1LnuLnCl!L 8AZvC!A CLC8ALnCC 1u8lZMA SADRZA) 1. Uvod .................................................................................................................................. 2 2. Sto je turizam ..................................................................................................................... 2 2.1 Povijest razvoja turizma ................................................................................................ 3 2.2Karakteristike turistickog sustava ................................................................................. 7 2.3 Proces turizma .............................................................................................................. 9 3. Znacajke globalizacije u turizmu ...................................................................................... 15 3.1. Posljedice krize na svjetski turizam ............................................................................ 17 3.2 Buducnost razvoja globalnog turizma.......................................................................... 19 4. Zakljucak ......................................................................................................................... 20 5. Literatura .......................................................................................................................... 21 Ilustracije ............................................................................................................................. 22 Uvod 2 %ema rada je tendencija razvoja globalnog turizma. Kroz ovaj rad, pojasniti cese ukratko sto jetoturizam,teprikazatisveodrednicerazvojaglobalnogturizmasaprikazompovjesti razvoja turizma odnjegovihmodernijih pocetaka do danas. %urizam, kako je opcepoznato u nekimzemljamajeglavnigeneratortj.jedanodglavnijihprihodatedrzave.Primjeritakvih drzava su Hrvatska, Spanjolska, Grcka itd. No, kako turizam ne moze donositi velike prihode ako se stalno drzi jedna te ista ponuda, on se mora mjenjati te zavisno o stanju na trzistu nuditi iliprestatinuditinekeusluge.%urizam,najcescesezamisljakaoposjecivanjeobalnim podrucjimailiposjecivanjeplaninskimpodrucjima.No,postojipunovrstaturizma,koji varirajuodpovjesnogturizmagdjejeglavnasvrhaposjecivanjepovjesnihznamenitostido doom-turizmakojiseorijentiranaposjecivanjeonihkrajevakojisuprednestankompoput snjeznogvrhaplanineKilimandzaro.Kakobiseturizammogaomijenjatiiprilagodavati, potrebnojekonstantnopratititrendoveutrzistuteuzimatiuobzirsveokolnostikojese javljaju.%rzisteturizmajeuskovezanosakretanjimanaIinancijskomtrzistu,jerturisticki arazmanikostajuzavisnoodsadrzajaodparstotinakunadopartisucakuna.Prematome, ukolikojesituacijanatrzistutakvadajeIinancijskamocstanovnistvamanja,potrebnoje adekvatnotomekorigiraticijeneturistickimarazmanakakobiseodrzaobrojkorisnika arazmana,teprivuklinovikorisniciovihusluga.Onituroperatorikojiprateovazbivanja, korigiraticecijenetakodacecijenitimanje,aliceimativecibrojkorisnikakojice kumulativno donesti vecu zaradu. Kroz ovaj rad, ukratko ce se prikazati stanje turizma od 80-tih godina 20. stoljeca, do predvidanja sve do 2020. godine. %urizam, predstavlja najaktivniju granu,prema tome i razvoj njegov je isto tako vrlo aktivan i vrlo dinamican. Sto |e turizam 3 %urizam jeskupodnosaipojavakojeproizlazeizputovanjaiboravkaposjetiteljanekog mjesta,akosetimboravkomnezasnivastalnoprebivalisteiakostakvimboravkomnije povezananikakvanjihovagospodarskadjelatnost(HunzikeriKrapI,1942).Obuhvaca rekreaciju,putovanjeiodmor.%uristickakretanjasedijelenavrsteispeciIicneoblike turizma.DoksuvrsteturizmadeIiniraneodredenimkriterijemnpr.prematrajanjuboravka turista(boravisni,vikendiizletnickiturizam),speciIicniobliciturizmaobiljezenisu speciIicnimturistickimmotivomkojiposjetiteljeprivlaciutocnoodredenedestinacije,npr. lov-lovniturizam.SpeciIicniobliciturizmaorijentiranisunamanje(deIinirane)segmente turisticke potraznje, a nastali su kao suprotnost masovnom turizmu.1 Povi|est razvo|a turizma Podaci vezani za razvoj temelja turizma temelje se na radu Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvojusvjetskogturizmaiglobalizacijskiprocesi.Krajdvadesetogipocetakdvadeseti prvogastoljecarezultirajuintenzivnimrazvojemproizvodnihsnaga,stoizravnoutjecena poboljsanje zivotnoga standarda. %a je pojava izravno potaknula promjene u ponasanju, pa i u strukturi turisticke potraznje u usporedbi s prijasnjim razdobljem. Poboljsani zivotni standard odrazioseje, izmeduostaloga,naomasovljenje turistickih kretanja, aliinaporastpotrosnje turista, pa timei prihodakoji seostvarujeod turizma. Provedenimistrazivanjem, ostvarenim anketiranjemeksperata,doslo sedozakljuckadasuprije svega promjenenastrani turisticke potraznjepoticalenastanakglobalizacijskihprocesa,pricemusepojavljujenuznostza internacionalizacijomnositelja turistickih aktivnostikakobi se nasli stokvalitetnijiodgovori nanaraslezahtjeveuturistickojpotraznji(slika1.).2Suvremenaturistickapotraznjajepod izravnimutjecajemsvihonihpromjena sto sedanasodvijajuna turistickom trzistu.Danasnji suturistiiskusniputnici.Njihovopovecanoiskustvo,Ileksibilnost,prilagodljivosti neovisnostgenerirajupotraznjuusmjerenupremaboljojkvalitetiuzposebninaglasakna element"vrijednostzanovac".Globalizacijskiprocesisuuzostalouvelikepridonijeli promjeni drustvenih odnosa, i to se nadasve ogleda u sIeri rada.34

1 http://hr.wikipedia.org/wiki/%urizam|1.11.2011.| 2 Proces prikupljanja primarnih podataka realiziran je metodom anketiranja eksperata koji se bave globalizacijom u turizmu, cime su utvrdene velicine najblize realnom stanju. U eksperte su ukljuceni istrazivaci zaposleni na znanstvenim institucijama, kao sto su Iakulteti i instituti. Na reprezentativnost provedene ankete upucuje 65 povrata anketnih upitnika. Anketa je provedena 2003. 3 Human resources development, employment and globalization in the hotel, catering and tour sector, International labour organization, Geneva, 2001, str. 17.

Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik Napredak na podrucju slobodnog vremena, uz obrazovanje, zdravstveni status, te inIormacije ikomunikacije,uposljednjevrijemepostajugeneratorimarazvojaurazvijenimzemljama. Premaprovedenomistrazivanjunajvecibrojeksperata(70)drzidajezivotnistandardvrlo vazanelementuturistickojpotraznji,potomsupromjenesustavavrijednostiocijenjenevrlo vaznimau55slucajeva,paaIirmiranjenovihpotrebaiuspostavljanjenovogazivotnog obrasca. Nevaznim elementom ocijenjen je zivotni stil (slika 2.).5 Izvor:Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik Slika 1. Cimbenici poticanja globalizacijskih procesa u turizmu Slika 2. Ocjena elemenata turisticke potraznje koji su poticali nastanak globalizacijskih procesa Mozesezakljucitidaseistrazivanjaopromjenamaiocekivanjimauskorojturistickoj buducnosti,morajutemeljitinaanaliziiispitivanjupromjenauzivotnomstandarduturista, zivotnomobrascusuvremenogcovjeka,analizipotrebakojeproistjecuizodredenoga

3 Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik 3 zivotnograzdobljainaispitivanjupromjenausustavuvrijednosti.Mnogiautoriuzrokeza promjene suvremenog turizma vide u izmjenama vrijednosnog sustava jer da to utjecalo na uspostavu novoga zivotnog obrasca. Iz navedenog odnosa proizlaze nove, sasvim drugacije turistickepotrebeinoviobliciturizmakojiserazvijajudabisezadovoljilenovonastale potrebe.DoslojedoaIirmacijetakvihzivotnihpotrebakojesuupotpunostiizmijenile industrijski model turizma.6 Stavljen je naglasak na njegovu individualizaciju u skladu s novim zivotnim obrascem koji se mijenjao,izmeduostaloga,ipodutjecajemglobalizacijskihprocesa.Akojedominantni zivotni obrazac suvremenoga industrijskogdrustva u velikojmjeri Iormiraomasovni turizam konzumeristickog tipa, realno je ocekivati da ce se s promjenom temeljnoga zivotnog obrasca upostindustrijskom,inIormacijskom,civilnomiglobalnomdrustvu-stvoritiuvjetizanovu percepciju turistickoga razvoja. Odrzivi razvoj u percepciji "novog zivotnog obrasca" ne mjeri separametrimaekonomskograsta,dohotkom,brojemturistainovcanimprihodimaili rashodima itd., nego ekonomijom resursa, poglavito prirodnih resursa, tj. smanjenjem Iizickog obujmaresursakojimasekoristiurazvojnomprocesu,atimeismanjenjemstupnja oneciscenosti okolisa.78 Noveturistickepotrebezahtijevajuprilagodbuturistickeponudezahtjevimaturisticke potraznje. Pomiriti te suprotnosti, koje su istodobni proizvod globalnoga drustva, nije moguce bezaktivnogpristupapromjenidosadasnjeturistickepolitike.Svenavedenoutjecalojena pojavudaumalomevremenskomrazdoblju,odDrugogasvjetskogratadodanas,turizam postaneglobalniIenomen,nastoupucujevelikibrojsudionikakojiseukljucujuusvjetske turisticke tijekove.9 %ablica 1. Medunarodni dolasci turista i ostvareni prihod od turizma u svijetu od 1950. do 2002.

6 Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik 7 A. Dulcic, L. Petric, Upravlfanfe ra:vofem turi:ma, Mate, Zagreb, 2001, str. 30. 8 Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik 9 Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik 6 Izvor: Yearbook oI %ourism Statistics, W%O, vol. 1, 47. ed., Madrid, 1995.; Yearbook oI %ourism Statistics, W%O, vol. 2, 47. ed., Madrid, 1995.; Yearbook oI %ourism Statistics 1995.1999., vol. 1, 53. ed., Madrid, 2002., %ourism Market %rends, W%O, Europe 19881997., %ourism Highlights, 2001., Iirst edition, W%O, Madrid, 2001., www.worldtourism. org(20.02.2004.) Medunarodni je turizam u svijetuu stalnom usponu.Analiza njegova kretanja u razdoblju od 1950. do 2002.godine pokazujeda se brojmedunarodnih dolazaka povecao vise od 28 puta, doksuprihodiodmedunarodnogturizmaporaslicaknestoviseod220puta.Zanavedeno razdoblje prosjecna godisnja stopa promjene rasta broja dolazaka je iznosila 6,64 , a prihoda 10,92.Najvecastopapromjenezaanaliziranopetogodisnjerazdobljezabiljezenajeu vremenu od 1960. do 1965. %ada se naglo omasovljuje turizam stvaranjem prihvatljivih uvjeta putovanja. Novonastali "povoljni" uvjeti posebice privlace turistenizih plateznih sposobnosti -onihkojidotadizobjektivnihrazloganisumoglibitisudionicimaturistickihtijekova.S druge strane, najmanja stopa porasta turistickih dolazaka je zabiljezena od 1980. do 1985. %o upucuje na usporenu dinamiku rasta turisticke medunarodne potraznje, i to od osamdesetih do danas. U posljednjem od promatranih razdoblja stopa je porasta nesto manja, uz napomenu da suuzetecetirigodine,paiznosi2,38porastadolazakai0,37porastaprihoda.Akose promatra posljednje petogodisnje razdoblje, prosjecna stopa porasta dolazaka tu iznosi 2,71 i prihoda 0,69 . Analizom se dade lako uociti kako postoje razlike u dinamici Iinancijskog i Iizickog rasta medunarodnog turizma.10

10 Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik 7 Promatrajuciikretanjeprosjecnestopeporastaostvarenogprihodaodturistickepotrosnje, mozeseuocitidajeunekimrazdobljima(od1975.do1995.)nastalavelikarazlikaizmedu ostvarenihdolazakaiprihoda.Jedanodmogucihrazlogazatakverazlikejeiprimjena razlicitih metodologija u pracenju i evidentiranju Iizickog i Iinancijskog prometa. Samo se dio medunarodnogaputnickogprometaiskazaokaoturisticki,dokseostvareniprihod evidentiraokaoturistickibezobziranavrstuputnika.Uztosuturastcijenaimeduvalutni odnosi,stojezasigurnoutjecaonadinamikupromjenastopamedunarodnihturistickih prihoda.Akonebidoslododaljnjeprostorneredistribucijeturistickepotraznje,postoje11ca ponuda nece biti u stanju apsorbirati daljnji porast potraznje po navedenoj stopi porasta. Karakteristike turistickog sustava Podatkevezanezakarakteristiketuristickogsustavatemeljimonadoktorskojdisertaciji(J. Grzinic-Pozicioniranjekonkurentnostihrvatsketuristickeponude,Pula2006.).%urizam predstavljajednuodnajdinamicnijihgranasvjetskihdrustvenihprocesa,kojiimaveliki utjecaj na gospodarstvo drzave unutar koje se provodi. Zbog niza interakcija koje se dogadaju pri susretu turista s turistickom destinacijom, turizam je najprije objasnjen kroz skup odnosa i pojava.12 Glavna turisticka usluga su putnicke agencije, turisticki operatori, hotelski smjestaji, apartmanskismjestaji,transportnetvrtke,zabavniparkovi,sportskisadrzaji,industrija suvenira,globalnidistribucijskiirezervacijskisustavi,distribucijaipromocijaputnicke literatureisl.PodKomplementarnomturistickomuslugom(25-50)u turizmumislisena zeljeznicke stanice, elektronicku opremu, Ioto industriju, novinare, pisce, umjetnike, poslovne konzultanteiostalo.Komplementarnaturistickausluga(do25)sastavljenajeod Iarmaceutskeikozmetickeindustrije,industrijeodjece,elektricnoginzenjeringa,bankarstva, izgradnje.Putovanjasestvarajupodutjecajempotrebakojesekasnijeizrazavajukroz turistickupotraznju.%uroperatoriituristickeagencijekaoposrednicituristickeponudei potraznje oblikuju i prilagodavaju turisticku ponudu turistickoj potraznji. Susretanje turisticke

11 Gerzinic A, Pozicioniranje konkurentnosti hrvatske turisticke ponude, Pula 2006 12Odnosi koje oblikuje turizam nastaju pod utjecajem brojnih cimbenika koji karakteriziraju suvremeni drustvenirazvoj.Istopotvrdujedaturizamnijejednoznacnapojava,vecspletodnosadrustvenogi ekonomskogkaraktera.CI.Pirjevec,B.iKesar,O.,(2002)!ocelaturi:ma,SveucilisteuZagrebu, Ekonomski Iakultet. 8 ponudeipotraznjerazvijagospodarskumakroekonomskuaktivnostusmislustvaranja instrumentarija i davanja vaznosti turizmu u razvojnim politikama zemalja.13 Rastturizmausvijetupomogaojeturistickojindustrijiuboljemrazumijevanjuutjecaja turizmaituristickogproizvodanaostalesegmenteekonomije,teuraspoznavanjutekucegi buduceg utjecaja ekonomskih trendova u turizmuturisticka ekonomija.Vrijednosti koje se postavljajukaociljuupravljackiminstrumentimavladinepolitikeprematurizmusluze usmjeravanjuistogputemsvojihmehanizamateomogucujunaknadnuvalorizacijuucinaka koje izaziva utjecaj turizma na ekonomiju, drustvo i prostor. Slika 3. %urizamglobalni konceptualni okvir POKRETACKI ELEMENTI TURIZMA Potrebe - povijesni razvoj Potraznja - motivi SERVISNI ELEMENTTURISTICKI SUSTAV POTROSN1A -----------------POSREDNICI-----------------------PONUDA

FUNKCIONALNI ELEMENTI TURISTICKI MENADZMENT Istrazivanja - planiranje - politika i propisi - marketing - obrazovanje POSL1EDICNI ELEMENT TURISTICKI UCINCI Ekonomski--------------------------drustveno-kulturni--------------------------prostorni

13 Gerzinic A, Pozicioniranje konkurentnosti hrvatske turisticke ponude, Pula 2006 onasan[e referenc|[e C|[ene komun|kac|[a promoc|[a romet Agenc|[e Atrakt|vnost Sm[esta[ prehrana Csta|| sadrIa[| 9 OPTIMALIZACI1A RAZVO1NIH CIL1EVA Izvor:ObradaAnitaGrzinicpremaDulcic,A.,(2001)Upravlfanfera:vofemturi:ma,Mate, Zagreb, str. 117. Uzimajuciuobzircinjenicudaovaekonomskaaktivnostukljucujemilijunedolara mjesecno, sociolosko pracenje radi analize, trendovekoje treba identiIicirati, koristi/troskove koji se izracunavaju14 moguce je razumjetii njezinu kompleksnost. Proces turizma %o je proces u kojem se najbolje pokazuje sva viseslojnost i komplicirana struktura te gospodarske granekoju bez stalnog pronalazenja novihmetodologija i rjesenja za integraciju razlicitihsegmenatanijemogucekvalitetnokvantiIicirati.Urelativnokratkomvremenskom razdobljuturizamjepostaoglobalniIenomen,tesudecipobrojusudionika,zasigurno najmasovnija pojava u svjetskim relacijama. Slika 3. na prethodnoj stranici prikazuje globalnu Iunkcionalnupercepcijuturistickogsustavapremakojemusemogurazvijatimehanizmi upravljanja pojavom i posljedicama koje turizam generira.15 Nadalje,turizamjejednaodnajvaznijihkomponenatamedunarodnetrgovine. Analitickaobradazaradeodmedunarodnogturizma,turistickuindustrijusvrstavanatrece mjestou svijetu, iza naItneikemijskeindustrije. Prema Mathieson andWall (1982); Seward et al. (1982); DuIIield (1982) razlozi zbog kojeg ekonomije teze razvoju turizma kao izvoznoj industriji su sljedeci: OKreiranje novih industrija i aktivnosti; OUtjecaj na zaposlenost; OPorast urbanizacije; OPovecane zarade drzava u bilanci placanja te ubrzanje razvoja nacionalnih ekonomija; ORedistribucija moci pomocu redistribucije kapitala razvijenih i nerazvijenih zemalja; OMultiplikativni eIekti turizma.

14O tomevisecI.Lundberg, D., StavengaM.H. i Krishnamoorthy, M., (1995)%ourism Economics,John Wiley & Sons, Inc, N.Y. pogl. 1.15 Gerzinic A, Pozicioniranje konkurentnosti hrvatske turisticke ponude, Pula 2006 10 Brojputnika/turistaumedunarodnomprometunakonDrugogsvjetskogratapovecan jezaoko25puta, anjihovapotrosnjacakza211 puta.16Vodecasvjetskaindustrijadanas ukljucujeviseod600milijunaljudi. Svjetskiturizamstvaraojeoko5.5postoukupnog medunarodnog izvoza u 1980. godini, te 7.4 posto u 2000. godini. Pritomjeprosjecnigodisnjirastostvarenuturizmu(7.5posto)utekucimcijenama kompariransastopamarastasvjetskogGDP-a(4.9i6.0posto)imedunarodnogizvoza impozantan.Slicnojeisbrojemzaposlenihuturizmu(300do400milijuna).17Dinamika rastamedunarodne turistickepotraznjepromatranakrozbrojdolazaka turista spocetka80-ih jeusporena,tj.nastupilojerazdobljeumjerenijegrasta.Pritom,znacenjeEuropekao najznacajnije turisticke makroregije svijeta do danas ostaje nepromijenjeno. (graIikon 1.) GraIikon 1.Medunarodni turisticki dolasci, 1950-2020. g. Izvor: %ourism highlights edition (2003), Madrid: Wto, str. 7.

Zakljucci autora prema:Yearbook oI %ourism Statistics, Madrid: W%O, 1982., 1991., 1999. g. 17Brojkajepunoveca,posebicestogastouAzijiiAIricivelikbrojljudiuturizmuradineprijavljenoili povremeno.

Juzna Azija Srednji istok Afrika st. Azija/Pacifik AktualnoPrognoze 11 %urizamje2004.godinepozitivnogtrendaunatocnastavkugospodarskerecesije, lowcostilastminutetrendova,ratova,terorizma,epidemijatedrugihsvjetskih problema. Konacno,turizamsvimsvjetskimregijamadonosiporastsveukupnogturistickog prometa.18 Za isti period, medunarodni podaci o dohotku per capita dokazuju da je volatilnost rastauzemljamaspecijaliziranimuturizmuubrzanijiodprosjekadrugihzemalja.Svjetski turizamseuspijevaprilagoditi iponudomslijeditiono stomodernoputujucecovjecanstvo trazi.19

Dakle,turizamseodvijaukruznomtokuponude,potraznjeikonzumacijeturistickih uslugaiproizvodaregija.Dabisekompleksnostelemenataiodnosauturistickomsustavu mogla odvijati na obostrano zadovoljstvo svih navedenih cimbenika nuzan je preduvjet razvoj sredineukojojseodvija turistickipromet.20 Uposljednjesevrijemeznacajnaulogapridaje lokalnimsamoupravamausmislustvaranjaIunkcijskihiinstitucionalnihokviraintervencije javnog sektora u svrhu harmonizacije turistickog razvoja. Slika 4. aza turistickog sustava Izvor: C. Cooper, R. Shepherd, J. Westlale, isto str. 20.

18Prema analizama W%O-a. 19Urry,J.,(2002)%eCangingEconomicsofte%ouristIndustry,u:Apostolopoulos,Y.et.al.SociologyoI %ourism. 20Naime,nezamislivojerazvijatiturizambezmnogobrojnihaktivnostiisadrzaja,kakozaturiste,takoiradi zadovoljenja potreba domaceg (lokalnog) stanovnistva. eg|[a eg|[aeg|[a |zvor|ste putovan[a tranz|tne rutetur|st|cke dest|nac|[e CVA1NC U1CVANIL 12 %urizamirazvojregijadvasupojmakojajemogucepromatratiuuzrocno posljedicnom odnosu ili pod odredenim pojedinacnim utjecajem. (cI. poglavlje 5.)Razvojturizmasemozeshvatitikaosamostalnipojamuodredenojdrustveno ekonomskojcjeliniukojojseturizamrazvija,ilisepodpojmomrazvojamoze podrazumijevati razvoj samog Ienomena turizma.21 Dakle, potrebno je izmjeriti ucinke koji se postizuucijelosti turistickograzvojanekesredineisamonatojrazinimogucejegovoritio stvarnoj uspjesnosti ili neuspjesnosti razvoja turizma.Medutim,naglirastturistickihdestinacijamozeseodrazitiinegativnouoblicima eksploatacijeprirodnihresursailimozerezultiratirazmatranjemIenomenaodrzivosti destinacija (kao zamjena za rastuci trend opstanka odnosa i trgovine izmedu turizma i drugih aktivnosti).Razvoj danasnjeg suvremenog turistickog trzista i regija ovisan je o kupoprodaji turistickih usluga koja se odvija na strani potraznje.Nemogucnost turistickeponudedaseneizravnoprezentira svojimkupcimakaostoje touobicajenozaponuduna robnomtrzistu22 cininjeno razmatranje speciIicnim.Dominacija potrosaca i orijentacija prema potrosacu na turistickom trzistu mijenja se orijentacijom prema sirokoj diversiIikaciji preIerencija turiste.Omasovljenjekapacitetakarakteristicnoza trzisnuekonomijujavlja seiu turistickim kretanjimaaliuoblikupostojanjaobjektivnoginteresasudionika(materijalnicimbenik)s strane ponude i potraznje i subjektivnog (zadovoljstvo, razonoda, rekreacija).

21vukonlc8lkecak(2001)1otlzomltozvojpojomoocelopostopclSveuclllsLeuZagrebu Zagreb Lkonomskl fakulLeL 22Pirjevec, B. i Kesar, O. (2002) !ocela turi:ma, Ekonomski Iakultet Zagreb. 13 %ablica 2. Usporedba obiljezja trzisnih ekonomija i turistickog trzista Trzisna ekonomijaTuristicko trziste ominacifapotrosacaiorifentacifa prema potrosacuOdbacivanfeformimasovnogturi:mairastuca diversifikacifa preferencifa Jolatilnost preferencifa potrosacaSmanfenbrofpovratakauistudestinacifu, profilacifa alternativni obila:aka i atrakcifa Rastuca trisna segmentacifaMultiplikacifa odmorisni tipova i atrakcifa Rast pokretlfivosti potrosacaJecainformiranostomogucenaodstrane turoperatora i medifa Ra:vofnoviproi:voda,skracivanfe ivotnog vifeka proi:voda Ucestala promfena elfa putnika :bog promfena u modi Omasovlfenfe kapaciteta Rast ,:elenog turi:ma` i individualnog smfestafa Izvor:ZakljucciautorapremaPirjevec,B.iKesar,O.,(2002)!ocelaturi:ma,Sveucilisteu Zagrebu, Ekonomski Iakultet. Danasnjimasovnituristickiprometzamjenjujerastindividualnihinteresai preIerencija potencijalnih putnika radi velike inIormiranosti i mobilnosti istih. Potrosacitrazeodredenurazinupojedinihkomponenataponuderadikonzumiranja turistickog proizvoda, dok isto cini i turisticka ponuda udruzivanjem radi odgovora na takve zahtjeve.Dobarprimjerpovezanostituristickihpod-sektorajeredukcijatroskovaprijevoza omogucenatehnoloskimiorganizacijskimprogresomuavioindustrijiiliporastuporabe privatnih automobila koji je takoder prouzrocio rast turizma nekoliko posljednjih desetljeca. 1 %uristicki proizvod je sa potrosacke strane videnja sastavljen od razlicitih pod-sektora iproizvodnihkomponenatacemudolazidoizrazajakompetitivnostunutarturistickih subsektorakaostojetoslucajsahotelimairestoranimapojedinihregija,putnickim agencijama i ostalima.Medutim i tu postoje segmenti koji si ne konkuriraju medusobno npr., razumno jeocekivati da se hoteli nenatjecu sa kampovima iakooboje proizvode smjestaj. Ovacinjenicapotvrdujedaje turisticko trzisteIragmentiranoidaproizvodiu turizmumogu biti vrlo heterogeni cak i ako se radi o istom segmentu. Samo jedna usluga, odnosno sadrzaj, ne mogu zadovoljiti agregatnu turisticku potrebu, tj.nemogusamostalnoutjecatinazeljenibrojdolazakaturista.Odgovorkojisesastrane ponudepritomepostavljapostajerastucatrzisnasegmentacijakrozporasttj.multiplikaciju odmorisnih tipova i atrakcija.23 Pracenjem turistickih potreba turisticka ponuda kroz iskustvo, kapitaliresursestvaravjestineposlovanja,inIrastrukturu,pristupacnostteatraktivnosti gostoprimstvoturistickedestinacije.Konceptjepostavljentakodapokazujemeduovisnost dinamicni, staticki i poslfedicni elemenata turistickog sustava.Jednakasemeduovisnostjavljainamikrorazinidjelovanja s razlikamaupercepcijii Iunkcioniranju osnovnih elemenata sustava i to:24 ODinamickielementipovezujusesaturistickompotraznjomjerihistadeIinira krozpromjenemotiva,spoznajaiaspiracijaturista.Dinamikaturisticke potraznjeproizlaziizdinamikecjelokupnogdrustvenograzvojateoblikujei pokrece cjelokupni turisticki sustav;25 OStatickielementisustavaodrazsudestinacijskeponudetj.servisa.Izrazavaju se kroz gustocu i razvijenost destinacije i njezinih usluga;

23Franklin, A., (2003) %ourism, An Introduction. 24Obrada autora prema Dulcic, A. (2001) Upravlfanfe ra:vofem turi:ma, Mate, Zagreb., str. 120. 25Nuznost paralelnosti rada podsektora u turizmu kao doprinos u stvaranjuturistickog proizvoda detaljnije cI. Cooper,C.,Shepard,R.iWestlake,J.(1996),Educatingteeducatorsin%ourism.Manualof%ourismand Hospitality Education, %he University oI Surrey, Madrid. str. 21. 13 OPosljedicnielementisustavaobuhvacajueIektekojinastajurazvojemturizma na razini destinacije te instrumente koji se koriste da bi se razvojem upravljalo. %urizamrazvijaraznesegmentenacionalnogagospodarstva,najcescedonoseci drustvene, Iinancijskeidrugepogodnostizemljiiljudima.Ukonacnici, bogatstvonastajena mikroekonomskojrazinigospodarstva,kojejeutemeljenonakvalitetimikroekonomskog poslovnogokruzenjateoperativnimpraksamaistrategijamanarazinitvrtke.%ojeprocesu kojemsenajboljepokazujesvaviseslojnostikompliciranastrukturategospodarskegraneo cemu ce biti rijeci u narednim poglavljima rada. Znaca|ke globalizaci|e u turizmu Prednosti koje proistjecu iz globalizacijskih procesa, i s obzirom na turisticki sustav i, jednako tako,naekonomskisustavucjelini,prijesvegasereIlektirajuurazvijenimturistickim destinacijamakojesuuspjeleuklonitidrzavnebarijere,prilagodujuciseucinkovitonataj nacinnovimtrzisnimuvjetima.Zemljeurazvojuinovedestinacijestosetekpojavljujuna turistickom trzistu, moraju se sto prije prilagoditi zahtjevima iz globalizacijskih procesa kako bimoglekonkuriratinatrzistuuznaglasaknaodrzivirazvoj.Globalizacijskisuseprocesi odraziliinaproizvodneodnoseuturistickimdestinacijama.Pojavanovihturistickih destinacijauzrokujeporastponude,stoizravnoutjecenasmanjenjecijena.%osenegativno odrazavanasrednjaimalapoduzeca.%uristickaponudadoslajeupozicijudasemora prilagoditizahtjevima trzista,nudeci nizucijenuzavisu kvalitetu. Osim toga,srednjaimala poduzecauglobalizacijskomokruzenjunemoguuspostavitizadovoljavajucinadzornad troskovima. S obziromna njihovu velicinu u mogucnosti su ostvariti relativnomalu dobit, pa nemogudoci u poziciju da ostanukonkurentnina osnovi cijene. Zatose najcesce dogada da nemoguulagatizaunapredenjekvalitete.Uusporedbisvelikimhotelskimlancima, zrakoplovnimkompanijamaituroperatorima,takvisubjektinisuumogucnostiiskoristiti prednosti globalizacijskih procesa. Najvise sto mogu jest da se maksimalno koriste lokalnim i regionalnimprednostimakojeproizlazeizodredenedestinacijeukojojsenalaze. Globalizacijski procesi takoder utjecu na porast konkurentnosti izmedu turistickih destinacija. Autohtonost,izvornostirazlicitostkojeposjedujuodredeneturistickeregijeomogucuju 16 turistickimdestinacijama da, na neki nacin, odrze svoju konkurentnost na trzistu uz naglasak na odrzivom razvoju. 26 Glavni ucinci koji proizlaze iz utjecaja globalizacijskih procesa na turizam jesu:2728 1.nagliporastpotencijalneturistickepotraznjezabrojnimdestinacijama,pricemusemora naglasitidapotrosacezeljneiskustvaneprivlacesamoobliznjedestinacijenegocijelisvijet postaje potencijalno odrediste, 2.konkurencijaizmeduturistickihdestinacijapostalajeizrazitojaka,isvevisedestinacija natjece se na trzistu bazirajuci svoju konkurentnost na zahtjevima potencijalnih potrosaca, 3. mala i srednja poduzeca moraju se boriti za opstanak na turistickom trzistu, koje sve vise osvajaju velike globalizirane korporacije, 4. naglasak na uvodenje inovacija, specijalizaciju i na vecu kvalitetu proizvoda i usluga, 5.povecanjepotrebezadodatnimkapitalomradiIinanciranjaneophodnihinvesticijaza buduce ciljeve i ostvarenja da bi ostali konkurentni na trzistu, 6.problemizarazvijeneturistickedestinacijekojiproizlazeizodnosasdobavljacima,koji cestonisuheterogeniineprimjenjujustandardekvalitete.Naputupremaglobalizaciji svjetskehotelskekorporacijenastojestalnonadogradivati,obogacivatiidodatnooblikovati ponudu, sto utjece na Iormiranje dodatnih vrijednosti za turisticku potraznju. Na taj nacin dolazi do ukljucivanja hotelskih korporacija u svojevrsni lanac vrijednosti koje Iunkcioniraju kaojedinstvensustavpovezanihaktivnostiisadrzajanamijenjenihzapostizanjedodatne vrijednosti u turizmu. Na svjetskom turistickom trzistu, turisticka potraznja postaje sve zahtjevnija,isamovelikihotelskilancimogupruzitisveobuhvatnuidiIerenciranuuslugu razlicitimsegmentimaturistickepotraznje.Onikojisenebuduprilagodivalinovonastalim promjenama, morat ce mnogo vise ulagati radi isticanja kvalitete i ostalih vlastitih prednosti, a s druge su strane veoma visoki troskovi ulaganja u sve napredniju inIormaticku tehnologiju.

26 Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik 27 E. Smeral, Globalization and changes in the competitiveness oI tourism destinations, 46th Congress Globalisation and %ourism, Publication oI the International Association oI ScientiIic Experts in %ourism, Rotura, 1996, str. 395 28 Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik 17 Posl|edice krize na sv|etski turizam Sljedecipodacitemeljesenaclankusahttp://www.ezadar.hr/clanak/globalni-turizam-se-oporavlja |01.11.2011| Svijetom je 2009 godineturisticki putovalo 880 milijuna ljudi, sto je oko 40 milijuna ili cetiri postomanjenego2008,kadaihjetakoputovalo924milijuna.Iakotakavglobalni proslogodisnjituristickirezultatizUN-oveSvjetsketuristickeorganizacije-UNW%O ocjenjuju boljim od ocekivanog, ipak se svi jos prisjecaju prognoza iz 2007. koje su za 2009. najavljivale da ce svijetom turisticki putovati milijardu ljudi. No, kako su vec krajem 2008. u svjetskom turizmu zbog (prvih) negativnih utjecaja globalne ekonomskekrizepocelinegativnitrendovi,teseprognozenisuostvarile,a2009.se,uslijed padaturistickepotraznje,paipandemijesvinjskegripe,usvijetuocekivanodogodiopad medunarodnih turistickih dolazaka. %ime je zaustavljen i petogodisnji trend rasta tih dolazaka koji je u svijetu od 2004. do 2009. prosjecno godisnje iznosio cetiri do sest posto. Milijarduljudikojituristickiputujusvijetomvjerojatnoceseipakmoratipricekatijos nekolikogodinajerseponajnovijimprognozamaUNW%O-au2010.uslijedsmirivanja ekonomskih i drugih svjetskih napetosti ocekuje porast tih dolazaka od tri do cetiri posto, sto bi znacilo nestomalo vise od 900milijuna dolazaka ilimozda ipovratak na rezultate 2008, i to naravno, ako ne dode do nove eskalacije krize, pandemije ili slicnog. Strucnjaciseslazuidajeglobalnogledanooporavakuturizmupoceoveckrajem2009. godine jer su brojna svjetska odredista prijavila porast prometa, pa iako upozoravaju da 2010. nece biti puno laksa od 2009, ipak vjeruju da ce turizam, kao i mnogo puta u povijesti, medu prvimanaciizlazizkrizeibrzeseodostalihdjelatnostiusvijetuioporaviti.Pritombise najsnaznijemoglaoporavitiregijaAzijaiPaciIik,dokbitajoporavakuEuropiiobje 18 Amerike mogao biti umjereniji. Ocekuje se povratak rasta i na Srednjem istoku, dok bi AIrika zbog Svjetskog nogometnog prvenstva mogla dozivjeti dodatni napredak. Izdanjeusijecnju2010publikacijeUNW%OWorld%ourismBarometer,kojeizlazitriputa godisnje,analizirajuciaktualnerezultateizcijelogsvijetazakljucujedaje2009,sa880 milijunamedunarodnih turistickihdolazaka ilicetiripostomanjenego2008,proslaboljeod ocekivanog.%omejenakon14mjesecinegativnihrezultatapridoniopovratakrastatih dolazakaoddvapostousvijetuuzadnjemtromjesecju2009,stojeujednoinjezinjedini kvartalspozitivnimrezultatom.Prvikvartal2009doniojepaddolazakausvijetuod10, drugi od sedam, a treci od dva posto u odnosu na iste 2008. Vodece regije oporavka u drugomdijelu prosle godine bile se Azija i PaciIik te Srednji istok zabiljezivsitadapozitivnerezultate,no,ukupnogledano,2009.svesusvjetskeregije zabiljezile minuse, osim AIrike, koja se oduprla globalnom trendu. Odukupnih40milijunamanjedolazakausvijetu2009,najvisese,70posto,odnosilona Europu,stoznacidajujeposjetilo27milijunaljudimanje,tejestogapretrpjelainajvecu stetuodkrizezavrsivsigodinuspadommedunarodnihturistickihdolazakaodsestposto. %akavkrajznaciiodredenopoboljsanjeperIormansisobziromnatodajenakonvrlo komplicirane i poslovno teske prve polovice 2009. taj pad bio 10 posto. Unatoc svemu, Europa je s gotovo 460 milijuna dolazaka iliti udjelom od 52 posto u ukupnim usvijetuostalavodecainajposjecenijasvjetskaregija.Primjerice,posjetilojujesvega10 milijunaturistamanjenegocijeluAzijuiPaciIiktegotovojednakokolikoobjeAmerikei AIriku. Promatranopoeuropskimregijama,najlosijesu2009.prosledestinacijesrednjeiistocne (minus 8,2 posto) te sjeverne Europe (minus 7,7), dok su rezultati zapadne (minus 4,3 posto) te juzne i mediteranske Europe nesto bolji (minus 4,7 posto). Ujuznuimediteransku Europudoslojeinajviseeuropskihposjetitelja,gotovo170milijuna (skoropetpostomanje).PritomsunajvisebilepogodeneGrcka(kojajeupojedinim mjesecimaimalapadmedunarodnihturistickihdolazakaod20posto),Cipar(sminusom iznad 10 posto) te Malta, Spanjolska i Portugal (minusi oko devet posto). Nesto manji minusi (okopetposto)subiliuItalijiizemljamatzv.zapadnogBalkana,medukojimasuneke zabiljezileiporastemedunarodnihdolazaka,poputMakedonije(pluscetiriposto),Srbije (plus jedan posto i vise u nocenjima), Crne Gore (plus jedan posto) te %urske (plus dva posto). 19 NajdramaticnijeporasteprijavilajeAlbanija, i toda su tidolasci porasliza trecinuuodnosu na2008.RegijaAzijeiPaciIika2009zabiljezila180milijunamedunarodnihturistickih dolazaka,stojedvapostoilitrimilijunamanjenego2008,doksuobjeAmerikesa140 milijunadolazakauminusuodsedammilijunadolazakailipetposto.Srednjiistoksa52,5 milijunadolazakaupadujeodtrimilijunaili5,6posto,dokjeAIrika'velikasvjetska pobjednica' sa 48 milijuna dolazaka, sto je pet posto ili 2,5 milijuna vise. Buducnost razvo|a globalnog turizma Izdosadaobradenihpodrucja,jasnojevidljivodaEuropapredstavljanajveceturisticko trziste,tedaseuEuropiIormirajutrendoviuturizmukojiseodrazavajunacijelisvijet. %uristiimaju sirok rasponbudzetai preIerencijai sirok smjestajanamjenjenihupravonjima. Primjerice,nekiljudivisepreIererajuplace,dokdrugivolevisespecijaliziraneodmore,tisa odmaralista, obiteljski orijentirana odmaralista ili hotele koji su orijentirani na tocno odredene granegospodarstva.RazvojemtehnologijeitransportneinIrastrukture,poputjumbojetova, niskotariInihavionskihletovatedostupnihzracnihlukajeucinilomnogovrstaturizma dostupnimsirokomspektruljudi.Dana28travnja,2009godine%heGuardianjenaveoda ,%heWhopretpostavljadaseuzrakunalazioko500.000ljudiubilokojevrijemedanaili noci'.Istotako,dogodilesusepromjeneuzivotnomstilu,primjericeljudikojisupred mirovinuprakticirajucjelogodisnjiturizam.Ovopoticeinternetprodajaturistickihagencija. Neka turistickamjesta su pocela nuditi dinamicke pakete, gdje se cijena aranzmana smjestaja kreira posebice po mogucnostima kupca. No, opce je poznato da su neke aktivnosti u proslosti negativnoutjecalenapojam turizma,poputnapadana 'Blizance'uNewYorku2001godine, te teroristicke prijetnje u turistickim lokacijama, poput Balija i vise Europskih gradova. Osim togaiprirodnekatastroIesunegativnodjelovalenaturizam,poputpotresauIndiji2004 godine koji je kostao tisuce zivota, od kojih su mnogi bili turisti.29

29 %emeljeno na raznim clancima sa unwto.org 20 Zakl|ucak Kroz radobradenaje tema tendencija razvojaglobalnog turizma. Kroz radprvojepojasnjen pojamturizma,prikazanjerazvojturizmateneketemeljneodrednicerazvojaglobalnog turizma.Kakosemozevidjetikrozrad,trendoviglobalnogturizmasekreirajuuglavnomu Europi i Aziji, radi brojcanosti populacije ta dva kontinenta.Iako se od 2001 godine, kada je izvrsenteroristickinapadnaSAD, tj.natornjeve'blizance'uNewYorku,smanjilananeko vrijemepotraznjaAmerikanacazaturistickimaktivnosti,danasjesituacijadrugacija. Pojavom Iinancijske krize 2008 godine u SAD-u, koja se prenesla i na ostale dijelove svijeta, uturistickomsvijetujeostavilautjecajauoblikumanjepotrosnje,aliistotakodonijelaje neke nove inovacije vezane za razvoj globalnog turizma. Inovacijeuoblikunovihturistickihponudanisuupotpunostikompletnonoveideje,ali predstavljajuvelikizaokretuturistickojponudikojajeuglavnombazirananaponudu smjestajauzplaze/planine.Noviobliciturizmakojisuserazvilinatemeljuproucavanja trendova u turizmu su sljedeci: Odrziviturizamkojisebaziranaidejidaseupravljanjesvihresursavrsinatajnacinda ekonomske,drustveneiaestetickepotrebemoguispuniti,adasepristomzadrzavakulturalni integritet, esencijalni ekoloski procesi, bioloska raznovrsnost i sustavi za potporu zivota. Ekoloskiturizam-sebaziranaputovanjuucestozasticenapodrucja,pritomdaseostavi minimalni utjecaj na ekolosku ravnotezu tog mjesta. Svrha ovog turizma je edukativna. Pro-siromasanturizam-bazirasenaposjetinajsiromasnijimdijelovimasvijetakakobise posjetioci ukljucili u male lokalne projekte u takvim mjestima. Recesijskiturizam-posjecivanjeaktualnihturistickihmjestazanisucijenu.%uroperatori poticu sto dulje trajanje ovakog tipa turizma Kreativniturizam-omogucujeseposjetiocusudjelovanjeuraznimradionicamaimalim projektima vezanima za mjesto koje posjecuju. Doomturizam-predstavljaposjecivanjemjestakojasuprednestankom(snjeznivrh Kilimanzara, Veliki Koraljni Greben) i sl. 21 Literatura 1. A. Dulcic, L. Petric, Upravljanje razvojem turizma, Mate, Zagreb, 2001, str. 30. 2.Cooper, C., Shepard, R. i Westlake, J. (1996), Educating the educators in %ourism: Manual oI %ourism and Hospitality Education, %he University oI Surrey, Madrid. str. 21. 3.Dulcic, A., (2001) Upravljanje razvojem turizma, Mate, Zagreb 4.E. Smeral, Globalization and changes in the competitiveness oI tourism destinations, 46th Congress Globalisation and %ourism, Publication oI the International Association oI ScientiIic Experts in %ourism, Rotura, 1996,5.Franklin, A., (2003) %ourism, An Introduction. 6.Grzinic J, Pozicioniranje konkurentnosti hrvatske turisticke ponude, Pula, 2006. 7.Human resources development, employment and globalization in the hotel, catering and tour sector, International labour organization, Geneva, 2001, str. 17. 8.Pavlic I,Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik, Lundberg, D., Stavenga M.H. i Krishnamoorthy, M., (1995) %ourism Economics, John Wiley & Sons, Inc, N.Y. pogl. 1. 9.Pavlic, I, Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Dubrovnik 10.Pirjevec, B. i Kesar, O., (2002) Pocela turizma, Sveuciliste u Zagrebu, Ekonomski Iakultet. 11.%ourism highlights edition (2003), Madrid: Wto, str. 7. 12.Urry, J., (2002) %he Changing Economics oI the %ourist Industry, u: Apostolopoulos, Y. et. al. Sociology oI %ourism. 13.Vukonic, B. i Keca, K., (2001) %urizam i razvoj: pojam, nacela, postupci. Sveuciliste u Zagrebu, Zagreb: Ekonomski Iakultet. 14.Yearbook oI %ourism Statistics, W%O, vol. 1, 47. ed., Madrid, 1995.; Yearbook oI %ourism Statistics, W%O, vol. 2, 47. ed., Madrid, 1995.; Yearbook oI %ourism Statistics 1995.1999., vol. 1, 53. ed., Madrid, 2002., %ourism Market %rends, W%O, Europe 19881997., %ourism Highlights, 2001., Iirst edition, W%O, Madrid, 2001., www.worldtourism. org(20.02.2004.) E 1. http://hr.wikipedia.org/wiki/%urizam|1.11.2011.| 2. http://www.ezadar.hr/clanak/globalni-turizam-se-oporavlja |01.11.2011.| 3. unwto.org |01.11.2011.| 22 lustraci|e Slika 1. Cimbenici poticanja globalizacijskih procesa u turizmu Slika2.Ocjenaelemenataturistickepotraznjekojisupoticalinastanakglobalizacijskih procesa Slika 3. %urizamglobalni konceptualni okvir GraIikon 1.Medunarodni turisticki dolasci, 1950-2020. g. %ablica1.Medunarodnidolascituristaiostvareniprihododturizmausvijetuod1950.do 2002. %ablica 2. Usporedba obiljezja trzisnih ekonomija i turistickog trzista