tehnicko eksploatacijski parametri voznog parka

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA

ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA DRUMSKOG TRANSPORTA

TEMA: Tehničko-eksploatacioni parametri voznog parka

UVOD

Pod pojmom vozni park podrazumjeva se skup svih transportnih sredstava autotransportne organizacije ( autobusi, zglobni autobusi, teretna motorna vozila, tegljači, prikolice, poluprikolice ).

Ako je vozni park sastavljen od vozila iste marke i tipa, onda je to homogen vozni park. Sastav voznog parka rijetko je homogen. Vozni park najčešće je heterogene strukture, tj. sastavljen je od vozila različitih marki i tipova, kategorije korisnih nosivosti su različite pa su i tehničko-eksploatacioni parametri različiti.

Pod inventarskim voznim parkom podrazumjeva se skup svih vozila koja se vode u inventaru - knjigovodstvu osnovnih sredstava autotransportne organizacije. Inventarski vozni park ( Ai ), ako se radi o homogenom voznom parku, može se podjeliti po tehničkom stanju na: broj tehnički ispravnih – za rad sposobnih vozila ( A s ), broj tehnički neispravnih–za rad nesposobnih vozila ( An ).

Ai=A s+An

Kod heterogenog voznog parka sastavljenog od n grupa vozila biće:

Ai=∑1

n

A ii=∑1

n

A si+∑1

n

A¿

Eksploataciono- tehnička podjela inventarskog voznog parka

Eksploataciono-tehnička podjela inventarskog voznog parka:

Za homogen vozni park:

Ai=A r+Ag+An

Za heterogeni vozni park:

Ai=∑1

n

Aii=∑1

n

Ar i+∑1

n

Ag i+∑1

n

Ani

Ag- broj sposobnih vozila po grupama

An- broj nesposobnih vozila po grupama

Ar- broj vozila na radu

Uspješno organizovanje eksploatacije vozila u inventarskom voznom parku podrazumjeva što je moguće veći broj vozila na radu i što manji broj ispravnih vozila van rada i neispravnih vozila.

Tehničko- eksploatacioni parametri rada vozila

Vremenski bilans voznog parka

Svaka jedinica voznog parka koja se vodi u iventaru autotransportne organizacije nalazi se u voznom parku u posmatranom vremenskom peridu Di dana od kojih, shodno tehničkoj podjeli inventarskog voznog parka može biti Ds dana u tehnički ispravnom stanju i Dn dana u tehnički neispravnom stanju vozila.

Di=D s+Dn

Vozna jedinica se racionalno koristi ako Dn→0, odnosno Di≅ Ds

U tehnički ispravnom stanju Ds dana, jedinica voznog parka može provesti Dr dana na radu i D g dana u ispravnom stanju ali u garaži.

Ds=Dr+Dg

Tehnički ispravna vozna jedinica se racionalno koristi ako D g→0, odnosno Ds≅ Dr.

Na osnovu navedenih formula dobiće se izraz,

Di=D r+Dg+Dn

Na osnovu ranijih zaključaka potrebno je korištenje raspoloživih

Di dana jednog vozila tako organizovati da

Dn→0, D g→0 i Di≅ Dr

Auto-dani

Ako posmatramo cio homogeni vozni park kao jednorodnu grupu ili heterogeni vozni park kao skup grupa vozila potrebno je uvesti složeniji pokazatelj – auto-dan, koji odgovara jednom kalendarskom danu svake jedinice voznog parka.

Prema tome, za cio vozni park auto-dani inventarski će odgovarati zbiru inventarskih auto-dana svih jedinica u voznom parku.

Za homogeni vozni park:

ADi=∑1

A

Di

Za heterogeni vozni park:

ADi=ADi1+ADi2+…+AD¿=∑1

n

ADii

n– broj grupa vozila u heterogenom voznom parku

ADi1,2 ,…n - broj inventarskih auto-dana po grupama vozila

∑1

n

AD ii - auto-dani invetarski cjelokupnog heterogenog parka

Za sposobna vozila u voznom parku:

- homogeni vozni park broj sposobnih auto-dana

ADs=∑1

A

D s

- heterogeni vozni park

ADsi=ADs1+ADs2+…+ADsn=∑1

n

ADsi

Za radni vozni park broj auto-dana na radu :

- homogeni vozni park

ADr=∑1

A

ADr


ADri=ADr1+ADr2+…+ADrn=∑1

n

ADri

Za auto-dane sposobnih vozila – auto-dani u garaži:


ADg=∑1

A

AD g


ADgi=ADg1+AD g2+…+ADgn=∑1

n

ADgi

Za auto-dane nesposobnih vozila:


ADn=∑1

A

ADn


AD¿=ADn1+ADn2+…+ADnn=∑1

n

AD¿

Polazeći od tehničke i eksploatacione podjele inventarskog voznog parka može se napisati podjela inventarskih auto-dana i to:

za homogeni vozni park

ADi=AD s+ADn

ADs=ADr+ADg

ADi=ADr+AD g+ADn

za heterogeni vozni park

∑1

n

ADii=∑1

n

ADsi+∑1

n

AD¿

∑1

n

ADsi=∑1

n

ADri+∑1

n

AD gi

∑1

n

ADii=∑1

n

ADri+∑1

n

ADgi+∑1

n

AD¿

Treba težiti postizanju što većeg broja auto-dana na radu i minimalizaciji broja neproduktivnih auto-dana u garaži i neispravnih auto-dana.

Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka

Koeficijent tehničke ispravnosti utvrđuje koji dio od ukupnog raspoloživog vremena u danima su tehnički ispravna. Za jedinicu voznog parka to je odnos broja sposobnih prema broju inventarskih dana.

Za cio vozni park u toku jednog dana to je odnos broja sposobnih vozila prema inventarskom broju vozila.

Za cio vozni park u nekom posmatranom vremenskom periodu to je odnos sposobnih auto-dana prema inventarskim auto-danima.

Izrazi za koeficijent tehničke ispravnosti:

- za jedinicu voznog parka

α t=D s

Di=

Di−DnDr+D g+Dn

- za homogeni vozni park u toku jednog dana

α t=A sAi

=Ai−An

A r+Ag+An- za heterogeni vozni park u toku jednog dana

α t=∑

1

n

A si

∑1

n

Aii

=∑

1

n

A ii−∑1

n

A¿

∑1

n

A ri+∑1

n

Agi+∑1

n

A¿

isto tako

α t=∑

1

n

A iiα ti

∑1

n

A ii

=∑

1

n

A iiα ti

∑1

n

A ri+∑1

n

A gi+∑1

n

A¿

Za cio vozni park u ma kom posmatranom vremenskom periodu:


α t=ADsADi

=ADi−AD n

ADr+ADg+ADn- heterogeni vozni park

α t=∑

1

n

ADsi

∑1

n

ADii

=∑

1

n

ADii−∑1

n

AD¿

∑1

n

ADri+∑1

n

AD gi+∑1

n

AD¿

isto tako

α t=∑

1

n

ADiiα ti

∑1

n

ADii

=∑

1

n

ADiiα ti

∑1

n

ADri+∑1

n

ADgi+∑1

n

AD¿

α t=∑

1

n

ADiiα ti

∑1

n

ADii

≠1n∑

1

n

αti

Koeficijent tehničke ispravnosti ocjenjuje uspjeh službe opravki i održavanju u pružanju eksploataciji ispravnih kapaciteta vozila i voznog parka koji mogu biti korišteni za rad.

Koeficijent iskorištenja voznog parka

Koeficijent iskorištenja voznog parka α određuje koji dio od ukupnog raspoloživog vremena u danima su vozila provela na radu. Za jedinicu voznog parka u nekom vremenskom periodu to je odnos broja dana na radu prema inventarskim danima.

Za cio vozni park u toku jednog dana to je odnos broja vozila na radu prema inventarskom broju vozila.

Za cio vozni park u nekom posmatranom vremenskom periodu to je odnos broja auto-dana na radu prema inventarskim auto-danima.

Izrazi za koeficijent iskorištenja voznog parka:


α=DrD i

=Dr

Dr+D g+Dn


α=A rA i

=A r

Ar+Ag+An- za heterogeni vozni park u toku jednog dana

α=∑

1

n

Ari

∑1

n

A ii

=∑

1

n

A ri

∑1

n

A ri+∑1

n

Agi+∑1

n

A¿

isto tako

α=∑

1

n

Aii αi

∑1

n

Aii

=∑

1

n

A ii αi

∑1

n

A ri+∑1

n

A gi+∑1

n

A¿

Za cio vozni park u ma kom posmatranom vremenskom periodu:


α=ADrADi

=ADr

ADr+ADg+ADn- heterogeni vozni park

α=∑

1

n

ADri

∑1

n

ADii

=∑

1

n

ADri

∑1

n

ADri+∑1

n

ADgi+∑1

n

AD¿

isto tako

α=∑

1

n

ADiiαi

∑1

n

ADii

=∑

1

n

ADiiα i

∑1

n

ADri+∑1

n

ADgi+∑1

n

AD¿

α=∑

1

n

ADiiαi

∑1

n

ADii

≠1n∑

1

n

αi

Koeficijentom iskorištenja voznog parka ocjenjuje se stepen mobilnosti voznog parka, jer se njime određuje koji dio od ukupnog raspoloživog vremena u danima je korišten za rad.

Koeficijent iskorištenja tehnički ispravnog–sposobnog voznog parka

Pokazatelj kojim se ocjenjuje stepen izlaska ispravnih vozila na rad je koeficijent iskorištenja tehnički ispravnog voznog parka. Njime se ocjenjuje sposobnost komercijalne službe da zaposli ispravna vozila.

Koeficijent iskorištenja tehnički ispravnih vozila određuje koji dio od sposobnih dana su vozila provela na radu.

Za jedinicu voznog parka u nekom periodu vremena to je odnos broja dana na radu prema danima u kojima je vozilo bilo sposobno za rad.

Za cio vozni park u toku jednog dana to je odnos broja vozila na radu prema broju vozila sposobnih za rad.

Za cio vozni park u ma kom posmatranom vremenskom periodu to je odnos broja auto-dana na radu prema broju auto-dana u kojima su vozila bila sposobna za rad.

Ovako definisanisan koeficijent iskorištenja tehnički ispravnog voznog parka može se tačno izračunati i primjeniti samo u slučaju kada je režim rada voznog parka takav da su svi dani u posmatranom periodu radni. To odgovara režimu linijskog autobuskog saobraćaja kod koga su svi dani u toku godine

radni dani. U uslovima rada teretnih vozila ovaj koeficijent dobija poseban oblik.

Izrazi za koeficijent iskorištenja voznog parka kada je režim rada takav da su svi dani u toku godine radni:


α '=DrDs

=D r

Dr+D g


α '=A rA s

=A r

Ar+Ag- za heterogeni vozni park u toku jednog dana

α '=∑

1

n

Ari

∑1

n

A si

=∑

1

n

A ri

∑1

n

Ari+∑1

n

Agi

- za homogeni vozni park u ma kom posmatranom vremenskom periodu:

α '=ADrAD s

=ADr

ADr+ADg- za heterogeni vozni park u ma kom posmatranom vremenskom periodu

α '=∑

1

n

ADri

∑1

n

ADsi

=∑

1

n

ADri

∑1

n

ADri+∑1

n

ADgi

isto tako

α '=∑

1

n

ADriα i

∑1

n

ADsi

=∑

1

n

ADiiα i

∑1

n

ADri+∑1

n

ADgi

α '=∑

1

n

ADiiαi

∑1

n

ADsi

≠1n∑

1

n

α 'i

Ovaj koeficijent može imati potpuno različite vrijednosti kod teretnih voznih parkova koji rade samo radnim danima i to petodnevnu radnu nedelju sa dnevnim radnim vremenom 8h po smjeni ili šestodnevnuradnu nedelju sa šestočasovnim dnevnim radnim vremenom.

Za ispravno računanje koeficijenta α' nužno je iz podataka o Ds, ADs,

∑1

n

ADs isključitisposobna vozila i auto-dane sposobnih vozila ostvarene u

neradnim danima voznog parka, jer sposobna vozila u te dane nije moguće zaposliti.

To znači da je potrebno psebno evidentirati:

Ds ' 5 – sposobni dani vozila u radnim danima petodnevne radne nedelje

Ds ' 6 - sposobni dani vozila u radnim danima šestodnevne radne nedelje

Fond sposobnih dana vozila u neradnim danima potrebno je posebno evidentirati:

ADs '5 - sposobni auto-dani voznog parka u radnim danima petodnevne radne nedelje

ADs '6 - sposobni auto-dani voznog parka u radnim danima šestodnevne radne nedelje

∑1

n

ADs ' 5 - sposobni auto-dani heterogenog parka u radnim danima

petodnevne radne nedelje

∑1

n

ADs ' 6 - sposobni auto-dani heterogenog parka u radnim danima

šestodnevne radne nedelje

Izrazi za izračunavanje koeficijenta α' za petodnevnu i šestodnevnu radnu sedmicu:


α ' 5=D r

Ds ' 5=

DrDr+Dg ' 5

α ' 6=DrDs ' 6

=Dr

D r+Dg ' 6

- za homogen vozni park u ma kom periodu vremena

α ' 5=A rA s ' 5

=A r

A r+Ag '5

α ' 6=A rA s ' 6

=A r

A r+Ag ' 6- za heterogen vozni park u ma kom periodu vremena

α ' 5=∑

1

n

A ri

∑1

n

A si' 5

=∑

1

n

A ri

∑1

n

A ri+∑1

n

Agi '5

α ' 6=∑

1

n

Ari

∑1

n

A si' 6

=∑

1

n

A ri

∑1

n

A ri+∑1

n

Agi ' 6

D g '5, D g '6, Ag '5, Ag '6, ∑1

n

Agi '5, ∑1

n

Agi '6 - auto-dani sposobnih vozila van rada u

radnim danima voznog parka.

U koliko se kod teretnog voznog parka koeficijent α' izračunava tako da su svi kalendarski dani radni, tada se dobija iskrivljena slika.

Na osnovu datih izraza za koeficijente, može se utvrditi, da je koeficijent iskorištenja voznog parka α jednak proizvodu koeficijenta iskorištenja tehnički ispravnog voznog parka α' i koeficijenta tehničke ispravnosti α t .

α=α ' ×α t

Ova relacija ne važi u uslovima teretnog voznog parka kod primjene koeficijenta α ' 5 i α ' 6.

Koeficijent iskorištenja inventarskog voznog parka α po vrijednosti može biti manji ili jednak koeficijentu tehničke ispravnosti voznog parka α t.

α ≤α t

Kada je α=αtto znači da su tehnički sva ispravna vozila radila i da nije bilo ispravnih vozila van rada.

Režim rada i radno vrijeme voznog parka

Režim rada autotransportne organizacije zavisi od namjene kapaciteta voznog parka, režima rada radnih organizacija koje koriste prevozne usluge, trajanja dnevnog radnog vremena vozača i broja smjena rada vozila.

Koeficijent iskorištenja vremena u 24 časa

Koeficijent iskorištenja vremena u 24 h dobija se odnosom dnevnog radnog vremena H r prema vremenu u toku 24 h.

- za jedno vozilo u toku jednog dana

ρ=H r

24- za homogen vozni park ili grupu vozila iste nosivosti

ρ=AHr

24 ADr=

AH r

24 ADiα- za heterogen vozni park

ρ=∑

1

n

AH ri

24∑1

n

ADri

=24∑

1

n

ADriρi

24∑1

n

ADri

=∑

1

n

ADiiαiρi

∑1

n

ADiiαi

ρ≠1n∑

1

n

ρi

Na vrijednost koeficijenta ρ može se uticati organizacionim mjerama tj. produženjem radnog vremena vozila sa jedne na veći broj smjena.

Koeficijent iskorištenja radnog vremena

Koeficijent iskorištenja radnog vremena dobija se odnosom vremena provedenog u vožnji prema ukupnom radnom vremenu.

Za jedinicu voznog parka

- u toku jednog dana

δ=Hw

H r

=Hw

H w+H d

- u nekom posmatranom vremenskom periodu

δ=∑

1

Dr

Hwi

∑1

Dr

H ri

=∑

1

Dr

Hwi

∑1

Dr

Hwi+∑1

Dr

H di

Za homogeni vozni park ili grupu vozila iste nosivosti

δ=A Hw

A H r

=AHw

AHw+A H d

=AHw

24 ADrρ=

AHw

24 ADiαρ

Za heterogen vozni park

δ=∑

1

n

A Hwi

∑1

n

A H ri

=∑

1

n

A H riδi

∑1

n

AH ri

≠1n∑

1

n

δ i

Koeficijent iskorištenja radnog vremena potrebno je radi ocjene uspješnosti organizacije rada vozila odrediti i za cikluse transportnog procesa, tj. za prostu vožnju, složenu vožnju i obrt. Za sve tri slučaja to će biti odnos vremena vožnje vozila na liniji prema vremenu na liniji.

δ λ=twλtr λ

; δ ' λ=tw ' λtr ' λ

; δ 0=tw0

tr0

δ λ, δ ' λ, δ 0 - koeficijent iskorištenja radnog vremena za prostu vožnju, složenu vožnju i obrt.

tw λ, tw ' λ, tw0 – vremena trajanja vožnje vozila u toku proste vožnje, složene vožnje i obrta.

tr λ, tr ' λ, tr0 – ukupna vremena trajanja proste vožnje, složene vožnje i obrta.

Vrijednost koeficijenta δ zavisi od rastojanja prevoza, načina izvršenja utovara i istovara, količinu tereta u toku svake vožnje, korisne nosivosti vozila, saobraćajne brzine, putnih uslova itd.

Pređeni put i koeficijent iskorištenja pređenog puta

Rastojanje koje vozilo pređe u određenom vremenskom periodu naziva se pređeni put. Imamo produktivan pređeni put, neproduktivan pređeni put i nulti pređeni put.

Pređeni put vozila sa teretom ili sa putnicima predstavlja radni – produktivni dio ukupnog pređenog puta, jer vozilo u toku ostvarivanja kilometara sa teretom – putnicima proizvodi jedinice transportnog rada.

Put koji se ostvari u toku transportnog procesa na prevoznom putu, pri kretanju vozila od mjesta istovara do mjesta utovara naziva se prazan pređeni put ili neproduktivan pređeni put.

Nultim pređenim putom naziva se pređeni put vozila od autotransportne organizacije (autobaze) do prvog mjesta utovara i od posljednjeg mjesta istovara do povratka u autobazu.

Ukupan pređeni put jednog vozila u toku dana:

K=K λ+Kn (km)

K- ukupan pređeni put

K λ - pređeni put na prevoznom putu transportnog procesa

Kn - nulti pređeni put

Transportni proces ostvaruje i produktivan i neproduktivan rad pa će biti:

K λ=∑ Kt λ+∑ Kp λ=K t+K p

K=K t+K p+Kn (km/dn)

Pređeni put homogenog voznog parka za ma koji vremenski period:

AK=AK t+A K p+A Kn (km)

Za vozni park heterogenog sastava:

∑1

n

AK i=∑1

n

AKt i+∑1

n

AKpi+∑1

n

AKni

Prosječna godišnja kilometraža po jednom inventarskom vozilu kao jedan od pokazatelja inteziteta eksploatacije vozila u voznom parku.

K igod=∑

1

n

AK

Ai

∑1

n

AK - ukupna godišnja kilometraža voznog parka

Ai - prosječan inventarski broj vozila

Ai=∑

1

n

ADii

Digod

Koeficijent iskorištenja pređenog puta

Koeficijent iskorištenja pređenog puta jednak je odnosu pređenog puta sa teretom (putnicima) – produktivnog puta, prema ukupnom pređenom putu.

Za prostu vožnju, složenu vožnju i obrt:

β λ=Kt λK λ

; β ' λ=Kt ' λK ' λ

; β0=Kt0K0

Kt λ, Kt ' λ, Kt0 - kilometri sa teretom (putnicima) u toku proste vožnje, složene vožnje i obrta

K λ, K ' λ, K0 - ukupni kilometri u toku proste vožnje, složene vožnje i obrta.

Za jedinicu voznog parka:

β= KtK

= KtKt +Kp+Kn

Za homogen vozni park:

β= AKtAK

= AKtAKt+AKp+AKn

Za heterogen vozni park:

β=∑

1

n

AKt i

∑1

n

AK i

=∑

1

n

AKt i

∑1

n

AKt i+∑1

n

AKpi+∑1

n

AKni

Kt, AKt, ∑1

n

AKt i – kilometri sa teretom – putnicima

Kp, AKp, ∑1

n

AKpi - prazni kilometri bez tereta – putnika

Kn, AKn, ∑1

n

AKni - nulti kilometri

Vrijednost koeficijenta iskorištenja pređenog puta β zavisi od razmještaja mjesta otpreme i mjesta prijema robe, inteziteta i smjerova robnih tokova, strukture robe u robnim tokovima i njihovih specifičnih osobina, sastava voznog parka i kvaliteta dnevnog operativnog plana rada vozila.

Koeficijent nultog pređenog puta

Koeficijent nultog pređenog puta jednak je odnosu nultog pređenog puta prema ukupno pređenom putu.

Izrazi za koeficijent nultog puta:


ω= KnK

- za homogen vozni park u ma kom vremenskom periodu

ω= AKnAK

- za heterogen vozni park u ma kom vremenskom periodu

ω=∑

1

n

AKni

∑1

n

AK i

Documents

tehnicko eksploatacijski parametri voznog parka