Temeljna Znanja

7/21/2019 Temeljna Znanja

http://slidepdf.com/reader/full/temeljna-znanja 1/56

1Prof . dr. sc. Dijana Vican, Sveučilište u Zadru

TEMELJNA ZNANJA O ODGOJU I OBRAZOVANJU

Akad. god. 2015./2016.

Nacionalni

okvirni

kurikulum



2

CILJ IZLAGANJA:

objasniti značaj i značenje suvremenih

društvenih vrijednosti

objasniti značenja suvremenih pedagoškihtermina

objasniti utjecaj društvenih vrijednosti nasustav obrazovanja i kurikulumske sastavnice



NE-NEUTRALNOST ODGOJA I OBRAZOVANJA

Ciljeve odgoja i obrazovanja

determiniraju:

društvo

kultura

SOCIJALIZACIJA

AKULTURACIJA

ODGOJ I OBRAZOVANJE

ODGOJ I OBRAZOVANJE

djelatnost proces



Pedagogija = znanost o odgoju i obrazovanju

Znanost:

predmet

metodologija istraživanja

terminologija

(odobrenje dr. znanosti)

odgoj i obrazovanje

metodologija pedagogijskih

istraživanja

odgoj, obrazovanje, izobrazba,

naobrazba, edukacija, učitelj,

nastavnik, poučavatelj,odgajanik, odgajatelj, učenik,polaznik, štićenik ...



VRIJEDNOSTI

– izvorište ciljeva odgoja i obrazovanja –stari pentanomijski sustav

zdravlje istina dobrota ljepota stvaralaštvo

Tjelesni i

zdravstveni

odgoj

Intelektualni

odgoj

Moralni odgoj Estetski odgoj Radni i tehničkiodgoj



P O D R U Č J A L I Č N O S T I

spoznajno ili kognitivno

emocionalno ili afektivno

voljno ili konativno

znanje

sposobnosti

stavovi

karakter



ČIMBENICI ODGOJA I OBRAZOVANJA

obitelj

predškolske ustanove (jaslice, dječji vrtići)

škole (osnovna, srednja, umjetnička, strukovna,glazbena, waldorfska, privatna, javna ...)

kina, kazališta, galerije i dr. kulturne ustanove

televizija, tisak, mediji

vjerske zajednice, udruge, sindikati

internet



8

P L U R A L I Z A M V R I J E D N O S T I

sloboda vjere

demokracija

autonomija

tolerancija

prava djece

jednakost

višejezičnost

antirasizam

blagostanje

solidarnost

ljudska prava

mir

individualizam



Znanje

Solidarnost

Identitet

Odgovornost

ODGOJNO-OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI

Poduzetništvo



10

I. 6/7

9/10

II.

III.IV.

V.

VI.

VII.VIII.

I.

II.

III.IV.

Državna matura

OSNOVNA ŠKOLA

Opće obveznoobrazovanje

SREDNJA ŠKOLA

Opće + stručnoobrazovanje

18/19

14/15

O

b

r

a

z

o

v

n

a

P

o

l

i

t

i

k

a

SUSTAV ODGOJA I OBRAZOVANJA

Predškolski odgoj

N P P za

srednje

škole

Nastavni

plan i

program za

osnovnu

školu



ZNANJE

smanjenje obrazovnih razlika

stjecanje temeljnih i stručnihkompetencija

uključenje svih u obrazovanje

visoka profesionalizacija

spremnost za učenje

društvo koje uči



SOLIDARNOST

hrvatska tradicija

razumijevanje drugoga, pomoćdrugome, poštivanje drugoga,

tolerancija, nenasilje, suosjećanjeprema slabijemu, bolesnome,

odbačenome, obespravljenome,siromašnome, onome koji manje zna

ili ne zna, itd.



IDENTITET

osobni identitet nacionalni identitet

interkulturalne kompetencije –lokalno, regionalno, nacionalno i

internacionalno



ODGOVORNOST

osobna odgovornost kolektivna odgovornost/društvena

odgovornost

odlika odrasle osobe

odgovornost u životu i radu

građanska odgovornost



PODUZETNIŠTVO

inicijativnost, inovativnost, vođenje,poslovođenje, visoka razina

kompetencija, samostalnost, smisao za

rizik, suradnički duh, briga o drugima injihovome blagostanju, organizacija

rada, planiranje, ulaganje, štednja, itd.



zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša

poduzetništvo

osobni i socijalni razvoj

informacijsko-komunikacijska kultura

MEĐUPREDMETNE TEME

učiti kako učiti

građanski odgoj



OBRAZOVANJE

ODGOJ

OBRAZOVANJE

ODGOJ



18

Nastavni

plan i

program za

osnovnu

školu


O

B

R

A

Z

O

V

N

A

P

O

L

I

T

I

K

A



19

Nastavni plan i program za

osnovnu školu

2006.

O S N O V N A Š K O L A

O

B

R

A

Z

O

V

N

A

P

O

L

I

T

I

K

A

SADRŽAJI UČENJA/ POUČAVANJA

METODE UČENJA /POUČAVANJA

Što?

Kako?



20

ZAŠTO PROMJENE?

razvoj i stjecanje temeljnih kompetencija

društvo znanja

stjecanje stručnih kompetencija

produljenje obveznog obrazovanja na srednje obrazovanje

potreba osposobljavanja za cjeloživotno učenje

konkurentnost



21

I. 6/7

11/12

II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.VIII.

I.

II.

III.IV.

Državna matura18/19

15/16

Nastavni

plan i

program za

osnovnu

školu


Predškolski odgoj

N P P za

srednje

škole

O

b r

az

o

v

a

nj

e

o

d r

a

s l

i h





23

KOME SLUŽI NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM?

odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima,ravnateljima

učenicima i roditeljima, te odraslim polaznicima uključenima uobrazovanje

lokalnoj zajednici, agencijama, udrugama, vladi, socijalnim

partnerima, medijima, političkim strankama i drugim

asocijacijama

svim građanima Republike Hrvatske

za izradu kvalifikacijskog okvira i usporedbu u međunarodnomkontekstu



24

Odgojno-obrazovne vrijednosti

Odgojno-obrazovni ciljevi -

kompetencije

Odgojno-obrazovni sadržaji(nastavni plan i program,

syllabus, kurikulum)

Organizacija odgojno-

obrazovnog rada

Vrjednovanje i

samovrjednovanje

Metode i sredstva

odgojno-obrazovnog rada

KURIKULUModgojno-obrazovni tijek

Načela odgojno-

obrazovnog rada



25

ZAŠTO N O K?

NOK nije senzacija.

NOK nije odgojno-obrazovna inovacija.

NOK je novi pristup odgoju i obrazovanju koji služi sustavnom poboljšanju iunaprjeđivanju odgojno-obrazovnog sustava.

NOK čini polazište za razradu svih drugih dijelova poučavanja/učenja

Nacionalni okvirni kurikulum određuje:što dijete/učenik/odrasli polaznik određene dobimože i treba znati i za što može i treba biti osposobljen

tijekom jednoga razvojnog ciklusa koji nije strogo vremenski određen razdobljem od jedneškolske godine



JEZGROVNI KURIKULUM

Odnosi se na sve

učenike/studente/

polaznikeJednak je za sve učenike /

studente/polaznike

Obvezan je za sve učenike /

studente/polaznike

Iskazuje se minimalnim

opterećenjem učenika /

studenta/polaznika

Izborni nastavni

predmet/i ponuđen/i

Izborni nastavni

predmet/i izborom

postaje/u obvezni

predmet/i i ubraja/ju

se u obrazovni

standard

OBRAZOVNI STANDARD – jednako opterećenje učenika/

studenta s djelomičnom programskom razlikom

Obrazovni

kurikulum do

maksimalnogopterećenja

(ponuda

fakultativnih

predmeta i

drugih

aktivnosti)

Ocjenjuje se brojčanom ocjenom i unosi u svjedodžbu/ dodatak diplomi

DIFERENCIRANI

KURIKULUM

STRUKTURA OBRAZOVNOG KURIKULUMA

26



PROMJENE OBRAZOVNE PARADIGME

Vrijednosti - društvene iobrazovne

Cilj/ ciljevi obrazovanja – obraz.

sadržaji; poučavanje;

Organizacija obrazovanja –nast. predmeti; polugodišta

Metode i sredstva obrazovanja

– predavačka i frontalna;metodičke pripreme (upute)

Ocjenjivanje – testiranje i

izračun prosječne ocjene

27

Misija i vizija škole (ili dr. odg.obraz. ustanove)

Cilj/ ciljevi obrazovanja – ishodi

učenja; učenje;

Organizacija obrazovanja –povezivanje nastavnih

predmeta; moduli; ECVET

Metode i sredstva obrazovanja

– predznanje učenika, timskirad

Ocjenjivanje i vrednovanje –indikatori postignuća; portfolio

učenika



učenici sniženih

intelektualnih sposobnosti učenici /studenti stjelesnim teškoćama talentirani i daroviti

učenici/ studenti

učenici druge rase ikulture

učenici /studenti spoteškoćama u učenju učenici s poteškoćama uvladanju

odgojno zapuštena djeca pripadnici

marginaliziranih skupina

poslušni učenici kojiočekuju vođenje i potporu

INKLUZIVNO OBRAZOVANJE

O

B

R

A

Z

O

V

N

A

P

O

L

I

T

I

K

A

UKLJUČENOST SVAKOG

DJETETA U REDOVITI ŠKOLSKISUSTAV

UKLJUČENOST SVIH UOBRAZOVANJE

Vlada Republike Hrvatske

potpisala je Konvenciju opravima osoba s invaliditetom

28



29

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

JEZGROVNIKURIKULUM

ŠKOLSKIKURIKULUM

DIFERENCIRANIKURIKULUM

odnosi se na sve

učenike /polaznike;

jednak i obvezan zasve, izuzev učenika steškoćama;ocjenjuje se

brojčanom ocjenom

izborni nastavni predmet/i

ponuđen/i na nacionalnoj

i/ili školskoj razini i činedio obrazovnog standarda

učenika /polaznika, izuzev

učenika s teškoćama;

ocjenjuje se brojčanom

ocjenom

fakultativni nastavni

predmeti, nastavni

predmeti koji su diododatne nastave i

druge ponude škole;ocjenjuje se

brojčanom iliopisnom ocjenom

Međupredmetne teme ili interdisciplinarni sadržaji – protežu se kroz svedijelove ili se programiraju kao posebni moduli u dijelu školskog

kurikuluma



30

KURIKULUMSKI CIKLUSI

Svaka odgojno-obrazovna razina sastoji se od kurikulumskih ciklusa.

Kurikulumski ciklusi

odgojno-obrazovna razvojna razdoblja učenika

obuhvaćaju nekoliko godina školovanja tijekom određene odgojno-

obrazovne razine

imaju zajedničke odgojno-obrazovne ciljeve, odnosno očekivanja što učeniku određenome razvojnom ciklusu može i treba postići.



31

ŠTO OSIGURAVAJU KURIKULUMSKI CIKLUSI

poučavanje prema učenikovim predznanjima i učenikovom iskustvu /premaiskustvu odrasle osobe

uvažavanje stupnja razvijenosti učenikovih sposobnosti/sposobnosti odrasle

osobe

koherentno i konzistentno povezivanje odgojno-obrazovnih sadržaja

djelotvornije učenje i poučavanje

realnije planiranje i ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva (očekivanih

postignuća učenika ili odraslog polaznika)

veću posvećenost učenikovom napredovanju / napredovanju odraslog

polaznika organizacija dopunske i dodatne nastave prema učenikovim potrebama/

potrebama odrasle osobe

objektivnije ocjenjivanje i vrjednovanje



32

14/15

Državna matura

ŠK

O

L

S

KI

KU

RI

K

U

L

U

M

Temeljne kompetencije /Općiodgoj i obrazovanje STRUKOVNI

KURIKULUMI

Područjedjelatnosti/

Sektor

Kvalifikacija

Kompeten cija

ECVET

II. r. min.10 sati

I. r. min 15 sati

15/16Završni rad

Završni rad

Završni rad

III. r. min.X sati

IV. r. min.X sati

17/18

16/17

max 34

sata

max 38

sati

max 38

sati

max 34

sata

N

O

K



33

= nastavni predmet kojega učenik/polaznik izabire iz ponude nastavnih

predmeta

= odnosi se na onaj dio nacionalnog kurikuluma koji čini razliku izmeđuopterećenja učenika /polaznika jezgrovnim kurikulumom i propisanog

nacionalnog obrazovnog standarda

IZBORNI NASTAVNI PREDMET

= OBVEZNI nastavni predmet

= ocjenjuje se brojčanom ocjenom, ulazi u prosjek ocjena za opći uspjeh i unosi

se u svjedodžbu

Da bi nastavni predmet imao status IZBORNOGA, taj nastavni predmet treba

imati najmanje jedan alternativni nastavni predmet tako da učenik/ polaznikmože birati nastavni predmet u izboru od najmanje dva ponuđena nastavnapredmeta na nacionalnoj/školskoj razini

= dio diferenciranog kurikuluma koji ulazi u obrazovni standardučenika/polaznika



34

= nastavni predmet kojega učenik/ polaznik izabire iz ponude nastavnihpredmeta/modula u školskom kurikulumu

PONUDA FAKULTATIVNIH NASTAVNIH PREDMETA = odnosi se na jedan ili višenastavnih predmeta/modula, aktivnosti i/ili projekata koje škola nudi u sklopuškolskog kurikuluma

FAKULTATIVNI NASTAVNI PREDMET

= nije obvezan u smislu obrazovnog standarda

= dio školskog kurikuluma koji pripada dodatku svjedodžbe

= ocjenjuje se brojčanom ili opisnom ocjenom, ne ulazi u prosjek ocjena (općiuspjeh) i unosi u dodatak svjedodžbi

Da bi nastavni predmet imao status FAKULTATIVNOG, taj nastavni predmet, za

razliku od izbornoga, ne treba imati alternativni nastavni predmet, nego

predstavlja jedinstvenu ponudu



35

NAČELA ODGOJA I OBRAZOVANJA

visoka kvaliteta odgoja i obrazovanje za sve

jednakost obrazovnih mogućnosti

obveznost općeg obrazovanja

vertikalna i horizontalna prohodnost

uključenost svih učenika u odgojno-obrazovni sustav znanstvena utemeljenost

poštivanje ljudskih prava te prava djece

kompetentnost i profesionalna etika

demokratičnost

autonomija škole

pedagoški i školski pluralizam

europska dimenzija obrazovanja



36

TEMELJNE KOMPETENCIJE UČENIKA

komunikacija na materinskom jeziku

komunikacija na stranim jezicima

matematička kompetencija i osnovne kompetencije u

prirodoslovlju, tehnici i tehnologiji

digitalna kompetencija

učiti kako učiti

socijalna i građanska kompetencija poduzetnička kompetencija

izražavanje kroz različita područja kulture



37

jezično-komunikacijsko

društveno-humanističko

matematičko-prirodoslovno

tehničko-tehnologijsko

tjelesno-zdravstveno

umjetničko

ODGOJNO-OBRAZOVNA PODRUČJA



38

zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša

poduzetništvo

osobni i socijalni razvoj

informacijsko-komunikacijska kultura

MEĐUPREDMETNE TEME

učiti kako učiti

građanski odgoj



39

VRJEDNOVANJE CILJEVA

ODGOJNO-OBRAZOVNE DJELATNOSTI / PROCESA

CILJ/CILJEVI efikasnost

e f e k t i v n o s t





41

Ne čine sve promjene poboljšanje, ali svako poboljšanje čini promjenu.



42

ZAKON O HRVATSKOM

KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU,

2013.

I.

II.

VIII.

IV.

V.

III.

VI.

VII.

12

1

2



43

43

Konkurentnost

Zapošljavanje

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

Znanje i obrazovanje



44

iskustvo ne vrednuje prednošću

učenje je za djecu i mlade

smanjen smisao za rizik

PREDRASUDE ODRASLIH

intelektualne mogućnosti odrasle osobe susmanjene

kreativnost je odlika darovitosti

svaki problem je društveni više negoosobni



STRAHOVI OD PROMJENA

45

nepovjerenje u kolektivu

nesuradničko ozračje

neimanje vremena

nadzor i inspekcija

bespomoćnost



46

neosposobljenost za argumentiranje

površna komunikacija

lažni autoriteti

korištenje stereotipova u argumentaciji

nejasna odgovornost i manipulacija

ovlaštenjima i odgovornostima

neosviještenost glede prava i dužnosti

IZVORI NEUČINKOVITOG OBRAZOVNOG RADA

donošenje stavova na temelju predrasuda



47

KULTURA SAGORIJEVANJA

NA POSLU

MOZAIK PROFESIONALNIH PODKULTURA

KULTURA ŽILAVOGOTPORA U PRAKSI

KULTURA NADE DA ĆE SVEBITI DOBRO

KULTURANEKRITIČNOSTI –DOVOLJNO JE SLUŠATIKRITIKE DRUGIH

KULTURA IŠČEKIVANJANAPUTAKA “ODOZGO”

KULTURA DOSADE



48

KULTURA “RAVNE HIJERARHIJE” U KOLEKTIVU

KULTURA ODGOJNE-OBRAZOVNE USTANOVE PREMA NOK-



49

KULTURA RADNIH STRATEGIJA – osobnih, timskih i kolektivnih




50

KULTURA AKTIVNOG SUDIONIŠTVA




51

KULTURA AUTORITETA




52

KULTURA KVALITETE




53

KULTURA ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE PREMA NOK-

KULTURA “RAVNEHIJERARHIJE” U

KOLEKTIVU

KULTURA AKTIVNOG

SUDIONIŠTVA

KULTURA RADNIH

STRATEGIJA – osobnih,

timskih i kolektivnih

KULTURA AUTORITETA

KULTURA KVALITETE



54

C J E L O Ž I V O T N O U Č E NJ E



Preporučena literatura:

Etkins, Alison i Grimes, Peter (2009.), Inclusion. Developing an Effective Whole

School Approach, McGraw Hill Education, Open Univeristy

Hargreaves, A., Shirley, D. (2012.). The Global Fourth Way, Corwin; Ontario

Principals Council; Learning forward

Jensen, Eric (2005.). Različiti mozgovi, različiti učenici, Zagreb: EDUCA

MacGilchrist, B., Myers, K., Reed, J. (2004.). The Intelligent School , London.Thousand Oaks. New Delhi: SAGE Publications

Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje, opće obvezno

i srednjoškolsko obrazovanje (2011.), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

RH

Vican, D. (2007), Znanje vrijedno znanja, znanje vrijedno poučavanja, Pedagogijska istraživanja, Vol. IV (2), str. 231-239.

Vican, D. (2006), Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj u kontekstu europskih

vrijednosti, Pedagogijska istraživanja, Vol III, br. 1, str. 9-20.

55



E-mail: [email protected]

Prezentaciju izradila: Dijana Vican

Documents

Temeljna Znanja