Kartiranje morskih staništa i vrsta u dijelu podmorja od rta Arza do rta Platamuni

(2017)

Izvještaj

Jul, 2017.

Kartiranje morskih staništa i vrsta u dijelu podmorja od rta Arza do rta Platamuni (2017)

Izvještaj

Priprema izvještaja:

Dr Vesna Mačić, Ksenija Medenica, Buga Berković

Prikupljanje podataka na terenu:

Dušan Varda, Slađana Gvozdenović, Mihailo Jovićević, Aleksandar Mijović, Ivana

Radonjić, Stefan Anđus, Matea Špika, Margita Radman, Maroje Burić, Nataša Bošković,

Deniš Grubišić, Miloš Pavićević, Milan Knežević, Buga Berković.

Voditelj ronjenja:

Željko Dragutinović

Mapiranje vrsta i staništa je sprovedeno u okviru projekta "Mapiranje, monitoring i

upravljanje zaštićenim prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru - 4M" (IPA

Cross-Border Programe Croatia - Montenegro 2007-2013 under the Instrument for Pre -

Acession Assistance).

Projektom 4M upravljaju Delegacija Europske unije u Crnoj Gori i Agencija za regionalni

razvoj Republike Hrvatske, a realizuju ga Green Home i Agencija za zaštitu životne

sredine Crne Gore, Udruga Sunce i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim

vrijednostima Dubrovačko-neretvanske županije.

Projekat 4M

U julu 2015. je započeo projekat „Mapiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru“ skraćenog naziva „4M“. Projekat ima za cilj da poveća kapacitete i podstakne prekograničnu saradnju Hrvatske i Crne Gore kada je u pitanju upravljanje prirodnim resursima.

NVO Green Home zajedno sa Agencijom za zaštitu životne sredine i hrvatskim partnerima- ekološkim udruženjem Sunce kao i Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko – neretvanske županije, realizuje brojne aktivnostim vezane za unaprijeđenje upravljanja morskim resursima u prekograničnom području.

Opšti cilj projekta: Poboljšano upravljanje i smanjenje uticaja na morska staništa i vrste od interesa za EU zajednicu u prekograničnom području.

Specifični ciljevi su:

• Povećati kapacitete i poboljšati međusektorsku saradnju u identifikaciji, monitoringu i upravljanju morskim staništima i vrstama od interesa za EU zajednicu u prekograničnom području.

• Povećati kapacitete za prikupljanje podataka o rasprostranjenosti i statusu morskih staništa i vrsta od interesa za EU zajednicu u prekograničnom području.

• Povećati svijest glavnih korisnika Jadranskog mora kako bi se smanjio njihov uticaj na morsku sredinu u prekograničnom području.

Uvod

Prikupljanje podataka o staništima i vrstama u dijelu podmorja od rta Arza do rta

Platamuni obavljeno je terenskim radom u periodu od 08. – 11. 09. i 25. 09. do 02. 10.

2016. godine. Terenski rad je realizovan u organizaciji NVO Green Home, uz učešće

volontera i partnera – Udruge Sunce i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim

prirodnim vrijednostima Dubrovačko-neretvanske županije. Mapiranje sprovedeno u

ovoj fazi Projekta je nužan predslov za monitoring i izradu mjera upravljanja

prekograničnim Natura 2000 područjem. Karte, baza podataka i dokument sa mjerama

upravljanja će biti osnova za izradu Planova upravljanja budućih zaštićenih morskih

područja.

Crna Gora još uvijek nema zaštićeno morsko područje, ali će Vlada Crne Gore u

skorijoj budućnosti biti u obavezi da ih definiše, kao i Natura 2000 lokalitete, saglasno sa

obavezama preuzetim u predpristupnom procesu ka EU. U vezi s tim, smatramo da će

rezultat projekta u značajnoj mjeri olakšati buduće aktivnosti institucija ka

uspostavljanju zaštićenih područja.

Materijali i metode

Terenski rad realizovan je u skladu s protokolima koje Udruga Sunce već duži niz

godina koristi za kartiranje staništa i vrsta. Ronioci u parovima rone duž transekta

održavajući ronilačku bovu direktno iznad sebe, koliko god je to moguće u trenutnim

uslovima sredine. Uz ronilačku bovu je povezana vodootporna kutija u kojem je GPS

aparat, koji na taj način snima poziciju ronioca tokom zarona. Transekti su planirani

tako da uključuju što veći raspon dubine, te se roni od obale u dubinu. Da bi se

obuhvatilo što veće područje, linija transekta nije u ravni sa obalom nego pod uglom,

tako da putanja urona i putanja izrona zatvaraju "cik-cak" liniju u odnosu na obalu (Sl.

1.). Pojedini transekti izvedeni su korišćenjem podvodnih skutera, što omogućava

pokrivanje veće udaljenosti na siguran i brz način. Ovi su profili uglavnom linearni i

korišćeni su, na primjer, za sigurnije ronjenje između dvije izložene ili udaljene tačke.

Svaki ronilački par ima oznaku svog zarona koja se sastoji od slova (oznaka područja, u

ovom slučaju B za Bigovo), datuma (samo dan, ne mjesec), oznake grupe (brojevi od 1 do

5) i broja zarona u tom danu (jutarnji zaron -1, popodnevni zaron -2). Ova oznaka se

koristi za imenovanje svih setova podataka prikupljenih na ovom zaronu: GPS putanje,

ronilačkih pločica, profila zarona i unosa u bazu podataka.

Slika 1. Primjer "cik-cak" linije transekta.

Ronioci tokom zarona koriste tablice za pisanje (označene odgovarajućom

oznakom) i vode dvije vrste evidencije: bilježe vrste koje uoče, posebno invazivne i

ugrožene vrste, te bilježe staništa uz kratki opis (degradirano, kontinuirano, zdravo,

oštećeno...) i dubinu na kojoj stanište počinje odnosno završava (Sl. 2.). Ukoliko je

potrebno, ronioci i skiciraju područje ronjenja. Pojedini parovi ronioca su koristili

fotoaparate za dokumentovanje vrsta i staništa.

Slika 2. Primjer ronilačke pločice sa evidentiranim promjenama staništa.

Nakon zarona ronioci crtaju dubinski profil ronjenja (takođe označen

dodijeljenom oznakom), evidentirajući staništa i vrste od posebnog interesa . Ukoliko je

bilo značajne razlike u staništima tokom urona i izrona, crtaju se odvojeni profili (Sl. 3.).

Slika 3. Primjer crteža dubinskog profila ronjenja.

Nakon povratka na obalu, podaci sa GPS aparata se snimaju u računar pod oznakom zarona i provjeravaju u GIS programu (Sl. 4.).

Slika 4. Primjer provjere pozicije transekata.

Ronioci prepisuju podatke sa svojih tablica u bazu podataka, koja, između ostalog,

sadrži kratki opis lokacije, dubine na kojima počinju i završavaju staništa od posebnog

interesa, i označavaju vrste koje su bile prisutne. Baza podataka ima već pripremljen

popis od 178 vrsta, među kojima i invazivnu vrstu Caulerpa cylindracea, ali je moguće

upisati i druge vrste koje su uočene, a nisu na popisu. Fotografije prikupljene tokom

dnevnih zarona čuvaju se takođe koristeći oznaku zarona kako bi se pouzdano mogle

povezati fotografisane vrste i staništa na karti.

Transekti su obuhvatali otprilike 500 m obalne linije, zavisno od konfiguracije

terena i raznovrsnosti staništa. Planirana udaljenost među transektima je bila oko 100

m, što je i održano u većini situacija. Zbog logističkih ograničenja (mogućnost pristupa

broda obali, loše vrijeme i sl.) u nekoliko navrata ta je udaljenost bila 300 do 500 m (Sl.

5).

Slika 5. Primjer relativnih odnosa među transektima.

Kombinujući ove direktno prikupljene podatke sa terena sa orto-fotografijama i podacima o batimetriji područja, interpolacijom mogu biti izrađene karte cijelog područja (primjer Sl. 6.).

Slika 6. Primjer interpolirane karte staništa.

Rezultati

Osim uspostavljanja zaštićenih područja i zakonske zaštite pojedinich vrsta organizama,

zaštita prirode se proširuje na cjelokupnu biološku raznolikost, uključujući i staništa bez

obzira jesu li ona u zaštićenim područjima ili izvan njih. Cilj zaštite staništa je dugoročno

sačuvati stanišne tipove važne za zaštitu u Evropi.

Na osnovu klasifikacije morskih staništa koja je data u publikaciji „ Morska staništa –

priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja“ i rezultata mapiranja vrsta i staništa koje

je sprovedeno u okviru ovog projekta, slijedi opis morskih staništa u dijelu podmorja od

rta Arza do rta Platamuni.

Opisi staništa

F. MORSKA OBALA

Tokom našeg istraživanja nije se moglo posvetiti više pažnje pojasu supralitorala, jer je

težište našeg istraživanje bilo na medio- i posebno infra-litoralu. Ipak, na osnovu

sagledavanja iz mora i sa plovila, sa male udaljenosti od obale, mogla su se definisati

sledeća staništa supralitorala:

F.2. PJESKOVITA MORSKA OBALA

F. 2.2. SUPRALITORALNI PIJESCI

F. 2.2.1. Biocenoza supralitoralnih pijesaka

Ovo je jedno od najmanje zastupljenih staništa na istraživanom području i konstatovano je

samo u uvali Plavi horizonti (plaža Pržno). Supralitoralni pijesci se karakterišu vrlo

ekstremnim uslovima, tj. čestim nedostatkom vlage, velikom promjenljivošću temperature i

saliniteta. Vlaže ih talasi samo za vrijeme većeg talasanja mora ili češće samo prskanjem

morske vode. Ovo su siromašna staništa a ostaci morskih trava i drugog detritusa doprinosi

sadržaju organske materije u njima. Na konkretnoj lokaciji, plaža Pržno, nekada se mogao

konstatovanti i facijes naplavljenih ostataka morskih trava (F. 2.2.1.5.) ali toga više nema

zbog korišćenja plaže u turističke svrhe i uklanjanja naplavina morske trave. Iz tih

razloga i zbog intenzivnog korišćenja ove plaže u turističke svrhe ovo bi se stanište

ispravnije moglo definisati kao F.5.1.1.1. Turističke plaže.

F.2.2.1.1. Facijes pijesaka bez vegetacije

F.3. ŠLJUNKOVITA MORSKA OBALA

F.3.2. SUPRALITORALNI ŠLJUNCI I KAMENJE

Ova vrsta staništa je konstatovana na nekoliko lokacija, tačnije to su: Zalatna vala, uvala

Veslo, Tijesna vala, Dobra luka, u. Trašte (ispod Kamenoloma, kupalište Trašte i u.

Maslinada), Bigova, u. Žukovac, u. Nerin i u. Velika Krekavica. Za sve navedene lokacije je

zajedničko da se radi o relativno malim uvalama sa veoma izraženim hidrodinamizmom.

U većem broju slučajeva tu su zastupljeni veći obluci a sitan šljunak ili krupniji pijesak je

uglavnom zastupljen na lokaciji kod kamenoloma u uvali Trašte. Kao i za supralitoralne

pijeske i za ovo stanište je karakteristično da uslovi spoljašnje sredine veoma variraju te

to uslovljava mali diverzitet i malu brojnost prisutnih organizama. Na nekim od ovih

lokacija, povremeno, pogotovo zimi nakon dana s jakim talasima ima dosta čvrstog

otpada (pogotovo plastičnog).

F.3.2.1. Biocenoza sporosušećih nakupina ostataka morske vegetacije

Važno je napomenuti da je u uvali Bigova prisutna zajednica sporosušećih nakupina

ostataka morske vegetacije jer je to biocenoza koja je veoma rijetka na našoj obali. Osim

što se na nekim plažama zbog hidrodinamizma same lokacije obično ne može naći veća

nakupina detritusa, na drugim plažama, koje su zavučene i na kojima dolazi do stvaranja

takvih nakupina zbog potreba turizma, tj korišćenja plaža u ljetnjim mjesecima, dolazi

do konstantnog uklanjanja tih nakupina (uglavnom mrtvih listova posidonije) i na taj

način ova biocenoza postaje veoma rijetka i ugrožena. Treba ipak napomenuti da se na

ovim lokacijama razvijaju biocenoze koje nisu bogate živim svijetom, ali su ipak veoma

važne ne samo u biološkom i ekološkom smislu već i kao odbrana obale od erozije, a u

nekim slučajevima se na takvim i sličnim lokacijama stvara i ljekoviti mulj (Igalo).

F. 4. STJENOVITA OBALA

F.4.2. SUPRALITORALNE STIJENE

F. 4.2.1. Biocenoza supralitoralnih stijena

Najveći dio istraživane obale u supralitoralu se karakterisao stjenovitom podlogom. Na

južnom dijelu istraživane oblasti (Krekavica) kao i u blizini Plave špilje (na Luštici) obala

se dosta strmo ili čak vertikalno spušta ka moru, dok je na ostalim djelovima ispitivane

obale stjenovita obala uglavnom kaskadna. Na najvećem dijelu ispitivane oblasti obala je

veoma izložena talasanju, tako da je visina supralitorala uglavnom nekoliko metara. To

je siromašna zajednica gdje dopire prskanje morskih talasa i gdje su kolebanja

spoljašnjih uslova veoma velika. Donji dio supralitorala se karakteriše tamno smeđom

bojom i organizmima koji najveći dio životnog vijeka provode na suvom, dok je gornji

supralitoral predstavljen stijenama svijetle boje uglavnom bez vegetacije, ili sa vrlo

oskudnom vegetacijom koja trpi zaslanjivanje i koja se razvija na gornjem rubu, ka

kopnenim staništima.

F. 4.2.1.2. Lokvice s promjenljivom slanošću (mediolitoralna enklava)

Ova biocenoza je uočena sa plovila i nalazi se na potezu od uvale Plavi horizonti ka

ispustu u u. Trašte. Nije detaljnije istraživana ali predstavlja jedno od rjeđih staništa na

istraživanoj obali (i uopšte u Crnoj Gori) koje je osim toga i pod značajnim antropogenim

uticajem.

F.5. ANTROPOGENA STANIŠTA MORSKE OBALE

F.5.1. ANTROPOGENA STANIŠTA MORSKE OBALE

F.5.1.1. Zajednice morske obale na pomičnoj podlozi pod uticajem čovjeka

F. 5.1.1.1. Turističke plaže

Ovdje spada već spomenuta plaža Pržno, kao i plaža Trašte, a u manjoj mjeri i plaže u u. Veslo i u. Žukovac.

F.5.1.2. Zajednice morske obale na čvrstoj podlozi pod uticajem čovjeka

F.5.1.2.1. Izgrađene i konstruirane obale

Na istraživanom području ima vrlo malo izgrađene obale i to je gotovo u potpunosti u u.

Bigova. Osim toga ima manjih zahvata u u. Trašte kod kamenoloma, u. Dobra luka,

marina, tj. lukobrani u novom turističkom kompleksu Luštica bay, a u toku je izgradnja

(vjerovatno ilegalna) u uvali Veslo.

G. MORE

G.1. PELAGIJAL

G.1.1. PELAGIJSKE ZAJEDNICE NERITIČKE PROVINCIJE

S obzirom na naše istraživanje koje je sprovedeno uz obalu jasno je da su zajednice pripadale neritičkoj provinciji, ali se njima nije poklanjala veća pažnja.

G. 1.1.2.3. Akvatorij naseljenih mjesta uz obalu, lučica, mandraća

Ova zajednica je zastupljena u uvali Bigova mada nije tipičan predstavnik jer se radi o

veoma malom naseljenom mjestu koje jedino u ljetnjim mjesecima ima znatno veći

promet ljudi i plovila u odnosu na broj stanovnika tokom zimskih mjeseci.

G. 2. MEDIOLITORAL

G.2.2. MEDIOLITORALNI PIJESCI

G.2.2.1. Biocenoza mediolitoralnih pijesaka

Ovo je jedna od najrjeđih biocenoza na istraživanom području i konstatovana je samo u

uvali Plavi horizonti. Kao i za supralitoralne zajednice i ovdje važe pravila ekstremnih

uslova, mada nešto manje nego u supralitoralu, i generalno se radi o siromašnoj

zajednici koja je u ovom slučaju još i pod uticajem čovjeka zbog korištenja plaže u

turističke svrhe pa više odgovara zajednici G.2.5.1. Zajednice mediolitorala na pomičnoj

podlozi pod uticajem čovjeka.

G.2.3. MEDIOLITORALNI ŠLJUNCI I KAMENJE

Ova vrsta staništa je konstatovana na svim lokacijama na kojima su konstatovani i

supralitoralni šljunci tj. na: Zalatna vala, uvala Veslo, Tijesna vala, Dobra luka, u. Trašte

(ispod Kamenoloma, kupalište Trašte i u. Maslinada), Bigova, u. Žukovac, u. Nerin i u.

Velika Krekavica. Ovo su siromašna staništa i pod antropogenim uticajem na lokacijama

koje su prepoznate kao turističke.

G.2.3.1.1. Facijes s naslagama mrtvog lišća vrste Posidonia oceanica i drugih morskih cvjetnica

Ova zajednica se nalazi u uvali Bigova i predstavlja jedinstvenu lokaciju na istraživanom području (a i šire).

G.2.4. MEDIOLITORALNO ČVRSTO DNO I STIJENE

Ovo stanište je veoma rasprostranjeno i na našoj obali skoro neprekidno.

G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala

Ova biocenoza je veoma rasprostaranjena na istraživanom dijelu obale. To je oblast koja trpi veće sušenje i gdje dominiraju litofitske cijanofite, priljepci, balanusi i drugi.

G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala

I ova biocenoza je veoma česta na istraživanom području i znatno bogatija u smislu

biodiverziteta i biomase u odnosu na prethodnu. Česte su razne vrste priljepaka, ogrci,

alge od kojih ima dosta Corallina sp. dok je samo mjestimično zabilježen Lithophyllum sp.

G.2.4.3. Biocenoza mediolitoralnih špilja

Ova biocenoza je razvijena na nekoliko lokacija u istraživanom području. To su lokacije

sa špiljama i pukotinama koje su jednim dijelom na suvom a jednim dijelom u moru. Za ovu biocenozu je tipično da je smanjena količina svjetlosti i da je povećana količina vlage

u odnosu na druga staništa mediolitorala. Ovdje se u velikoj količini zastupljene cijanobakterije i inkrustrirane crvene alge.

G. 2.5. ANTROPOGENA STANIŠTA U MEDIOLITORALU

G.2.5.1. Zajednice mediolitorala na pomičnoj podlozi pod uticajem

čovjeka

G.2.5.1.1. Facijesi turističkih plaža i ljekovitih blata

Ovo je biocenoza u uvali Plavi horizonti, a u manjoj mjeri i u uvalama Trašte, Bigova i Žukovac.

G.2.5.2. Zajednice mediolitorala na čvrstoj podlozi pod uticajem čovjeka

G.2.5.2.1. Facijesi mediolitorala betoniranih i izgrađenih obala (luke, lučice, brodogradilišta) i ostalih ljudskih konstrukcija u moru (npr. plinske platforme)

Vrlo je malo izgrađene obale na istraživanom području u najveći dio se nalazi u uvali

Bigova (izgrađena pristaništa i kupališta). Osim toga ima i manjih ponti kod

kamenoloma i u uvali Dobra luka, a od nedavno i lukobrani nove marine Luštica bay.

G. 3. INFRALITORAL

G.3.2. INFRALITORALNI SITNI PIJESCI S VIŠE ILI MANJE MULJA

G.3.2. 1. Biocenoza sitnih površinskih pijesaka

Ova biocenoza je zastupljena na vrlo malom području, tj. samo u uvali Plavi horizonti.

Iako na ovim staništima ima vrlo malo organizama koji su uglavnom ukopani u pješčanu

podlogu, najveći problem je što je ovo stanište pod izuzetno velikim antropogenim

uticajem jer se plaža koristi u turističke svrhe te zajednica više odgovara

G.3.8.1.1.Infralitoralne zajednice dna turističkih plaža i ljekovitih blata.

G.3.2.2. Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka

U infralitoralu, na dubinama od 2,5 do 25m ova se staništa nastavljaju na prethodno

opisano, ali se takođe nastavljaju i na šljunkovite plaže, a nekada i stjenovite obale kao

što je slučaj u uvali Trašte gdje ova biocenoza zauzima velike površine. U najvećem

dijelu ova biocenoza je bez razvijene vegetacije ali sa ukopanim organizmima, dok je

samo na manjem dijelu u. Trašte (kod šanka), malo u u. Bigova, u. Dobra luka i u.

Žukovac zastupljena i asocijacija s zaštićenom vrstom morske trave Cymodocea nodosa. G.3.2.2.1. Asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa

G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala

G.3.2.3.4. Asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa

Ova asocijacija je zastupljena na veoma maloj površini u uvali Bigova u blizini plaže i nije konstatovana na drugim lokacijama ispitivanog dijela obale.

G. 3.3. INFRALITORALNI KRUPNI PIJESCI S VIŠE ILI MANJE MULJA

G. 3.3.1. Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod uticajem valova

Ova biocenoza nije mnogo zastupljena i na istraživanom području je konstatovana na

svega nekoliko lokacija: u. Bigova, u. Maslinada i kod kamenoloma (uvala Trašte), u.

Dobra luka i Zlatna vala. Nalazi se na mjestima malih uvala koje su djelimično zaklonjene

od jakog talasanja i na kojima nema taloženja sitnih čestica zbog uticaja talasa.

G.3.4. INFRALITORALNO KAMENJE I ŠLJUNCI

G.3.4.1. Biocenoza infralitoralnih šljunaka

Ove biocenoze su zastupljene u manjim uvalama gdje je u mediolitoralu i supralitoralnu

konstatovan šljunak. To su lokacije: Zlatna vala, Tijesna vala, Dobra luka, Žukovac, Nerin

i Krekavica. Na ovim lokacijama nema taloženja sitnih čestica, zbog jakog

hidrodinamizma, a zbog istog razloga uglavnom nema ni bentoskih algi i sesilnih

organizama. Ukoliko je hidrodinamizam slabiji tokom dužeg perioda na kamenju se

počinju razvijati alge, ali to uglavnom traje do prvog većeg nevremena kada zbog

pomjeranja šljunka alge bivaju „sastrugane“.

G.3.5. NASELJA POSIDONIJE

G.3.5.1. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica

Naselja posidonije su razvijena na više lokacija u ispitivanom području. Uglavnom su ova

naselja zastupljena od nekoliko metara dubine do skoro 30m. Dobro razvijene podvodne

livade su prisutne u uvali Zlatna vala, Trašte i Bigova, te uvali Žukovac i rtu Kalafat. Na

lokaciji u. Trašte, prema uvali Maslinada evidentni su intermatini kanali koji su na nekim

mjestima visoki i preko 2m. U uvali Bigova ima negativnog uticaja zbog sidrenja jahti,

mada veliki broj plovila koristi i postojeće bove i privezišta. Na području Luštice ima

više manjih mozaičnih naselja dok su ona u južnom dijelu istraživanog područja (južnije

od rta Kalafat) mnogo rjeđa najvjerovatnije zbog strmog, stjenovitog terena.

G.3.6. INFRALITORALNA ČVRSTA DNA I STIJENE

G.3.6.1. Biocenoza infralitoralnih algi

Uz biocenozu morske trave posidonije ovo je najzastupljenija biocenoza na istraživanom

području. Zbog karakteristika obale i čvrstog dna koje je na ovom području veoma

zastupljeno, velike površine od same granice sa mediolitoralom do oko 30m dubine su

predstavljene ovom biocenozom. U ovom pojasu živi veliki broj raznovrsnih organizama

a dominiraju fotofilne alge koje su najčešće graditelji odgovarajućih asocijacija. Zbog

različitih mikro uslova razvijaju se i različite asocijacije i facijesi pa ih predstavljamo

pojedinačno.

G. 3.6.1.1. Degradirani facijes s inkrustriranijućim algama i ježevima

Na žalost na svim lokacijama zarona su konstatovani degradirani djelovi stjenovite obale

i to prije svega zbog ilegalnog vađenja prstaca i niza kaskadnih promjena koje slijede.

Osim samog vađenja prstaca treba napomenuti da je i prelov ribe u nekim područjima Sredozemlja okarakterisan kao problem koji zbog smanjenog broja predatora morskih

ježeva prouzrokuje da se oni prenamnožavaju, a kako se radi o biljojednim organizmima

oni dalje izazivaju degradaciju velikih površina zajednica algi koje se u takvim uslovima

teško mogu oporaviti. Na nekim područjima zarona degradirani facijesi su bili do svega

par metara dubine, ali na drugima su se spuštali čak i do 10m dubine.

G.3.6.1.2. Asocijacija s vrstom Cystoseira amentacea

Ova asocijacija je veoma dobro zastupljena što zadovoljava jer je indikator čiste vode i

neuznemiravanog staništa. Na cijelom istraživanom području je C. amentacea bila

prisutna ili u neprekidnim pojasevima ili u manjim ili većim grupacijama. Izuzetak je

donekle uvala Trašte i Bigova gdje su ova naselja znatno oskudnija.

G.3.6.1.4. Facijes s vrstom Mytillus galloprovincialis

Nisu velike zajednice ovog tipa i uglavnom su bile konstatovane u uvali Bigova, međutim

treba napomenuti da je na velikom broju algi C. amentacea bila konstatovana i značajna

količina mušulja što upućuje na degradirajući trend (moguće zbog većih gajilišta mušulja

u Albaniji).

G.3.6.1.5. Asocijacija s vrstom Corallina elongata

Na stejnovitoj podlozi koja je djelimično natkrivena uslovi ne pogoduju za razvoj zajednica cistozira i na takvim mjestima je često bila razvijena asocijacija s vrstom Corallina elongata.

G.3.6.1.7. Asocijacija s vrstom Dasycladus vermicularis

Ova asocijacija je vrlo malo zastupljena i to uglavnom u nekim manjim uvalama a najviše u u. Trašte.

G.3.6.1.11 Asocijacija s vrstom Sargassum vulgare

Malobrojne su asocijacije ovog tipa i uglavnom su konstatovane kod rta Kočište, rta Žukovac i još nekim manjim lokacijama.

G.3.6.1.15. Asocijacija s vrstom Cystoseira compressa

Na nekim mjestima istraživanog područja C. compressa se nalazi zajedno sa C.

amentacea, ali takođe na malom broju lokacija je ona jedina vrsta cistozira. To su

lokacije Bigova, uvala Plavi Horizonti i u blizini kamenoloma (u. Trašte).

G.3.6.1.18. Asocijacija s vrstom Flabellia petiolata i Peyssonnelia squamaria

Ova zajednica se uglavnom nalazi u dubljim slojevima infralitorala i tamo gdje je manja količina svjetlosti. Konstatovana je na više manjih lokacija.

G.3.6.1.19. Asocijacija s vrstom Peyssonelia rubra i Peyssonelia spp.

Uglavnom u donjem dijelu infralitorala, a P. rubra je česta i na rizomima posidonije.

G.3.6.1.20. Facijesi i asocijacije koraligenske biocenoze (kao enklave)

Ove koraligenske biocenoze nisu obimno razvijene i uglavnom su zastupljene u

djelovima procjepa i šupljina gdje nedostaje veća količina svjetolosti, te na prelazu u

cirkalitoralnu koraligensku biocenozu.

G.3.6.1.21. Facijesi s vrstom Chondrilla nucula

Ovaj facijes je mjestimično razvijen, većinom na Luštici i to u prvih nekoliko metara stjenovite obale koja je u najvećem broju slučajeva degradirana.

G.3.8. ANTROPOGENA STANIŠTA U INFRALITORALU

G.3.8.1. Antropogene infralitoralne zajednice na pomičnoj podlozi (mulju, pijesku, šljunku)

G.3.8.1.1. Infralitoralna zajednica dna turističkih plaža i ljekovitih plaža

Uvala Plavi horizonti. Iako je ova lokacija pod značajnim antropogenim utiocajem treba imati u vidu da se radi o generalno siromašnoj zajednici.

G.3.8.2. Antropogene infralitoralne zajednice na čvrstoj podlozi

G.3.8.2.1. Zajednice infralitorala betoniranih i izgrađenih obala (luke, lučice, brodogradilišta) i ostalih ljudskih konstrukcija u moru

Mali dio obale u istraživanom području je antropogeno izmijenjen u smislu izgradnje

pristaništa i to se odnosi najviše na Bigovu. Osim u toj uvali betoniranih malih ponti ima

kod kamenoloma i u uvali Dobra luka. Obraštaj na ovim područjima je uglavnom

predstavljen mušuljama, manjim algama, ježevima i drugim, uglavnom, inkrustriranim

organizmima. Lukobrani nove marine Luštica bay nisu istraživani.

G.3.8.3. Pomorska arheološka nalazišta

Na lokaciji rt Kalafat nalaze se ostaci nekoliko potonulih brodova mada su to plovila iz

relativno novije istorije, u velikoj mjeri degradirana te vjerovatno ne predstavljaju veliki

značaj za arheologiju.

G. 3.8.5. Infralitoralne zajednice oko podmorskih ispusta otpadne vode

U zalivu Trašte se nalazi ispust otpadnih voda koje su se ranije izlivale bez prečišćavanja a

sada je u funkciji sistem za prečišćavanje voda tako da bi trebalo da se izliva prečišćena

voda. Ovaj cjevovod s utezima predstavlja pogodnu čvrstu podlogu za razvoj raznih vrsta

algi, sunđera, ascidija i drugih na području gdje je uglavnom pješčana podloga.

G. 3.8.6. Infralitoralne zajednice s invazivnim vrstama

G.3.8.6.2. Zajednice s vrstom Caulerpa cylindracea

Na velikom broju lokacija je konstatovana ova invazivna vrsta koja pokriva autohtone

vrste. Treba napomenuti da se uglavnom nije radilo o previše gustim naseljima kaulerpe

i uglavnom je bila u “stolonima” sa malo “listića-bobica”.

G.4. CIRKALITORAL

G.4.2.CIRKALITORALNI PIJESCI

G.4.2.2. Biocenoza obalnih detritusnih dna

Ova biocenoza se nalazi u podnožju stijena koje se spuštaju sa obale i iz infralitorala, ali se zbog dubine na kojoj se nalaze nismo detaljnije bavili ovim zajednicama.

G.4.3.2. Biocenoza polutamnih špilja

Pećina (ili okapina) Velika Krekavica predstavlja izuzetno važno stanište ovog tipa. U

njoj se nalaze raznovrsni organizmi koraligenskog tipa ali je za opis potrebno detaljnije

ronjenje. Osim ove poznata je i Plava špilja koja je takođe bogata raznim organizmima i

pod znatno većim antropogenim uticajem. U blizini ove nalazi se još nekoliko

polutamnih špilja, a i niz povezanih manjih ili većih prolaza i pećinica tzv. “Posejdonov

grad”. Ova lokacija je pod većim uticajem SCUBA ronioca dok je u Plavoj špilji više uticaj

turističkih čamaca i plivača. G.4.3.2.3. Facijes s vrstom Leptopsammia pruvoti

Na ulazu u pećinu Velika Krekavica prema sjevernoj strani ima ovog facijesa kao i bogatog obraštaja raznih sunđera i koraligena.

zaštićene vrste CG po Barselonskoj konv. po Barselonskoj konv. zaštićene Anex II kontrolisano korišćenje

Anex III

Cystoseira amentace Cystoseira amentace

Cystoseira spinosa

Cystoseira corniculata

Cystoseira foeniculacea

Lithophyllum byssoides

Posidonia oceanica Posidonia oceanica

Cymodocea nodosa Cymodocea nodosa

Axinella damicornis

Axinella verrucosa

Axinella polypoides Axinella polypoides

Axinella cannabina Axinella cannabina

Aplysina aerophoba Aplysina sp. Plur.

Cladocora caespitosa Cladocora caespitosa

Ophidiaster opidianus Paracentrotus lividus

Holothuria sp.

Lithophaga lithophaga Lithophaga lithophaga

Pinna nobilis Pinna nobilis

Tonna galea Tonna galea

Mitra zonata Mitra zonata

Palinurus elephas

Epinephelus marginatus