1

TEMELJNI PROPISI I ODGOVORNOST SUDIONIKA U PROMETU

Promet na cesti, prema Zakonu, podrazumijeva promet vozila, pješaka i drugih sudionika u prometu na javnim cestama i nerazvrstanim cestama koja se koriste za javni promet. Promet na cestama propisima je ureñen sustav koji čine:

- ceste, - sudionici u prometu (vozači i pješaci), - vozila (motorna vozila), - sustav upravljanja prometom na cestama.

Cesta je javni prostor na kojem se odvija javni promet vozila i/ili pješaka, bilo u kretanju ili mirovanju. Vrste cesta:

o razvrstane ( autocesta, brza cesta, cesta namijenjena isključivo prometu motornih vozila, državna cesta, županijska cesta, lokalna cesta, ulice i trgovi u naseljima, tu mogu spadati i pješačke staze);

o nerazvrstane ceste su površine koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su dostupne većem broju raznih korisnika (seoski, poljski i šumski putovi, pristupne ceste i sl.).

Prometne površine na razvrstanim cestama Kolnik – prometna površina s jednom ili više prometnih traka, namijenjena u prvom redu prometu vozila. Prometna traka – obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolnika čija je širina dovoljna za nesmetan promet jednog reda motornih vozila u jednom smjeru. Prometna traka za spora vozila – obilježeni uzdužni dio kolnika namijenjen za vozila koja sporom vožnjom smanjuju protočnost prometa. Kolni čka traka – uzdužni dio kolnika namijenjen prometu vozila u jednom smjeru, s jednom prometnom trakom ili više prometnih traka. Prometna traka za zaustavljanje vozila u nuždi – obilježeni uzdužni dio kolnika na autocestama i na odreñenim mjestima na cestama višeg ranga kao i u tunelima i sl. Prometna traka za ubrzavanje – dio kolnika namijenjen uključivanju vozila u prometni tok sa sporedne ceste, odnosno drugih prijelaznih cesta s objekta pokraj ceste. Prometna traka za usporavanje je dio kolnika namijenjen isključivanju vozila iz prometnog toka na cesti. Biciklisti čka staza Nogostup Obilježeni pješa čki prijelaz Pješački otok je uzdignuta ili na drugi način obilježena površina koja je odreñena za privremeno zadržavanje pješaka koji prelaze preko kolnika ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog prometa. Pješačka zona je ureñena prometna površina, u prvom redu namijenjena za kretanje pješaka. Zona smirenog prometa je područje u naselju obilježeno propisanim prometnim znakom u kojem se vozila ne smiju kretati brzinom većom od brzine hoda pješaka. Raskrižje je prometna površina na kojoj se križaju ili spajaju dvije ceste ili više cesta, a i šira prometna površina koja nastaje križanjem, odnosno spajanjem cesta. Stajalište tramvaja ili autobusa.

2

PROPISI O VOZAČIMA MOTORNIH VOZILA

STJECANJE VOZAČKE DOZVOLE Pravo da samostalno upravlja motornim vozilom može steći osoba:

- koja je duševno i tjelesno sposobna upravljati vozilom odreñene kategorije, - kojoj odlukom nadležnog tijela nije zabranjeno upravljanje vozilom, - koja je navršila minimalnu dob za upravljanje vozilom odreñene kategorije, - koja je položila vozački ispit za upravljanje vozilom odreñene kategorije.

Osposobljavanje kandidata za vozače motornih vozila obavljaju ovlaštene autoškole upisane u registar autoškola. Minimalna dob za upravljanje motornim vozilom pojedine kategorije je:

- navršenih 16 godina za upravljanje vozilima M, A1, F i G kategorije, - navršenih 18 godina za upravljanje vozilima A, B, i C1 kategorije, - navršenih 19 godina za upravljanje vozilima B + E, C i C1 +E kategorije, - navršenih 20 godina za upravljanje vozilima C + E kategorije, - navršenih 21 godinu za upravljanje vozilima D, D + E i H kategorije.

Nastavnom planom i programom obuhvaćena su tri nastavna predmeta: - prometni propisi i sigurnosna pravila, - pružanje prve pomoći osobama ozlijeñenim u prometnoj nesreći, - upravljanje motornim vozilom.

Vozački ispit provodi ovlaštena stručna organizacija kroz instituciju povjerenstva sastavljenog od ovlaštenih ispitivača. RAZINE I VRSTE ODGOVORNOSTI VOZAČA MOTORNIH VOZILA, KAZNE, NEGATIVNI BODOVI I ZAŠTITNE MJERE Sudjelovanjem u sustavu prometa vozač motornog vozila preuzeo je obvezu sigurnosnog ponašanja prema drugim sudionicima u prometu na cesti. ODUZIMANJE VOZAČKE DOZVOLE Oduzimanje vozačke dozvole je zaštitna mjera koja se provodi u odgovarajućem postupku i na propisani način, a ima karakter trajnog ili privremenog oduzimanja na vremenski rok iskazan mjesecima. Počinjena kaznena dijela i teži prometni prekršaji povlače za sobom, osim izricanja kazni i izricanje zaštitne mjere oduzimanja vozačke dozvole:

- osobi koja uništi, ukloni ili na koji drugi način učini neupotrebljivim ili neuočljivim znak ili napravu kojima se upozorava na opasnost ili koja služi sigurnosti prometa;

- osobi koja ne poduzme pravodobne mjere za otklanjanje izravnih opasnosti od prometne nesreće ili kakve druge opasnosti za život ljudi ili imovine većeg opsega;

- osobi koja krši propise o sigurnosti prometa na cestama te na taj način ugrozi prometa izazivajući nesreću u kojoj je druga osoba teško tjelesno oštećena ili je drugome prouzročena imovinska šteta velikih razmjera;

- osobi koja kao vozač motornog vozila ili drugih prijevoznih sredstava ostavi bez pomoći osobu koja je teško tjelesno ozlijeñena tim motornim vozilom ili prijevoznim sredstvom.

3

Oduzimanje vozačke dozvole ili prestanak važeće vozačke dozvole kao zaštitna mjera izreče se:

- zbog učinjenih prometnih prekršaja, vozačka se dozvola oduzima na vremenski rok, takvu zaštitnu mjeru, oduzimanje vozačke dozvole, izriče prekršajni sud za teže prekršaje;

- zbog tjelesne ili duševne nesposobnosti vozača, vozačka se dozvola oduzima na vremenski rok koliko ta nesposobnost traje ili dok se vozač ne podvrgne zdravstvenom pregledu na koji je upućen, postupak pokreće i provodi Policijska uprava;

- zbog psihofizičkog stanja vozača za vrijeme vožnje, vozačka se dozvola oduzima do prestanka uzroka zbog kojega je privremeno oduzeta, to provodi policijski službenik na mjestu prekršaja;

- zbog trajne nesposobnosti da upravlja motornim vozilima koja je utvrñena na zdravstvenom pregledu i o tome je vozaču izdano Uvjerenje o tjelesnoj i duševnoj nesposobnosti da upravlja motornim vozilom. Vozaču se vozačka dozvola oduzima trajno. Postupak provodi Policijska uprava;

- zbog neodazivanja na predavanje o posljedicama prometnih prekršaja jer ima šest negativnih bodova. Vozaču se izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje tri mjeseca;

- zbog pravomoćno stečenih devet negativnih bodova u 36 mjeseci. Vozaču se izriče zaštitna mjera prestanka važenja vozačke dozvole uz mogućnost polaganja vozačkog ispita istekom 12 mjeseci od dana prestanka važenja vozačke dozvole.

- zbog vožnje pod utjecajem alkohola, opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje. Ako je unazad 24 mjeseca već bio zbog istog prekršaja pravomoćno kažnjavan dva ili više puta, umjesto novčane kazne prekršajni sud može vozaču izreći kaznu zatvora do 60 dana te izreći zaštitnu mjeru zabranu upravljanja motornim vozilom u trajanju od dvanaest do dvadesetčetiri mjeseca i odrediti pet negativnih bodova.

DUŽNOSTI U SLUČAJU PROMETNE NEZGODE Vozač je dužan prevesti vozilom osobu ozlijeñenu u prometnoj nesreći i prije dolaska ovlaštene osobe, osim ako se nesreća dogodila na mjestu na kojem se može očekivati brz dolaska vozila hitne pomoći ili ako vozač zaključi da se nestručnim i neodgovarajućim načinom prijevoza stanje ozlijeñene osobe može pogoršati. Sudionik u prometnoj nesreći u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeñen ili je nastala veća materijalna šteta dužan je:

- ostati na mjestu prometne nesreće, - poduzeti sve što je u njegovoj moći da se otklone nove opasnosti koje mogu

nastati na mjestu prometne nesreće, - o prometnoj nesreći obavijestiti najbližu Policijsku upravu ili postaju, - osoba koja je sudjelovala u prometnoj nesreći ne smije uzimati alkoholna pića,

droge ni lijekove na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vožnje, dok se ne obavi očevid.

Vozači – sudionici prometne nesreće dužni su razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima. Vozači – sudionici u prometnoj nesreći u kojoj je uzrokovana manja materijalna šteta na vozilima dužni su odmah ukloniti vozilo sa kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa i o prometnoj nesreći obavijestiti Policijsku postaju.

4

Ako je vozilo zbog prometne nesreće ili neispravnosti neosposobljeno za daljnje kretanje po cesti, vozač ili vlasnik, dužni su vozilo, teret, stvari i drugi materijal rasut po cesti odmah ukloniti s kolnika. PROPISI O VOZILIMA Vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim dječjih prijevoznih sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motornim pogon za osobe sa invaliditetom ili starije osobe, ako se pri tome ne kreće brzinom većom od brzine čovječjeg hoda. Vrste vozila Motorno vozilo – svako vozilo koje se pokreće snagom vlastitog motora, osim vozila koja se kreću po tračnicama. Tramvaj – vozilo na tračnicama s električnim pogonom, namijenjeno javnom prijevozu. Vozila koja nemaju vlastiti motorni pogon su bicikl i zaprežno vozilo (vozilo namijenjeno da ga vuče upregnuta životinja). Priklju čno vozilo – vozilo namijenjeno da ga vuče motorno vozilo, bilo da je konstruirano kao prikolica (ukupnu masu preko svojih osovina prenose na kolnik) ili poluprikolica (priključno vozilo bez prednje osovine, konstruirano tako da dio ukupne mase prenosi na vučno vozilo preko svojeg prednjeg dijela kojim se oslanja na vučno vozilo). Ako priključnom vozilu masa nije veća od 750 kg nazivamo ga laka prikolica . Skup vozila motorno vozilo s jednim ili više priključnih vozila kad u prometu na cestama sudjeluju kao cjelina. Vrste motornih vozila Osobni automobil – motorno vozilo namijenjeno prijevozu vozila koje, osim sjedala za vozača, ima najviše osam sjedala i čija nosivost tereta ne prelazi 250 kg. Autobus – motorno vozilo namijenjeno prijevozu osoba koje, osim sjedala za vozača, ima više od osam sjedala. Trolejbus – motorno vozilo namijenjeno prijevozu osoba koje, osim sjedala za vozača, ima više od osam sjedala i koje je, radi napajanja motora električnom energijom, vezano za električni vodič. Teretni automobil – svako motorno vozilo namijenjeno prijevozu stvari. Teglja č – teretni automobil namijenjen vuči poluprikolica. Kombinirani automobil – motorno vozilo namijenjeno prijevozu osoba i stvari a čija najveća dopuštena masa ne prelazi 3500kg. Vatrogasno vozilo – motorno ili priključno vozilo namijenjeno gašenja požara. Traktor – motorno vozilo konstruirano da vuče, potiskuje ili nosi izmjenljiva oruña, odnosno da služi za pogon takvih oruña ili za vuču priključnih vozila. Radno vozilo – motorno ili priključno vozilo na koje su ugrañeni ureñaji ili oprema za obavljanje radova i kojem je najveća dopuštena masa izjednačena s masom vozila. Radni stroj – motorno vozilo kojem je osnovna namjena obavljanje odreñenih radova vlastitim ureñajima i opremom. Motokultivator – jednoosovinski radni stroj koji se kreće samo uz pridržavanje vozača.

5

Motocikl – motorno vozilo s dva kotača, s bočnom prikolicom ili bez nje, i motorno vozilo na tri kotača – ako njegova masa nije veće od 400 kg. Moped – motorno vozilo s dva ili tri kotača čiji radni obujam motora nije veći od 50 cm3 i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 50 km/h. Kategorije motornih vozila A1 – motocikli radnog obujma motora do 125 cm3 i snage motora do 11 kW, A – motocikli sa ili bez bočne prikolice, B – motorna vozila, osim vozila A1,A, F, G I M kategorije čija najveća dopuštena masa nije veća od 3500 kg i koja nemaju više od osam sjedala, ne računajući sjedalo za vozača ili kombinacija vučnog vozila u B kategoriji i priključnog vozila, uz uvjet da najveća dopuštena masa priključnog vozila nije veća od mase priključnog vozila, a najveća dopuštena masa tih vozila, odnosno skupa vozila nije veća od 3500 kg. B + E kombinacija vozila koja se sastoji od vučnog vozila u B kategoriji i prikolice čija se kombinacija ne uklapa u B kategoriju. C1 – motorna vozila do 7500 kg najveće dopuštene mase. C1 + E – vučna vozila kategorije C1 i priključna vozila čija najveća dopuštena masa iznosi više od 750 kg, s time da najveća dopuštena masa tako nastale kombinacije vučnog i priključnog vozila ne smije prelaziti 12000 kg. C – motorna vozila čija najveća dopuštena masa iznad 7500 kg. C + E – skupine vozila koje se sastoje od vučnoga motornog vozila C kategorije i priključnog vozila čija najveća dopuštena masa iznosi više od 750 kg. D – motorna vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za vozača ima više od osam sjedala. D + E – vučna motorna vozila D kategorije i priključno vozilo čija najveća dopuštena masa iznosi više od 750 kg. F – traktori sa ili bez prikolice. G – radni strojevi. H – pružna vozila – tramvaji. M – mopedi i motokultivatori.

6

ZNAKOVI U PROMETU Svi znakovi, oznake, oprema i signalizacija na cesti moraju biti:

- uočljivi, - vidljivi, - razumljivi, - vjerodostojni (znak i označeno mjesto moraju biti u korelaciji).

Znakovi opasnosti – njima se upozoravaju sudionici u prometu na cesti na opasnosti koje im prijete na odreñenom mjestu, odnosno dijelu ceste i obavještavaju o prirodi tih opasnosti. Izvan naselje ti se znakovi postavljaju, u pravilu, na udaljenosti od 150 do 250 m ispred opasnog mjesta na cesti. Znakovi opasnosti imaju oblik istostraničnog trokuta, osnovna boja znaka je bijela, a rubovi trokuta su crveni. Simboli na znakovima opasnosti su crne boje. Znakovi izri čitih naredbi – oni vozaču nešto zabranjuju ili ograničavaju, odnosno obavezuju ga na nešto. Oni se postavljaju neposredno na mjesta na kojima za sudionike u prometu počinje obveza da postupaju po značenju prometnog znaka. Oblik znakova je krug sa crvenim rubom. Osnovna boja znakova zabrane, odnosno ograničenja je bijela, a obveza plava. Simboli na znakovima zabrane i ograničenja su crne boje, a simboli obveze bijele boje. Znakovi obavijesti – daju sudionicima u prometu potrebne obavijesti o cesti kojom se kreću, nazivima mjesta kroz koja cesta prolazi i udaljenosti do tih mjesta, obavijesti o prestanku važenja znakova izričitih naredba te druge obavijesti koje im mogu biti od koristi. Oblik znakova je kvadrat, pravokutnik ili krug. U pravilu osnovna boja znakova obavijesti je žuta sa simbolima i natpisima crne boje, odnosno plava sa simbolima i natpisima bijele ili crne boje (rjeñe crvene i zelene). Dopunske plo če – uz znakove opasnosti, znakove izričitih naredbi i znakove obavijesti mogu biti istaknute i dopunske ploče. One pobliže odreñuju značenje prometnog znaka i njegov su sastavni dio. Osnovna boja dopunskih ploča je bijela, a boja natpisa i simbola na dopunskim pločama je crna, osim dopunske ploče koja označava dionicu ceste koja može biti poplavljena, čiji je simbol plave boje. Znakovi obavijesti za vo ñenje prometa – obavještavaju sudionike u prometu na cesti o pružanju cestovnih smjerova, rasporedu odredišta i voñenju prometa prema tim odredištima te o raskrižjima, čvorovima i odmaralištima na odreñenom smjeru ceste. Promjenjivi prometni znakovi – kad je zbog prometne sigurnosti ili prometno-tehničkih zahtjeva potrebno, prometni znakovi u cijelosti ili djelomično, mogu biti izvedeni kao promjenjivi znakovi. OZNAKE NA KOLNIKU I DRUGIM POVRŠINAMA Oznake na kolniku služe za usmjeravanje prometa obavještavanje i voñenje sudionika u prometu. Oznake mogu biti obilježene bojom ili ugrañene, odnosno utisnute u kolnički zastor. Dijele se na:

- uzdužne oznake, - poprečne oznake, - ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika.

PROMETNA OPREMA CESTE Prometna oprema ceste je:

- oprema za označivanje ruba kolnika,

7

- oprema za označivanje vrha prometnog otoka, - oprema, znakovi i oznake za označivanje radova, zapreka i oštećenja kolnika, - svjetlosni znakovi za označivanje radova, zapreka i oštećenja kolnika, - oprema za voñenje i usmjeravanje prometa u zoni radova na cesti, zapreka i

oštećenja kolnika, - branici i polubranici, - prometna zrcala, - zaštitne ograde, - ograde protiv zasljepljivanja, - zaštitne žičane ograde, - pješačke ograde, - ublaživači udara, - oznake za ručno upravljanje prometom.

PROMETNA SVJETLA

- Svjetlosni znakovi za upravljanje prometom, - Svjetlosni znakovi za upravljanje prometom namijenjeni samo pješacima, - Svjetlosni znakovi za upravljanje javnim gradskim prometom, - Svjetlosni znakovi za označivanje prijelaza ceste preko željezničke pruge, - Svjetlosni znakovi za obilježavanje radova na cesti i zapreka.

SIGNALIZACIJA I OPREMA ZA SMIRIVANJE PROMETA Ovom opremom utječe se na usporavanje brzine kretanja vozila na dopuštenu brzinu. Oprema se sastoji od:

- optičkih bijelih crta upozorenja, - traka za zvučno upozoravanje, - vibracijskih traka, - umjetnih izbočina, - uzdignutih ploha na kolniku.

ZNAKOVI OPASNOSTI Uz napomenu da su svi znakovi u prometu važni, prisjetit ćemo se znakova opasnosti, a to su:

- znakovi o blizini raskrižja, - znakovi o blizini zavoja, - znakovi o blizini suženja cesta, - znakovi o uzdužnim nagibima cesta, - znakovi o blizini dijela cesta s neravnim kolnikom, - znakovi o blizini dijela cesta s kolnikom koji ima opasnu površinu, - znakovi o blizini mjesta na kolniku gdje se nalaze ili kreću neki nedovoljno

zaštićeni sudionici u prometu, - znakovi o objektima na cesti ili uz cestu, - znakovi o nekim pojavama koje mogu biti opasne za sigurnost prometa, - znakovi o životinjama na cesti, - znakovi na prijelazima cesta preko željezničke i tramvajske pruge u razini, - znakovi o nailasku na prometna svjetla, - znakovi o nailasku na neke opasnosti posebnih vrsta i karakteristika.

Prometni znakovi uz cestu poru čuju, a voza č na cesti sam odlu čuje. Naučiti značenje prometnih znakova, oznaka na kolniku, prometni h svjetala, znakova

8

policijskih službenika, a ne postupati u skladu sa njihovim zna čenjem u prometu na cesti zna čilo bi isto što i nau čiti slova a ne znati čitati. Nema važnog i manje važnog prometnog znaka, svi su oni veoma važni jer su u izravnoj funkciji vaše sigurnosti i sigurnosti drug ih sudionika u prometu. PROPISI O NEPOSREDNOM UPRAVLJANJU PROMETOM ZNAKOVIMA I NAREDBAMA OVLAŠTENIH OSOBA Ovlaštene osobe, osposobljene za upravljanje prometom i u propisnoj odori su:

- ovlaštene osobe Ministarstva unutarnjih poslova, - pripadnici vojne policije na području gdje se nalaze vojni objekti, pri kretanju

vojnih jedinica i vozila te prometom vojnih vozila na cestama, - pripadnici prometnih jedinica mladeži, - pripadnici školskih prometnih jedinica u neposrednoj blizini osnovnih škola, - željeznički djelatnici na prijelazima ceste preko željezničke pruge za vrijeme

nailaska vlaka, - osobe koje odredi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne mogu

upravljati prometom nego samo nadzirati parkiranja vozila. Ovlaštene osobe koje nemaju propisanu odoru, a ovlaštene su da iznimno upravljaju jednim ograničenim segmentom prometa su:

- odgajatelj ili nastavnik koji vodi djecu u organiziranoj povorci, - radnici prilikom propuštanja vozila na suženju cesta nastalom zbog radova na

cesti. Znakovi kojima policijski službenici ili druge ovlaštene osobe upravljaju prometom su:

- zvučni znakovi (zviždaljkom, vozilom) - svjetlosni znakovi, (plavo rotacijsko svjetlo i crveno svjetlo za ručno davanje

svjetlosnih znakova) - znakovi pokretima ruku i položajem tijela.

PROMETNA PRAVILA Sudionici u prometu dužni su postupati u skladu s propisima o prometnim pravilima, prometnim znakovima postavljenim na cesti te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba. Vozač je dužan vozilo držati na takvoj udaljenosti od drugih vozila u prometu da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti prometa, ne izazove opasnost i ne ometa druge vozače. Vozač je dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik. RADNJE VOZILA U PROMETU Vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu.

9

Prije obavljanja radnji vozilom vozač je dužan druge sudionike u prometu jasno i pravovremeno upozoriti o svojoj namjeri, dajući im znak pomoću pokazivača smjera i stop svjetala ili ako oni ne postoje odgovarajućim znakom rukom. UKLJUČIVANJE U PROMET Vozač koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj površini dužan je propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje. KRETANJE VOZILA Vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti isključivo kolnik. Vozač je dužan kretati se obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika, a ako trake nisu obilježene, dužan je vozilo u kretanju držati što bliže desnom rubu kolnika i na takvoj udaljenosti da ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti. Vozač koji se namjerava kretati vozilom unatrag može to učiniti samo na kratkom dijelu ceste i ako time ne ugrožava ili ne ometa druge sudionike u prometu. Za vrijeme kretanja vozila unatrag na vozilu moraju biti uključeni svi pokazivači smjera, i mora se kretati onom stranom kolnika kojom se do tada kretao. BRZINA U PROMETU Vozač je dužan brzinu kretanja prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustoći prometa tako da se vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju može predvidjeti, odnosno da može pravovremeno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugrožava druge sudionike u prometu. Kada se iza vozila koja se kreću brzinom koja je niža od najveće dozvoljene brzine na cesti ili dijelu ceste po kojoj se kreće ili niža od brzine prometnog toka vozila u prometu na tom dijelu ceste, nakupi kolona vozila koja ga ne može sigurno preteći, vozilo se mora na prvom pogodnom mjestu isključiti iz prometa i propustiti kolonu vozila iza sebe. Kada je brzina vozila iz prethodnog stavka niža za više od polovice najveće dozvoljene brzine na cesti ili dijelu ceste, vozač takvog vozila mora uključiti sve pokazivače smjera, osim ako koristi žuto rotacijsko svijetlo. Brzina kretanja vozila uz normalne uvijete na cesti ne smije se ograničiti ispod 40 km/h. Vozač ne smije mijenjati način upravljanja vozilom naglim smanjenjem brzine kretanja vozila, osim u slučaju neposredne opasnosti. Vozač ne smije ni naglo povećavati brzinu, odnosno kretati iz mjesta, osim u slučaju opasnosti. Na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km/h, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio. Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom veće od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom, a najviše:

- 130 km/h na autocestama, - 110 km/h na cestama namijenjenima isključivo za promet motornih vozila i

brzoj cesti,

10

- 90 km/h na ostalim cestama. Brzina kretanja vozila na cestama ograničava se:

- na 80 km/h za teretne automobile najveće dopuštene mase do 7500 kg, za autobuse, za autobuse s lakom prikolicom i za motorna vozila koja vuku prikolicu za stanovanje;

- na 70 km/h za autobuse kojima se organizirano prevoze djeca, za zglobne autobuse bez mjesta za sjedenje, za teretne automobile čija je najveća dopuštena masa veća od 7500 kg, za teretne automobile sa priključnim vozilom i za vozila koja prevoze opasne tvari;

- na 50 km/h za autobuse s priključnim vozilom za prijevoz osoba, za autobuse koji osim ugrañenih sjedala imaju i mjesta za stajanje, teretne automobile kada u tovarnom sanduku prevoze osobe;

- na 40 km/h za vozila koje vuče drugo, neispravno vozilo i za traktore; - na 20 km/h za turistički vlak.

Na autocestama brzina kretanja se ograničava za ova vozila: - na 100 km/h za autobuse najveće dopuštene mase veće od 10000 kg, osim

autobusa kojima se organiziran prevoze djeca; - na 85 km/h za teretne automobile čija je najveća dopuštena masa veća od

12000 kg, osim vozila koja prevoze opasne tvari; - na 80 km/h za teretne automobile s priključnim vozilom.

KOLONA VOZILA Na cestama se povremeno mogu formirati kolone vozila, jer nastaju zbog kretanja sporih vozila, prepreka na cesti, gustoće prometa i drugih razloga, a osobito na cestama sa samo dvije prometne trake. Kolona je niz od najmanje tri vozila, osim bicikla, traktora, radnog stroja i zaprežnog vozila koja su zaustavljena na cesti ili se kreću istom prometnom trakom u istom smjeru, pri čemu se brzina kretanja vozila i postupci vozača meñusobno uvjetovani i izmeñu kojih ne može bez ometanja ući drugo vozilo. Vozač koji sustigne zadnje vozilo u koloni postaje dio kolone i mora se kretati brzinom kolone, držati sigurnosni razmak, usklañivati postupke s postupcima drugih vozača u koloni i ne smiju pretjecati niti obilaziti kolonu. Kada prestanu ili se s kolnika uklone razlozi zbog kojih je bila formirana kolona, čelno vozilo u koloni ubrzava kretanje, a slijede ga ili pretječu uzastopno, ne istodobno, sve dok «nestane» kolona vozila i ne uspostavi se normalan tok prometa. SKRETANJE VOZILA

a) prestrojavanje vozila radi skretanja Prestrojavanje je zauzimanje takvog položaja vozilom na prometnoj traci i na takvoj udaljenosti od raskrižja ili od dijela ceste gdje se namjerava skrenuti, koje omogućuje na siguran način, izvoñenje radnje vozilom koje slijede. Pri prestrojavanju radi skretanja vozač će postupiti ovim redoslijedom:

- provjeriti kretanja vozila iza sebe, - uključiti odgovarajuće pokazivače smjera, - povećavati ili smanjivati brzinu kretanja, ovisno o prometnoj situaciji, - prestrojiti se, tj. vozilom zauzeti položaj u onoj prometnoj traci iz koje će izvršiti

skretanje. b) skretanje udesno Vozač vozila koje skreće udesno, na raskrižju ili dijelu ceste, dužan je skretanje započeti krećući se krajnjom prometnom trakom koja se prostire uz desni rub

11

kolnika, osim ako postavljenim prometnim znakom ili oznakama na cesti nije drugačije naznačeno. c) Skretanje ulijevo Vozač vozila koje, na raskrižju ili dijelu ceste, skreće u lijevo dužan je skretanje obaviti krećući se krajnjom lijevom prometnom trakom koja se prostire na uz središnju crtu, te uz zamišljeni ili obilježeni luk koji spaja dvije središnje crte bočnih kolnika, odnosno prometnom trakom koja se prostire uz lijevi rub ceste s jednosmjernim prometom, osim ako prometnim znakom nije drugačije odreñeno. PROMET NA RASKRIŽJU Raskrižje je prometna površina na kojoj se križaju ili spajaju dvije ceste ili više cesta, a i šira prometna površina koja nastaje križanjem, odnosno spajanjem cesta. Vozač koji vozilom prilazi raskrižju, ulazi u raskrižje, vozi raskrižjem i izlazi iz raskrižja, dužan je postupiti u skladu s:

- prometnim pravilima, - prometnim znakovima, - prometnim svijetlima, - znakovima i naredbama ovlaštenih osoba koje neposredno upravljaju

prometom. Vozač ne smije vozilom ući u raskrižje ako je gustoća prometa takva da on vozilo očito mora zaustaviti u raskrižju ili na obilježenom pješačkom prijelazu i na taj način ometati ili onemogućiti promet vozila koja dolaze s bočnih kolnika ili promet pješaka. PRAVILA O DAVANJU ZVU ČNIH I SVJETLOSNIH ZNAKOVA UPOZORENJA

a) Zvučni znak upozorenja Vozač je dužan upotrijebiti zvučni znak upozorenja kad god to zahtijevaju razlozi sigurnosti prometa, a osobito:

- na cesti izvan naselja radi upozorenja drugog sudionika u prometu da ga želi preteći ili obići, ako bi, kad taj znak ne bi bio dan, postojala opasnost od prometne nesreće;

- ako se pokraj kolnika nalaze djeca koja ne obraćaju pažnju na kretanje vozila; - na cesti izvan naselja, prije ulaska u nepregledan i uzak zavoj ili prije dolaska

na prijevoj, na kojim je teško mimoići se. b) Svjetlosni znak upozorenja Od prvog sumraka do potpunog svanuća, u ista tri slučaja vožnje prethodno opisana za davanje zvučnog znaka vozač, u pravilu, umjesto zvučnog znaka upozorenja upotrebljava svjetlosni znak upozorenja. Taj znak može upotrijebiti i u naselju prije pretjecanja drugog vozila. Svjetlosni znak upozorenja vozač može davati na jedan od ova tri načina:

- kratkim uzastopnim paljenjem dugih svjetala, - uzastopnim paljenjem kratkih svjetala za osvjetljavanje ceste ili - naizmjeničnim paljenjem, u kratkim razmacima, dugih i kratkih svjetala.

PRAVILA O ZAUSTAVLJANJU I PARKIRANJU Zaustavljanje vozila je svaki prekid kretanja vozila na cesti u trajanju od 3 minute, osim prekida koji se čini da bi se postupilo prema znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom. Parkiranje vozila je prekid kretanja vozila u trajanju dužem od 3 minute, osim prekida koji se čini da bi se postupilo prema znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom.

12

a) Temeljna pravila kod zaustavljanja i parkiranja vozila - Vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestu na kojem bi ono

ugrožavalo sigurnost drugih sudionika prometu ili predstavljalo smetnju za normalan tok prometa ili kretanje pješaka;

- U slučaju potrebe zaustavljanja ili parkiranja vozila na cesti izvan naselje vozač je dužan, uvijek kad za to postoji mogućnost, zaustaviti ili parkirati vozilo izvan kolnika;

- Vozač koji zaustavlja ili parkira vozilo na cesti dužan je zaustaviti ga, odnosno parkirati neposredno uz desni rub kolnika, a na cesti kojoj se promet odvija u jednom smjeru može ga zaustaviti ili parkirati uz desni ili lijevi rub kolnika;

- Ako se uz desni rub kolnika nalaze tramvajske ili druge tračnice, vozač mora zaustaviti ili parkirati vozilo uz lijevi rub kolnika;

- Vozač može zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestima koja se nalaze na sredini kolnika samo ako su ta mjesta obilježena odgovarajućim prometnim znakom ili oznakama na kolniku kao mjesta za parkiranje vozila;

- Na zaustavljenom ili parkiranom vozilu ne smiju se otvarati vrata ako se time ometa kretanje drugih sudionika u prometu ili ako se ugrožava sigurnost prometa;

- Prije nego što napusti vozilo, vozač koji ostavlja vozilo na cesti dužan je poduzeti sve mjere kojima se sprečava da vozilo samo krene s mjesta na kojem je ostavljeno ili da ga neovlaštene osobe stave u pokret.

b) Prometni znakovi i oznake na kolniku koji ozna čuju mjesta na kojima vozač smije zaustaviti i parkirati vozila

- Prometni znakovi obavijesti (npr: prometni znak «PARKIRALIŠTE» ili GARAŽA»);

c) Mjesta na kojima voza č ne smije zaustavi ili parkirati i ostavljati vozi la Vozač ne smije zaustaviti i parkirati vozilo: - na obilježenom pješačkom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 metara od tog

prijelaza i na prijelazu biciklističke staze preko kolnika; - na prijelazu ceste preko željezničke ili tramvajske pruge; - u tunelima, na mostovima, u podvožnjacima i nadvožnjacima i na udaljenosti

manjoj od 15 metara od njih; - na željezničkim ili tramvajskim prugama i u blizini tih pruga ako se time

sprečava promet vozila koja se kreću po tračnicama; - na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste

nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obići bez opasnosti; - na raskrižju i na udaljenosti manjoj od 5 metara od najbližeg ruba poprečnog

kolnika; - na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili ureñaj za

davanje prometnih znakova prometnim svjetlima; - na biciklističkoj stazi, odnosno traci; - na nogostupu, - na mjestu rezerviranom za parkiranje vozila osoba s invaliditetom; - na dijelu kolnika koji je kao stajalište za vozila javnog prijevoza putnika

obilježen oznakama na kolniku ili prometnim znakom; - na dijelu ceste gdje bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenog ili parkiranog

vozila do neisprekidane uzdužne crte na kolniku ili do neke zapreke na cesti bila manja od 3 metra, odnosno od suprotnog ruba kolnika manja od 4 metra;

- ispod kolnog ulaza u zgradu, sklonište, dvorište ili garažu, iznad priključka na vodovodnu mrežu i ulaza u kanalizaciju ili drugu komunalnu mrežu te na

13

mjestima rezerviranim za vozila opskrbe ili na mjestima namijenjenim ili obilježenim kao mjesta za odlaganje kućnog otpada, ispred i na vatrogasnim i drugim komunalnim javnim prolazima i prilazima.

d) Vozač ne smije parkirati (ali smije zaustaviti) vozilo u tri zakonom propisana slu čaja

- na dijelu ceste ispred prijelaza ceste preko željezničke ili tramvajske pruge i to na udaljenosti manjoj od 15 metara od tih prijelaza;

- na udaljenosti manjoj od 15 metara ispred i iza znaka kojim je obilježeno stajalište za vozila javnog prijevoza putnika;

- na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemogućilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak već parkiranom vozilu.

e) Vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na mjesti ma na kojima zabrane ozna čuju prometni znakovi i oznake na kolniku

- prometnim znakom «Zabrana zaustavljanja i parkiranja»; - prometnim znakom «Zabrana parkiranja»; - prometnim znakom «Izmjenično parkiranje» (zabranjeno parkiranje u neparne

dane); - prometnim znakom «Izmjenično parkiranje» (zabranjeno parkiranje u parne

dane); - oznakama na kolniku kojima se označavaju mjesta na kojima je zabranjeno

zaustavljanje i parkiranje; - oznakama na kolniku na kojima se označava rezervirano mjesto za parkiranje

vozila invalida. f) Vozač ne smije ostavljati dotrajala, neregistrirana i sl . vozila - na mjestima, odnosno prostoru na cesti namijenjenom za zaustavljanje i

parkiranje; - na posebno ureñenoj prometnoj površini namijenjenoj za kretanje pješaka. g) Obveza voza ča kada je na kolniku zaustavio vozilo zbog neisprav nosti Vozač je dužan poduzeti sve mjere da zaustavljeno vozilo ne dovede u opasnost druga vozila i da ga odmah ukloni s kolnika. Ako je vozač neispravnog vozila prisiljen vozilo zaustaviti na tračnicama, dužan ga je s tračnica odmah ukloniti, a ako to nije moguće treba odmah poduzeti potrebne mjere da osobe koje upravljaju vozilima koja se kreću po tračnicama na vrijeme budu upozorene na opasnost. h) Kada i kako je voza č dužan obilježiti prisilno zaustavljeno vozilo na

kolniku Vozač je dužan zaustavljeno vozilo na kolniku obilježiti posebnim znakom kojim se označava zaustavljeno vozilo na kolniku (sigurnosni trokut) i to: - kad je bio prisiljen vozilo zaustaviti na mjestu ili dijelu ceste na kojem je

zabranjeno zaustavljanje i parkiranje; - kad je bio prisiljen vozilo zaustaviti na kolniku na takvu mjestu ili u takvim

vremenskim prilikama da ga vozači vozila koja nailaze istim smjerom ne mogu ili teško mogu pravodobno uočiti;

- na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo prometu motornih vozila. PRAVILA O UPORABI SVJETALA U PROMETU

a) Svjetla na vozilima u prometu na cesti Na vozilu, u prometu na cesti, noću i u slučaju smanjene vidljivosti moraju biti upaljena svjetla i to:

14

- na motornom vozilu (osim mopeda i motocikla bez bočne prikolice), najmanje dva bijela ili dva žuta svjetla na prednjoj strani i paran broj crvenih svjetala na stražnjoj strani;

- na mopedu i motociklu bez bočne prikolice, najmanje jedno bijelo ili žuto svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.

b) Svjetla na priklju čnom vozilu (skup vozila) Kad motorno vozilo vuče jedno ili dva priključna vozila, na stražnjoj strani posljednjeg priključnog vozila moraju biti upaljena najmanje dva crvena svjetla, a ako širina priključnog vozila iznosi više od 1,6 metara na prednjoj strani prvog priključnog vozila moraju biti upaljena dva bijela svjetla. c) Svjetla na biciklu u prometu na cesti Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), a i danju u slučaju smanjene vidljivosti na biciklu mora biti upaljeno: - jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani, - jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.

d) Uporaba svjetala za osvjetljavanje ceste na moto rnom vozilu Za osvjetljavanje ceste vozač motornog vozila upotrebljava: Kratka svjetla Osnovno je pravilo da za vrijeme vožnje danju vozač motornog vozila mora na vozilu imati upaljena kratka svjetla. Duga svjetla Za osvjetljavanje ceste vozač motornog vozila, u pravilu upotrebljava duga svjetla. Umjesto dugih svjetala vozač motornog vozila dužan je upotrebljavati kratka svjetla: - prije mimoilaženja s drugim vozilom ili na udaljenosti s koje procjeni da

svjetlom svojeg vozila zasljepljuje vozača vozila koje mu dolazi u susret, zatim pri mimoilaženju s drugim vozilom kada vozač tog vozila prijeñe na kratka svjetla ili kada naizmjeničnim paljenjem i gašenjem svjetala upozorava da mu duga svjetla smetaju te uvijek na udaljenosti manjoj od 200 metara;

- dok se kreće za drugim vozilom na takvoj udaljenosti i u takvu položaju da dugim svjetlima svojeg vozila zasljepljuje vozača vozila ispred sebe;

- dok vozilom prolazi pokraj kolone ili povorke pješaka; - kad se, cestom koja se prostire neposredno pokraj plovnog puta ili pokraj

željezničke ili tramvajske pruge, kreću u susret plovilu odnosno vozilu koje se kreće po tračnicama;

- kad naiñe na stoku te ostale domaće ili divlje životinje. e) Svjetla za maglu Po magli vozač motornog vozila mora na vozilu imati upaljena svjetla za maglu ili kratka svjetla za osvjetljavanje ceste ili oba svjetla istodobno. Stražnja svjetla za maglu smiju se upotrebljavati samo po magli i u slučaju smanjene vidljivosti. Svjetla za maglu koja se nalaze na prednjoj strani vozila mogu biti bijele ili žute boje, a na stražnjoj strani crvene boje. f) Uporaba svjetala za ozna čavanje vozila Svjetla za označavanje motornih vozila (prednja i stražnja) moraju biti upaljena dok su upaljena bilo koja svjetla za osvjetljavanje ceste (kratka ili duga) ili posebna svjetla za maglu. Kad je motorno vozilo zaustavljeno ili parkirano, na neosvijetljenom dijelu ceste, a nema parkirna svjetla, mora upotrijebiti svjetla za označavanje vozila.

15

PRAVILA O KRETANJU PJEŠAKA Pješaci su najbrojnija skupina sudionika u prometu. Oni su u najvećoj mjeri izloženi opasnostima i najugroženiji od vozača motornih vozila.

a) Prometne površine za kretanje pješaka Kretanju vozila namijenjen je kolnik, a kretanju pješaka posebne površine izvan kolnika: - Nogostup, - pješačka staza, - pješačka zona, - površina pokraj kolnika prikladna za kretanje pješaka. b) Pravo pješaka na kretanje kolnikom Pješaci se ne smiju kretati ni zadržavati na kolniku. Kad se pješaci kreću kolnikom na kojem sigurnost prometa zahtjeva, a osobito u slučaju slabe preglednosti ceste, smanjene vidljivosti ili jakog prometa vozila, dužni su se kretati jedan iza drugoga. Pješak koji gura ručna kolica, bicikl, moped, motocikl, osobe koje se kreću pomoću pokretnih stolaca za nemoćne osobe organizirana kolona pješaka moraju se kretati uz desni rub kolnika u smjeru kretanja. c) Prelaženje pješaka preko kolnika Obilježeni pješački prijelaz najsigurnije je mjesto na cesti za prijelaz pješaka preko kolnika. Kad se prometom pješaka na obilježenom pješačkom prijelazu, odnosno na raskrižju, upravlja prometnim svjetlima samo za pješake, pješak je dužan postupiti prema značenju tih svjetala: - zabranjen prolaz, - slobodan prijelaz. Kad se prometom pješaka na obilježenom pješačkom prijelazu ili raskrižju upravlja prometnim svjetlima koja nisu samo za pješake ili znakovima koje daju ovlaštene osobe, pješaci mogu prelaziti preko kolnika samo dok je danim znakom dopušten prijelaz preko kolnika. Kad se na obilježenom pješačkom prijelazu prometom pješaka ne upravlja ni prometnim svjetlima ni znakovima ovlaštene osobe, pješak je dužan prije stupanja na pješački prijelaz obratiti pozornost na udaljenost i brzinu vozila koja mu se približavaju. d) Kretanje organizirane kolone pješaka Organizirana kolona pješaka ne smije biti duža od 50 metara, osim posebne i odobrene povorke te policijske ili vojne postrojbe. Kad se kolnikom kreće više organiziranih kolona pješaka, razmak izmeñu kolona mora biti najmanje 50 metara. Noću, a i danju za vrijeme smanjene vidljivosti, kao i u drugim slučajevima kada je to radi sigurnosti prometa potrebno pješaci u koloni moraju se kretati po jedan. e) Prometni znakovi kojima se ure ñuje promet pješaka - znakovi opasnosti, - znakovi zabrane, - znakovi obveze, - znakovi obavijesti, - prometna svjetla.

16

PRAVILA O PROMETU NA PRIJELAZU CESTE PREKO ŽELJEZNI ČKE PRUGE

a) Pravila za voza če Vozač koji se vozilom približava prijelazu ceste preko željezničke pruge dužan je kretanje vozila prilagoditi tako da ga može zaustaviti pred ureñajem za zatvaranje prometa na prijelazu ili pred ureñajem za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka, odnosno da može zaustaviti vozilo prije nego što stupi na željezničku prugu ako se ničim ne najavljuje nailazak vlaka ili kojeg drugog vozila na tračnicama. b) Pravila za druge sudionike u prometu (pješake, g oni če i vodi če stoke i sl.)

- Osim vozača, i drugi sudionici u prometu dužni su se zaustaviti pred prijelazom ceste preko željezničke pruge ako je ureñaj za zaustavljanje prometa spušten ili ako se taj ureñaj već počeo spuštati ili ako se daju svjetlosni ili zvučni znakovi koji upozoravaju da će se taj ureñaj početi spuštati ili ako se prijelazu naprosto približava vlak.

- Na prijelazu ceste preko željezničke pruge, na kojemu nema ni ureñaja za zatvaranje prometa ni ureñaja za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka, drugi sudionici u prometu moraju se pred prugom zaustaviti te je mogu prijeći tek kad se uvjere da prugom ne nailazi vlak ili neko drugo vozilo koje se kreće po tračnicama.

PRAVILA O PROMETU NA AUTOCESTI, BRZOJ CESTI I CESTI NAMJENJENOJ ISKLJU ČIVO PROMETU MOTORNIH VOZILA

a) Zabrana kretanja vozilima na autocesti, brzoj ce sti i cesti namijenjenoj isklju čivo prometu motornih vozila

U prometu na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo prometu motornih vozila ne smiju se kretati: - pješaci, - zaprežna vozila, - mopedi, - motokultivatori, - radni strojevi, - traktori, - bicikli, - životinje, - motorna vozila koja se ne mogu kretati brzinom većom od 60 km/h, osim vozila oružanih snaga i Ministarstva unutarnjih poslova te vozila pravnih i fizičkih osoba nadležnih za održavanje ceste kada daju posebne svjetlosne znakove (žuto trepćuće svjetlo) b) Na autocesti, brzoj cesti i cesti isklju čivo namijenjenoj prometu motornih vozila voza č ne smije vozilom izvoditi ove radnje - Zaustavljati ni parkirati motorno vozilo, osim na površinama izvan kolnika koje su za to posebno ureñene i obilježene. Vozač koji je zbog neispravnosti na vozilu ili drugih razloga prisiljen vozilo zaustaviti na kolniku ovih cesta, dužan ga je ostaviti na posebnoj traci za zaustavljanje vozila u nuždi i poduzeti potrebne mjere da vozilo što prije ukloni s kolnika; - Polukružno okretati vozila; - Kretati se vozilom unatrag; - Uključiti se u promet motornim vozilom što vuče drugo vozilo koje se zbog neispravnosti ili nedostatka pojedinih dijelova ne može samo kretati.

17

c) Uklju čivanje vozilom u promet na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isklju čivo prometu motornih vozila Vozač koji se vozilom uključuje u promet na ove ceste dužan je koristiti se posebnom trakom za ubrzanje. Obavezno mora:

- provjerom preko vozačkog zrcala uvjeriti se nailazi li vozilo kolničkom trakom autoceste u čije se prometni tok uključuje;

- uključiti lijevi pokazivač smjera; - okretanjem glave preko ramena provjeriti mogućnost uključivanja (provjera

«mrtvog kuta»); - ukoliko su uvjeti za uključivanje ispunjeni ubrzati kretanje i zauzeti položaj

vozilom ne desnoj prometnoj traci; - ako uvjeti za uključivanje nisu ispunjeni treba zaustaviti vozila i pričekati.

d)Kretanje vozila autocesto, brzom cestom i cestom namijenjenom isklju čivo prometu motornih vozila

- Vozila se moraju kretati krajnjom desnom prometnom trakom koja nije zakrčena vozilima u kolni. Na cestama s tri prometne trake ili više prometnih traka namijenjenih prometu vozila u istom smjeru, vozači teretnih automobila vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3500 kg i skupova vozila čija dužina premašuje 7 metara, smiju se koristiti samo s dvije prometne trake koje se nalaze uz desni rub kolnika;

- Vozač vozila smije mijenjati prometnu traku zbog bržeg kretanja samo prelaženjem vozilom u lijevu prometnu traku;

- Vozač ne smije vozilom prelaziti iz trake u traku, pretjecati zaustavnom trakom, kretati se da ne drži propisani razmak, požurivati vozila ispred sebe ili na drugi način davanjem svjetlosnih i zvučnih znakova, izvoditi bilo koju drugu radnju kojom ugrožava ili dovodi u opasnost druge sudionike u prometu.

e)Isklju čivanje vozilom iz prometa na autocesti, na brzoj ce sti i cesti namijenjenoj isklju čivo prometu motornih vozila Vozač koji se vozilom isključuje iz prometa tih cesta dužan je vozilom pravodobno zauzeti položaj n krajnjoj desnoj prometnoj traci i što prije prijeći na posebnu traku za usporavanje.

PRAVILA O PROMETU U TUNELU Vozač koji se vozilom kreće kroz tunel ne smije:

- zaustavljati niti parkirati vozilo u tunelu, - polukružno okretati vozilo, - vozilo se kretati unatrag.

Vozač motornog vozila dužan je za vrijeme kretanja kroz tunel držati na vozilu upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje ceste. PRAVILA O VOZILIMA POD PRATNJOM Vozilima pod pratnjom smatraju se vozila koju pripadnici policije i vojne policije prate posebnim policijskim vozilima opremljenim ureñajima za davanje posebnih zvučnih i svjetlosnih znakova crvene i plave boje, kao i ta policijska vozila i to za vrijeme dok se ti znakovi daju. Da bi vozač koji na cesti susretne vozilo ili kolonu vozila pod pratnjom, odnosno vozač kojega sustigne vozilo ili kolona vozila pod pratnjom, omogućio prolaz dužan je:

- zaustaviti svoje vozilo, - noću umjesto dugih upotrijebiti kratka svjetla za osvjetljavanje ceste,

18

- držati se naredbi koje mu daju osobe iz pratnje, - kretanje nastaviti tek nakon što proñu sva vozila pod pratnjom.

Na vozila pod pratnjom ne primjenjuju se ova prometna pravila: - pravila o propuštanju i prednosti prolaska, - pravila o ograničenju brzine i zabrani pretjecanja i obilaženja kolone vozila ili

na pješačkom prijelazu, - o zabrani prelaska iz trake u traku, - o zabrani presijecanja kolone pješaka, - o obvezi vezivanja sigurnosnim pojasom, - o obvezi kretanja vozila jednog za drugim.

PRAVILA O VOZILIMA S PRAVOM PREDNOSTI PROLASKA

a) Vozila s pravom prednosti prolaska su: - vozila službe hitne pomoći, - vozila vatrogasne službe, - vozila Ministarstva unutarnjih poslova, - vozila vojne policije.

Na vozila s pravom s pravom prednosti prolaska takoñer se ne primjenjuju sva ona prometna pravila koja se ne primjenjuju niti kod vozila pod pratnjom.

b) Vozila za osiguranje prolaza Kad vozila Ministarstva unutarnjih poslova i vojne policije upotrebom plavih svjetala, osiguravaju prolaz jednom vozilu ili koloni vozila koja se kreću iza njega, vozači su dužni obratiti pozornost na vozila kojima se osigurava prolaz, propustiti ih i, prema potrebi, zaustaviti svoja vozila dok vozila ne proñu. c) Vozila za obavljanje o čevida, carinskih službenika, gorske službe za

spašavanje i prijevoz uhi ćenih osoba Kad ta vozila posebnim ureñajima daju svjetlosne i zvučne znakove imaju prednost prolaska u odnosu na sva druga vozila osim vozila pod pratnjom i vozila s pravom prednosti prolaska te vozila za osiguranje prolaza. Da bi omogućili prolaz tih vozila koja ostvaruju prednost prolaska, pješaci su se dužni skloniti, a ostala vozila propustiti i, prema potrebi, zaustaviti se dok ta vozila ne proñu. PRAVILA O PREVOŽENJU TERETA NA VOZILU

Vozilo u prometu na cesti ne smije se opteretiti iznad najveće dopuštene mase ili dopuštenog osovinskog opterećenja utvrñenih posebnim propisom ili preko najveće dopuštene mase, kao niti preko osovinskog opterećenja upisanog u prometnu dozvolu ili preko mogućnosti koje dopuštaju specifičnosti ceste utvrñene prometnim znakom. Teret na vozilu mora biti tako rasporeñen i prema potrebi pričvršćen i pokriven da:

- ne ugrožava sigurnost sudionika u prometu i ne nanosi štetu cesti i objektima na cesti,

- ne umanjuje stabilnost vozila i ne otežava upravljanje vozilom, - ne smanjuje vozaču preglednost nad cestom, - ne stvara suvišnu buku i ne rasipa se po cesti, - ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno-signalne ureñaje na vozilu, registarske

pločice i druge propisane oznake na vozilu. Teret na vozilu ne smije premašiti najudaljeniju točku na prednjoj strani vozila za više od 1 metar. Ako teret na vozilu na prednjoj strani premašuje više od 1 metra, najudaljenija točka tereta mora biti označena crvenom tkaninom, a najizbočenija

19

točka tereta koji se prevozi teretnim motornim ili priključnim vozilom na stražnjoj strani mora biti označena pločom. Ta je ploča kvadratnog oblika, dimenzije 50x50 cm, obojena naizmjeničnim kosim trakama reflektirajuće narančaste i bijele boje i postavljena okomito na uzdužnu os vozila. Teret koji se prevozi na vozilu i priključnom vozilu može premašiti najudaljeniju točku na stražnjoj strani vozila najviše za jednu šestinu svoje dužine, koja je kao kontinuirani teret oslonjena na tovarni prostor. Ako se teret prevozi vozilom u kombinaciji koja se sastoji od vučnog vozila i jednoosovinske prikolice, pod dužinom vozila podrazumijeva se ukupna dužina vučnog vozila i jednoosovinske prikolice. Noću a i danju u slučaju smanjene udaljenosti, najizbočenija točka na teretu koji se prevozi vozilom mora biti označena kad teret na vozilu premašuje za više od 1 metar najudaljeniju točku na stražnjoj strani vozila. Svjetlom najreflektirajućom tvari najizbočenija točka tereta mora biti označena kad teret na motornom vozilu ili na priključnom bočno premašuje više od 20 cm vanjski rub prednjeg ili stražnjeg svjetla za označavanje vozila. Svjetlo i reflektirajuća tvar moraju u smjeru vožnje odsijavati bijelo, a unazad crveno svjetlo. Na biciklu, mopedu i motociklu ne smije se prevoziti predmete šire 50 cm sa svake strane vozila, a na prikolici bicikla i mopeda predmete šire od 80 cm. PRAVILA O PREVOŽENJU OSOBA VOZILIMA

a) Temeljna pravila o prevoženju osoba - u vozilu ili na vozilu smije se prometu na cestu prevoziti onoliko osoba koliko

ima ugrañenih sjedala, odnosno koliko je upisano u prometnoj dozvoli; - vozač ne smije voziti osobe u zatvorenom prostoru vozila koje se ne može

otvoriti iznutra, osim vozila unutarnjih poslova, oružanih snaga i tijela za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija i to samo za službene potrebe;

- osoba koja se prevozi vozilom ne smije ni na koji način ometati vozača u upravljanju vozilom niti utjecati na vozača da upravlja vozilom na način kojim se smanjuje sigurnost prometa;

- u vozilo se za vrijeme kretanja ne smije uskakati, iskakati, otvarati vrata, naginjati se izvan vozila ili se voziti na vanjskim dijelovima vozila i na traktorskim priključcima.

b) Zabrane prevoženja osoba vozilima U prometu na cesti zabranjeno je prevoziti osobe: - teretnim automobilom kojem tovarni sanduk nema stranice, - vozilom s automatskim istovarivačem, - priključnim vozilom za prijevoz tereta koje vuče teretni automobil, - prikolicom za stanovanje, - priključnim vozilom koje vuče traktor kada traktor vuče više od jednog priključnog vozila, - osobnim automobilima na prednjem sjedištu koje su pod utjecajem alkohola ili droga, - mopedom ili biciklom u prikolici na dva kotača i u tovarnom sanduku mopeda ili motocikla, - biciklom, mopedom i motociklom osobe koje su pod utjecajem alkohola ili droga, - mopedom ili motociklom dijete mlañe od 12 godina. c) Prevoženje djece Djeca do 12 godina ne smiju se prevoziti u osobnim automobilima na prednjem sjedalu niti na stražnjem sjedalu dijete mlañe od 5 godina, osim u slučaju kada na stražnjem sjedalu ima pričvršćenu dječju sjedalicu u kojoj dijete mora biti vezano.

20

Kad se vozilima organizirano prevoze djeca, ta se vozila obilježavaju posebnim znakovima kako bi drugi vozači bili pripravni zaustaviti vozilo kada se tako obilježeno vozilo zaustavi radi ulaska ili izlaska djece iz vozila. Ako se osobnim automobilom prevoze djeca, dvoje djece do 10 godina života smatra se jednom osobom. c) Prevoženje osoba na teretnom automobilu Na teretno automobilu u prostoru za smještaj tereta ili na priključnom vozilu koje vuče traktor može se prevoziti najviše 5 osoba koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge radove. Na tim se vozilima smiju prevoziti i osobe koje nisu navršile 14 godina ali uz pratnju punoljetne osobe. Na teretno automobilu u prostotu za smještaj tereta na priključnom vozilu koje vuče traktor može se uz odobrenje prevoziti više od 5 osoba koje rade na utovaru ili istovaru ili obavljaju druge radove. Tereti automobil kojim se osobe prevoze uz odobrenje u prostoru za smještaj tereta mora imati: - sjedala pričvršćena za karoseriju široka najmanje 45 cm; - stranicu na stražnjoj strani karoserije visoku 120 cm; - čvrst vanjski naslon visok najmanje 120 cm na stražnjim sjedalima i na

sjedalima uzduž ruba karoserije ako su njezine stranice niže od 120 cm; - nosač cerade i ceradu s dva otvora za prozračivanje, jedan na prednjoj, a

drugi na stražnjoj strani te stepenice za ulazak i izlazak osoba. Osobe koje se prevoze teretnim automobilom u prostoru za smještaj tereta i priključnom vozilu koje vuče traktor ili radni stroj ne smiju stajati u vozilu, sjediti na stranicama, na nestabilnom teretu ili na teretu koji prelazi visinu stranica vozila. Ispitivanje vozila za prevoženje osoba i broj osoba koje se mogu prevoziti utvrñuje Stanica za tehnički pregled vozila.

VOZILO U FUNKCIJI SIGURNOSTI PROMETA Vozila, te ureñaji i oprema na vozilima u prometu na cestama moraju biti tehnički ispravni i ispunjavati odreñene uvjete za sigurno sudjelovanje u prometu.

Ureñaji i oprema vozila Pod ureñajima motornih i priključnih vozila podrazumijevaju se: - ureñaji za upravljanje, - ureñaji za zaustavljanje, - ureñaji za osvjetljavanje ceste i za davanje svjetlosnih znakova, - ureñaji koji omogućuju normalnu vidljivost, - ureñaji za davanje zvučnih znakova, - ureñaji za kretanje vozila unatrag, - ureñaji za kontrolu i davanje znakova, - ureñaji za odvoñenje i ispuštanje ispušnih plinova, - ureñaji za spajanje vučnog i priključnog vozila, - ostali ureñaji od posebne važnosti za sigurnost prometa (karoserija, gume,

branici i sl.). Pod opremom vozila u prometu na cestama podrazumijevaju se:

- rezervni kotač,

21

- aparat za gašenje požara, - znak za označavanje vozila zaustavljenog na kolniku (sigurnosni trokut), - oprema za pružanje prve pomoći (kutija prve pomoći), - klinasti podmetači, - čekić za razbijanje stakla, - rezervne žaruljice, - sigurnosni pojasevi, - uže ili rudo za vuču, - zimska oprema, - i druga oprema.

Masa vozila i osovinsko optere ćenje Masa vozila je masa praznog vozila sa punim spremnikom goriva s obveznim priborom i opremom za vozilo. Ukupna masa je masa vozila zajedno s masom tereta koji se prevozi na vozilu, uključujući i masu osoba koje se nalaze na vozilu te masa priključnog vozila s teretom – ako je ono pridodano vučnom vozilu. Nosivost vozila je dopuštena masa tereta do koje se vozilo smije opteretiti prema deklaraciji proizvoñača vozila, s obzirom na dopuštena opterećenja nosivih sklopova. Najveća dopuštena masa je masa vozila s njegovom nosivošću. Najveća dopuštena masa vozila na motorni pogon ili skupa vozila iznosi 40 tona. Na pogonske kotače osobnih automobila, autobusa, trolejbusa i motocikala, ako je vozilo opterećeno i u mirovanju na horizontalnoj podlozi, mora otpadati najmanje trećina najveće dopuštene mase vozila ili skupa vozila, a na pogonske kotače teretnih i vučnih vozila najmanje četvrtina najveće dopuštene mase, odnosno skupa vozila. Osovinsko optere ćenje je dio ukupne mase vozila u vodoravnom položaju kojim njegova osovina opterećuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila. Osovinsko opterećenja vozila, odnosno skupa vozila u stanju mirovanja na vodoravnoj podlozi na smije prelaziti:

- kod opterećenja jedne osovine 100kN; - opterećenje jednostruke osovine ili nekoliko osovina s meñusobnim razmakom

manjim od jednoga metra 100kN; - opterećenje dvostruke osovine s meñusobnim razmakom od 1 do 2 metra

160kN pri čemu ni jedna osovina ne smije biti opterećena preko 100kN; - opterećenje trostruke osovine s meñusobnim razmakom osovina od 1 do 2

metra 240kN, pri čemu ni jedna osovina ne smije biti opterećena iznad 100kN a ni dvije susjedne s više od 160kN.

Dimenzije vozila Pod dimenzijama vozila podrazumijevaju se gabaritne dimenzije vozila ili skupa vozila i dimenzije vozila koje su od posebnog značenja za sigurnost prometa na cestama. Najveća duljina vozila je razmak (duljina) izmeñu najizbočenijih točaka prednjeg i stražnjeg dijela vozila, bez tereta. Najveća dopuštena duljina vozila za pojedine vrste vozila je:

- osobni automobil 6 metara; - autobus, teretni automobil, specijalno vozilo radno vozilo, 12 metara; - autobus, specijalno osobno vozilo, specijalni teretni automobil, zglobni

konstrukcijski sastav trolejbusa, 18 metara;

22

- priključno vozilo (s rudom): s jednom osovinom 6 metara, s dvjema osovinama 10 metara, s tri i više osovina 12 metara;

- skup vozila: - tegljač s prikolicom 16,5 metara; - vučno vozilo s jednim ili dvama priključnim vozilima, osim vozila za prijevoz osoba u gradskom i prigradskom prometu 18 metara; - autobus s prikolicom za gradski i prigradski promet 20 metara; - osobni automobil s prikolicom 15 metara; - zaprežno vozilo, uključujući zapregu 10 metara. Najveća širina vozila je razmak izmeñu krajnjih najizbočenijih bočnih dijelova vozila, bez tereta. Najveća dopuštena širina vozila iznosi u prometu na cesti 2,5 metara. Izuzetno, najveća dopuštena širina vozila može biti prekoračena za najviše 1%, i to se ne smatra prekoračenjem najveće dopuštene širine vozila. To prekoračenje može biti samo zbog deformacija guma u zoni nalijeganja na kolnik, zbog širine postavljenih lanaca za snijeg u uvjetima koji to zahtijevaju, ugrañenih gabaritnih svjetala, pokazivača smjera, vanjskih ogledala, svjetala za osvjetljavanje ceste, elastičnih blatobrana i druge dodatne opreme na čvrstoj konstrukciji vozila. Najveća dopuštena visina vozila u prometu na cesti iznosi 4 metra.

VOŽNJA U POSEBNIM UVIJETIMA Smanjena vidljivost postoji ako zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika vozač, za dana, ne može jasno uočiti druge sudionike u prometu ili prometni znak na udaljenosti od najmanje 200 m na cesti izvan naselja, odnosno od najmanje 100 m u naselju. Vožnja po magli Vožnja po magli znatno smanjuje vidljivost i preglednost ceste. Vozač često gubi osjećaj smjera vožnje. Brzinu smanjujte do razine koja vas čini sigurnim u upravljanju motornim vozilom pa čak i do te mjere da auto «puzi». U vožnji po magli zimi treba izbjegavati nagla kočenja jer s maglom se često pojavljuje i poledica. Vožnja po snijegu Pahuljice snijega reflektiraju svjetlost natrag u vozačeve oči pa je vidljivost smanjena. Uz to one se lijepe za vjetrobransko staklo i ometaju pogled iz vozila. Ali veće poteškoće vozač ima sa upravljanjem vozila, cesta je klizava. Ako se trenje izmeñu kotača i kolnika prekine, vozilo počinje kliziti. Na cesti prekrivenoj snijegom treba smanjiti običajnu brzinu i sve radnje vozilom obavljati usporeno. Snijeg znatno produžava zaustavni put vozila – čak za tri puta, zaleñeni snijeg još i više. Vožnja po poledici Kontrolu nad vozilom na poledici uspostavit ćete preko snage motora laganim oduzimanjem gasa, bez paničnog pritiskanja kočnice. Ako vozilo klizi, volan okrećite pažljivo, ne naglo, u smjeru sklizanja vozila. Uz to treba dodati malo gasa da vas vozilo povuče ponovo u istom smjeru. Ako je potrebno usporiti kretanje ili zaustaviti vozilo, lagano pritiskujte papučicu kočnice da kotači ne blokiraju.

23

Vožnja po kiši Kiša smanjuje vidljivost, a već i slaba kiša suhu cestu čini skliskom jer se na kolniku nalaze i ostaci ulja i masnih prljavština koje zajedno s vodom smanjuju trenje izmeñu kotača i ceste. Potrebno je održavati puno veću udaljenost od drugih vozila nego obično, izbjegavajte nagla zaustavljanja i skretanja. Mokro lišće i blato čine kolnik vrlo skliskim, izbjegavajte takva mjesta a ako prelazite preko njih, usporite. Velike lokve predstavljaju specifičan problem, ako naiñete na njih prvo se uvjerite što je ispod nje. Preko lokve vozite polako kako ne biste prekinuli električni sustav na vozilu. Kada izañete iz lokve ponovno provjerite ispravnost kočnica, kako vam ne bi zakazale kasnije. Ako su gume na vozilu istrošene, dolazi do vodenog klina, posebno kod većih brzina. Zbog toga gume moraju imati dobre utore da bi mogle istisnuti vodu ispod sebe i da se ne bi izgubio dodir izmeñu gume i ceste. Vožnja za jakog vjetra Jakom vjetru osobito su izražena vozila većih gabarita. Najbolja je obrana smanjena brzina kretanja kako bi se osigurala što bolja stabilnost vozila. Budući da su najopasniji bočni vjetrovi, na njih upozorava znak opasnosti «Bočni vjetar». Kada za vrijeme vožnje puše bočni vjetar, objema rukama čvršće nego obično držite upravljač kako biste mogli zadržati vozilo u željenom smjeru. Pored tih se znakova opasnosti se vrlo često na visokim stupovima uz ceste postavljaju i obojeni baloni u obliku spirala koji pokazuju smjer vjetra. Vožnja no ću Noćna vožnja opasnija je od vožnje danju jer vozač noću slabije vidi nego danju pa i slabije opaža prikrivene opasnosti na cesti. Zbog toga je vožnja noću gotovo nemoguća bez upaljenih svjetala. Sigurnost vožnje noću ovisi o pravilnoj uporabi svjetala i pravilnom prilagoñavanju brzine kretanja. Na cestama koje nisu osvijetljene javnom rasvjetom obično vrijedi pravilo da treba voziti onom brzinom koja omogućuje da zaustavni put ne bude dulji od duljine koju osvjetljavaju snopovi dugih svjetala. Veliku opasnost za vožnje noću predstavlja zaslijepljenost vozača nepodešenim dugim svjetlima vozila iz suprotnog prometnog smjera ili vozila iza nas. Zaslijepljenost traje još neko vrijeme nakon prestanka podražaja. Zbog povećane opasnosti za sigurnost prometa na cesti noću, posebno je važno da: i) ne vozite s oštećenim ili prljavim vjetrobranskim i ostalim staklima i vozačkim

zrcalima, j) izbjegavajte vožnju noću ako slabije vidite: naočale moraju uvijek biti čiste, k) provjeravajte ispravnost svjetala za osvjetljavanje ceste, svjetala za

označavanje vozila i pokazivača smjera, l) ne vozite sa upaljenim svjetlom za osvjetljavanje kabine i podesite intenzitet

osvijetljenosti instrument ploče u vozilu, m) ako ste primorani zaustaviti vozilo na cesti, upalite parkirna svjetla i sve

pokazivače smjera, postavite sigurnosni trokut iza vozila kako bi vas drugi na vrijeme uočili.