TENDENCIJE ZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI U REPUBLICI ...oliver.efri.hr/zavrsni/392.B.pdf · nezaposlenost. Sve ve i broj zemalja traga za mjerama koje bi potaknule zaposlenost i smanjile

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Dijana Hudorovi�

TENDENCIJE ZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI U REPUBLICI

HRVATSKOJ I ODABRANIM ZEMLJAMA EU U RAZDOBLJU

2005. – 2012. GODINE

Diplomski rad

Rijeka, 2013.

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

TENDENCIJE ZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI U REPUBLICI

HRVATSKOJ I ODABRANIM ZEMLJAMA EU U RAZDOBLJU

2005. – 2012. GODINE

Diplomski rad

Kolegij: Ekonomika razvoja

Mentor: prof.dr.sc. Nada Karaman Aksentijevi�

Student: Dijana Hudorovi�

JMBAG: 0081110639

Smjer: Gosodarstvo Europske unije

Rijeka, rujan 2013.

SADRŽAJ

1.� UVOD ................................................................................................................................. 1�

1.1.� Problem i predmet istraživanja .................................................................................... 1�

1.2.� Radna hipoteza ............................................................................................................ 1�

1.3.� Svrha i cilj istraživanja ................................................................................................ 1�

1.4.� Znanstvene metode ...................................................................................................... 2�

1.5.� Struktura rada .............................................................................................................. 2�

2.� TEORETSKE ZNA�AJKE ZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI ........................... 4�

2.1.� Pojam zaposlenosti ...................................................................................................... 4�

2.2.� Pojam nezaposlenosti .................................................................................................. 5�

2.3.� Pokazatelji (ne)zaposlenosti ........................................................................................ 8�

3.� KRETANJE ZAPOSLENOSTI U HRVATSKOJ, �EŠKOJ, SLOVA�KOJ I AUSTRIJI

U RAZDOBLJU 2005. – 2012. GODINE ............................................................................... 12�

3.1.� Kretanje zaposlenosti u Hrvatskoj............................................................................. 12�

3.2.� Kretanje zaposlenosti u �eškoj, Slova�koj i Austriji ................................................ 17�

3.3.� Komparativna analiza kretanja zaposlenosti u Hrvatskoj te �eškoj, Slova�koj i

Austriji ................................................................................................................................. 20�

4.� KRETANJE NEZAPOSLENOSTI U U HRVATSKOJ, �EŠKOJ, SLOVA�KOJ I

AUSTRIJI U RAZDOBLJU 2005. – 2012. GODINE ............................................................ 23�

4.1.� Kretanje nezaposlenosti u Hrvatskoj ......................................................................... 23�

4.2.� Kretanje nezaposlenosti u �eškoj, Slova�koj i Austriji ............................................ 26�

4.3.� Komparativna analiza kretanja nezaposlenosti u Hrvatskoj te �eškoj, Slova�koj i

Austriji ................................................................................................................................. 28�

5.� PERSPEKTIVE KRETANJA NA TRŽIŠTIMA RADA U HRVATSKOJ NAKON

PRISTUPANJA EUROPSKOJ UNIJI ..................................................................................... 36�

5.1.� Mjere zapošljavanja prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju ................................... 36�

5.2.� Mjere zapošljavanja Republike Hrvatske kao �lanice Europske unije ..................... 37�

5.3.� Perspektive na tržištima rada u Hrvatskoj nakon pristupanja Europskoj uniji ......... 39�

6.� ZAKLJU�AK ................................................................................................................... 45�

LITERATURA ........................................................................................................................ 47�

POPIS ILUSTRACIJA ............................................................................................................ 49�

1

1. UVOD

Problem nezaposlenosti je jedan od vode�ih problema s kojima se suo�ava sve ve�i broj

zemalja u svijetu. Uslijed smanjene gospodarske aktivnosti, drasti�no se pove�ava

nezaposlenost. Sve ve�i broj zemalja traga za mjerama koje bi potaknule zaposlenost i

smanjile nezaposlenost. U ovome je radu komparirano kretanje nezaposlenosti odnosno

zaposlenosti u posttranzicijskim zemljama, koje op�enito karakterizira problem visoke i

rastu�e nezaposlenosti. Usporedba je izvršena i s Austrijom, koja je u neposrednoj blizini, te s

promatranim posttranzicijskim zemljama, �eškom, Slova�kom i Hrvatskom.

1.1. Problem i predmet istraživanja

Predmet istraživanja diplomskog rada jesu tendencije zaposlenosti i nezaposlenosti Hrvatske,

�eške, Slova�ke i Austrije. Problem istraživanja je predstavljen kroz komparativnu analizu

zaposlenosti i nezaposlenosti navedenih zemalja te kroz mjere rješavanja nezaposlenosti,

odnosno poticanja zaposlenosti. Tranzicijske zemlje me�u kojima je i Hrvatska suo�avaju se

s problemima visoke nezaposlenosti.

1.2. Radna hipoteza

U skladu s postavljenim problemom istraživanja, postavlja se radna hipoteza: U analiziranim

zemljama, osim u Hrvatskoj, dolazi do smanjenja nezaposlenosti i pove�anja zaposlenosti.

1.3. Svrha i cilj istraživanja

Svrha istraživanja rada je istražiti stanje zaposlenosti i nezaposlenosti te mjere i mehanizme

za smanjenje nezaposlenosti u navedenim zemljama.

2

Cilj istraživanja je prikazati stanje zaposlenosti odnosno nezaposlenosti i potaknuti države za

iznalaženje odgovaraju�ih mjera politike za oporavak gospodarstva i smanjenje

nezaposlenosti.

Imaju�i u vidu svrhu i cilj istraživanja, potrebno je dati odgovore na nekoliko važnih pitanja:

1. Što je zaposlenost?

2. Što je nezaposlenost?

3. Što je tržište rada?

4. Kako nastaje nezaposlenost?

5. Koje su mjere za smanjenje nezaposlenosti?

1.4. Znanstvene metode

U radu su korištene kombinacije metode analize i sinteze, metode indukcije i dedukcije kao i

deskriptivne metode i metode kompilacije. U analiti�kom dijelu korištene su metode

kompilacije. Prilikom izrade rada, korišteni su �asopisi, statisti�ka publikacija doma�eg i

inozemnog podrijetla.

1.5. Struktura rada

Rezultati diplomskog rada s naslovom TENDENCIJE ZAPOSLENOSTI I

NEZAPOSLENOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ I ODABRANIM ZEMLJAMA EU U

RAZDOBLJU 2005.-2012. GODINE prezentirani su u šest me�usobno povezanih dijelova. U

prvom dijelu, UVODU, definiran je problem i predmet istraživanja, odnosno svrha i cilj

istraživanja te nazna�ene znanstvene metode i struktura rada. Drugi dio temelji se na

TEORETSKIM ZNA�AJKAMA ZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI sa obrazloženjem

zaposlenosti i nezaposlenosti. U tre�em dijelu se prati KRETANJE ZAPOSLENOSTI U

HRVATSKOJ, �EŠKOJ, SLOVA�KOJ I AUSTRIJI U RAZDOBLJU OD 2005. DO 2011.

GODINE, te njihova komparativna analiza. �etvrti dio bavi se KRETANJEM

NEZAPOSLENOSTI U HRVATSKOJ, �EŠKOJ, SLOVA�KOJ I AUSTRIJI U

RAZDOBLJU OD 2005. DO 2011. GODINE uz komparativnu analizu. U petom dijelu

nazna�ena je PERSPEKTIVA KRETANJA NA TRŽIŠTIMA RADA U HRVATSKOJ

3

NAKON PRISTUPANJA EUROPSKOJ UNIJI. Šesti dio donosi ZAKLJU�AK kao sinteza

rezultata istraživanja do kojih se došlo stvaraju�i ovaj rad.

4

2. TEORETSKE ZNA�AJKE ZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI

Radna snaga ili aktivno stanovništvo sastoji se od zaposlenih osoba (koje se bave nekim

aktivnim zanimanjem i osoba koje rade u poljoprivredi) i nezaposlenih osoba (prijavljenih

zavodima za zapošljavanje, osoba na odsluženju vojnog roka ili na izdržavanju kazne koje su

prije bile ekonomski aktivne), razvrstanih prema ekonomskoj aktivnosti. U nastavku se

pojašnjava sam pojam zaposlenosti i nezaposlenosti te navode pokazatelji istog.

2.1. Pojam zaposlenosti

Pod pojmom zaposlenosti smatra se ono stanje na tržištu rada u kojemu svi pojedinci koji

traže odre�eni posao uz odre�ene nadnice taj posao doista i na�u. Zaposleni su sve osobe koje

su zasnovale radni odnos s poslodavcem, na odre�eno ili neodre�eno vrijeme, neovisno o

duljini radnog vremena i vlasništvu pravne osobe. U zaposlene se uklju�uju pripravnici

(vježbenici), osobe na poro�ajnom dopustu, bolovanju i osobe koje su iz bilo kojeg razloga

odsutne s posla do prekida radnog odnosa. U zaposlene pripadaju i osobe koje rade u

vlastitom trgova�kom društvu, poduze�u, obrtu ili slobodnoj profesiji.

(www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2003/metodologije/06_124_met.pdf, 20.08.2013.)

Zaposlenost je odrednica socijalne stabilnosti i kvalitete života, te je bitna za stvaranje

dohotka i sudjelovanja u društvu. Tržišni poticaji i pove�anje ulaganja u obrazovanje

ublažavaju nezaposlenost i podižu kvalitetu života.

Prema International Labour Office –u zapošljivost (employability), se definira vrlo široko: ona

je u�inak i kvalitetnog obrazovanja i osposobljavanja, ali i drugih aktivnosti. Zapošljivost

obuhva�a znanja, stru�nosti i sposobnosti da osoba dobije i zadrži posao, profesionalno

napreduje, prona�e drugi posao ako je otpuštena, odnosno u�e na tržište rada u razli�itim

razdobljima svog radnog i životnog ciklusa. (http://www.undp.hr/show.jsp?page=52577,

21.08.2013.) Zaposlene osobe su one koje u referentnom tjednu obavljaju bilo kakav posao za

novac. To su zaposlenici koji svojim radom pomažu obitelji i kao poslovni subjekti ostvaruju

profit.

5

2.2. Pojam nezaposlenosti

Nezaposlenost je ve� dulje vrijeme „top“ tema u �itavome svijetu, i to na svim društvenim

razinama: u najširoj javnosti, u izbornim govorima predstavnika politi�kih stranaka,

sjednicama tijela politi�kih i gospodarskih udruženja, znanstvenim krugovima i drugdje. Tako

veliki interes za tu temu posve je opravdan.

Nezaposlenost nije postojala jedino u prvobitnoj zajednici, no s pojavom privatnog vlasništva,

podjele rada i trgovine, s najamnim radnom zasigurno se javlja i nezaposlenost. Do

devetnaestog stolje�a, promatralo ga se isklju�ivo kroz njegovu posljedicu, siromaštvo i

bijedu. Tek po�etkom dvadesetog stolje�a nezaposlenost prihva�ena kao samostalni društveni

problem, dok je u devetnaestom stolje�u predstavljala jedan od faktora vezanih s bijedom,

zajedno s neobrazovanoš�u, lošim uvjetima stanovanja i sl. (Mrnjavac, 1996., str. 9.)

Naime, nezaposlenost se, posebno u Europi, naglo pove�ala nakon naftnog šoka 1973. godine.

Od tada se kod svake naredne konjunkture nije uspjelo vratiti „tlo pod nogama“ izgubljeno

prethodnom recesijom, pa se nezaposlenost, s manjim oscilacijama, zadržala na visokoj razini

sve do 90-tih godina. Tako je u 1998. godini prosje�na stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji

iznosila oko 10%. Stoga je na sastanku vode�ih državnika zemalja Europske unije u Be�u, u

sije�nju 1999. godine, prvi put �itavo prijepodne posve�eno problematici zapošljavanja. No, i

unato� nastojanjima vlada da osmišljenom politikom zapošljavanja smanje nezaposlenost, ona

se i dalje održava na visokoj razini (s izuzetkom nekoliko zemalja, npr. Nizozemske i Velike

Britanije). Naj�eš�e spominjani razlozi neuspjeha politike zapošljavanja su sljede�i: (Kerovec,

1999., str. 259.)

• nezaposlene osobe su „prestare“ (starije od 45 godina), što �e ubudu�e nužno

zahtijevati promjenu stava prema radnom angažiranju osoba srednje i starije dobi, tim

više što se ranije umirovljenje pokazalo neefikasnom mjerom aktivne politike tržišta

rada;

• nezaposlene osobe nemaju adekvatno radno iskustvo, obrazovanje i sl.;

• mnoge neaktivne i nezaposlene osobe mogu raditi, ali su gurnute u sustav pomo�i za

hendikepirane osobe.

6

Nezaposlenost je stanje u kojemu se dio radno sposobnih �lanova društva ne može zaposliti

primjereno svojim sposobnostima i kvalifikacijama, uz uobi�ajenu pla�u. U nezaposlene se

ubrajaju i svi �lanovi društva koji su djelomi�no zaposleni, ali njihova radna snaga nije u

punoj mjeri iskorištena, ne rade puno radno vrijeme i nemaju primanja dostatna za normalno

uzdržavanje. (Bejakovi�, 2003., str. 659.)

Nezaposlenost može biti otvorena i prikrivena. Otvorena nezaposlenost se pove�ava u doba

krize, recesije i ostalo. Dok prekrivena nezaposlenost proizlazi iz nedovoljnog iskorištavanja

radne snage, to zna�i oblik nezaposlenosti unutar postoje�e zaposlenosti.

Razlikuju se �etiri najvažnija tipa otvorene nezaposlenosti: (Bejakovi�, 2003., str. 659.)

1) Frikcijska ili normalna nezaposlenost radnika koji mijenjaju posao ili ga prekidaju

zbog nestašice materijala i drugih sli�nih uzroka; taj oblik nezaposlenosti ujedno

proizlazi iz nepodudarnosti ponude i potražnje rada;

2) Sezonska nezaposlenost kao rezultat nemogu�nosti obavljanja nekih poslova jer su

vezani za godišnja doba ili ih onemogu�uju vremenske nepogode;

3) Tehnološka nezaposlenost nastaje zbog tehni�kih usavršavanja ili preusmjeravanja

proizvodnje, što �ini zaposlene nepotrebnima u postoje�em broju;

4) Cikli�ka nezaposlenost uzrokuju je poslovni ciklusi i drugi sli�ni povremeni

poreme�aji tako da se osjetno smanjuju potrebe za radnicima, uz istodobno

nesmanjenu ponudu.

Prema uputama Me�unarodne organizacije rada (ILO-a), standardna me�unarodna definicija

nezaposlenosti obuhva�a sve osobe starije od dobne granice odre�ene za mjerenje ekonomski

aktivnog stanovništva, 16 godina, koje su:

1) tijekom referentnog razdoblja bile bez posla,

2) tijekom tog razdoblja bile u svakom trenutku na raspolaganju za posao, te

3) tražile posao (poduzimale odre�ene korake u cilju pronalaženja posla).

Dakle, kriteriji na kojima se zasniva standardna definicija nezaposlenosti odnose se samo na

aktivnost pojedinca tijekom referentnog razdoblja. Sva tri kriterija moraju biti zadovoljena

istovremeno. Jedina iznimka se odnosi na osobe koje imaju sporazum zapo�injanja posla

nakon referentnog razdoblja te više ne traže posao, ali zadovoljavaju ostala dva kriterija. Te

�e osobe ipak biti klasificirane kao nezaposlene, budu�i da su ve� sad raspoložive za rad, a ne

7

rade, odnosno, dio su neupotrebljenog radnog resursa gospodarstva.

(http://mjesec.ffzg.hr/nezaposlenost/uvod.html, 21.8.2013.)

Kao posebna kategorija nezaposlenih osoba javljaju se takozvani obeshrabreni radnici. To su

osobe koje žele posao, raspoložive su za rad, ali ne rade i ne traže posao jer misle da ga ne

mogu na�i - �ine neiskorišteni radni resurs, ali po definiciji ne ulaze u kategoriju

nezaposlenih. Zato se taj dio ljudskih potencijala �esto naziva i "skrivena nezaposlenost".

Ukoliko bi se redefinirali kriteriji nezaposlenosti, ova skupina ljudi bila bi uvrštena u radnu

snagu. Me�unarodni standardi predlažu posebnu klasifikaciju za razvrstavanje osoba koje su

po definiciji izvan radne snage, ovisno o ja�ini vezanosti za tržište rada.

(http://mjesec.ffzg.hr/nezaposlenost/uvod.html, 21.8.2013.)

Nezaposlenost kao neiskorišteni dio radne snage ne obuhva�a sve potencijalne ponu�a�e rada

na tržištu odnosno neiskorištene radne resurse gospodarstva. Sve pojedine vrste

nezaposlenosti se me�usobno ne isklju�uju i nisu me�usobno neovisne, nego se me�usobno

isprepli�u.

Pristup uslugama cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja još uvijek treba dodatno razviti

za širok raspon odre�enih podskupina nezaposlenih i podzaposlenih mladih. Svaka država je

jedinstvena po svojoj infrastrukturi i kulturi profesionalnih izvora i provo�enju usluga. Sedam

klju�nih elemenata predstavljaju izazove politike i provo�enja u proširenju pristupa svima, i

to: (i) uskla�enost i dosljednost, (ii) kanaliziranje, (iii) diferencijacija, (iv) prodiranje, (v)

ciljanje, (vi) marketing i (vii) zajedni�ko stvaranje u novim partnerstvima i savezima

(ELGPN, 2010.). Kvaliteta izbora, mogu�nosti i ishodi povezani s formalnim i informalnim

u�enjem i poslom su tako�er od klju�ne važnosti. Potvr�ivanje neformalnog i informalnog

u�enja je u mnogim državama u procesu razvoja. Uloga potvr�ivanja sada je široko priznata;

me�utim, stvarna skala provo�enja varira. Iako je potreba za cjeloživotnim profesionalnim

usmjeravanjem dobro shva�ena, potpora profesionalnom usmjeravanju unutar procesa

potvr�ivanja u najboljem slu�aju je u procesu napretka (Akkök, 2011.). Pravo na besplatan

pristup cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju treba biti dijelom takvih pristupa.

(Hughes, 2013., str. 9.-10.)

8

2.3. Pokazatelji (ne)zaposlenosti

U ve�ini zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, postoje dva izvora statisti�kih pokazatelja o

zaposlenosti odnosno nezaposlenosti. Prvo, to su podaci o evidentiranoj nezaposlenosti koje

prikupljaju i obra�uju zavodi za zapošljavanje (Hrvatski zavod za zapošljavanje – HZZ).

Drugi su pokazatelji iz ankete radne snage (ARS) koju uglavnom provode zavodi za statistiku,

a �ija je metodologija uskla�ena s pravilima i uputama Me�unarodne organizacije rada te

Europskog ureda za statistiku (Eurostat), �ime se osigurava metodološka usporedivost s

istraživanjima u zemljama Europske unije. (Bejakovi�, 2003., str. 659.-660.)

Mjerenje nezaposlenosti, provodi se na temelju triju izvora: ankete radne snage na uzorku

ku�anstava, statistike službi socijalnog osiguranja i evidencija službi za zapošljavanje.

Službene procjene nezaposlenosti se obi�no temelje na kombiniranim podacima iz jednoga ili

više spomenutih izvora. No, ipak se anketom radne snage na uzorku ku�anstava dobiva

najpouzdanija statistika nezaposlenosti ali, na žalost, bez detaljnih obilježja na lokalnoj razini.

(Kerovec, 1999., str. 261.)

Anketa o radnoj snazi najopsežnija je anketa o obilježjima tržišta rada provedena na uzorku

ku�anstava u Hrvatskoj. Njezin je cilj prikupiti podatke o stanju i promjenama na tržištu rada

Hrvatske, tj. o veli�ini, strukturi i obilježjima aktivnog i neaktivnog stanovništva. Podaci se

prikupljaju anketiranjem privatnih ku�anstava na izabranim adresama. Prosje�no anketni

intervju traje dvadeset minuta. U skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 103/03. i

75/09.), zajam�ena je tajnost svih podataka koje ispitanici daju o sebi i o �lanovima svoga

ku�anstva. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se isklju�ivo za statisti�ke svrhe. Rezultati

Ankete o radnoj snazi koriste se za potrebe pra�enja, mjerenja i ocjenjivanja gospodarskih i

društvenih trendova u Hrvatskoj, a omogu�uju i primjenu modernih metoda analize s podru�ja

ekonomije, sociologije, psihologije i drugih podru�ja te su osnova za donošenje programa

politike zapošljavanja. (http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2011/SLJH2011.pdf,

20.08.2013.)

Osnovna mjera nezaposlenosti je stopa nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti je omjer broja

nezaposlenih i ukupno raspoloživih resursa radne snage izražen kao postotak. Zbog svoje

jasno�e i jednostavnosti je naj�eš�e korištena mjera. Ona oslikava stanje gospodarstva,

9

uspješnost gospodarske politike, te je mjerilo težine socijalnih teško�a i razlika u društvu.

Ipak, ona ne govori ništa o trajanju nezaposlenosti, a njen glavni nedostatak je ograni�enje

samog koncepta radne snage na kojemu se zasniva. Predložene su brojne modifikacije i

poboljšanja stope nezaposlenosti, ali niti jedna od njih ne predstavlja idealni ili univerzalni

pokazatelj. Svaki od tih alternativnih pokazatelja koristi se samo u specifi�nim slu�ajevima

kao poboljšanje u odnosu na klasi�nu stopu nezaposlenosti, ali svaki ima nedostatak i

ograni�enje za širu upotrebu.(http://mjesec.ffzg.hr/nezaposlenost/1.1.html, 21.08.2013.)

Uz najvažniju mjeru nezaposlenosti, stopu nezaposlenosti, nužno je spomenuti i druge važnije

stope po kojima se iskazuje i mjeri nezaposlenost podru�ja. Jedna od najvažnijih ostalih mjera

je Okunov zakon. Okunov zakon dovodi u usku vezu nezaposlenost i potencijalni output. Po

Okunovome zakonu, u bliski odnos se stavljaju stope nezaposlenosti i stope ostvarenja

potencijalnog društvenog proizvoda. Porast nezaposlenosti prate dodatni gubici ukupnog

proizvoda zbog toga što paralelno padaju i ostvareni radni sati, produktivnost i zaposlenost, a

stopa aktivnosti se smanjuje. Okunov zakon pokazuje da je gubitak proizvoda vezan uz

nezaposlenost znatno ve�i nego što to pokazuje sama stopa nezaposlenosti.

(http://mjesec.ffzg.hr/nezaposlenost/1.1.html, 21.08.2013.)

Druga važna mjera nezaposlenosti jesu stope nezaposlenosti ameri�kog ureda za statistiku

rada. Konstruirano je šest razli�itih stopa nezaposlenosti, od U1 do U6. Stopa U1 odnosi se na

osobe nezaposlene 15 tjedana ili duže kao postotak civilne radne snage; U2 su "job losers"

(osobe koje su izgubile posao) i osobe koje su završile s privremenim poslom kao postotak

civilne radne snage; U3 su ukupno nezaposlene osobe kao postotak civilne radne snage

(službena stopa nezaposlenosti); U4 �ine ukupno nezaposlene osobe plus obeshrabreni radnici

kao postotak civilne radne snage plus obeshrabreni radnici; U5 su ukupno nezaposlene osobe

plus obeshrabreni radnici plus ostali "marginalno vezani" radnici kao postotak civilne radne

snage plus svi „marginalno vezani“ radnici; U6 �ine ukupno nezaposlene osobe plus svi

„marginalno vezani“ radnici plus sve osobe koje rade sa skra�enim radnim vremenom iz

ekonomskih razloga kao postotak civilne radne snage plus "marginalno vezani" radnici .


Bitno je tako�er spomenuti i stopu nezaposlenosti u ekvivalentima punog radnog vremena. Pri

izra�unu ove stope pripadnici radne snage su ponderirani ovisno o tome da li rade ili traže

10

posao uz puno ili skra�eno radno vrijeme, a ponderi su prosje�ni sati rada nepoljoprivrednih

radnika ostvareni u odgovaraju�oj godini. Ova stopa ima ista analiti�ka svojstva kao i

odgovaraju�e stope izražene u osobama, ali ne može obuhvatiti punu dimenziju neiskorištenja

potencijalnog radnog vremena. Glavni nedostatak je taj što se ova stopa više ne odnosi na

stvarne osobe i stoga je manje razumljiva od tradicionalne stope nezaposlenosti.


Stopa iskorištenosti potencijalne koli�ine rada je omjer zaposlenih i radnog potencijala

odnosno radno sposobnih osoba (zaposleni, nezaposleni i takozvani skriveni nezaposleni)

umnožen omjerom efektivnog i potencijalnog radnog vremena. Ova mjera pretpostavlja da bi

i nezaposleni ostvarivali istu stopu iskorištenosti radnog vremena, što u velikom broju zemalja

nije slu�aj zbog nejednake strukture zaposlenih i nezaposlenih. (Obadi�, 2005., str.76.)

Nezaposlenost je mogu�e precizirati i pomo�u mjere izgubljenih radnih sati. Ova stopa je

omjer izgubljenih i potencijalnih radnih sati. Izgubljeni radni sati su ponu�eni sati rada od

strane nezaposlenih plus radni sati izgubljeni zbog nedobrovoljnog kra�eg rada. Potencijalni

radni sati su zbroj ostvarenih i izgubljenih sati. Nužno je da se svi potrebni podaci skupljaju

istovremeno. Ova mjera nezaposlenosti nešto je preciznija od klasi�ne stope nezaposlenosti

kao pokazatelj iskorištenja radne snage, ali ne može bolje identificirati cikli�ka kretanja.

(Obadi�, 2005., str. 76.)

Indeks težine nezaposlenosti je broj dana koji bi prosje�no svaki radnik bio nezaposlen

tijekom godine kada bi prosje�na nezaposlenost tijekom godine, mjerena kao umnožak

prosje�ne godišnje stope nezaposlenosti i prosje�nog trajanja nezaposlenosti u danima, bila

raspore�ena na sve osobe unutar radne snage. Nije svejedno je li stopa nezaposlenosti

posljedica manjeg broja nezaposlenih s dugim razdobljima nezaposlenosti ili ve�eg broja s

kratkim razdobljima. (http://mjesec.ffzg.hr/nezaposlenost/1.1.html, 21.08.2013.)

Mjera odnosa zaposlenih i stanovništva mjera je koja odgovara na pitanje koliki dio

stanovništva radne dobi je zaposlen. Zaposlenost je statisti�ki odre�eniji i objektivniji koncept

od nezaposlenosti jer ju je lakše definirati i mjeriti. Osnovni nedostatak je smanjena

podobnost za analiziranje cikli�kih kretanja gospodarstva. Osim toga, za razliku od stope

11

nezaposlenosti, ona nam ne govori ništa o osobama koje su stvarno pogo�ene nedostatkom

posla. (http://mjesec.ffzg.hr/nezaposlenost/1.1.html, 21.08.2013.)

Jedna od posebnih mjera je svakako dezagregirana stopa nezaposlenosti. Specifi�ne stope za

specifi�ne grupe ponderirane su ovisno o udjelu veli�ine te grupe u ukupnoj radnoj snazi.

Perryeva ponderirana stopa nezaposlenosti je mjera nezaposlenosti po kojoj se nezaposlenima

i pripadnicima radne snage dodjeljuju se ponderi, ovisno o spolno-dobnoj skupini, koji

odražavaju razlike u prosje�no ponu�enom radnom vremenu i razlike u produktivnosti me�u

tim skupinama. Ova stopa namijenjena je me�uvremenskoj usporedbi u duljim razdobljima.

(http://mjesec.ffzg.hr/nezaposlenost/1.1.html, 21.08.2013.).

Nezaposlenost je pojava odnosno problem u cijelom svijetu, pa tako i u zemljama Europske

unije, te se uz pomo� svih prethodno navedenih pokazatelja može pratiti i na vrijeme reagirati.

Zato postoje navedene državne institucije koje svojim uskla�enim pravilima osiguravaju

metodološku usporedivost s istraživanjima u svijetu kao i zemljama Europske unije. Upravo

one su osigurale potrebne podatke kojima se zabilježilo kretanje nezaposlenosti u odabranim

zemljama Europske unije za navedeni period o �emu se detaljnije govori u sljede�em

poglavlju.

12

3. KRETANJE ZAPOSLENOSTI U HRVATSKOJ, �EŠKOJ, SLOVA�KOJ I

AUSTRIJI U RAZDOBLJU 2005. – 2012. GODINE

U razdoblju 2005. – 2011. godine dogodile su se zna�ajne promjene u strukturi zaposlenosti.

Stanje zaposlenosti povezano je s ponudom rada i potražnjom za radom kao i

makroekonomskom neuskla�enoš�u. Pove�avanje ulaganja u obrazovanje i tržišni poticaji

ublažavaju nezaposlenost i podižu kvalitetu života. Navedene zemlje svojom

makroekonomskom politikom pokušavaju održavati razinu zaposlenosti prema okolnostima

tržišta.

3.1. Kretanje zaposlenosti u Hrvatskoj

Radno sposobno stanovništvo polako se smanjuje u razdoblju 2005. - 2011. godine, dok

aktivno stanovništvo uglavnom oscilira. Zna�ajno oživljavanje gospodarske aktivnosti krajem

1990-ih i po�etkom 2000-ih nije pra�eno izrazitijim i bržim zapošljavanjem, te se ukupan broj

zaposlenih samo neznatno pove�ao. Prema strukturi zaposlenih po djelatnostima, Hrvatska se

sve više približava razvijenim društvima, što zna�i da se smanjuje udio poljoprivrednih,

stagnira udio nepoljoprivrednih i pove�ava se udio uslužnih djelatnosti.

Tablica 1. Radno stanovništvo Hrvatske prema aktivnostima u tisu�ama od 2005. do 2011.

godine

Izvor: Izrada autora po podacima Državnog zavoda za statistiku

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

�

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

2005. 3659 - 100,00 1.802,00 - 100,00 1.580,00 - 100,00 222,00 - 100,00 1.857,00 - 100,00

2006. 3646 99,64 99,64 1.815,00 100,72 100,72 1.624,00 102,78 102,78 191,00 86,04 86,04 1.831,00 98,60 98,60

2007. 3657 100,30 99,95 1.785,00 98,35 99,06 1.614,00 99,38 102,15 171,00 89,53 77,03 1.872,00 102,24 100,81

2008. 3680 100,63 100,57 1.785,00 100,00 99,06 1.636,00 101,36 103,54 149,00 87,13 67,12 1.895,00 101,23 102,05

2009. 3708 100,76 101,34 1.765,00 98,88 97,95 1.605,00 98,11 101,58 160,00 107,38 72,07 1.943,00 102,53 104,63

2010. 3752 101,19 102,54 1.747,00 98,98 96,95 1.541,00 96,01 97,53 206,00 128,75 92,79 2.005,00 103,19 107,97

2011. 3777 100,67 103,22 1.724,00 98,68 95,67 1.492,00 96,82 94,43 232,00 112,62 104,50 2.053,00 102,39 110,55

Nezaposleni Neaktivno stanovništvo U tis 000

Radno sposobno stavnovništo Aktivno stanovništvo Zaposleni

Tablicom br. 2 prikazani su podaci

2005-2011. godine u kojem je jasno vidljiva tendencija rasta za 3,22

baznu 2005. godinu. Nasuprot tome aktivno stanovništvo je imalo tende

navedenom periodu za 4,33 %

na 2005. godinu za 13,93 %.

Kod broja zaposlenih vidljive su oscilacije tijekom

zabilježena u 2010.godini kada je došlo do pada za

i pad zaposlenih u 2011. u odnosu na 2005. za

Najve�a promjena broja nezaposlenih zabilježena je tako

nezaposlenih osoba za 28,75 %

na baznu 2005. godinu.

U nastavku je grafi�ki prikazan udio aktivnoga i neaktivnoga stanovništ

sposobnom stanovništvu za prvu i posljednju godinu

Grafikon 1. Udio aktivnoga i neaktivnoga stanovništ

stanovništvu u Hrvatskoj, 2005. i 2011.godina, %

Izvor: izrada autora prema podacima

��

��

prikazani su podaci o radnom stanovništvu Republike H

u kojem je jasno vidljiva tendencija rasta za 3,22 % u 201

asuprot tome aktivno stanovništvo je imalo tende

%, dok je broj neaktivnog stanovništva porastao

Kod broja zaposlenih vidljive su oscilacije tijekom promatranih godina te je najve

zabilježena u 2010.godini kada je došlo do pada za 3,99 % u odnosu na prethodnu godinu

. u odnosu na 2005. za 5,57 %.

broja nezaposlenih zabilježena je tako�er u 2010.godini i to porast

% u odnosu na prethodnu godinu, ali porast od

ki prikazan udio aktivnoga i neaktivnoga stanovništva u ukupno radno

sposobnom stanovništvu za prvu i posljednju godinu analiziranoga razdoblja.

Grafikon 1. Udio aktivnoga i neaktivnoga stanovništva u ukupno radno sposobnom

vu u Hrvatskoj, 2005. i 2011.godina, %

Izvor: izrada autora prema podacima Državnog zavoda za statistiku

��

��

��

��

��

13

Republike Hrvatske u periodu

u 2011. u odnosu na

asuprot tome aktivno stanovništvo je imalo tendenciju pada u

neaktivnog stanovništva porastao u 2011. u odnosu

promatranih godina te je najve�a promjena

u odnosu na prethodnu godinu kao

u 2010.godini i to porast broja

ali porast od 4,50 % u odnosu

ki prikazan udio aktivnoga i neaktivnoga stanovništva u ukupno radno

analiziranoga razdoblja.

va u ukupno radno sposobnom

��

��

��

Tijekom 2005.godine nešto više od polovice radno sp

(50,75%), dok je ostalih 49,25 % od ukupno radno sp

Tijekom 2011.godine, udio neaktivnoga stanovništva

stanovništvu se pove�ao te je iznosio 54,36%, što je

udjela aktivnoga stanovništva u radno sposobnom sta

Iako navedena kretanja odgovaraju uobi

dugotrajnost negativnih trendova i promjene na godi

pogoršanja. Me�utim, za zna�ajniji rast zapošljavanja potreban je zna

Kako bi se detaljnije analizirala zaposlenost/nezap

aktivnog stanovništva, što je prikazano sl

Grafikon 2. Udio zaposlenih i nezaposlenih u aktivnom stanovniš

2011.godina, %

Izvor: izrada autora prema podacima

U ukupnom radno aktivnom stanovništvu, tijekom 2005

osobe, dok je preostalih 87,68%

nešto pogoršala, te je udio nezaposlenih

je ostalih 86,54%, nešto manje nego u 2005.

��

��

��

Tijekom 2005.godine nešto više od polovice radno sposobnoga stanovništva bilo je neaktivno

(50,75%), dok je ostalih 49,25 % od ukupno radno sposobnoga stanovništva bilo aktivno.

Tijekom 2011.godine, udio neaktivnoga stanovništva u ukupnom radno sposobnom

ao te je iznosio 54,36%, što je u skladu s tim uzrokovalo

udjela aktivnoga stanovništva u radno sposobnom stanovništvu (45,64).

Iako navedena kretanja odgovaraju uobi�ajenim sezonskim trendovima na tržištu rada

dugotrajnost negativnih trendova i promjene na godišnjoj razini upu�

utim, za zna�ajniji rast zapošljavanja potreban je zna�ajniji rast gospodarstva.

Kako bi se detaljnije analizirala zaposlenost/nezaposlenost, analizirana je struktura dijela

štva, što je prikazano sljede�im grafikonom.

Udio zaposlenih i nezaposlenih u aktivnom stanovništvu u Hrvatskoj, 2005. i


U ukupnom radno aktivnom stanovništvu, tijekom 2005. godine 12,32% �inile su nezaposlene

, dok je preostalih 87,68% �inilo zaposleno stanovništvo. Situacija se u 2011.g

nešto pogoršala, te je udio nezaposlenih �inio 13,46% od ukupno aktivnoga stanovništva, dok

je ostalih 86,54%, nešto manje nego u 2005. godini, �inilo zaposleno stanovništ

��

��

��

��

��

14

osobnoga stanovništva bilo je neaktivno

oga stanovništva bilo aktivno.

u ukupnom radno sposobnom

uzrokovalo i smanjenje

ajenim sezonskim trendovima na tržištu rada

šnjoj razini upu�uju na nastavak

ajniji rast gospodarstva.

oslenost, analizirana je struktura dijela

u Hrvatskoj, 2005. i

godine 12,32% �inile su nezaposlene

inilo zaposleno stanovništvo. Situacija se u 2011.godini

inio 13,46% od ukupno aktivnoga stanovništva, dok

inilo zaposleno stanovništvo.

��

��

��

��

15

Osim strukture radno sposobnoga i aktivnoga stanovništva, potrebno je analizirati i dinamiku

kretanja ukupnoga broja zaposlenih u promatranom periodu. To je izvršeno u nastavku rada

primjenom verižnih indeksa te prosje�ne stope promjene, prikazanih u sljede�oj tablici.

Tablica 2. Indeksi ukupno zaposlenih u Hrvatskoj od 2005. do 2012. godine

Ukupno

zaposleni (000) Verižni indeks

Bazni indeks

2005=1002005. 1580 - 100,00

2006. 1624 102,78 102,78

2007. 1614 99,38 102,15

2008. 1636 101,36 103,54

2009. 1605 98,11 101,58

2010. 1541 96,01 97,53

2011. 1492 96,82 94,43

2012. 1445 96,85 91,46


U tablici 2. su prikazani indeksi ukupno zaposlenih gdje su zabilježene oscilacije broja

zaposlenih od 2005.godine do 2012.godine. Od 2008.godine broj zaposlenih ima tendenciju

pada, i to za 8,54 % u odnosu na 2005. godinu te za 1,89 % u 2009.godini u odnosu na

prethodnu 2008. godinu. Uz lagan oscilacije postojala je tendencija rasta broja zaposlenih do

2008. godine i to za 1,36 % u 2008. godini u odnosu na prethodnu godinu,ali ujedno i za 3,54

% u 2008. odnosu na 2005. godinu.

Zasigurno je najo�itiji i najvjerodostojniji, ali ujedno i naj�eš�e korišteni pokazatelj

zaposlenosti, stopa zaposlenosti. Stopa zaposlenosti u kona�nici pokazuje udio zaposlenoga

stanovništva u ukupno radno sposobnom stanovništvu. U nastavku su prikazane vrijednosti i

kretanje stope zaposlenosti.

16

Tablica 3. Stope zaposlenosti stanovništva u Hrvatskoj, 2005.-2012.godine, %

Stope zaposlenosti

stanovništva u Hrvatskoj (%)

Verižn indeksi

Bazni indeksi

2005=100

2005 55 - 100,00

2006 55,6 101,09 101,09

2007 57,1 102,70 103,82

2008 57,8 101,23 105,09

2009 56,6 97,92 102,91

2010 54 95,41 98,18

2011 52,4 97,04 95,27

2012 50,7 96,76 92,18


Stopa zaposlenosti stanovništva u Hrvatskoj u promatranom periodu ima tendenciju pada za

najviše 4,59 % u 2010.godini u odnosu na prethodnu te najvišu vrijednost rasta u 2012. godini

u odnosu na 2005. za 7,82 %. Kretanje stope zaposlenosti prikazano je grafi�ki u nastavku.

Grafikon 3. Stopa zaposlenosti stanovništva u Hrvatskoj, 2005.-2012.godine, %


��

��

��

��

��

��

��

17

Stopa zaposlenosti stanovništva se u promatranom periodu smanjuje. Stopa zaposlenosti je u

2012. godini smanjena za 7,82 postotnih poena u odnosu na stopu zaposlenosti u 2005.godini.

Me�utim, potrebno je napomenuti kako prikazane stope zaposlenosti nisu u potpunosti to�ne,

s obzirom da se podaci prikupljaju na na�ine, koji ne obuhva�aju cjelokupno stanovništvo.

Ovakvo je kretanje stope zaposlenosti u skladu sa aktualnim stanjem u kojem se zemlja

nalazi, odnosno u promatranom periodu to je stanje krize i posljedica krize, koje su izazvale

smanjenje gospodarske aktivnosti, time i manje stope zaposlenosti, odnosno kako �e se u

nastavku vidjeti ve�e stope nezaposlenosti.

3.2. Kretanje zaposlenosti u �eškoj, Slova�koj i Austriji

Kretanje zaposlenosti u �eškoj, Slova�koj i Austriji rezultat su razvojne politike te analize

konkurentnosti i djelovanja ekonomske aktivnosti koja se odre�uje gospodarskim razvojem.

Ta tranzicijska gospodarstva, doživjela su velike strukturne promjene u pojedinim sektorima.

U nastavku su prikazane vrijednosti broja zaposlenih osoba sa pripadaju�im indeksima u

promatranim zemljama za promatrani vremenski period.

Tablica 4. Indeksi broja zaposlenih u Austriji, �eškoj i Slova�koj 2005.- 2012. godine

Izvor: Izrada autora prema podacima International Labour Organization

(http://www.ilo.org/ilostat/faces/home/statisticaldata/data_by_subject/subject-details/indicator-details-by-

subject?subject=EMP&indicator=EMP_TEMP_SEX_AGE_NB&_afrLoop=90146661080555#%40%3Findicato

Austrija �eška Slova�ka

�

UKUPNO(000)

VERIŽNI INDEKSI

BAZNI INDEKSI2005=100

UKUPNO(000)

VERIŽNI INDEKSI


UKUPNO(000)

VERIŽNI INDEKSI


2005. 3.824,40 - 100,00 4.764,00 - �� 2.216,20 ��

2006. 3.928,30 102,72 102,72 4.828,00 101,34 �� 2.301,40 103,84 ��

2007. 4.027,90 102,54 105,32 4.922,00 101,95 �� 2.357,30 102,43 ��

2008. 4.090,00 101,54 106,94 5.002,50 101,64 �� 2.433,80 103,25 ��

2009. 4.077,70 99,70 106,62 4.934,30 98,64 �� 2.366,30 97,23 ��

2010. 4.096,40 100,46 107,11 4.885,20 99,00 �� 2.317,50 97,94 ��

2011. 4.143,80 101,16 108,35 4.904,00 100,38 �� 2.315,30 99,91 ��

2012. 4.183,70 100,96 109,39 4.890,10 99,72 �� 2.329,00 100,59 ��

18

r%3DEMP_TEMP_SEX_AGE_NB%26subject%3DEMP%26_afrLoop%3D90146661080555%26_adf.ctrl-

state%3Di4ha6k14g_53, 21.08.2013.)

Anketa o radnoj snazi izvršena 2012.godine za period 2005.godine do 2010.godine te je u

tablici 5. vidljivo kretanje broja zaposlenih u navedenim zemljama. Mogu�e je zamijetiti

pove�anje broja zaposlenih u sve tri promatrane zemlje do 2008.godine, nakon �ega se broj

zaposlenih osoba smanjuje prema podacima o broju zaposlenih u 2009.godini. Oporavak se

vidi u Austriji, gdje je broj zaposlenih osoba u 2010.godini ponovno porastao, dok se u ostale

dvije zemlje i dalje smanjuje. U promatranom periodu je najve�a zaposlenost bila u �eškoj

2008.godine od 5002,50 i najmanja u Slova�koj 2005.godine od 2216,20.

U tablici 4. prikazani su indeksi i kretanje broja zaposlenih u periodu 2005.-2012.godine. U

navedenom periodu najve�i porast broja zaposlenih zabilježen je u Austriji u 2012. u odnosu

na baznu 2005. godinu i to za 9,39 %, a najmanji porast u �eškoj i to za 2,65 % u odnosu na

baznu godinu. Slova�ka je najve�i porast broja zaposlenih imala u 2008.godini za 9,82 % u

odnosu na 2005.godinu. Navedeno stanje je odraz ekonomske aktivnosti stanovništva nastalo

razvojem gospodarstva i tržišta rada.

Austrija jedina od odabranim zemalja Europske unije ima stalnu tendenciju rasta kroz

promatrano razdoblje,dok ostale dvije zemlje osciliraju. Austrija u jedino 2009. godini bilježi

pad broja zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu za 0,30 % što i nije zna�ajna brojka

nasuprot Slova�koj koja u istoj godini bilježi pad od 2,77 % u odnosu na prethodnu godinu.

�eška je u istoj godini imala pad od 1,36 %. U nastavku su prikazane stope zaposlenosti u

Austriji, �eškoj i Slova�koj u promatranom periodu.

19

Tablica 5. Stopa zaposlenosti u Austriji, �eškoj i Slova�koj od 2005. do 2012. godine

Austrija �eška Slova�ka

2005. 68,6 64,8 57,7

2006. 70,2 65,3 59,4

2007. 71,4 66,1 60,7

2008. 72,1 66,6 62,3

2009. 71,6 65,4 60,2

2010. 71,7 65 58,8

2011. 72,1 65,7 59,5

2012. 72,5 66,5 59,7

Izvor:

(http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php?title=File:Employment_rate,_

age_group_15-64,_2001-2011_%28%25%29.png&filetimestamp=20121030182934,

21.08.2013.)

Grafi�ki prikazano stope zaposlenosti u promatranim zemljama za analizirano vremensko

razdoblje izgledala bi kao na grafikonu 4.

Grafikon 4. Stope zaposlenosti stanovništva u Austriji, �eškoj i Slova�koj, 2005.-2012.

godine, %

Izvor: Izrada autora prema podacima dostupnima na Eurostatu

��

��

��

��

!��" #� $�� %��&��

20

Stopa zaposlenosti u navedenim zemljama izražena u postocima je najve�a u Austriji u

2011.godine 72,1%, a najmanja u Slova�koj u 2005.godine 57,7% što je rezultat

gospodarskih promjena i fleksibilnost rada (tablica 6). U promatranom periodu jedino je

Austrija pokazala znatniji oporavak, odnosno pove�anje stope zaposlenosti do 72,1% u

2011.godini, dok su slabiji oporavak imale Slova�ka na 59,5% i �eškoj 65,7%. Potrebno je

naglasiti kako je analiza zaposlenosti preduvjet razvoja nacionalnog gospodarstva i ocjena

potencijala u današnjem i budu�em gospodarskom razvoju. U nastavku je prikazana analiza

kretanja zaposlenosti u Republici Hrvatskoj i odabranim zemljama EU.

3.3. Komparativna analiza kretanja zaposlenosti u Hrvatskoj te �eškoj, Slova�koj

i Austriji

Unutar Europske unije od velike važnosti je ekonomski i politi�ki pokazatelj. Zbog toga je

usporedba kretanja zaposlenosti sa odabranom skupinom �lanica EU ciljana jer se uspore�uju

zemlje koje svojom veli�inom odgovaraju Hrvatskoj. U nastavku je prikazano usporedno

kretanje stope zaposlenosti u promatranim zemljama od 2005. do 2011.godine.

Grafikon 5. Stope zaposlenosti u Austriji, �eškoj, Slova�koj i Hrvatskoj, 2005.-2012.godine,

%

Izvor: Izrada autora prema podacima Državnoga zavoda za statistiku i Eurostata

��

!��" #� ��

$��

%��&��

'"��

�

��

�

��

��

��

��

��

��

��

21

U usporedbi sa Austrijom, �eškom i Slova�kom, Hrvatska ima najniže stope zaposlenosti.

Tako�er, u odnosu na promatrane zemlje, u Hrvatskoj se stope zaposlenosti u posljednjih

nekoliko godina konstantno smanjuju, dok se u ostalim zemljama oporavljaju, ili se smanjuju

po znatno nižim stopama. Hrvatska je posttranzicijska zemlja, jednako kao Slova�ka i �eška,

zbog �ega ih obilježavaju sli�na kretanja na tržištima rada i u gospodarstvima op�enito.

Me�utim, te su zemlje, za razliku od Hrvatske ve� nekoliko godina punopravne �lanice EU,

�ime je gra�anima omogu�eno kretanje unutar europskog tržišta rada. Realno je za o�ekivati

kako �e i u Hrvatskoj uskoro do�i do takvih kretanja, što �e se odraziti na pove�anje stope

zaposlenosti.

Reforme uvedene nakon 2002. u podru�ju tržišta rada u Slova�koj stvorile su posao za više od

100.000 osoba, kao i omogu�ile nastavak rasta zaposlenosti. Slova�ka �e potpuno otvoriti

svoje tržište rada za hrvatske radnike nakon ulaska Republike Hrvatske u EU 1. srpnja, javlja

agencija TASR pozivaju�i se na dokumente slova�kih ministarstava vanjskih poslova i rada.

Trenutna Slova�ka vjerojatno ne�e biti privla�na za hrvatske radnike, iako je nezaposlenost u

Hrvatskoj 16, a u Slova�koj 14%. Prosje�na pla�a u Slova�koj iznosi 805, a u Hrvatskoj 710

eura. U Slova�koj je u prosincu 2012. bilo zaposleno svega 146 hrvatskih radnika. Slova�ka

se ovom odlukom pridružila �eškoj, Danskoj, Finskoj, Estoniji, Litvi koje su službeno

objavile da na svojim tržištima rada ne�e ograni�avati pristup hrvatskim radnicima.

(http://www.moj-posao.net/Vijest/72875/Slovaci-ne-strahuju-od-najezde-hrvatskih-radnika/2/,

22.08.2013.)

Hrvatska ima pravo uvesti recipro�ne mjere za one �lanice koje odlu�e da �e koristiti tu

mogu�nost. Ista su pravila vrijedila i za sve nove �lanice koje su u EU ušle 2004. i 2007.

godine. Nakon ulaska 10 novih �lanica 2004. te ulaska Bugarska i Rumunjske 2007., ve�ina

starih �lanica EU-a uvela je ograni�enja za radnike iz tih zemalja, bilo na dvije, bilo na punih

sedam godina, a jedino je Švedska svoje tržište otvorila svima.

(http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/slovacka-hrvatima-otvara-trziste-rada-nakon-1-srpnja---

287775.html, 22.08.2013.)

Pove�anje udjela zaposlenog stanovništva u ukupnom broju stanovništva zna�i širenje

aktivnosti stanovništva u smislu formiranja radne snage. Unutar radnog kontingenta

stanovništva, nastaju promjene u dobnoj strukturi odnosno starenje stanovništva �ime dolazi

22

do pove�anja izdvajanja za mirovinske fondove. Radno aktivno stanovništvo starenjem stvara

promjene u gospodarstvu i socijalnom okruženju. Tako�er i promjene u prirodnom priraštaju

mogu utjecati na udio zaposlenosti.

Vrlo niska razina stope fertiliteta od dvoje djece po ženi u fertilnoj dobi po�etkom 1980-ih,

vjerojatno �e se još sniziti tako da se prema procjenama stru�njaka Ujedinjenih naroda u

razdoblju do 2005. godine može o�ekivati stopa fertiliteta od 1,7 (UN, 2003). Potrebno je ipak

istaknuti da to u me�unarodnoj perspektivi nije tako posebno jer ve�ina europskih zemalja

ima niže stope fertiliteta. (http://www.ijf.hr/konkurentnost/obadic1.pdf, 23.08.2013.)

Sva tranzicijska gospodarstva doživjela su zna�ajne strukturne promjene u pojedinim

sektorima jer se sve više smanjuje udio primarnog i sekundarnog sektora (djelatnosti

materijalne proizvodnje), a raste zna�aj tercijarnog sektora (usluge). Promjene stvaraju porast

nezaposlenosti.

I navedenih podataka vidljivo je da je kad je rije� o stopi zaposlenosti Austrija u najboljoj

poziciji sa 72,5% zaposlenosti dok je Hrvatska u odnosu na odabrane zemlje �lanice u

najlošijem položaju sa 50,7% zaposlenosti. Slova�ka je prije Hrvatske sa stopom od 59,7 i

�eška a stopom 66,5%.

U skladu sa svime prethodnim sljede�e poglavlje detaljnije objašnjava kretanje nezaposlenosti

u navedenim zemljama.

23

4. KRETANJE NEZAPOSLENOSTI U U HRVATSKOJ, �EŠKOJ, SLOVA�KOJ

I AUSTRIJI U RAZDOBLJU 2005. – 2012. GODINE

Promjene na tržištu i o�uvanje visokog standarda koje je pra�eno dodatnim oporezivanjem te

tržište rada koje svojom ponudom i potražnjom stvara razlike u nadnicama dovelo je do

porasta nezaposlenosti. Po�etni porast nezaposlenosti posljedica je nefleksibilnosti nadnica

prema proizvodnosti rada ali i nestabilnoš�u tržišta i krivim gospodarstvom. Porast

nezaposlenosti posljedica je strukturnih promjena u gospodarstvu, privatizacije poduze�a i

otpuštanje radnika koje neuskla�uju ponudu i potražnju rada.

4.1. Kretanje nezaposlenosti u Hrvatskoj

Nezaposlenost je u Hrvatskoj posljedica strukturnih promjena gospodarstva, likvidacija i

ste�aja poduze�a, otpuštanja zaposlenih, razmjerno smanjenih mogu�nosti zapošljavanja, ali i

prostorne i profesionalne neuskla�enosti ponude i potražnje rada.

Tablica 6. Broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj 2005. - 2012. godine


U tablici 7. prikazani su podaci o radnom stanovništvu prema aktivnosti od 2005. do 2012.

godine. Broj nezaposlenih osoba se u posljednjih nekoliko godina pove�ava, što se osim

prema apsolutnim vrijednostima vidi i prema indeksima. Verižni indeksi nezaposlenih osoba

UKUPNO (000)

VERIŽNI INDEKSI

BAZNI INDEKSI 2005=100

UKUPNO (000)

VERIŽNI INDEKSI

BAZNI INDEKSI 2005=100

2005. 308.738,00 - 100 180.796,00 - 100

2006. 291.616,00 94,45 94,45 175.097,00 96,85 96,85

2007. 264.448,00 90,68 85,65 161.966,00 92,50 89,58

2008. 236.741,00 89,52 76,68 147.201,00 90,88 81,42

2009. 263.174,00 111,17 85,24 156.659,00 106,43 86,65

2010. 302.425,00 114,91 97,96 165.620,00 105,72 91,61

2011. 305.333,00 100,96 98,90 163.925,00 98,98 90,67

2012. 324.323,00 106,22 105,05 172.244,00 105,07 95,27

ukupno žene

u 2010.godini iznose 114,91, odnosno broj nezaposle

godini je došlo do pove�anja broja nezaposlenih u odnosu na baznu godinu za

Od ukupnoga broja nezaposlenih prijavljenih osoba p

promatranog razdoblja vidi tendencija smanjenja i to je najizraženija 2008.

18,58 % u odnosu na 2005. godinu.

je u 2008. godini smanjen za 19,58

nezaposlenosti i do pove�anja broja nezaposlenih žena. Me

tendenciju porasta nezaposlenost žena je manja u od

odnosu na 2011. godinu je ve�

Hrvatskoj.

Grafikon 6. Struktura nezaposlenoga stanovništva u


Kako je grafikonom i prikazano u 2005.

stanovništvu bio 59%, dok su ostalih 41%

snagu urodilo je plodom. Tako je 2011.

54% bilo žena, dok je ostalih 46% odlazilo na muški

ukupnoga broja nezaposlenih osoba prijavljenih na Zavodu za

��

��

��

u 2010.godini iznose 114,91, odnosno broj nezaposlenih se pove�ao za 14,91

anja broja nezaposlenih u odnosu na baznu godinu za

Od ukupnoga broja nezaposlenih prijavljenih osoba polovica su žene premda se tijekom

tendencija smanjenja i to je najizraženija 2008.

u odnosu na 2005. godinu. Broj nezaposlenih žena se do 2008. godine smanjivao, te

godini smanjen za 19,58 %. Nakon toga dolazi uslijed pove

�anja broja nezaposlenih žena. Me�utim, u 2012

tendenciju porasta nezaposlenost žena je manja u odnosa na 2005.godinu za 4,73

godinu je ve�a za 5,07 %. U nastavku je prikazana analiza nezaposlenosti u

Grafikon 6. Struktura nezaposlenoga stanovništva u 2005. i 2011.godini, %

podacima Državnog zavoda za statistiku

Kako je grafikonom i prikazano u 2005. godini je udio žena u ukupnom nezaposlenom

stanovništvu bio 59%, dok su ostalih 41% �inili muškarci. Poticanje uklju�ivanja ž

snagu urodilo je plodom. Tako je 2011. godine u ukupnom broju nezaposlenih osoba njih

54% bilo žena, dok je ostalih 46% odlazilo na muški rod. U nastavku je prikazano kretanje

broja nezaposlenih osoba prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje.

(��

)!��"*

��

��

24

ao za 14,91 %. U 2012.

anja broja nezaposlenih u odnosu na baznu godinu za 6,22 %.

olovica su žene premda se tijekom

tendencija smanjenja i to je najizraženija 2008. godine i to za

godine smanjivao, te

. Nakon toga dolazi uslijed pove�anja ukupne

utim, u 2012. godini uz

2005.godinu za 4,73 %, ali u

U nastavku je prikazana analiza nezaposlenosti u

005. i 2011.godini, %

godini je udio žena u ukupnom nezaposlenom

inili muškarci. Poticanje uklju�ivanja žena u radnu

godine u ukupnom broju nezaposlenih osoba njih

U nastavku je prikazano kretanje

vanje.

(��

)!��"*

25

Grafikon 7. Broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj, 2005.-2011.godine

Izvor: Izrada autora prema podacima Državnoga Zavoda za statistiku

Broj nezaposlenih osoba se od 2005. godine uslijed primjene niza mjera za smanjenje

nezaposlenosti reducirao. Me�utim, od 2008. godine, nakon udara krize i smanjenja

gospodarske aktivnosti, broj nezaposlenih osoba se pove�ava. Ovakvo je kretanje

kompatibilno kretanju broja zaposlenih osoba koji se od 2008. godine smanjuje. U nastavku

su prikazani indeksi kretanja i prosje�ne stope promjene broja nezaposlenih osoba.

Naj�eš�e korišteni pokazatelj kretanja nezaposlenosti je stopa nezaposlenosti. Stopa

nezaposlenosti jest postotni udio nezaposlenih u aktivnom stanovništvu (radnoj snazi). U

nastavku su prikazane vrijednosti stope nezaposlenosti u Hrvatskoj i njezino kretanje.

�

��

��

��

��

��

��

��

��

+"�#�� ,��-�

26

Grafikon 8. Stopa nezaposlenosti stanovništva u Hrvatskoj, 2005.-2012.godine, %

Izvor: Izrada autora po podacima Eurostata

Stopa nezaposlenosti prati kretanje broja nezaposlenih osoba. U periodu od 2005.-2008.

godine stopa nezaposlenosti se smanjuje. To se pripisuje provo�enju aktivnih mjera suzbijanja

nezaposlenosti. Potom od 2008.godine do danas stopa nezaposlenosti raste. Stope

nezaposlenosti je u 2012. godini dosegla vrtoglavu vrijednost od �ak 15,9%, što je u

promatranom periodu najve�a stope nezaposlenosti. Danas smo svjedoci sve ve�ega broja

nezaposlenih osoba i vrtoglavih vrijednosti stope nezaposlenosti. U nastavku ovoga dijela

rada provest �e se usporedna analiza kretanja stope nezaposlenosti Hrvatske i usporednih

zemalja.

4.2. Kretanje nezaposlenosti u �eškoj, Slova�koj i Austriji

Kretanje nezaposlenosti u zemljama EU, �eškoj, Slova�koj i Austriji vezane su za

ekonomsku krizu koja ima u�inke na tržište rada u Europskoj uniji. Stope nezaposlenosti

znatno se razlikuju me�u državama �lanica tako da je Austrija u relativno pozitivnom odnosu

prema ostalim zemljama. U sljede�oj tablici prikazane su vrijednosti broja nezaposlenih osoba

u promatranim zemljama za referentno razdoblje, kao i pripadaju�i indeksi.

��

��

��

��

��

��

��

��

27

Tablica 7. Ukupna nezaposlenost u Austriji, �eškoj i Slova�koj u tisu�ama osoba, 2005. - 2011. godine

Izvor: Izrada autora prema http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/setupDownloads.do,

07.09.2013.

Prema podacima Ankete o zaposlenosti, odnosno podacima u prethodnoj tablici vidljivo je

smanjenje broja nezaposlenih u �eškoj dok je stagnacija u Austriji i Slova�koj, što je znak

slabog razvoja gospodarstva i tržišne ekonomije te tržišta rada.

Prema prikazanim podacima vidljiva je tendencija smanjenja ukupne nezaposlenosti svih triju

zemalja u odnosu na baznu godinu, što se vidi prema vrijednostima baznih indeksa. Najve�e

smanjenje ukupne nezaposlenosti dogodilo se 2008. godine, kada je u �eškoj došlo do pada i

to za 43,90 % u odnosu na baznu 2005. godinu. Te godine Slova�ka bilježi pada od 40,52 %

te Austrija za 22,12 %. Tijekom 2012. godine dolazi do zna�ajnoga pogoršanja te se

nezaposlenost pove�ava u svim zemljama, u �eškoj za 4,56 %, u Austriji za 5,59 %, a u

Slova�koj za 4,13 %.

U nastavku je prikazana i stope nezaposlenosti za promatrane zemlje u promatranom

vremenskom periodu.

Ukupno (000)

Verižni indeks

Bazni indeks 2005=100 Ukupno (000)

Verižni indeks

Bazni indeks 2005=100 Ukupno (000)

Verižni indeks

Bazni indeks 2005=100

2005 410 100 208 100 427 100

2006 371 90,49 90,49 196 94,23 94,23 353 82,67 82,67

2007 276 74,39 67,32 186 94,9 89,42 293 83 68,62

2008 230 83,33 56,1 162 87,1 77,88 254 86,69 59,48

2009 352 153,04 85,85 204 125,93 98,08 321 126,38 75,18

2010 384 109,09 93,66 188 92,16 90,38 386 120,25 90,4

2011 351 91,41 85,61 179 95,21 86,06 363 94,04 85,01

2012 367 104,56 89,51 189 105,59 90,78 378 104,13 88,52

�eška Austrija Slova�ka

28

Grafikon 9. Stope nezaposlenosti u Austriji, �eškoj i Slova�koj u razdoblju od 2005.-

2012.godine, %

Izvor: izrada autora prema podacima dostupnima na Eurostatu

U skupini promatranih zemalja Slova�ka ima najve�u stopu nezaposlenosti, dok Austrija ima

najmanju. Tako�er, u Slova�koj stopa nezaposlenosti znatno opada do 2008., nakon �ega se

nanovo pove�ava. U �eškoj stopa nezaposlenosti tako�er oscilira u promatranom periodu, to

jest do 2008. godine se smanjuje a potom se pove�ava, nakon �ega stagnira. Austrija bilježi

najmanje oscilacije u kretanju stope nezaposlenosti. Kriza nije pretjerano utjecala na zemlju,

niti na gospodarstvo te je stopa nezaposlenosti i dalje ostala u razumno niskim vrijednostima.

U nastavku je izvršena usporedna analiza kretanja stope nezaposlenosti za promatrane zemlje

i Hrvatsku.

4.3. Komparativna analiza kretanja nezaposlenosti u Hrvatskoj te �eškoj,

Slova�koj i Austriji

Gubitak tržišta, drasti�an pad outputa, hiperinflacija, troškovi privatizacije i pretvorbe te

nepripremljenost doma�eg tržišta za prodor na inozemno tržište ali i uvoznu konkurenciju

��

!��" #� ��

$��

%��&��

�

�

�

�

��

�

��

��

��

��

29

šokovi su koji su tijekom desetlje�a tranzicije zasigurno utjecali na kretanje nezaposlenosti u

tim zemljama. Osim toga, tranzicijske su zemlje naslijedile i odre�ene karakteristike radne

snage i zaposlenih poput pitanja sigurnog zapošljavanja i sigurnosti posla, skrivene

nezaposlenosti, dominacije zaposlenosti u javnom sektoru te visoke jednakosti distribucije

dohotka.

Konkurentnost gospodarstva smanjuje broj nezaposlenih, a strogi uvjeti tržišta rada pridonose

i nastanku nezaposlenosti. Nezaposleni predstavljaju potencijal za ostvarivanje gospodarskog

razvoja i konkurentnosti i trebali bi poticati gospodarske aktivnosti i prodor doma�eg

gospodarstva na tržište. Tranzicijske zemlje osjetile su previranja nakon ulaska u proces

tranzicije i nezaposlenost je dobila rast jer je dinamika potražnje za radom vrlo malena. Sa

ciljem usporedbe kretanja nezaposlenosti u Hrvatskoj i promatranim zemljama, prikazane su

stope nezaposlenosti na sljede�em grafikonu.

Grafikon 10. Stope nezaposlenosti u Austriji, �eškoj, Slova�koj i Hrvatskoj u razdoblju od

2005.-2012.godine, %

Izvor: izrada autora prema podacima sa Eurostata i sa Državnoga Zavoda za statistiku

Hrvatska u odnosu na Slova�ku ima nešto manju stopu nezaposlenosti tokom promatranog

razdoblja. Vrijednosti stope nezaposlenosti ovih dvaju zemalja približavaju se tek 2011.

godine. Hrvatska u usporedbi sa Austrijom ima više nego dvostruko manju stopu

��

!��" #� ��

$��

%��&��

'"��

�

�

�

�

��

�

��

��

��

��

30

nezaposlenosti u promatranom periodu. Sli�nosti izme�u stope nezaposlenosti Hrvatske i

�eš�e teško je prona�i, iako su obje zemlje tranzicijske. �eška u odnosu na Hrvatsku ima

gotovo dvostruko manje stope nezaposlenosti.

Nisku stopu nezaposlenosti u �eškoj uvjetovalo je opadanje participacije radne snage zbog

prijevremenog umirovljenja ve�eg broja osoba kao i niska zaposlenost u sektoru poljoprivrede

i ribarstva te ubrzana ekspanzija novih radnih mjesta u sektoru usluga. Pad zaposlenosti u

sektoru poljoprivrede i ribarstva nije imao zna�ajan u�inak na pad nezaposlenosti jer u tom

sektoru je uposlenost bila niska. Kompariraju�i istovjetne pokazatelje i za Hrvatsku, zna�ajno

je da je udio nezaposlenosti tako�er mali jer je imali broj uposlenih u tom sektoru.

Uspore�uju�i nezaposlenost mladih, u Hrvatskoj je nezaposlenost u porastu dok je u �eškoj

svega 20% što je ispod prosjeka u Europskoj uniji, ali i u �eškoj broj nezaposlenih mladih je

u porastu. Kretanje stopa nezaposlenosti mladih prikazano je sljede�om tablicom i

grafikonom.

Tablica 8. Stope nezaposlenosti mladih u dobi do 25 godina u Austriji, �eškoj, Slova�koj i

Hrvatskoj, za razdoblje od 2005.-2012.godine, %

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 Austrija 10,3 9,1 8,7 8 10 8,8 8,3 8,7�eška 19,3 17,5 10,7 9,9 16,6 18,3 18,1 19,5Slova�ka 30,4 27 20,6 19,3 27,6 33,9 33,7 34,0Hrvatska 31,9 28,8 24 21,9 25,1 32,6 36,1 43,0

Izvor: Izrada autora prema podacima sa Eurostata i sa Državnoga Zavoda za statistiku

Od analiziranih zemalja, Slova�ka i Hrvatska imaju najve�e stope nezaposlenosti mladih.

Me�utim, u Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mladih u razdoblju od 2005.-2008.godine

smanjivana, što je rezultat mjera poticanja zapošljavanja mladih osoba. Od 2008.godine stopa

nezaposlenosti mladih se pove�ava, te je u Hrvatskoj stopa nezaposlenosti mladih osoba

dosegla 2012.godine vrijednost od �ak 43%. U �eškoj se stope nezaposlenosti mladih u

2012.godini pove�ala na �ak 34%. Slova�ka se jednako kao Hrvatska bori sa visokom

stopom nezaposlenosti mladih, dok je u Austriji uslijed smanjene gospodarske aktivnosti ta

stope 2008. godine tek neznatno pove�ana.

31

U skladu s navedenim u nastavku se detaljno navode politike i mjere koje služe za rješavanje

problema nezaposlenosti u odabranim zemljama Europske Unije.

Tablica 9. Politike i mjere za rješavanje problema nezaposlenosti i/ili podzaposlenosti ljudi u

odabranim zemljama EU

POLITIKE I MJEREODABRANI PRIMJERI U DRŽAVAMA �LANICAMA

EUROPSKE UNIJE

Radno iskustvo

U Njema�koj Program profesionalnog usmjeravanja pomaže mladima u izboru karijere temeljeno na te�ajevima profesionalnog usmjeravanja i iskustvu na radnom mjestu kroz pripravništvo. U Nizozemskoj, priznate tvrtke ’za u�enje’ mladima nude u�i-radi

poslove, na kojima stje�u radno iskustvo i bivaju pla�eni. Mladima se pružaju intenzivne usluge profesionalnog usmjeravanja prilikom njihova prijelaza na tržište rada. Studenti mogu putem Interneta odabrati posao koji odgovara njihovim potrebama, pa se slobodna mjesta brzo popunjavaju. Tako�er, inicijativa XXL poslova nudi mladima poslove u sektorima u kojima �e odlazak starijih ljudi dovesti do manjka vještina i znanja.

Unapre�enje odnosa izme�u obrazovanja i poslodavaca

U UK (Engleskoj), dobrovoljna Inicijativa za govornike u školama se obra�a mladima u školama i sveu�ilištima koji su u nepovoljnim uvjetima, nude�i im jednake mogu�nosti �uti inspiracijske govornike, poput onih koji dolaze u poznate neovisne škole. U tu se svrhu nude i informacije o profesionalnom usmjeravanju te razli�iti 'uzori'.U Estoniji Vladin program za razdoblje 2011. – 2015. nastoji popularizirati i pove�ati kvalitetu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i preoblikovati strukovne škole u lokalne ’centre kompetencija’. Poveznice s uslugama cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja su u tom poslu neposredne.

Jamstvo za mlade

U Švedskoj je 2009. godine uvedena poslovna garancija za mlade

ljude (jobbgaranti for ungdom), koja se provodi unutar usluga javne službe za zapošljavanje. Svi mladi od 16–25 godina imaju pravo sudjelovanja.U Finskoj je jamstvo za mlade omogu�ilo ranu intervenciju, njegovanje regionalne jednakosti, poboljšanje suradnje izme�u razli�itih nadležnosti i unaprje�enje odnosa izme�u vlasti i mladih.U Austriji je Javna služba za zapošljavanje odgovorna za nezaposlenu mladež i mora im ponuditi ponovno u�enje kombinirano s radom.

Potpora pri traženju posla

U Litvi Centri za zapošljavanje mladih nastoje pomo�i mladima u što lakšem prijelazu na tržište rada.U Latviji, portal za obrazovno i profesionalno usmjeravanje www.prakse.lv mladima nudi savjetovanje o pitanjima obrazovanja i zapošljavanja, kao i informacije o poslovima, radnim mjestima i obrazovnim

32

mogu�nostima. Poslodavci mogu na portalu prona�i informacije o prakti�nim aspektima zaposlenja u njihovoj tvrtci i predložiti zanimanja i ustanove visokoškolskog obrazovanja (HE) koje smatraju sebi najprikladnijima. U Malti je Program za zapošljavanje

mladih osmišljen kako bi pomogao mladima pri ulasku na novo radno mjesto. Program nudi usluge multidisciplinarnog tima (koji uklju�uje savjetnika za profesionalno usmjeravanje, psihologa, radnog terapeuta i savjetnike za mlade), uz internetsku stranicu, TV program i Dane mladih.

Promicanje poduzetništva

U Italiji se poduzetništvo promi�e studentima visokoškolskog obrazovanja kroz posebne 'urede za po�etak' na sveu�ilištima, s besplatnim savjetovanjem preko internetskih stranica ministarstva koja nude on line dokumente i poslovne vodi�e i poduke.U Ma�arskoj Ministarstvo nacionalnog gospodarstva ima strateški

dogovor s Asocijacijom mladih poduzetnika (FIVOSZ) koja nudi po�etni�ke poslovne pakete za mlade poduzetnike do 35 godina starosti.

Politike i mjere Odabrani primjeri u državama �lanicama Europske unije

Provo�enje informiranja o karijeri, sajmova, seminara i doga�anja vezanih uz karijeru

Ve�ina država �lanica Europske unije osigurava planiranje i održavanje sajmova karijere te doga�anja vezanih uz karijeru u školama, na fakultetima, te okruženju visokog školstva i zajednice.U Portugalu su nastavnici psihologije i istraživa�i Centra za profesionalno usmjeravanje i savjetovanje za karijeru razvili i provode seminare za samo-vo�enje karijere.

Programi profesionalnog savjetovanja/usmjeravanja za karijeru unutar škola, fakulteta i sveu�ilišta

U Finskoj su programi za profesionalnu edukaciju ugra�eni u Temeljni nacionalni kurikulum. Školski savjetnici i nastavnici su osposobljeni za podu�avanje razvoja vještina upravljanja karijerom tijekom razrednih aktivnosti. U Danskoj Ministarstvo djece i obrazovanja nudi on line i ’licem-u-lice’ programe cjeloživotnog

profesionalnog usmjeravanja. Tako�er postoji odvojeni sustav baze podataka o mladima osmišljen za prikupljanje podataka o svim mladima od 15 do 29 godina starosti (u skladu s gra�anskim sustavom registracije).

Naukovanja

U Irskoj Program za zaštitu nau�nika postavlja odre�ene, zašti�ene nau�nike kod priznatih poslodavaca, te pomaže poslodavcima u podmirivanju troškova tih naukovanja. U Francuskoj, umjesto potpore poslodavcima, postoji odredba po kojoj poslodavci pla�aju kazne ako ne zaposle odre�enu kvotu nau�nika. Dodatni nau�ni�ki doprinos (contribution supplémentarire á l’apprentissage) (0,1% troškova osobnog dohotka) moraju platiti sve tvrtke s manje od 250

zaposlenika i �ija radna snaga uklju�uje manje od 4% nau�nika.3

Pripravništva U Danskoj je daljnje financiranje raspodijeljeno na održavanje i

stvaranje nau�ni�kih mjesta, u svrhu priznavanja �injenice da su mnoga radna mjesta nestala u gospodarskom padu.

Bilješke o osobnom osposobljavanju

U Italiji je evidencija osobnog osposobljavanja/usavršavanja

(libretto formativo del cittadino) osmišljena kako bi prikupila,

33

ujedinila i dokumentirala razli�ita iskustva u�enja i vještine koje je gra�anin stekao tijekom sudjelovanja na strukovnim te�ajevima, kao i na poslu, te svakodnevnom životu.

Izvor: Hughes, 2013., str. 9.

Dosad su države �lanice Europske unije primijenile širok raspon politika i mjera u nastojanju

rješavanja problema stvaranja radnih mjesta i ve�ih profesionalnih mogu�nosti za mlade. Te

politike i mjere uklju�uju: omogu�avanje radnog iskustva, unapre�enje odnosa izme�u

obrazovanja i posla, garancije za mlade, podršku pri traženju posla, promicanje poduzetništva,

programe cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja/savjetovanja; naukovanja, pripravništva,

bilješke o osobnom osposobljavanju i aktivnom gra�anskom/dobrovoljnom radu.

Grafikon 11. Stope nezaposlenosti mladih u dobi do 25 godina u Austriji, �eškoj, Slova�koj i


Izvor: izrada autora prema podacima sa Eurostata i sa Državnoga Zavoda za statistiku

Grafi�ki prikaz uo�ljivije pokazuje kretanja stope nezaposlenosti mladih, odnosno izraženo

visoke stope u Hrvatskoj i Slova�koj, te relativno niže u Austriji i �eškoj. Za razliku od

Austrije, �eška je podložnija udarcima iz okruženja, te je na krizni period odreagirala

zna�ajnim porastom stope nezaposlenosti, kako u ukupnim vrijednostima tako i stope

nezaposlenosti mladih.

�

�

��

��

�

�

��

��

��

��

��

��

�� !��" #�

$��

%��&��

'"��

34

Nezaposlenost u Austriji po�etkom 2013. godine približila se rekordnoj povijesnoj razini, ali

je i dalje ostala najniža u EU. U Austriji raste broj nezaposlenih ali je i dalje relativno nizak u

odnosu na sije�anj kad je broj bio najve�i od 1945.g. (410.662). U Austriji, naprimjer, je

subvencionirano zapošljavanje starijih osoba na probni rad od 3 do 6 mjeseci u oko 70 %

slu�ajeva je rezultiralo trajnim radom.

Nezaposlenost je borba za socijalne funkcije države i tržišne nejednakosti koja iziskuje

dodatna sredstva u vidu oporezivanja. Porast nezaposlenosti je akcija prinosa i profita pra�ena

padom akumulacije kapitala i smanjivanjem ideja kao �imbenika rada u proizvodnim

procesima. Nezaposlenost u navedenim zemljama nema nekih bitnih razlika u nastajanju i

pove�avanju jer sve prolazi kroz makroekonomsku neuskla�enost ponude i potražnje radne

snage.

Nezaposlenost mladih rastu�i je problem s dugoro�nim posljedicama za pojedince, zajednice,

gospodarstva i društva. U zadnjem desetlje�u je prijelaz mladih iz škole na posao postao duži,

složeniji i turbulentniji (Schoon i Silberstein, 2009.). Ankete Nacionalne radne snage (NLF)

(Hoffman, 2011.) pokazuju kako se od 2008. nezaposlenost mladih u svim državama

Europske unije razmjerno pove�ala kod mladih ljudi (ispod 25 godina) koji traže posao, od

7% u Austriji i 8% u Nizozemskoj, do gotovo 50% u Gr�koj i Španjolskoj (EC, 2012.). Još od

1995. godine problem nezaposlenosti mladih nije bio tako izražen u politi�kim,

makroekonomskim i socijalnim diskursima na razini Europske unije te me�unarodnoj razini.

(Hughes, 2013., str. 3.)

Strategije za rješavanje pitanja nezaposlenosti i podzaposlenosti mladih mogu se

kategorizirati u smislu prevencije, vra�anja i reintegracije. Promjena i prenošenje

odgovornosti u dogovorima izme�u javnih, privatnih i dobrovoljnih sektora/sektora zajednice

tako�er utje�u na identifikaciju i promicanje mogu�nosti mladih. Politike Europske unije,

poput „Mladih u pokretu“1 i nove „Inicijative za prilike mladih“2 daju nove okvire osmišljene

za spre�avanje prekidanja obrazovanja, te za potporu vra�anja mladih ljudi i reintegraciju u

svjetove obrazovanja i zaposlenja. Stanje spremnosti mladih ljudi za poduzetništvo i/ili

dobrovoljni rad zahtijeva nove kompetencije na tržištu rada Europske unije te nacionalnom

tržištu rada. Vodoravne politike poput ‘Mladih u pokretu’ se snažno oslanjaju na potrebu

razvoja kompetencija u vještinama upravljanja karijerom (CMS). Vještine upravljanja

35

karijerom se puno �eš�e nalaze u temeljnom nacionalnom kurikulumu negoli prije deset

godina; me�utim, postoje sve ve�i dokazi sustavnog neuspjeha u pridavanju dovoljne

pozornosti takvim vještinama. (Hughes, 2013., str. 6.)

Problem koji se gotovo sveprisutno nalazi diljem Europe, a odnosi se na rano napuštanje

obrazovanja, je nedostatak vremena i predanog osoblja za profesionalno usmjeravanje i

savjetovanje (CEDEFOP, 2010.). Druga otkri�a snažno ukazuju na to da su politike

profesionalnog usmjeravanja osobito važne u prijelaznim to�kama s jedne razine obrazovanja

na drugu (Gracey i Kelly, 2010.; OECD, 2010.b). Na primjer, u Austriji, Finskoj, Njema�koj,

Ma�arskoj, Luksemburgu, Norveškoj i Švedskoj se uvode novi oblici „programa

premoš�ivanja“ i personaliziranih „mogu�nosti iskušavanja“. Mnoge države �lanice Europske

unije trenutno razmatraju postoje�e zakonske mjere koje uklju�uju strategije i usluge

profesionalnog usmjeravanja kao odgovor na trenutne imperative gospodarske i socijalne

politike. (Hughes, 2013., str. 6.)

Problem nezaposlenosti postao je goru�i problem u svijetu, s obzirom da se nezaposlenost

kontinuirano pove�ava, a predstavlja stanje koje stvara velike mogu�nosti pojave siromaštva.

�ak se i zemlje na visokom stupnju razvoja po�inju boriti sa rastu�om nezaposlenosti, iako je

u takvim zemljama zaposleno stanovništvo brojnije. Ipak je nezaposlenost znatno izraženija u

zemljama koje se razvijaju. Stoga se provode brojne mjere i politike sa ciljem redukcije

nezaposlenosti u svijetu. O tim mjerama više �e se analizirati u nastavku rada, pri �emu �e se

osvrnuti na mjere protiv nezaposlenosti u promatranim zemljama.

36

5. PERSPEKTIVE KRETANJA NA TRŽIŠTIMA RADA U HRVATSKOJ

NAKON PRISTUPANJA EUROPSKOJ UNIJI

Hrvatski zavod za zapošljavanje ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju postaje dio

Europske mreže javnih službi za zapošljavanje i time pruža usluge posredovanja pri

zapošljavanju u zemljama �lanicama Europske unije na na�in davanja informacija,

usmjeravanja i posredovanja.

5.1. Mjere zapošljavanja prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju

Na tržištu rada, uglavnom na štetu smanjenja udjela pasivnih mjera tržišta rada. Naime, �ini se

da bi bilo u�inkovitije da se sredstva za financiranje naknada za nezaposlene što �esto

smanjuju motivaciju za aktivnim traženjem posla – upotrijebe za financiranje programa

kojima se poboljšava zapošljivost nezaposlenih osoba te utje�e na pove�avanje njihovih

budu�ih zarada. Prema predloženoj klasifikacijskoj shemi OECD-a (1993), razlikuje se pet

skupina mjera aktivne politike: (Babi�, 2003., str.548-549)

1) Javne ustanove zapošljavanja i uprava – njihova je uloga da pomažu nezaposlenima u

procesu traženja zaposlenja pružaju�i im usluge savjetovanja i informiraju�i ih o

slobodnim radnim mjestima, upravljaju i reguliraju u koordinaciji s drugim upravnim

tijelima naknadu za nezaposlene, visinu, uvjete koje osoba treba ispunjavati da bi se

mogla kandidirati za naknadu, duljinu trajanja isplate naknade i sl.

2) Mjere naobrazbe – to su postupci usmjereni na problemati�ne skupine. Obuhva�aju

troškove naobrazbe i specijalne dodatke za sudionike uklju�ene u njih. Mogu se

razvrstati u mjere za nezaposlene, mjere za one kojima prijeti nezaposlenost i mjere za

zaposlene.

3) Mjere za mlade osobe – posebno su usmjerene na mlade osobe koje tek sklapaju radni

odnos. Mogu se razvrstati na obrazovne mjere i mjere poticanja zapošljavanja mladih

osoba, te na mjere za pripravnike – koje stoje na raspolaganju onima što napuštaju

obrazovni proces i ulaze na tržište rada.

4) Subvencioniranje zapošljavanja – može se razvrstati na tri osnovna modaliteta:

subvencije za zapošljavanje koje se pla�aju privatnim poslodavcima kako bi ih se

stimuliralo na zapošljavanje, na financijsku pomo� (u smislu povoljnih uvjeta) za

37

nezaposlene koji žele pokrenuti vlastiti posao i na neposredno kreiranje novih radnih

mjesta putem javnih radova i sli�nih programa.

5) Mjere za grupe s otežanom mogu�noš�u zapošljavanja – mjere koje se koriste za

poticanje zapošljavanja zapostavljenih osoba, osoba sa specifi�nim problemima (npr.

branitelji u Hrvatskoj), bilo u obliku pripomo�i za povratak na posao ili donošenjem

posebnih radno-pravnih zaštitnih odredbi za tu skupinu.

Struktura izdataka za aktivne mjere u Hrvatskoj bitno je druga�ija pa najve�i udio ima

subvencionirano zapošljavanje, što je u promatranom uzorku zemalja mjera s najmanjim

udjelom. Glavni zaklju�ak svih studija koje se bave aktivnim mjerama na tržištu rada jest da

njihova primjena uzrokuje široku lepezu razli�itih u�inaka od kojih su neki pozitivni, a neki

negativni. U posljednje je vrijeme poraslo zanimanje za mjere aktivne politike i u�inke koje

one uzrokuju na tržištu rada, pa su napravljene brojne evaluacijske studije aktivnih mjera.

Navest �emo najvažnije spoznaje o rezultatima aktivnih mjera na tržištu rada do kojih se

došlo primjenom razli�itih evaluacijskih metoda. Krajem 1990-ih pojavio se znatan broj

studija koje su imale ambiciju spoznati dotadašnja iskustva i rezultate primjene aktivnih mjera

u razli�itim zemljama. Najve�i broj studija bavi se zemljama OECD-a, ali ima i onih koje

obuhva�aju tranzicijske zemlje i zemlje u razvoju (Fay, 1996; Martin, 1998; Meager i Evans,

1998; Dar i Tzannatos, 1999). Izlaganje rezultata koncentrirat �e se na tranzicijske zemlje i

zemlje OECD-a. (Babi�, 2003.,str. 548.)

5.2. Mjere zapošljavanja Republike Hrvatske kao �lanice Europske unije

Hrvatski zavod za zapošljavanje postaje dio mreže javnih službi za zapošljavanje EURES od

1. srpnja 2013 godine. EURES je mreža javnih zavoda za zapošljavanje u partnerstvu s

Europskom komisijom (zemlje europskog ekonomskog prostora plus Švicarska) pokrenuta

1993. godine kao instrument poboljšanja mobilnosti odnosno prostorne i profesionalne

pokretljivosti radne snage na europskom tržištu rada.

(http://www.hzz.hr/default.aspx?id=9498, 25.08.2013.)

Svrha je EURESA pružanje informacija, savjetovanja i usluga posredovanja (job-matching)

kako za poslodavce tako i tražiteljima zaposlenja, ali i svim gra�anima koji smatraju da im

može doprinijeti princip slobodnog kretanja ljudi. Više od 850 EURES savjetnika, na dnevnoj

38

bazi u kontaktu su sa poslodavcima i tražiteljima zaposlenja širom Europe. EURES savjetnici

su trenirani specijalisti koji pružaju tri osnovne EURES usluge: informacije, usmjeravanje i

posredovanje kako tražiteljima zaposlenja, tako i poslodavcima zainteresiranim za europsko

tržište rada. Posjeduju specijalizirano znanje o prakti�nim, pravnim i administrativnim

pretpostavkama vezanim uz mobilnost na nacionalnoj i me�udržavnoj razini, te rade unutar

javnog zavoda za zapošljavanje svake zemlje �lanice ili unutar drugih partnerskih organizacija

u EURES mreži. (http://www.hzz.hr/default.aspx?id=9498, 25.08.2013.)

Ciljevi EURES-a temelje se na razvoju jedinstvenog europskog tržišta rada otvorenog za sve

radnike �lanice zemalja EU-a te me�udržavnu i me�uregionalnu razmjenu radnih mjesta kao i

razmjenu informacija o tržištima rada. EURES je organizacija koja posreduje me�u zemljama

na na�in da promovira uvjete rada i života, obrazovanje te metodologiju razmjene radnih

mjesta. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatski zavod za zapošljavanje postaje dio

Europske mreže javnih službi za zapošljavanje, a gra�ani dobivaju mogu�nost posredovanja

prilikom zapošljavanja u drugim zemljama �lanicama. EURES ima i svoju internetsku

stranicu na kojoj se mogu dobiti obavijesti o mogu�nostima života i radu u EU, te Norveškoj,

Islandu, Švedskoj i Lihtenštajnu (http://ec.europa.eu/eures/).

U europskim prekograni�nim regijama gdje postoji zna�ajan stupanj prekograni�nih dnevnih

migracija, EURES ima važnu ulogu u pružanju informacija i pomo�i u rješavanju svih vrsta

problema vezano uz prekograni�no putovanje na posao s kojim se mogu susresti radnici i

poslodavci. Više od 600.000 osoba koje žive u jednoj državi EU i rade u drugoj susre�u se s

razli�itim nacionalnim praksama i pravnim sustavima, te na dnevnoj bazi nailaze na

administrativne, pravne ili porezne prepreke mobilnosti. EURES savjetnici u tim regijama

pružaju specifi�ne savjete i smjernice o pravima i obvezama radnika koji žive u jednoj zemlji,

a rade u drugoj. Trenutno postoji 20 EURES prekograni�nih partnerstava, geografski

rasprostranjenih širom Europe na podru�ju 13 država. S ciljem zadovoljavanja potreba za

informacijama i koordinacijom te povezano s mobilnoš�u radne snage u grani�nim regijama,

ova partnerstva spajaju usluge javnih zavoda i profesionalnog usmjeravanja, organizacije

poslodavaca i sindikata, lokalne vlasti i ostale institucije koje se bave zapošljavanjem i

profesionalnim usmjeravanjem. (http://www.hzz.hr/default.aspx?id=9498, 25.08.2013.)

39

EURES prekograni�na partnerstva dragocjene su to�ke kontakata izme�u nositelja politika

zapošljavanja - kako na regionalnoj tako i nacionalnoj razini – i socijalnim partnerima.

Tako�er, važan su alat nadzora prekograni�nih podru�ja zapošljavanja, koji su klju�ni element

u razvoju autenti�nog europskog tržišta rada.

5.3. Perspektive na tržištima rada u Hrvatskoj nakon pristupanja Europskoj uniji

Prema principu reciprociteta Hrvatska je nakon ulaska u EU ograni�ila slobodno

zapošljavanje radnika iz svih zemalja �lanica EU-a koje su takvu mjeru (do dvije godine s

mogu�noš�u produženja) uvele za hrvatske gra�ane. To zna�i da �e gra�ani Francuske,

Njema�ke, Gr�ke, Nizozemske, Cipra, Austrije, Velike Britanije, Slovenije, Belgije,

Španjolske, Luksemburga i Malte i dalje za rad u Hrvatskoj morati tražiti radne dozvole, dok

�e se gra�ani ostalih država �lanica mo�i slobodno zapošljavati pod istim uvjetima kao i

hrvatski državljani. Na radnike iz drugih država EU morati �e se primjenjivati jednaki uvjeta

rada te socijalnih i poreznih olakšica, a prava koja proisti�u iz rada odnositi �e se i na �lanove

njihovih obitelji. (http://www.vecernji.hr/vijesti/je-li-hrvatsko-trziste-rada-zanimljivo-

stranim-radnicima-clanak-588328, 24.08.2013.)

Hrvatsko tržište rada nije baš privla�no za radnike iz drugih zemalja �lanica zbog niskih pla�a

i ve� jako visoke stope nezaposlenosti, ali i zbog neravnomjerno raspore�ene nezaposlenosti

unutar Hrvatske. Na hrvatskom tržištu postoji i nesklad izme�u vještina i znanja te same

potrebe tržišta rada. Hrvatska izdvaja znatno manji postotak svog BDP-a za aktivne mjere

tržišta rada i to predstavlja dodatne probleme. Tako�er jedan od velikih problema je i

zapošljavanje na odre�eno vrijeme što naro�ito poga�a mlade ljude. Svi ti problemi su

rezultat neadekvatnih propisa o radnoj snazi jer hrvatsko zakonodavstvo nije fleksibilno te su

procedularni i monetarni troškovi otpuštanja prema me�unarodnim standardima visoki.

Socijalna pitanja i inkluzija, fleksibilnost radnog zakonodavstva treba riješiti na na�in

kombiniranja s drugim mjerama koje �e stimulirati radnike i osiguravati ve�i stupanj

zapošljavanja u slu�aju gubitka posla. Cjelovita reforma hrvatskog tržišta rada pronalazi

rješenje u pokretanju gospodarstva i privla�enju stranog kapitala i stranih radnika u Hrvatsku.

U dugoro�nom periodu, Hrvatska �e morati uvoziti stranu radnu snagu iz zemalja �lanica EU

jer �e jedino tako sprije�iti iseljavanje mladih i negativne demografske trendove.

40

Prema podacima Eurostata Hrvatska s obzirom na broj nezaposlenih od 15,9% u 2012. spada

u red zemalja s najve�om nezaposlenoš�u u Europi. Od država �lanica EU-a više

nezaposlenih prošle godine imale su jedino Gr�ka i Španjolska. Još lošije stojimo po pitanju

zaposlenosti koja je prošle godine iznosila 55.3% što je u usporedbi s državama �lanicama EU

na samom dnu, daleko od prosjeka Unije (68.5%). S obzirom da je u državama �lanicama

trenutno oko 1.300.000 slobodnih radnih mjesta ne �udi da brojni nezaposleni s nestrpljenjem

o�ekuju 1. srpnja. Ipak, sam ulazak u Uniju ne otvara automatski i europsko tržište rada zato

jer su države �lanice na svom teritoriju u mogu�nosti to odgoditi u periodu od najviše sedam

godina. To zna�i da u prvih dvije, pet ili sedam godina (2+3+2) države �lanice mogu

ograni�avati pristup hrvatskih državljanima njihovom tržištu rada.

(http://www.vecernji.hr/vijesti/zaposljavanje-zemljama-eu-a-nakon-1-srpnja-clanak-575033,

23.08.2013.)

Za sada je poznato da pristup tržištu rada ve� od 1. srpnja ne�e braniti Danska, Švedska,

Finska, Litva i Estonija, a njima �e se vjerojatno pridružiti još neke stare i brojne nove države

�lanice. Me�utim, tranzicijsko razdoblje za zapošljavanje hrvatskih državljana najavile su

države koje privla�e najve�i interes naših gra�ana kao što su Njema�ka, Austrija, Velika

Britanija i Nizozemska. Sukladno bilateralnom sporazumu Njema�ka �e nastaviti

primjenjivati otvorenost za sezonski rad u poljoprivredi u trajanju do šest mjeseci godišnje, a

najavljeno je da �e tržište rada od samog po�etka biti otvoreno za visokoobrazovane u

njihovim strukama. Prema tom obrascu postoji mogu�nost da �e države �lanice koje uvedu

tranzicijsko razdoblje ipak liberalizirati pristup tržištu rada u deficitarnim sektorima kao što

su ugostiteljstvo, socijalna skrb i poljoprivreda, te isto tako da �e pojedine regije (savezne

države) provoditi liberalnije režime na svojem teritoriju. To su za sad ipak samo naga�anja, te

�e za potpuniji uvid u ove mogu�nosti trebati pri�ekati 1. srpnja.

(http://www.vecernji.hr/vijesti/zaposljavanje-zemljama-eu-a-nakon-1-srpnja-clanak-575033,

23.08.2013.)

Ukupno su tijekom srpnja 2013. iz evidencije nezaposlenih izašle 33.593 osobe. Od toga je

zaposleno 22.812 osoba (21,9 % više nego u srpnju 2012. godine), i to: 20.306 osoba (89,0 %)

na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 2.506 osoba (11,0 %) na temelju drugih poslovnih

aktivnosti (stru�no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje

trgova�koga društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavan

(grafikon 1. i 2.)

Grafikon 12. Struktura izlazaka iz nezaposlenosti, srpanj 2013.

Izvor: (http://www.hzz.hr/default.aspx?id=8483

Grafikon 12. prikazuje strukturu za srpanj 2013. godine,dok slije

usporedno stanje u srpnju 2012. i 2013. godine.

Grafikon 13. Izlasci iz evidencije nezaposlenih

Izvor: (http://www.hzz.hr/default.aspx?id=8483

Evidentirano zapošljavanje na temelju

djelatnostima: (http://www.hzz.hr/default.aspx?id=8483

• Pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane

• Trgovina na veliko i malo

koga društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima, itd.)

izlazaka iz nezaposlenosti, srpanj 2013.

http://www.hzz.hr/default.aspx?id=8483, 25.08.2013.)

rikazuje strukturu za srpanj 2013. godine,dok slijede�i grafikon

usporedno stanje u srpnju 2012. i 2013. godine.

. Izlasci iz evidencije nezaposlenih


Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa naj�eš�e se realiziralo u sljede


Pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane – 4.698 osoba ili 23,1 %

na veliko i malo – 3.788 osoba ili 18,7 %

41

prema posebnim propisima, itd.).

�i grafikon 2. bilježi

e se realiziralo u sljede�im

4.698 osoba ili 23,1 %

42

• Prera�iva�ka industrija – 3.385 osoba ili 16,7 %

• Administrativne i pomo�ne uslužne djelatnosti – 1.555 osoba ili 7,7 % te

• Gra�evinarstvo – 1.460 osoba ili 7,2 %.

Istodobno je u srpnju 2013. godine 10.781 osoba izašla iz evidencije nezaposlenih zbog

ostalih razloga sukladno Zakonu, npr. neredovitoga javljanja, nepridržavanja zakonskih

odredbi, umirovljenja, uklju�enja u redovito školovanje i dr.

Ulasci u evidenciju nezaposlenih (tzv. novoprijavljene nezaposlene osobe) prema svome

prethodnome statusu aktivnosti mogu biti: iz rada (radnoga odnosa ili drugih poslovnih

aktivnosti), iz redovitoga školovanja te iz neaktivnosti (tj. oni koji nisu bili niti zaposleni niti

su upravo završili školovanje). Tijekom srpnja 2013. u evidenciju nezaposlenih

novoprijavljeno je ukupno 31.729 osoba (1,8 % manje nego u srpnju 2012. godine), i to:

16.529 osoba izravno iz radnoga odnosa (52,1 %), 506 osoba iz drugih poslovnih aktivnosti

(1,6 %), 9.032 osobe iz redovitoga školovanja (28,5 %) te 5.662 osobe iz neaktivnosti (17,8

%).

Tablica 10. Korisnici mjera aktivne politike zapošljavanja u 2013. godini

Mjera Aktivni korisnici po�etkom

2013.

Novouklju�eni u 2013.

Ukupni korisnici tijekom 2013. (do 30.VII.)

Ukupno 10.829 28.571 39.400

Potpore za zapošljavanje i usavršavanje

3.173 3.796 6.969

Potpore za samozapošljavanje

831 3.129 3.960

Obrazovanje nezaposlenih 364 1.106 1.470

Javni radovi 1.585 10.562 12.147 Stru�no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

4.876 9.099 13.975

Potpora za o�uvanje radnih mjesta

0 879 879

Izvor: (http://www.hzz.hr/default.aspx?id=8483, 25.08.2013.)

43

U programe aktivne politike zapošljavanja tijekom 2013. godine novouklju�eno je 28.571

nezaposlena osoba, i to 12.607 muškaraca (44,1 %) i 15.964 žene (55,9 %). Od toga su

Nacionalnim planom za poticanje zapošljavanja obuhva�ene 27.892 osobe, Nacionalnim

programom za Rome 550 osoba, te programima poticanja zapošljavanja financiranim iz

drugih izvora 129 osoba. Novouklju�ene osobe obuhva�ene su sljede�im mjerama: javni

radovi 10.562 osobe (37,0 %), stru�no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

9.099 osoba (31,8 %), potpore za zapošljavanje i usavršavanje 3.796 osoba (13,3 %), potpore

za samozapošljavanje 3.129 osoba (11,0 %), obrazovanje nezaposlenih 1.106 osoba (3,9 %) te

potpore za o�uvanje radnih mjesta 879 osoba (3,1 %). Na kraju srpnja 2013. godine u

programima aktivne politike zapošljavanja bilo je 27.560 aktivnih korisnika, obuhva�enih

sljede�im mjerama: stru�no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnoga odnosa 11.520

osoba (41,8 %), javni radovi 6.580 osoba (23,9 %), potpore za zapošljavanje i usavršavanje

4.887 osoba (17,7 %), potpore za samozapošljavanje 3.498 osoba (12,7 %), potpore za

o�uvanje radnih mjesta 623 osobe (2,3 %) te obrazovanje nezaposlenih 452 osobe (1,6 %). U

programima aktivne politike zapošljavanja na po�etku 2013. godine aktivno je bilo 10.829

osoba koje su nastavile s korištenjem mjera i tijekom godine. Uz 28.571 novouklju�enu osobu

u 2013. godini, mjere aktivne politike zapošljavanja koristilo je ukupno 39.400 osoba, po

sljede�im mjerama prikazano u tablici : (http://www.hzz.hr/default.aspx?id=8483,

25.08.2013.)

• stru�no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnoga odnosa 13.975 osoba (35,5 %)

• javni radovi 12.147 osoba (30,8 %)

• potpore za zapošljavanje i usavršavanje 6.969 osoba (17,7 %)

• potpore za samozapošljavanje 3.960 osoba (10,1 %)

• obrazovanje nezaposlenih 1.470 osoba (3,7 %) te

• potpore za o�uvanje radnih mjesta 879 osoba (2,2 %).

Ulaskom u EU, Hrvatska ima mogu�nost otvaranja hrvatskih tvrtki u svim zemljama

�lanicama EU uz prethodno savjetovanje s nacionalnim stru�njacima države u kojoj se vrši

otvaranje. Hrvatska ulazi u nepovoljnom trenutku u EU, zbog ekonomske krize i ne�e

poremetiti europsko tržište rada. Nakon nekoliko godina, Hrvatska �e osjetiti korist od ulaska

u EU i može do�i do smanjivanja nezaposlenosti i rasta hrvatskog gospodarstva.

44

O u�inkovitosti pojedinih mjera za suzbijanje nezaposlenosti i poticanje zaposlenosti može se

govoriti tek nakon analize nezaposlenosti, odnosno nove zaposlenosti u zemlji. Nije nužno da

model poticanja zapošljavanja u jednoj zemlji može jednake rezultate donijeti i u drugoj

zemlji. Me�utim, politika poticanja zapošljavanja neophodna je u svakoj zemlji te omogu�ava

razvoj i društveno blagostanje.

45

6. ZAKLJU�AK

Po�etkom devedesetih godina, u zemljama Srednje i Isto�ne Europe došlo je do pada

gospodarskog privre�ivanja koje je dovelo do masovne nezaposlenosti. Tranzicijska kriza

pove�ala je nezaposlenost jer su neki elementi društveno-ekonomskog sustava u socijalizmu

bili druga�ije ure�eni. U socijalizmu su poduze�a imala ulogu osiguranja od nezaposlenosti pa

su se zapošljavali i radnici i kad nije bilo dovoljno poslova za zaposlene. Prijelazom sustava

ograni�enih resursa na sustav ograni�ene potražnje mnogi zaposleni u nabavnim odjelima i

proizvodnji, postali su suvišni. Nezaposlenost je odraz krive politike, inflacije ili neke krizne

situacije zemlje. Nezaposlenost nije osobni problem ve� problem cijelog društva odnosno

gospodarstva zemlje. U procesu tržišne privrede, zemlje tranzicije nose teret nesigurnosti

radne snage i formiranja fleksibilnog i efikasnog tržišta. Najprimjerenije mjere aktivne

politike zapošljavanja su indirektne mjere poticanja zapošljavanja, strana ulaganja u

gospodarstva i stimuliranje programa za otvaranje radnih mjesta. Svi ti procesi mogu se

primijeniti na zemljama navedenim u radu, Hrvatska, Slova�ka, �eška i Austrija.

Na temelju izra�una indeksa kretanja ukupnog broja nezaposlenih u Hrvatskoj je tijekom

analiziranog razdoblja (2005.-2012.godine) uz niz laganih oscilacija najve�e smanjenje

nezaposlenosti zabilježeno 2008. godine i to 18,54 % u odnosu na 2005. godinu. Najve�i

porast nezaposlenosti zabilježen je 2010.godine za 11 % u odnosu na prethodnu godinu. U

2012.godini vidi se smanjenje od 0,33 % u donosu na 2005.godinu, ali i smanjenje broja

nezaposlenih za 9,31 % u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatska ima zaostajanje u zna�enju

primarnog sektora, a manje zna�enje u tercijarnom sektoru te vrlo visoku stopu

nezaposlenosti. Me�utim, njezina obrazovna i kvalifikacijska struktura ne zaostaju za drugim

tranzicijskim zemljama jer su bruto pla�e osjetno više ali nisu pra�ene odgovaraju�om

razinom produktivnosti.

Sva tranzicijska gospodarstva doživjela su velike strukturne promjene. Sve više se smanjuje

udio u primarnom i sekundarnom sektoru, a raste zna�aj tercijarnog sektora. Takva

deagrarizacija se odvijala u zemljama sa manjim udjelom zaposlenih u poljoprivredi (�eška,

Hrvatska, Ma�arska, Slova�ka i Slovenija) dok je pad udjela poljoprivrednog sektora bio blaži

u gospodarstvima s ve�im udjelom poljoprivrednog sektora (Poljska).

46

U donosu na Republiku Hrvatsku,iako za �ešku i Slova�ku nema trenutnih podataka u 2009. i

2010. godini vidljiva je tendencija smanjenja ukupne nezaposlenosti svih triju zemalja u

navedenom periodu. Najve�e smanjenje imala je �eška u 2008. godine i to za 30,98 % u

odnosu na baznu 2005.godinu,zatim Slova�ka za 25,5 % te Austrija za 21,86 %. Me�utim, u

Austriji je u 2009.godini zabilježen nagli porast broja nezaposlenih i to za 25,94 % u odnosu

na prethodnu godinu, kao i Slova�ka ali za samo 3,58 %, te �eška za 0,85 %.

Konkurentnost tržišta promatra se kroz kretanje nezaposlenosti, a visoka stopa nezaposlenosti

u EU objašnjava se strogim zakonima tržišta rada. Kretanje nezaposlenosti prati

konkurentnost tržišta i predstavlja potencijal za ostvarivanje gospodarskog razvoja i

konkurentnosti na tržištu. Visoku nezaposlenost prate stroga pravila zapošljavanja koja su u

Hrvatskoj najviša u Europi stoga je i stopa zaposlenosti vrlo velika. U Hrvatskoj je i potražnja

za radom vrlo malena i to naro�ito u sektoru industrije gdje se radna mjesta zatvaraju 2,5 puta

brže nego se otvaraju ili rješavaju kroz samozapošljavanje. U Hrvatskoj zbog visoke cijene

kapitala, cijene rada i poreznih optere�enja mala je stopa samozapošljavanja. Na tržištu rada

iznimno su male mogu�nosti za zapošljavanje jer je tržište rada zasi�eno. U drugim

navedenim zemljama ve�i dio zaposlenih se kroz samozapošljavanje zapošljava i tako pomalo

dolazi do oporavka gospodarstva i pada nezaposlenosti. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju,

Hrvatski zavod za zapošljavanje dobiva mogu�nosti informiranja, usmjeravanja i

posredovanja prilikom zapošljavanja naših radnika u Europskoj uniji. Na taj na�in dolazi do

konkurentnosti i naših radnika na prostorima Europske unije.

47

LITERATURA

Knjige:

1. Mrnjavac, Ž., 1996., Mjerenje nezaposlenosti, Ekonomski fakultet Split, Split

2. Obadi� A., 2005., Makroekonomika tranzicijskoga tržišta rada, Politi�ka kultura-

nakladno istraživa�ki zavod, Zagreb

�asopisi:

1. Akkök, F., 2011., Widening access (WP2) reflection note, University of Jyväskylä,

Finland: Finnish Institute for Educational Research and ELGPN

2. Babi�, Z., 2003., Uloga aktivne politike na tržištu rada u Hrvatskoj, Financijska teorija

i praksa 27 (4), Zagreb, str. 547.-566.

3. Bejakovi�, P., 2003., Nezaposlenost, Financijska teorija i praksa 27 (4), Institut za

javne financije, Zagreb, str. 659. – 661.

4. Hughes, D., Borbély-Pecze, T.B., 2013., Nezaposlenost mladih: kriza našeg

okruženja: „Uloga politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u razmatranju

ponude i potražnje radne snage“, Zagreb, str. 1.-18.

5. Kerovec, N., 1999., Kako mjeriti nezaposlenost, Revija za socijalnu politiku, Vol.6.,

No.3, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, str. 259.-267.

Internet stranice:

1. Dnevnik.hr, http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/slovacka-hrvatima-otvara-trziste-rada-

nakon-1-srpnja---287775.html (22.08.2013.)

2. Državni zavod za statistiku,

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/CroInFig/hrvatska_u_brojkama.pdf (20.08.2013.)

3. Državni zavod za statistiku - Statisti�ki ljetopis Republike Hrvatske 2011.,

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2011/SLJH2011.pdf (20.08.2013.)

4. European Commission Eurostat,

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php?title=File:Employment

_rate,_age_group_15-64,_2001-

2011_%28%25%29.png&filetimestamp=20121030182934 (21.08.2013.)

5. Hrvatska narodna banka, http://www.hnb.hr/publikac/prezent/spf-

tablice/unemployment_peers.xls (22.08.2013.)

48

6. Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=9498

(25.08.2013.)

7. Institut za javne financije, „Usporedba osnovnih makroekonomskih indikatora na

tržištu rada odabrane skupine zemalja“, http://www.ijf.hr/konkurentnost/obadic1.pdf

(23.08.2013.)

8. International Labour Organization,

http://www.ilo.org/ilostat/faces/home/statisticaldata/data_by_subject/subject-

details/indicator-details-by-

subject;jsessionid=ScQ3SJ5JZJZy7G3xn2cWSm2dzfFn0CLGlh3cJpN389JW0HhnTV

NW!1049456485?subject=&indicator=UNE_TUNE_SEX_AGE_NB&_afrLoop=252

5179624346940#%40%3Findicator%3DUNE_TUNE_SEX_AGE_NB%26subject%3

D%26_afrLoop%3D2525179624346940%26_adf.ctrl-state%3Dc0yqod4h7_4

(22.08.2013.)

9. Katalog elektroni�kih �asopisa, http://mjesec.ffzg.hr/nezaposlenost/uvod.html

(21.8.2013.)

10. Moj posao, http://www.moj-posao.net/Vijest/72875/Slovaci-ne-strahuju-od-najezde-

hrvatskih-radnika/2/ (22.08.2013.)

11. Program ujedinjenih naroda za razvoj, Siromaštvo, nezaposlenost socijalna

isklju�enost, http://www.undp.hr/show.jsp?page=52577 (21.08.2013.)

12. Sabor, http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=49554 (22.08.2013.)

13. The European Employment Observatory, http://www.eu-employment-

observatory.net/resources/reviews/Austria-LTU-July2012.pdf (21.08.2013.)

14. Ve�ernji, http://www.vecernji.hr/vijesti/je-li-hrvatsko-trziste-rada-zanimljivo-stranim-

radnicima-clanak-588328 (24.08.2013.)

49

POPIS ILUSTRACIJA

Tablice:

Tablica 1. Radno stanovništvo Hrvatske prema aktivnostima u tisu�ama od 2005. do 2012.

godine

Tablica 2. Indeksi ukupno zaposlenih u Hrvatskoj od 2005. do 2012. godine

Tablica 3. Stope zaposlenosti stanovništva u Hrvatskoj, 2005.-2012.godine, %

Tablica 4. Indeksi broja zaposlenih u Austriji, �eškoj i Slova�koj 2005.- 2012. Godine

Tablica 5. Stopa zaposlenosti u Austriji, �eškoj i Slova�koj od 2005. do 2012. godine

Tablica 6. Broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj 2005. - 2011. godine

Tablica 7. Ukupna nezaposlenost u Austriji, �eškoj i Slova�koj u tisu�ama osoba, 2005. - 2011. godine

Tablica 8. Stope nezaposlenosti mladih u dobi do 25 godina u Austriji, �eškoj, Slova�koj i


Tablica 9. Politike i mjere za rješavanje problema nezaposlenosti i/ili podzaposlenosti ljudi u

odabranim zemljama EU

Tablica 10. Korisnici mjera aktivne politike zapošljavanja u 2013. godini

Grafikoni:

Grafikon 1. Udio aktivnoga i neaktivnoga stanovništva u ukupno radno sposobnom

stanovništvu u Hrvatskoj, 2005. i 2011.godina, %

Grafikon 2. Udio zaposlenih i nezaposlenih u aktivnom stanovništvu u Hrvatskoj, 2005. i

2011.godina, %

Grafikon 3. Stopa zaposlenosti stanovništva u Hrvatskoj, 2005.-2012.godine, %

Grafikon 4. Stope zaposlenosti stanovništva u Austriji, �eškoj i Slova�koj, 2005.-

2012.godine, %

Grafikon 5. Stope zaposlenosti u Austriji, �eškoj, Slova�koj i Hrvatskoj, 2005.-2012.godine,

%

50

Grafikon 6. Struktura nezaposlenoga stanovništva u 2005. i 2011.godini, %

Grafikon 7. Broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj, 2005.-2011.godine

Grafikon 8. Stopa nezaposlenosti stanovništva u Hrvatskoj, 2005.-2012.godine, %

Grafikon 9. Stope nezaposlenosti u Austriji, �eškoj i Slova�koj u razdoblju od 2005.-

2012.godine, %

Grafikon 10. Stope nezaposlenosti u Austriji, �eškoj, Slova�koj i Hrvatskoj u razdoblju od

2005.-2012.godine, %

Grafikon 11. Stope nezaposlenosti mladih u dobi do 25 godina u Austriji, �eškoj, Slova�koj i


Grafikon 12. Struktura izlazaka iz nezaposlenosti, srpanj 2013.

Grafikon 13. Izlasci iz evidencije nezaposlenih

�

51

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom TENDENCIJE ZAPOSLENOSTI I

NEZAPOSLENOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ I ODABRANIM ZEMLJAMA EU U

RAZDOBLJU 2005. - 2012. GODINE izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc.

Nade Karaman Aksentijevi�, a pri izradi diplomskog rada pomagao mi je i asistent dr. sc.

Zoran Ježi�. U radu sam primijenila metodologiju znanstveno-istraživa�kog rada i koristila

literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tu�e spoznaje, stavove, zaklju�ke,

teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafraziraju�i navela u diplomskom radu na

uobi�ajen, standardan na�in citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama.

Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Tako�er, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta.

Studentica:

Dijana Hudorovi�

Documents

TENDENCIJE ZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI U REPUBLICI ...oliver.efri.hr/zavrsni/392.B.pdf · nezaposlenost. Sve ve i broj zemalja traga za mjerama koje bi potaknule zaposlenost i smanjile