16
Uvodna misao – Podzemlje je oduvijek okruženo mnoštvom tajanstvenih priča i legendi, ponajprije zbog nepristupačnosti i nepoznavanja njegova živog svijeta. O čemu ćemo učiti u sklopu ove teme: •Zašto su nam podzemni ekosustavi važni? •Ekološka svojstva i posebnosti podzemnih ekosustava. •Tipovi podzemnih ekosustava. •Problemi, ciljevi i upravljačke strategije povezane s podzemnim ekosustavima. Tema 8: Očuvanje podzemnih staništa

Tema 8: Očuvanje podzemnih staništa · 2013-12-05 · Tema 8: Očuvanje podzemnih staništa Osobine podzemnih živih bića: • Nema biljaka! • Redukcija ili potpuni nedostatak

  • Upload
    others

  • View
    11

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Uvodna misao – Podzemlje je oduvijek okruženo mnoštvom tajanstvenih priča i legendi, ponajprije zbog nepristupačnosti i nepoznavanja njegova živog svijeta.

O čemu ćemo učiti u sklopu ove teme:

•Zašto su nam podzemni ekosustavi važni?•Ekološka svojstva i posebnosti podzemnih ekosustava.•Tipovi podzemnih ekosustava.•Problemi, ciljevi i upravljačke strategije povezane s podzemnim ekosustavima.

Tema 8: Očuvanje podzemnih staništa

Tema 8: Očuvanje podzemnih staništa

Krš:

• Krški reljef nastao je otapanjem topljivih stijena (vapnenca, dolomita) djelovanjem vode, biljaka i kemijskih procesa u tlu = krški proces ili okršavanje.

• Vapnenac je stijena pretežnosastavljena od minerala kalcita (CaCO3)

• Dolomit je stijena koju čini >50% minerala dolomita(MgCO3)

• Osim ovih minerala, u vapnencu i dolomitu ima različitih netopivih sastojaka.

• Geološka podloga.

Tema 8: Očuvanje podzemnih staništa

Vapnenac:

• Okršene vapnenačke naslage gornjokredne starosti (dolina Zrmanje) - goli krš

• Boja: bijela, siva, tamnosiva.• Uslojeni ili gromadast.• Često gola stjenovita površina sa škrapama i

izdancima stijena• Jaka reakcija s HCl

Tema 8: Očuvanje podzemnih staništa

• Breča - stijena sastavljena od nepravilnih fragmenata stijena

• Konglomerat - stijena sastavljena od zaobljenih fragmenata stijena (šljunak)

Tema 8: Očuvanje podzemnih staništa

Dolomit:

• Neuslojeni (masivni) dolomit.• Boja: bijela, žućkasta, siva,

tamnosiva• Zbog zrnate strukture podložniji

mehaničkom trošenju čiji je proizvod dolomitni pijesak - može začepiti pukotine te usporiti ili zaustaviti okršavanje

• Površina ne podsjeća na krški reljef - blagi i zaobljeni reljefni oblici

• Slaba reakcija s HCl

• Fluviokrš – kombinacija djelovanja krških, fluvijalnih, padinskih i drugih geomorfoloških procesa.

Tema 8: Očuvanje podzemnih staništa

Sedra:

• Taložna stijena.• Podzemna staništa

nastala djelovanjem nadzemnih organizama

• 52% Hrvatske

Tema 8: Očuvanje podzemnih staništa

Tema 8: Očuvanje podzemnih staništa

Tema 8: Očuvanje podzemnih staništa

Ekološka obilježja podzemnih staništa:

• Stabilni ekološki uvjeti.• Nedostatak svjetla (nema

primarne proizvodnje! – u energetskom smislu podzemna staništa ovise o nadzemlju).

• Relativno stabilna temperatura zraka. Ovisi o srednjoj godišnjoj temperaturi područja te o obliku i veličini speleološkog objekta

• Visoka vlažnost zraka. mijenja se s promjenom vlage na površini i ovisi o strujanju zraka kroz podzemlje.

Tema 8: Očuvanje podzemnih staništa

Osobine podzemnih živih bića:

• Nema biljaka!• Redukcija ili potpuni nedostatak organa za vid.• Redukcija ostalih nepotrebnih organa.• Gubitak pigmenta (nepotreban u mraku).• Usporeni metabolizam (niska temperatura, male količine hrane).• Smanjenje agresivnog ponašanja (ne vidi se).• Prestanak dnevnog ritma ponašanja.• Razmnožavanje teče neovisno o godišnjem dobu.• Produženje dijelova tijela i razvoj osjetila (dlačice, miris, opip).• Nakupljanje masnih zaliha.• Složenija građa mozga (povećano izbjegavanje prepreka i pamćenje prostora).

Tema 8: Očuvanje podzemnih staništa

Tema 8: Očuvanje podzemnih staništa

Podjela podzemnih organizama:

• Troglobionti – pravi podzemni organizmi čiji je život usko povezan uz područje krških podzemnih prostora!

• Stigobionti – žive isključivo u podzemnim vodama.

• Troglofili – redoviti stanovnici podzemlja koji se razmnožavaju u podzemnim staništima ali izlaze i na površinu. prilagođeni ekološki ali ne i morfološki.

• Stigobionti – vodeni organizmi koji nastanjuju podzemlje ali i nadzemne vode koje su povezane s podzemljem.

• Troglokseni – stranci ili slučajni prolaznici podzemljem (npr. tijekom ljetnih mjeseci zbog potrebe za visokom vlažnosti zraka ili nižim temperaturama).

• Stigokseni – vodeni organizmi koji u podzemlje najčešće dospijevaju pasivno strujom vode.

Tema 8: Očuvanje podzemnih staništa

Reliktnost:

• Relikti – ostatak faune iz davnog geološkog razdoblja. Zbog pogoršanja ekoloških uvjeta (ledeno doba) postupno se povlače u podzemlje.

• Prema geološkom razdoblju: (1) predtercijarni relikti, (2) tercijarni relikti, (3) kvartarni relikti.

• Prema ekološkim čimbenicima: (1) termofilni relikti, (2) kriofilni relikti, (3) higrofilni relikti, (4) morski relikti, (5) slatkovodni relikti.

Tema 8: Očuvanje podzemnih staništa

Endemizam:

• Endemi – opstali su samo na malom području na Planeti.

• Prema starosti endema: (1) paleoendemi, (2) neoendemi.

• Prema geografskoj rasprostranjenosti: (1) kontinentalni, (2) makroregionalni, (3) regionalni i (4) mikroregionalni endemi.

• Prema geopolitičkoj pripadnosti (npr. endem Hrvatske).

Tema 8: Očuvanje podzemnih staništaZaštita krškog reljefa:

• Zbog velike (pukotinske) propusnosti naslaga smanjena mogućnost samočišćenjaè krš vrlo ranjiv i osjetljiv na zagađenje

• Zagađenje se prenosi kroz krški sustav neizmijenjeno, na velike udaljenosti i u teško odredivim smjerovima

è nesagledive i teško popravljive (?) posljedice

• Oblici zaštite:(1) Pravna zaštita – zakonima, pravilnicima i sl. (Zakon o zaštiti prirode, Zakon o vodama,

pravilnici o unutarnjem redu zaštićenih područja)(2) Fizička zaštita – zatvaranjem ulaza• U Hrvatskoj oba oblika od 19. stoljeća

• Zakonom o zaštiti prirode (2005.) određena zaštita:(1) U sklopu većij zaštićenih područja: strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni

rezervati, parkovi prirode, regionalni parkovi, spomenici prirode, značajni krajobrazi, park-šume, spomenici parkovne arhitekture – stotine spilja i jama.

(2) Pojedinačno kao spomenici prirode: geomorfološki, paleontološki, hidrološki.(3) Strogo zaštićene i zaštićene svojt.(4) Zaštićeni minerali sigovine i fosili.

Za one koji žele znati više:

• Knjige s tematikom geologije, paleontologije, speleologije i biospeleologije.

• Stručni i popularni časopisi iz opće geologije, paleontologije, speleologije i biospeleologije.

• Internet - geologija, paleontologija, speleologija i biospeleologija (Hrvatsko biospeleološko društvo -HBSD).

Tema 8: Očuvanje podzemnih staništa