of
centuries-old dispute on the relations between faith and science
and on the method of scientific and theological cognition. The work
consists of three parts. In the first part the author presents two
in principle different possibilities of determining the
relationship between theology and psychology, and these are: the
model of exclusiveness, and the model of identification. In the
second part of the work the relation between theology and
psychology is viewed from the perspective of integral anthropology
in which man is observed as a physical-psychicalsocial-spiritual
being. The theological anthropology, as different from
philosophical, medical or biological anthropology, deals with
definite. In the final part, the author counts some challenges of
interdisciplinary dialogue between theology and psychology for
pastoral work, where each of the two disciplines brings its own
praxis into mutual exchange spiritual charge, i. e.
psychotherapy.Keywords
theology,psychology,interdisciplinarydialogue,anthropology,pastoralpsychology,religiousexperience
