svima koji su svoj trud, energiju, znanje i vrijeme utkali ... · Riječ ravnateljice... Povod za pisanje monografije Tiflološkog muzeja, dvadesetak godina nakon što je po-sljednja

... svima koji su svoj trud, energiju, znanje i vrijeme utkali u rad i razvoj ove jedinstvene muzejske ustanove...

Uvodno

1. Povijesni tijek 1.1. Od zbirke do muzeja 1.2. Protivpredrasuda-60godinaTiflološkogmuzeja

2. Djelatnost muzeja 2.1. Muzejski fundus 2.1.1. Zbirka predmeta specijalne edukacije i rehabilitacije 2.1.2. Zbirka tiskovina na reljefnim pismima 2.1.3. Donacija Wagner 2.1.4. Oftalmološkazbirka 2.1.5. Zbirka likovnih radova 2.1.6. Zbirka arhivskoga gradiva 2.1.7. Zbirkafotografija 2.2. Dokumentacija 2.2.1. Hemeroteka 2.2.2. Fototeka 2.3. Knjižnica 2.4. Izdavačkadjelatnost 2.4.1. Muzejska izdanja 2.4.2. Socijalna misao 2.5. Komunikacija 2.5.1. Edukativno-komunikacijska uloga muzeja 2.5.2. Muzejskeizložbe 2.5.3. Edukativni program 2.5.4. Muzejuvirtualnomokružju 2.6. Taktilna galerija 2.7. Prilagodba/pristupačnost

3. Djelatnici muzeja 3.1. Popis zaposlenika 3.2. Popisradovastručnihdjelatnika

Literatura

3

68

28

646666

71747984889398

102105108116116120126126148159164168172

178180184

194

IMPRESUM

Nakladnik:Tiflološkimuzej

Za nakladnika:ŽeljkaBosnarSalihagić

Autori tekstova:ŽeljkaBosnarSalihagić,NevenkaĆosić,IgorMaroević,NinaSivec,ŽeljkaSušić,LucijaŠodaiMoranaVouk

Urednica monografije: ŽeljkaBosnarSalihagić

Autori fotografija:DavorŠiftariRenatoVukić

Priprema popisa: -izdavačkadjelatnost,muzejskeizložbe:NinaSivec -djelatnici:SlađanaSadeckiJagić -radovistručnihdjelatnika:IvaŽidić -literatura:SlađanaSadeckiJagićiIvaŽidić

Lektura i korektura: NevenaErakCamaj

Grafičko oblikovanje i priprema: Novenad.o.o.

Tisak: Tiskara Zelina d.d.

Naklada: 300 primjeraka

CIPzapisjedostupanuračunalnomekataloguNacionalne isveučilišneknjižniceuZagrebupodbrojem000931495.

IzdavanjemonografijefinancijskijepoduprloMinistarstvokultureRepublikeHrvatske.

Riječ ravnateljice...

PovodzapisanjemonografijeTiflološkogmuzeja,dvadesetakgodinanakonšto jepo-sljednjaproizašlaizperabivšegaravnateljamuzeja,jestnjegova60.obljetnica,kojajeproslavljena2013.godineretrospektivnomizložbomomuzejuMi (ni)smo (ne)vidljivi.

Uciljusveobuhvatneicjelovitemonografijesvisustručnidjelatnicimuzejabiliuključeniuprovedbusustavnogistraživanjasvihsegmenatamuzejskogradaidjelovanja.Većinatekstovabila jedovršenapovodomobljetnice,notadazaobjavunisubiliosiguranifi-nancijskiuvjeti,većsetoostvarilodvijegodinekasnijepasuidogađanjanakonjubilejauvrštenaupublikaciju.

Idejaostvaranjumuzejarodilasekrajem19.stoljeća,dokjemuzejosnovanšezdesetakgodinakasnije.Većisediovremenabavioisključivopodručjemoštećenjavida,ateksenaprijelazutisućljećaokrenuocjelokupnojproblematiciosobasinvaliditetom.Svegakojugodinukasnijemuzejskasedjelatnostproširilanapodručjeaktualnesocijalneproblema-tike–područjesocijalnoisključenihskupina.Većinajestručnihdjelatnikavisokoškolskimobrazovanjem i prethodnim radnim iskustvom stekla širok spektar edukacijsko-reha-bilitacijskihznanjakojaobuhvaćajuiznanjaspedagoškog,psihološkog,sociološkogtedrugihsrodnihpodručja.Novividiciudjelatnostiotvorilisuseupravozbogsenzibilitetaientuzijazmakojisuihsvojevremenoipotaknulinastudiranjenavedenihpodručja.

U posljednjih desetak godina muzej je postao cijenjen i prepoznatljiv u muzejskoj za-jednici,nesamouHrvatskoj i regiji–već iuEuropi i svijetu.Posebnose istaknuonapodručjuprilagodbeizložbitepružanjupomoćiukomunikacijisosobamasinvalidite-tom,ponajvišeumuzejskomokružju.

Upravojekredibilitetkojiovajdržavnimuzejdanasuživauputionapotrebupostojanjajednecjeloviteisveobuhvatnemonografije.Uplanujeprijevodmonografijenaengles-ki jezik kako bi postala dostupna svijetu kojemu muzej itekako parira svojom vizijom i misijom.

Monografijajekoncipiranautridijela,odkojihjeprvi–Povijesni tijek – predstavljen s dva teksta. U prvom tekstu, Od zbirke do muzeja,danjepregledzbivanjaodpočetkasabiranjapredmetaiidejeVinkaBekaoosnivanjumuzejapadosamogosnutkakojijeuslijediovišeodpolastoljećakasnije.Drugitekst, Protiv predrasuda – 60 godina Tiflološkog muzeja,

Uvodno

Uvodno3

R. V.

D. Š.

nastavljasenaprvitedajekronološkipregledvelikogdijeladogađanjaodosnutkamuze-ja 1953. godine pa do danas.

Djelatnost muzejanaslovjedrugogdijelamonografijeukojemujepredstavljenmuzejskifundus;osnivanje,razvojidanašnjestanjesedammuzejskizbirki.Zatimslijedipregledmuzejske dokumentacije s posebnim naglaskom na dva muzejska fonda. Predstavljena jestručnamuzejskaknjižnicateizdavačkadjelatnostunutarkojejeposebnopoglavljeposvećenomjesečnikuzasocijalnaikulturnapitanjaslijepih,kojijemuzejizdavaoduginiz godina. Poglavlje Komunikacija donosi pregledmuzejskih izložbi, edukativnih pro-gramateosvrtnazastupljenostmuzejauvirtualnomokružju.TekstEdukativno-komuni-kacijska uloga muzeja,kojijenapisaomuzeolog,posvećenjepovijesnompogledunaradmuzejaizpedagoškeperspektive.

Kao posebne cjeline, vrlo značajne u radu Tiflološkog muzeja, izdvojene su Taktilnagalerija,čiji jeciklus izložbiutrajanjuodnekolikodesetakagodinaobilježiodjelatnostmuzeja icjelinakojaopisujepodručjekojemumuzej,osobitounovijevrijemepridajevelikuvažnost,ariječjeoprilagodbiodnosnopristupačnostizaosobesinvaliditetom,posebnoubaštinskiminstitucijama.

Sobziromna todasvepočinje i završavas ljudima,posljednjepoglavljemonografijeposvećenojedjelatnicimamuzeja,kakobivšimatakoisadašnjima.

(Željka Bosnar Salihagić)

Uvodno4

Povijesni tijekPovijesni tijek 76

D. Š.

1. Povijesni tijek


Musée Valentin Haüy,nazvanučastprvogosnivačaškolezaslijepe.Muzejposjedujera-zne predmete i literaturu od 1771. do danas, a kroz povijesni pregled obrazovanja sli-jepihpredstavljenesumetodeinačinikojisuslijepimaomogućiliobrazovanjeipristupkulturnimsadržajima.Glavnoposlanjemuzejajestinformiratiieduciratijavnostoslje-poćiiupoznatijesrazvojemmetodakojesuomogućileobrazovanjeslabovidnihislijepihosobatenjihovuuspješnudruštvenuintegraciju.3

Začetnik ideje o skrbi i obrazovanju slijepih u Hr-vatskoj VinkoBek rodio se 19. studenoga 1862. uPodgajcimanaDravi,općinaDonjiMiholjac,aumroje 15. listopada 1935. u Zagrebu. Kao učitelj puč-keškoleuBukevju,naposebnojpedagoškojrazinipočeoseosobitozanimati zaodgoj,obrazovanje iskrbslijepedjece.Svremenomjetopostalanjego-va profesionalna misija.4Čitavživot trudiosekakobi osigurao obrazovanje sirotim slijepcima jer im na-obrazba i privreda kod nas još nije onako pristupna, kako bi imalo biti.5

Opočecima,motivima iodlucidasebaviobukomslijepihsamBeksvjedočiusvojimbiografskimzapi-sima:Godine 1888. kad je Njegovo Veličanstvo slavilo 40 godina vladanja te izjavilo, da se ta rijetka slava pro-slavi humanitarnim djelima, odlučio je, da se posvema posveti brizi i njezi slijepaca, od čega ga ni najsjajnije ponude nisu mogle više svratiti.6

Već iste1888.godineBekposjećujebečkezavodezaslijepekakobiproučiometoduradaiorganizacij-skustrukturutamošnjihustanovaikakobitaiskustvapretočiousvojeplanovezaradsaslijepomdjecomuHrvatskoj.PopovratkuizBečaobjaviojestudijuBečki zavodi za slijepe i naše potrebe koja je tiskana 1889. Kao glavni cilj u njoj je postavio otvaranje zavoda za slijepeuZagrebu.U„Dodatku“tojstudijiBekseobratiojavnostizasudjelovanjeupriku-pljanjuistvaranjuzbirkiopćihnastavnihsredstavazaslijepe.

3 TheValentinHaüyMuseumandLibrary.Dostupnona:http://www.avh.asso.fr/rubrics/association/museum.php?langue=eng [20. studenoga 2013.]

4 OsnovnepodatkeoBekovomživotu,raduiliteraturividi:Hrvatski biografski leksikon(1983).Bek,Vinko.Zagreb:JLZ.Sv.1.1983.str.601–602.

5 Bek,V.(1891)Božićnodrvceslijepojdjeci.Slijepčev prijatelj, 2 (2), str. 63.6 Tiflološkimuzej,Zbirkaarhivskoggradiva,inv.br.ZA1519,Biografski materijal.

Vinko Bek

O počecima sabiranja

Proučavanjekorijenanekemuzejskeustanovepodrazumijevaprijesvegautvrđivanjepovijesnogputaodnastankazbirkedonjezinaprerastanjaumuzej.Historizacijamuzejskestrukeiizučavanjepovijestimuzejâ bitni su za potpunije razumijevanje prirode i raznolikosti muzealnog svijeta. Velik broj muzeja nastaojenatemeljimazbirkikojesuprikupilizaslužnipojedinci,zakladeilidruštva.Zbirkesusakuplja-neizrazličitihpobuda,izkolekcionarskeiantikvarskeznatiželje,sakupljačkestrastipremaneobičnimpredmetima,zanimanjazabližuilidaljuprošlost,željezaposjedovanjemilisnekimposebnimciljeminakanom.Vremenomsuprivatnezbirkepostaledostupnejavnostisnakanomdaihširapublikavidiiupozna,štojebiloposebnovažnousklopuobrazovanjaiedukacijenarazličitimstupnjevima.Tijekomvremenanekeprivatnezbirkepostalesujavne,paodtadaonjimaskrbidržavnaililokalnavlast.

Pojavamuzejskihinstitucijateklajeparalelnosrazvojemgrađanskogadruštvakojejeiznjedriloidrugemoderneustanovezakulturuiizobrazbu.Većpočetkom19.stoljećadiljemEuropeosnivajuseidjelujubrojnimuzeji.Upočetku,najvišejebilomuzejaprirodnihznanostiiumjetničkihmuzeja,doksumuzejiskulturnopovijesnomtematikomisprvabilirjeđi.Devetnaestostoljećeepohajeutemeljenjamuzeja,širenjanjihovetematikeispecijalizacijepremavrstigrađe.Pojavanovihdisciplinauduhuznanstvenogpozitivizmadovelajedoprocvatazbirkirazličitihpredmetakojesuubrzoprerasleubrojnevišeilimanjespecijaliziranemuzeje.Njihovizačetnicičestosubilinacionalneilokalne,znanstveneikulturneudrugeiskupineteistaknutipojedinci.Privatniosnivačiupravilunisubilimotiviranimaterijalnimciljevima,većsudjelovaliuopćeminteresu.1

Takoje iprvihrvatskitiflopedagogVinkoBekpotkraj19.stoljećaradionaosnivanjutakozvanogslje-pačkog muzeja.Institucijeovakvevrstejavljajuseumuzejskojpovijestirelativnorano.Prvisličnimuzejiosnivajuseuprvojpolovici19.stoljeća,adjelujuusklopu institucijazaodgoj iobrazovanjeslijepih.NastanakzbirkebečkogMuseum des Blindenwesensvezanjezazačetkeobrazovanjaslijepihutojme-tropoli.Godine1804.JohannWilhelmKleinuBečujeosnovaoprviOdgojnizavodzaslijepe,amuzejskazbirkapritomzavodupredstavljenajejavnostitridesetihgodina19.stoljeća.Muzejdanaspružapregledrazličitihetapaurazvojunastaveiučenjatesadržibrojnapomagalazanastavuslijepedjeceuglazbi,matematici,zemljopisuibiologiji.Osimrazvojapismazaslijepepredočenjeirazvojpisaćihstrojevaitiskanjaknjiganarazličitimpismima.Riječjeoprvommuzejutiflološketematikenapodručjunekadaš-njeHabsburškeMonarhije.2Godine1886.iuParizujezaslugomosnivačaEdgardaGuilbeauaotvoren

1 Opovijesnimaspektimairazvitkumuzejakaomodernihinstitucijavidi:Gob,A.iDrouguet,N.(2007)Muzeologija: Povijest, razvitak, izazo-vi današnjice.Zagreb:IzdanjaAntibarbarus.

2 MuseumdesBlindenwesens.Dostupnona:http://www.bbi.at/menu/museum.html[20.studenoga2013.]

1.1. Od zbirke do muzeja


darežljivu ruku uzoritoga gospodina! Reći nam je da je urednik ovog lista u kolu osnovatelja gornjeg društva, pa će sabrane milodare, kao i svoju sbirku društvu predati.11

OčitojeBeksabiraopredmete,knjigeiostalematerijalesnakanomdaihpokloniDruš-tvusv.Vidakakobisepoosnivanjuzavoda,štojebiokrajnjiciljzacrtanupravilimaovogdruštva,otvorioimuzej:Zavodska imovina hrvatskog sljepačkog zavoda sačinjava do danas ukupnu vrijednost od tri sto trideset i jedan forint i deset nvč.(331 for.10 nvč.). Ova bi se imo-vina i koliko pomnožila, kad bi nam prijatelji poslali koju knjigu za knjižnicu ili koju izvornu sljepačku pjesmu ili opet bud kakovu stvar, što ju je slijepac naredio. Isto tako bili bi zahvalni i onomu, koj bi nam poslao „javor gusle“ koje naši slijepci rabe. Ovakove su nam stvari dobro došle za muzejalni odjel. I najmanji darak prima se sa zahvalnošću.12Bekječakpriskrbioivladinudozvoluzaprikupljanjemilodara.Stogajeusporedosasakupljanjemmilodarazaosnutakzavodaintenzivnoradioinaprikupljanjupredmetazabudućimuzej.Marnojepočeosistraživačkimisakupljačkimradompotražujućipotrebnematerijalesterena.UčiteljimausvimdijelovimaHrvatskeobraćasedopisimaukojimaodnjihtražidamušaljupredmetekojesuupotrebljavaliiliizrađivalislijepisdetaljnimopisimaipodacimaotometkoihjeupotrebljavaoiliizradio.Također,sakupljadokumentarnugrađuoslijepi-ma,njihoveživotopise,pjesmeipričetepodatkeozanimanjimakojimasusebavili.TakomuučiteljMijatMatijevićizZrina1890.šaljepodrobnepodatkeo„sljepačkimguslama“odjavorovine.SpominjućinačinizradeiraširenosttogainstrumentanaBanoviniiuBo-sni,Matijevićopisujeiuobičajenosljepačkopjevanjanarodnihpjesamauzgusle.JavljaioživotunekolikopoznatihmuslijepacautomekrajuodkojihposebnoističeguslaraVasuErora,najavljujućidaćeBekuposlatinjegovubiografiju.13

Podatkeoslijepimauprimorskomkrajušaljemu1891.iučiteljiAdamDuićizKrmpota.Među1800 stanovnika onpronalazi petoricu slijepaca, uglavnom starijih ljudi koji suoslijepilizbogmreneidrugihočnihbolesti.Duićopisujeidrugdjepoznatupojavu„za-mazanaca“,prosjakavaralica,kojisuglumilisljepoćukakobidobiliobilnijemilodare.14 UčiteljStjepanCankišaljeBeku1892.opsežanživotopisspjesmamaslijepogaguslaraMateKovačaizDonjegaMiholjca.UtovrijemeKovačjeimao28godina,aoslijepiojekaoosamnaestogodišnjipastirzbogodumiranjaživca.Tako jepostao„slijepacguslar“kojiputujeiuzguslepjevajunačkeipobožnenarodnepopijevke.CankidonosijednuKova-čevujunačkuijednupobožnudeseteračkupjesmu.15

11 Bek,V.(1891)Raznevijesti–Društvo„Sv.Vida“.Slijepčev prijatelj, 2 (1), str. 29. 12 Bek,V.(1891)Raznevijesti–Zavodskaimovina.Slijepčev prijatelj,2(1),str.30.Nasljedećojstranici,31.,ubilješci

Milodari,Bekpiše:Otpisom visoke vlade, unutarnjeg odjela, od 19. lipnja broj 40.781. dozvoljeno je uredniku ovog lista sabirati milodare u roku od pol godine za njegov zavod.

13 Matiević,M.(1891)Dopisi,Zrinj20.listopada1890.Slijepčev prijatelj, 2 (2), str. 65–67. 14 Duić,A.(1891)Dopis,Sv.JakovKrmpote,koncemsvibnja.Slijepčev prijatelj, 2 (3-4), str. 121–123. 15 Canki,S.(1892)ŽivotopisslijepcaMateKovačainjegovedvijepjesme.Slijepčev prijatelj, 3 (2), str. 49–52.

Kaopočetnikorakuostvarenjusvogacilja,odlučiojeotvoritiprviprivatnizavodzaodgojslijepedjecesnadomdabikasnije,kakojetobilouobičajenoiuostalimzemljama,tajzavodpreuzelavlada.Molbuzaodobrenjeuputioje1888.OdjeluzabogoštovljeinastavuZemaljskevladeuZagrebutejeubrzodo-biopozitivnorješenje.Nakondobivenedopusnicepočeojeprikupljatinastavnasredstvaipomagalateostalugrađukojabimuslužilauradusučenicima.Dabidošaodospecijalnihnastavnihsredstava,us-postaviojesuradnjustiflopedagozimauAustrijiisrazličitihstranatražiopomoćudonacijama.Učlan-ku„DasBlindenweseninKroatien“kojijeobjavljenučasopisuDer Blindenfreund1889.piše:Knjigama i nastavnim sredstvima obdarila su me gospoda Binder, Oppel, Messner, Entlicher, Hofmann, Lasch i gospodin W. Mecker, direktor Zavoda za slijepe u Durenu.

NamjeravajućiuzavoduotvoritimuzealniodjelpouzorunatadavećrazvijenezavodeuEuropi,zanimaoseizaostalutiflološkugrađu.

PrvupotvrdudaBekubudućemzavodunamjeravaotvoritiimuzejnalazimounastavkučlankaobjav-ljenoguistomaustrijskomčasopisu:Svim učiteljima i prijateljima slijepih upućujem srdačnu molbu da mi za moje potrebe, tj. za uređenje muzeja, izvole u obliku poklona prepustiti knjige o odgoju slijepih, sve vrste nastavnih sredstava, stare i nove godišnje izvještaje zavoda, opise aparata, kao i stare čitanke.7

MožemopretpostavitidajeidejuoosnivanjumuzejaBekrazviotijekomposjetaodgojnomzavoduzaslijepeuBeču,kadajeobišaoMuseum des Blindenwesens koji je djelovao pod okriljem toga zavoda. Za boravkauBeču,učasopisuDer Blindenfreundpišekakojekupio nekoliko stvari, što su ih izradili slijepi i s tim predmetima priredio u Zagrebu, a zatim u Velikoj Gorici malu izložbu, kako bih slijepima pribavio više pri-jatelja. VjerojatnojeriječogospodarskojizložbiuVelikojGoriciodržanoj1888.zakojuje,premanjegovupisanju,nagrađenpriznanicom.8Bekovsabiračkiporiv,entuzijazamimnogostrukiintereszapredmetevidljivjeiusakupljanjunarodnihrukotvorina,osobitonarodnogvezivajošzanjegovaučiteljevanjauBukevju.NekolikotakvihzbirkipokloniojePedagoško-književnomzboruiObrtnommuzejuuZagrebu.9

Nakonštojeostaobezslijepogučenika,kojegajebiopoučavaousvomprivatnomzavodu,jersedječaksroditeljimavratiouČešku,svimsesilamaposvetionakaniotvaranjajavnogzavoda.10Započeojesak-tivnostimaokoosnivanjaDruštvasv.Vida,zapomoćslijepima,kojemubikrajnjiciljbioosnivanjezavodazaodgojslijepedjece.Društvobiputemmilodaraidrugihaktivnostiprikupljalonovčanasredstvazarealizaciju te zamisli. Društvo sv. Vida, kojemu je zadatak brinuti za slijepce, podnijelo je pravila visokoj vladi na potvrdu. Mi se nadamo, da će se ta pravila i potvrditi. Njegova uzoritost, gospodin stožernik zagrebački, Josip Mihalović, obećao je odma dati pet tisuća forinta, čim mu se potvrđena pravila donesu. Bog blagoslovio

7 Bek,V.(1889)DasBlindenweseninCroatien.Blindenfreund, 15, str. 61.8 Osim toga nagrađen sam na gospodarskoj izložbi u V. Gorici 1888. priznanicom...Tiflološkimuzej,Zbirkaarhivskoggradiva,inv.br.ZA1517,

Opis moga rada.9 Hrv. ped. zbor dobio je od njega lijepu zbirku starog veziva, a i ‘obrtnom muzeju’ pribavio je vrlo mnogo raznih predmeta. U Gorici, a pogotovu

u Zagrebu 1891. pokrčio je put narodnom vezivu svojim izlošcima.Tiflološkimuzej,Zbirkaarhivskoggradiva,inv.br.ZA1519.10 RiječjeoslijepomdječakuHinkuSvobodi.Vidi:Tonković,F.(1960)Vinko Bek i njegov utjecaj na odgoj i obrazovanje slijepih u Jugoslaviji.

Zagreb:SavezslijepihJugoslavije–Tiflološkimuzej,str.52–58.


odnosnopredmeteEksekutivnomodboru.UtompozivuBekvećiznosisvojukoncepcijuuređenjaiizgleda„sljepačkogodjela“:

Uredjenje sljepačkog odjela biti će ovakovo:I. odjel: a) Časopisi i knjige koje raspravljaju o sljepoći i o sljepačkim zavodima u crnom tisku za videće; b) časopisi i djela za slijepce; c) igre, priudešene za slijepce;II. odjel: a) Školske knjige i ina učila; b) razne sprave za pisanje;III. odjel: Rad slijepaca i oruđe;IV. odjel: a) Slike raznih zavoda i po uzgoj slijepaca znamenitih ljudi, te slike, u kojima se predstavljaju naši slijepci guslari; b) sbirka sljepačkih gusala; c) narodne izvorne pjesme naših slijepaca; d) grafičke tabele.20

IzlošcištoihjesakupioinaizložbiudvoranisveučilišnezgradepostavioVinkoBekbilisuuglavnomuvezisobrtnimproizvodima,tojestručnimradovimadomaćihistranihslijepaca.Međutim,Bekunijebilanaumusamonamjerapredočitiručniraddomaćihistranihslijepihosoba,negoježelioširempučanstvuprikazatimetoduobukeslijepihire-zultatesvogadotadašnjegradaidjelovanjaokoosnivanjazavodazaslijepe.21Zaštobo-ljerazumijevanjeproblematikeslijepihiizloženiheksponatatiskanjeipopratniKatalogizložbe.22Nanaslovnicipišedajesavprihododprodajekataloganamijenjenpovećanju hrvatskog sljepačkog muzeja.Uprvom,općemdijelupišeBekoetiologijioštećenjavidaiobucislijepihtedajenaputkeoprevencijioštećenjavida ikorisnesavjetekoje trebaprimjenjivatiukolikodooštećenjaipakdođe.Udrugom,posebnomdijelupredstaviojeidaosažetaobjašnjenjazaizloškesljepačkogodjelakojejekoncepcijskipodijelioušestskupina, a unutar svake skupine predmete je rasporedio po odjelima.23Bek je, štosemožeuočiti iz opisau katalogu i članka kojeg je kasnijeobjaviouSlijepčevu prijatelju, podnaslovom„SljepačkiodjelnajubilarnojizložbiuZagrebu1891.“,razradiokoncepci-ju,odnosnoosmisliostrukturuizložbenogprostora.Važnojeistaknutidaseunjegovojkoncepcijiuočavasmisaozaklasifikacijupredmeta.Sviizlošcibilisuraspoređeniusku-pinepotemama.Uzeksponatenavedenjeinačinnabave,vlasništvopredmetailinjegovautortenovčanavrijednostsvakogpojedinogpredmeta. UistomčlankuBekpodrobnoopisujeprostoriizloženepredmetekojejesakupioiorganiziraopocjelinamaovisnoo

20 Bek,V.(1891)Raznevijesti–„Sljepačkiodjel“nanašojJubilarnojizložbi.Slijepčev prijatelj, 2 (2), str. 71.21 Da se slijepci mogu štošta naučiti i da mogu koješta napraviti, imade i kod nas dosta ljudi, koji toga nisu znali... To me je

ponukalo da uredim sljepački odjel na našoj izložbi. Bek,V.(1892)SljepačkiodjelnajubilarnojizložbiuZagrebu1891.Slijepčev prijatelj, 3 (1), str. 4.

22 I sam katalog tog odjela bio je tako uređen, da je kratkom poukom razbistrio mnogomu čitatelju do sada mu nejasnu stvar. Katalog je imao biti priručna knjižica, koja svoju vrijednost ni poslije izložbe izgubiti ne će.Bek,V.(1892)SljepačkiodjelnajubilarnojizložbiuZagrebu1891.Slijepčev prijatelj, 3 (1), str. 4.

23 Bek.V.(1891)IzložbenikatalogzaSljepačkiodjelnaGospodarsko-šumarskojjubilarnojizložbiuZagrebu1891.Zagreb.

Svepredmete,knjigeiostalugrađukojujesakupljaoBekjeupočetkučuvaoupučkojškoliuBukevjugdjeježivioiradiokaoučitelj.Kadajeriječonjegovojsakupljačkojaktivnosti,važnojespomenutidaBekrazlikujeznačenjeriječizbirkaumuzealnomsmisluodzbirkeučilakojaseupotrebljavajuuobuci.Nije to sbirka učila poput onih u muzejima, već jednostavna…,pišeonutekstuopraktičkimuputamazarad sa slijepom djecom, namijenjenom njihovim roditeljima.16 To nam pak govori da on, kada se koristi riječju„muzej“,mislinamuzejskuzbirku,naravnoonakvukakvujepoznavaousvojevrijemejerznamodapojammuzejdugouHrvatskojnijeimaodanašnjeznačenje.Utosudobamuzejibilimjestaufunkcijinapretka umjetnosti, kulture i obrazovanja, odnosno bili su mjesta za opću pouku. 17

Bekjerazvioiopsežnupublicističkudjelatnost.IzčlanakakojeobjavljujeiprenosiučasopisimaSlijepčev prijatelj i Prijatelj slijepih i gluhonijemih,kojimajebiourednik,vidisedajeintenzivnoproučavaoipratioliteraturuizbivanjanapodručjuodgojaiobrazovanjaslijepihiudrugimzemljama,asvekakobipota-

knuo i informirao javnost o pitanjima i problemima slijepih u Hrvatskoj te neke od metoda rada iz ino-zemstvaprenioinanašeprostore.

Jubilarna izložba

Predmete koje je sakupljao za zbirku sljepačkog mu-zeja Bekjenamjeravaoizlagatinaizložbama.UtojevrijemeHrvatsko-slavonskogospodarskodruštvouZagrebuslavilo50.godišnjicusvojegdjelovanjapri-godnomgospodarsko-šumarskomJubilarnomizlož-bom.Izložbuje15.kolovoza1891.svečanootvoriohrvatski ban grof Dragutin Khuen-Héderváry.18 Do-zvolom Eksekutivnog odbora gospodarsko šumarske jubilarne izložbeomogućenojeiBekudauredi„slje-pačkiodjel“unutarspomenute izložbe.U tusvrhudostavljenamu je i novčana potpora u iznosu od100 forinti.19

UčasopisuSlijepčev prijateljiz1891.urubrici„Razneobavijesti“Bekpozivasakupljačepredmetaiizlaga-čedašaljusvojeupitenauredništvolista,apošiljke

16 Bek,V.(1891)Praktičnauputa:Sbirkaučila.Slijepčev prijatelj, 2 (3-4), str. 112. 17 Vujić,Ž.(2007)Izvori muzeja u Hrvatskoj.Zagreb:ArtmagazinKontura,str.20.;Vujić,Ž.(2009)IzidorKršnjavi–Pionirmuzealneznanosti

u Hrvatskoj, Muzeologija 46, str. 16. 18 Ibler,J.(1892)Gospodarsko-šumarska jubilarna izložba hrv.-slav. Gospodarskoga društva u Zagrebu g. 1891. Zagreb,

str. 225.19 Bek,V.(1891)Raznevijesti–„Sljepačkiodjel“nanašojJubilarnojizložbi.Slijepčev prijatelj, 2 (2), str. 70.

Naslovnica časopisa Prijatelj slijepih i gluhonijemih, list za roditelje, učitelje i sve prijatelje slijepih i gluhonijemih


su24izlagačaodkojih15domaćih,a9stranih.Prigodomotvorenja,„sljepačkiodjel“po-sjetilisubanKhuen-HédervárysasuprugomiministarBarosspratnjom.28

Od posebnog ocjenjivačkog povjerenstva za „sljepački odjel“, čiji su članovi bili JosipCunićučiteljuMarkuševcu,JosipKlobučar,ravnateljučiteljstvauZagrebu,MilanKrešić,tajnikTrgovačko-obrtničkekomoreuZagrebu, VinkoBekjenagrađenpočastnom diplo-mom za odlične literarne i ine radnje na polju obuke slijepaca29 Pozavršetkuizložbe,zahva-ljujućidarovanjimaizlagačaiotkupima,uvećalaseukupnaimovinabudućegzavodazaslijepe zajedno sa sakupljenim predmetima za hrvatski sljepački muzej.30

UčasopisuSlijepčev prijateljiz1892.Beknavodivrijed-nostdo sada sakupljene zbirke tenestrpljivo iščeku-je trenutak njezine predaje u zavod koji bi se trebao osnovati.31

U ‘Sljepačkom muzeju A’ imade 185 djela, 231 svezak i 4 svežčića, a vrijedi 120 for. 37 nvč.U ‘Sljepačkom muzeju B’ imade 22 djela, 25 svezaka, a vrijedi 44 for.Zavodska knjižnica ima 292 djela, 395 svezaka, a vrijedi 444 for. 24 nvč. Sve je to u našim rukama i predat će se, čim se zavod osnuje.

Bek zadovoljno zaključuje: Svoj ‘sljepački muzej’ ima-demo, a u njem raznovrstnih knjiga, nešto učila i drugih stvari vrijednih ipak koju stotinicu forinti.32

OsimnaJubilarnojizložbi1891.BekjeizlagaoinaIzlož-biučilauobrtnojškoli,1892.godine.Da se nije primao kulturni rad puč. učitelja, ne bi bilo ni posebnih izložaka za obuku slijepaca, koje je izložio urednik ovog lista... Bili su tu razni zemljovidi, knjige, računice, sprave za čitanje, pisanje i računanje, sve priudešeno za slijepce. 33

28 Bek,V.(1892)SljepačkiodjelnajubilarnojizložbiuZagrebu1891.Slijepčev prijatelj, 3 (1), str. 17.29 Bek,V.(1892)SljepačkiodjelnajubilarnojizložbiuZagrebu1891.Slijepčev prijatelj, 3 (1), str. 18.30 Ukupna vrijednost svih stvari, sakupljenih za hrv.sljep.muzej i zavod, vrijedi do sada preko 500 for. Nakon izložbe znatno

će se povećati cijela imovina.Bek.V.(1891)Izložbeni katalog za Sljepački odjel na Gospodarsko-šumarskoj jubilarnoj izložbi u Zagrebu 1891. Zagreb. II. Poseban dio, str. 26.

31 Bek,V.(1892)Raznevijesti–Imovinabudućegnamsljepačkogzavoda. Slijepčev prijatelj, 3 (2), str. 62. 32 Bek,V.(1892)Opotrebidruštvaukoristslijepacazasvakuzemlju:Društvo„ValentinHaüy“ugod.1890.Slijepčev

prijatelj, 3 (4), str. 113.33 Bek,V.(1893)Saizložbeučila.Prijatelj slijepih i gluhonijemih 1 (2), str. 19.

Muzealni katalog

njihovojnamjeni.Bilojeturaznihknjiga,stručnihčasopisa,učilazaslije-pe,radovaslijepihosoba,zatimizložakaizpojedinihzavodazaobrazova-njeslijepedjeceizinozemstva,neštoslika,narodnihpjesamaiživotopisaslijepihosoba.Izpopisadoznajemokojisuizloženipredmetibilidiozbir-keVinkaBeka,odnosnovlasništvohrvatskog sljepačkog muzeja,aodređe-nibrojpredmetakupnjomjenabavljenilipozavršetkuizložbepoklonjenbudućemmuzeju:Dosta je toga nabavljeno i za hrv. sljepački muzej, koj se je opet znatno umnožao. 24

NekiodizložakasJubilarneizložbeidanassečuvajuuTiflološkommuze-ju, a u muzej su dospjeli kao dio predmeta iz kasnije osnovanog zavoda. Riječjeosljedećimizlošcima:MuzealnimkatalozimaIiIIsknjigamanacrnomireljefnomtiskuizloženimusklopuprveskupineizložaka,Počet-nicizaslijepcenabrajiciiz1889.,izloženojudrugojskupini,sliciSlijepacivilaizpeteskupinepredmetatepločama(matricama)zatisakPočetniceizloženimušestojskupini.25

Osimpredmetaiknjigakoje jesakupljaozabudućumuzejskuzbirkuuzavodu,Bekjeprikupioiznatanbrojknjiganamijenjenihknjižnicitogza-vodatejeinjihizložionaJubilarnojizložbi:Spomenuti mi je još i katalog knjižnice budućeg hrvatskog sljepačkog zavoda, koji iskazuje 311 svezaka u 266 djela u vrijednosti 366 for. 22 nvč. Tajsekatalogtakođerdanasnalazi

ufundusuTiflološkogmuzeja,abiojeizloženušestojskupinipredmetanaizložbi.UnavedenomčlankuspominjeBektakođersvojeplanovevezanezaproširenjezbirketenamjerudasakupljenepredmeteformiraurazličitezbirke:Nastojat ću s vremenom, da toga i više sakupim, pa da tako uredim posebnu sbir-ku: Radnje hrv. slijepaca samouka, da mi je tako bude muzej što podpuniji.26

VinkoBekkaoautoridejnogkonceptaizložbebiojevodič,odnosno„tumač“27 tijekom njezina trajanja. UprilogBekovimmuzealnimpromišljanjimaidjelovanjugovoripodatakdajezavrijemeizložbejedanslijepacizrađivaočetkepredposjetiteljimapaspravommožemogovoritioedukacijskojfunkcijinjegoveizložbe,koju jeočito iskoristiokakobiporukuposjetiteljimaprenionašto izravnijinačin.Točanbrojizložakapredstavljenihnaizložbinijenampoznat,aliBeknavodidaihjebilopreko700,aprisustvovala

24 Bek,V.(1892)SljepačkiodjelnajubilarnojizložbiuZagrebu1891.Slijepčev prijatelj, 3 (1), str. 4–18.25 Bek.V.(1891)Izložbeni katalog za Sljepački odjel na Gospodarsko-šumarskoj jubilarnoj izložbi u Zagrebu 1891. Zagreb. II. Poseban dio, str.

19. („Knjžnica hrv. sljep. Muzeja sa katalogom I i II. Cijela ova knjižnica imade 232 svezaka i 4 svežčića u 183 djela. Vrijednost iznaša 137 for. 10 nov.“);OsliciSlijepacivila:Bek,V.(1892)Sljepačkiodjelnajubilarnojizložbi u Zagrebu 1891. Slijepčev prijatelj, 1 (3), str. 15. („već danas je vlastničtvo „sljepačkog muzeja“).

26 Bek,V.(1892)SljepačkiodjelnajubilarnojizložbiuZagrebu1891.Slijepčev prijatelj, 3 (1), str. 12., 17.27 Tekom cijele izložbe biti će tumačem naš urednik. Bek,V.(1891)Raznevijesti–Sljepačkiodjel.Slijepčev prijatelj, 2 (3–4), str. 125.

Naslovnica Izložbenog kataloga za Sljepački odjel


Darovi društvu sv. Vida. Urednik ovog lista darovao je zbirku, koja se sastoji u slijedećem:

1. Muzej:I. Knjige o uzgoju slijepaca, o sljepoći itd.(I. katalog) 139 fr. 46 nč.II. Knjige za slijepce u reljefu (II. katalog) 60 fr.III. Radnje domaćih slijepaca 5 fr. 90 nč.IV. Radnje inih slijepaca 11 fr. 37 nč.V. Učila 12 fr. 40 nč.VI. Slike 7 fr. 20 nč.VII. Ini predmeti 3 fr. 67. nč

2. K tomu još zavodska knjižnica 528 fr. 75 nč.Ukupno 768 fr. 75 nč.Osim toga nalazi se kod urednika iz milodara nabavljenih stvari:1. Pokućstvo 33 fr. 50 nč.2. Slike (uljene) 58 fr.3. Učila 6 fr. 50 nč.

Osnivanje Zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu

Ipak,sosnivanjemzavodanijesveišlopremaBekovimočekivanjima.Zbogslabogprilje-va novca, otvorenje zavoda postalo je neizvjesno.42Stogajezadatakdovršenjatogapro-cesaikonačnogotvaranjazavoda,velikimzauzimanjemIzidoraKršnjavoga,nasebepre-uzelaKraljevskazemaljskavlada,kojajeutusvrhupriskrbilanovčanasredstvazaidućugodinu.43Prostorijesuvećbilepreuređeneuzgradibivšebolnicemilosrdnihsestarapasedaljenastaviloraditinaopremanjuinabavcinamještaja.Vladinodjelzabogoštovljeinastavuraspisaoje25.veljače1895.natječajzaprimanjezavodskihpitomaca:dvadese-torodjece,po10dječakaidjevojčica.Ovakvimrazvojemdogađaja,Vladinimpreuzima-njemzavoda,Društvosenašlopredsituacijomdabudeukinuto.Ipak,zaslugomIzidoraKršnjavogaDruštvodobivanovuobvezu,atojeotvorenjeprivatnogzavodazaodrasleslijepe.SavdotadaprikupljennovacostavilajevladaDruštvusv.Vidazarealizacijutogazadatka. Uređenjem zemaljskog uzgojnog zavoda za slijepce označen je novi put radu društva

42 Zavod za slijepce teško će se otvoriti ove godine, jer novčana sredstva ne dozvoljuju. Uz dosadanje dohotke društva ne bi se još dugo došlo do otvorenja zavoda. Žalosna je to istina. Bek,V.(1894)Vijesnik–Domaćevijesti:Zavodzaslijepce.Prijatelj slijepih i gluhonijemih, 2 (9), str. 144.

43 Kako doznajemo iz pouzdana izvora, to će uzgojni zavod za slijepce osnovati sama visok vlada, pa je u tu svrhu i poskr-bljeno u proračunu za buduću godinu.Bek,V.(1894)Vjesnik:Zemaljskiuzgojnizavodzaslijepce. Prijatelj slijepih i gluhonijemih, 2 (10-11), str. 167–168.

Osnivanje Društva sv. Vida

KonstituiranjemodboraDruštvasv.Vidanačeluspredsjednikom,grkokatoličkimkriževačkimbiskupomJulijomDrohobeczkym34itajnikomVinkomBekom,ukolovozu1893.započelisuopsežniplanoviiradnjene bi li društvo što prije došlo do žuđena cilja, to jest do osnutka zavoda.35Premapravilimaovogdruštva,kojasupotvrđenarješenjemZemaljskevlade,unutarnjegodjelaod9.ožujka1894.,svrha je društvu u pr-vom redu osnovati uzgojilište za slijepu djecu iz Hrvatske i Slavonije, u kojem će ona steći za daljni život potrebito znanje i vještinu.36 Stimciljemorganizirajusebrojnikoncertiukoristosnutkazavodazaslijepe,anajed-nomodtihkonceratasudjelovalajeinašaglasovitapjevačicaMilkaTrninapajeukupniprihodzaosnutakzavoda s tog koncerta iznosio 150 forinti.37Bektadasjošjačimžaromnastavljaprikupljatipredmetezasvojuzbirkuimuzejkojinamjeravaustrojitiunutarzavoda.Aktivnoidaljepotražujematerijalesterenazapopunusvojezbirke.Novadarovanjaiostaladokumentarnagrađapristižuizraznihkrajeva.TakoAntunMartićučiteljkošaračkeškoleuOsijeku,darujesljepačkom muzejukošaricukojujenačinionjegovučenik, aAntunBakračizVašicešaljemubiografskepodatkeoslijepimosobama.38

VladajepotvrdilapravilaDruštvasv.Vidapasupočelapristizatiisredstvaodprikupljanjamilodarazaosnutakzavoda,aokotogaseangažiraoiIzidorKršnjavi,tadašnjiodjelnipredstojnikzabogoštovljeinastavu.OnjeDruštvuobećaopotporupajeVladaveć1893.kupilazgradubivšebolnicemilosrdnihsestara u kojoj bi se, zajedno sa zavodom za gluhonijeme, trebao otvoriti i zavod za odgoj slijepe djece. Bekjetadapostaosvesigurnijiuostvarenjesvogacilja.Na gornje nadovezati nam je, da će društvo ‘Sv. Vida’ moći otvoriti još ove jeseni svoj zavod. Bit će to u dosadašnjoj zgradi bolnice milosrdnih sestara. Da je do toga došlo, zasluga je visoke vlade, koja je obećala društvu lijepu potporu. Za sad se moraju prostorije preure-diti, a moglo bi se početi sa obukom u listopadu.39 Uvjeren da je zavod pred otvaranjem, on je svoju zbirku darovaoDruštvusv.Vida,zamuzej,uzuvjetda ju smije i kasnije rabiti, u koliko bi je trebovao.40 U rubrici „Vjesnik“, koju donosi Prijatelj slijepih i gluhonijemih iz 1894., nailazimo na podatak o tom darovanju i o darovanoj zbirci.41

34 Hrvatski biografski leksikon(1993)Drohobeczky,Julije(Drohobecki).Zagreb:LeksikografskizavodMiroslavKrleža.Sv.3.1993.str.618–619.

35 Bek,V.(1894)Matinéukoristosnutkasljepačkogzavoda.Prijatelj slijepih i gluhonijemih, 2 (2), str. 30.36 Bek,V.(1894)Praviladruštva„sv.Vida“zauzgojslijepaca. Prijatelj slijepih i gluhonijemih, 2 (3), str. 56.37 Istom što je vrla i glasovita naša pjevačica gospođica Milka Trnina prispjela u Zagreb, našao je presvijetli gospodin biskup način, da skloni i nju

i ostalu gospodu, koja su sudjelovala na koncertu glazbenog zavoda dne 31. siječnja, da urede koncert u korist osnutka sljepačkog zavoda.Bek,V.(1894)Matinéukoristosnutkasljepačkogzavoda.Prijatelj slijepih i gluhonijemih, 2 (2), str. 30.

38 Bek,V.(1893)Listak–Raznevijesti:Darovi.Prijatelj slijepih i gluhonijemih,1(9),str.144;Bek,V.(1893)Dopis.Prijatelj slijepih i gluhonije-mih, 1 (10), str. 155.

39 Bek,V.(1894)Vijesnik–Domaćevijesti:Otvorenjezavodazaslijepce.Prijatelj slijepih i gluhonijemih, 2 (7-8), str. 119.40 Bek,V.(1894)Društvo„sv.Vida“zauzgojslijepaca.Prijatelj slijepih i gluhonijemih, 2 (6), str. 95.41 Bek,V.(1894Vijesnik–Darovidruštvusv.Vida.Prijatelj slijepih i gluhonijemih, 2 (6), str. 96.


Zavod za odrasle slijepe Društva sv. Vida

Uvrijemeosnivanjazavoda,Društvosv.Vidapredanoradinaostvarenjusvojenoveza-daće,skrbizaodrasleslijepe,kojusuproklamiraliuizmijenjenimpravilimadruštva,štoih je Zemaljska vlada potvrdila 22. svibnja 1895. Tako je nedugo nakon otvorenja zavoda zaodgojslijepedjece,6. listopada1895.osnovanZavodzaodrasleslijepeDruštvasv.Vida.46 Zavod se nalazio u Dugoj ulici broj 62 u zgradi koju je kupio arhitekt Kuno Waid-manniustupiodruštvunatrigodinebezikakvenaknade.47VinkoBekpostaojeupraviteljitogprivatnogzavoda,auistovrijemebiojeitajnikDruštvasv.Vida.Zavodzaodrasleslijepeuzdržavaosemilodarima,zaradomučenikakojisupoučavaniučetkarstvuikoša-raštvutepotporomVlade.

IznacrtaprostorijakućeZavodavidisedajeBekiuovomzavoduplaniraosobugdje će biti uređena izložba u kojoj će se predočiti razvitak sljepačkog pitanja u nas.48 U tekstu koji je objavljenučasopisuPrijatelj slijepih i gluhonijemihpodnaslovom„Sljepačkimuzej“49 on detaljnijeiznosisvojukoncepcijustvaranjaizložbenogmuzejskogprostoraunutarzavo-dazaodrasleslijepe:Da se predoči razvoj sljepačkog pitanja u nas od davnine pa do danas, nakanilo je društvo ‘Sv. Vida’ urediti muzej. U taj muzej spravljale bi se sve stvari, koje se tiču slijepaca. Tako n. pr. sljepačke gusle, raznovrsne radnje naših slijepaca, životopisi i slike gla-sovitijih slijepaca, djela domaćih i stranih pisaca, koja raspravljaju o našim slijepcima, djela domaćih pisaca i umjetnika, koja donašaju na vidjelo čine slijepaca u svojim radnjama, da se vidi, kako oni shvaćaju život i rad slijepčev. Dalje i prva učila u nas za slijepce, slike dobroči-nitelja slijepe sirotinje itd. U nas je toga dosta da se uredi skroman muzej, samo bi valjalo sa-brati to gradivo.Uistomčlankudonosipopisepredmeta,knjiga,slikaiostalogpotrebnogzapopunumuzejatepozivajavnostiprijateljedruštvadadarujuiliponudenaotkuptepredmete. Čini mi se oko Đakova, živio je slijepac guslar na glasu, koj je imao lijepe gusle, a čuvaju ih njegovi potomci. Te bi gusle društvo rado kupilo. ... Kraj Jaske, Rječice, St. Gradiške, Dvora itd. imade pet slijepaca, koji se bave raznim radom, pa rade baš krasne stvari, koje bi društvo „Sv. Vida“ željelo imati u svom muzeju. ...Ima i drugih slijepaca, koji su nam u narodu na veliku glasu. Životopis njihov, pa moguće njihova slika društvu bi vrlo dobro došlo. Ono ne bi ni troška žalilo, samo da se što valjanije i potpunije uredi muzej.

46 Dne 6. listopada o. g. Otvoren je taj zavod sasvim skromno...Bek,V.(1895)Zavodzaodrasleslijepcedruštva„Sv.Vida“.Prijatelj slijepih i gluhonijemih, 3 (2), str. 147.

47 Veledušan dar. G. Kuno Waidmann, arhitekt u Zagrebu, kupio je kuću u Dugoj ulici br.62 i dao društvu ‘Sv.Vida’ u najam na tri godine bez ikakve odštete. Potrebitu preuredbu i popravke izvesti će o svom trošku. Živio plemeniti dobrotvor.Bek,V.(1895)Vijesnik–Veledušandar.Prijatelj slijepih i gluhonijemih, 3 (7–8), str. 130.

48 Bek,V.(1895)Zavodzaodrasleslijepcedruštva„Sv.Vida“.Prijatelj slijepih i gluhonijemih, 3 (2), str. 148.49 Bek,V.(1896)Sljepačkimuzej.Prijatelj slijepih i gluhonijemih 7 (1), str. 3, 4.

‘sv.Vida’. Ono si je u prvom redu stvorilo zadaću da osnuje privatan uzgojni zavod za slijepce, no pošto visoka vlada to sama preuzima, to je društvu ‘sv.Vida’ raditi na tom kako da pomogne odraslim slijepcima, kojih je nažalost ogroman broj u našoj domovini. Sabrani kapital od par hiljada forinta ostavila je visoka vlada druš-tvu, pa je moguće, da će i ono u ovoj godini pokazati svoj rad u korist slijepaca, bude li samo većeg odaziva obzirom na broj članova.44

NekesupolitičkeokolnostiutovrijemeišlenarukuBekuiosnivačimazavoda.PosjetkraljaicaraFranjeJosipaI.Zagrebu1895.tenjegovaproklamiranaželjadasediljemMonarhijeotvorištovišehumanitar-nihudrugaizavodabilisupoticajipovoddavladinpredstojnikzabogoštovljeinastavuIzidorKršnjaviubrzapripremei1.rujna1895.konačnootvoriZemaljskizavodzaodgojslijepedjece.Timčinomko-načnojeostvarenaBekovaidejaoosnivanjuzavodazaslijepudjecu,aunutarnjegaismještajhrvatskog sljepačkog muzeja.45 ZemaljskizavodzaodgojslijepedjecebiojesmještenuIlici83,ubivšojbolnicimi-losrdnih sestara, zajedno sa zavodom za gluhonijemu djecu. Za prvog privremenog upravitelja zavoda, zbognjegovihzasluga,postavilajevladaVinkaBeka.Utekstu„Zemaljskizavodzaodgojslijepedjece“objavljenom u glasilu Prijatelj slijepih i gluhonijemih br. 9 i 10 za 1895. nailazimo na podrobni opis prosto-rijatogzavoda.Jednuodprostorijazavodačinilaje,kakojeBeknaziva,„zbirkaučila“.

Već prvi pogled u tu sobu svjedoči nam na čemu je. Tu je 5 ormara. Tri su za učila, u četvrtom je knjižnica, a u 5. muzej. Utompetomormarusmještenaje,dakle,onazbirkakoju jeBekdarovaoDruštvusv.VidasnakanomdaseubudućemZavoduotvorimuzej. To nam potvrđujeiopissadržajaormara: Tuj se nalazi najprije preko 200 kom. knjiga običnog tiska u raznim jezicima, koje se odnose na sljepačko polje. Dalje imade više komada knjiga izbočenog tiska raznih sistema za slijepce. Viđamo radnje nekojih naših slijepaca samouka i druge razne radnje, koje su izradili slijepci u raznim zavodima. Dalje je mala zbirka raznih aparata i učila. Bekjebiosvjestandatoipaknijedovoljnagrađazarealizacijukoncepcijemuzejakakvujezamislio.Prem cijeli muzej broji nekoliko stotina komada, to još ipak nije ono, što bi morao biti da nam predoči potpunu sliku o radu na polju oko uzgoja slijepaca.No,onseuzdajeupomoćza narodnu prosvjetu svom dušom zauzetog odjelnog predsjednika dra Izidora Kršnjavia, čovjekakojijeutovrijemeradiozadobrobithrvatskekulturei prosvjete. Za to se traži mnogo veće novčane žrtve, pa ne dvojimo ni najmanje, da ne će visoka vlada pružiti i za taj muzej znatnu novčanu potporu, da se uredi i dalje razvija. UnastavkutekstaBekopisujesadržajostalačetiriormara,odkojihjeujednombilasmještenaknjižnicaopćestruke,kojujetakođerdarovaozavoduuistovrijemekadajeisvoju„muzejskuzbirku“predaoDruštvusv.Vida.Preostalatriormarasadržalasuučilazaslijepeteihjebilopotrebnonadopunjavatinovimpomagalima.

44 Bek,V.(1895)Naosvitkugodine1895.Prijatelj slijepih i gluhonijemih, 3 (1), str. 2. 45 Uz preuzvišenog gospodina bana ide prva hvala našemu neumornom i za narodnu prosvjetu svom dušom zauzetom odjelnom predstojniku

dru Izidoru Kršanjaviu, što se u nas otvorio prvi zavod za odgoj slijepe djece.Bek,V.(1895)Prvirujan1895.Prijatelj slijepih i gluhonijemih, 3 (9–10), str. 132.


pokazuje potpuni historički razvitak sljepačkog pitanja dotične zemlje od davnine do danas, bit će vrlo malo.53ImalijasnijepotvrdedajeBekimaopreciznodefiniranoposlanjeivizijusvogamuzeja,odkonstatacijedaćesekrozkoncepcijuipostavprikazatipovijesnirazvi-takživotaiobukeslijepihoddavninadonovijegdobapaidalje,štoimpliciraiplanoveoproširenjumuzeja.IzistogIzvješćarazvidnojedasezaobuku„pitomaca“upotrebljavajuposebnaučila,aneonamuzejska,asvasuredomnabrojenaupoglavlju„Učila“.Među-tim,knjigamamuzealneknjižnicekoje jeBekpoklonioZavodukaodiosvojemuzejskezbirke,sobziromnatodaseradiostručnojliteraturi,ipaksekoristeiučiteljiZavodapasuonesadadioiučiteljskeknjižnice.UistomizvješćuzaVinkaBeka,osimdajeučiteljiupravitelj,stojipodatak:„čuvarmuzeja,učilaiknjižnice“,štoupućujenaprofesionalizaci-ju skrbi o muzejskim predmetima.

Značajandogađajkojisezbioutojškolskojgodini,akojijevažnoistaknutiukontekstuBekovamuze-ološkog istupanja, jest Milenijska izložba u Pešti.Na toj su izložbi bili zastupljeni i hrvatski odgojnizavodi,uskupinioznačenojkao„nastava“,ameđunjima su sudjelovali Zemaljski zavod za odgoj slije-pedjeceiZavodzaodrasleslijepeDruštvasv.Vida.Program sudjelovanja organizirala je Vlada, odno-snoodjel zabogoštovlje i nastavu, tada jošuvijeknačeluspredstojnikomIzidoromKršnjavim,zaštojedoznačilainovčanasredstvauiznosuod300fo-rinti.MeđuizlošcimapučkihškolaVinkoBekiovajje put u hrvatskom industrijskom paviljonu uredio „Hrvatskisljepačkiodjel“.Do predmeta zem. zavoda za gluhonijeme dva su ukusna, velika, staklena ormara sa napisom:“Hrvatski sljepački odjel“. U ovom odjelu prikazuje se razvitak sljepačkog pitanja od prijašnjih vremena do danas. Po tom taj odjel imade i historijsku vrijednost.54

Uprvomstaklenomormarubilesusmještene lijepouvezenesljepačkepjesme izKu-hačevezbirkezajednospjesmamaostalihpjesnikaipripovjedačakojiusvojimdjelimagovoreoslijepima.Našlesutusvojemjestoraznevrste„javorgusala“temnogobrojneknjigeoživotuiraduslijepihosobaodkojihjesamoBekovihbilodvanaest.Nasrednjojpolicitogaormara,naovećojtablispodlogomdiplomeDruštvasv.Vida,bilesunanizane

53 Godišnje izvješće zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu za školsku godinu 1895/96. (1896), Zagreb, str. 11.54 Bek,V.(1896)Uspomenesamilenijskeizložbe.Prijatelj slijepih i gluhonijemih, 7 (9), str. 113.

O muzeju, iz Godišnjeg izvješća Zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu za školsku godinu 1895-96.

IzovihzapisaočitajeBekovapreciznaijasnavizijamuzejakojiželiustrojiti,aunjegovutekstumožemouočitiielementeosmišljenogmuzejskogkoncepta.UtomsmisluBekpotvrđujetezuopostojanju muzeološki obojenih promišljanja i praktičnih muzealnih akcija u pojedinacavećpotkraj19.stoljeća.50 IzBekovapozivaprijateljimaDruštvasv.Vidaidarovateljimamogućejei iščitativećjasnonaznačenekriterijeprikupljanja,aukojimasenaziruelementisakupljanjaradisvjedočenjaoprošlostiiorganiziranogzajedničkognacionalnogpamćenja,ve-zanog,uovomslučaju,uztematikuslijepihosoba.Tekom vremena popunjavat će se taj muzej novim djelima, pa će se tako lijepo razviti i pružati cijelu sliku našega naroda. Stručnjaku će to biti neprocjenjiva zbirka, a za inog posjetitelja vrlo zanimiva.51

Bek jedobropoznavao inozemneprimjeremuzejskeprakse,bliske tematicikojomsebavio te jenanjimagradioisvoju,poneštoizmijenjenuvizijumuzejskeustanove:Takovi ‘sljepački muzeji’ uređuju se u svim većim državama, no oni su manje više opskrbljeni predmetima iz svih strana svijeta. No društvo ‘Sv. Vida’ želi primiti samo domaće stvari, a od stranih samo one, koje se tiču nas, da se vidi u koliko i kako prati strani svijet naš rad na tom polju. Pozivljemo s toga svakog rodoljuba, da nas pomogne u tom nastojanju, da bijeli naš Zagreb uresimo sa još jednom korisnom i poučnom zbirkom.52

Shvaćajućimuzejkaomjesto za poukuipreuzimajućiinozemnupraksusličnihmuzejskihustanova,Beknemavelikihambicijauplaniranjuvelebnihmuzejskihzgrada,većuređenjeskromnihmuzejakabinet-skog tipaunutar institucija koje skrbe za slijepe. Znamo li da jeKršnjavimuzeje i kazališta smatraovažnimustanovamaufunkcijiobrazovanja,nečudinasovakvoBekovopoimanjeidefiniranjemuzeja.

Milenijska izložba u Pešti

ZemaljskizavodzaodgojslijepedjeceuZagrebuuspješnojezavršioprvugodinusvojegarada.UGodiš-njemizvješćuzavodazaškolskugodinu1895/6.,akojijetiskankaoposebnabrošura,jednopoglavljeoustrojuZavodanosinaslov„Muzej“.Unjemunalazimoovajzapis:Zavod imade i muzej, u koji se spravljaju razna učila i ostali predmeti, koji se odnašaju na povijest uzgoja i obuke slijepaca. Za sad imade ukupno 184 kom. predmeta u vrijednosti od 103 for. 64 novč. što je sve poklonio upravitelj ovog zavoda. Po dovršenoj mile-nijskoj izložbi urediti će se potporom visoke vlade „hrvatski sljepački muzej“, u kom će se sakupiti svi predmeti, koji se danas nalaze u milenijskoj izložbi. U tom muzeju pokazat će se cijeli historički razvitak života i obuke naših slijepaca od davnih vremena pa do danas i dalje. Da je do toga došlo, da se je mogao urediti hrv. slje-pački odjel na milenijskoj izložbi, zasluga je visoke kr. zemaljske vlade, koja je doznačila u tu svrhu do 300 for. Tom veledušnom doznakom udaren je temelj takovom sljepačkom muzeju, kakova danas malo gdje nalazimo. Svaki skoro zavod za slijepce imade muzej, koji će biti i bogatiji od našega obiljem predmeta, ali da takav

50 Vujić,Ž.(2009)IzidorKršnjavi–PionirmuzealneznanostiuHrvatskoj, Muzeologija 46, str. 9. 51 Bek,V.(1896)Sljepačkimuzej.Prijatelj slijepih i gluhonijemih, 7 (1), str. 3, 4.52 Bek,V.(1896)Sljepačkimuzej.Prijatelj slijepih i gluhonijemih,7(1),str.3,4.NadrugomemjestuBekpiše:Musee Valentin Hauy. Catalogue

raisonne redige par M.E. Guilbeau Fondateur et Conservateur du Musee, Paris 1891. U ovaj muzej spada sve, što se obće odnosi na slijepce ili sljepoću. Ovaj katalog izkazuje lijep broj predmeta i to 1.960. Pod brojem 1.090 nalaze se i hrvatske stvari.Bek.V.(1892)Književnost–MuséeValentin Haüy. Slijepčev prijatelj, 3 (1), str. 31.


Dana8.svibnja1896.hrvatskiindustrijskipaviljonposjetiojeosobnocarFranjoJosipI.Tomjeprigodomrazgledaoi„Hrvatskisljepačkiodjel“,kojimjebioposebnozadovoljantejepohvalioVinkaBekakaopostavljačaizložbe.Dakako,Bekjebioosobitoponosannaovajcarevposjetipriznanje.Također,odocjenjivačkogapovjerenstvamilenijskeizložbeBekjebioodlikovanvelikomkolajnomzauređenjesljepačkogodjela.56

Hrvatski sljepački muzej

NakonmilenijskeizložbeuPeštiplaniraojeBekpopunitiiureditisvojsljepačkimuzej: Bit će još gradiva, koje bi spadalo amo, no što se nije sabralo do sada, potraživat će se naknadno, da tako od tih stvari složimo potpuni „muzej“.57 VjerojatnomujetoobećaoisamKršnja-vi jeručlanku„Promjenaubogoštovno-nastavnomodjeluvisokekr.Zemaljskevlade“navodi:Njegovim zauzimanjem imati će zem. zavod za odgoj slijepe djece i lijepo uređen ‘hrvatski sljepački muzej’, čim mine milenijska izložba u Budimpešti.58 Potvrdu o tome da se BeknadaoiočekivaopomoćKršnjavogakoduređenjahrvatskog sljepačkog muzeja, vidjeli smovećiuIzvješćuZemaljskogzavodautekstuomuzeju.Zasigurnosetomogloioče-kivatiodtog,kakoŽarkaVujićkaže,lucidnog stvaratelja cjelokupnoga utemeljiteljskog insti-tucionalnog života kulture i umjetnosti u Zagrebu, pa i na cijelom hrvatskom prostoru59, da je onkojimslučajemduljeostaonamjestuodjelnogpredstojnikazabogoštovljeinastavu. Nažalost,Kršnjavijestedužnostiumirovljenrješenjemod5.travnja1896.60, a na njego-vomjestopostavljenjeOtonpl.KrajcsovicsIločki,kojijeutovrijemebiopotpredsjednikDruštvasv.Vida.TimčinomiodlaskomIzidoraKršnjavogasdruštveneipolitičkescenepotkraj19.stoljećazavršila jeepoha„velikogutemeljitelja“koji jesvojepolitičko ikul-turnodjelovanjeusmjerionamodernizacijuhrvatskogdruštvanapodručjuzdravstva,školstva,kulturnogstvaralaštvaikulturnihustanova.Svakako,njegovoumirovljenjene-povoljno je utjecalo i na daljnji tijek zbivanja vezanih za razvoj zavodskog muzeja.

PozavršetkumilenijskeizložbeznatnibrojpredmetapristigaojeuzavodskimuzejpauGodišnjem izvješću za 1896/97, u poglavlju o muzeju, nailazimo na podatak da se muzej uvećaoza40predmeta.Vjerojatnosutovećinombilipredmetikojisubilipredstavljeni

56 Bek,V.(1896)Vijesnik–Domaćevijesti:Previšnjepriznanje.Prijatelj slijepih i gluhonijemih,7(5–6),str.80.;Bek,V.(1896)Vijesnik–Domaćevijesti:Odlikovanje.Prijatelj slijepih i gluhonijemih, 7 (12), str. 176.

57 Bek,V.(1896)Uspomenesamilenijskeizložbe.Prijatelj slijepih i gluhonijemih, 7 (9), str. 115.58 Bek,V.(1896)Promjenaubogoštovno-nastavnomodjeluvisokekr.Zemaljskevlade.Prijatelj slijepih i gluhonijemih, 7

(4), str. 50.59 Vujić,Ž.(2009)IzidorKršnjavi–PionirmuzealneznanostiuHrvatskoj, Muzeologija 46, str. 32.60 Previšnim riješenjem od 5. travnja 1896. premilostivo je odobrilo Njegovo Veličanstvo, da se predstojnik bogoštovnog

odjela kr. zem. vlade, presv. g. Izidor Kršnjavi, postavi u trajno stanje mira na vlastitu molbu, te je premilostivo imenovalo presv. g. Otona pl. Krajcsovicsa Iločkog predstojnikom bogoštovnog odjela. Godišnje izvješće zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu za školsku godinu 1895/96. (1896), Zagreb, str. 13.

fotografije raznih slikaumjetnika sprikazima života slijepihguslara.U svem su 4 komada fotografija. Imade više takovih slika, ali do danas mogli smo doći samo do ta 4 komada. (Guslar i vila, djed i unuk – dvije kompozicije – i guslar). Od svih je svakako najvrjednija ona Karasova: Guslar i vila, kako se viđala na zasto-ru u starom zagrebačkom kazalištu.55 Preostali dio ormara zauzimali su radovi slijepih osoba koje nisu pohađalenikakvezavodevećsusvojeradnjenaučilesamekodkuće,islijepacakojisuobukuzavršiliunekomstranomzavodu.UdrugomormarunalazilisuseizlošciZemaljskogzavodazaodgojslijepedjeceuZagrebuteDruštvasv.VidainjegovogZavodazaodrasleslijepe.IzZemaljskogzavodabilasuizloženaraznaučila,zatimslikeZavodateručniradovipitomaca.Društvosv.Vida izložilojeraznetiska-nice,slikesvojihdobročiniteljate„obiljelijepihkefasvakevrste,painekolikokošara“,sveizradioniceZavodazaodrasleslijepe.Zanimljivisubili,pomoćudijagramaslikovitopredočeni,statističkipodaciobrojuslijepih,gluhonijemihi„slaboumnih“urazličitimgodinama,kojejeizradioBek.Podalje,nazidnojstijeniposjetiteljimajebilapredočenakartaoširenjutrahomauHrvatskoj,akojujeizradiozdravstveniodsjekZemaljskevlade.Naime,trahomjeutovrijemebiouvelikompostotkuuzročniksljepoćeunekimkrajevima.

55 Bek,V.(1896)Uspomenesamilenijskeizložbe.Prijatelj slijepih i gluhonijemih, 7 (9), str. 114.

Vjekoslav Karas (?), Slijepac i vila (foto D.Š.)


zavodskihnastavnikapodvodstvomVinkaBeka.ToturbulentnoinepovoljnorazdobljezadjelatnostZavodauključivalojeibrojneselidbe.SponovnimradomZavodjepočeotekpozavršetkurata.Međutim,nedugonakonpočetkaradaunovojdržavi,Pokrajinskauprava u Zagrebu 1920. donosi odluku o svojevrsnoj centralizaciji, to jest da se sve za-grebačkeustanovezaslijepepremjesteuPopovačuuMoslavini.TakojeZavodzaodgojslijepedjecemoraonapustitisvojuzgraduuIliciipreselitiseuPopovaču.Tamosusenajednommjestunašlizajednoslijepiučenici,slijepiratnivojniinvalidiiodraslislijepi,štićenicidomovaDruštvasv.Vida,kojejeumeđuvremenuobustavilosvojrad,asvaimo-vinaDruštvapredanajepovjerenstvuzasocijalnuskrbZemaljskevladeusiječnju1920.RadZavodaodvijaoseuteškimokolnostima,upunološijimuvjetimanegouZagrebu,uprvomreduzbognedostatkastručnogvodstva izbogneadekvatne inestimulativnesredine.

I dalje senastavilo snovimplaniranjimaokoustroja zavodskihustanova.Na temeljuodlukeMinistarstvasocijalnepolitikeuBeograduod11.siječnja1927.,ZavoduMosla-viniseraspušta.Pitomcisudijelomposlanikućama,adiojepremještenuDomslepihuZemunu.Ipak,1928.ZavodzaodgojslijepedjeceponovnosevraćauzgraduuIlicikaoustanovaZagrebačkeoblasti,aupravuzavodajeopetpreuzeoStjepanHorvat.Budućidasuprostorijebileneprimjereneiskučene,prijepočetkaDrugogsvjetskogratapočelajegradnjanovezavodskezgradeuNazorovojulici.Zgradatadanijedovršena,azbogratajeuslijedilaiponovnaselidba.Uljeto1941.MinistarstvonastaveNDHdonosiodlukuda se Zavod za odgoj slijepe djece u Zagrebu spoji s Domom slepih u Zemunu u jedin-stvenu ustanovu pod nazivom Zavod za odgoj i obrazovanje slijepih. Zavodske prostorije u Ilicipreuređenesuuprihvatilišteza izbjeglice,asvinastavnicizajednospitomcimapreseljenisuuZemun.Odmahpozavršetkurata,već1945.,nastojalosestvoritipredu-vjete kako bi Zavod nastavio svoje djelovanje u Zagrebu. Problem je i dalje bio prostor. U siječnju1948.ZavodjeslužbenopočeosradomuzgradiuRadničkojcesti18a.Početkomškolskegodine1949/50.ZavodjeponovnopreseljenitounovuzgraduuNazorovojulici,kojasepočelagraditiprijeDrugogsvjetskograta.65TimejeokončanodugoinepovoljnorazdobljeupovijestiZavoda,aonekadašnjemBekovumuzejuzačitavotovrijemene-mamopouzdanihpodataka.Štosespredmetimaizmuzejadogađalo,jesuliioniseljenizajednospitomcimainastavnicimanijepoznatoiotomesenijemoglonaćipisanogatraga.PremaKataloguučila,kojisenalaziuZbirciarhivskoggradivaTiflološkogmuzeja,apripadaojeBekovoj„zbirciučila“doznajemodajenekolikopredmetatezbirke1901.godineizlučenootpisomVladeod1.9.br.13.133.TaučilaRavnateljstvoZemaljskogza-vodazaodgojslijepedjeceuZagrebudarovalojeŠkolskommuzeju1901.kadasemuzej

65 Tonković,F.(1955)ZavodzaodgojslijepedjeceuZagrebuod1895.do1955.godine.U:Tonković,F.,ur.,Jubilarni zbornik radova povodom 60-godišnjice osnutka Zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu.Zagreb:Zavodzaodgojslijepedjece u Zagrebu, str. 17–57.

naspomenutojizložbi.GospodinJosipRadković,rezbarizZagreba,takođerjetegodinepokloniomuze-jujednuspravuzapisanjezaodrasleslijepekojisudoksubilividećinaučilipisatilatiničnimpismom.Bilajetoprvaspravatakvevrstenanašim prostorima.ZapopunuzbirkemuzejapotražujeBekjošnekolikostarih „javor-gusala“.61

DjelatnostZavodabilajeprepoznataupedagoškojjavnosti.Ustručneposjetedolazilisuučeniciiučiteljiraznihškola,članoviučiteljskogzbora,učiteljipripravnici,polazniceženskihliceja,tesutijekomtihpo-sjeta razgledali i zavodski muzej.62Iuidućojškolskojgodini1897/98.muzejsetakođeruvećao,itoza32predmeta,pajeukupnoimao256predmeta.Tojeujednobilaizadnjavećaakvizicijazamuzej.63Godine1898.Bekodposljedicanapornogaradapočinjeozbiljnopobolijevati.Napreporuku liječnikamorao

je smanjiti opseg posla i napustiti jedan od zavoda teje,nažalost,otišaoizzavodazaodgojslijepedje-ce. Dekretom od 12. kolovoza 1899. dodijeljen je „u svojstvu pučkog učitelja“ na raspolaganje Društvusv. Vida kako bi upravljao zavodom za odrasle slije-peosobe.Natojdužnostiostaojesvedoumirovlje-nja 1920. godine.64

NovizavodskiupraviteljStjepanHorvatnastaviojeBekovodjelo,alisesvremenomZavodpočeosuo-čavatisnizomproblemakojisuusporilinjegovradirazvoj.Uzfinancijsketeškoćeinedostatakopreme,radZavodaodvijaoseuskučenim ineadekvatnimprostorima. Ta je kriza vjerojatno uzrokovala da se uizvješćimanakon1903.muzejvišeinespominje.

UidućemrazdobljukrizauraduZavodajošsevišeprodubljivala takoda jepočetkomPrvogsvjetskogratanastupiovišegodišnjizastojupedagoškojdje-latnostizavoda.Zavodsezatvara,djecaseraspušta-jukućama,azgradajeprenamijenjenazaizobrazbuslijepihratnih invalida.Njihovujeobukuvodiodio

61 Iza milenijske izložbe više je predmeta došlo, darežljivošću vis. vlade, u taj muzej. Gosp. Josip Radković, rezbar u Zagrebu, poklonio je jednu spravu za pisanje za odrasle slijepce, koji otprije znadu pisati obično pismo. Prva je to sprava te ruke u nas, u koliko nam je do sada poznato. Od lani naraslo je 40 predmeta u vrijednosti od 35 for. Te sada imade 224 komada u ukusnom ormaru, a vrijedno 138 for. Ovom muzeju dobro bi došlo nekoliko starih ‘javor-gusala’ prostih i rezuckanih, pa bi učinio dobro djelo onaj, koji bi takove pribavio ovom zavodu.“ Godišnje izvješće zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu za školsku godinu 1896/97. (1897), Zagreb, str. 14.

62 TakosuučenicivišetrgovačkeškoleizNovogSada7.travnja1897.posjetiliZemaljskizavodzaodgojslijepedjecetesuiza toga pregleda-li mali muzej.Bek,V.(1897)Vijesnik–Domaćevijesti:Naučniposjet.Prijatelj slijepih i gluhonijemih, 8 (5), str. 72.

63 Posljednjamuzejskaakvizicija,dvanovapredmeta,spominjeseuIzvješćuzagodinu1899/1900.64 Tiflološkimuzej,Zbirkaarhivskoggradiva,inv.br.ZA1517,Opis moga rada.

Iz Godišnjeg izvješća Zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu za školsku godinu 1895-96.


dokumentaciju u vidu inventara, a naslovio ih je kao Muzealni katalog III, IV, V, VI i VII.69 UZbirciarhivskogagradivaTiflološkogmuzejaosimdvajuprethodnospomenutihkata-loganalaziseiMuzealnikatalogV,ukojemujenavedenpopisučila.ŠtosespreostalimKatalozima dogodilo, ne znamo; vjerojatno su u selidbama tijekom vremena izgubljeni. Predmetesakupljeneuzbirku,vidjelismo,Bekjeizlagaouprostoruzavodskogmuzeja,aliinaizložbama.Nakojijenačinskrbiozapredmeteikakoihječuvaoištitio,nemamopisanihsvjedočenja,nosigurnojetoradiostručnoisljubavlju.TajzaključaknamećesepoznavanjemBekovaživotairada.VinkoBekbiojevelikifilantrop,humanist,sakupljač,izlagačiprvipromicateljidejeoobrazovanjuiskrbislijepihosobauHrvatskoj.

Iznjegovadjelovanjaovdjesmo izdvojili jedan, veomavažan, tiflo-muzeološkiaspekt.Bekovivizionarskiuvidiinjegovamuzealnapromišljanjanisuostalisamonapokušajima.ZahvaljujućigolemomznanjuisakupljačkomtruduupravojeBekzačeoidejuipraksumuzeja s tematikom slijepih osoba koju prepoznajemo i danas u temeljima suvremeno-gaTiflološkogmuzeja.

(Nevenka Ćosić)

69 HDAZVBiN(1895)br.1.703,Visokoj kr. zemaljskoj vladi, odjelu za bogoštovlje i nastavu.

otvoriokakobiZemaljskizavodzaodgojslijepedjecebiozastupljenuškolskommuzejutekakobiseizložiloonoštojenajvažnijeuobucislijepih.VladinodjelzabogoštovljeinastavupismenojepotvrdiodaseučilaizinventaratogzavodabrišuipredajuŠkolskommuzejukojisemolidanavedenaučilauneseu svoj inventar.66

PremausmenomiskazuDaniceTonković,jedandiopredmetaizavodskegrađepronađenje1948.nata-vanuiličkezgradeukojojjenekadabiosmještenzavodzaslijepe,štomoždaupućujenazaključakdasupredmetiiknjigebiličitavovrijemespremljeninatavanutezgrade.SvipronađenipredmetidonesenisujednogadanauzgraduuRadničkojcesti,gdjejeutovrijemeprivremenobiosmještenZavodzaslijepudjecu.BilojetudostaknjiganaBrailleovupismu,početnicaVinkaBekaidokumentacijeizZavoda.SvepredmeteDanicaiFranjoTonkovićspremilisuujednuprostorijuzavodasnakanomdaubudućnostiotvore muzej.67 Kada su nekoliko godina poslije, 1953., sazreli uvjeti za to i kada je donesena odluka o osnutkuTiflološkogmuzeja,očitovalisuseorganizacijskiproblemiokoorganizacijeismještajamuzejasličnionimaizBekovodoba.MuzejjeupočetkubiosmještenujednojprostorijiZavodazaodgojslijepedjece,aposlijetogaGlavniodborSavezaslijepihHrvatskedodijeliojemuzejuprostranudvoranuusvo-jojzgradiuBosanskojulici,dabi1958.godinebiopremještenuprostornovoizgrađenezgradeDomaSavezaslijepihHrvatske,naugluDraškovićeveiŠenoineulice,gdjeseidanasnalazi.Iovogjeputamuzejtiflološketematike,iakosadakaosamostalnaustanova,uklopljenuprostoreinstitucijezaobrazovanjeiskrbslijepihosoba i topodnazivomTiflološkimuzejSavezaslijepih Jugoslavije.Tako jeukonačnicirealiziranaBekovaidejaoosnutkumuzejastiflološkomtematikom.

Jasnojedaonajsljepački muzejštogajeVinkoBekosnovaounutarZavodazaodgojslijepedjeceuZagre-bunijebioinstitucija,odnosnoonakvamuzejskaustanovakakojedanasdefiniramo,alijeneospornodajeBekimaoporiv,željuivoljuzasakupljanjepredmetaizanjihovoformiranjeurazličitezbirke.Onje sabirao i prikupljao predmete za svoj mali „muzej“, ali i za neke druge muzeje. Za obrtničko-umjetnički muzej u Zagrebu sabirao sam u okolici bukevskoj razne predmete, te ih obilan broj i znatne vrijednosti saku-pio, a za ženski ručni rad skupio sam lijepu zbirku raznih veziva, koja se nalaze u školskom muzeju. Dapače je svojedobno i časopis „Obrtnik“ izdao u prilogu nekoliko mojih crteža starinskog narodnog veziva.68 Nabavljaoihjeuobičajenimnačinomsakupljanja–darovanjem,nomnogipredmetinabavljenisuiotkupom.Pred-metezasvojuzbirkuBeknijesakupljaostihijskivećnatemeljusistematskogistraživačkograda,čakinaterenu.Svepodatkekojejepribavioosakupljenimpredmetima,slikama,biografijama,statistikamaisl.objavljivaojeitumačioučasopisimaSlijepčev prijatelj i Prijatelj slijepih i gluhonijemih.

PouzdanomožemorećidajeBekvodiodokumentacijuoknjigamaštoihjeprikupljaozamuzej,podnazivomMuzealnikatalogIiMuzealnikatalogII,aonisedanasnalazeunašemumuzeju.Unjimajeuznaslovnavedenibrojprimjerakaknjige,brojsvezaka,vrijemenabaveinovčanavrijednostsvakeknjige.ZaKatalogejesvojimpotpisombiozaduženupraviteljZavoda.ZaostalepredmeteBekjetakođervodio

66 HDAZVBiN(1901)br.13133.67 KazivanjeDaniceTonković,učiteljiceZavodazaodgojslijepedjeceičlaniceSavjetaiPredsjedništvaTiflološkogmuzejanaosnutku1953.68 Tiflološkimuzej,Zbirkaarhivskoggradiva,inv.br.ZA1517,Opis moga rada.


5. Muzejom upravlja odbor od 9 članova, od kojih 6 delegiraju Glavni odbori Saveza slijepih, a 3 imenuje Centralno vijeće Saveza slijepih Jugoslavije.

6. Plaće radnika i službenika muzeja određuju se platnom odlukom Centralnog vijeća Saveza slijepih Jugoslavije.

7. Za poslove i zadatke muzeja nadležno je Centralno vijeće saveza slijepih Jugoslavije.4

Muzej jeosnovan s ciljemsakupljanja, sređivanja i proučavanjadokumentarnegrađekojaseodnosinaslijepeosobe,njihovodgoj,radiživotopćenito,kakouprošlostitakoiusadašnjosti.Nijebiouklopljenniukakvudruguustanovu,većjedjelovaosamostalnopodrukovodstvomsavjetakojijepostavioplenumCentralnogvijećaSSJ-a.Prikupljaojepredmeteidokumenteodtiflološkogznačajateproučavaopovijesnirazvojnapodručjudruštvenezaštite slijepihosoba iudjelokrugu tiflološkihznanosti.Početkom1954.g.izabranjeprvisavjetmuzejaučijemjesastavubilodevetčlanovaspodručjatadašnjedržave. Izabrano je ipredsjedništvosavjetausastavu:TonkovićDanica,predsjednica,Uđbinac Josip,podpredsjednik idr. SulejmanMašović, tajnik. IstegodineMašović sezbogprezauzetostizahvalionadužnosti,kojujepreuzeoStjepanBarač.PredsjedništvojenajednojodsjednicaistegodineposebnozahvaliloMašoviću„kojijerazvitkuinapre-tkumuzejažrtvovaomnogotrudaivremena“.5

4 Tonković,D.,ur.(1955)Izvještaj o radu za godinu 1953-54.Zagreb:TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavijeuZagrebu, str. 12.

5 Mašović,S.(1955)Osnivanje,organizacijairadTiflološkogmuzejasavezaslijepihJugoslavijeuZagrebu.U:Tonković,D., ur., Izvještaj o radu za godinu 1953-54.Zagreb:TiflološkimuzejSSJ,str.9-19. UnavedenomIzvješću,uprvojgodinipostojanjaMuzeja,iznesenisurezultatirada,kakobiseširajavnostupoznalasradomMuzejatestekaoštovećibrojsuradnikaipomagača.

Izložbena vitrina stalnog postava, 1956.

Pokretna izložba u Splitu, 1956. Stol Vinka Beka (foto D.Š.)

1.2. PROTIV PREDRASUDA60 godina Tiflološkog muzeja

Osnutak muzeja

Uvjetizaosnivanjemuzejasazrelisupočetkom1953.g.kadajedonesenaiOdlukaonjegovuosnivanju.VinkoBekvećje1888.g.počeosakupljatipredmetezabudućimuzej1, no stjecajem okolnosti velik broj predmetaiznjegovezbirkesvremenomjeuništenili nestao,„azaostatakpredmeta,osobitoarhiv-skogagradiva,prvisezainteresiraoslijepiprof.dr.FranjoTonković”.2VođenaBekovomidejom„opodr-žavljenjuHrvatskogsljepačkogmuzeja,njegovimangažmanomnapodručjuosvještavanjamogućnostislijepih,skupinaentuzijastaokupljenaokoDaniceiFranjeTonkovića,tadadjelatnikaZavodazaodgojslijepedjeceuZagrebu,1953.g.krenulajenjegovimstopama”.3 Kako bi se spomenuti predmeti zbri-nuli,otvorilamogućnostzasabiranjenovihtezapočelovođenjebrigeodokumentacijikojajevećposto-jalaioneunastajanju,pojavilasepotrebazaosobamaimjestomnakojemćetobitimogućeostvariti.

Bekova zamisao o podržavljenju Hrvatskog sljepačkog muzeja ostvarila se donošenjem Odluke o osnivanju Tiflološkog muzeja na plenarnom zasjedanju Centralnog vijeća SSJ u Beogradu 18. i 19. siječnja 1953. g.TemeljemoveOdlukeiOdlukesjednicePredsjedništvaSSJod10.ožujkaistegodine,uskladusdanimovlaštenjimaičl.10Osnovneuredbeoustanovamasasamostalnimfinanciranjem,

PredsjedništvoCentralnogvijećaSSJdonijelojesljedećeRješenje:

1. Osniva se muzej za slijepe, koji će nositi naziv: „Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije“ sa sjedištem u Zagrebu.

2. Zadatak muzeja je pronalaziti, sakupljati i proučavati materijal za slijepe, da objašnjava o školovanju, osposobljavanju i socijalno-zdravstvenoj zaštiti slijepih i da služi za upoznavanje slijepih lica s raznim predmetima.

3. Imovina muzeja odredit će se naknadno rješenjem.

4. Muzej ima svojstvo pravnog lica.

1 BosnarSalihagić,Ž.(2000)Tiflološkimuzejinjegovoopće-defektološkoopredjeljenje,Informatica Museologica, br. 3-4, str. 95-97.2 BosnarSalihagić,Ž.,ur.(2014)Osnutak,Katalogizložbe“Mi nismo nevidljivi”,Tiflološkimuzej,Zagreb,str.6.3 Ibid.


pomoćslijepogprof.FranjeTonkovića,kojisevećtadagodinamabavioproučavanjemdokumentacije o slijepim osobama.

ZahvaljujućizalaganjubračnogparaTonkovićiSulejmanaMašovića,prikupljenjeosnov-nimaterijalzamuzejskupredmetnuzbirku,knjižnicuipovijesniarhiv.Usvakodnevnompraktičnom radu pomagao je jedan student filozofije, koji se pokazao vrlo vrijednimmuzejskimradnikom,tejedan„računskislužbenik“.Primarnizadatakbiojesakupljanjematerijala o slijepima i od slijepih. U tu svrhu uspostavljani su kontakti s pojedincima i ustanovamauzemljiiinozemstvu,pregledanesunekeknjižnice,obavljenajepretplatananekolikočasopisa,aJugopresjemuzejuredovitoslaosvečlankeoslijepimaobjavljeneudnevnomtisku.PristupiloseiprikupljanjubibliografskihpodatakaizknjižnicagradaZagrebaoknjigamaičlancimaukojimaseraspravljalooslijepima.Većidiograđemuzejačinilasubrojnanastavnasredstvazaslijepetepredmetis„Izložbeslijepih“uBeogradu,kojajeodržana1952.g.povodomprvogkongresaslijepihJugoslavije.

UsamimpočecimaradamuzejagodišnjijebudžetdonosiloiosiguravaloCentralnovije-ćeSavezaslijepihHrvatske,kojejeujednoinadziralonjegovoizvršenje.Usvrhupriku-pljanjagrađezamuzej,tijekom1954.g.posjećenesumnogeustanove,zavodizaslijepe,najpoznatijimuzeji,knjižniceiradiostaniceuzemlji.Pripremljenajezatisakiprvapubli-kacija,knjižicaoradumuzeja.Izrađenesuprvevitrine,aosnovnitehničkiproblemibilisu pitanje grijanja zimi, umjetnog osvjetljenja, jakog odbljeska i sl.

„Radjeupočetku,dakle,biovišenegotežak;radilosejebezprikladnihprostorija,bezstručnihosobaibezikakvogiskustva.Svetobilojepotrebnosticatiiosvajati.Alivelikaljubavprvihdrugovakojisunasvojaleđaprimiliovajteretsvejepobijedila.“9 Od samog osnutkamuzejapostojalajesvijestotomeda„Tiflološkimuzejunosinovsadržajupo-dručjemuzejskedjelatnostiunašojzemlji(tadaJugoslavija,op.autorice),obogaćujućitopodručjeposvenovomspecifičnomtematikom“.10

Prvi stalni postav

NakonprelaskaizmalezavodskeprostorijeuprostranudvoranuzgradeGlavnogodboraSSH,uBosanskojulici26uZagrebu1955.g.postavljenjeprvikustosmuzejaArkadijeRudomino,azaposlenjeijedanknjižničarkojiistovremenovodiadministracijuiknjigo-vodstvotepomažekustosu.PremaA.Rudominu11,predsjedništvorukovodicjelokupnimradomidjelovanjemmuzeja.ZapredsjednikaSavjetamuzejaizabranjeStjepanBarač,dugogodišnjiravnateljCentrazaodgojiobrazovanjeVinkoBek,dokseposebnoističe

9 B.S.(1963)Kakojepočelo…,Socijalna misao,godišteX,br.1,str.9.10 Rudomino,A.,ur.(1955)Tiflološki muzej Izvještaj o radu.Zagreb:TiflološkimuzejSSJ,str.6.11 Rudomino,A.(1955)Tiflološkimuzejprednovimzadacima,Socijalna misao,godišteII,br.5,str.199.

Prve godine rada

Članovimuzejskogsavjetabiralisusuradnikemuzejakojibidarovanjemvlastiteiliprikupljenegrađedo-prinijelipopunjavanjumuzejskihzbirki,arhivaiknjižnice.PrvaustanovakojajeznačajnodarovalamuzejvećprilikomnjegovaosnutkabiojeZavodzaodgojslijepedjeceuZagrebu.ZavodjemuzejustavionaraspolaganjeijednuprostorijuusvojojzgraditemuomogućiodazapočnesradomsvedoknijedobionakorištenjeposebnudvoranuuBosanskojulici26uZagrebu,uzgradiGlavnogodboraSavezaslijepihHrvatske.ProstorijauZavodubilajeiznimnomala,zarazlikuodprostranedvoranezgradeGlavnogod-boraSSH,kojijeMuzejudodijeliojošjednumanjuprostorijuukojojjeradiotehničkislužbenikmuzeja.SljedećedvijeustanovekojesuseodazvalepozivunasuradnjubilesuZavodzastručnoosposobljavanjeslijepihuRadničkojcestiuZagrebuteZavodzaslepomladinouLjubljani.Određenbrojpredmetapok-lonilisuiHSSiosnovnaškolauBukevjukrajVelikeGorice,ukojojjenekovrijemeVinkoBekradiokaoučitelj,zatimGlavniodborZdruženjaslepihSlovenijetenekolikopojedinaca.

Muzej jeveć1955.g. započeosuradnjuskulturnimustanovamaregijemeđukojimasubili:GradskimuzejizBakra;Državnimuzej–etnografskiodjel,Državnimuzej–KneževdvoriKonzervatorskiuredizDubrovnika;DržavnimuzejizKotora;Državniarhiv,Etnografskimuzej,Mestnimuzej,NarodnainUni-verzitetnaknjižnica,Narodnimuzej,SlovenskišolskimuzejiZemljopisnimuzejLRSizLjubljane;GradskimuzejizMostara;Državniarhiv,NaučnabibliotekaiNarodnimuzejizRijeke;Arhivgrada,DržavniarhivNRBiH,EtnografskiodjelZemaljskogmuzejaBiH,MuzejgradaSarajevaiMuzejnarodnerevolucijeizSarajeva;ArhivgradaTuzleiZavičajnimuzejizTuzle;Državniarhiv–ZadariEtnografskimuzejizZadra;Muzejnarodnerevolucije,MuzejSrbauHrvatskojiMuzejzaumjetnostiobrtizZagreba.

Kakobipronašaoisuradnikeuinozemstvu,muzejjeIzvješćeoradumuzejazagodinu1953.i1954.ra-zaslaonizueuropskihiizvaneuropskihustanovaipojedinaca.Bližikontaktuspostavljenjesasljedećimustanovama: American Foundation for overseasBlind – Pariz, Francuska, Association ValentinHaüyPourleBiendesAveugles–Pariz,Francuska,BlindenanstaltNürnberg–Nürnberg,Njemačka,Blinden-erziehungs-institut–Beč,Austrija,Blindenstudienanstalt,Marburg-Lahn,Njemačkaidr.

Uprvojgodiniodabranjeradnikolektiv,traženjeprostorzasmještajmuzejaiobavljenisuostalipri-premniradovi.NatemeljuStatutaSavezaslijepihJugoslavije,Centralnovijećenasvojojjesjedniciod23.siječnja1954.donijeloPravilnikoradumuzeja6kojijeizradiloizabranopredsjedništvoiizkojegjerazvidnodajemuzejsamostalnakulturnaustanovapodrukovodstvomSavezaslijepih.Zadacisubilikonkretni,jasniiopsežni:muzejsenebaviisključivosakupljanjemdokumentacije,većinjezinimprouča-vanjem, znanstvenom analizom i publiciranjem.7StalnogkustosamuzejtadanijeimaonitisesmatralodajepotrebanjerjetajposaoobavljalaDanicaTonković„kojajekaopredsjednikmuzejanajvišeprido-nijela njegovom brzom napredovanju“ .8Usamimjepočecimaradamuzejaodvelikekoristibilastručna

6 Tonković,D.,ur.(1955)Izvještaj o radu za godinu 1953-54.Zagreb:TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavijeuZagrebu,str.10.7 Ibid.8 Tonković,D.,ur.(1955)Izvještaj o radu za godinu 1953-54. Zagreb:TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavijeuZagrebu,str.14.


Pravilnik o radu Tiflološkog muzeja Saveza slijepih Jugoslavije


Jedanodnajvećihproblema,kadajeriječostalnompostavu,biojepremalenineprimje-renizložbeniprostor–jednadvoranaukupnepovršine60m2.

Muzej jeod samogosnutkapromišljaoonačinu izlaganjapredmeta iprilagodbe i zaslijepeosobe.„Kretanjeslijepihposjetilacauizložbenimprostorijamamorabitidrugači-jegsmjeranegovidećih,dabiitiposjetiocilogičnimredoslijedommogliupoznatiopipupristupačanmaterijal.Utompogledupotpunojenovastvaruvođenjedvodjelnihvitrina,kojećeusvojemgornjemdijelu,podstaklom,sadržavatieksponatenamijenjenevidećimposjetiocima,audonjemdijelu,uposebnimladicamabitćesmještenmaterijalpristu-pačanopipu.“13Možesezaključitidasevodilaborbas iznimnoskučenimprostoromipotrebomdvostrukihrješenjazavidećeislijepeposjetitelje.

U Izvješću o radu Tiflološkog muzeja za 1956. g. zasebno je na otprilike trećini kartice teksta objavljeno muzejsko poslanje, što se u cijelosti uklapa u standarde muzejske struke 21. stoljeća.ZanimljivojedasevećtadavezanouzTiflološkimuzejraspravljaonizupitanjakojazadiruupodručjemuzeologije,kaoštosuraznorodnagrađainjezinoraspoređivanjepocjelinamateobraćanje iprilagodbapredmetarazličitimskupinamaposjetitelja.14

Istegodinepromijenilasestrukturaupravemuzeja;CentralnovijećeSSJumjestoSavjetapostavilo je Upravni odbor. U Upravnom su odboru bile samo osobe nastanjene u Za-grebu.UpredsjedništvusuS.Barač,D.TonkovićiJ.Udžbinac,nastavniciuzavodu.M.Berkeš,pišućiorazvitkumuzeja,spominjeiA.RudominakaočlanaUpravnogodborate

13 Ibid.14 Gollner,N.(1955)Tiflološkimuzejinjegovaproblematika,Vijesti društva muzejsko-konzervatorskih radnika NR Hrvat-

ske, godina IV, broj 1, str. 10.

Franjo Tonković, prvi slijeva, osamdesete u TM (foto D.Š.)

Izložba Dodirom u prošlost, 1996. (foto D.Š.)

radDaniceTonković.OnajeistegodineobjavilačlanakučasopisuSocijalna misao12,ukojemseobraćapotencijalnimdarovateljimaipomagačimausakupljanjugrađetenavodipodručjasakupljanjamuzeja:

1. Tiflološkagrađazapovijestškolstvazaslijepeunašojzemljiiudrugimzemljama2. Građaizživotairadaslijepih3. Tiflopedagoškaitiflološkaliteratura,beletristikakojagovorioslijepima,djelaslijepihautoraidr.4. Umjetničkadjelaslijepihautorailioslijepima5. Građazapovijestorganizacijakojesuradilezaslijepe.

OsobljemuzejaučlaniloseuDruštvomuzejsko-konzervatorskihradnikaHrvatske,aRudominojeobja-viočlanakučasopisimaVijesti i Muzeji.Muzejseuključioumuzejskiživotzajednice,akustosimnogihmuzeja u zemlji postali su njegovi suradnici. Prva izložba muzeja održana je u „Tjednu muzeja“ u svib-nju 1955. g.ZavrijemetrajanjaizložbebiojeuređenposebanpromidžbeniizlogTiflološkogmuzeja(po-sebanpromotivniplakat)ucentrugradaZagreba,uIlici44.Osnovniciljoveizložbebiojeupoznavanješirejavnostisaživotomiradomslijepihosobatenjihovimpoložajemuzemlji.Izložbajebilaotvorenazatrajanjaproslave60.godišnjiceZavodazaodgojslijepedjeceuZagrebutijekomsvibnja1955.godine.Dioizloženihpredmetabiojeposuđen,avećinapredmetabilajeosnovazaprvi stalni postav otvoren 1956. g.uistomprostoru.Izložbomsubileobuhvaćenesljedećeteme:1.Pretečemodernogpismazaslijepe;2.LouisBraille–otacpismenostislijepih–prvitiflopedagoziusvijetu;3.PrvitiflopedagoziuJu-goslaviji;4.ZavodizaslijepeuJugoslaviji;5.Spravezapisanjenabrajevomiobičnompismuzaslijepe;6.Nastavnasredstvazaslijepe;7.Životiradslijepih;8.Proizvodirukuslijepih;9.Slijepiučeniciiumjetniciusvijetuikodnas.Sveusvemu,velikbrojtemaumalenomizložbenomprostorusciljemdasemuzejprviputpredstaviširojjavnosti.Izložbujeposjetilopribližno600posjetitelja.

12 Tonković,D.(1955)KakosemožepomoćitiflološkommuzejuSSJuZagrebu,Socijalna misao,godišteII,br.3,str.77-79.

Izložba Skulptura Vere Dajht Kralj, 1979. (foto D.Š.) Djelatnici muzeja s umjetnikom Želimirom Janešom, 1983.


uzemljinijeostvariotakovuširokuaktivnostspokretnimizložbamaiostvarioovakavuspjehkaoTiflološkimuzejuZagrebu.“18Bauergovoriionjezinuvelikomznačenjugle-danosmuzeološkogapektatenaglašavadajenacrtezapostavoveizložbenapravioaka-demskislikarBišćan,podčijimjenadzoromnapravljenmobilijarzaizložbu,tedasusvevitrineipanoibilisklopivi,složeniunekolikoprenosivihsandukakakobisemoglilakotransportirati.„Svevitrineipanoinačinjenisutakodamogustajatislobodnousvakomprostoru,panigdjenijepotrebnaadaptacijailieventualnooštećenjezidova,kaoštonijepotrebnonispecifičnoosvijetljenjeislično.“Bauer1956.dajesvojsudiopćenitooTiflo-loškommuzeju:„OvajnašnajmlađimuzejuZagrebu,aistovremenojedanodnajmlađihmuzeja u zemlji, pokazao je u kratkom razdoblju od svega tri godine zamjetnu aktivnost. Nizizložbiipublikacijaovogmuzejadajunaslutitiiznačajnuperspektivuoveustanove,kojajevećdosadpokazalasvojuopravdanostivažnost.“19

Usporednosuređenjemmuzejazapočelojeistvaranjeosnovezaznanstveno-istraživač-kirad,upočetkuorijentiransamonapovijesno-tiflološkaistraživanja.Samou1956.g.kustosRudominoposjetioje30gradovaioko160ustanovaipojedinacaucijelojzemljisciljemorganiziranjaštoširegkrugasuradnikaiizravnogprikupljanjamaterijalazapo-trebe istraživačkograda.Dosta jeučinjeno inapopularizacijimuzejaputemredovitihoglasa u dnevnom tisku i putem radija.

Preseljenje i drugi stalni postav

Tiflološkimuzejniknuojekaokulturno-povijesnaustanovaSSJ-a,noubrzojepočeopro-širivatiiaktualiziratisvojrad.Intenzivnoseradilonaprikupljanjugrađezamuzej.Zasveposjetitelje ulaz je bio besplatan kao i organizirano vodstvo bez obzira na to jesu li mu-zejposjećivaliuskupinamailipojedinačno.Kakoposjećenostnijebilazadovoljavajuća,intenzivnoseradilonapromidžbimuzeja.VažnojespomenutiiangažmanTošeDapca,svjetski priznatoga hrvatskog fotografa, koji je za muzej pro bono izradio posebne ra-zglednicekojesusetiskaleiprodavaleuzizložbu1957.g.

Godine 1956. započeli su radovi na gradnji novoga, suvremenogprostoramuzeja naugluDraškovićeveiŠenoineulice,usklopuDomaSavezaslijepihHrvatske,gdjesemu-zejidanasnalazi.Udrugojpolovici1957.g.počelesupripremezanovi,značajnovećiimodernijipostavmuzeja.PremariječimakustosamuzejaA.Rudomina,„toćebitizaistanajmodernijepostavljentiflološkimuzejuEvropi.“20Iakoprostornijebiodovršenucije-losti,preseljenjeizBosanskeuliceuslijediloje1958.g.Važno je naglasiti da je prostor

18 Bauer,A.(1963)Ustanovazanimljivasmuzeološkogstanovišta,Socijalna misao,godišteX,br.1,str.4.19 Bauer,A.(1956)PokretnaizložbaTiflološkogmuzejasavezaslijepihJugoslavije,Socijalna misao,godišteIII,br.10-11,

str. 401.20 Rudomino,A.,ur.(1957)Tiflološki muzej u godini 1957.Zagreb:TiflološkimuzejSSJ,str.20.

napominjekakotreba„posebnoistaćinjegovuvelikupožrtvovnost,svestranuinicijativuivelikuupor-nost u radu.“15

UređenjeprvogstalnogpostavamuzejauBosanskojulici26dovršenoje1956.g.Usamojednojdvo-ranitrebalojepredstavitiosnovnapodručjakojimasemuzejbavi.Muzejskisustručnjaciuizvješćuzatugodinuopostavunapisalisljedeće:„Iakosepriulaskuudvoranunijemogućeotetidojmuizvjesneprenatrpanosti,ipakpostavucjelinidjelujesuvremeno.Uvedenojefluorescentnosvjetlo,konstruiranesunovevitrinenaročitogtipa,kojeslužeizavidećeizaslijepeposjetioce,aimajuiposebneladice,kojemogudaseupotrebekaododatniizložbeniprostor.Uizložbenojdvorani,prilikomposjetaupotrebljavaseimagnetofon,kojislužikaovodičkrozhistorijskiodjelMuzeja,reproducirakoncerteirecitacijeslije-pihit.d.,čimesepostiževrloznačajanefekat.“16

Kakobisepovećaoutjecajnastavoveoslijepimosobamairazbilanevjericaunjihoveradnemogućno-sti,osmišljenajepokretnaizložbapoJugoslavijikojajesvojputzapočela23.9.1956.uKarlovcu.IzložbajepostavljenaumalojdvoraniGradskeknjižnice„svrlolijepimiukusnimpostavom“17, zatim je krenula premaRijeci,Splitu,Zrenjaninu…Istegodineimalaje12.000posjetitelja,odčegaoko64%djeceimla-dih.Stručnesavjeteomuzeološkimpitanjimavezanimuzpokretnuizložbudaojedr.AntunBauer,aopitanjimaspodručjatiflologijeFranjoTonković.Usvakomgraduukojemjeizložbabilapostavljenabiojeuređenipropagandniizlog.Upojedinimškolamapisanisuradovinatemuposjetapokretnojizložbi.Vrlojevažnospomenutidajeovobilaprva muzejska pokretna izložba ovog opsega u Hrvatskoj.Go-dine1957.pokretnajeizložbaimala17.216posjetitelja.PremariječimaA.Bauera,„nijedannašmuzej

15 Berkeš,M.(1957)Lijeprazvitakvažneustanoveslijepih,Socijalna misao,godišteIV,br.4,str.170.16 Berkeš,M.(1957)Lijeprazvitakvažneustanoveslijepih,Socijalna misao,godišteIV,br.4,str.170-171.Postavjeimaosljedećeodjele:ži-

votiradslijepih(učenje,rehabilitacija,rad,kulturno-umjetničkadjelatnost,fiskulturaizabava),slijepiučenjaciiumjetnici,učešćeslijepihuNOBinjihovživotunovojJugoslaviji,spravezapisanje,nastavnasredstva,rukotvorineslijepihihistorijatiflopedagogije.

17 Bauer,A.(1956)PokretnaizložbaTiflološkogmuzejasavezaslijepihJugoslavije,Socijalna misao,godišteIII,br.10-11,str.401.

Izložba Keramoskulpture Sanje Fališevac, 1999. (foto D.Š.) Izložba slika Nele Turin, 1998. (foto D.Š.)


različitihpodručjatiflologijesciljemupoznavanjajavnostiskulturnimisocijalnimproble-mimaslijepih.Prestaojeizlazitipočetkom1988.godine.

Muzejje1960.godineizdaoidoktorskudizertacijuFranjeTonkovićaVinko Bek i njegov utjecaj na odgoj i obrazovanje slijepih u Jugoslaviji, knjigu tiskanu na 230 stranica u nakladi od 750 primjeraka, koja je danas vrijedan dokument o bogatom radu osobe koja je po-stavilatemeljeTiflološkomemuzeju.

PokretnajeizložbaistodobnoostvarilaznačajnerezultategostovanjempoJugoslaviji:dosiječnja1961.godinebilajepostavljenau63gradauSrbiji,Hrvatskoj,BosniiHercego-viniiMakedoniji,uzukupnuposjećenostodoko200.000posjetitelja.PutujućitrokrilnipanodoistogjevremenaposjetiopethrvatskihgradovatekrenuodaljepremaBosniiHercegovini.

Godine1961.muzejjepostaviodvijepovremeneizložbeodkojihjejednaizložbaradovaslijepogkiparaRemzijeĐumišića.Pojedineustanove,međukojimaiGipsotekaAkademi-je znanosti i umjetnosti, otkupile su neke njegove radove. Vrlo je značajno spomenuti da su ovi umjetnički radovi bili dostupni dodiru posjetitelja pa stoga možemo reći da je tom izložbom započeo Ciklus izložbi Taktilne galerije Tiflološkog muzeja iako se sam naziv „taktilna galerija“ počeo upotrebljavati tek osamdesetih godina. Iste godi-nemuzejjefinanciraoradnapsihološkimistraživanjimauzavodimazaslijepudjecu,arezultatjeradDraganaTarbuka:„AdaptacijaBOB-serijezakolektivnoispitivanjeinteli-gencijeslijepedjece“.TesugodinemuzejposjetilipredstavniciDefektološkoginstitutapriPedagoškojakademijiznanostiuMoskviteposebnonaglasilidajeTiflološkimuzejuZagrebujedinstvenaustanovapaćenastojatipouzorunamuzejosnovatisličnuusta-novuiuMoskvi.Tijekom1962.godineodržanoje30jednosatnihpredavanjaprilikomorganiziranih posjeta muzeju, a u prvih deset godina od osnivanja muzeja ukupno 343 predavanja.

FranjoTonkovićzapisao jesvojstavomisijimuzeja1963.godine:„Muzej trebadado-prinosiformiranjuiukorijenjivanjuispravne,objektivneslikeoslijepimausvijestinašegčovjeka,djelujućikaospecijaliziranaustanovazasistematskotiflološkoprosvjećivanje.“23 TojesvakakoidanasdioposlanjaTiflološkogmuzeja.

Stalnijepostavmuzeja1963.dopunjennovimsadržajimanapanoima,akorigiranesuipojedinelegende.PristiglajeiznačajnadonacijaizostavštineVinkaBeka,izmeđuosta-loganjegovpisaćistolkaoislikaVjekoslavaKarasaSlijepac i vila,kojisudanasizloženiu okviru najnovijeg stalnog postava iz 2008. godine. Iste je godine muzej proslavio de-setogodišnjicuosnutka iradakoja jeobilježenasvečanimotvaranjem Izložbe suvreme-ne tiflološke knjige,posebnimčlancimaučasopisimaSocijalna misao i Vijesti muzealaca i

23 Tonković,F.(1963)ZaštonamjepotrebanTiflološkimuzej,Socijalna misao,godišteX,br.1,str.3.

u Draškovićevoj ulici jedan od rijetko namjenski građenih prostora za potrebe muzeja.Rudominojetrebaotematskiobraditiiorganiziratilikovnoostvarenjenovogpostava.PredsjedništvojeodtrojicetadanajistaknutijihpriznatihslikarakojisusebavilipostavljanjemmuzejauZagrebuzatražilopismeneponudeiizabralonajpovoljniju,onuakademskogslikaraMladenaPejakovića.Novoizgrađenjenesamoizložbeninegoiadministrativniprostor,kaoispremištazamuzejskugrađu.Muzej, s drugim stalnim postavom, svečano je otvoren 20. lipnja 1958. g. u 11 sati.

Stalni postav muzeja postaje jednom od najsuvremenije uređenih tifloloških izložbi u svijetu.Uizlož-benom prostoru od 314 m2, „u laganim staklenim vitrinama i na velikim panoima s 225 predmeta te oko 200povećanihfotografijaobuhvaćenojeiobrađeno20dosljednopovezanihtema.“21

Muzejjetijekom1959.godineangažiraostručnjakerazličitihprofilakakobisebavilistručnomobradomtifloloških tema i obogaćivanjem temeljne znanstvenediscipline kojomsemuzej bavi te objavljivalistručneradove.Usvrhupromocijemuzejainjegovapodručjaradaosmišljenjetrokrilniputujućipanonamijenjenpostavljanjuuizlozimapojedinihmjestatadašnjedržave,akaopratećimaterijaltiskanjeiposebniilustriraniprospekt.Povodom40.godišnjiceosnivanjaKomunističkepartijeJugoslavijeiSavezakomunističkeomladineJugoslavijemuzejjenananekolikomjestauZagrebupostavioiposebanpanoposvećenslijepimučesnicimaNarodnooslobodilačkeborbe.

ČasopisSocijalna misaopripojenjeTiflološkommuzeju1960.godine„paseMuzejzajednospripojenimmu časopisompotpuno samostalno izdržavauopćeneopterećujući budžet Centralnog vijeća SSJ.“22 Pripajanjemčasopisamuzejuizdavačkajedjelatnostdobilanovioblikiopseg.Muzejjepostaoizdavač,aSilvaKorićglavna iodgovornaurednica.Časopis jebio tiskannacrnomtisku,namijenjenvidećemčitateljstvu,a izlazio jekaomjesečnik.Osimstručnihčlanakaobjavljivao ipopularnopisanečlankes

21 Rudomino,A.,(1963)Decenijrada,Socijalna misao,godišteX,br.1,str.6.22 TiflološkimuzejSSJu1960.godini(1961),Socijalna misao,godišteVIII,br.3-4,str.118.

Izložba Dodir antike, suradnja s muzejom Louvre, 2005. (foto D.Š.)

Godišnja nagrada Hrvatskog muzejskog društva, 2006.


Treći stalni postav

Početkomsedamdesetihgodinaustanovasefinancirala isključivovlastitimsredstvimai aktivno je djelovalaprema svojimkadrovskim i financijskimmogućnostima.Osobljemuzejaradilojespunoentuzijazma.Kakojestalnipostavbiopriličnodotrajao,u1973.godini neko je vrijeme bio zatvoren za posjetitelje. Otvorenje novog postava planiralo se jošu1974.godini,noostvarilosetekdvijegodinekasnije.

Nakon dvogodišnje stanke u radu muzeja, 13. svibnja 1976. otvoren je treći stalni po-stav. Izloženagrađabilajenamijenjenaprvenstvenovidećimposjetiteljimajersugotovosvi predmeti slijepimosobamabili poznati iz svakodnevnog života.Muzej jeu1977.godini tjedno bio za javnost otvoren 22 sata, posjetitelja je ukupno u toj godini bilo 2150 tejeodržano17predavanjanatemeizživotairadaslijepih.Usporedivšiovepodatkesonima tridesetak godina kasnije, po otvorenju posljednjeg stalnog postava u 2008. godi-ni muzej je tjedno otvoren 38 sati – ponedjeljkom, utorkom, srijedom i petkom od 10 do 17tečetvrtkomod10do20sati–autojjegodiniimaooko4000posjetitelja.

PremaIzvještajuoizvršenjuprogramaradaza1978.godinupredloženjenovinačinfi-nanciranjamuzeja.„Naosnovudogovorarepubličkihipokrajinskihsekretarazakulturuza1978.godinupredloženajekoncepcijafinanciranjaTiflološkogmuzejaukojojZajedni-cezakulturusudjelujusasredstvimaitokakoslijedi:SRHrvatska50%,odčegaRSIZ-auoblastikultureuZagrebu25%,USIZ-akulturegradaZagreba25%,azajednicezakultururepublikaipokrajinaostalih50%.“Ovakvakoncepcijafinanciranjanijeostvarenautojgo-dini,samojediosredstavastizaoizproračunagradaZagreba.Ovajesituacijadoprinijelavrloteškomfinancijskomstanjumuzejaiposlovanjusgubitkom,aznatnojeutjecalainaizvršenjeprogramatenanerješavanjekadrovskihpitanja.Zbognedostatkasredstavanijebilomogućeostvaritiizložbupovodom25.godišnjicemuzeja.

Muzej je krajem 1978. godine zaposlio jednu slijepu osobu na radno mjesto muzejskog pedagoga,apočetkomsljedećegodineimenovanjenovidirektormuzeja,profesorpo-vijesti umjetnosti i arheologije Franjo Mrzljak. Prioritetna je djelatnost muzeja do 1979. godinebilaizdavanječasopisaSocijalna misao,notadajedonesenaodlukadasečasopisorganizacijskiodvojiodmuzeja,aSavezslijepih Jugoslavijepreuzmedaljnjubriguokoizdavanja.

PočetkomistegodinemuzejucijelostiusklađujesvojudjelatnostsaZakonomomuzejs-kojdjelatnostitepristupaanaliziposlovazbogčegadolazidoizmjenauplaniranjuiprior-itetima.Došlojedo„preseljenjadepoamuzejskezbirke,čimesedobilonapreglednosti,

konzervatora Hrvatsketeobjavamaunovinamainaradiju.UzagrebačkomkinuCentar organizirano je besplatnooglašavanjeTiflološkogmuzejaprekozvučnikasposebnosnimljenemagnetofonskevrpceuzprikazivanjefilma„Čudotvorka“ogluho-slijepojHelenKeller.

Godine1964.pokretnajeizložbaucijelostiprevedenanaslovenskijezikiizloženaučakosamsloven-skihgradova.TimejezavršenokretanjeoveizložbepoSFRJ.Odšezdesetihgodinamuzejkontinuirano,usklopunastave,posjećujustudentimedicine,socijalnogradaidefektologije.Ovapraksaodržalasedodanašnjihdana.UkinuDomaJNA,prijesvakeprojekcijetijekomosamdana,prikazivanisudijapozitivioživotuiraduslijepihuzgovornatumačenjaipozivnaposjetmuzeju.Muzejjesudjelovaoiusvimzna-čajnijimakcijamamuzejskihustanovapoputTjedna muzeja,zajedničkihizložbi,svečanihmanifestacija,astručnapredavanjana temevezaneuzosobeoštećenavidaodržavanasuuškolama, tvornicama,klubovima i dr.

Sljedeće je godine osmišljenamala pokretna izložba koja je s pomoću četiri panoa i dvije vitrine spredmetimapredstavilaučenje,radidostignućaslijepihuJugoslavijikaoinjihovživotuopćetekultur-no-umjetničkuisportskudjelatnost.Bilajepredviđenazaizlaganjeupredvorjimagimnazija,galerijamaidomovimakulture,aprvijeputpostavljenauSarajevutepotomuPrijedoru.Narednejegodinepu-tovalapoKosovuiCrnojGoritebilapostavljenauukupnotrinaestmjesta.Posebnaputujućavitrinaspanoom Čuvaj vid pri radu u to je vrijeme bila izlagana u Zagrebu u Tvornici parnih kotlovaiupoduzećuKontakt. Organizirana su i predavanja izvan muzeja na temu Što mogu slijepiteprikazivanjedijafilmovaoprevencijisljepoćeupedesetrazredatrijuosnovnihškola.Tijekom1969.godinemalapokretnaizložbabilajepostavljenanaukupno18mjestaupetgradovauCrnojGori,arazgledalojujeoko30.000ljudi.Naglavnomzagrebačkomtrgu,tadaTrguRepublike,uokvirufoto-novina7 danabilasuizloženačetiripanoanateme:Sportslijepih,Slijepilakoatletičari,SlijepišahistiiDramskistudioslijepih.

Iako jekrajemšezdesetihbiloplaniranoosuvremenjivanje iobnovastalnogpostava,zbogproblemanastalihufinanciranjumuzejasve je izostalopaseprimjericeniprogramradaza1971.godinunijemogaoostvariti.Djelatnostsesvelanavodstvapopostavu,predavanjastudentimaiizdavanječasopisaSocijalna misao.

Dnevni list Borbaobjavioje18.veljače1970.godine,nainicijativuTiflološkogmuzeja,posebanprilogSlijepinačetiristranice,kojijeucijelosti,uključujućiiizborfotografija,biopripremljenumuzeju.Malapokretnaizložbanastavilajeputovatiibilapostavljenanajedanaestmjesta.Vitrinaspanoomposveće-nomčuvanjuvidanaradutijekomgodinebilajeizloženanapetmjestautvornicamaiškolamametalo-prerađivačkogsmjera.Popitanjuprevencijesljepoćemuzejjeorganiziraoprikazivanjedijafilmovaoču-vanjuvidaučenikauškolamau55razredačetirijuosnovnihškola.Tejegodinepostavmuzejaposjetilo10velikihgrupastudenatamedicine,aodržanasu44popratnapredavanja.

Godine1971.muzejjeostaobezotpriliketrećineukupnihsredstavakojimajeraspolagaotejeobustav-ljenoosuvremenjivanjeiobnovastalnogpostava,popunjavanjeknjižniceidr.Pokretnaizložbakružilajedalje po gradovima Vojvodine, a razgledalo ju je ukupno 16.000 posjetitelja.


izvještajugovoriosudskomsporusaSavezomslijepihHrvatske,ukojemSSHtužimuzejitražidaispraznipetprostorijana2.katu:depo,stručnuknjižnicu,uredkustosaiprepa-ratorsku radionicu.

U1982.godinidonesenisuvažninormativniakti25 te je sklopljen ugovor o upotrebi po-slovnihprostorijamuzejasaSavezomslijepihHrvatske,uzsuglasnostRSIZ-akulture iUSIZ-akulturegradaZagreba,1983.godine.

Godine prije Domovinskog rata

Godine1985.umuzejujebilozaposlenosedamdjelatnika:direktor,tajnik,dvakustosa,tehničar,knjižničariradniknaodržavanjučistoće.Stručnidjelatnicitadatumače26 kako jestalnipostaviz1958.g.jošuvijekaktualan,samopreuređeniponovnootvoren1976.g.Danasjemeđustručnimdjelatnicimaopćeprihvaćenačinjenicaopostojanjudvajupo-stava,drugomiz1958.itrećemiz1976.godine.Topotkrepljujemočinjenicomopostoja-njuidejnogrješenjalikovnogpostavakojijeosmislioDavorŠiftar,dugogodišnjidjelatnikmuzeja,koji jevećidioradnogvijekaumuzejuobavljaoposlovemuzejskogtehničara,dabiukasnijimgodinamaživotazavršiostudijkomparativneknjiževnostiipovijestium-jetnostitedošaonaradnomjestokustosa,tj.voditeljaZbirkelikovnihradova,skojegjeumirovljen2015.godine,nakončetrdesetgodinastažauTiflološkommuzeju.Vođenjeprojektastalnogpostavaiz1976.godinezapočeojetadašnjidirektorMirkoPrtilodokje

25 Samoupravnisporazumoudruživanjuradaradnika,StatutTiflološkogmuzejaJugoslavije,Samoupravnisporazumo radnim odnosima radnika, Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih zadataka, Pravilnik o osnovama imjerilimazastjecanjeirasopoređivanjedohotkaičistogdohotkairaspodjelusredstavazaosobnedohodkeiza-jedničkupotrošnjuradnika,PravilnikoorganizacijiivođenjuknjigovodstvaiPravilnikopopisu–inventurisredstavai izvora sredstava.

26 Izvještaj o realizaciji Programa rada za 1985. godinu(1985),izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Sa snimanja filma Jedan dan..., film je integralni dio stalnog postava, 2007. (foto D.Š.)

većojsigurnostiitematskojklasifikacijizbirke“24,aobavljenajeireorganizacijaarhivaiknjižnicezakojusunaručenemetalnepolice.

UIzvješćuoradumuzejaza1980.godinuspominjeseprovedbasnažnekulturno-političkeakcijekaoidasuodržanetematskeraspraveomuzejskojdjelatnostinarazinigradairepublike.Tiflološkijemuzejtije-komdvogodišnjeg„prijelaznog“razdobljaimaozazadaću„pravilnopostavljanjeiuključivanjeumuzej-skudjelatnost,štojerezultiralonekimnovimsadržajima“.Muzejjetegodineizvršioanalizudotadašnjihrezultataradateporadionautvrđivanjusmjernica,ciljevaizadatakazabudućerazdoblje.Tražećipravudefinicijumuzejatenjegovomjestoudruštvu,došlojedorazilaženjaumišljenjuizmeđustručnogoso-bljamuzejaičlanovaSavezaslijepihHrvatske.Uizvješćusecitirajučlanovisavezakojičestonapominju:„Mislijepinajboljeznamokakavnammuzejtreba“,aSavezslijepihHrvatskepodignuojeitužbuprotivTiflološkogmuzejaJugoslavijeukojojsenavodidamuzejunijepotrebantolikiprostorzamuzejskudje-latnost.Daljesenavodikako„Muzejsasvojestraneradiizuzetnenaporedauspostavištokorisnijerad-neodnosesaSavezimaslijepih,štozahtijevaiodređenekorekcijeinadopuneiusaglašavanjeprogramaradamuzeja.Kakoseradiospecijalnommuzejuijedinomtakvevrstekodnas,tj.bezsličnogiskustvaupraksi,takavnačinradaiziskivadodatninaporosobljamuzeja.“Danajeidefinicijadjelatnostimuzeja:„TiflološkimuzejJugoslavijebavisetiflološkomproblematikomuokvirumuzejskedjelatnosti,sabirućiiskustvaizprošlostiisadašnjostiunašojidrugimzemljama,unapređujeobrazovno-kulturninivo,radslijepihiolakšavanjihovživotuopće.Muzejzatimimazadatakdaputemstalnihipovremenihizložbi,publikacijaipredavanjaodgajakodvidećihljudiistinskiljudskiodnospremaslijepima.“Izpotonjegjemogućezaključitidaseposlanjemuzejauprvih30godinanjegovaradamijenjasamoudijelukojiuklju-čujerazličiteputeveostvarenjaistihciljeva.Muzejseidaljebaviisključivoproblematikomslijepihosoba.

Godine1981.završenajeadaptacijaprostoraknjižnice,arhiva,sobezakustoseiradionice,ukupno100m2.TesegodineuIzvještajuorealizacijiprogramavećgovoriotomedasuobavljeneosnovnepredrad-njeuvezisnovomkoncepcijomstalnogpostavaiakonovogpostavanećebitijoš27godina.Uistomse

24 Izvještaj o izvršenju programa rada za vrijeme od 1. 1. do 30. 6. 1979.(1979),izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Adaptacija muzeja, 2007. (foto D.Š.) Uređenje depoa nakon adaptacije muzeja, 2007. (foto D.Š.)


dopuštenodiratiizloženepredmete,unašojGalerijitojedopuštenoipoželjno.ZametakTaktilnegalerijesežeudavnu1961.g.,kadasuumuzejuizloženeskulpturesamoukogslijepogautoraRemzijeĐumišićabiledostupnedodiru.Nakonnizatakvihizložbi,1980.g.seprviputukatalogu„Izložbakeramike–ciklusAquariusa“LjerkeNjeršdotadašnjaizložbenapraksadefinirapojmomTaktilnagalerija.Autorekojisudosadaizlagaliugale-rijimožemopodijelitiunekolikoosnovnihskupina:slijepisamoukikipari,videćisamoukiautori i akademski kipari. Tri su osnovna cilja koja nastojimo dosegnuti Taktilnom galeri-jom.Prvo,izlažućikiparskeradoveslijepihautoraželimopokazatikakonedostatakvidakodtalentiranihpojedinacanijepreprekalikovnomstvaranju.Drugo,nadamosedaćeizloženeskulpturepotaknutiiohrabritipojedineslijepeposjetiteljedaseisamiokušajuutompodručjulikovneumjetnosti.Treće,izlažućiradoveakademskihkiparapružamomogućnost posjetiteljimaoštećena vidadadodiromupoznaju suvremenuumjetnost,štonadrugimizložbamanajčešćenijedostupno”.27

Zatišje pred buru

Krajem lipnja 1991. prekida se redovita djelatnost muzeja te zbog neposredne ratne opas-nostizapočinjeorganiziraniraduizvanrednimuvjetima,štopodrazumijevaevakuacijumuzejskegrađeizspremištakaoi232predmetaizloženaunutarstalnogpostava.Pred-metisuposloženiusandukeikutije;nijebilomogućnostidasesvakipredmetspremiučvrstuambalažu.Premaprocjeniosoblja,nanajmanjeugroženamjestaunutarzgradepostavljenisučvrstiormari,aunjihjesmještenasvagrađakojanijemoglabitipriprem-ljena zaotpremuna sigurnije lokacije. Prilikompakiranja građe, vođena je računalnaevidencijaomjestupohranepojedinogpredmeta.Građajeevakuirananatrilokacijete

27 DavorŠiftar,voditeljTaktilnegalerijedo2015.godine,izprepiskee-mailomsravnateljicom,2013.

Radionice s djecom predškolskog uzrasta, 2008. (foto R.V.)

projektprivelakrajutadašnjav.d.direktoraNadaVukić,kojajeistotakočetiridesetljećasvogradnogvijekaprovelauTiflološkommuzeju.

GotovosveštojeoslijepimosobamaobjavljenonapodručjubivšeJugoslavijeod1953.do1991.godi-ne,akasnijenapodručjuRepublikeHrvatskedodanasnalaziseudokumentacijskojzbirci,Hemerotecimuzeja.Takvihjenovinskihnapisado1985.g.bilovećvišeod20.000.Drugadokumentacijskazbirka,Fototekamuzeja,tadajesadržavalavišeod5000fotografija.DiofotografijauvrštenjedanasuZbirkufotografija,adrugidio,vezanuzpojedinadogađanja,fotografijepredmetazakataloškekartice,postavaiotvorenjaizložbiteznačajnijihposjetaMuzejudanasjeuFototeci.Uknjižnicimuzejatadajebilovišeod2500naslovaknjigaičasopisaoslijepima.DiostarijihnaslovapotječeizknjižniceZemaljskogzavodazaodgojslijepedjece,adioizBekovaSljepačkog muzeja.Većidioinozemnihčasopisaprikupljenjeraz-mjenomzapotrebeizdavanjaučasopisuSocijalna misaodokjeMuzejbionjegovizdavač.

Razdobljeod1981.do1985.godinebilojeplodonosnouizlagačkomsmislu.Utomjerazdobljuumuzejuotvorenosedamnaestizložbi.Izložbeamaterskogstvaralaštvaslijepihredovitosuseodržavaleod1978.godine,aunarednihosamgodinanasedamjegrupnihizložbisvišeod600radovasudjelovalopreko350članovaSavezaslijepihJugoslavije.Svojeradoveredovitosuizlagaliiučeniciškolazaslijepe,ameđunjimajebiovelikbrojskulptura,nakita,tapiserija,heklanihpodmetačaipletenihodjevnihpredmeta.

Likovneizložbemuzejaizazivalesuuglavnomvelikupažnjujavnosti:nanjimasusesvojimradovimapredstavljali slijepi samouki autori likovnih radova kao i akademski kipari. Od slijepih samoukih kipara najplodonosnijisubiliIvanFerlaniRemzijaĐumišić.U Taktilnoj galeriji Tiflološkog muzeja izlagali su i mnogi afirmirani akademski kipari.Naizložbi„Taktila‘85“svojesuradoveizložiliKostaAngeli-Radova-ni,ZdravkoBrkić,VeraDajht-Kralj,IvoFriščić,TomislavHruškovec,ŽelimirJaneš,DamirMataušić,NadaOrelidr.Izložbajebilaposvećenakiparu,slikaru,grafičaruipjesnikuVanjiRadaušu,abilesuizloženei njegove medalje koje su zbog svoje iznimne reljefnosti bile pogodne za taktilno percipiranje. „Taktilna galerijaTiflološkogmuzejapredstavljakontinuiraninizizložbinakojimajeposetiteljimadozvoljenodo-dirivatieksponate.Naime,dokumuzejimaigalerijamazbograzumljivihrazlogapreventivnezaštitenije

Radionice s djecom predškolskog uzrasta, 2008. (foto R.V.)


preraspodjeleposlova.Nisu iskorištenipotencijalinovihkustosa,kojinisu imaliniod-govarajućiuvidumuzejskeprograme.Tijekom1996.godineravnateljmuzejaVjekoslavMršićdovršavaojeradnamonografijimuzeja105 godina Tiflološkog muzeja – od hrvat-skog sljepačkog muzeja ka hrvatskom muzeju edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti.Godinanavedenaunaslovuspornajetesujestručnidjelatnicimuzejauposljednjihčetrnaestgodina,krozvišestručnihradova,izlaganjatekonačnoiovomMonografijom28, vrlo ar-gumentirano opovrgnuli. Iste je godine muzej posjetilo 1800 posjetitelja.29 Ovaj podatak neodgovarastvarnombrojuposjetitelja,kojijebiovišestrukomanji,čemusvjedočivišedjelatnika koji su tada bili zaposlenici muzeja. Isto se odnosi i na broj posjetitelja u 1997., 1998.i1999.godinikoji,premaizvješćima,variraodtridočetiritisuće.

Tijekom1997.godinemuzej jedošaouposjed110skulptura IvanaFerlana izrađenihu drvu, a nastalih posljednjih dvadesetak godina, dok je Fakultet za defektologiju za knjižnicumuzejadarovao1000naslova,stručnihiznanstvenihčasopisaiknjiga.Istejegodineodržano80predavanjazastudenteFakultetazadefektologijuuokvirukolegijaPeripatologija, koji se izvodio u suradnji muzeja i Fakulteta.

Promjene

KakoseuTiflološkommuzejunisurazriješiligodinamanagomilaniproblemi,nisudo-neseniopćiaktiuzakonskimrokovimatenisupoduzetedrugemjerezaradmuzeja,u2002.godiniMinistarkultureRHrazriješiojeravnateljamuzejaistaroUpravnovijećeteimenovao nove.

Kakobiseutvrdilostvarnostanjemuzejskegrađeimuzejskedokumentacije,zbogpro-mjene ravnatelja te izrade planirane koncepcije stalnog postava muzeja 2002. i 2003. godineobavljenajerevizijamuzejskegrađe,muzejskedokumentacijeiknjižnice,kojaseuTiflološkommuzejudotadanijeprovodilauskladusazakonskimodredbama.Upro-sincu2002.donesenjenoviPravilnikounutarnjemustrojstvuinačinuradaTiflološkogmuzeja, smijenivši stari pravilnik iz 1982. godine.Novimpravilnikompreustrojene suorganizacijske jedinicemuzeja imuzejskezbirke,detaljnosuopisanapostojećaradnamjestakaoionapotrebnauidealnimuvjetima,osmišljenisustatusikoncepcijastručnemuzejskeknjižniceizapočetjeradnanjezinuorganiziranju,kojizbogmanjkaeduciranogkadra nikad u potpunosti nije priveden kraju.

NakonučinjenerevizijeZbirkamuzejskihpredmetapodijeljenajenadvijezbirke:Zbirkumuzejskihpredmeta iZbirku likovnihradova.U2003.godinislužbeno jeoformljena iZbirkafotografijatejezapočeloinventiranjefotografijaifotoalbumanađenihumuzeju.

28 Ćosić,N.(2016)Odzbirkedomuzeja.U:Protiv predrasuda.Zagreb:Tiflološkimuzej.29 Izvješće o radu Tiflološkog muzeja u 1996.,izpismohraneTiflološkogmuzeja.

raspoređenatakodasutematskecjelinetakođernarazličitimlokacijamakakouslučajurazaranjanebidošlodopotpunoggubitkapojedinogfonda.Naistisenačinpostupiloiscjelokupnomdokumentacijom.

Od1991.do1995.građamuzejabila jepohranjena izvanprostoraustanove.Muzejnije imaostalnipostavtejebiozatvorenzaposjetitelje.Utomsurazdobljuorganiziraneskupineučenikaistudenataipakpohodilemuzejkojijeorganiziraopredavanjauzpomoćfotografijanapanoimauprostorupostavateuzneštoostavljenegrađezatunamjenu.TijekomgodinanajdosljednijisuudolascimabilistudentitadašnjegaMedicinskogfakulteta,Fakultetazadefektologiju,Studijazasocijalneradnike,Pedagoško-obrazovnog centra te Filozofskog fakulteta. Za potrebe izrade seminarskih, maturalnih i diplomskih ra-dovanajvišesusavjetovanistudentiFakultetazadefektologijuteučeniciMedicinskeškoleiPedagoško-obrazovnogcentra.Tihgodinaprikupljenajeiznatnakoličinapredmeta,štojeutjecaloinaproširenjefundusatepovećanjemuzejskeknjižnice.

Muzejjeu1993.godiniposjetilosvega400posjetitelja,ariječjeuglavnombilaopolaznicimastručnihpredavanja.Godine1995.muzejjeradionazbrinjavanju243skulptureslijepogasamoukogkiparaIvanaFerlana,čijisuradovidanasnajzastupljenijiumuzejskomfundusu.IstegodinepredstavljenjejavnostistalnipostavTaktilnegalerijeTiflološkogmuzeja,kojijezapravonosiosamotajnaziv.Kaosvjedokinjatogavremena,moramrećidajetobilasamoizložbaunutarkojejebiloizloženo70skulpturamaleiko-morneplastikepetoriceslijepihsamoukihkipara,akojajebilaotvorenasveganekolikomjeseci.Nikakosenemoženazvatistalnimpostavom.Uzizložbujeizdanprigodnikatalogna22stranice.

SredinomdevedesetihjedinadvakustosaotišlasuizmuzejapaseuIzvješćuza1996.godinunavodisljedeće:„Dvanovoprimljenačovjekanaispražnjenamjestakustosa,usituacijiuvođenjaumuzeološ-kuiMuzejskuproblematiku,upripremanjuzapolaganjestručnogispita,nisuobjektivnobiliustanjuogovarajućimudjelomparticipiratiuprogramu.StogajeTiflološkimuzeju1996.godinisavsvojpro-gramostvariouglavnom izravnimradom inaporimaravnateljaMuzeja imuzejskog tehničara.“Kakosamosobnobilajedanodnovopridošlihkustosaisvjedočilavremenuokojemsegovori,moramrećidarečenonijetočno.Naime,muzejjeutovrijemeznačajnostagniraoupravozboglošeorganizacijei

Izložba Skulpture tišine, 2008. (foto D.Š.)


saniran je tijekom 2003. Muzej je sklopio ugovor o obavljanju zamjene prozora u muzeju, premakojemusuradovitrebalizapočetiustudenome2003.teistegodinebitiidovršeni,nozbogkašnjenjaizvođačaradovisudovršeniteksredinom2004.,nakončegajeizlož-beni prostor ponovno otvoren za javnost.

U2003.,Europskojgodiniosobasinvaliditetom,otvorilismoretrospektivnuizložbura-dova Ivana Ferlana, jednog od najplodonosnijih slijepih kipara, koji je muzeju darovao preko150 svojih radova.Kako je izložbeniprostormuzejau to vrijemebio zatvoren,izložbaskulpturaProtiv vjetra,udrvuiterakoti,izciklusaizložbiTaktilne galerije, bila je postavljena u atriju Muzeja Mimara u Zagrebu, a uz nju je tiskan i prvi katalog izložbe u Hrvatskoj prilagođen slijepim i slabovidnim osobama,nabrajiciiuvećanomtiskusreljefnimcrtežimaizloženihskulptura.30

Godine2003.započelesupripremezanovistalnipostavkoji jeotvoren2008.godine.NajprijejeosmišljenaMuzeološka koncepcija, a potom i Koncepcija stalnog postava, kojih je autorica Željka Sušić,diplomiranadefektologinjaitadakustosicaivišamuzej-skapedagoginjauTiflološkommuzeju.KoncepcijasetemeljinaizmijenjenuidopunjenudiplomskomraduŽ.SušićnaOdsjekuzamuzeologijuFilozofskogfakultetauZagrebu,kojegajementorbioprof.IvoMaroević.Stručnidjelatnicimuzejadalisusvojeprimjedbeiprijedlogekojisupotombiliuvršteniukoncepciju.KoncepcijesudobiledvijepozitivnerecenzijeŽarkeVujić,profesoricenaKatedrizamuzeologijuneFilozofskomfakultetuuZagrebu,iŽeljkeKolveshi,muzejskesavjetnice,aHrvatskomuzejskovijećepozitivnoihjeocijenilonasjedniciodržanoj14.veljače2005.

30 Ribičić-Županić,A.,ur.,(2003)Katalog izložbe „Protiv vjetra Skulpture Ivana Ferlana“.Zagreb:Tiflološkimuzej.

Suradnja s Muzejom suvremene umjetnosti, prilagodba prostora osobama s invaliditetom, 2008. (foto D.Š.)

Razvoj pisma za slijepe, cjelina postava, 2008. (foto D.Š.)

Radnanjezinuosmišljanjukaoirazvrstavanjupojedinihfotografijazapočeojeveć2001.godine.Umu-zejskezbirkeuvrštenajeivećpostojećaZbirkaarhivskoggradiva,čijajeobradazapočelapremazako-nitostima muzejske i arhivske struke. Iz prijedloga programa za 1994. godinu razvidno je da ista zbirka nosinazivZbirkaarhivalijatedaZbirkafotografijavećpostoji;spominjeseinjezinaračunalnaobrada,nopisaniimaterijalnidokaziovođenjutezbirkenisunađeni.

Godine 2002. promjenom uprave muzeja i potpunom reorganizacijom rada u svim segmentima mu-zej je započeo širiti područje rada na sve osobe s invaliditetom.Istotako,usmjeriojesnagenacjeloži-votnoučenjepajeuposljednjihdvanaestakgodinadvojedjelatnikapostiglostupanjdoktoraznanosti,advojemagistraznanosti;četverojestudiralonadodiplomskomestudijumuzeologijenaFilozofskomfakultetu u Zagrebu, od kojih je dvoje na tom studiju diplomiralo, a jedan apsolvirao. Danas je u muzeju zaposlenopetedukacijskihrehabilitatora(defektologa)odkojihsesvakiškolovanjemiliradomdodat-noeduciraozaodređenuvrstu invaliditeta (oštećenjevida, sluha, tjelesna invalidnost i intelektualneteškoće).

UspostavljenisukontaktiipreliminarnidogovorispredstavnicimaMinistarstvakulture,Državnogod-vjetništvaiHrvatskogsavezaslijepihuvezisrješavanjemproblemanagomilanihvišegodišnjimsudskimsporom izmeđuHrvatskogsavezaslijepih iTiflološkogmuzejaokopitanjavezanihuzvlasništvonadprostoromukojemsemuzejnalazi,kojijenapokonokončanizvansudskomnagodbom17.lipnja2003.Nagodbomjedogovorenodaćeobjestranenamirannačiniucijelostiriješitisvasvojapotraživanjaidugovanja,nakončegasuseobvezalepovućisvetužbe,ovršneprijedloge,prethodnemjereipravnelijekoveuvezispostupcimakojisevodenaOpćinskomsuduuZagrebu.Ugovorozakupuprostoraiz-međumuzejaisavezasklopljenje1.prosinca2003.,itonarokod30godina.Timesupostignutiuvjetiza nesmetano obavljanje muzejske djelatnosti, za ulaganje u adaptaciju i sanaciju prostora Muzeja te budućistalnipostav.

Tegodinemuzejjeimaoosamdjelatnika,atajsebrojdodanaspovećaozatri,štou2015.godiniiznosijedanaest djelatnika.

Između1995.i2000.muzejjeposjedovaojednoračunalokojimsekoristioravnatelj,dokjenakon2002.godine, sukladnoProgramu informatizacije koji jeosmisliodjelatnikmuzejaRenatoVukić,obavljenarekonfiguracijapostojećemrežekaoinjezinoproširenjeuciljupovećanjabrojakorisničkihradnihmje-sta.Stečenisuuvjetizanesmetanudigitalizacijuzbirkiikreiranjeodgovarajućihtekstualnihislikovnihbazapodatakatejevećuprvojgodinizamjetanbrojpredmetaizfundusadigitalnoobrađen.Istotako,omogućenajeiizradasigurnosnihkopijapostojećihbazanaoptičkemedijevelikogkapacitetateinsta-lacijaspecijaliziranedemoaplikacijeM++zaobradumuzejskegrađe,ausuradnjisautorominjezinaprilagodbaspecifičnimpotrebamamuzeja.Tiflološki muzej prvi je muzej u Republici Hrvatskoj koji je započeo s korištenjem M++ aplikacije i proveo edukaciju stručnih djelatnika za služenje aplikacijom.

Zbogneispravnostielektričnihinstalacijatedotrajalostiprozorauprostorumuzeja,štojeugrožavalosi-gurnostposjetitelja,izložbeniprostormuzejabiojezatvorengotovotrigodine.Problemelektroinstalacija


uZagrebudarovanimuzeju.”31IstegodinemuzejjeosnovaoOftalmološkuzbirkutesezapočelos inventarizacijom,katalogizacijom iobradomnovopridošlegrađeuzznatnustručnupomoćprof.Dorna. Istovremenosezapočelo is restauracijompredmeta.Nakraju,učinilismodobrodjelosačuvavšistaruzbirkuoftalmološkihpredmetazabudućenaraštaje,aidejuokoprezentacijejedneordinacijespočetka20.stoljećaprovelismoudjeloostvarivšiizložbunakojojbinam,sobziromnasadržajovemuzejskezbirke,moglipozavidjeti i mnogi europski i svjetski muzeji.

Adaptacija muzeja i najnoviji stalni postav

ProjektuređenjaiadaptacijemuzejaucijelostijebiofinanciransredstvimaMinistarstvakultureRepublikeHrvatske.Scenarij stalnog postava autorski su oblikovali svi stručni djelatnici koji su tada bili zaposleni u muzeju, dok je voditeljica projekta uređenja i adaptacije četvrtog stalnog postava bila ravnateljica muzeja Željka Bosnar Salihagić. Projekt i oblikovanje interijera i postava autorsko je djelo Željka Kovačića, iznimno angažiranog arhitekta na području kulture u Hrvatskoj.Radovisuzapočelisredinomrujna 2006. g.

Budućistalnipostavtrebalojeprimjerenopromoviratikakobiseotvorenjemzajavnostodmahpostignulištoboljirezultati.Takojeveć2006.muzejkaopartnernaprojektuArt for All,uorganizacijiEuropskihkomunikacijaifinanciransredstvimaEU-a,naprvojkon-ferencijiodržanojuBundesblindenerziehunginstitutuBečupredstavionovipostavtenove

31 BosnarSalihagić,Ž.(2011)DOCUMENTAOPHTHALMOLOGICA.U:DOCUMENTA OPHTHALMOLOGICA ... priče iz očne ordinacije.Zagreb:Tiflološkimuzej,str.4.

Ivan Ferlan, slijepi kipar (foto D.Š.) Osobe oštećena vida, posjetitelji muzeja (foto D.Š.)

Autorski tim Tiflološkog muzeja, Željka Sušić, Davor Šiftar i Morana Vouk, nagrađen je godišnjom nagradom Hrvatkog muzejskog društva za 2005. godinu za izložbeni projekt Dodir antike, koji je ostvaren u suradnji s pariškim muzejom Louvre. Ovo je bio pionirski pokušaj potpune prilagodbe jedne izložbe osobama oštećena vida.

Tijekom2006.godineKliničkibolničkicentarRebrodarovaojeTiflološkommuzejuoftalmološko-optičkeuređajeipomagalazadijagnostikuskraja19.ipočetka20.stoljeća.OnisubilidioinventaraOčneklini-keodosnutkaKraljevskesveučilišneoftalmološkeklinikeuZagrebu1923.godine.Godine2002.„svejezapočelopitanjemkakoobogatitiZbirkupredmetaTiflološkogmuzeja.Muzejjedotadausvomfundusučuvaouglavnomgrađuspodručjaodgoja,obrazovanja,rehabilitacijeisvakodnevnogživotaosobaošte-ćenavida.PromišljajućiopoliticisabiranjaZbirke,nametnulosejednonepokrivenopodručjevezanouzoštećenjevida,atojepitanjedijagnostikeiliječenja.TerenskoistraživanjedovelonasjedoKliničkogbolničkogcentraRebrouZagrebukojijeutovrijemeusvojimodlagalištimapohraniodijagnostičkeure-đaje,instrumenteipomagalakojiizrazličitihrazloganisubilivišeuuporabi.Teknekolikomjeseciposli-jepozvanismonadogovorokozbrinjavanjavrlovrijednezbirkeoftalmološkihuređaja,kojajezaslugomprof.VjekoslavaDornaiprof.VladimiraDugačkogbilasklonjenaupodrumskeprostorijebolniceukojojjevećzapočelavelikaadaptacijakojaćetrajatigodinama.Entuzijazamibrigakojusuzaočuvanjespo-menutezbirkepokazalioftalmolozi–profesoriDorniDugačkibilisuveliki.Kakobismozaštitilizbirkuodpropadanja,smještenuutadaneadekvatanprostor,dogovorilismonjenprivremenismještajupohranuTiflološkogmuzeja.Predmetisutakogodinamastajaliumuzeju,nodabizaštitaiočuvanjebilipotpuni,trebalojenadnjimaizvršitirazličitezahvateupogledunjihovekonzervacijeirestauracije,kojejebilonemogućepoduzetiizperspektivemuzejakojitadanijebiouvlasništvuzbirke.Stogasuuslijediliprego-vorisKliničkimbolničkimcentromRebrookodarovanjazbirkemuzejuučemujevelikuuloguodigraoponovnoprof.Dorn,tadavećumirovini.NazahtjevTiflološkogmuzeja,2006.godinepredmetisupot-pisomtadašnjegpredstojnikaKlinikezaočnebolestiKliničkogbolničkogcentramedicinskogfakulteta

Radionica Muzej i mogućnosti prilagodbe, 2008. (foto D.Š.)


Pojedinetemeustalnompostavupredstavljenesukroz6tematskihcjelina:

Tamna soba Namijenjenajevidećimposjetiteljima,pričemusepotpunimisključenjemsvjetlasimuli-rasljepoća.Posjetiteljiimajumogućnostauditivnogitaktilnograzlikovanjakrozvišejed-nostavnih zadataka. Ova se cjelina s vremenom nadopunjavala te postala multisenzorna sobaukojojposjetiteljmožeaktiviratisvapreostalaosjetilaosimvida.

Razvoj institucionalne brige za slijepe u Hrvatskoj PredstavljenesupovijesneokolnostiprilikomosnivanjaipočetkaradaZemaljskogzavo-da za odgoj slijepe djece u Zagrebu krajem 19. st.

Svakodnevni život u Zemaljskom zavodu za odgoj slijepe djeceTema jepredstavljenaputemfilmskerekonstrukcijeu trajanjuoddvanaestminuta,aoslikavajedandanuZavodukrajem19.st.UfilmusekaonaturščicipojavljujuučeniciosnovneškoleCentrazaodgoj iobrazovanje „VinkoBek“, sljednikanekadašnjegaZe-maljskog zavoda za odgoj slijepe djece.

Razvoj pisma za slijepe Temajepredstavljenakronološki,odInkapadopedesetihgodina20.stoljećasnagla-skomna18.,19.iprvojpolovici20.st.PredstavljenasunajznačajnijarazdobljauprocesuopismenjavanjaslijepihosobaterazličitipokušajistvaranjapismazaslijepedoBrailleo-vog pisma.

Dodjela 3. nagrade za najbolju prezentaciju, EMYA, Finska, 2010. Predstavljanje TM u sklopu EMYA, Tampere, Finska, 2010.

smjerniceuraduirazvojumuzeja.PredstavljanjejenastavljenonaIII.BalkanskojkonferencijiTranzicija specijalne edukacije i rehabilitacije – nove mogućnostiEuropskogsavjetaedukacijeosobaoštećenavida(ICEVI)uBeogradutenaMeđunarodnomznanstvenomistručnomskupuRehabilitacija – stanje i per-spektiveuRijeci.Tesugodinestručnidjelatnicimuzejasciljemstručnogusavršavanjaposjetili,razgledalite donijeli nova iskustva iz Museo tatile Anteros, koji djeluje u sklopu Istituto Francesco Cavazza za osobe oštećenavidauBologni,teMuseo Tatille Statale OmerouAnconi.OstvarioseiprviiskorakTiflološkogmuzeja kao savjetnika u prilagodbi drugog muzeja za osobe s invaliditetom, vezano uz radove za inter-polacijeunutarpostavaEntomološkogodjelaGradskogmuzejaVaraždin.Promidžbasenastavljai2007.godine,kadamuzejpredstavljabudućipostavna2.konferencijiArt for alluMarburguuNjemačkoj.Tadausklopukonferencijesudjelujesjoštrimaizlagačima–TaktilnomgalerijommuzejaLouvre,TaktilnimmuzejomzaslijepeizAteneimuzejomValentinHaüyizPariza–uUniversitätsmuseumuMarburgunaizložbinakojojsubilepredstavljenerazličitemogućnostiistrategijapribližavanjaumjetničkihdjelateprilagodba muzejskih prostora slijepim i slabovidnim osobama. Potom je uslijedilo sudjelovanje na me-đunarodnojkonferencijioumjetnosti,muzejimaioštećenjuvidaInTouchwithArtuLondonu.

Novi stalni postav, četvrti od osnutka muzeja, otvoren je za javnost 24. 1. 2008. godine.Prilagođenjeosobamasinvaliditetom(brajica,uvećanitisak,taktilnetrake,filmovispodnapisimazaosobeošte-ćenasluha,toaletiprilagođeniosobamas invaliditetom,publikacijeprilagođeneslijepimosobama…).Zamišljenjekaointeraktivanprostorukojemuseposjetiteljunudiaktivnosudjelovanjetemogućnostvizualnog,auditivnogitaktilnogdoživljaja.Adaptacijomprostoraotvorenisunovioblicikomunikacijespublikom,obogaćendijalogsosobamaoštećenavidaidruštvenomzajednicomucjelini.Stvorenjedruštvenoaktivanizazajednicuvažanmuzej,ukojemjesvakiposjetiteljjednakovrijedan,muzejzasve,bezobziranarazličitostimeđuljudima.Novipostavisakupljačkadjelatnostmuzejaograničenisunapodručjeoštećenjavida,tj.napopulacijuslijepihislabovidnihosoba.

Izložba 200 godina Louisa Braillea, 2009. (foto D.Š.) Suci Europskog muzejskog foruma, ocjenjuju TM, kandidata za nagradu EMYA, Europski muzej godine 2010., 2009. (foto D.Š.)


područjupristupačnostiiprilagodbezaosobesinvaliditetom,aliizaosobetrećeživotnedobi, tijekomkojeg jeposjećenopetnaestakustanova inevladinihorganizacijanapo-dručjukultureiosobasinvaliditetom.Počelismosebavitiitemamakojesuobuhvaćaleproblemeirehabilitacijuosobasposttraumatskimstresnimporemećajemteproblemesportskih nereda i psihologije navijača na stadionima, predstavivšimetodu kojom seprovoditerapijanapodručjumedicine,edukacijeispecijalneedukacijeidr.

Muzejjetihgodinaintenzivnompromidžbomisudjelovanjemnastručnimmuzeološkimiedukacijsko-rehabilitacijskimskupovimapostaoprepoznatljivuEuropi i šire.Tako je2010. između tridesetak europskih muzeja bio nominiran za Europski muzej godine, European Museum of the Year (EMYA), a za prezentaciju u Tampereu u Finskoj dobio jetrećunagradumuzejskihstručnjaka,višeod160sudionikaskupaiz22europskeze-mlje.Postaojerespektabilanumuzejskojzajednicikaoinapodručjubavljenjaosobasinvaliditetom.

TemageneralneICOM-ovekonferencijeuŠangajuuKini2010.godinebila jeMuzej za društveni sklad,kojasesavršenopoklapasmisijomidjelovanjemTiflološkogmuzejatejeuokvirusesijeOdboraICEEmuzej izlagaoteodržaoradionicuPonos i predrasude o premošćivanjujazaizmeđuosobasinvaliditetomiosobabezinvaliditeta.

Muzejod2008.godineaktivnosudjelujeuprogramuNoćimuzejauHrvatskojteostvaru-jezapaženerezultate,agodine2011.idejuodostupnostiiprilagodbikulturnihsadržajaosobama s invaliditetom podržao je svojim posjetom muzeju i tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović,odabravšizaposjetjedanmalimuzejposebnogpo-slanjačijijestalnipostavobišaovođenstručnimosobljem.Tijekomvečeripridružilisu seiministarkultureteostaliuvaženipredstavniciMinistarstvakultureiGradaZagreba.Iste

Izložba Oblik lika - Iva Perović, 2012. (foto D.Š.)

Ukorak s vremenomUnutarovecjelineprikazanesurazličitegovorneitaktilneprilagodberačunalnetehnologijezaslijepe,govorni računalni program, čitač ekrana za samostalnuupotrebu računala i elektronskabilježnica sciljemupoznavanjaširedruštvenezajednicesmogućnošćuupotreberačunalausvrhukvalitetnijegško-lovanja te potpunije inkluzije slijepih osoba.

Likovni radovi slijepih osoba Likovnostvaralaštvoslijepihpredstavljenojekrozradovetrojeslijepihautora:IvanaFerlana,RemzijeĐumišićaigluhoslijepeSanjeFališevac.Uzskulptureposjetiteljimoguvidjetikratkedokumentarnefil-move koji prikazuju proces rada troje autora.

Pootvorenjupostava,uožujku2008.g.,započelismosupoznavanjemmuzejskestručnezajedniceuHrvatskojspozitivnompraksomikonkretnimoblicimaprilagođavanjamuzejazaosobesinvaliditetom.SophieWeaver,isamaosobasinvaliditetomteznačajnimiskustvomnaprojektimaprilagodbeuEngle-skoj,pozvanajekakobiodržalaradionicezamuzejskestručnjakeMuzej i mogućnosti prilagodbe. Ova se praksazadržaladodanaskadapredavanjairadionice,uciljusenzibilizacijejavnostiuvezisproblemimaosoba s invaliditetom, prilagodbommuzeja te komunikacijom s tompopulacijom, održavaju stručnidjelatnicimuzeja.IstejegodinepredstavljennovipostavkaoifundusmuzejakolegamaizSlovenskogškolskogmuzejaizLjubljane.Sljedećesmogodinepredstavilinovipostavivažnostinstitucijakulturnebaštinekaokorektivauuvažavanjurazličitostina5.Međunarodnomsimpozijuokomplementarnimsu-portivnimterapijamauLovranu,potomna7.EuropskojkonferencijiInternational Council for Education of People with Visual Impairment(ICEVI)uDublinutenakonferencijiThe Best in Heritage u Dubrovniku. UslijedilojepredstavljanjemuzejauSjedinjenimAmeričkimDržavamanakonferencijiArt Beyond Sight umuzejuMetropolitanuNewYorkukaoistudijskiposjetPerkins School for the Blind, kultnom zavodu i školizaosobeoštećenavidauBostonukojujepohađalaiiznimnopopularnagluhoslijepaHelenKeller.

Promjene u djelatnosti

„Globalnepromjenezahvatilesuimuzejkojiprestajebitihramipostajeforum,mjestoučenja,preda-vanja,diskusija,interaktivnomjestonakojemsenuderazličitisadržajidostupniistraživanju-aktivnomsudjelovanju.”32Odgojno-obrazovneustanovevišenisujedinamjestanakojimaseljudiobrazujuinakojimasuimdostupnisadržajizaučenje.Ugodinamakojeprethode,nainicijativuEuropeanBlindUni-on,auzpodrškuEuropskeunije,pokrenutojenekolikoakcijakojesusebavilepitanjimaprilagodbeidostupnostikultureiumjetnostiosobamaoštećenavida.

Odotvorenjanovogpostavanapravljenjeiskorakunekapodručjavezanauzaktualnusocijalnuproble-matikuisocijalnoosjetljiveskupine,aprotivsocijalneisključenosti.Na1.kongresumuzealacaHrvatskeotvorili smo temu Specifičnosti posjetitelja treće životne dobi,a2009.BritishCouncilfinancijskijepodržaostudijskoputovanjedvijustručnihdjelatnicamuzejauLondoniokolicukakobisestručnousavršilena

32 Dostupnona:http://tifloloskimuzej.hr/news.aspx?idNews=56&Page=110, 11.9.2015.


Duljesevrijemerazmišlja iopromjeni imenamuzeja,odtiflološkog (typhlos–slijepaosoba),sadavećpomaloneprimjerenog,aoduvijekteškozapamtljivogiširojpublicine-razumljivog,premaMuzejuzasve,Muzejurazličitosti,jednakosti,humanosti,tolerancije,ljudskihprava…Odabir imena vrlo je značajan zaprepoznatljivostmuzeja: imemorabitimarketinškisnažno,širojpublicipristupačno,jasnoidopadljivo.Promjenaunazivumuzejaovisionizuvažnihčimbenika,odmišljenjastručnogiupravnogvijećamuzejadostavaosnivačaMinistarstvakultureRH,anijezanemarivonimišljenjemuzejskepublike.Promjenanazivasvakakobimoglaunijetizbrku;muzejimaodređenpoložajpabiupri-jelaznom razdoblju svakako trebalo upotrebljavati oba naziva, stari, pod kojim se muzej vodi,tenovi,kaopodnaslov(pr.Tiflološkimuzej–Muzejzasve).

Muzejsvakegodineposebnoorganiziranimdogađanjimaobilježavaznačajnemeđuna-rodnedatumepoput:Međunarodnogdanainvalida,Međunarodnogdanabijelogštapa,TjednaHelenKellerisl.,aobilježavaiNoćmuzeja,Međunarodnidanmuzejatedrugemanifestacije.

SukladnoStatutu35,Tiflološkimuzejobavljasljedećedjelatnosti:

• Skupljanje,čuvanjeiistraživanjecivilizacijskihikulturnihdobaratenjihovustručnuiznanstvenu obradu i sistematizaciju u zbirke, a osobito u odnosu na muzejski fundus vezanvećimdijelomuztiflološkuproblematiku,potomisvaostalapodručjainvalidi-teta, kao i problematiku ustanova i udruga koje na tom polju djeluju.

• Trajnozaštićivanjemuzejskegrađe,muzejskedokumentacije,njihovoneposredno iposrednopredočavanjejavnostiputemstalnihipovremenihizložaba.

35 StatutTiflološkogmuzeja(2010),izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Nikoline, plesni studio, Noć muzeja, 2014. (foto D.Š.) Dramski studio slijepih Novi život, Noć muzeja, 2014. (foto D.Š.)

godinemuzejjeposjetilaJuliaCassim,višaznanstvenicaCentra Helen Hamlyn pri Royal College of Art u Londonukoja„duginizgodinaširomsvijetaorganiziraivodiradionicepodnazivomDesign Challenge, kojekrozsuradnjuprofesionalnihdizajneraiosobas invaliditetomrezultirajuinovativnimrješenjimasvakodnevnih proizvoda, komunikacija i usluga, a bila je posebno zainteresirana za prilagodbu i primje-reinkluzivnogdizajnanašegmuzejazasvekategorijeposjetitelja.”33

U2011.godiniotvorenajeizložba99 nije 100,izložbaradovadvojicebraniteljaDomovinskograta.Ovajeizložbaosobitoznačajnajerjojjeprethodionizkiparskihradionicasosobamakojeimajupoteško-ćasuključivanjemudruštveniživotzajednice,osobasPTSP-om.„Posebnostoveizložbejeučinjenicida suneki odpolaznika radionicanastavili s likovnim radom te su, u skromnimpriručnim vlastitimateljeima,bavećise likovnimradompronašlinačinkoji impomažedasenosesasvojimspecifičnimproblemima.”34

Tiflološkimuzejdanasimasedamzbirkisvišeod6000muzejskihpredmeta.UMuzejuradi11zaposle-nikaodkojih je sedmorou stručnimmuzejskimzvanjima.Cjelokupnadjelatnostmuzejaodvija seuprostoruukupnepovršine632m²,aizložbeniprogramuotprilike50%sveukupnogprostora.

Muzejjespetzaposlenihedukacijskihrehabilitatora(defektologa)posebnosocijalnoosviještenausta-nova.Stručnisedjelatnicipremazaduženjimakontinuiranododatnoobrazujuurazličitimpodručjimaedukacijskerehabilitacije:oštećenjuvida,sluha, tjelesne invalidnosti, intelektualnih teškoća tenara-zličitimpodručjimaprilagodbemuzejskihprogramaosobamasinvaliditetom–orijentacijeimobiliteta(peripatologija),taktilnegrafike,verbalnihopisa,prilagodbeinternetskestraniceidr.

Muzejsebavidetekcijomrazličitihproblemaudruštvutenjihovomstručnomanalizomiprevencijomiakojeidalje,kadjeriječosakupljačkojaktivnostiistalnompostavuisključivo,naglasaknapodručjuoštećenjavida.

33 Dostupnona:http://tifloloskimuzej.hr/news.aspx?idNews=157&Page=76, 25.9.2015.34 Dostupnona:http://tifloloskimuzej.hr/news.aspx?idNews=180&Page=67, 3.10.2015.

Noć muzeja, 2014. (foto D.Š.)


izložbeje“mi(ni)smo(ne)vidljivi”,posjetitenas,nismoovdjebezrazloga.„Šira javnostjošuvijekpremaloznaoMuzejukojivećduginizgodinaukazujekakavbi trebaobitiodnos pojedinca i zajednice prema osobama koje se u nekom segmentu razlikuju od drugih.Muzejnastojiupoznatidruštvenuzajednicusasvijetomosobasinvaliditetomtenatajnačinpoticatiharmoničneitolerantneodnosemeđuljudima,uvažavajućiindividu-alnostsvakeosobe.”36„LikovnipostavikomunikacijaizložbeinspiriranisunajvažnijommisijomTiflološkogmuzejakojapostojiodsamihzačetakadodanas-otkritiiosvijestitipredmete,činjeniceipojavekojepostojealinisu(dovoljno)primijećene.Širokojjavnostiotkrivajuse„tajne“životabezvida,slijepimosobamaomogućujesedoživljajaliiaktiv-nosudjelovanjeuumjetničkojdjelatnosti, a suvremenaaktivnostMuzejaproširujesenaosvješćivanjedruštvaoproblemimamarginalizacijepojedinacaopćenito tepotica-nje razumijevanja i ravnopravnosti.”37 Zavrijeme trajanja izložbe,nadahnutinjezinomtematikomtereferendumomobrakukaozajedniciipitanjemZAiliPROTIV,pripremilismo program pod nazivom Protiv predrasuda,namijenjenosvještavanjuproblemaLGBTzajednice u Hrvatskoj.

Muzejjeu2013.i2014.kaopridruženipartnernameđunarodnomprojektuEqual Access to Development Education for All (EADEA),financiranomsredstvimaEU-a,uzostalepar-tnere na projektu – Südwind - die Agentur für Süd-Nord Bildungs und öffentlichkeitsarbeit GesmbH, Estonian Foundation for the Visually Impaired i ADRA Rwanda, radio na podizanju razineosviještenostiodostupnostiobrazovanjadjeceoštećenavidatenaširenjuznanjanapodručjuglobalneedukacije.VoditeljprojektabilajeADRABugarska,međunarodnanevladinahumanitarnaorganizacija.ProjektjeomogućiodistribucijuiprijenosznanjaizmeđusjeveraijugaEuropetetrećegsvijeta,doksuciljaneskupinebilepedagoziiuči-teljikojisebaveobrazovanjemdjeceoštećenavida,upraveškolazadjecusoštećenjemvida,roditeljidjecekaoisamadjecaoštećenavida.Glavneaktivnostikojesuseprovodiletijekomprojektajesupredavanjaitreninzipedagoškogosobljatepripremairazvojpe-dagoškogmaterijalakojiseupotrebljavauradusovompopulacijomučenika.Tiflološkijemuzejsudjelovaoprezentacijomcjelokupnogradatepokazaodasumuzejivažandiouedukacijiosobaoštećenakaoinajširezajednice.UsklopuprojektabugarskisupedagozibiliustručnomposjetuTiflološkommuzejugdjesuse,premanjihovukazivanju,prviputsusrelisustanovomkojakrozsvojradpokazujesmjerkojimbisveinstitucijetrebaleići– prema razumijevanju, dostupnosti, jednakosti…

Muzej je 2014. godine prvi put u Hrvatskoj prilagodio konceptualnu umjetnost slijepim osobama na izložbi Labirint višedimenzionalnog prostora ugostivši svjetski priznatog i

36 Dostupnona:http://tifloloskimuzej.hr/news.aspx?idNews=260&Page=41, 28.10.2015.37 Bencetić,S.,(2014)Nevidljivo-vidljivo.U:BosnarSalihagić,Ž.,ur.,Katalog izložbe “Mi nismo nevidljivi”,Tiflološkimuzej,

Zagreb, str. 16.

• Objavljivanjepodatakaispoznajaomuzejskojgrađiimuzejskojdokumentacijiputemstručnih,znan-stvenih i drugih obavijesnih sredstava.

• Razmjenaiizlaganjemuzejskegrađenastalnimipovremenimizložbamauzemljiisvijetu.

• Suradnjauobradimuzejskegrađeitemavezanihuznjusmuzejskimidrugimsrodnimustanovamau zemlji i svijetu.

• Promicanje muzejske struke suradnjom s drugim institucijama – obrazovnim, znanstvenim, socijal-nimibaštinskimustanovama.

• Obavljanjeposlovapromidžbemuzejaizradom,prezentacijomidistribucijomreplikaipredmetasmotivima izmuzejskog fundusa i drugimprepoznatljivimsadržajimakoji seodnosenadjelatnostmuzeja.

• Obavljanjenakladničkedjelatnostikojajetematskivezanauzproblematikukojaseodnosinapodruč-je koje pokriva muzej.

• Predočavanjemuzejskegrađevezanouzproblematikuosobasinvaliditetomidrugihproblemapro-izašlihizcjelokupnihmeđuljudskihodnosaudruštvuputemorganiziranjastručnihskupova,tribina,tečajevaidrugihoblikastručnogusavršavanja.

• Istraživanje,predočavanjematerijalnihinematerijalnihsvjedočanstavauodnosunarazličiteoblikedruštvenihodnosa,društvenihinterakcijateproučavanjenjihovogkulturološkogodraza.

• Organizacijaizložabaidrugihdogađanjaumuzejuufunkcijipromidžbedjelatnostikojomsemuzejbavi.

• Promicanjedostupnostiiprilagodbebaštinskihustanovakaoinjihovegrađeosobamasinvaliditetom.

RetrospektivnomizložbomMi nismo nevidljivi2013.godineobilježena je60.obljetnicamuzejakojomjepredstavljen povijesnipreglednastajanja, razvoja i radamuzejakrozčetiri stalnapostava.Poruka

Kazalište Dlan, udruga gluhih osoba, Noć muzeja, 2014. (foto D.Š.)

Gluho-slijepi slikar Kristijan Bezuh, Noć muzeja, 2014. (foto D.Š.)


bi svakako trebalo iskoristiti u narednom razdoblju, jest potencijal da postane jedan od vodećihglobalnihmuzejakojisebaveproblematikomsocijalnoisključenihosoba.Na-dalje,tujeispecifičnostnjegovaposlanja,počemujejedanodrijetkihusvijetu.Muzejposjeduje prostor za organiziranje dodatnih muzejskih programa za posjetitelje koji nije dovoljnoiskorišten.Trebaobidaljerazvijatiinfomatičketehnologije(korištenjemultime-dijomnaizložbama,virtualninačinprezentiranjadjelatnostiMuzeja,povećanjeprisutno-stinadruštvenimmrežama),međunarodnumuzejskurazmjenuisuradnju,kaoirazvijatiprogramekojićeotvoritimogućnostzakorištenjesredstvimaizfondovaEU-a.Nekesuprijetnjemuzejuštonijevlasnikprostoraukojemsenalazi,štosenalazinadrugomkatuzgrade,aneidemunarukunipojavaustanovasasličnomproblematikom,nedostataniznosvlastitihprihodatesviostaliproblemiopćeprirodeudržavi.

Ova je analiza napravljena upravo stoga kako bi se odredili ciljevi i smjer u kojem bi se muzej trebao kretati narednih godina, otklanjati slabosti i prijetnje muzeju te kontinu-iranoraditizaboljitakdruštvaucjelini.„SenzibilizacijomdruštvaMuzejističesvojumisiju–premamuzeju ljudskihprava,ZAuvažavanje različitosti, toleranciju, ljubav iPROTIVisključivosti,nerazumijevanja,predrasuda…”39

(Željka Bosnar Salihagić)

39 Dostupnona:http://tifloloskimuzej.hr/news.aspx?idNews=261&Page=40, 2.11.2015.

Detalji iz postava (foto R.V.)

renomiranogslovenskogkonceptualnogumjetnikaMarkaPogačnika.Istegodinemuzejjeotvorioizlož-bu Imam pravonakojojjebilomogućeupoznatisesaživotnimpričamaipravimaosobasintelektualnimpoteškoćama.Posebnostizložbejestštosusviizložbenitekstovi,odabraničlanciizKonvencijeopravi-maosobasinvaliditetom,obrađeniipreneseniuQR(QuickResponse)Code,dvodimenzionalnigrafičkikod.Kakobiposjetiteljisaznalištojeukodutočnozapisano,bilojepotrebnodekodiratiizloženipanouporabompametnihtelefonailitableta.OvojeprviputdaseuHrvatskojizložbapostavilaipredstavilakrozQRzapis.

Godine 2015., u sklopuprojektaČitajte gledanje, čiju smo realizaciju započeli u suradnji s Institutom za istraživanje avangarde,ostvarilismosamojednuizložbu.Predstavilismopublicipostkonceptualnogumjetnika,pjesnika,piscaifilozofaVladuMarteka.Ovo je prva izložba suvremene umjetnosti u Hrvat-skoj koja je u cijelosti prilagođena osobama oštećena vida. Martekov„svjesnoinfantilan“umjetničkirukopis,njegovgovorvida,prilagođenjepopulacijiosobakojimanedostajeupravovidnapercepcijaitorazličitimtehnikamaprilagodbepoputzvučnihopisa,filmskenaracije,reljefnihotisakaiBrailleovapisma.Ovusmoumjetnostputemtekstovanalegendamaizvučnimvodičimapokušalipojednostaviti,„prevesti”širojpopulacijiradipribližavanjatežeshvatljiveavangardneumjetnosti.Izloženisuradovibiliiz Kolekcije Marinko Sudac. U drugoj polovici iste godine, Tiflološki muzej pomogao je u realizaciji prve izložbe suvremene umjetnosti prilagođene osobama oštećena vida u Bosni i Hercegovini, u sklopu VI.RegionalnihmuzejskihsusretanatemuSocijalna inkluzija i suvremeni muzejodržanihuBanjaLuci.IstegodinemuzejjenapozivSlovenskogetnografskogmuzeja,kojijeproveoEU-ovprojektDostupnost kulturne baštine socijalno osjetljivim skupinama, sudjelovao izlaganjima na teme Tiflološki muzej – primjer socijalne inkluzije i Rad sa socijalno isključenim skupinama – primjeri iz prakse,nazavršnojkonferencijiprojektauLjubljani.

Tiflološki muzej dobitnik je posebne nagrade Živa Award 2015 za najbolji slavenski muzej u katego-riji Posvećenost i otvorenost prema posjetiteljima.DodjelanagradeodržanajeuSanktPeterburguuorganizacijiForumaslavenskihkulturaiMinistarstvakultureRuskefederacije.Dodjelomnagrademeđu-narodnajemuzejskazajednicaprepoznalaposebnostTiflološkogmuzeja,jedinogdržavnogmuzejanasvijetu koji se u ovom opsegu bavi osobama s invaliditetom.

Prema SWOT analizi poslovanja Tiflološkog muzeja38,kojusuprovelistručnidjelatnicimuzeja,razvidnojedaseradiomuzejuodnacionalnogznačajakojisebaviaktualnomproblematikom,čijesezbirkeodlikujuposebnošću,čijijeprostorprilagođen,astručnikadaruskospecijaliziran.Snagamuzejajestiunovom,modernomiinteraktivnomstalnompostavu,dostupnostigrađeudepoima(poluotvorenidepozajavnost)teutimskomraduidobrimmeđuljudskimodnosima.Slabostisumuzejapakneadekvatanprostorzačuvanjemuzejskegrađe,nedovoljnoresursazaistraživačkiiterenskirad,atimeimalibrojmuzejskihpredmeta,potomnedostatakpopratnihuslužnihsadržajazaposjetitelje,nedovoljnapoveza-nostslokalnomzajednicomtečinjenicaštojemuzejvikendomzatvoren.Jednaodprilikamuzeja,koju

38 StrateškiplanTiflološkogmuzeja2016-2018.,izpismohraneTiflološkogmuzeja.


Vizija

Tiflološki muzej teži obogaćivanju kulturnog i soci-jalnog života zajednice unutar koje djeluje te razvo-ju vlastite izvrsnosti. S pet zaposlenih stručnjaka na području edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti izni-mno je socijalno osviještena ustanova, stoga širi pod-ručje svoga djelovanja na detekciju drugih problema u društvu te njihovu stručnu analizu i prevenciju, iako je i dalje naglasak na području oštećenja vida. Treba poraditi na promjeni imena Muzeja o kojoj se već du-lje vrijeme razmišlja, od tiflološkog (typhlos – slijepa osoba), sada već pomalo neprimjerenog, a oduvijek teško zapamtljivog i široj publici nerazumljivog, pre-ma, primjerice, Muzeju za sve, Muzeju različitosti, jednakosti, humanosti, tolerancije… Muzej želi oživo-tvoriti svoje poslanje i zajednici se predstaviti kao živ, perceptivan, djelatan i komunikativan sustav koji pra-ti promjene u društvu, a svojim djelovanjem, stručno-šću, znanjem i potencijalima može i hoće odgovoriti na njegove potrebe.

Izjava o poslanju

“tiflološki“ – grč. typhlos (slijepa osoba)

Tiflološki muzej je javna ustanova Republike Hrvatske koja sakuplja, čuva, proučava, dokumentira i komuni-cira građu vezanu, uglavnom, uz osobe oštećena vida. Svojim djelovanjem nastoji upoznati društvenu zajed-nicu sa svijetom osoba s invaliditetom kao i osoba koje su dionici aktualne socijalne problematike u zajednici i šire, na čije probleme Muzej ukazuje i pokušava ih mijenjati. Iste se mogu aktivno uključiti u djelovanje Muzeja, a istodobno društvenoj zajednici omogućuje upoznavanje njihova života. Uvažavajući individual-nost svake osobe, Muzej potiče skladne i tolerantne odnose među ljudima, kulturni i socijalni dijalog te zajedništvo. Muzej će, svojim djelovanjem, kao mogu-ći korektivni mehanizam u društvu, poticati zajednicu da ispravi i promijeni moguće negativne predodžbe o ljudima. Svoje ciljeve ostvarit će komunicirajući s po-sjetiteljima i surađujući s muzejskim ustanovama, srodnim institucijama, udrugama, obrazovnim usta-novama - sa svima koji djeluju na području ljudskih prava u zemlji i u inozemstvu.

D. Š.

Djelatnost muzeja64

2.Djelatnostmuzeja

Djelatnost muzejaDjelatnost muzeja 6766

osobeoštećenavida,njihoviručniradovi,različiteigreprilagođeneistojpopulacijiisl.“.Registracijizbirkeprethodilajedigitalizacijazapotrebekojejeprviputobavljenofoto-grafiranjesvihpredmeta.Na tajnačinomogućena jepotpuna identifikacijapredmetakoje zbirka posjeduje.

Zbirka predmeta specijalne edukacije i rehabilitacijeodsvojihjepočetaka,osnutkaMuzeja,mijenjalasadržajinaziv,aovimjeaktomuređena.Godine1955.,uIzvještaju o radu za godinu 1953-54. u dijelu Muzejske zbirke, arhiv i knjižnica pod naslovom Muzejske zbirke, nabrajajusekaozasebnezbirke:Nastavna sredstva, Ručni rad, Igračke, Predmeti specijalno prilagođeni za slijepe, Fotografije i slike i Razno.Uvidomunjihovsadržajmožemopret-postavitidaseuspomenutimzbirkamanalaziidiopredmetakojejesakupiojošVinkoBek,akojisuidanasdiomuzejskogfundusa.DaseradiopredmetimaizBekovezbirke,potvrdilajeusvojemkazivanjuiDanicaTonković4.

SasigurnošćumožemojedinoustvrditidasuizonogvremenadanasuZbircipredmetaspecijalneedukacije i rehabilitacijematriceBekovepočetnice.Onesubile izloženenaGospodarsko-šumarsko jubilarnoj izložbi u Zagrebu 1891. godine u sklopu Sljepačkog odje-la,aukataloguteizložbespominjusepodrednimbrojem86: „Pločeza tisakknjiga. (Za tisakhrv.početnice.)“5. Od navedenihpločasačuvanajenaslovnicai joštri listapo-četnice koje je 1889. godineosobno izradioVinkoBek injimaumnažaopočetnicu za slijepudjecu.Da je riječ omatricamahrvatskepočetnice,govoripodatakdajetekstupočetniciistovjetantekstunamatricamatedajepisanbrajicomkojujeBekprilagodiohrvatskomjezikuuprvojverzijiiz1889.,odnjihukupnočetiri,atadajepočetnicaitiskana. Tome u prilog govori „prijevod“ naslovne stranice nadanašnjubrajicukojiglasi:

početnica’ složio winko bek’ u bukewju 1889’

Bekjenaspomenutojizložbiizložioinekepredmetekojedanaspodistimnazivimana-lazimouovoj zbirci.Dase radio istimpredmetima,ovdjenemožemosasigurnošćutvrditi jer ne postoji cjelovita i vjerodostojna dokumentacija o predmetima. Tome u pri-log ide i saznanje da se Zavod za odgoj slijepe djece, u kojem su predmeti u to vrijeme

4 PrvapredsjednicaPredsjedničkogsavjetaTiflološkogmuzejaiz1954.godine.5 Mršić,V.(1996)105 godina Tiflološkog muzeja,Zagreb:Tiflološkimuzej,str.60.

Kocka šesttočka, ZP832 pomagalo za učenje brajice (foto R.V.)

2.1.1. ZBIRKA PREDMETA specijalne edukacije i rehabilitacije

Ministarstvo kulture Republike Hrvatskeje 2013. godine, temeljem Zakona o zašti-ti i očuvanju kulturnih dobara1 i Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara RH2, donijelo Rješenje3 ko-jimseutvrđujedajeZbirka predmeta spe-cijalne edukacije i rehabilitacije upisana u jedinstvenu Inventarnu knjigu muzejskih predmeta Tiflološkog muzeja te da imasvojstvo kulturnog dobra.

U spomenutom Rješenju navodi se kako zbirka broji 946 predmeta, a u njezinu se opisunavodikakose„sastojiodrazličitihtiflotehničkihidrugihsredstavaipomaga-la za osobe s invaliditetom, s naglaskom naosobeoštećenavida,kojasukorištena

uedukaciji,rehabilitacijiisvakodnevnomživotu,kaoštosu:pomagalazapisanjeitiska-njereljefnimpismima,učilazaosobeoštećenavida,predmetikojesukoristileilikoriste

1 Narodnenovine(2015)Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara[online].Zagreb:Narodnenovined.d.,98/15.Do-stupnona:http://www.zakon.hr/z/340/Zakon-o-za%C5%A1titi-i-o%C4%8Duvanju-kulturnih-dobara [12. listopada 2015.]

2 Narodnenovine(2011)Pravilnik o obliku i načinu, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske[online].Zagreb:Narodnenovined.d.,89/11.Dostupnona:http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbe-ni/2011_07_89_1905.html [12. listopada 2015.]

3 RješenjeMinistarstvakultureRepublikeHrvatskeosvojstvukulturnogdobraMuzejskegrađeTiflološkogmuzeja(2013),Klasa:UP-I°-612-08/09-06/0333,Urbroj:532-04-01-04/11-13-5,izpismohraneTiflološkogmuzeja.

2.1. Muzejski fundus

Marburški pisaći stroj, ZP413, stroj za pisanje brajice (foto R.V.)


i u Fototeci. „Naspecijalnoštampanimkataložnimkarticamaobrađenesufotografijeprispjele tokom posljednjih osam godina…“7. Tijekomsljedeća tridesetljeća zbirka će,koja se sada zove Zbirka predmeta,rasti.Zadnjiupisuručnovođenu Inventarnu knjigu muzejskih predmeta obavljen je 2001. godine, pod inventarnim i rednim brojem 1508.

Postupnirastfundusamuzejamogućejepratitikrozgodišnjaizvješćaoraduiupiseumuzejskudokumentaciju.Izpisanihizvješćavidljivojedajejošodvremenaosnutkamu-zeja Zavod za odgoj slijepe djece u Zagrebu „obilato pomagao muzej“, a i Zavod za stručno osposobljavanje slijepihuRadničkojcestiuZagrebu„daojepriličanbrojpredmeta(raznespravezapisanje,Kleinovaparat,jastučićizageometrijskocrtanje,limoveprve„počet-nice“V.Bekaidr.)“.Iztogvremenabilježimojošjednogznačajnogdarovatelja,Zavod za slepo mladino u Ljubljani, koji je muzeju poklonio „26 raznih predmeta, koje su izradili za-vodskipitomciizpapira,slame,šibe,rogoza,lika,vune,pamuka,glineit.d.“8GodinamaćekasnijesljedniciovihZavodadarivatimuzejiustupatisvojepredmete.UInventarnoj knjizi muzejskih predmetanailazimonapodatakopristizanjuznačajnogbrojapredmetaiz Doma slepih u Zemunu, kao ipodatakootkupljivanjupomagalakojasukorištenaunastavislijepih,aliipredmetakojesuslijepikoristiliusvakodnevnomživotu,odmjernihinstrumenatadopomagalaukućanstvu,asvisuoznačeniBrailleovimoznakama.Oso-bitojevažnonaglasitidaje1963.g.9umuzejizostavštineVinkaBekauBakarcustigaoBekovpisaćistolkojijedanasizloženunutarstalnogpostavamuzeja.Zbirkapredmetaili Predmetna zbirka10obogaćenajeu1970.godinispecijalnimnastavnimsredstvimaipomagalimaizSovjetskogSavezakaoinizomsuvremenihpomagalazaslijepeproizve-denih u zemljama zapada.

Od beogradskog Zavoda Filip Višnjić sedamdesetihgodina20.st.otkupljujuse različitipredmeti pa se Zbirka predmetaobogaćujenastavnimpomagalimapoputreljefnihkarti.Tada se kupuju i predmeti iz The Royal National Institute of Blind PeopleizLondona,kojiseupotrebljavajuuškolovanju iu svakodnevnomživotuslijepih.Zbirka jeobogaćiva-naiosobnimdonacijama,slijepihFranjeTonkovića iliLujeLovrića,kojimuzejudarujupredmete koje su i samiupotrebljavali. Zbirku sudarivali i slijepi JureZec,boracNa-rodnooslobodilačkeborbe, kojipoklanja svojeosobnepredmete, i slijepi sportašipo-putVladimiraMirkovićaiBožidaraPečeka,kojiobogaćujuzbirkudarujućisvojasportskaodličja.Ouspjesimaslijepihsportašasvjedočii30peharakojejemuzeju1987.godinedarovalo Sportsko društvo Sloga. Posebno mjesto ima Hrvatski savez slijepih koji je upisan

7 TiflološkimuzejSSJu1968.godini(1969)Socijalna misao,godišteXVI.,br.3-4,str.163.8 Tonković,D.,ur.(1955)Izvještaj o radu za godinu 1953-54.Zagreb:TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavijeu

Zagrebu, str. 17.9 TiflološkimuzejSSJu1963.godini(1964),Socijalna misao,godišteXI.,br.3–4,str.126.10 TiflološkimuzejSSJu1970.godini(1971),Socijalna misao,godišteXVIII.,br.3,str.229.

bilipohranjeni,nekolikoputaseliopričemusevelikomdijelugrađeizgubiosvakitrag. IzpopisapredmetakojinalazimouprvomizvješćuoraduTiflološkogmuzejarazvidnojedajeriječoistovrsnim,alinenužnoistimpredmetimapoputKleinovihaparata,tablicezaHeboldovopismo,tablicazaBraillleovopismo,reljefnihkarata,računskihspravaidr.Popis broji ukupno 46 komada nastavnih sredstava.

Prvi zapis u Knjizi inventara, koju bismo danas naslovili Knjiga ulaska muzejskih predme-ta, bila je Tombola za slijepe, koju je darovao Zavod za odgoj slijepe djece 16. 2. 1953. godine,dakleneposrednoprijeslužbenogotvaranjamuzeja.

IakoseuIzvješćuza1953.i ‘54.godinunavodinekolikomuzejskihzbirki,uIzvješćuza1955.6 godinu spominje se samo jedna kojoj su one ranije navedene zbirke sada samo podzbirke: nastavna sredstva, ručni rad, primjerci tvorničkih proizvoda, predmeti zarazonodu ipredmeti specijalnoprilagođeni za slijepe.Ugodini1955.dodana jenovapodzbirka tvorničkih proizvoda, podzbirkeRazno više nema, dok je podzbirka Igračke promijenila naziv u Predmeti za razonodu. Zbirka predmeta, kao jedna zbirka, egzistira sve do 2003. godine.

Inventarnaknjigazbirkepočelasevoditi7.listopada1958.g.podnazivomKnjigainven-tara–muzejskipredmeti,aprviupisanipredmetbiojePisaćistrojadaptiranzaslijepe„Remington“,kojijenabavljenjoš1954.g.

Premaizvješćuiz1968.godinepredmetimuzejskogfundusaprviseputfotografirajutese,osimuinventarnimknjigamamuzejskihpredmetaikataloškimkarticama,registriraju

6 Rudomino,A.,ur.(1955)Muzejskezbirke,arhiviknjižnica.U:Izvještaj o radu.Zagreb:TiflološkimuzejSSJ,str.30–31.

Gusle, ZP21 (foto R.V.) Tabla s abecedom, ZP168, pomagalo za učenje brajice (foto R.V.)


Predmetikojidanasčine Zbirku tiskovina na reljefnim pismima do prosinca 2012. godine bili su dio Zbirke predmeta Tiflološkogmuzeja,kadaseformiralanovazbirka„zboglakšegrukovanjaistručneobrade“.1

Zbirkučine472predmeta,tiskovinenaBrailleovu,KleinovuinaMoonovupismutenauvećanomcrnomtisku.Ovepredmeteupotrebljavalesuslijepeosobetijekomškolova-nja,profesionalnograda,aliiusvakodnevnomživotu.Tosuuglavnomudžbenici,knjige,

1 „…ponaputkuMinistarstvakulture,TiflološkimuzejtrenutnoradinaupisuZbirkiuRegistarkulturnogdobraRepublikeHrvatske.UtomprocesuizvršenesuvišekratnekonzultacijesMuzejskimdokumentacijskimcentromkojiputemsvojeosnovnedjelatnosti-dokumentacijske,informacijske,muzeološke,savjetodavne,istraživačkeidr.sudjelujeurazvojuhrvatskeisvjetskemuzejskezajednicetepromičestručnestandardeiunapređujemuzejskustruku.UtomsmislujeispredMDC-a,muzejskasavjetnicaVladimiraPavić,kojajepredsjednicaStručnogpovjeren-stvaMinistarstvakulturezautvrđivanjesvojstvakulturnogdobrazamuzejskeigalerijskezbirke,dalapreporukuimišljenjeopotrebiizmjeneidopunePravilnikaounutarnjemustrojstvuinačinuradaTM,prijesvegazbogprijaveZbirkepredmetaunavedeniRegistar.KakobiZbirkabilaprepoznatljivijaidefiniranija,preporučasepromjenanazivazbirke,kakozbograznorodnostigrađe,takoizboglakšegrukovanjaistručneobrade.Snavedenimpreporu-kamasuglasiloseiStručnovijećeTMnasjedniciodržanoj7.prosinca2012.tejedonijelomišljenjeopodjeliZbirkepredmetana3zbirke:Zbirkupredmetaspecijalneedukacijeirehabilitacije,ZbirkutiskovinanareljefnimpismimaiDonacijuWagner.“,Zapisnik3.sjedniceUpravnogvijećaTiflološkogmuzejaod19.prosinca2012.,Ad.3.

2.1.2. ZBIRKA TISKOVINA na reljefnim pismima

Reljefni crteži i čitanje crteža u školama za slijepu djecu, udžbenik, M. I. Zemcova, Moskva, 1962., ZT5821 (foto R.V.)

umuzejsku dokumentaciju kao značajan darovatelj, a za zbirku je priskrbio različitepredmetekojisuoslikavališkolovanje,život,radizapošljavanjeslijepihteinatajnačinpomagaoipodupiraoTiflološkimuzej.

DonošenjemPravilnika o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi112002.godinedotadašnjaZbirka predmeta dijeli se na 2 zbirke, Zbirku predmeta i Zbirku likovnih radova, te se zajedno s ostalim muzejskim zbirkama upisuje u jedinstvenu inventarnuknjigu,kojasevodiuračunalnomprogramuM++koji je izradilaračunalnatvrtkaLinkd.o.o.

Godine 2012., uz suglasnostMinistarstva kulture RH,muzej donosi odluku o daljnjojpodjeli Zbirke predmetana3zbirke:Zbirku predmeta specijalne edukacije i rehabilitacije, Zbirku tiskovina na reljefnim pismima i Donaciju Wagner, a sve s ciljem kako bi „Zbirka bila prepoznatljivija i definiranija“ te radipreporučenepromjenenaziva zbirke, kako zbograznorodnostigrađe,takoizboglakšegrukovanjaistručneobrade12.Danasovajošuvi-jekraznorodnazbirkasadržinekeodnajvrjednijihprimjerakanastavnihpomagala,učilai drugih predmeta koja su upotrebljavana u odgojno-obrazovnom radu, rehabilitaciji i svakodnevnomživotuosobaoštećenavida.

Zbirka predmeta specijalne edukacije i rehabilitacijedanasse,osimštočuvanasljeđespo-dručjatiflopedagogije,javnostipredstavljakrozizložbenudjelatnostTiflološkogmuzeja,kakoputemstalnogpostavatakoiputempovremenihizložbiTiflološkogmuzeja,uglav-nomnateme:tiflološkaknjiga,sportslijepih,pisatireljefno,VinkoBekiLouisBraille.

(Željka Bosnar Salihagić, Nina Sivec)

11 Narodnenovine(2002)Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi[online].Zagreb:Narodnenovined.d.,108/02.Dostupnona:http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/309509.html [12. listopada 2015.]

12 Zapisnik 3. sjednice Upravnog vijeća TM održane dana 19. prosinca 2012. godine,Ur.br.34/13,izpismohraneTiflološkogmuzeja,Ad.3.

Pomagalo za komunikaciju gluho-slijepe osobe, ZP3 (foto R.V.)

Džepni sat, ZP6 (foto R.V.) Šilo, ZP219, pomagalo za pisanje brajice (foto R.V.)


Godine2014. TiflološkimuzejdonosiPolitiku upravljanja muzejskim zbirkama u okviru koje je objavljena i politika sakupljanja za muzejske zbirke. U dijelu pod nazivom Prijedlog sakupljanja istaknuto je kakoćesesakupljati:sviudžbenicikojipredstavljajuprekretnicuumetodičkomraduopismenjavanjanaBrailleovupismunahrvatskomjeziku,iznimnorijetkiiznačajniprimjercistarihtiskovinapisanihsvimpismimazaslijepe,sasvihgeo-grafskihpodručjakojamogubitiznačajnazanašsustavobrazovanja.

Zbirka tiskovina na reljefnim pismimaupisanajeiobrađenauračunalnomprogramuM++tejekaotakvaregistriranaRješenjemMinistarstvakultureRepublikeHrvatskeod7.lip-nja2013.godine,stekavšisvojstvokulturnogdobra.

(Nina Sivec)

“Evanđelje po Mateju” tiskano Moonovim pismom, ZT1022 (foto R.V.)

priručnici i vježbenicezaosnovnoškolsko,gimnazijsko, srednjoškolsko i visokoškolskoobrazovanjepisaniBrailleovimpismomkojisukorišteninanašimprostorimaodvreme-naVinkaBekadodanas.Osimtoga,ZbirkasadržiivrijedneprijepiseudžbenikanaBra-illeovopismozapotrebepojedinihnastavnihpredmetauškolskimustanovamateraznebrošureičasopisezaslijepeosobe.ZbirkasadržiisadržajnosuvremenijepublikacijenaBrailleovomtisku,uskladusasveobuhvatnimtrendompristupačnosti,kojeomogućava-juosobamaoštećenavidaaktivnosudjelovanjeuživotuiraduzajednice,aobuhvaćajurazličitepriručnike,brošure,katalogeislično.

Zbirka tiskovina pisana na reljefnim pismima jedinstvenajejerpružauvidurazvojpisme-nosti slijepihosobanaBrailleovu idrugimpismimaodvremenanjihovanastankadodanas.NajznačajnijiprimjerurazvojupismenostislijepihnaBrailleovupismunahrvat-skom jeziku jest Početnica za slijepceVinkaBeka2.

U prvim godinama rada muzeja u Pravilniku muzejaSavjetpredsjedništvaTiflološkogmu-zeja „…primarnim zadatkom smatra sakupljanje materijala o slijepima i od slijepih…“3. Pribavljenagrađadetaljnosepopisujeirazvrstavaupostojećezbirke.Svatiskanagrađapribavljaseisključivozaknjižnicuikategoriziraseudvijeskupine:Knjige i časopisi na cr-nom tisku i Knjige i časopisi na pismima za slijepe4. U muzeju postoje dvije knjige u koje su bilježenetiskovinenaBrailleovompismu.Iakodatumiinventiranjanisuvidljivi,razvidnojepremarukopisuinekimdrugimpokazateljimadajeriječoknjigamakojepotječuizrazličitihrazdoblja ikojesesvojimsadržajemvećimdijelomnepreklapaju.Moguće jezaključitikakojedrugaknjiganepotpuninedosljedanprijepisprveknjige.PrvajeknjigaInventar knjiga na Brailleu, a druga nosi naslov Knjiga prinova na Brailleovom pismu.

Uvidomu spomenute knjigeprimjećujemoda je samonekolikoprimjeraka knjiganaBrailleovomtiskukasnijeinventiranouZbirkupredmeta,odnosnouKnjigu inventara mu-zejskih eksponata. Jedanodnjihjepodinventarnim,ujednoirednimbrojem 418 – Beko-va prva početnica, pisana Kleinovim pismom. Knjiga inventara muzejskih eksponatabitćekasnije prepisana u Inventarnu knjigu Zbirke predmeta gdje pronalazimo evidentirane i druge, nove zapise tiskovina na reljefnim pismima.

2 PočetnicasenalaziufundusuTiflološkogmuzejapodinventarnimbrojemP453,kaodarZavodazaodgojslijepedjeceuZagrebu,1954.godine.„Njenautor,VinkoBektiskaojujeuBukevju1889.godine.Početnica,dimenzija25x16cmtiskanajeBrailleovimpismom.Imadesetlistovaodkojihjesedamtiskanodvostrano.KorištenajezapočetnuobukuBrailleovapisma.UvrijemenjenanastankaBrailleovopismojošnijeupotpunostiprilagođenohrvatskomjezikupajepisanadrugomodčetiriprilagodbe.PočetnicaobrađujesamomalaslovajersevelikaslovanaBrailleovompismuuvodetektridesetihgodinadvadesetogstoljeća.Ukoričenajeuplatneniomotcrveno-bordobojeučijimuglovimasuotisnutijednakireljefniornamenti.“Sivec,Nina.(2011).PrvaBrailleovapočetnicanahrvat-skom jeziku, Informatica museologica, Zagreb, 42 (1–4).

3 Ibid.4 Ibid., str. 28–43.


prezentaciji.Izložbajepopraćenakatalogompredmetatebogatimedukativnimprogra-momkojijeostvarenusuradnjisHrvatskimmatematičkimdruštvom.CjelokupniprojektpodržalojeMinistarstvokultureRH,čimejeosiguranodapredmetiostanutrajnosaču-vanikaodiokulturnebaštineiizvoriznanjazabudućegeneracije.

Zbirkadanassadržavapredmetekojitematskiobuhvaćajunekolikoskupinaučila.Prvojskupinipripadajuučila izfizike zaobradu i izučavanje zakonitostinapodručjuoptikesvjetlosnihzraka,adrugučinepredmetivezaniuzizučavanjeoptikenazorninačin,pu-temdemonstracija.Sljedećuskupinučineučilaizosnovakalorikeikalorimetrije,preci-znoizrađenaipedagoškioblikovana,tesustavfunkcionalnopovezanihučilazanastavuosnova mehanike i hidromehanike, a potom i elektrostatike i magnetizma. Vrijedan dio zbirke nastavna su sredstva iz matematike, nastala prema Wagnerovim nacrtima, koja su konstruiranatakodapružajuvizualnuobukumatematičkihizrazaipojmova,kaoitaktil-nidoživljajusvladavanjupojedinihpoučaka.ZasebnucjelinučinibogatadokumentacijaoživotuiraduEugenaWagnera.

Ovaučilavjerodostojnosimulirajuprirodnepojaveunastavifizikeizakonitostilogičnogmatematičkog mišljenja u nastavi matematike, koje su neophodne za potpunijerazumijevanjenastavnihsadržaja.Unatočsuvremenojinformatičkojtehnologiji,ovakla-sičnatrodimenzionalnaučilanipoštonisuzastarjelajerprikazujusvevremenskeprirod-ne zakone, a njihova je posebnost bila u tome da se s relativno malo sastavnih dijelova mogaoizvestivelikibrojpokusa,čimesepoboljšalakvalitetaprikazanastavnihsadrža-ja. Tako je Optička klupakojujeWagnerkonstruirao1955.pružalavećemogućnostizaizvedbepokusauodnosunasličnemodeleizrađeneutadašnjimnajpoznatijimsvjetskimtvornicamaučila.

Izložba Želim znati!, 2014. (foto R.V.) Radionica Mala škola astronomije uz izložbu Želim znati!, 2015. (foto R.V.)

2.1.3. DONACIJA WAGNER Predmete zbirke Donacija Wagner muzeju je darovao EugenWagner,tvoracsačuvanekolekcije, koji je svojim zalaganjemipredanimradomunatočgotovopotpunojsljepoćiostaviounasljeđeovajvrijedansegmentsvojihpostignuća. Zbirkasesastojiodučilazamatematikui fizikukojasuplodnjegovatridesetogodišnjegpeda-goškog i znanstveno-stvaralačkog rada kao slijepogprirodoslovca, inovatora, konstruktora i nastavnika fizikeimatematike.Prikupljenaučilaizrađenasupre-ma Wagnerovim nacrtima u tvornici Učila1 u Zagrebu, u kojoj je od 1952. godine radio kao voditelj, a potom i savjetnik projektno-razvojnog odjela.

Povodom 30. obljetnice svojega stvaralaštva EugenWagnerusuradnjisTiflološkimmuzejom21.prosinca1978.ostvario je izložbuNastavna aparatura za mate-matiku i fizikunakojojjepredstavio93predmeta,učilazanastavufizikeimatematike.Nakonizložbeautorje1979.godinemuzejuutrajnovlasništvodarovao90predmetakojisepridružuju Zbir-cipredmeta.Zbogspecifičnosticjelinekojučinepredmetisu2010.godineizdvojeni izspomenutezbirketeseformiralanova,zasebnazbirka–DonacijaWagner.RješenjemMinistarstvakultureizdanim2010.utvrđenojedajeDonacijaWagner,kojajeupisanaujedinstvenuInventarnuknjiguTiflološkogmuzeja,zaštićenakaospomenikkultureiupi-sanauRegistarpokretnihspomenikakultureRegionalnogzavodazazaštituspomenikakultureuZagrebu.Nadalje,zbirkasezahvaljujućidarovanjuWagnerovekćeriIngridAfrić2014.godinepopunilapredmetimaibogatomdokumentacijomvezanomuzživotidjeloEugenaWagnera.Nakonvišeodčetrdesetgodina,18.prosinca2014.,odabranipredme-tiponovnosupredstavljenipubliciedukativnomiinteraktivnomizložbomŽelimznati!.Izlaganju je prethodio višegodišnji konzervatorsko-restauratorski projekt na očuvanjuizaštiticjelokupnezbirke izajedničkiradkustosa ikonzervatorananjezinojkonačnoj

1 NainicijativuKomiteta za škole i naukupriVladiFNRJugoslavije1946.godine,NakladnizavoduZagrebudobiojezadatakformiratiradionicuzaproizvodnjuučilabudućidautovrijemenijepostojalonijednopoduzećekojejeproizvodilonastavnasredstvazapotrebeškola.Dokrajategodineoformilesusečetiriradionicesa27radnika,avelikepotrebezaučilimadovelesudoproširenjaproizvodnje.Idućegodine,1947.,radionicekojesusenalazilenarazličitimlokacijamauZagrebusmjestilesuseujednuustanovukojaseodvajaodNakladnogzavoda,čimejestvo-renosamostalnopoduzećeUčila. NekolikogodinakasnijeuUčilima jeradilovišeod300radnikakojisuproizvelibogatuzbirkuodpreko200različitihučila.KasnijetvornicaTLOS.(Prosvjetnilist,br.82.,god.VI.,1956.,Sarajevo).

Eugen Wagner, izvodi pokus pomoću optičke klupe, oko 1958.


opsega površine kruga 1974.godinenagrađenbrončanommedaljomRAST - 74naizložbiizumaitehničkihunapređenjaRadničko stvaralaštvo – Rijeka.ZauređajeUniverzalni ma-nometar, Aparat za određivanje specifične gustoće tekućina, Torusna libela i Matematička menzura nagrađenjezlatnomplaketomINOVA 78 Zagreb i posebnim pismenim prizna-njemsizložbeizuma,inovacijaitehničkihunapređenjaRadničko stvaralaštvo Rijeka 78. NaizložbiINOVA 79 u Osijeku za predmet Fotometrijska optička klupa dobiva zlatnu, a za Demonstracijsku optičku klupu srebrnu plaketu INOVA 79.

Slijepi prirodoslovac Eugen Wagner (1924. – 1983.)

Ne tecite suze iz očiju slijepihNe šarajte obraze brazdama svojimŽivot je prepun trenutaka lijepihStoga ne sijte gorčinu srcem mojim...

(Eugen Wagner)

Slijepiprirodoslovac,inovator,konstruktorinastavnikEugenWagnerrodiose15.kolo-voza1924.godineuOmišu,aumroje1983.uZagrebu.KaomladićjesudjelovaouNOB-u i1944.zbogteškihozljedaostaogotovopotpunoslijep,nosvegatonijeslomilonipokolebalopajesamsebiobećaodaćeonaj neugašeni ostatak vida utrošiti slijedeći poriv i uvjerenje borca za humane odnose među ljudima.

DiplomiraojenaVišojpedagoškojškoliuSplitunakojojje1947.postaoasistent,apo-tominastavniknaKatedrizaeksperimentalnufiziku,a1950.uveojekolegijProjektira-nje fizičke aparature. Uprosincu1952.,usprkossveslabijemvidu,prešaojeutvorniculaboratorijskog stakla i opreme Učila u Zagrebu, gdje se kao voditelj, a potom i savjetnik projektno-razvojnogodjelapredanoposvetiokonstruktorskomistvaralačkomradudosvojeg umirovljenja 1971.

Budućidamujevidsvevišeslabio,dolaskomuZagrebučlanioseuSavezslijepihHr-vatskeiodkraja1950-ihaktivnojesurađivaosTiflološkimmuzejom.Unamjeridasli-jepojdjeciomogućipotpunidoživljajirazumijevanjematematičkihpoučakaradiojenaprilagodbiučilapomoćukojihučenicimoguskupnomnastavomsvladatinastavnipro-gramzaredovneškole.NainicijativuravnateljaTiflološkogmuzejaMirkaPrtileučilasu1975.prikazanauZavoduzaodgojslijepedjeceuZagrebu,gdjejezaključenodabiseovakva nastavna sredstva mogla upotrebljavati u obuci slijepih. Krajem sedamdesetih SavezslijepihHrvatske organizira Komisiju za znanstveno istraživački rad načelusEuge-nomWagnerom,kojojjezadatakbiopripremanjenastavnihsredstavazaslijepeučenike,tejezapočetospripremamazanjihovuproizvodnju.Šesttakvihpotpunoprilagođenihmodelaizpodručjaplanimetrijeizloženojena INOVI 81 u okviru Tifloplanimetrije E. W.:

Wagnerovstvaralačkiipedagoškiradnaunapređenjuučilaunastavifizikeimatematikevođenjeidejomkojasetemeljilananačelimapotpunereprodukcijefizičkihfenomenaufiziciinačeludoživljajamatematičkogpoučka.Polazećiodtogadanastavaprirodnihzna-nostinesmijebitisamoverbalnavećtrebazapočinjatiodizvorištafenomena,sačuvanatrodimenzionalnaučilaucijelostisimulirajuprirodnupojavutakodajekrozizvođenjepokusanajprijerazlažunanastavneelemente,azatimpremaprirodnomzakonuspajajuu cjelovit fenomen. Čitavprocesodvijasepredučenicimakaokretanje,azamišljenojedaučenicinanastavimogusamirastavljatiisastavljatiučilatetakoaktivnospoznatima-terijuiemotivnoseangažirati.Wagnerovakvumetoduradanazivalaboratorijskomtejesuprotstavljaponjemuklasičnojmetodi–fizici kredom.2

Uzpojedinaučilaautorjeprirediometodičkepriručnikekaopomoćzalakšeikvalitetnijeizvođenje ianaliziranjepokusa.Unjimasu temeljitoprikazanipojedinipokusioboga-ćenishematskimprikazimaidetaljnimopisimasvakogpokusaspripadajućimslikamaiformulama.

NekaodučilaWagner jepredstaviona izložbamaizuma, inovacija i tehničkihunapre-đenjanakojimajezapojedinaučiladobionajvišapriznanjainagrade.TakojezaModel poučka o kutovima na paralelnim pravcima, Model Pitagorina poučka i Model za određivanje

2 Šoda,L.(2014)Želimznati!.U:BosnarSalihagić,Ž.,Šoda,L.,ur.,Želimznati!:Slijepi prirodoslovac Eugen Wagner (1924.–1983.) Učila u nastavi matematike i fizike. Zagreb:Tiflološkimuzej,str.5–7.

Model zbroja veličina unutarnjih i vanjskih kutova trokuta, ZW282 (foto D.Š.)

Model za određivanje opsega i površine kruga, ZW289 (foto D.Š.)

Model Pitagorina poučka, ZW284 (foto D.Š.)


2.1.4. OFTALMOLOŠKA ZBIRKAVođenipromišljanjemo širenju interesanadrugapodručja vezanauzoštećenje vidaoformilismonovuOftalmološkuzbirkučijisupredmetipristigliufundusmuzejadonaci-jama pravnih i privatnih osoba, a prikupljani su sustavno u skladu s poslanjem muzeja i pisanimnačelimasabiranjaukojasuuvršteniipredmetivezaniuzdijagnostikuiliječenjeočnihbolesti.Danaszbirkaposjedujeoftalmološko-optičkeuređaje,pomagalaiinstru-mente koji predstavljaju reprezentativni uzorak predmeta vezanih uz oftalmologiju te prikazujustupanjrazvijenostimedicinskedijagnostikeiliječenjabolestiokatijekompo-vijestinapodručjuHrvatske.

Sabiranje predmeta

Aktivnooblikovanjezbirkeilisabiranjezapočelojeterenskimistraživanjima,korespon-dencijom ikontaktimasazagrebačkimklinikamaunadidasepronađe isačuvastararashodovanamedicinskaoprema.PutnasjedoveodoKliničkogbolničkogcentraZagrebidvojicepredanihoftalmologa,prof.VjekoslavaDornaiprimarijusaVladimiraDugačkog,čijimjeosobitimzalaganjemitrudomdiostarogbolničkoginventarakojijezamijenjennovom,suvremenomopremomostaosačuvan.Obaoftalmologaisamisuvelikidiosvo-jega radnogvijekaproveliobavljajućinebrojenepregledepomoćuopremekoja jedodanasgotovopalauzaborav.Riječ jeostarimoftalmološko-optičkimuređajima ipo-magalimazadijagnostikukojisuosmišljenikrajem19.ipočetkom20.stoljeća,avećinaihjebilauuporabiuOčnojklinici,KraljevskesveučilišneoftalmološkeklinikeuZagrebuodnjezinaosnutka1923. godine.Klinika je tadabila smještenaupreuređenoj zgradigradskegrađanskeškole,naugluGajeveiMarulićeveulice(današnjeKovačićeveulice).UkratkovrijemeodosnutkaKlinikajekontinuiranonapredovala,štoseodraziloubrojuivrstiradovazabilježenihuliječničkimvjesnicimaistatistikama,atehničkaopremljenostupotpunostijezadovoljavalatadašnjestandarde.UovimjeprostorijamaOčnaklinikadjelovalado1946.,kadajepreseljenauKliničkibolničkicentarRebrozajednosaspome-nutim inventarom.

Svremenomsudijagnostičkeuređajeipomagala,kojisunekadaupotrebljavaniusva-kodnevnojdijagnostici,prevencijiiliječenjubolestioka,potisnulanovadostignućimateh-nike.Stogaje1980-ihdiopredmetasklonjenizordinacijatejezapočetonjihovoseljenjepobolničkimprostorijama.OdprvotneidejeoosnivanjuMuzejaklinike,koja,nažalost,

Kut centralnom rotacijom zrake – klasifikacija, mjerenje i kompozicija, Poučak o kutovima s usporednim i okomitim kracima, Poučak o kutovima trokuta – unutarnjim i vanjskim, Talesov poučak o središnjem i obodnom kutu kružnice, Poučci Pitagore i Euklida (o pravokutnom tro-kutu) i Arhimedovi poučci o opsegu i površini kruga.Zaizloženepredmetedobiojeposebnopriznanjezainovacijuunastavimatematikezaslijepeučenike.

Wagnerjesudjelovaonavišeizložabaizumiteljstvauzemljiiinozemstvu,ananekimaodnjihdodijeljenasumuinajvišapriznanja.NaIzložbi pronalazaka i tehničkih unapređenja INOVA YU 75 u ZagrebuWagnerovadinamičkaaparaturazanastavumatematikeOsnove rotacijske stereometrijenagrađenajezlatnommedaljomINOVA YU 75. SistimuređajemsudjelovaojenameđunarodnojizložbiizumaitehničkihunapređenjaIENA75 – Nürnberg, na kojoj je osvojio zlatnu medalju IENA 75 i srebrni Nürnberški tanjur. Iste godine dodi-jeljena mu je nagrada Ivan Filipović kaojednomodnajzaslužnijihprosvjetnihdjelatnika. Krajem1976.naizložbiINOVA YU 76 u Zagrebu Uređaj za nastavu skupovanagrađenjesrebrnom medaljom INOVA YU 76 i srebrnom medaljom IENA 76 uNürnbergu.TvornicaTLOSuZagrebu,ukojojjeautorrazvioproizvodnjuaparaturazanastavu,1977.godine

nagradila ga je velikim zlatnikom Nikole Tesle. Povodom 35. godišnjice aktivne prisutnosti Eugena Wagnera udruštvenojiinovacijskojdjelatnostinaplanuznanstvenogunapređivanjapedagošketeorijeiprakseuHrvatskoj,Sa-vez izumitelja i autora tehničkih unapređenja Hrvatske orga-nizirao je u sklopu INOVA 80 Zagrebretrospektivnuizložbuuređajazanastavumatematike ifizikeskojimajeautorsudjelovaonabrojnim izložbama izumiteljstvauzemlji iinozemstvu.

Tiflološkimuzej, između ostalog, ima zadaću očuvanja ipromicanja predmeta i rada ljudi koji su na polju brige za slijepe i slabovidneučinili konkretne korake kakobinji-hovaintegracijabilaštolakšaipotpunija.EugenWagnerjedan je od tih ljudi.

(Lucija Šoda)

Međunarodna zlatna medalja IENA 75, ZW5992 (foto D.Š.)


Nadalje,bliskasuradnjasProf.VjekoslavomDornomosiguralaje2010.novudonacijupredmetaKliničkogbolničkogcentraZagrebtejeovogaputapoklonjeno35oftalmološ-ko-optičkihuređajaiinstrumenataskraja19.ipočetka20.stoljeća.Godine2011.istajeinstitucijadarovala8novihuređajazadijagnostiku,kojisurashodovaniizamijenjenisu-vremenijomtehnologijom.Većinapristiglihuređajaproizvedenajesredinom20.stoljećaijošuvijekjeufunkciji.

SamarealizacijapredstavljanjaOftalmološkezbirkejavnostipotaknulajeidrugedonato-redaodlučesvojeprivatnezbirkepoklonitimuzejuinatajimnačinosiguratiprimjerenubrigu,dokumentacijuiopstanak.DubravkaPavišić-Strache,kćinašeguglednogoftalmo-logaakademikaZvonimiraPavišića,muzejuje29.veljače2012.donirala40predmetaizprivatnekolekcije.Većinapredmetaupotrebljavanajeuprivatnojoftalmološkojordina-cijiakademikaPavišića,spec.oftalmologije,redovitogprofesoraidugogodišnjegpred-stojnikaKlinikezaočnebolestiuZagrebu.Diokolekciječinestariprimjerciizoftalmološ-keprakseskraja19.stoljeća,kaoštosuMortonovoftalmoskopsdrškomodslonovače,svjetiljkazaskijaskopijuioftalmoskopiju(sasvijećom),staresunčanenaočaleilinaočales dioptrijom i dr.

Usvibnju2012.gospođaMarijaŠercerdarovala je87predmeta,oftalmološko-optičkeuređaje,pomagalaiinstrumenteizostavštineprim.dr.IveŠercera,voditeljaočnogodje-laGradskebolniceuSubotici.PredmetisuupotrebljavaniuprivatnojpraksiprimarijusaŠercera.

Čuvanje i zaštita

Dugogodišnjapraksatijekomkojesupredmetisvakodnevnobili izloženiraznimugro-zamakao što sufizička sila, vlaga, temperatura, zagađenost zraka, raznaosvjetljenja,ultraljubičastazračenjaidr.teneprimjereniuvjetipohranjivanjaizaštiteukojimasusetijekomnarednihgodinastariuređajinalazilidovelisudobrojnihpovršinskihidubinskihoštećenja.Kakosuuređajivećinomizrađeniodmetalailidrvetasoptičkimdijelovimaodstakla,anekimajezapravilnofunkcioniranjepotrebnaielektričnaenergija,većpokrenu-ti proces korodiranja i raspadanja nije se mogao zaustaviti samim dolaskom predmeta u kontroliraneuvjetečuvaonicemuzejauzpromjenunačinanjihovačuvanjainatajnačinriješitinagomilanaoštećenjakojasunastalatijekomvremena.

Bilo jepotrebnootklonitipostojećakorozivna idrugaoštećenjakoja imajutendencijunepovratnog razaranjamaterijala. Vođeni temeljnim principima konzervacije ovakvihpredmetabaštine,usmjerenimkastriktnompoštovanjuištoboljemočuvanjuizvornostisamogpredmeta,odlučilismoposljediceovakvihdjelovanjasaniratidobroosmišljenimprogramompreventivnezaštite.Kakobiseočuvalanovooformljenazbirka,neophodno

nijenikadazaživjela,uslijedilesugodineukojimajestariinventarostaoupotpunostibezadekvatnogsmještaja.Kakodoistavrijednakolekcijanebizavršilakaogradskiglomazniotpad,uzveliko razumijevanje tajništvaMedicinskog fakulteta teposredovanjemprof.VjekoslavaDornaiprimarijusaVladimiraDugačkogdiopredmetapreseljenjenajprijeupodrum, a zatim na tavan stare zgrade Dekanata Medicinskog fakulteta.

Godine2002.započetajeobnovaiproširenjeKliničkogbolničkogcentraRebrotijekomčegasuporušeniiadaptiranipostojećiobjekti,ukojimasu,međuostalim,bilaiskladištazapohranuotpisanoginventara.NakonpregovorasKlinikomzaočnebolestiKliničkogbolničkogcentraZagreb,Tiflološki jemuzej31.prosinca2002.preuzeo ipohranio45oftalmološko-optičkihuređajazadijagnostiku.Većinauređajadjelosupoznatihsvjetskihizumiteljaiproizvođačanapodručjuoptikeioftalmologije,kaoštosuCarlZeiss,RichardForster,EmileJavalidr.,kojisubilipioniriistraživačkogradauindustrijioptičkihioftal-mološkihinstrumenatapostavivšitemeljekvaliteteistandarda.

Pristigli predmeti ostali su u pohrani do 2006., kada su aktom o darovanju postali trajno vlasništvomuzejakaosastavnidioZbirkepredmeta.Zbogspecifičnostidonacijeijedin-stvene cjeline koju predstavljaju, predmeti su se s vremenom izdvojili iz navedene zbirke iformiralasenovaOftalmološkazbirkaTiflološkogmuzeja.RješenjemMinistarstvakul-tureizdanim2009.utvrđenojedajeOftalmološkazbirka(45predmeta),kojajeupisanau jedinstvenu InventarnuknjiguTiflološkogmuzeja, zaštićenakao spomenik kulture iupisanauRegistarpokretnihspomenikakultureRegionalnogzavodazazaštituspome-nika kulture u Zagrebu pod brojem 144, te da ima svojstvo kulturnog dobra u smislu Zakonaozaštitiiočuvanjukulturnihdobara.

Operacijska dvorana s elektromagnetom, Očna klinika, oko 1930.

Tamna soba s aparatima za dijagnostiku, Očna klinika, oko 1930.


uspješne restauracijedovedenau funkciju, već je riječo cjelini kojaobuhvaća većinuuređajatadašnjedobroopremljenezdravstveneustanove.VrijednojespomenutidasudijelovinekihuređajaipomagalaproizvedeniuprvojtvornicimedicinskihinstrumenataJakobaHlavkeuZagrebu,alivećinajeinozemneproizvodnjeteimajuznačajnuvrijed-nostuokviruhrvatske,aliieuropskebaštine.Ovakvazbirkanesumnjivojejedinstvenacjelinakojasvjedočiopovijestiitradicijioftalmološkestrukenaovimpodručjima.

(Lucija Šoda)

Izložba DOCUMENTA OPHTHALMOLOGICA ...priče iz očne ordinacije u Muzeju grada Šibenika, 2013. (foto R.V.)

Postav izložbe DOCUMENTA OPHTHALMOLOGICA ...priče iz očne ordinacije, 2011. (foto D.Š.)

Za vrijeme izložbe DOCUMENTA OPHTHALMOLOGICA ...priče iz očne ordina-cije optometristi s Veleučilišta Velika Gorica besplatno su mjerili oštrinu vida, 2011. (foto R.V.)

jebiloprikupitimaterijalnasredstvaizapočetisrestauracijomikonzervacijompredme-ta.Zbogprirodeuređajaiobujmaposlovazahvatisuizvedeniunekolikofazatejeod2008.do2012.godinerestaurirano80%prvedonacije,aplaniraseinastavakradovananajvrednijiminajugroženijimpredmetima.

Većiniobrađenihpredmetavraćenjeprvobitanizgledtesuponovnodovedeniufunkci-ju,štojeujednoijedanodciljevakonzervacijsko-restauracijskogpostupka.Međunaja-traktivnijimeksponatimabiojeElektromagnetpoHaabuiz1905.,uređajkojijeslužiozavađenjemagnetičnihstranihtijelaizoka.Kakojeizrađenodmasivnogčeličnogpostoljaielektromagneta,njegovapovršinabilajeteškooštećenakorozijom,ainstalacijesuupot-punostipropale.OdostalihuređajavrijednojespomenutiOftalmome-tarJaval–Schiøtz,PerimetarpoFörsteru,RefraktometarpoThorneru,BiomikroskoppoCombergu idrugekojimabi zahvaljujućiuspješnojrestauraciji i danas mogli obaviti pregled vida.

Prezentacija

Nakon istraživačkog rada i uspješne restauracije većine predmeta injihovadovođenjaufunkciju,zbirkajeizloženajavnostiuciljuprezen-tacijedijela fundusaTiflološkogmuzeja,poboljšanjakulturezdravogživljenjaisenzibilizacijejavnostizapotrebeosobasinvaliditetom.Pre-zentacijomprikupljenihpredmeta,arhivskihmaterijalaiknjižnegrađe 20.prosinca2011.postavljenajeizložbaDocumenta Ophthalmologica… priče iz očne ordinacije. Zanjezinurealizacijuvećinupotrebnihsredsta-vaodobrilojeMinistarstvokulture,doksuzapreostaliiznoszatraženasredstvaodsponzorakojisusvojomdjelatnošćuvezaniuzpodručjeoftalmologije. Ostvarena je suradnja s klinikama, poliklinikama i Veleu-čilištemVelikaGoricasastručnimstudijemOčneoptike,kojisurazliči-tim aktivnostima sudjelovali u realizaciji cjelokupnog projekta.

Ideja je bila prikazati staru oftalmološku ordinaciju i uređaje, stu-panjrazvijenostidijagnostike,prevencijeiliječenjaočnihbolestitogavremena.Naglasak je stavljen i na edukativni karakter izložbe te sebrojnimradionicamamuzejuklopiousvakodnevniživotgrađanačimeje postao aktivnim sudionikom zajednice.

Gledajućisaspektaočuvanjabaštinesakupljenajezbirkazaistaspeci-fična,anjezinaseposebnostogledaucjelovitosti,rijetkostiitehnolo-giji izrade. Kulturna i povijesna vrijednost prikupljenih predmeta nije samoumogućnostiuporabesamihpredmetaodkojihjevećinanakon

Zrcalni refraktometar, ZO4111 (foto R.V.)

Oftalmometar Javal - Schiøtz, ZO4090 (foto D.Š.)


Smatramo da to može činiti po jednakim kriterijima i istim pravom kao kad je u pitanju i sva-ko drugo likovno djelo jer ovi radovi ne sadrže samo zadivljujuću tehničku vještinu koja se uo-bičajeno ne očekuje od slijepe osobe; oni su prošli onaj posebni put od inspiracije, imaginacije i kreacije do konačne realizacije u glini ili drvu. Autor je svakako pretpostavio da će njegov rad biti izložen i pogledu, a ne samo dodiru, nije unaprijed računao na „olakšavajuće“ okolnosti, nije očekivao „blaži“ pristup; upravo suprotno, on traži ravnopravan tretman, a njegovo ga djelo afirmira u svijetu videćih.“1

ZbirkalikovnihradovaTiflološkogmuzejaunajvećemsedijelusastojiodskulpturaslije-pihsamoukihautora,učeničkihradovanastalihtijekomnastavelikovnogodgojauško-lama/centrimazaškolovanjeslijepeislabovidnedjecetemanjimdijelomodskulpturaakademskih kipara i slika videćihumjetnika koje su tematski vezaneuz sljepoću. Pri-kupljanjemtakvihdjelamuzejželisačuvatisjećanjenakreativnedosegeslijepihosobanapodručjulikovnosti,anjihovimizlaganjemkodvidećihposjetiteljaukloniti predrasudeo (ne)mogućnosti likov-nogizražavanjakodtepopulacije.Ujedno,želimoislijepeislabovidneposjetiteljepotaknutidaseokušajunatompodručju.Posebnostnačinainterpretacijeoblikakojuoviautori crpe iz sjećanja ili spoznajeopipom te velika, za-divljujuća vještina obrade skulptorskog materijala dajunjihovimradovimaneospornulikovnuvrijednost.Stogaunjima trebauživati i izvankontekstanastanka,nesamokao u iskazu čudesne vještine nego kao u umjetničkimdjelima.

Izuzmemoliučeničkeradove,kojihufundusuzbirkelikov-nih radova ima ukupno 214, broj autora koji su zastupljeni likovnim radovima zaustavio se na brojci 28, a njihovih je radova 257.

Nečudi,naravno,daglavnidiofundusazbirkelikovnihra-dovačinetrodimenzionalnadjela,poglavitoskulpture,tenekolikoreljefa.Slikesuvrloslabozastupljeneteihimasvega sedam.

Odukupno248 skulpturau fundusu, njih 119 izrađenojeizrazličitihvrstadrva,46jeutehnicisušenegline,58u

1 Šiftar,D.(2008)Likovniradovislijepihautora.U:BosnarSalihagić,Ž.,ur.Katalogizložbe„Stalnipostav“,Tiflološkimuzej, Zagreb, str. 104–109.

Ivan Ferlan: Deva, ZL1269 (foto R.V.)

„Potreba i mogućnost kreativnog likovnog izražavanja bila je imanentna ljudskom biću i prije osvita civilizacije. Od tih prapočetaka daroviti su pojedinci stvarali slikovne prikaze ili skulpture bilo u funkciji magije, rituala ili religije, bilo zbog vlastita unutarnjeg poriva da interpretiraju duhovni ili realni svijet i transformiraju ga u novi znak, jezik i oblik, kako bi i sami postali stvaratelji u svijetu koji je već netko stvorio. Ova težnja, vječna i neugasiva, rodila je djela koja su oplemenila postojanje generacija i kultura, bila je znak i potvrda bivanja, nit koja povezuje vremena i prostore.

Kreativni likovni potencijal, manje ili više izražen, latentno je prisutan u svakome od nas; pitanje je samo hoće li, kada, u kakvim okolnostima i kako artikuliran izaći i biti pretočen iz duhovnoga u materijalno, kako bi sam autor vidio svoju ideju otjelovljenu u realnom prostoru i materijalu te kako bi osta-vio trag u sjećanju drugih. To otjelovljenje može biti naivno i možda nevješto, ili pak usavršeno razvijanjem talenta i odgo-varajućim obrazovanjem, što ovisi o mnogim čimbenicima, od autorovih mogućnosti, sposobnosti i ambicija do kriterija i očekivanja publike. Međutim, sam kreativni impuls kod sva-koga je izvoran i jednako vrijedan.

Ova potreba za kreativnim izražavanjem može biti toliko snažna da je čak i nedostatak vida ne može zatomiti. U odnosu na cjelokupno ljudsko biće i njegove potencijale, ovaj nedostatak očito nije presudan, niti je prepreka kreativnom likovnom izražavanju u primjerenom mediju. U tom kontekstu osobito je zanimljivo pratiti rad slijepih kipara i deducirati put nastanka njihovih skulptura. Možemo li zamisliti kolika je izuzetna snaga mentalne predodžbe željenog oblika pritom potrebna!? Zadivljujuća je ta sposobnost kreativnog transponiranja sadržaja iz mašte i sjećanja, ili duhovnog odraza svijeta predmeta, ljudi i životinja spoznatih opipom, u materijalnu realnost skulptura ponuđenih našim očima i dodiru.

Ovdje se može postaviti načelno pitanje vrednovanja takvih radova. Na koji način ili prema kojim kriterijima, ili čak možda kojim pravom, kritičar koji vidi, koristeći se svojim vizualnim iskustvom, može ocjenjivati ostvarenje osobe koja svoje djelo nikad nije vidjela na taj način?

Remzija Đumišić: Šumski radnik, ZL259 (foto R.V.)

2.1.5. ZBIRKA LIKOVNIH RADOVA


26različitihpredmetakojesuštićenicitogzavodaizradiliizpapira,slame,gline,pamukai sl.

UIzvješćuoradumuzejaza1960.godinu5 na-ilazimo na podatak da po prvi put u muzejsku zbirku ulaze umjetnički radovi „Glava slijepedjevojčice“ i „Ruke“ u pečenoj glini slijepogkiparaDarijaMalkowskog.SljedećegodineizIzvješćaoradumuzeja6 vidljivo je da je formi-rananovapodzbirkaRukotvorineiumjetničkiradovi slijepih koja je obogaćena s 22 novapredmeta, a među njima i dva rada Remzi-jeĐumišića,priznatogslijepogautorakoji jesvojimradovimazastupljenučetvrtom,aktu-alnomstalnompostavuTiflološkogmuzeja.

SvedostupanjanasnaguPravilnikaosadrža-juinačinuvođenjamuzejskedokumentacijeomuzejskojgrađi2002.godine(Narodnenovi-ne 108/2002) likovni radovi bili su sastavni dio jedinstveneZbirkepredmetaTiflološkogmu-zeja.PostupajućipremaslovuPravilnika,na-kon 2002. pristupljeno je izdvajanju likovnih iučeničkihradovauzasebnuzbirku–Zbirkulikovnihradova.Sobziromnatodajezbirkazbograznorodnosti ineujednačenostigrađeheterogena,uplanu jenjezinonajskorijerazdvajanjenadvije zbirke – zbirku likovnih radova i zbirkuučeničkih radova, gdjebizbirkuučeničkiradovasačinjavalisviradovinastaliuokviruodržavanjanastavelikovnogitehničkogodgojatijekomškolovanjaslijepeislabovidnedjece.RješenjemMinistarstvakultureZbirkalikovnihradovaTiflološkogmuzeja,kojatrenutačnosadrži472djela,imasvojstvokulturnogdobratejeupisanauRegistarkulturnihdobara–Listuzaštićenihkul-turnih dobara pod brojem 42947.

(Igor Maroević)

5 TiflološkimuzejSSJu1960.godini,Socijalnamisao3–4,1961.,str.125.6 TiflološkimuzejSSJu1961.godini,Socijalnamisao3–4,1962.,str.145.7 Ministarstvokulture,Upravazazaštitukulturnebaštine.Klasa:UP-I-612-08/09-06/0333;Urbroj:532-04-01-01/4-10-

3, Zagreb. 7. travnja 2010.

Sanja Fališevac: Modrica, ZL2866 (foto R.V.)

patiniranojilinepatiniranojterakoti,dokjenjih25izrađe-no od metala ili u kombinaciji materijala.

Djelima najzastupljeniji autori slijepi su samouki kipari Ivan Ferlan sa 159 djela2,EnverJusićsa43djelaiRemzijaĐumišićsa18djela,tegluhoslijepakiparicaSanjaFališe-vac sa 6 radova.

Osim navedenih autora u fundusu zbirke nalaze se i djela DariaMalkowskog,ZdravkaSekulića,GabrijeleŽuža,Ma-riaF.Mifke,CvetanaDragomanskog,DušanaGojnića,Vu-kašinaT.Vuksanovića,MarteSvečnjak,PetraPallavicinija,VjekoslavaKarasa(?),ŽelimiraJaneša,JulijeKalmar,VladeHorvatinca,ZdravkaBrkića,BeleVogela,IveFriščića,Tomi-slavaHruškovca,P.Boureta,VjekoslavaMršića,ZvonimiraRadoša,AideAlikadić,MarkaPogačnika,DamiraMatauši-ćaiIvanaVručine.

Najvrednije umjetničko djelo koje se nalazi u fundusuzbirkelikovnihradovaTiflološkogmuzejajestslikanaziva„Slijepac i vila“ („Djed iunuk“), inventarnogbrojaZL460,kojajesvisokomvjerojatnošćupripisanahrvatskomslika-ru Vjekoslavu Karasu3,iakosetačinjenicanemožepotvr-ditispotpunomsigurnošću.Naime,VinkoBekje1891.go-dinenaGospodarsko-šumarskojizložbiuZagrebu,unutarSljepačkogodjela,izložiopredmeteizsvojeprivatnezbir-

kekojujenazvaoHrvatskisljepačkimuzej.PremaIzložbenomkataloguzaSljepačkiodjeldalobisezaključitikakojevrlovjerojatnodajevećiilimanjibrojpredmetaizHrvatskogasljepačkogmuzeja1953.godinezavršiouTiflološkommuzejuteihmuzejidanasčuvausvojimzbirkama.Slika Slijepac i vila. Radnja Vjek. Karasa, karlovčana. Poklon veleč. g. S.H. sljep. Muzeju4jedinojedjelozakojesesasigurnošćumožepotvrditidajeiznavedenegrupe predmeta, a danas je dio Zbirke likovnih radova.

Budućidajemuzej,prilikompripremazaosnivanje,radovedobivaoisključivoprihvaća-njemdarovanih,svojevrsnepočetkestvaranjazbirkelikovnihradovamožemovidjetiupredmetimakojeje1953.godinepoklonioZavodzaslepomladinoizLjubljane.Riječjeo

2 SlijepisamoukikiparIvanFerlan22.12.1997.godinedarovaojemuzeju123svojeskulpture,uglavnomudrvu.3 BosnarSalihagić,Ž.(2002).VjekoslavKaras:„Djediunuk“.Peristil.GodinaXLV.str.183–190.4 Ibid.

Remzija Đumišić: Skitnica, ZL836 (foto D.Š.)


članovimasavjetazasakupljanjepredmeta.Sakupljalabisegrađaizpovijestiškolstvaza slijepenapodručju FNRJ. Tu spadaju kratki historijati zavodâu svim republikama,izvještajizavodâ,zadaćeireferatipitomaca,primjerciosobnihlistovadjece,njihovabroj-čanogstanjaisl.Bilojepredviđenoisakupljanjegrađeizživotairadaodraslihslijepih,azatimigrađezapovijestorganizacijakojesuradilezaslijepe.Skupljalasedokumenta-cijaodruštvimakojasuskrbilazaslijepekaoizapisniciiarhivbivšihdruštava.Takođersu se prikupljali podaci o istaknutim slijepim osobama i onima koji su radili za njihovu dobrobittetiflološke ipedagoškebibliografijekojeuztiflološku literaturuobuhvaćajukompozicijeiknjiževnadjelaslijepihautorakaoiknjigeitiskanematerijalestematikomslijepih osoba.

DjelokrugmuzejaprotezaosenacjelokupnopodručjeFNRJtesusvikojisubiliudotica-juiradusproblematikomslijepihbilizamoljenizasuradnju.PrekočasopisaSpecijalna škola svi nastavnici i defektolozi bili su upoznati s radom i zadacima muzeja i zamoljeni za suradnju.

Izvještaj o radu Tiflološkog muzeja za godinu1953./1954. poslan je svim zavodima za slijepe, organi-zacijamaslijepihtesuradnicimaiprijateljima.Izvještajjeposlaninaraznestručneadreseuinozemstvo,uzpopratnopismokojimsemolizapomoćmuzejuupri-kupljanjugrađe.Natajnačinumuzejstižudokumentio zavodimauNjemačkoj, Švedskoj i Francuskoj. Čla-novisavjetaodlazeuobilazak institucijanapodručjuFNRJ radi prikupljanjamaterijala. Posjećuju zavod zaslijepu omladinu u Ljubljani, profesoricuMinku Ška-berne,zatimzavodeuZemunuiuBosniiHercegovini.OdlazeuSplit,Bukevje,mjestoukojemjeVinkoBekosnovao svoj prvi privatni zavod za obuku slijepih i gdjejeradioupučkojškolikaoučitelj.Obilazakterenabiojeplodonosan.TakoodGlavnogodboraZdruženjaslepihSlovenijestižučetirirukopisaohistorijatubrigezaslijepeuSloveniji.MatijaMuharpokloniojekolek-cijunovinskihčlanakakojigovoreoslijepimaumeđu-ratnojJugoslaviji.SinVinkaBeka,MilutinBek,darovaojemuzejuvišeosobnihdokumenata,korespondencijeimaterijalakoji suvažniza razvojpovijesti školstva i

Priznanje Vinku Beku, ZA1557

2.1.6. ZBIRKA ARHIVSKOGA GRADIVAZbirkaarhivskogagradivaTiflološkogmuzejasastojiseod16cjelinakojesunastaledje-lovanjem raznih stvaratelja. Zbirka je u manjem opsegu postojala od samog osnutka mu-zejakadajeizZavodazaodgojslijepedjeceuZagrebupristiglaprvapoklonjenagrađa.Najstarijipisanidokumentikojiseunjojnalazedatirajuizdrugepolovice19.stoljeća,aodnosesenadjelovanjehrvatskogtiflopedagogaVinkaBeka,kojijesvojimradomobilje-žiopočetkeinstitucionalnebrigezaslijepeislabovidneosobeuHrvatskoj.

OsnovnazadaćauokviruZbirkearhivskogagradivajestsustavnoprikupljanje,zaštita,stručnaobradaimuzeološkaprezentacijagradivarazličitogsadržajaizpodručjapovije-stiskrbioslabovidnimislijepimosobamateonjihovuodgojuiizobrazbi.Ubudućećesezbirkapopunjavatiigradivomvezanimuzosobesasvimvrstamaoštećenja,kakojeistaknutoiuIzjavioposlanjuTiflološkogmuzeja.

Pritjecanjedokumenatauzbirkumožemopratitiodpočetkadjelovanjamuzeja.Tiflo-loškimuzejodsvojegseosnutkabavitiflološkomtematikom,tojestproblemimakojiseodnosenaobrazovanje,odgojiradslijepih,nanjihovživotunajširemsmisluriječi.Na-mjerajebiladaovajmuzejbudeustanovaukojojćesekoncentriratisvadokumentacijaotiflološkojproblematici.Zahvaljujućivelikomnaporuizalaganjuosnivačamuzejadr.FranjeTonkovićaiDaniceTonković,apotomidr.SulejmanaMašovićavećje1953.godi-nepočeloprikupljanjeosnovnogmaterijalazaprvemuzejskezbirkeiknjižnicu.Akvizicijesustizalenadvanačina:otkupompredmeta iprimanjempoklona.Kako jemuzejbioustanovasaveznogaznačaja,toseprikupljanjegrađeprotezalonapodručjesvihjugosla-venskihrepublika.PrvagrađaumuzejjestiglaizZavodazaodgojslijepedjeceuZagrebu,aznatanbrojpredmetadaojeiZavodzastručnoosposobljavanjeslijepihuRadničkojce-sti.Međutimpredmetimabilisubrojnidokumentiiizvještajioradutihzavoda,tajničkeknjigeDruštvasv.VidaizapisnicisjednicatogDruštvateraznispisiorganizacijaSavezaslijepihJugoslavije,kojisupostalidioarhivskezbirke1.

ZadacimuzejavećsubilipreciznodefiniraniuPravilnikuoraduTiflološkogmuzejaSa-vezaslijepihJugoslaviještogajedonijeloCentralnovijećenasvojojsjednici23.siječnja1954.godine,aiznjihserazabiruikriterijiprikupljanjapredmetazazbirkemuzeja.Nasjednici Savjetamuzejaodržanoj istegodinedonesena jeodlukada sepošaljeuputa

1 Tonković,D.(1955)SuradniciTiflološkogmuzeja.U:Tonković,D.,ur.,Izvještaj o radu za godinu 1953-54. Zagreb:TiflološkimuzejSSJ,str.16–19.


oslijepimučenjacima,umjetnicimailiuopćeoslijepimakojisuseodlikovalinekimpo-sebnimrijetkimosobinama i sposobnostima,biografijeonihkoji su radili zadobrobitslijepih,podaciosudjelovanjuslijepihuNOB-uionihkojisuoslijepiliuratu,podacioosljepljivanjuivađenjuočijuitd.

Tijekom1959.prikupljen jeznatanbrojdokumenatapovijesno-tiflološkogznačaja,ot-kupljenisusadržajispisaizurudžbenihzapisnikaBiskupijekriževačkekojiseodnosenaradpredsjednikaDruštvasv.VidabiskupaJulijaDrohobeckog,tajnikaDruštvasv.VidaVinkaBekaidrugihosobakojesupotpomagaleradslijepih.MuzejjetijekomtegodineizarhivanapodručjuFNRJprimioznatanbrojpovijesnihdokumenatatiflološkogkarakteraizRijeke,BanjaLuke,Dubrovnika,KotoraiZagreba.

Istetegodineupovoduproslave40.godišnjiceKPJ intenzivnosuseprikupljalipodacio slijepima u ratu i onima koji su oslijepili tijekom rata. Primljeno je mnogo podataka idokumentacijeizorganizacijaSavezaRVIizčitaveFNRJ,asvisedanasčuvajuuzbirci.NamjerajebilaizraditiiscrpanpopisosobakojesuizgubileviduNOB-u.Naosnovupri-kupljenih dokumenata muzej je u svakom novom broju Socijalne misli objavljivao priloge o slijepimau ratu. Taj jematerijal, dopunjen i prerađen,muzej objavio kaoposebnupublikaciju pod naslovom Kako su se ljudi bez vida borili u Narodnoj revoluciji,akojasadržidvanaestbiografijaslijepihboraca.NatemeljuprikupljenihdokumenatabilajeplaniranaidrugaknjigaoljudimakojisuizgubilividuNOB-u4.

Nazivzbirkeprvihsegodinanijeustaliopanegdjenailazimonanaziv„dokumentacionazbirka“, a negdje „zbirka dokumenata“ ili samo „arhiv“.

Znatan broj dokumenata nalazi se u cjelini o djelovanju prvog Zavoda za odgoj slijepe djeceuZagrebuiosvakodnevnomživotuučenikautomZavodu.Prvidokumentiipred-metikojisustigliumuzejpotječuupravoiztogazavoda.BivširavnateljzavodaJosipOčkomuzejujezazbirkupoklonioopsežnupisanudokumentacijuinovinskečlankeozavodu.

U sklopu prosvjetno-propagandne djelatnosti muzej je pokrenuo akciju za okupljanje ustanova i zavodazainteresiranihzazaštitu zdravljana temuočuvanjavida.Dr. JosipŠtajduhardarujemuzejudokumentaciju,podatkeimaterijaleosljepoći,prevencijiilije-čenjubolestioka.Osobitojemnogograđeoliječenjutrahoma,kojijeutodobabiovelikiuzročniksljepoće.Tajedokumentacijasastavnidiofondaoetiologijisljepoće.

U zbirci se nalazi i skupina dokumenata istaknutih pojedinaca vezanih uz odgoj i obra-zovanjeslijepih.ProfesorFranjoTonković, slijepi znanstvenikkoji jepedesetihgodinazajednosasvojomsuprugomDanicominekolikosuradnikaradionaosnutkuTiflološkogmuzeja,muzejujegodine1986.poklonioopsežnudokumentacijuosvojemznanstvenom

4 (1960)TiflološkimuzejSSJu1959.godini.Socijalna misao, VII (3), str. 130.

skrbi za slijepe2. Prvih godina u arhivsku zbirku muzeja stiglo je dosta dokumentarne građepoputpisama,knjigaičlanakaizostavštineVinkaBekakojujedarovalanjegovakćiMartaDursttedokumenti,članci,dječjepjesmeiigrokaziprvogslijepogučiteljaBrankapl.Štrige.ItijekomkasnijihgodinaumuzejprispijevajuarhivskimaterijaliizostavštineVinkaBeka,kojemuzejudarivajunjegovaunukaBosiljkaDurstŽivkovićinevjestaEmilijaTerezijaBek.

Značajna je skupina dokumenatavezanauzosnutakidjelovanjeDruš-tva sv. Vida za podupiranje slijepih osoba koju muzej dobiva 1955. go-dine. To su historijat, stanje imovine i ostali spisiDruštva sv.Vida tepo-pisinventaraiizvještajoposlovanjuprodavaonica Udruženja slijepih uZagrebu.FondDruštvasv.Vidapo-većaosekadaje1958.godinedodat-nu dokumentaciju muzeju poklonio Hinko Montiljo, koji je jedno vrijeme biotajniktogadruštva3.

Usporedo s uređenjem muzeja zarad s publikom stvarala se baza za širiznanstveno-istraživačkirad.Čla-novipredsjedništvamuzejaikustosArkadije Rudomino obilaze ustano-veiorganizacijeusvrhuangažiranja

novihsuradnika,pronalaženjapredmetazamuzejskezbirke i istraživanjapodataka izpovijestiobrazovanjaiskrbizaslijepe.PonajprijejebilariječosuradnjisčlanovimaSa-veza slijepih i s muzejskim, arhivskim i drugim kulturnim djelatnicima i oftalmolozima. Postojala jekategorijasuradnikakojisupomagalimuzejuprikupljatigrađu izsvihpo-dručja života slijepih u prošlosti i sadašnjosti.Oni su tu građunajčešće i znanstvenoobrađivali. Tako su s vremenomu zbirkuprikupljeni i obrađeni materijali opovijestiškolstvairehabilitacijeslijepih,podacioekonomskom,socijalnom,pravnom,zdravstve-nomikulturnompoložajuslijepihuprošlostiidanas,svjedočenjaonarodnimobičajimaipraznovjerju,pjesme,legende,poslovicekojesuvezanezaživotslijepihosoba,podaci

2 Tonković,D.(1955)SuradniciTiflološkogmuzeja.U:Tonković,D.,ur.,Izvještaj o radu za godinu 1953-54. Zagreb:TiflološkimuzejSSJ,str.18–19.

3 Knjigainventaraarhivskegrađe,Tiflološkimuzej.

Imenovanje Julijane Bogović počasnim članom Društva sv. Vida, ZA1671


2.1.7. ZBIRKA FOTOGRAFIJADefiniranjeZbirkefotografija,kaoinjezinbrojčanirast,možemopratitiodsamogosnut-ka muzeja 1953. godine.

Nezaobilaznosemoraspomenutičinjenicadaseudostupnojliteraturi,krozgodineodosnutka muzeja pa do kraja devedesetih, pojavljuju dva pojma, pojam „fototeka“ i pojam „zbirkafotografija“.Terminološkaneujednačenostproizlaziizvremenadrugačijihkriteri-jainačinavođenjamuzejskegrađeidokumentacijete–iakojepostojalapotrebailogikapostojanjadvajufondova,fotografijekaograđeifotografijekaodokumentacije–nijebilaslužbenodefiniranatematskarazlikaizmeđunjih.Teksupočetkom2003.godineodre-đenikriterijipokojimasetočnoodijeliloFototekuodZbirkefotografija1.

Zbirka fotografija danas tematski obuhvaća odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju osobaoštećenavida,profesionalnurehabilitacijuizapošljavanje,aktivnostiukulturnimisport-skimdogađanjima,radudrugaiustanovazaodgojiobrazovanjeslijepihtefotografije

1 Kriterijizarazvrstavanjefotografija(internimaterijal) Zbirkafotografija:fotografijekojenisuizravnovezaneuzdjelatnostiliprostormuzeja,negoseodnosena:obrazo-vanje,rehabilitaciju,zapošljavanje,kulturu,umjetnost,sport,udruge,ustanove,tiflopomagala,psevodičeitd. Fototeka:fotografijekojesuizravnovezaneuzdjelatnostiliprostormuzeja:muzejskipredmeti,stalnipostav,postaviizložbiumuzeju,postaviizložbiizvanmuzeja,otvorenjaizložbi,predavanja,radioniceiakcije,stanjeipro-mjeneuprostorumuzejaiostaletemeukolikosupotrebnezarealizacijumuzejskihizložbiipublikacija.

Slijepi telefonist zaposlen u “Nami”, ZF3470 Članovi Saveza slijepih Slovenije na skijanju, ZF2852

djelovanju, a poslije njegove smrti supruga Danica da-rovala je svu njegovu osobnu dokumentaciju, kores-pondenciju i brojna priznanja koji s ostalim dokumenti-maiznjegoveostavštinečinezasebnucjelinu.

Osim službene dokumentacije pojedinih institucija,Zbirkasadržibrojnapisma,razglednice,tiskanemateri-jaleiostalugrađunapapirutepredstavljajedinstvenubazu podataka o povijesti, obrazovanju i skrbi za slijepe i slabovidne osobe kao i o djelovanju istaknutih pojedi-nacanatompolju.TrenutačnoZbirkabroji1095jedini-causklopusljedećihcjelina:1.VinkoBek,2.Društvosv.Vida,3.Brankopl.Štriga,4.Zemaljskizavodzaodgojslijepe djece u Zagrebu, 5.Minka Škaberne, 6. VeljkoRamadanović, 7. Dom slijepih u Zemunu, 8. Defekto-logija,9.Razno,10.UdruženjenastavnikazadefektnudjecuKraljevineJugoslavije,11.Etiologijasljepoće,12.Radionice i prodavaonice Doma slijepih, 13. Slijepi uNOB-u,14.Akcioniodbororganizacijadržavnihslužbe-nika,15.NikolaDiklići16.FranjoTonković.

(Nevenka Ćosić)Svjedodžba, ZA5910


(18.–31.5.1955.),prekoPokretneizložbekojajesvojputzapočela1956.padodanaš-njihdanakadasefotografijesvečešćepojavljujukaoizlošcinaizložbama.

Uređenjemizložbenogprostoraistalnogpostava1956.godinemuzejjeosiguraomjestofotografijamauposebnoizrađenimtrodijelnimvitrinama.Fotografijesutematskipratileteme stalnogpostava, odnosnopovijesni razvitak tiflopedagogije i pisma za slijepeusvijetuikodnas,životiradslijepih,slijepeiumjetnost...Osimpojedinačnihfotografijaunutarpostavabilisuizloženi„albumisafotografijamaizživotairadaslijepihupojedi-nimnašimrepublikama“.3

PreseljenjemmuzejauDraškovićevuulicuosiguranjevećiiprikladnijiprostor,asamimtimemuzejjeosimstalnogpostavadobiouvjetezauređenje„tiflološkeknjižnice,Fotote-ke i drugih zbirki“4.Veličinaizložbenogprostora,kojiseprotezaona314m²,omogućilajedase,osimpredmeta,ustaklenimvitrinamaivelikimpanoimaizložičakoko200uveća-nih fotografijakojima jebiloobuhvaćenosedam osnovnih tema postava.

UIzvješćimaoradumuzejaposebnoseisti-čepodatakočak1959prinovafotografijau1960. godini.Naime, te je godineTiflo-loškimuzejpostaoizdavaččasopisa„Soci-jalna misao“ te je slijedom toga „naslijedio“ sve fotografije koje su odpočetka izlaže-njačasopisapristizalekaoprilozi članakaza objavu. Do početka 1979. godine, dokadajeTiflološkimuzejbioizdavač„Soci-jalnemisli“,svefotografijekojesubilepri-logčlancimazaobjavuučasopisuostajalesu u Muzeju i tako vremenom postale dio Zbirke.

Ugodini1965.Muzej jezapočeosprojektomobogaćivanjafundusaZbirkefotografijaprofesionalnimivisokokvalitetnimfotografijamaizživota,radaiškolovanjaslijepihtejeutusvrhuunajmioprofesionalnefotografepoputMarijeBraut,NadeOreliZlatkaMo-vrina, koji su organizirali brojna snimanja u Hrvatskoj. Ideja da se takva snimanja organi-zirajuiudrugimrepublikamatadašnjedržavenažalostnikadanijezaživjelaustvarnosti.

Iakosufotografijeravnopravnospominjaneuizvješćimamuzejasostalimpredmetimaizfundusa,tekuIzvješćuza1968.godinuprviputnailazimonapodatakkakosezapočelo

3 Rudomino,A.(1958)Tiflološkimuzej.Muzeji,11/12,1956/57,str.134.4 Rudomino,A.(1963)DecenijradaTiflološkogmuzeja.Vijestimuzealacaikonzervatora,br.6,str.170.

Tamburaški zbor i orgulje, ZF3704

najrazličitijihpomagalakojasuseupotrebljavalauradusosobamaošte-ćenavidaspodručjaRepublikeHrvatske,bivšeSFRJisvijeta.Diozbirkečinefotografijevezaneuzosobekojesubileznačajnezatiflologijuunas,a dobivene suostavštinama i poklonima.Najstarije fotografije u zbircidatiraju iz vremena osnutka Zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebuskraja19.stoljeća.

Uosvrtunasamepočetkemuzejainjegovetadašnjezadatke,odsaku-pljanjagrađezapovijestškolstvazaslijepenateritorijuondašnjedržave,građeizživotairadaslijepihuopće,građezapovijestorganizacijakojesuradilezaslijepepadoprikupljanjapodatakazabiografijeistaknutihslije-pih i onih koji su radili u korist slijepih, mora se spomenuti kako su unutar svakogodtihzadatakaumuzejpristizaleizmeđuostalogifotografijetesefundusobogaćivaotematskivrloširokimvizualnimmaterijalom.SavjetTiflološkogmuzejaobraćaosepojedincimaiustanovamauzemljiiino-zemstvu „usvrhusabiranjanaučnoggradivazaTiflološkimuzej(podaci,dokumenti,fotografijeisl.)godine1957.poduzetojenekolikoakcijazapridobivanjeiokupljanjesuradnika,kojibitakvematerijalemogliiznaći,aeventualnoinaučnoihobraditi.RadiloseprvenstvenoopridobivanjuzasuradnjupojedinihčlanovaorganizacijaSavezaslijepih,zatimmuzejskih,arhivskihidrugihnaučnihikulturnihradnika,anaposeioftalmologa.“2

VećseuprvomIzvještajuzagodine1953.i1954.spominjufotografijeislikekaozasebnazbirkatesetaksativnonabrajakolikoikojefotografijeposjeduje muzej u svojem fundusu. U prve dvije godine svojeg postojanja muzejjesakupiovišeod120fotografijaidvaalbuma.UIzvještajuoraduza 1955. godinu nalazi se podatak kako se muzej te godine obogatio za 220novihfotografijainekolikoalbuma,dokjeu1956.godinimuzejpo-staobogatijizačak344fotografije.

Nakontihpočetnihgodina,rastiputZbirkefotografija,odnosnoprinovauzbirci,možesenastavitipratitikrozčasopis„Socijalnamisao“,gdjesuobjavljivana godišnja izvješćamuzeja.U Izvještaju za 1963. godinupo-sebnojeistaknutadonacijadijelaostavštineVinkaBeka,ukojojsuizme-đuostalogbileifotografije,akojajedobivenazahvaljujućisusretljivostiGradskogodboraSSH–Zagreb.

Fotografije su od samog početka sudjelovale u izložbenoj djelatnosti,počevši odprve izložbe koja jeorganiziranapovodom „Tjednamuzeja“

2 Oradumuzejaugodini1957.U:Tiflološkimuzejugodini1957,str.18.

Kretanje uz pomoć psa vodiča, ZF2674

Vaše je dijete slijepo, ZF3325


suprof.dr.sc.FranjoTonković,BosiljkaDurst-Živković,prof.dr.sc.GojkoZovkoidrugi.Sukladnospomenutojpolitici,unarednomrazdobljupredviđaseobogaćivanjezbirkefo-tografijamakojesu„vezaneuzudruge,školeipojedincenapodručjuRepublikeHrvatskekojiradesosobamaoštećenavida,aliisdrugimoštećenjima.KakoZbirkafotografijasli-jedikronologijudogađanjanapodručjuodgoja,obrazovanjairehabilitacijeosobaošte-ćenavidadosedamdesetihgodina,nužnojesakupljanjefotografijaposlijetogvremena,a istotakoiproširivanjezbirkenaostalevrste invaliditeta.Naime,uposljednjih20-akgodinanaovomjepodručjubiloučinjenomnogo,amuzejneposjeduje,osimiznimno,nikakav fotografski materijal o tome.“ 8

IakoseZbirkafotografijaeksplicitnonepojavljujesvedo2003.godineiiakoječestoza-mjenjivanasFototekom,itekakojemogućepratiti„život“fotografijaTiflološkogmuzeja,njihovznačaj iučestalostpojavljivanja iuporabekroz izvješćamuzeja,stalnepostave,izložbeipublikacije.

(Morana Vouk)

8 Politikaupravljanjamuzejskimzbirkama(2014)Dostupnona:http://www.tifloloskimuzej.hr/page.aspx?id=28 [15. listopada 2015.]

Kućna radinost slijepih, ZF2885Odjeljenje za zaštitu vida u Osnovnoj školi “Vladimir Nemet”, ZF3375

sa suvremenim sređivanjemFototeke (op.a. ujedno i Zbirke fotografija) na specijalnotiskanimkataloškimkarticama,aobrađenesufotografijekojesupristigleumuzejuraz-doblju od 1960. do 1968. godine.

Fotografije subile značajandio fundusa i trećega stalnogpostavamuzeja,otvorenog1976. godine. OtomenalazimopodatakuosvrtuĐ.Bojaniću„Socijalnojmisli“gdjese,govorećiostalnompostavumuzeja,kažedaje„višeod200predmetaizloženihustal-nompostavu(...)upotpunjenofotografijama“5.

Govorećio„životu“fotografijaumuzeju,nužnojespomenutiipodatakizIzvješćamuzejazarazdobljeodsrpnja1991.dosrpnja1992.Naime,unjemusenavodisljedeće:„Zna-čajanposaouproteklomrazdobljuobavljenjenapodručjusređivanjazbirkefotografija.Muzejposjedujeoko3.000fotografijakojesubilesvrstaneušestfondova,avelikbrojbiojebezatribucijailisuonebileproblematičneinepotpune.Uzto,nijebilonikakovepovezanosti izmeđufondova,štozatakavtipzbirkepredstavljanajvećumanu.Natajnačinnjenajeuporabnavrijednostbilavrloograničena.Dabiseizvršilarevizijakomplet-nog materijala, bilo je potrebno apsolutno poznavanje tematike i veliko iskustvo kustosa. Nakonvišegodišnjihpripremaurujnu1991.krenulosesprojektom.Poslije8mjeseciposao je završen. Sada raspolažemo sa prestrukturiranom, kompjuterski obrađenomzbirkomukojojjesvakaod2.600jedinicalakodostupnapovišeključeva.“6

Nažalost,tebazepodatakadanasnema,kaonipisanogtragaonjezinojsudbini.Postojijedino usmeno kazivanje kolega koji su tada bili zaposleni u muzeju kako je zbog seljenja građenasigurnouvrijemeDomovinskogratatabazapodatakaizgubljena.

Kako bilo, 2003. godine se de factoispočetkakrenulosupisom,odnosnoinventarizaci-jomZbirkefotografijauračunalnubazupodatakaM++.Istovremenojecjelokupnazbirkadigitaliziranaipohranjenauodgovarajućimuvjetima.

Nakonvišegodišnjegradanapotpunojdigitalizacijiiinventarizacijizbirke,Stručnopovje-renstvoMinistarstvakulturezautvrđivanjesvojstvakulturnogdobrazamuzejskeiga-lerijskezbirkedonosi15.lipnja2011.godineRješenjekojimseutvrđujedaje„muzejskagrađaTiflološkogmuzeja,Zagreb(990.1:ZAG)itoZbirkafotografija,upisanaujedinstve-nu Inventarnu knjigu muzejskih predmeta tog Muzeja ima svojstvo kulturnog dobra“ 7.

PrinovefotografijauZbircifotografijaod2003.godinedodanas,sukladnoPoliticiuprav-ljanjamuzejskimzbirkamaTiflološkogmuzeja,sastojeseoddonacijaprivatnihosoba,bilodasuslijepeilinanekidruginačinpovezanespodručjemoštećenjavida,kaošto

5 Bojanić,Đ.(1986)Živiorganizammuzeja,Socijalna misao,veljača-ožujak1986.,str.63.6 PregledstručnogradaTiflološkogmuzejazarazdobljesrpanj1991.–srpanj1992.(30.6.1992.,Bojanić,Vukelić).7 RješenjeUpravezazaštitukulturnebaštineMinistarstvakultureRH(Klasa:UP-I-612-08/09-06/0333,Urbroj:532-04-

01-01/3-11-4), primljeno u TM 7. 7. 2011., broj 114/11.


Umuzejuseodsamihpočetakaregistrirapristiglagrađa,aprvipopispodnazivomInven-tar predmeta,nastaojoš1954.godine,činipopispredmetakojisuušliumuzejilijednuvrstu Knjige ulaska muzejskih predmeta kojajevođena1953.–1965.godine.

MeđustarimdokumentacijskimknjigamanalazimoKnjigu inventara muzejski predmeti, u kojujeupisivanagrađa1954.–1965.godine,aposvomjesadržajuodgovaraladanašnjojInventarnoj knjizi muzejskih predmeta.

OsimnavedenihevidencijskihknjigauMuzejuse,uskladus tadašnjimPravilnikomoradu, vodi Knjiga prinova na Braillu, Knjiga inventara (pokloni), Inventarska knjiga prinova u knjižnici, Inventar knjiga na videćemtečakčetrnaestKnjiga utisaka,kojesvjedočeobogatojizložbenojdjelatnosti,kaoidokumentacijapodnazivomPregled značajnih datuma u radu Muzeja te Zapisnici sjednica Upravnog odbora.

Kaopomoćnioblicievidencijemuzejskihpredmetakoristesekataloškekarticemuzej-skihpredmeta,knjižnegrađe iarhivskoggradivate inventarniomotiukojeseodlažuodređenipodaciomuzejskimpredmetima,kaoštosupodaciokretanjupredmeta ilineka druga popratna dokumentacija. Inventarni omoti su bili razvrstani prema inventar-nim brojevima predmeta kojeg su pratili.

Godine1977.donosiseZakonomuzejskojdjelatnostiukojemsenavodikakomuzejskogalerijskeorganizacijetrebajuvoditidokumentacijunanačinkakojetopropisaoMuzej-ski savjet Hrvatske. Od tada se vode Inventarna knjiga muzejskih predmetaspripadajućomkartotekom i Inventarnim omotima, Inventarna knjiga arhivskog gradivaspripadajućomkartotekom i Inventarna knjigaknjižnegrađe.

Od popratnih fondova Muzej ima fototeku,kartotekusfotografijamaikratkimopisom.Fotografije iz fototekesuonekojesubileobjavlji-vaneučasopisuSocijalnamisao,kojijeizdavaoTi-flološki muzej do 1988. godine. Prema usmenomkazivanjutadašnjegmuzejskogfotografa,samodiotihfotografijabilisuoriginali.Ostalosubilipreslici(kopije),anastalisufotografiranjemoriginala,aori-ginalnefotografijevraćanesuvlasnicimakojisuihposudili Muzeju kako bi bile objavljene uz pojedine člankezačasopis.

Drugi popratni fond koji se vodi u Muzeju jest heme-rotekakaokartotekaoriginalnihčlanakaizdnevnog,tjednog ilimjesečnogtiska.Do1991.godinepriku-pljenoje6.765isječakaspodručjacijelebivšedrža-ve,Jugoslavije.Radilakšegpretraživanjaikorištenja Inventar knjiga na Brailleu, 1954. (foto R.V.)

DokumentiranjegrađeiaktivnostiuTiflološkommuzejuprisutnojejošodosnutkamu-zeja.Ranaizvješćaoradupružajunamuvidustanjemuzejskihzbirki idogađanjakojisubilirelevantnizastvaranjecjelokupneslikerazvojaidjelovanjaTiflološkogmuzejaodnjegovihpočetakadodanas.

Kako jeMuzejnastaona idejnimtemeljimaVinkaBeka, tako jesačuvananjegovapri-vatnazbirkačasopisaiknjigakaoinjihovpopisuknjigamanazvanimMuzealni katalog I i II,kojisudjelomičnodotrajaliioštećeni,ačinilisudiodokumentacijetogavremena.Umuzealnim katalozima navedeni su nazivi publikacija kao i podaci o nabavi i cijeni. Danas suonedioZbirkearhivskoggradivaTiflološkogmuzeja.

DiograđeupisaneuMuzealne katalogedanasjedioMuzejskeknjižnice.Istajegrađa,uneštomanjemobujmu,1954.godineupisanakaoprvagrađaInventarne knjige muzejske knjižnice, odnosno Inventarne knjige muzejskih predmeta.

Iako su u Pravilniku o radu Tiflološkog muzeja Saveza slijepih Jugoslavije1 iz 1954. godine precizno formulirani zadaci muzeja, o dokumentaciji i dokumentiranju kao sustavnom evidentiranjunenalazimonitijedanpodatakpazaključujemodasedokumentacijanijevodilanaistinačinkaodanas.UvidomuIzvještaj o radu TM iz 1955. godine2 primjećujemodajenaglasakupredviđenomplanuradabionasakupljanjugrađe.Dokumentacijave-zanauztuaktivnostdanasvišegotovodainepostoji,osimnekolikošturihinventarnihpodatakaopodrijetlugrađe.

Godine1962.SavjetzakulturuNRHrvatskepropisujeUputstvo o načinu vođenja knjiga muzejske građe i kartoteka u muzejima i muzejskim zbirkama3kojimsepreporučavođenjedokumentacijskih knjiga i to knjige ulaska, knjige inventara, knjige izlaska i kartoteke mu-zejskihpredmetatesepreporučausklađivanjespostojećiminventarnimknjigama.

Usklađivanjena raziniRepublikenikadanijeprovedeno,a zbognejasnoćavezanihuzvođenjeiupisivanjeupratećedokumentacijskeevidencijevođenisuvrlorazličitioblicipomoćneevidencijemuzejskihpredmeta. SukladnonavedenomUputstvu,Tiflološkimu-zejprilagođavavođenjesvojedokumentacije.

1 Tonković,D.,ur.,(1955)IzvještajoraduTiflološkogmuzeja1955.godine,U:Tiflološkimuzej,Izvještajoradu.Za-greb,TiflološkimuzejSSJ,str.10–11.

2 Ibid.3 Zgaga,V.,ur.,(1987)Dokumentacijaiklasifikacijamuzejskihigalerijskihpredmeta.Muzeologija25,str.7.

2.2. Dokumentacija


nosi prijedlog nacrta politike sakupljanja, prvi dokument te vrste, koji se do 2013. godine nekolikoputarevidira.Godine2014.sukladnoZakonu o pravu na pristup informacijama7 MuzejnasvojmrežnojstraniciobjavljujePolitiku upravljanja muzejskim zbirkama TM,čijije integralni dio i Politika sakupljanja TM.TimdokumentomMuzejdefinirapitanjavezanauzproblematikumuzejskedokumentacijetedonosisadržajmuzejskedokumentacijeiosnovna pravila dokumentiranja.

U dijelu Politika sakupljanja muzejske dokumentacije8 detaljno se navode podaci o dva do-kumentacijska fonda, hemeroteci i audiovizualnim fondovima, koji se odnose na opseg dokumentacijske zbirke, upotrebu i prijedlog sakupljanja.

Gotovosvakodnevnosvjedočimoizazovimanovihtehnologijakojeomogućujusustavnopohranjivanjepodataka iolakšanorukovanje. Ipakmoramosesložiti s I.Maroevićemkojinaglašavakakojenajvažnijaulogadokumentiranjau„zaštitiznačenja“ jer inakonnestajanja muzejskog predmeta njegovo značenje pomoću dokumentacije možemo „i dalje nositi u svijesti“9.

(Nina Sivec)

7 Narodnenovine(2013)Zakonopravunapristupinformacijama.Zagreb:Narodnenovined.d.,25/13.8 BosnarSalihagić,Ž.iSivec,N.,(2014)Politikaupravljanjamuzejskimzbirkama[online].Zagreb:Tiflološkimuzej.

Dostupnona:https://www.google.hr/?gws_rd=ssl#q=Tiflolo%C5%A1ki+muzej [14. listopada 2015.]9 Maroević,I.(1993)Uvodumuzeologiju.Zagreb:Zavodzainformatičkestudije,str.178.

Knjiga inventara muzejski predmeti, 1954. (foto R.V.) Inventarska knjiga prinova u knjižnici, 1962. (foto R.V.)

hemerotekajeklasificiranapremadatumuobjavljivanjačlanka,premamjestuobjavljiva-nja(ubivšimjugoslavrenskimrepublikama)iprematemama:Rehabilitacija i zapošljavanje, Iz udruženja i organizacija slijepih, Iz života i rada slijepih, Sport, šah, rekreacija, Kultura, umjet-nost, znanost, Oftalmologija, Tiflo-tehnička, pomagala, Akcije u korist slijepih, NOR i Razno.

Urazdobljuod1991.do2002.g.zahemerotekunisuprikupljani isječci.Ponovosusepočelipribavljati2002.g.itopreslici.

DonoveprekretniceuvođenjudokumentacijeMuzejadolazidonošenjemPravilnika o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi4. Provodi se revizija muzejskegrađe idokumentacije tesezapočinjes radomnaustrojstvunovogadoku-mentacijskogsustavaTiflološkogmuzeja.

SukladnoPravilniku,dokumentacijaomuzejskoggrađidijelisenaprimarnu,sekundar-nuitercijarnu,auMuzejuseusvrhudokumentiranjapočinjuupotrebljavatirelacijskebazepodatakazainventarizacijumuzejskihzbirki,M++zaprimarnudokumentaciju,S++zasekundarnudokumentacijuiK++zaknjižnugrađuTiflološkogmuzeja.

Formira se i jedinstvena Inventarna knjiga muzejskih predmetauračunalnomprogramuM++kojasevodiposustavutekućihbrojeva.Sobziromnakoličinuivrstugrađeobavlja-ju se prijepisi iz starih inventarnih knjiga u jedinstvenu knjigu inventarnih predmeta, a od 2010.godinezapočinjesesdigitalizacijomgrađe.

Za popratne dokumentacijske fondove Fototeke, Hemeroteke, Evidencije o izložbama, Evi-dencije pedagoške djelatnosti, Evidencije o stručnom i znanstvenom radu, Evidencije o kon-zervatorsko-restauracijskim postupcima i Evidencije o izdavačkoj djelatnosti upotrebljava se računalniprogramS++.

U svrhu upisa muzejskih Zbirki u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, prema smjernicama propisanima u Pravilniku o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske5 dopunjavaju se i mijenjaju podaci koje se odnose na oblik,sadržajinačinvođenjaRegistra.

MinistarstvokultureRepublikeHrvatske2006.godinedonosijošjedanznačajandoku-ment kojim se regulira rad u muzejskoj struci, Pravilnik o stručnim i tehničkim standar-dima za određivanje vrste muzeja, za njihov rad, te za smještaj muzejske građe i muzejske dokumentacije5. Članak 22. Pravilnika obvezujemuzeje RepublikeHrvatske damoraju„prihvatiti i objaviti pisanu izjavu o svojoj politici sakupljanja“6,stogaTiflološkimuzejdo-

4 Narodnenovine(2002) Pravilnikosadržajuinačinuvođenjamuzejskedokumentacijeomuzejskojgrađi.Zagreb:Narodnenovined.d.,108/02.

5 Narodnenovine(2006)Pravilnikostručnimitehničkimstandardimazaodređivanjevrstemuzeja,zanjihovrad,tezasmještajmuzejskegrađeimuzejskedokumentacije:Zagreb,Narodnenovined.d.,30/06.

6 Ibid,čl.22.


Naovajjenačindo1991.sakupljeno19.735,ainventirano6.765isječaka.Razvrstanisupremadatumuobjavljivanja članka, premamjestu objavljivanja (u bivšim jugoslaven-skimrepublikama),aisječcisuupisivaniukataloškelistiće.

Političkepromjenekojesuse1991.dogodileudruštvupokazalesudadotadakorište-nametodaprikupljanja članakavišeneodgovara trenutku i vremenu.Državaukojojsučlanciobjavljivanivišenijepostojalakaonidruštveno-političkouređenje.NovinskeisječkekojejeMuzejnastavioprikupljatitrebalojeprilagoditinovouspostavljenimdruš-tvenimpromjenama.Nova znanja iz područja informacijskih znanosti i područjamu-zeologije, iz edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti te iz pozitivnih promjena koje su se dogodilenaplanusocijalnezaštiteovihosobapotaknulasunovapromišljanjaotemamakoje trebaju prezentirati djelatnost Muzeja.

Jasnojedanitijedanoblikprezentacijenemožezadovoljitibašsvepotrebeidavećklasi-ficiranidokumentstvaranovepodpodskupinekojebiseopetdaljemoglerazvrstavati,asveuciljuproširivanjaznanja.Nokrenuloseodtogadaprikupljanjetrebabitidosljedno,datreba imatisvojusvrhu,štoznačiomogućitidubljiuviduovopodručjedjelatnosti.Podjelakojajenačinjenanajprimjerenijajesobziromnasredinu,vrijemeiuvjetetesobziromnapotrebebudućegkorisnika,ausklađena jesposlanjem,vizijom imisijomMuzeja.BudućidaseMuzejbavisvimpodručjimainvalidnosti,temekojeseobrađujuunutarhemerotekepredstavljajuupravotapodručjatepostajuvažanizvorinformacija.Članci se dovodeu odnosprema svojim zajedničkimosobinama i odražavajupogledkakonapojedincatakoinaukupnudjelatnostdruštvanaovompodručju,neovisnoodruštvenomuređenjuiaktualnojpolitičkojsituaciji.Prikupljeniseisječcikrozspecifičnuterminološkukontrolu želedovesti umeđusobnemoguće veze i timeotvoriti putovenovimspoznajama.Isječcipristižuelektronskompoštomdnevno,asadržaj(osobesin-validitetom)jeklasificirannateme:Tiflološkimuzejinjegovadjelatnost,Djelatnostosta-lih institucija kulture u Hrvatskoj, a vezano uz osobe s invaliditetom, Djelatnost muzeja usvijetu(objavljenounašemtisku,avezanouzosobeoštećenavida),Socijalnapomoći skrb,Zapošljavanje i rad,Profesionalna rehabilitacija,Obrazovanje, sport, rekreacija,Obiteljicivilnodruštvo(informiranje).

Današnjeinformatičkodobaomogućilonamjedainformacijapostajejavna,lakoibrzodostupna,daseuistovrijemenjomemožeslužitivišeosobatedapostojimogućnostusporedbepodataka.Sgledištadobivanjainformacije,hemerotekaMuzejauspostavljanove oblike komunikacije sa svojim stvarnim i virtualnim posjetiteljima, koji mogu i bez direktnogsusretauspostavitikontaktsMuzejom,upravonanačinprimjerenvremenuukojemuživimoidjelujemo.

Tiflološki muzej mjesto je nepresušnih informacija koje se mogu upotrijebiti u edu-kaciji i komunikaciji s publikom, a u cilju razvijanja pozitivnih stavova i vrijednosti kod

2.2.1. HEMEROTEKA – novinske objave kao oblik obraćanja publiciHemerotekaTiflološkogmuzeja također jeoblikuspostavekontaktaspublikom.Krozpovijestmuzejisubilipoznatikaočuvariidentiteta,rizniceinformacija,aliimjestapru-žanjainformacijaoodabranojtemiidjelovanjumuzejatetakopostalioblikobraćanjapublici.Zanimljivo jeda iunutar zbirkehemerotekeTiflološkogamuzejapronalazimopoveznicusVinkomBekom.Kaoizuzetanpedagogtepoznavalacprilikaiodnosausvije-tuspecijalnogškolstva,Bekjeudomaćitisakprenosionapiseizsvijetavezaneuztemupedagogijeslijepih.ObjavljivaoihjeuspecijaliziranimčasopisimapoputSljepčeva prijate-lja, a kasnije Prijatelja slijepih i gluhonijemih,pamožemorećidaseumuzejskojknjižnici,ukojojsečuvajunavedeničasopisi,čuvajunovinskičlancipovezanistemomosobaošte-ćenavidavećskraja19.st.

HemerotekaTiflološkogmuzejasastojiseod,uvjetnorečeno,dvadijela:odoriginalnihčlanaka(iakopomuzeološkompoimanjunisuoriginali)ipreslikaizrezanihizdnevnog,tjednogilimjesečnogtiska.Oviisječcipostalisumuzejskidokumenti,itousmislupred-metakojinoseprikazeljudskihmisliukonvencionalnomobliku,akojigovoreopodručjuoštećenjavida.

Hemerotekumožemovremenskipodijelitinatrirazdoblja.Prvorazdobljetrajeod1954.do1991.,kadasusakupljaniorginalninovinskiisječci.Drugoserazdobljenastavljaod1991.do2002.,kadpolitikasakupljanjagrađeidokumentacijenijepostojalaizbirkaseuopćeniješirila.Sasakupljanjemseponovozapočelo2002.,odkadasevišenedostavlja-ju„originalni“isječcivećfotokopijeobjavljenihčlanaka,aod2013.tekstovisvakodnevnopristižuelektronskimputem.Građakojasesakupljaod1954.dodanasnanajcjelovitijinačingovoriosvakodnevnimproblemimaslijepihislabovidnih,omogućnostimazapo-šljavanja,uspjesimaovihosobauradu,intelektualnimiumjetničkimdometima,sport-skimrezultatima,obrazovanju,obrizidruštvenihinstitucijaoslijepima,aliiopredrasu-dama inesporazumima.Radidostupnostipodataka, lakšegpretraživanja i korištenja,isječcisudo1991.razvrstavaniprematemamakojesubileprimjerenezadobaukojemsutekstoviinastali,atosuRehabilitacijaizapošljavanje,Izudruženjaiorganizacijaslije-pih,Izživotairadaslijepih,Sport,šah,rekreacija,Kultura,umjetnost,znanost,Tiflo-teh-ničkapomagala,Oftalmologija,Akcijeukoristslijepih,Narodnooslobodilačkirat,Razno.


2.2.2. FOTOTEKAPrvospominjanjefotografijauTiflološkommuzejunalazimouIzvještaju o radu za godinu 1953.-1954., u dijelu pod nazivom Muzejske zbirke, arhiv i knjižnica, gdje se navode popisi novihpredmetazamuzejskezbirkekojisuraspoređeniuskupine.Jednaodtihskupinajest i ona pod nazivom Fotografije i slike.UvidomunjezinsadržajvidimodasuuTiflološkimuzejzaprimljeneonefotografijeodkojihćesekasnijeformiratiZbirkafotografija.Većusljedećemizvještajuoraduza1955.godinu,upopisupodnazivomFotografije i slike, pronalazimonekolikofotografijakojepratedjelatnostmuzeja,poputfotografijasnekihizložaba.TakvasepraksanastavljaikasnijekadaseupopisimaNovi predmeti muzejske zbirke spominju fotografije inegativi.Posadržajuzaprimljenih fotografijauviđamodasenepravirazlikaizmeđufotografijakojećekasnijeućiuZbirkufotografijaifotografijapopratnih događanja koje tamone pripadaju. Spomenuta zbirka Fotografije i slike iliFotografijeinegativinenazivaseniZbirkomfotografijaniFototekom.Tekseuizvješćuo radu muzeja, objavljenom u Socijalnoj mislipodnazivomTiflološkimuzejSSJu1960.godini,prviputudijeluFotografije inegativi razdvajaju fotografijeodkojihćekasnijeoformitiZbirkafotografijaifotografijekojesunavedenekao„1.Negativiizfototeke...2.NegativiizSocijalnemisli…“1.

PoprviseputanaliziraiopisujeproblematikaFototekeTiflološkogmuzejaučlankuNovi ustroj fototeke Tiflološkog muzejatesenavodi:„Stvaranjedokumentacijskogfondafoto-tekeTiflološkogmuzejauskojevezanuzčasopisSocijalna misaokojijeTiflološkimuzejupočetku izdavaopodokriljemSaveza slijepih Jugoslavije, a kasnije samostalno, kaoTiflološkimuzej. Kako je časopis obrađivao teme vezaneuz život i rad slijepih osobanapodručjucijelebivšedržave,uzčlankejeobjavljivaoifotografijekojesuizvornobileoriginalne, ali i preslike2 fotografija. Taj je fond činio fototekuSocijalne misli, odnosno fototekuTiflološkogmuzeja.“Prestankomizlaženjačasopisa1988.godinenastavilosesasakupljanjemiažuriranjemsvihfotografskihmaterijala„kojisunabilokojinačinbilivezaniuzdjelatnostidjelokrugradaMuzeja,aodlukomtadašnjeupravetesufotografijeautomatizmompridruživaneFototeciTiflološkogmuzeja.“3

Prvepodatkeonačinuevidentiranja fototekenalazimou člankuTiflološki muzej SSJ u 1968. godinigdjesenavodi:“Tokomproteklegodinemnogojeučinjenonasuvremenom

1 TiflološkimuzejSSJu1960.godini,SocijalnamisaoSSJ,1960.Zagreb,str.125.2 Preslikesukopijekojesunastalefotografiranjemoriginalnihfotografija.3 Sivec,N.(2012)NoviustrojfototekeTiflološkogmuzeja,Informaticamuseologica,MDC,Zagreb,43(1–4).

posjetitelja.ProaktivnimisudjelujućimdjelovanjemMuzejćeidaljekrozrazličitemuzeo-loškeaktivnostipoticatisamopoštovanjeipoštovanjedrugihidrugačijih.

(Željka Sušić)

Isječak iz hemeroteke, DH1806 Isječak iz hemeroteke, DH2256


predavanja,fotografijeradionicaidrugihakcija,fotografijestanjaipromjenauprostorumuzeja,fotografijekojeseodnosenaostaletemeukolikosupotrebnezarealizacijumu-zejskihizložbiipublikacija…“Daljesenavodidaćesvakaodnavedenihtemabitipopra-ćenasdesetdodvadesetfotografijakojećebitiažuriraneuinventarnuknjigufototeke,izrađenuuračunalnomprogramuS++,kojijeizradilaračunalnatvrtkaLink.UinventarnuknjiguFototekeIIupisivatćesepodacipredviđeniPravilnikom o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi.„NoviustrojFototekeTiflološkogmuzejaolak-šavainventarizaciju,obraduispremanjefotografija,lakšepretraživanjeipovezivanjesprimarnomdokumentacijomuračunalnomprogramuM++iostalimfondovimasekun-darnedokumentacijeS++.“6

FototekaTiflološkogmuzejadanaspratibogatudjelatnostmuzeja.Digitalnafotografijaomogućilajejednostavnijerukovanjeipretraživanjebazepodataka,apostojećinegativiizvremenaanalognefotografijedigitalizirajusekakobisesačuvaliizaštitili.

(Nina Sivec)

6 Sivec,N.(2012)NoviustrojfototekeTiflološkogmuzeja,Informaticamuseologica,MDC,Zagreb,43(1–4).

Inventarna kartica fototeke, 1981.

sređivanjufototeke.Naspecijalnoštampanimkataložnimkarticamaobrađenesufoto-grafijeprispjeletokomposljednjihosamgodina…“4

Fotografijesuse lijepilena inventarnekarticefototeke,nakojimasuse,napoleđinisdesnestrane,upisivalipodaci:Osnovna tema, Tema, Podtema, Grad, Godina, Ocjena i pri-mjedba, Broj negativa, Broj vrećice.Nalijevojstraninalazilosemjestozafotografiju,di-menzija5,5x5,5cm.Napoleđinikarticeupisivalisusepodaciosadržajufotografije,anadnukarticepodaci:Slikao, Darovao, Otkupljena, Inventirao.

NakondonošenjaZakona o muzejskoj djelatnosti 1977. godine u Izvještaju o izvršenju pro-grama rada za vrijeme od 1.1. do 31.12.1978. navodisesljedeće:„Fototeka:Snimljenoje60eksponataustalnompostavuiizrađeno189fotografija“,avećsljedeće1979.godi-ne u Izvješćusenavodikako je„sređeno946karticafototekepotemama. Izrađenoje355fotografijaizradaMuzejai20dijapozitiva.“Uistomizvješću stoji:„Snimljenoje240(negativa)predmetaizmuzejskogfundusa,odtogaizrađeno480pozitiva(9x12)zakar-totekuifototeku.Izrađenoje200fotografija18x24izdjelatnostiradaiživotaslijepihzamuzejsku dokumentaciju.“

IzpostojećihinventarnihkarticaFototekesaznajemodajetijekom1979.godineprviputfotografirancjelokupnimuzejskifunduskojijeomogućiovizualnuidentifikacijumuzej-skihpredmeta.Fotografijesuselijepilenainventarnekarticefototeke,apridruživaoimse inventarni broj predmeta iz inventarnih knjiga, u kojima se nalazio njihov opis. Prema usmenomkazivanjutadašnjegmuzejskogfotografasmatralosekakofotografijemuzej-skihpredmetačinediofototekeTiflološkogmuzeja.Prvih1569inventarnihbrojevafoto-tekebrojjepredmetatadašnjegmuzejskogfundusa.Odinventarnogbroja1570iz1981.godineevidentirajusefotografijeuFototeci,arazvrstavajusepotemama.Premaistomnačeluevidentiranisuinovinskiisječciuhemerotecimuzeja.

Promjenamaumuzejskojupravi tedonošenjemPravilnika o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi 5 iz 1998. godine javlja se svijest o potrebi novog ustrojavanja fototeke.

Zboglakšegrukovanja isnalaženjadotadašnjasefototekapreimenujeuFototekuI,anovafototekaseimenujeFototekomIItesezanjuradinoviustroj.Uvećspomenutomčlanku Novi ustroj fototeke Tiflološkog muzeja navodisesljedeće:

„…novoj Fototeci II. pripadaju one fotografije koje su izravno vezane uz djelatnost iliprostormuzeja,ačineih:fotografijestalnogpostava,fotografijepostavaizložbiumu-zeju,fotografijepostavaizložbiizvanmuzeja,fotografijesotvorenjaizložbi,fotografije

4 TiflološkimuzejSSJu1968.godini,Socijalna misao SSJ, 1968. Zagreb, str. 163.5 Narodnenovine(1998) Pravilnikosadržajuinačinuvođenjamuzejskedokumentacijeomuzejskojgrađi,Zagreb,

br. 98.


OodazivuBekovojmolbisvjedočiIzkaz darovatelja i podupirateljakojijeobjavljenuča-sopisu Sljepčev prijateljukojemsenavodedarovateljiraznihučilaiknjiga5. Dio tih knjiga, koje su činile Bekovuprivatnu i Zavodsku knjižnicu, sačuvan je do danas.Upravo suostaciBekovihzbirkiiknjižniceušliuprvi„stručniinventar“Tiflološkogmuzejakadajeonosnovan 1953. godine, a njegov popis pronalazimo u prvom Izvještaju o radu Tiflološkog muzeja za godinu 1953-54.6.

UistomIzvješćunavodesesuradniciTiflo-loškogmuzejakoji supomoglimuzeju u„rješavanju njegovih zadataka“7 u proce-su stvaranja muzejske stručne knjižnice.„Prva ustanova, koja je obilato pomogla muzej već prilikom njegova osnivanja, jeZavod za odgoj slijepe djece u Zagrebu. Zavod je poklonio 182 knjige, mnoštvoraznih časopisa i izvještaja o radu raznihevropskih zavoda i organizacija slijepih i za slijepe. Time su udareni temelji muzejske stručne knjižnice.“8, a publikacije su na-kon mnogo turbulencija, seljenja, zatvara-njaZavodaponovnonašlesvojemjestouknjižnici Tiflološkogmuzeja kao najstarijidiograđemuzeja.

Odmah po osnutku muzeja 1953. godine donesen je Pravilnik o radu muzeja, u kojem sunavedenesmjernice,odnosnozadacimuzeja.UČlanku2.Cspomenutogpravilnikakaojedanodzadatakanavodise„sakupljanjeliteraturetiflopedagoškeitiflološke,našei strane beletristike koja govori o slijepima, djela slijepih autora i ostalih publikacija i časopisa(tifloloških)“,aučlanku2.Fnavodisei„naučnaobradaproblematikeslijepihiizdavanjeknjiga,biltena,časopisaisl.,satogpodručja“9.

Oaktivnostiirevnostitadašnjihmuzejskihdjelatnikauoživotvorenju„muzejskihzadata-ka“govorepodaciizmuzejskihizvješća,asvjedočejojiprveinventarneknjigemuzejskeknjižnice.TadašnjapredsjednicaSavjetaTiflološkogmuzeja,DanicaTonković,učasopisu

5 Sljepčevprijatelj(1890)Iskazdarovateljaipodupiratelja.Sljepčevprijatelj.1.sv.,str.23.6 Tonković,D.,ur.(1955.)Izvještajoraduzagodinu1953-54,Zagreb:TiflološkimuzejSSJ,str.28–40.7 Tonković,D.,ur.(1955.)Izvještajoradu1953-54,Zagreb:TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavije,str.16.8 Ibid, str. 16.9 Ibid, str. 10.

Godišnjaci časopisa Der Blindenfreund (foto R.V.)

VinkoBekje1888.godine1počeosakupljatigrađuzaHrvatski sljepački muzej, privatnu zbirkukojujevećimdijelomčinilaknjižnagrađa.Tosuuglavnompublikacijekojejesa-kupio prije osnivanja Zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece, a zbirkom se koristio u svojemtiflopedagoškomradu.TagrađabilajetemeljknjižniceTiflološkogmuzeja.

Bekovodjelovanje togdobanemožemopromatrati izoliranoodradanaostvarivanjuosnovneideje–odgojaiobrazovanjaslijepih,većjeonobilorezultatjednogsvestranogpristupakojijeuključivaomobilizacijujavnostizaproblematikuslijepih,izdavanječaso-pisa,pisanjeudžbenikaipriručnika,osnivanjedruštvazapodupiranjeslijepih,sudjelo-vanjenaizložbama,sakupljanjepredmetailiteraturevezaneuztiflopedagoškuproble-matiku i dr.

DanasuknjižniciTiflološkogmuzejačuvamoupravoteprvepublikacijekojesvjedočeBekovojsvestranosti,zalaganjuitrudupoputpublikacijeBeschreibung eines gelungenen Versuches blinde Kinder zur bürgerlichen Brauchbarfeit zu bildenJohannWilhelmaKleina,tadašnjegravnateljaZavodazaslijepeuBečukojajeizdana1822.godineikojajesvojemjestonašlauknjižnicidanašnjegaTiflološkogmuzeja.Bekse,uželjidaprodubisvojestručnoznanjedobivenoizliterature,uzpodršku„Zemaljskevladeiprijateljaskrbizaslijepe“uputiouBečuZavodzaodgojslijepih2.Svojedojmoveotomputovanjuiznioje u publikaciji Bečki zavodi za slijepce i naše potrebe.Bila je to„prvaoriginalnastudijatiflopedagoškog išireg tiflološkogkaraktera“3.Osimtoga,što jeznačajnozastvaranjenjegovihprvihzbirki,Bekjetomprilikomostvario„aktivneveze“stiflopedagozimauAu-strijiiNjemačkoj.IztogjerazlogaučasopisuDer Blindenfreund iz 1889. godine napisao sljedeće:“Svimučiteljimaiprijateljimaslijepihupućujemsrdačnumolbu,damizamojepotrebe,tj.zauređenjemuzeja,izvoleuoblikupoklonaotpustitiknjigeoodgojuslijepih,nastavnasredstvasvakevrsti,stareinovegodišnjezavodskeizvještaje,opiseaparatakaoistarečitanke“4.

1 BosnarSalihagić,Ž.(2000)Tiflološkimuzejinjegovoopće-defektološkoopredjeljenje,InformaticaMuseologica,3–4,MDC.

2 Tonković,F.(1960)VinkoBekinjegovutjecajnaodgojiobrazovanjeslijepihuJugoslaviji.Zagreb:SavezslijepihJugoslavije,Tiflološkimuzej,str.48.

3 Ibid, str. 48.4 Ibid, str. 54.

2.3. Knjižnica


godine. U inventarnu knjigu pod nazivom Inventar knjiga na Brailleu upisivanajegrađanaBrailleovutiskuitoknjigeičasopisi,adarovanajenajvećimdijelomodZavodazaodgoji obrazovanje slijepihVinkoBek, Zavoda za slepeuZemunu,Centralnog većaSavezaslepihJugoslavijekaoiodpojedinaca,najvećimdijelomkaodarprof.FranjeTonkovića.Jednomdijelutegrađetragsegubi.Zadnjiupispronalazimo1970.godineuInventarnojknjizi, dok u Knjizi prinova na Brailleovom pismu zapisi ne postoje od 1976. godine. Kada jeikojimaktomgrađanaBrailleovomtiskuprešlauZbirkupredmetaTiflološkogmuzeja,teškojeutvrditi.Revizijommuzejskegrađeimuzejskedokumentacijeiz2002.13 godine utvrđeno jeda jepronađena ida jediospomenutegrađeupisanu Inventarnuknjigumuzejskih predmeta.

Osim spomenutih dviju inventarnih knjiga knjižnice Tiflološkogmuzeja, knjižna građasvrstavalaseiudvakataloga,abecedniistručni.Onaporimadaseustrojiknjižnicako-jombise lakšekoristilogovoripodatakkako je„ustručno-tiflološkojknjižniciMuzeja,nakonvećprije izvršenogpreuređenjakatalogaknjiga, tokom1963.god.preuređen ikatalogčasopisainovinapojedinstvenomsistemu…“14,auizvješćuoraduiz1966.go-dinespominjesekako je „uknjižnicinastavljena izradbastručnogkatalogačlanakautiflološkimčasopisima…“15

Premakatalozimamožemoutvrditidasegrađazastručnikatalograzvrstavalaporazli-čitimtemama:„Rehabilitacija,radiupošljavanje;Sport,šah,zabava;Umjetniciinjihovadjela;Učenjaciinjihovadjela;Umjetnostinaukaoslijepima;Običaji,posloviceisujevjer-jaisl.;Slijepiioslijepljeniuratovima;Slijepiupovijesti;Biografijeiistaknutipojedinci;Tiflološkipriručnici;Općipriručnici“.

UčasopisuSocijalna misao navodisekako je„zahvaljujućivanrednomzalaganjuprvihinicijatoraoveustanove–draFranjeTonkovića,DaniceTonković,azatimidraSulejma-naMašovića – prikupljenosnovnimaterijal zamuzejskupredmetnu zbirku, tiflološkuknjižnicu…“16

Od1954.godineTiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavijepočeojeizdavatičasopisSo-cijalna misaokakobiinformiraojavnostoživotuipotrebamaslijepihljudi.UzSocijalnu misaoTiflološkimuzejSSJuprvihjedesetgodinapostojanjaizdaoukupno13publikacijakojesuupotrebljavaneiurazmjenisdrugiminstitucijamaskojimajesurađivao,adanassudiofundusaknjižniceTiflološkogmuzeja.

13 ZapisnikRevizijemuzejskegrađeimuzejskedokumentacijeUr.br.114/2002.od27.9.2002.god.(2003)Zagreb:Tiflološkimuzej.

14 Korić,S.,ur.,(1964)TiflološkimuzejSSJu1963.godini.U:Socijalnamisao1964.,str.126–127.15 Korić,S.,ur.,(1967)TiflološkimuzejSSJu1966.godini.U:Socijalnamisao1967.,br.3-4,str.138.16 Rudomino,A.(1963)Decenijrada.U:Socijalnamisao1963.,br.1,str.5.

Socijalna misaonabrajakonkretnezadatkekojisuzaciljimalipopunitifundusknjižnice.10 Knjižnicajesadržavalanajvećimdijelompublikacijenacrnomtisku,aobuhvaćalajegra-đu19.stoljeća,spodručjatiflopedagogije.Bila jetouglavnomliteraturasnjemačkog,francuskog,ruskogihrvatskoggovornogpodručja,doksugrađunaBrailleovomtiskučinile knjige i časopisi koji će kasnijepostati dioZbirkepredmetaTiflološkogmuzeja,odnosnograđaodkojećesekasnijeoformitinovazbirka,Zbirkatiskovinanareljefnimpismima.

Iako se u spomenutom Pravilniku o radu muzejanenavodisakupljaliknjižnicaTiflološ-kogmuzejagrađunacrnomi/ilireljefnomtisku,saznajemodajeonausvojimzačecimasakupljalagrađuinareljefnimpismimaitovećinomnaBrailleovupismu.Izdanašnjeperspektive,sobziromnaproblematikukojomsemuzejbavi,tonimalonečudi,atadaseprešutnopodrazumijevalo,timvišeštojeosnivačmuzejabioSavezslijepihJugoslavi-je.ZbogpotrebeformiranjafundusanaBrailleovupismukojimbisemoglislužitičlanoviSavezaslijepih,1965.godinećeseizzbirkeručnoprepisanihknjiganaBrailleovupismuosnovatiRepubličkaknjižnicausastavuSavezaslijepihHrvatske,kojaćeod2000.godineupisomusudskiregistardjelovatisamostalnokaoHrvatskaknjižnicazaslijepe.11

ArkadijeRudominousvomčlankuTiflološki muzej navodi podatke koji ocrtavaju i dje-lovanjeknjižniceTiflološkogmuzeja,kojiseknjižnifondsakuplja,nakojinačiniukomobujmu.12

Odsamihpočetakapristiglagrađazamuzejskuknjižnicuupisivalaseudvijeinventar-neknjige,posebnozapublikacijenacrnomtisku,aposebnozapublikacijenaBraille-ovu tisku. U inventarnu knjigu pod nazivom Inventar knjižnice – knjige na videćem pod inventarnimbrojem1/1954.inventiranajeprvapublikacijaknjižniceTiflološkogmuzejapod nazivom Učiteljski tovariš, Glasilo „Slovenskega učiteljskega društva v Ljubljani“ iz 1890.

10 „Trećijezadataksakupljanjetiflopedagoškeitiflološkeliterature,beletristike,kojagovoreoslijepima,djelaslijepihautorait.D(...)Kakobimuzejtrebaodaposjedujesveteknjige,obraćamosečitaocimasmolbom,dapojedineknjige,ukolikoihposjeduju,ilipokloneiliprodajunašemmuzeju.(...)Uobzirdolazeknjigenanašemjezikuistra-nimjezicima,bilonapismuzavidećeilinapismimazaslijepe.Kakounašojzemljiimaislijepihknjiževnika,molimoihdanampošaljusvojadjelabiloštampanabilourukopisu(...)obraćamosečitaocimasmolbom,danam,ukolikoimjepoznato,dostavepopisdjelasnaznakomautora,kojiopisujuslijepeusvojimdjelima.Natajbismonačinsvremenomsakupiliknjige,kojesumjetničkestraneobrađujuživotiradslijepih.“Tonković.D.(1955)KakosemožepomoćitiflološkommuzejuSSJuZagrebu.U:Tonković,D.,ur.,Socijalnamisao:br.3,str.78.

11 Hrvatskaknjižnicazaslijepe(2013).Povijesnipregled.Zagreb.Hrvatskaknjižnicazaslijepe.Dostupnonawww.hkzasl.hr/ (20. rujna 2013.)

12 „Muzejskaknjižnicaposjedujeknjigezaslijepe(naBrailleovuidrugimpismima)iknjigezavideće(nacrnomtisku).Tosuprvenstvenoknjigenaučnogkarakteraizoblastitiflologije,dokodbeletristikeprikupljajusesamodjela,ukojimaseobrađujenekoslijepolice.U1955.godiniknjižnicaMuzejapovećanajesa518primjerakaknjiga,časopisaibrošura,odkojihsu362nacrnomtisku,a156napismimazaslijepe.Velikimdijelomsutopoklonjeneknjige.PorednekihvrlorijetkihprimjerakaknjigaMuzejposjedujeispecijalneknjigezaslijepekaoštosunaprimjer:tumačbojazastava,vodičpoLondonu,knjigana„PlasticBrailleu“isl.“Rudomino.A.(1957)Tiflološkimuzej.Muzeji.U:Tonković,D.,ur.,11–12,str.133.


Sedamdesetihgodinaprošlogstoljećepočinjuse javljatifinancijskepoteškoćekojećeuzrokovati zastoj u napredovanju knjižnice, ali i samogmuzeja pa se navodi kako se„zbogobjektivnihrazlogaprogramradaTiflološkogmuzejaza1971.godinunijemogaoostvariti.Naime,kaoustanovakojujedotiraoSavezniodborSavezaslijepihJugoslavije,itozaotprilike1/3svihsredstava,muzejjezapaounezavidanpoložaj.Kakozbogdecen-tralizacijesredstavaSavezniodborvišenijeraspolagaovlastitimfondovima, izkojihjemogaofinansiratisvojeustanove,muzejjeostaobezspomenutogdijeladohotka,štogajedovelouteškusituaciju.Obustavljenojeosuvremenjivanjeiobnovastalnogpostava,popunjavanjeknjižnice…“.20

Ugodinamakojeslijedeknjižnifondknjižnicesepovećava,aosimtogazapočeloseisprevođenjemtiflološkeliterature.21Osamdesetih idevedesetihgodinanastupaduževrijemestagniranjaknjižnice.Onauglavnomslužirijetkimznanstvenicimaistručnimdje-latnicimamuzejazapotrebeistaživačkograda.

Potom,svevišesegovorioinformatizacijiuprocesurada,auknjižnicuTiflološkogmu-zejauvodiseračunalniprogramzaupisiobraduknjižnegrađe,K++,kojijeizradilatvrtkaLink2.Premanovojmuzeološkojkoncepciji,nakongrađevinskeadaptacijegodine2008.,knjižnicaostajeupreuređenom,aliistomprostoru.Popisujesesvagrađairadisenoviustrojknjižnice.Odvajaseperiodikaodomeđenihpublikacija igrađase,osimudvijeinventarneknjige,registriraiinventirauračunalniprogramK++.

Danasknjižnicausvojih30m²pohranjujeoko5000jedinicagrađe,knjigaičasopisa.Nje-zinknjižnifondčinigrađakojajesvojimsadržajemuglavnomvezanauzpodručjeošte-ćenjavida,građakojasebavidrugimvrstamainvaliditeta,aliigrađavezanauzpodručjepsihologije,pedagogije,medicine,sociologijeisrodnihpodručjateumjetnosti,kultureimuzeologije.

Knjižničnagrađanijeorganizirana.Postojigrađakojajezastarjelaidotrajala,aliodređenidiodotrajalegrađevrijedanjetegajepotrebnorestauriratii/ilidigitalizirati.Knjižnicomsekoristedjelatnicimuzejai,popotrebi,vanjskikorisnici,većinomstudenti.

Izazovesuvremeneknjižničarskestruketeškojezadovoljitisobziromnatodaknjižnicanemazaposlenestručneosobeuzvanjuknjižničara.IakopotporaodstraneslužbezavisokoškolskeispecijalneknjižniceHrvatskogzavodazaknjižničarstvopriNacionalnojisveučilišnojknjižnici(NSK)uZagrebupostoji,problematikaknjižničarskogkadraprisutna

20 Korić,S.,ur.,(1970)Tiflološkimuzeju1971.godini.U:Socijalnamisaobr.5,Zagreb:TiflološkimuzejSSJ,str.319.21 „Budućidaovaustanovaizgodineugodinupratistručnubibliografiju,natemeljukojeondanabavljatiflološkulite-

raturu,skupljenojedostaknjiga.Datonebibiomrtvikapitaloveknjižnice,uspostavljenisukontaktisazavodimakojisupokazalizanimanje,zapredloženuprevodilačkudjelatnostmuzeja.“Korić,S.,ur.,(1974)Tiflološkimuzeju1973.godini.U:Socijalnamisao,lipanj,br.6,Zagreb:Tiflološkimuzej,str.326.

NatajnačinknjižnicajeobogaćivalasvojknjižnifondpublikacijamakojejedobivalaizFrancuske,Čehoslovačke,SAD-a,VelikeBritanije,Njemačke,Švicarske,Austrije,Mađar-ske i Poljske.17U„prikazudjelovanjaMuzejaSavezaslijepihJugoslavijeu1959.godini“navodi se kako je od „veza s ustanovama u inozemstvu u protekloj godini najplodnija je bilasmuzejemPerkinsovoginstitutauSAD.Razmjenomknjigastimameričkimmuze-jom(bibliotekom)Tiflološkimuzejdošaojedo64veomadragocjenetiflološkeknjigeičasopisanaengleskomeidrugimjezicima.NizmaterijalaprimljenjeiodInformacijskogcentraUjedinjenihnacija,anabazirazmjeneprimljenesu,također,knjigeizFrancuskeinekolikoknjigaizSovjetskogSaveza.“18

UnarednimgodinamaknjižnicaTiflološkogmuzejapovećava iobogaćujesvoj funduspublikacijamaspodručjapedagogije,psihologije,medicine,defektologijeidrugihsrod-nihznanosti.Sakupljajuseomeđenepublikacijekaoiperiodičkepublikacijepoputčaso-pisa,izvješćaoradusrodnihinstitucija,zakona,pravilnika,stručnihiznanstvenihradova,odnosno sva literatura koja je vezanauzproblematikuoštećenja vida iz zemlje i ino-zemstva.Nalazimopodatakkakoje„ubiblioteci,pak,redovitoobavljanpregledstranihbibliografijaradinarudžbeirazmjenetiflološkihknjigaičasopisa“.19

17 Berkeš,M.(1954)Prvariječnašimčitaocima.U:Socijalnamisao,br.1i2,str.3.18 Korić,S.,ur.,(1960)TiflološkimuzejSSJu1959.godini.U:Socijalnamisao1960.,br.3.Zagreb:TiflološkimuzejSSJ,

str. 132. 19 Korić,S.,ur.,(1970)Tiflološkimuzeju1971.godini.U:Socijalnamisaobr.3-4.Zagreb:TiflološkimuzejSSJ,str.175.

Publikacija pisana standardnim crnim tiskom uz dodatak na Kleinovom pismu (foto R.V.)

Isječak iz Muzealnog kataloga, popis građe (foto R.V.)


knjižnicuuUpisniku knjižnica i knjižnica u sastavu Ministarstva kulture te izraditi Pravilnik oraduknjižniceiosnovatiKnjižničniodbor.

Kakobiseprovelarevizijaknjižničnegrađe,danesudetaljneuputekojeuključujuodlukuoprovedbi revizijespodacimaopovjerenstvuza reviziju i rokovima izvršenja,premaPravilniku o reviziji i otpisu knjižnične građe27. U uputama se napominje potreba izrade popisazastarjelegrađe,popisauništeneipopisanestaleknjižničnegrađe.Pozavršetkurevizijeizraditćesezapisnikorevizijiukojemćesezabilježitipodacioukupnombrojujedinica u fondu, ukupnoj vrijednosti cjelovitog fonda te ukupnoj vrijednosti otpisane građe.Nakonrevizijeizraditćesezapisnikorevizijiukojemćesezabilježitipodaciouku-pnom broju jedinica u fondu, ukupnoj vrijednosti cjelovitog fonda te ukupnoj vrijednosti otpisanegrađe.

Temeljemprijedlogazaotpisknjižničnegrađeupravnotijelomuzejamoradonijetiod-lukuootpisu,pričemusemoravoditiračunaokoličiniotpisanegrađe,kojajetakođerregulirana spomenutim Pravilnikom o reviziji i otpisu knjižnične građe.Nakonutvrđivanjanjenevrijednosti,popiszastarjelegrađepotrebnojeposlatiuNSKuZagrebuuodjelMa-tičnedjelatnostizavisokoškolskeispecijalneknjižnice,odkojegaćesedobitiočitovanje.SvaotpisanaknjižničnagrađaevidentiratćeseuknjiziinventaraikataloguteobilježitiposebnimpečatomsukladnonavedenomPravilniku.

Zapisniko reviziji, zapisnikootpisu,popisotpisanegrađe,kao i svadokumentacijaoreviziji iotpisuknjižničnegrađečuvatćeseuknjižniciuskladuspropisimaočuvanjuregistraturnegrađe,asotpisanomgrađomkojuNSKneželizaprimitipostupitćesesu-kladno Pravilniku o reviziji i otpisu knjižnične građe.

Novemogućnostinapodručjuinformacijsketehnologijestavljajupredknjižnicunoveza-datke.Jedanodznačajnihjestdigitalizacijadijelaknjižničnogfundusakojičinenajstarijiprimjercistiflopedagoškogpodručja.Natajnačingrađabisesačuvalaodpropadanjaipostala dostupnija korisnicima, a time i svrsishodna.

(Nina Sivec)

27 Pravilnikorevizijiiotpisuknjižničnegrađehttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/308262.html.

jesvedodanašnjihdana.DanicaTonkovićjošuprvomIzvještajuoradu22 navodi kako se „govorilootome,kakodobitidobrovoljnepomagače“23 koji bi preuzeli poslove u muzeju, asamimtimeiuknjižnici.Takoposloveknjižničaraobavljajudobrovoljci,volonteri.Tekće1970.godinedolaskomSilveKorićknjižnicaTiflološkogmuzejadobiti jednuosobukojaćesebrinutioknjižnojgrađipopravilimaknjižničarskestruke.PoodlaskuS.Korić,naposlovimaknjižničaraknjižniceTiflološkogmuzejaizmjenjivalisusezaposleniciTiflo-loškogmuzeja,mahombezstručnogknjižničarskogobrazovanja,patakosvedodanas.Odsiječnja2013.godine,muzejzapošljavajednuosobunaposlovimapomoćnogknjiž-ničara,sobvezompolaganjastručnogispitaunarednedvijegodine.

SuvremenakretanjauknjižničarskojimuzejskojdjelatnostidovelasuknjižnicuTiflološ-kogmuzejaprednoveizazove.Uciljustvaranjapromišljenogiadekvatnogfundusajavilasepotrebazanovomorganizacijomgrađeknjižnice,aliinužnostusklađivanjaknjižnič-nedjelatnostimuzejasodgovarajućimzakonimaipravilnicima.ZatraženajepotporaimišljenjevećspomenuteslužbeNSK,kojaobavljamatičnudjelatnostzavisokoškolskeispecijalneknjižniceuZagrebu.Naradnomsastankuodržanom14.listopada2015.upro-storijamaTiflološkogmuzejaustanovljenojekakojeknjižnicaTiflološkogmuzejaupi-sanauUpisnikknjižnicaiknjižnicausastavuMinistarstvakulture,štojeiobvezapremačlanku10.Zakonaoknjižnicama24.Utvrđenojekakovoditeljknjižnicenemaodgovaraju-ćestručnoobrazovanjeuzvanjudiplomiranogknjižničaravećdajeuknjižnicizaposlenpomoćniknjižničar.Ubilješcisasastanka25nadaljesenavodikakoseuknjižnicigrađaupisujeudvijeručnovođeneinventarneknjige iuračunalniprogamK++,ukojićesepozavršetkurevizije,kojajeutijeku,upisatisvagrađa.UstanovljenojeitodaknjižnicanemaPravilnikoraduiKnjižničniodbor.

Temeljemovihutvrđenihčinjenicauspomenutojbilješcinavodesepreporukeodaljnjimradnjama,kakobiseunaprijedioradknjižnice,asvesukladnovećspomenutomZakonuoknjižnicama.

Ponavedenojpreporucipotrebnojeusistematizacijiradnomjestopomoćnogknjižniča-rapromijenitiukvalifikacijudiplomiranogknjižničara.

TemeljempromjenauStatutunužnojeizvršititzv.doregistraciju,odnosnoispravakpo-datakazaupisuglavnuknjigusudskogregistrapriTrgovačkomsuduuZagrebu.Slijedomtoga, a sukladno Pravilniku o Upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu26,ažuriratipodatkeza

22 Tonković,D.,ur.(1955)IzvještajoraduTiflološkogmuzeja1955godine,Zagreb:TiflološkimuzejSSJ,str. 14.

23 Ibid, str. 15.24 Zakonoknjižnicama(NN 105/97, NN 5/98, NN 104/00, NN 69/09).25 InternimaterijalTiflološkogmuzeja.26 PravilnikoUpisnikuknjižnicaiknjižnicausastavu:http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/269457.html.


OdsamihpočetakasvojegadjelovanjapasvedodanasizložbenadjelatnostTiflološkogmuzejauglavnomjepopraćenabrojnimizdanjimakatalogapovremenih izložbitevodičaikatalogastalnihpostavaMuzejanacrnomtisku,auzpojedineizložbeinaBrailleovomi/iliuvećanomtisku.Od2002.godinezasvakuizložbukojuorganiziraTiflološkimuzejizdajusekatalog/deplijan,plakatipozivnicaizložbe.

1. Izvještaj o radu za godinu 1953 - 54, Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije, 1955.

Izvještaj,kojisesastojioddvadijela,napisalisuDanicaTonkovićidr.SulejmanMašović1955.g.,dvijegodinenakonosnutkamuzeja,auredilagajeDanicaTonković.PrvidiosadržiprijepisRješenjaoosnivanjumuzeja,Pravilnikoradu,strukturuupravljanjamu-zejom,kratkupovijestosnivanjairazvoja,pregledsuradnikatetrifotografijepredmetaipostavaizložbenogprostorauBosanskojulici.Drugidio,Muzejske zbirke, arhiv i knjižnica, donosipopispredmetapremanazivima:Nastavnasredstva,Ručnirad,Igračke,Predmetispecijalnoprilagođenizaslijepe,FotografijeislikeiRazno.Arhivsadržipopisarhivskoggradiva, a u poglavlju KnjižnicanalazesepopisigrađenaBrailleovomicrnomtisku.UIzvješćupostojiiEvidencija članakasnavedenimsvimpojedinačnimčlancimakaoiVijesti o slijepima iz dnevne štampe i časopisa do drugog svjetskog rata.NakrajuIzvješćanalazisekrataksažetaksadržajanaengleskom,francuskominjemačkomjeziku.

2. Izvještaj o radu 1955, Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije, 1955.

Drugi Izvještaj o raduurediojeArkadijeRudomino,tadašnjikustosTiflološkogmuzeja.Izvještaj jepodijeljenunekolikocjelina.U Izvještaju jeopširno izvješćeo„prvoj javnojizložbimuzeja“teodaljnjimplanovimaradaMuzeja.Navedenisuinovipredmetikojisuušliumuzejskezbirke,noviarhivskiiknjižnimaterijalitebibliografijačlanakaivijestioslijepimado1955.godine.Izvješćesadržiikrataksažetaknafrancuskomjeziku.

3. Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije u godini 1956, Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije, 1956.

UIzvješćuseizvješćujeoprvojpokretnojizložbipotadašnjojJugoslavijitedonosiiscrpanpopisnovihpredmeta,knjigatebibliografijačlanakaza1956.godinu. Izvješćesadrži ikrataksažetaknafrancuskomjeziku.

1. Izvještaj o radu za godinu 1953 - 54,TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavije,1955.

2. Izvještaj o radu 1955,TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavije,1955.

3. Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije u godini 1956,TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavije,1956.

4. Tiflološki muzej u godini 1957,TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavije,1957.

5. Developpement historique de l’Institution pour l’education des enfants aveugles „Vinko Bek“ a Zagreb,TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavije,1956.

6. Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije,TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavije,1958.

7. Kako su se ljudi bez vida borili u narodnoj revoluciji,TiflološkimuzejSavezaslijepih Jugoslavije,1959.

8. Vinko Bek i nje utjecaj na odgoj i obrazovanje slijepih u Jugoslaviji,FranjoTonković, TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavije,1960.

9. Neugasivi životi,AnđelkaMartić,1961.

10. Malo slijepo dijete i njegovi pokreti prijevod,FranjoTonković,Tiflološkimuzej SavezaslijepihJugoslavije,1963.

11. Slepi u Jugoslaviji,TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavije,1963.

12. Slepie v Jogoslavii,TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavije,1963.

13. The Blind in Yugoslavia,TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavije,1963.

14. Simfonija Quasi Eroicaa,StanislavŠarić,1967.

15. Slijepi,TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavije,1967.

16. Život i djelo Louisa Braillea,Tiflološkimuzej,1975.

17. Socijalna misao-mjesečnik za socijalna i kulturna pitanja slijepih,Tiflološkimuzej,1960.–1988.

18. 105 godina Tiflološkog muzeja,VjekoslavMršić,Tiflološkimuzej,1996.

2.4. Izdavačka djelatnost2.4.1. MUZEJSKA IZDANJA


8. Vinko Bek i njegov utjecaj na odgoj i obrazovanje slijepih u Jugoslaviji, Franjo Tonković, Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije, 1960.

Ovapovijesno–tiflopedagoškamonografijadoktorskajedisertacijaFranjeTonkovića.

9. Neugasivi životi, Anđelka Martić, 1961.

KnjigajeobjavljenauzproslavudvadesetegodišnjiceustankanarodaJugoslavije.KnjigujenapisalaknjiževnicaAnđelkaMartić, koja je i samasudjelovalaunarodnooslobodi-lačkojborbi,aunjojjeopisalaljudekojisuizgubilividuratuslužećisematerijalomčijejeprikupljanjeorganiziralaupravaTiflološkogmuzeja.Pisanajeslobodnimknjiževnimstilomizbirkajeopisastvarnihdogađaja.

10. Malo slijepo dijete i njegovi pokreti prijevod, Franjo Tonković, Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije, 1963.

RiječjeoprijevoduknjigeGrundzüge in der Entwicklung des blinden Kleinkindes unter be-sonderer Berücksichtigung der Bewegungsentwicklung, objavljene 1953. godine. U knjizi je objašnjenaproblematikaosnovnihobilježjamotoričkograzvojamalogslijepogdjetetatesedonosepedagoškizaključcispreporukamazanastavniradkojibisetrebaotemeljitinapsihologijipredškolskograzvoja.

11. Slepi u Jugoslaviji, Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije, 1963.

12. Slepie v Jogoslavii, Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije, 1963.

13. The Blind in Yugoslavia, Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije, 1963.

SažetabrožurapružaosnovneinformacijeoslijepimauJugoslaviji,osvrćesenadotadaš-njudjelatnostiuspjeheSavezaslepihJugoslavije.Tiskanajelatinicomnasrpskomjeziku,ćirilicomnaruskomjezikuinaengleskomjeziku.

14. Simfonija Quasi Eroica, Stanislav Šarić, 1967.

Romanjeunajvećojmjeriautobiografskogakaraktera,ukojemuslijepiautorpišeoslije-pima.Glavnilikromana,Kruno,opisujesvojživotodprvihkorakauSplitu,prekoškolo-vanjauZavoduzaodgojslijepedjece,studijaknjiževnosti,sudjelovanjaunarodnooslo-bodilačkompokretuteradauUdruženjuslijepih.

4. Tiflološki muzej u godini 1957, Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije, 1957.

Ovojeposljednjeizvješćekojejetiskanokaozasebnaknjižica.Nakon1957.godineTiflo-loškimuzejsvojaizvješćaobjavljujeučasopisuSocijalna misao.IzvješćejeuredioArkadijeRudomino,adonosidetaljanpopissvihprinovauzbirkamakaoi iscrpnubibliografijučlanaka.NakrajuIzvješćanalazisesažetaknafrancuskomjeziku.

5. Developpement historique de l’Institution pour l’education des enfants aveugles „Vinko Bek“ a Zagreb, Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije, 1956.

Ovapublikacijanastala je kao rezultat znanstvenog rada tepronalaženjanekihnovihizvoranaterenuzapovijesno-tiflološkaistraživanjaukojojjeneposrednodanonekolikoprilogaza tiflološkuznanost.Kratka povijest Zavoda za odgoj slijepe djece „Vinko Bek“ u Zagrebu, autoraFranjeTonkovića, izdana je na francuskom jeziku u prijevodu prof. dr. IvaneBatušić.

6. Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije, Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije, 1958.

Brošurajeizdanakaopublikacija–vodič,kojaukratkoopisujedrugistalnipostavmuze-jananovoj lokacijiuDraškovićevojuliciuZagrebu.Upublikaciji jeobjavljenoposlanje muzeja,zadacimuzeja, tepretečapolitike sakupljanja, tj.popisgrađekojasesakuplja.Izvješćesadržiikrataksažetaknafrancuskomjeziku.Brošuraimašeststranica,apisanaje hrvatskim i francuskim jezikom uz slikovne priloge muzejskih eksponata te njihovim kratkim opisom.

7. Kako su se ljudi bez vida borili u narodnoj revoluciji, Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije, 1959.

KnjižicajeizdatauzproslavučetrdesetegodišnjiceosnivanjaKomunističkepartijeJugo-slavijeiSavezakomunistaomladineJugoslavije.Sastojiseodbiografijaljudikojisuuna-točsljepoćibiliorganizatorinarodnogustanka, ilegalniradnici,kuriri iobavještajci,pačakivodičipartizanimanaterenu…Izdvojenojeukupno12biografijaslijepihsudionikaNarodnooslobodilačkeborbe.


časopisiizlazilisusamoosamgodina,arazlogtomujestnepostojanjeuvjetazanjihovodaljnje objavljivanje.

Izmeđudvasvjetskaratauregijibilježimopojavučasopisa Glas nedužnih - časopis za pita-nja defektne djece,kojijepokrenuoVeljkoRamadanović1928.godine,atridesetihgodinaprošlogstoljeća,takođeruSrbiji,izlaziiČasopiszapedopatologiju,pedagogijulečenjaisocijalnostaranjeodefektnojdeci.TekpozavršetkuDrugogsvjetskogratautadašnjojseJugoslavijistvarajupovoljniuvjetizaučvršćivanjedruštveneulogeslijepih.Vrlobrzopoja-vilaseipotrebaosnivanjačasopisakojićeobuhvaćatisvapodručjaživotairadaslijepihtepočetkom1949.uBeogradupočinjeizlazitiPut slijepih, koji izlazi svega godinu dana, tečasopisoprivrednimikulturnimproblemimaslijepihNaš život (od 1950. do 1953. go-dine),kojisetakođervrloskorogasizbogfinancijskihteškoća.KakotadaSavezslijepihJugoslavijeostajebezsvogglasilaikakoseuključivanjeslijepihudruštveno-političkiživotonogvremenasvevišeširilo,postojalajestvarnapotrebazaosnivanjemčasopisakojićese baviti problematikom slijepih i slabovidnih.

Osnivanje

UZagrebusenainicijativuRepubličkogodboraSavezaslijepih Hrvatske krajem 1954. godine osniva časopisSocijalna misao1.Ciljčasopisabiojeupoznatijavnostskulturnim isocijalnimproblemimaslijepih.Časopis jebiotiskannacrnomtiskuinamijenjenvidećemčitatelj-stvu.TiskaoseuGrafičkomzavoduHrvatskeunakladiod3000komadapobroju,aizlazioje10putagodišnje.Glavni i odgovorni urednik bio je dr. Josip Štajduhar,doksuostaličlanoviredakcijskogodborabili:DesankaKrajovan,KarloMuhar,FranjoTonković,StankoŠarić,SergijeFerrari-Feruče,StjepanBarač,IvanPernar,Ma-rioSokolićteIrenaBijelić.

IakojeupočetkučasopisbioglasiloSavezaslijepihHr-vatske,nakontrećegbroja1956.svojdjelokrugproširu-jeinaostalerepubliketadašnjedržaveipostajeslužbe-noglasiloSavezaslijepihJugoslavije,aligaidaljeizdajeGlavniodborSavezaslijepihHrvatskeuBosanskojulici

1 IdejazadavanjeimenačasopisupoteklajeodistoimenogčasopisakojegjeprijeDrugogsvjetskogrataizdavaouZagrebupolitičkiradnikBožidarAdžija.TakosuizdavačinovoosnovanogčasopisanastojalidaunovomčasopisudođudoizražajaonesocijalneidejekojejepropagiraoAdžija.B.M.(1957)ŠtoočekujemoodSocijalnemisliunjezinučetvrtomgodištu,Socijalna misao, br. 1, str. 3.

Socijalna misao, prvi broj

2.4.2. SOCIJALNA MISAO mjesečnik za socijalna i kulturna pitanja slijepihOpćenito

Krajem19. stoljećapolako sepočinju razvijati uvjeti zaprosvjećivanje i senzibilizacijudruštvazapitanjaslijepih.Prvistručnitiflopedagoškičasopisnanašimprostorima,Slijep-čev prijatelj,pokrenutje1890.godine.UređivaogajeiunjemunajvišeobjavljivaoVinkoBek.NakontrigodineizlaženjačasopismijenjaimeuPrijatelj slijepih i gluhonijemih te, kao štoisamnazivgovori,svojutematikuproširujenapitanjaslijepihigluhihosoba.Bekovi

15. Slijepi, Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije, 1967.

BrošuraSlijepi donosi kratak pregled informacija o slijepima od II svj. rata pa do 1967. godine,sadrži16crno-bijelihfotografijasopisima.

16. Život i djelo Louisa Braillea,Tiflološki muzej, Zagreb 1975.

Povodomobilježavanja150.godišnjicepostankaBraillleovapisma,Tiflološkimuzejobja-vio je prijevod knjige La vie et l’oeuvre de Louis Braille Pierrea Henrija. Knjigu je s francu-skogprevelaTatjanaBrodnjak.

17. Socijalna misao-mjesečnik za socijalna i kulturna pitanja slijepih, Tiflološki muzej, 1960. – 1988.

ČasopisSocijalna misaoizlaziojeod1954.do1988.godine.Informiraojejavnostoživotui potrebama slijepih osoba.

18. 105 godina Tiflološkog muzeja, Vjekoslav Mršić, Tiflološki muzej, 1996.

UovojmonografijiTiflološkogmuzejaautoriznositezuo105godinapostojanjamuzeja,prema autoru sljedbenika Hrvatskog sljepačkog muzeja,privatnezbirkeVinkaBeka.


Skoroodsamihpočetaka izlaženjačasopisaGlavniodborSavezaslijepihHrvatskeak-tiviraoseumeđunarodnoj razmjenipasu takopočelipristizati časopisi iz Francuske,Češke,SAD-a,Engleske,Njemačke,Švicarske,Kanade,Austrije,Poljske,Mađarske…Ovarazmjenabilajeveomakorisnaipovoljnoseodrazilanareferentnostčasopisakodnas,aliiuinozemstvu.StručnimidokumentarnimmaterijalomzapisanjeradovanajvišesusekoristilistudentiFakultetazadefektologijuitiflopedagozi.

Tiražačasopisavarirala jetijekomgodina između2000 i4000primjeraka.Najvišepri-mjerakabilojeplaćeno,neštosedijeliloupropagandnesvrheinovimpretplatnicima,aneštojepodijeljenoškolama,poduzećima,socijalnimustanovama.

Socijalna misaojeosimstručnihčlanakaobjavljivalaipopularnopisanečlankesraznihpodručjatiflologije:oodgojuiobrazovanju,zapošljavanju,okulturnimmanifestacijamaiproblemimapismazaslijepe,donosilajeraznereportaže,književneprilogeslijepihioslijepima,kritičkeosvrte,informacije,vijestiizorganizacijaiizsvijeta,prilogeosportu,ju-bilejima,proslavama…ČasopisSocijalna misaokaoglasiloSavezaslijepihJugoslavijeodi-graojeutomrazdobljuznačajnuulogujerjekaojediničasopistakvevrsteobavještavaoiupućivaoširokujavnostoraduiživotuslijepihislabovidnihgrađananapopularannačin.Naime,osimSocijalne misli na crnom tisku u ono vrijeme postojala je samo Defektologija, visokostručniiznanstveničasopis,kojisetiskaouZagrebuiizlaziodvaputagodišnje,adonosiojeznanstvenematerijalenanajvišojraziniitoogluhimislijepimosobamateosobamasintelektualnimteškoćama.SličanDefek-tologijibiojeibeogradskičasopisSpecijalna škola.

Suživot i značajanmeđuutjecaj Socijalne misli i Ti-flološkogmuzejavidiljivjeiztogaštojeuSocijalnoj misli postojala redovita rubrika Iz Tiflološkog muze-ja u kojoj su objavljivani kraći osvrti na zanimljiveizložbe,posjetiteljeilieksponatetedrugaznačajnadogađanja.Sdrugestrane,Socijalna misao zauzima-lajeznačajnomjestouizdavačkojdjelatnostiTiflo-loškogmuzeja.Istotako,velikidiodanašnjeZbirkefotografijanastaojenatemeljufotoprilogakojisupristizalizaobjavljivanjeučasopisu.

Prestanak uredništva Tiflološkog muze-ja i gašenje časopisa

Zakonom o muzejskoj djelatnosti za SR Hrvatsku(NN12/77)izdavaštvoprestajebitimuzejskadjelat-nosttejestogaRepubličkaskupštinaSavezaslijepih

Socijalna misao, 1988.

26uZagrebuodlukomPlenumaCentralnogvijećana3.KongresuSavezaslijepihJugoslavije.

Uredništvo Tiflološkog muzeja

Rješenjem o prestanku rada Socijalne misli kao usta-novesasamostalnimfinanciranjemod7.ožujka1960.godine,TiflološkomsemuzejupripajačasopisSocijalna misao,atimRješenjemsvapravaiobavezetecjeloku-pnaimovinaprelazenaTiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavije.Muzejpostajeizdavaččasopisaod4.broja1960.godine,aSilvaKorićnjegovaglavnaiodgovornaurednica.TojeomogućilomuzejudauzreorganizacijuprihodaodčasopisapokrivanesamorashodečasopisanegoisvesvojerashodepajetimeSavezniodborSa-vezaslijepih Jugoslavijeoslobođensvih izdatakazatuustanovu. Osoblje muzeja je, s obzirom na mnoge nove iobuhvatnijezadatke,povećanonašestdjelatnika.

Časopis izlazi kaomjesečnik, a osim stručnih članakaobjavljujeipopularnopisanečlankesraznihpodručja

tiflologije.Socijalna misaojediniječasopisutadašnjojJugoslavijiukojemsetiskajuma-terijalikojiobrađujutematikuvezanuisključivouzslijepeislabovidne,atekjerijetkobioobjavljenčlanaknevezanuztemusljepoće,alisamopoduvjetomdagajenapisalaslije-paosoba.SvimdrugimnapisimanijebilomjestanastranicamaSocijalne misli pa se i po tomečasopisbitnorazlikovaoodostalihčasopisanamijenjenihslijepima,kojisutiskaniilibrajicomilisnimljenikaozvučnizapis.

Ibrajeviizvučničasopisi,kojihjeutadašnjimrepublikamaizlaziločak13,bilisunamije-njeniisključivopopulacijislijepihislabovidnih,asvojimsadržajembitnosuserazlikovaliod Socijalne misli jer sunasvoje straniceunosili širokspektar temasasvihpodručja:društveno-političkog, kulturno-obrazovnog, glazbenog, medicinskog, sportskog… Kaosredstvoinformiranjanastojalisuseštovišepribližitislijepomčovjekuiuputitigausvakretanjasuvremenogdruštva.Tisučasopisitakođerredovitoobavještavalisvoječitateljeodostignućimanapodručjutiflotehnike,tojestonajnovijimpomagalimazaslijepeisla-bovidne.Idoksepojavljujumnogičasopisizaslijepeuvećinirepublikatadašnjedržave,kojisupostalipraviinformatorislijepihozbivanjimausavezimanarazinirepublika,ča-sopis Socijalna misaoimaojesasvimdrugicilj,atajjebiodasestručnimčlancimarazbijupredrasudeoslijepimaidaseštoboljerješavajumnogiproblemiskojimasesusrećuslijepiudruštvu.


Djelatnost muzeja124

Hrvatskepočetkom1979.godineodmuzejapreuzelaizdavanječasopisaSocijalna misao. Utomključnomtrenutkuočekivalaseintenzivnijasuradnjaipomoćostalihrepubličkihipokrajinskihorganizacijaslijepihuizdavanjučasopisa.Tonijepodrazumijevalomate-rijalnupomoć,većradnaintenzivnijemprogramiranjučasopisa,angažiranjeakviziterakojibizačasopisskupljalikomercijalneoglasekakobiseosiguralafinancijskasredstva.Nažalost,takvajesuradnjaizostalaiSavezslijepihHrvatskemoraojeosiguratidodatnasredstvaza izlaženječasopisa.Nekolikosegodinapokušavalonaćiprikladnorješenjezafinanciranječasopisa,aliSocijalna misaoipakprestajeizlazitipočetkom1988.godine,kada su izdana posljednja dva broja.

Možesespravomzaključitikako jeSocijalna misao za vrijemesvojegaizlaženjaodigralaiznimnoznačajnuulo-guucjelokupnomradurepubličkihipokrajinskihorga-nizacija slijepih, kao i u Savezu slijepih Jugoslavije.Nastranicamačasopisazabilježenisunajvažnijidogađajiipodacivezaniuzživotiradslijepihislabovidnihosoba.U34godineizlaženja„postaoječasopisvrijedanpažnjetejeispunionadeiočekivanja,kojasuunjegapolagalinjegoviosnivači“2.

(Morana Vouk)

2 Štajduhar,J.(1956)TrogodišnjicaSocijalnemisli,Socijalna misao, br. 12, str. 431.



važnostorganiziranoga,sustavnogškolovanjaslijepedjece.Ostvarujući,malopomaloiuglavnomosvomtrošku,zacrtanuživotnumisiju(otvaranješkolezaslijepudjecu),Bekjeuočiokojisepotencijalisnagakrijuustručnom,javnomnastupu.Shvatiojedaćemuprezentacijadotadaostvarenogpedagoškoguspjehadati„carteblanche“uodnosusosobamakojeimajupolitičku,društvenuiekonomskumoćtekaotakvemoguznačajnopridonijetirealizacijinjegovanauma,atojeotvaranješkoleinternatskogtipazaslijepudjecu.ZanaglasitijedajeVinkaBekaodređivalanjegovaučiteljskaprofesijaiupravojeonatakojajeusmjeravalanjegovosakupljanje(posjedovaojevlastituzbirkuučilaipo-magala), a potom i izlaganja predmeta vezanih uz obrazovanje slijepe djece. Vremenski odmakodstoljećadanasnamdozvoljavasagledavanje,pozicioniranjepaikontekstua-liziranjeBekovaradanesamounutarpedagoškogdiskursaveć iunutarmuzeološkogpolja djelovanja.

PotrebnojeprisjetitisedajedokrajaXIX.stoljećanaprostoruEuropeuglavnomzavr-šenaposjedovnatransformacijaprivatnosakupljenihkolekcija.Sjajneivelebneprivatnekolekcijepreoblikujuseujavne(muzeje)sjasnoizraženomidejomdasakupljenevred-noteposluže i za obrazovanje svih građana.1 Bekovi javni izlagački istupi sa zbirkom,iakoprezentirani u značajno smanjenomobimu,mogu seusporediti s onovremenimteorijsko-praktičnimpoimanjemsvrheiulogeprivatnosabranihpredmetanaprostoruEurope, a koja promovira prezentiranje sakupljenih predmeta u obrazovne svrhe te za-govarajavnudostupnostširokomkruguposjetitelja.

Sakupljenazbirkapredmetaslužilajeuobrazovno-promidžbenesvrhejerjevizionarski,aliipraktično,Bekbiosvjestandajepotrebnoraspolagatimaterijalnimdokazimakojićezornopotkrijepititezukakojeslijepudjecumogućeškolovati iobrazovati.Cjelokupanmujepedagoškiradbiousmjerennainstitucionalizacijuškolovanjaslijepih,sakupljaojenastavnasredstvaipomagala,asakupljenipredmetislužilikao(javni)dokazkakojeobrazovanjeslijepihmogućeipotrebno.

ZahvaljujućisakupljačkomtruduipromišljanjuV.BekadanasuTiflološkommuzejupo-sjetiteljimamožemoprikazatirazvojodgojaiobrazovanjaslijepedjeceuHrvatskoj,kojizačetke ima u XIX. stoljeću2. Propitivanje polazišnih postavki njegova rada otvorilo jeprostorzasagledavanjedosadamanjezastupljenogiistaknutogdijelaBekovarada,akojijeusmjerenpremaedukacijijavnostiomogućnostimaipostignućimaslijepedjece.

1 Meijer–vanMensch,L.,vanMensh,P.(2010)Fromdisciplinarycontroltoco-creation-collectinganddevelopmentofmuseumsaspraxisinthenineteenthandtwentiethcentury.U:Pettersson,S.,editor-in-chief,The history of collecting and current strategies, Encouraging collections mobility – A Way Forward for Museums in Europe, Erfgoed, Nederland:FinishNationalGallery,InstitutfürMuseumsforschung,StaatlicheMuseenzuBerlin–PreussischerKulturbesit, str. 34–57.

2 Sušić,Ž.(2010)Zaštićenisvjedoci,poslijediplomskiznanstvenistudijseminarskiradZaštita kulturne baštine u muzeji-ma, Zagreb.

2.5.1. EDUKATIVNO- KOMUNIKACIJSKA ULOGA MUZEJA

Iz pera jednog muzeologa...

Prigodapisanjateksta, izdavanjeMonografije,otvaramogućnostrezimiranjaivredno-vanjadjelatnostimuzeja i tokrozpojedinemuzeološke funkcijepa tako i funkcijuko-munikacije,alijednakoupućujenapropitivanjeznačenjakojejemuzejostvarioiunutardruštvenogkonteksta.Šestdesetljećaradaustanovedovoljno jedugodaseomogućisagledavanjemjesta iulogenesvakidašnjegmuzejačijasespecifičnostogledakakousadržajukojimsebavi,takoiuustrojutenačinufinanciranja.Bezlažneskromnostina-glasit ćemoda je Tiflološkimuzej, premanavedenimpodručjima, iznimnaustanova iusvjetskimrazmjerima.Upravotako istaknutaposebnostmuzejatraži ipobližeodre-đivanjeedukacijskogznačenjaunutardruštvenogokružja.Udostupnimmuzeološkim,pedagoško-rehabilitacijskimpublikacijamamoguće jepronaćipodatkezasveštoseuTiflološkommuzejuodvijalotijekomnjegovašezdesetogodišnjegradapaćeizprikazaedukacijskihostvarenjabitiizuzetakronološkaiopisnoposloženanabrajanja.Djelovanjemuzejakojejeusmjerenonaradspublikompribližitćesekrozopisodabranihkomu-nikacijsko-edukacijskih aktivnosti koje, ponovo promatrane i propitane, ali sada iz per-spektivetehnološkiiglobalnoodređenogdruštva,inadaljestojekaopotvrdaodličnostiradaTiflološkogmuzeja.

Uporišta muzejskog djelovanja

IdentificiranjemjestaTiflološkogmuzejanadruštveno-vrijednosnomkontinuumunijemogućebezisticanjaznačajaiulogeosobeVinkaBeka,kojijenajsnažnijedjelovaokra-jem19.st.Bekjebioprviučiteljnaovimpodručjimakojijevizionarskiosjetioishvatio

2.5. Komunikacija


izučavanjutezaštiti(funkcijaosmišljenogiciljanogkomuniciranjaspublikombilajevišepojedinačanpristupnegolipromišljenamuzejskapolitika), tadanapisaneriječiDaniceTonković„daovimputemupoznamoiširujavnostsradomovenašeustanove“4 u sa-mompredgovoruIzvještajaupućujunapostojanjejasnepredodžbeopotrebikomunici-ranja sa zajednicom koja za cilj ima edukaciju upravo te zajednice o temi kojom se Muzej bavi.Dakle,idejakojomVinkoBek,prvisabiračučilaipromotorpostignućaslijepedjece,ističevažnostipotrebuedukativnoginformiranjazajedniceponovozauzimaistaknutomjesto.Nosadaunutarinstitucionalnogmuzejskogokviradjelovanja,aneunutarsusta-va odgoja i obrazovanja.

Muzej kao komunikator

Javnoistupanjemuzejakaooblikuspostavevezasazajednicomistaknuto jevećusa-mompočetkuradautrenutkukadaserealiziraopravnistatusustanove,ačakiprijenoštosufizičkiotvorenavratamuzejskogprostora.Važnostkojujeupravamuzejapridalastvaranjuvezasaširomzajednicomvidljivajeiizjednogodnapisanihzadatakamuzejakojijasnonavodidajepotrebno„organiziranjepovremenihizložaba“5pajezazaključi-ti kakose izložbenojaktivnostipristupalokaovažnomoblikumuzejskekomunikacije.Upravozbogjasnoćeitočnozacrtanihzadatakabilojemogućeostvaritionoštosenaedukacijskomplanuposlijeodvijalo.Sve izložbe,predavanja, izdanepublikacije,sve jebilo usmjereno prema obrazovanju „generacija koje dolaze“6. Podaci iz muzejske doku-mentacijeodjelovanjuTiflološkogmuzejapodastiruoneelementekojiustanovi,unutarmuzejsko-edukacijskograda,stalnopridružujunovaznačenja.Sagledanoiizdanašnjegteorijskogpodručjamuzeologije,teškosemožepronaćidiokojiitada,usamimzačecimarada muzeja, nije bio zastupljen i u praksi.

„OdtihprvihdanadodanasMuzejse,štojevidljivoprijesvegakrozčetiristalnapostava,mijenjaoirazvijaoprateći,umanjemilivećemopsegu,općamuzeološkakretanja.Nojednojeostalokonstantnoodpočetka–jasnoizraženasvrhainamjenaMuzeja.Zani-mljivo je kako je i u vrijeme dok poslanja kao jasne odrednice rada neke ustanove nisu nitipostojala,Tiflološkimuzej,štojevidljivoizzakonskihakata, imaojasnodefiniranoposlanjeutemeljenonaedukacijiopćepublikeusmisluprihvaćanjairazumijevanjaoso-baoštećenavida,aliinapoticanjusamopouzdanjaisamoodređenjaovihosoba.Upravoovosvojevrsnodvosmjernoodređenje(muzejsgrađomipublika)zadržanojeidanas,

4 Tonković,D.(1955)Predgovor.U:Tonković,D.,ur.,Izvještaj o radu za godinu 1953-54.Zagreb:TiflološkimuzejSSJ,str. 8.

5 Mašović,S.(1955)Osnivanje,organizacijairadTiflološkogmuzejasavezaslijepihJugoslavijeuZagrebu.U:Tonković,D., ur., Izvještaj o radu za godinu 1953-54.Zagreb:TiflološkimuzejSSJ,str.11.

6 Ibid, str. 16.

Sakupljenaprivatnazbirkaučilaiknjigatenjezinaprvotnopovremena,apotomuZemalj-skomzavoduzaodgojslijepedjecestalnaprezentacijamožesedijelomsagledatikrozočište(muzejske)komunikacije.Upravosuinformiranjeiedukacija,akojimaseV. Bekkoristioupromotivnesvrhe,značajnibiljezinakojenailazimovećskrajaXIX. stoljeća.NasljeđeVinkaBeka,usmislunastupanjaujavnostiiupućivanjanavažnostpromocijepostignućaslijepedjeceinjihovihmogućnosti,mirovalojeistrpljivočekalosvedoknijeoživotvorenaidejaoosnivanjuTiflološkogmuzeja.

Nove društvene okolonosti

UXX.stoljećunaeuropskojisvjetskojmuzejskojkartijasnojenaznačenapremisaopo-trebi javne dostupnosti prikupljenih kolekcija. Istovremeno je pri kraju i udaljavanje od enciklopedijskogkonceptamuzejatesekaomješavinapragmatičnih,znanstvenih,ideo-logijskihpačakinacionalnihkriterijapojavljujejasna,nakolekcijamatemeljenapodjelameđumuzejima.3Razvojemdruštvaitehnologijejavljajusenoviinteresikojisuusmje-renikaraznovrsnimspecijaliziranimmuzejskimustanovamakojesvojeuporištezaradpronalazeukolekcijamakojesuvezaneuzznanstvenudisciplinu.Takoprošlostoljećesvjedočipojaviraznovrsnihmuzeja,odznanstvenihkojiprezentirajuširapodručjapadouskovezanihispecijaliziranihuzodređenuznanstvenudisciplinu.

PočetkompedesetihgodinaXX.stoljećadruštveno-ekonomskaklimauSocijalističkojFe-derativnoj Republici Jugoslaviji pogoduje realizaciji ideje o osnutkunovog specijalnogmuzeja.TragovikojeječetverogodišnjiDrugisvjetskiratostaviosnažnosuprisutni,velikbrojljudiosjećaposljediceratnihpovredazadobivenihuvojevanjuparehabilitacijaoso-basinvaliditetomzauzimaposebnomjestousocijalnojpoliticiondašnjedržave.Velikasevažnostpridajezbrinjavanjuratnihvojnihinvalida,alijeistovremenoprisutnaivizijaonjihovuštoboljemuključivanjuusveoblikedruštvenezajednice.Ovakavdruštveniokvirpostaviojeplatformunakojojjebilomogućepokrenutiosnivanjemuzeja,štose1953.godine i dogodilo.

Pregledom prvog Pravilnika muzeja utvrdili smo da su vidljivi precizno postavljeni zadaci muzejaizkojihsejasnomoguiščitatimuzeološkefunkcijeunutarkojihedukacijaiinfor-miranjejavnostiotemikojuobrađuje(prisjetimoseBeka),imajuravnopravanpoložajsasakupljanjemiizučavanjem.Promotrilisenavedenoukontekstuondašnjeg,umuzejimaprihvaćenogodređenjaopćegmuzejskogdjelovanja, a koje se temeljilo na sabiranju,

3 Meijer–vanMensch,L.,vanMensh,P. (2010) From disciplinary control to co-creation-collecting and development ofmuseumsaspraxisinthenineteenthandtwentiethcentury.U:Pettersson,S.,editor-in-chief,The history of collecting and current strategies, Encouraging collections mobility – A Way Forward for Museums in Europe, Erfgoed, Nederland:FinishNationalGallery,InstitutfürMuseumsforschung,StaatlicheMuseenzuBerlin–PreussischerKulturbesit, str. 34–57.


comitokrozjavljanjaumuzeološkimčasopisima,zatimikrozpovezivanjesDruštvommuzeologa.

Potrebnojezastatiu1955.godinitepomnijesagledatidjelovanjeTiflološkogmuzejaunjoj.Tadamuzejjošnemastalnipostav,aliipaktegodinepostavljapovremenuizložbuuBosanskojulici26uZagrebu,gdjejemuzejprivremenobiosmješten.Bilježimojekaoprvijavniistup.PoštovanjajevrijednosaznanjedajevodstvoTiflološkogmuzejaimalorazvijenosjećajzapromidžbu(jednakokaoV.Beknekada)jerjeprvaizložba,održanaod18. do 31.5. 1955.nanajboljimogućinačinupotrijebljenadasenajavibudućistalnipostavimuzejskodjelovanje.Takvimpromišljenimiosmišljenimpristupomizazvalosepozitivnoiščekivanjekodpublike,aovakavsepristupidanas,nakonvišeod60godina,možeravnopravnouklopitiusuvremenimuzeološkikonceptkojigovoridajeibezstal-nogpostavamogućejavnokomuniciratisazajednicom.Dodatno,muzejsepažljivooda-branimterminomprveizložbepridružioiobilježavanju„Tjednamuzeja“kojiseodvijaoumjesecusvibnju1955.godine,štomujepakosiguralojošdodatnogmedijskogprostora.

Komunikacijsko-edukacijskigledano,danasvišenijeposebnostakoseprijesamogotvo-renjanovogmuzejapostaviizložbakojazaciljimanajavitibudućinovipostav,upoznatizajednicusnadolazećimaktivnostimamuzejakoji seplaniraotvoriti tenajavitimisijui ciljeveustanovekoji se želedosegnuti.PosljednjadvadesetljećaXX. stoljećabila susvjedokommilijunaposjetiteljakojiobilazenoveipraznemuzejskezgradečijisepostaviotvarajutekzakojimjeseciliviše,aovakavpristuptemeljiseinauočenojznatiželjipo-sjetiteljakojajepakmotiviranaljudskompotrebomzaistraživanjem.Natajnačiniprijenegoliseotvorestalneizložbemuzejimudrozapočinjukomunikacijusposjetiteljimapaseunaprijedstvarajuvezekojećesepravilnimodabiromostalihmuzejskihaktivnostinastaviti i nakon otvorenja stalnog postava nekog muzeja.

Promatrano izdanašnjegkomunikacijsko-promidžbeno-edukacijskogkuta, izložbapo-stavljenauTjednumuzeja1955.bilajeneuobičajeniskorakkakavtadanijebiopoznatnaovimprostorima.Pratećitragnapredne,neuobičajeneidejeizaonovrijemetakoino-vativnogpristupa,daseuzpomoćizložbe„popularizira“13 muzej, nailazimo na podatke osuradnicimaTiflološkogmuzeja.ZaposlenikeTiflološkogmuzejatadanečinemuzejskiprofesionalci,aliupravapronicavouočavapotrebuda jeu radMuzejavažnouključitimuzejskestručnjake.Dajetomutako,dajeseiščitatiuIzvještajuoraduiz1955.gdjesezahvaljuje „suradnicima“14 od kojih je potrebno istaknuti imenadr.Ante Bauera (tada ravnateljaHrvatskogškolskogmuzejauZagrebu) iNade Gollner (kustosiceHrvatskogškolskogmuzejauZagrebu).TakođernailazimodajekustosMuzejazaumjetnostiobrt

13 Izvještaj o radu Zagreb:TiflološkimuzejSSJ,str.17.14 Izvještaj o radu Zagreb:TiflološkimuzejSSJ,str.14.

štojejasnonaznačenouzadnjempostavukojikrozšestcjelinaiuzpomoćsamošez-desetpredmetaobrađuje,interpretiraiposjetiteljuprezentirapričuorazvojuškolova-nja slijepih osoba, o pismu, o likovnosti te o prilagodbi suvremene tehnologije njihovim potrebama.“7

Smatramovažnimistaknutida jevodstvomuzejaodsamihpočetakabilosvjesno„dajeuspjehmuzejaovisanodbrojaisnagenašihsuradnika“8,tesupreporučene„mjeresuradnje“9izkojihjerazvidanpozivmuzejaupućenorganizacijamaipojedincimakojisenarazličitenačinedodirujutemeoštećenjavidadasejave(muzeju)zbogbudućesurad-nje.Današnjimrječnikomiskazano,umuzejusuosjetilikoji jepotencijalvolonterskogradatejebilaprisutnasvijestotomekolikojevažnoproširitimrežusuradnika,itonesamonapodručjeSocijalističkeFederativneRepublike Jugoslavije već i u inozemstvo!Pozivinasuradnjutiskanisuumuzejskimgodišnjimizvještajimakojisupakdostavljaninarazličiteadreseuinozemstvu.Ovakavpristupuraduupućujenaplansko,sustavnoiširoko,izvannacionalnopoimanjesuradnje.UIzvještajuoradumuzejaiz1955.navodise: „OddirektoraZavodaza slijepeuTomtebodi kraj StockholmaToreGisleraprimilismo...“10.Posegnemoliponovnozadanašnjimvokabularom,zaaktualnimznačenjimamuzejskogradaunutaropćeprihvaćenihteglobalnopostavljenihmuzejskihsmjernica,reklobiseda jeTiflološkimuzejvećtada imaojasnu idejuovažnosti interdisciplinar-nogiglobalnogpovezivanjaznanjaiiskustva,itosjasnoizraženomnamjenomkojaideusmjeruda„muzejučini jošpristupačnijim, interesantnijimširem,nestručnomkruguposjetilaca“11.

Muzej u okružju muzejske zajednice

Istovremeno je vodstvo muzeja znalo koliko je popularizacija i promocija unutar vlastitog (muzejskog)okruženjavažnazabudućnost iopstanakustanove.Vođenželjomzaštočvršćimpozicioniranjem„umuzejskiživotuZagrebuizemlji“12,Muzejzapočinjekomu-niciratisDruštvommuzejsko-konzervatorskihradnikaHrvatske,smuzejskomzajedni-

7 Sušić,Ž.(2015)EdukacijskodjelovanjeTiflološkogmuzejakaokohezivnielementunutardruštva.U:Majhut,B.,NarančićKovač,S.,LovrićKralj,S.,ur.,Zbornik radova „Šegrt Hlapić “ od čudnovatog do čudesnog. Zagreb–SlavonskiBrod:Hrvatskaudrugaistraživačadječjeknjiževnosti,OgranakMaticehrvatskeSlavonskiBrod,str.792.–793.

8 Mašović,S.(1955)Osnivanje,organizacijairadTiflološkogmuzejasavezaslijepihJugoslavijeuZagrebu.U:Tonković,D., ur., Izvještaj o radu za godinu 1953-54.Zagreb:TiflološkimuzejSSJ,str.15.

9 Ibid.10 Tonković,D.(1955)5.SuradniciTiflološkogmuzeja.U:Tonković,D.,ur.,Izvještaj o radu za godinu 1953-54.Zagreb:

TiflološkimuzejSSJ,str.19.11 Rudomino,A.(1955)RazvitaknajmlađegzagrebačkogmuzejaTiflološkimuzejU:Dobronić,L.,Vijesti društva mu-

zejsko – konzervatorskih radnika NR Hrvatske godina IV br.5. Zagreb:Društvomuzejsko-konzervatorskihradnika,str.112–113.

12 Izvještaj o radu Zagreb:TiflološkimuzejSSJ,str.18.


dr.IvanBach„…većidosadapomagao“15. Zasuradnikeimatidr.Baueratetakovrsnedrugekustoseznačilo jebitiudodirusasuvremenimmuzeološkimidejamaidobrompraksom.Zazaključitijedasuse,temeljempozivanasuradnju,navedenimuzejskidje-latniciaktivnouključiliuradTiflološkogmuzejateupravimuzejasugeriralisudjelovanjeuTjednumuzeja.Dodatnouprilog istomugovore činjeniceda je izložba imala jasnoodređeneciljeve:„upoznavanješirejavnostisaživotomiradomslijepih,popularizacijusamog Muzeja, upoznavanje javnosti sa zadacima ove jedinstvene ustanove u zemlji“16. Izložbajeproduljenado1.lipnja1955.jerjeutomvremenuodržanaproslavapovodom60godinaZavodazaodgojslijepedjeceuZagrebu,štoje„omogućilodaizložbumuzejaposjeteimnogigosti,stručnjacitiflolozikojisunaproslavuZavodadošliizcijelezemljei inozemstva“17.Dakle,produljenjeizložbebilojeusmjerenokapovezivanjumuzejasastručnjacimaiztemeljneznanstvenediscipline–defektologije(današnjinaziv:edukacij-sko-rehabilitacijskaznanost),aštojeubudućemmuzejskomraduiostvareno.Proma-tranosvremenskeudaljenostiodšestdesetljećazaupitatise je li tadaučinjenijedanmuzejskikoraknaprijed,adaseonjemunijepromišljalotegasestavilouširimuzeološ-ki kontekst i djelovanje.

Navedenomupridodajemoičinjenicudaizvještajsprvejavneizložbe,kojijezikommuze-ologijeXXI.stoljećazovemoevaluacija,sadržipodatkekojiidanas,tolikogodinaposlije,impresioniraju.Prvojevidljivanalitičkipristupcjelokupnomprogramuukojemuse,osimojasnonaznačenimciljevimaizložbe,govoriiopostavu,prostoru,oobrađenimtemama,opromidžbiizložbejersesmogućimipriželjkivanimposjetiteljimakomuniciraloputemoglasa,novinskihčlanaka, radioemisije,ali iposebnouređenogpropagandnog izlogaprodavaoniceSavezaslijepihuIlici44!Naozbiljnomuzeološkopromišljanjeokomunika-cijskojpoliticiupućujupodatcioposjetiteljimakojisu,osimštosuevidentiranibrojčano(600posjetitelja),segmentiraniipodobi(odrasliidjecaiđaci),posvojimmogućnostima(videćiislijepi)teponačinuposjeta(organiziranoipojedinačno)18.

Udanašnjemopćemuzejskomdjelovanjumuzeološka funkcijakomunikacije zauzimasveistaknutije ivažnijemjestopaunatragdvadesetljećasvjedočimopristupukojina-glašavapotrebučvršćeiboljekomunikacijesposjetiteljimateseposebnoističevažnost(povratne) razmjene informacija, znanja idoživljajasposjetiteljima.Ovozaposljedicuimabrisanjeoštrihpodjelaizmeđufunkcijapasetradicionalnemuzejskefunkcijekojesudonedavnobilenositeljicemuzejskihposlanja(npr.sakupljanje,izučavanje)sveviše

15 Ibid.16 Ibid, str. 24.17 Ibid, str. 25.18 M.B.(1955)PrvaizložbaTiflološkogmuzejauZagrebu.U:ŠtajduharJ.,ur.,Socijalna misao, mjesečnik za socijalna i

kulturna pitanja slijepih br.6 i 7,Zagreb:RepubličkiodborSavezaslijepihHrvatske,str.272–274.

R. V. R. V.

R. V.

R. V.R. V.

R. V.R. V.

D. Š.R. V.


tovećbiloprisutnouTiflološkommuzeju.Joštada,sredinompedesetihgodinaprošlogstoljećadjelatnicimuzejabilisusvjesništojesvepotrebnokakobistalnipostavodra-ziomuzejskuviziju.Stogapomnopromišljajuopredstojećemraduinavodedajeprvapovremenaizložbazapravokosturbudućegstalnogpostava!Velikasepažnjapoklanjabudućimposjetiteljimainjihovomštougodnijem,svrsishodnijemismislenijemboravkuumuzejupa jenamjerazabudućipostav„doćidoskladnihrješenja istovremeno izavideće izaslijepeposjetioce“23.Overiječiupućujunatoda jekonceptpostava išaousmjeruuklanjanjarazlikaizmeđurazličitihkategorijaposjetitelja(osobesibezinvalidite-ta),aštobiznačilo,akoizrečenoprevedemonadanašnjistručnijezik,dasuvećtadabiliprimijenjeni principi univerzalnog dizajna.

Izprvogidejnogprojektavidljivjeholističkipristupcjelokupnombudućemstalnompo-stavu.Godine1955.razmatrajusepitanjavezanauzosvjetljenjeizložaka,potomsepro-blematizirapitanjedizajnaizložbenihvitrinakojećesadržavatieksponatenamijenjenevidećimposjetiocima,audonjemdijelubitćesmještenmaterijalpristupačanopipu.Mi-slilosenakretanjeposjetilaca,dosljednostilogičnuvezuuprijelazustemenatemu,daseunizuutisakasačuvacjelovitost. Kakobiserazbila„tipičnamuzejskatišina,koristitćesemagnetofonkojićebitidjelomičnoivodičkrozmuzej“24.Unatragkojegdesetljećasvje-dočimoio(opravdano)velikojpažnjikojaseposvećujedostupnostikulturnihprostoraisadržajazaosobesinvaliditetomiosobesmanjenepokretljivostipajepotrebnododat-noistaknutiinaglasitipodatakdajeTiflološkimuzejveć1955.sveobuhvatnorazmišljaoiutomsmjerutepredlagaoipronalaziouniverzalnarješenjakojasuomogućavaladamuzejskaekspozicijabudedostupnakakovidećimatakoiosobamasoštećenjemvida.Odetaljnommuzeološkompristupukojipromoviraizastupausklađenostrazličitihmuzej-skihpodručjaradamožeseiščitatiizdokumenatakojipokazujunastajanjeioblikovanjemuzeja,akojikažuda(muzej)treba„bitipremještennanovulokacijugdjećebitispeci-jalnoizgrađeneprostorijezaTiflološkimuzej“25.SmještajnaugluDraškovićeveiŠenoineulice odabran je kao prikladan jer je „blizu centra grada i sa dobrim komunikacijama“26! Izborlokacijetepromišljanjeokomunikacijskojpovezanostipotvrđujedaseuobziruzi-maladostupnostisveukupna(unutarnjaivanjska)povezanostmuzeja,dakleriječjeopristupuzakojinidanasnemožemorećidajeusvojenusvimnašimmuzejima.Idejnikonceptbudućegmuzejapredviđaojeipokretnezidoveuizložbenimprostorijama,po-sebnoosvjetljenje,predavaonicu,depo…Usvemutomemogućejeiščitatisveobuhvatan,

23 (1955)III.PrvajavnaizložbaiperspektivedaljegrazvojaMuzeja.U:ur.,Rudomino.A.,Izvještaj o raduZagreb:Tiflo-loškimuzejSSJ,str.28.

24 Ibid.25 (1955)III.PrvajavnaizložbaiperspektivedaljegrazvojaMuzeja.U:ur.,Rudomino.A.,Izvještaj o raduZagreb:Tiflo-

loškimuzejSSJ,str.29.26 Ibid.

približavajunovimpotrebamadruštvakojepakističupotrebupovezivanjamuzejaiza-jednice.Smjerniceradamuzejskihudruženjaizajednicaističuneophodnostsocijalnogangažiranja,upućujunapotrebudamuzejisvojimkolekcijamadjelujunasocijalnuosjet-ljivost i osviještenost kodposjetitelja, da se zbirkeupotrebljavaju kakobi seojačale iučvrstilevezeunutarzajednice,doprinijelepozitivnim(individualnimiliskupnim)druš-tvenim promjenama, da je djelovanje potrebno usmjeriti na dobrobit korisnika i sveuku-pne zajednice.

Određenje muzeja

Tiflološkijemuzej,pak,odosnutka1953.godineusmjerenidefinirankaosocijalnoosvi-ještenimuzejkojise,izmeđuostalog,određujeikao„socijalnaustanova“19.Promatrajućizadaneciljevetepostignuterezultate,možeseizrećidanatompodručjuiutovrijemeTiflološkimuzejprednjačipredsvojommuzejskom,ali i širomkulturnomzajednicom.Promatranoizdanašnjeperspektiveiutrenucimakadamuzejiprogovarajuoaktivnojmuzejsko–socijalnojulozi,outjecajukojimoguimatinapozitivnepromjeneunutardruš-tva,tadasvaistraživanja,upitnici,analizeposjetiteljakojasuprovedenapriješezdesetakgodinauTiflološkommuzejupoprimajuposebnoznačenje.Izknjigautisakakojemuzejkontinuiranovodividljivajevažnostkojasedajemišljenjuireakcijamaposjetitelja.Dakle,izmjenainformacijaodsamihjepočetakadvosmjerna.Dojmove,zapažanja,aliiponekukritikukojajemuzejuupućenaodstraneposjetiteljamogućejepratitiodpočetkarada.Zapisiizknjigamnogonamgovoreoposjetiteljima,dirnuriječikojesunapisane,itonerukom samog slijepog posjetitelja nego rukom druge osobe ili one u pratnji. Promatra-jući tedojmove, jasno jevidljivapotporacijelommuzejskomprojektu,kakoodstraneobičnogvojnikatakoiodstranemuzeologa.Dr.AntunBauerpiše:„Uovomprostoru,koji ne odgovara za takovu zbirku, postavljen je muzej ukusno i lijepo“20. U knjizi dojmova uzdatumiz1956.,apotpisanoodstranedr.A.Bauerastoji:„Vrlozanimljivivrloukusnopostavljenmuzej.SigurnojedanodnajljepšihuZagrebu“21.

IstaknutabritanskamuzeologinjaE.HooperGreenhilldevedesetihgodinaXX.stoljećanaglašavakakojeumuzejskomdjelovanjuvažnoostvaritisinkronicitet izložbenepoli-tike,dizajna,edukacije,marketinga,muzejskoizložbenepolitikepremaposjetiteljima.22 Četrdesetakgodinaranijenoštojeonaobjavilasmjernicezaopćimuzejskirad,sveje

19 UpravniodborTiflološkogmuzeja,(1956)PoslanjeTiflološkogmuzeja.U:Rudomino.A.,ur.,Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije u godini 1956. Zagreb:str.2.

20 (1955)III.PrvajavnaizložbaiperspektivedaljegrazvojaMuzeja.U:ur.,Rudomino.A.,Izvještaj o raduZagreb:Tiflo-loškimuzejSSJ,str.27.

21 (1955–1956)Knjigautisaka,Zagreb:Tiflološkimuzej.22 Hooper-Greenhill.E.,(1994)MuseumEducationandCommunicationPolicies.U:Hooper-Greenhill,E.,ur.,The Edu-

cation Role of the Museum.London–NewYork:Routledge,str.260.


odnajznačajnijihmuzeologa,dr.AntunBauer,kojiprojektputujućeizložbepromatras„muzeološkihaspekata“31 „OvajpothvatTiflološkogmuzejajeprviunašojdosadašnjojmuzeološkojpraksi.Veomajevažnodaizložbamožebitipostavljenasvagdje,bezobziranaprostor,pačakinaotvorenom.(...)Karakterizložbejepropagandniiodgojnikakozaslijepetakojošvišezanašunajširujavnost,kojanaproblemslijepihčestogledaizkrivogaspekta karitativnosti“32.

PokretnaizložbaTiflološkogmuzejado1964.godineobišla jenapodručjuSocijalistič-keFederativneRepublikeJugoslavijesvihšestrepublikaidvijeautonomnepokrajine,aukupanbrojposjetitelja,bezdostavljenogbrojaizNarodneRepublikeCrneGore,bioje213.785.33Tezudanitijednapokretnaizložbadodanasnijeponovljenastolikimuspje-hommožemopotvrditiakoseopisanaizložbasagledaizkutaporatnogvremenakojejeiekonomskibiloizuzetnoteško,potomizzahtjevnog(višegodišnjeg)fizičkogpremje-štanjaeksponataunutar različitihprostorazašto je trebao izuzetnoosmišljen likovnipostav, potom iz kreiranja i izrade primjerenih muzeografskih pomagala koja se mogu postavitiiprilagoditirazličitimprostorima,kaoiodabiraprimjerenetransportneopremekojajeotpornanaponavljajućeprijevoze.Pridruželisenavedenomuidubokohumaniciljiporukaoravnopravnostiijednakimmogućnostimasvihosoba,tadajemoguće(po)tvrditidajeovaizložba„postiglapunmoralniuspjeh“34tećebititeškodosegnutinjezinaraznovrsnapostignuća.

Izizložbenihprezentacijamogućejeuočitidamuzejpomnobiranačineizlaganja,apo-rukuusklađujeiusmjeravapremaodređenimskupinamapublike.Spomenimo„Putujućipano“kojijekretanjepoHrvatskojzapočeo1960.ikojije „izrađenubojamaisasvojih29fotografijaraznihveličinaisodgovarajućimtekstovimaživo[ocrtao]položajslijepihubivšojiudanašnjojJugoslaviji,aosobitonaglašavaradnemogućnostislijepih“.35. Ova-kvimnačinom izlaganja željelo se naučinkovit i prikladannačin zajednicuupoznati stemomkojomsemuzejbavi.Panoisupostavljaniuvećimizlozimauodređenomgradu,apritomesepažnjaobraćalanatodaodabraniizlogbudenaprometnomemjestukako

31 Bauer,A.(1956)PokretnaizložbaTiflološkogmuzejaSavezaslijepihJugoslavije.U:Štajduhar,J.,ur.,Socijalna misao, godište III oktobar-novembar1956. broj 10 – 11. Zagreb:SavezslijepihHrvatske,str.401.

32 B.A.(1956)PutujućaizložbaTiflološkogmuzejauZagrebu.U:Dobronić,L.,ur.,Vijesti društva muzejsko-konzervator-skih radnika NR Hrvatske studeni 1956. godina V. br.5.Zagreb:str.121.

33 UpravniodborMuzeja(1962)TiflološkimuzejSSJu1961.godini.U:Korić,S.,ur.,Socijalna misao glasilo Saveza slijepih Jugoslavije broj 3 mart godište IX. Zagreb:Tiflološkimuzej–SavezslijepihJugoslavije,str.139. Breznik,M.(1965)PutPokretneizložbepoSRSloveniji.U:Korić,S.,ur.,Socijalna misao glasilo Saveza slijepih Jugosla-vije broj 2 februar godište XII. Zagreb:Tiflološkimuzej–SavezslijepihJugoslavije,str.90.

34 UpravniodborMuzeja(1962)TiflološkimuzejSSJu1961.godini.U:Korić,S.,ur.,Socijalna misao glasilo Saveza slijepih Jugoslavije broj 3 mart godište IX. Zagreb:Tiflološkimuzej–SavezslijepihJugoslavije,str.139.

35 UpravniodborMuzeja(1962)TiflološkimuzejSSJu1960.godini.U:Korić,S.,ur.,Socijalna misao glasilo Saveza slijepih Jugoslavije broj 3-4 mart-april 1961. godište XII. Zagreb:Tiflološkimuzej–SavezslijepihJugoslavije,str.120.

korisničkiorijentiranpristupkojiseodmičeoduskospecijalističkog,stručno-znanstve-nog poimanja uloge i zadataka muzeja. U prilog posebnoj brizi o posjetitelju i o njegovoj edukacijigovorenapisanesmjernicerazvojabudućegmuzeja,atosuučiniti„muzejjošpristupačnijim,interesantnijimširem,nestručnomkruguposjetilaca“27.Tiflološkimuzejuvijek jenaglašavaovažnostsvojeedukacijskeuloge,akojasegradila ioblikovalananačindasekodposjetiteljarazvija„istinskoljudskiodnospremaslijepima“28.

IuprvojPokretnoj izložbikoja jesvojputpo JugoslavijizapočelauKarlovcu23.rujna1956.nalazimopotvrduoedukacijskojpredanostiTiflološkogmuzeja.Dotadajemuzejvećimaosređenumuzejskuzbirku,knjižnicuiarhiv,uspješnosepredstavioprvomizlož-bom,izdanesuprvepublikacije,razvijenajeznačajnapropagandnadjelatnostiizvedeniprviradovinauređenjustalnogpostavamuzejskezbirke.

NoUpravaisuradniciTiflološkogmuzejaimalisuvišicilj.Željelisupočetnipozitivniedu-kativnipomak, koji je zamijećenkodposjetiteljapri razgledu izložbeuZagrebu,daljerazvijatiusmjeruopćesenzibilizacijepremaosobamaoštećenavida.Osnovnizadatak„Pokretneizložbebiojedaseumasamastvoripravilanstavpremaslijepima,(…)daserazbijenevjericauradnemogućnostislijepih“29.Izložbajeplaniranaprostornoivremen-skikrozrazdobljeodtridočetirigodinetesepredviđalodasepostaviu osamdeset do stomjestaudržavi, a organiziranajeusuradnjisrazličitiminstitucijamaiustanovama,odJugoslavenskihželjeznica(kojesuizdaleposebnudozvoluzaprijevozizložbenihsan-duka)prekosredstavajavnogpriopćavanjakojesupomnonajavljivaleipratileizložbu,pasvedokotarskihudruženjaslijepih. OčekivanjaUpravemuzejagledebrojaposjetabilasuoptimistična,nobrojuod11.90830 posjetitelja, koliko ih je u tri mjeseca (rujan – prosinac1956.)učetirigrada,Karlovcu,Splitu,RijeciiZrenjaninu,vidjeloizložbu–nitkosenijenadao.Iakojeosnovniciljizložbebilaedukacija,ostalisegmentiradakojisune-ophodnidabinekimuzejsko–izložbeniprogramuspiobilisuprisutniimeđusobnosuseprožimali,adanas ihnazivamomuzejskimarketing,odnosis javnošću,pedagoški ikustoskirad.Potrebnojenaglasitidaseizložbuželjeloprezentiratinajasan,razumljivnačinkojićebitisadržajnodostupanzasveslojevegrađana,apri tomekvalitetapro-gramanijebilaupitna.TiflološkimuzejuistinujenapodručjuJugoslavijebioneštopo-sebno,drugačije inovoštopotvrđujetekstkoji jenapisan1956.,apotpisujugajedan

27 Rudomino,A.(1955)RazvitaknajmlađegzagrebačkogmuzejaTiflološkimuzejU:Dobronić,L.,Vijesti društva mu-zejsko – konzervatorskih radnika NR Hrvatske godina IV br.5. Zagreb:Društvomuzejsko-konzervatorskihradnika,str.113.

28 UpravniodborTiflološkogmuzeja,(1957)PoslanjeTiflološkogmuzeja.U:Rudomino.A.,ur.,Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije u godini 1956.Zagreb:str.3.

29 UpravniodborTiflološkogmuzeja,(1956)Oradumuzejaugodini1956.U:Rudomino.A.,ur.,Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije u godini 1956.Zagreb:str.10.

30 Ibid, str. 11.


neštoposvenovoidrugačijenaizložbenojsceni,aosnovnaidejabilajeomogućitisvimskupinamaljudidasekreativnoizraze.KrozizložbeTaktilnegalerije,ačijiseprogramodvija kontinuirano od 1978., namjera je pokazati da osobu s invaliditetom treba pri-hvatiti kao ukupnost njezinih potencijala jer se samo tako mogu prevladati predrasude i stereotipi.Posjetitelji,gledajućilikovnapostignućaovihosoba,odbacujupretpostavljenesumnjeunjihovemogućnosti.Takođersehtjelopotaknuti iostale izložbenegalerije iprostoredaotvoresvojavrataizaoveumjetnikepatakoizložbenisueduciralesamoposjetiteljevećsuodjekaimaleikodkolegaudrugimmuzejima,aovomprigodomističe-mo dva primjera. Prvi govori o postojanju svijesti kod kolega muzealaca da likovna djela postanudostupnaikategorijiposjetiteljakojiimajuoštećenjevida.Utomsmislupomak1983.bilježiMuzejskiprostor37,gdjesepostavljaipopratnaizložbaMeštrovićevihradovaprimjerena idostupna ljudimaoštećenavida.Drugiprojektgovoriuprilogshvaćanjudaseradovimadjeceoštećenavidamožepristupatinaistinačinkaoionimradovimakojisuizradiladjecabezteškoćateihjemogućeizložitijedneuzdruge.Ovajpozitivanprimjerostvaren jeusklopu izložbeZagreb u slobodiodržanojuHrvatskomškolskommuzeju,gdjesuzajednosradovimavidećihučenikabiliizloženiiradoviučenikaOsnovneškolezaslijepuislabovidnudjecu„VinkoBek“.38

Primjeriovihizložbi,kaoisvihostalihkojesuseodržaleilisupotaknuteradomTaktilnegalerije,potvrđujudajetijekomvremenanestalanelagodakojasepojavljivalajednakokodautoralikovnihdjelakaoikodpublikekojaseprviputsusretalasnovimnačinimaprezentacije.Sveizložbesadržavalesu,nekadidanas,jasnuedukacijskunamjenu,upo-znavanjenajširezajedniceomogućnostimasocijalnoosjetljivihosobatepoticanjeoveskupine osoba na likovni izraz. Tijekom vremena jezik kojim se opisuju ciljevi, namjere, zadacipaipostignućamijenjaose,alisamasvrha,bitiznačenjeTiflološkogmuzejasvihovih godina ostajali su konstantni i neizmjenjivi.

Ukorak s okolnostima novog stoljeća

Udanašnjem,XXI.stoljećudošlojedopromjeneunutarpoimanjasamesvrhemuzeja.Muzejskiprojektidanassekrećuusmjeruzadovoljavanjapotrebazajednice,utraženjunačina i putova kako ostvariti sinergiju s okruženjemu kojemdjeluju, teže održivomrazvojudruštva, a time i samih sebe.Održivost zamuzeje znači i uključivanjepojedi-nihskupina ičlanovazajednice.Muzeji izlaze izustaljenihokvira jersupostalisvjesnida time potiču kreativnost, zajedništvo, empatiju, jednakost, a tim putem već višeod šest desetljeća ide i Tiflološkimuzej. Svojimposlanjem,misijom i vizijom jasno je

37 Mršić,V.(1996)105godinaTiflološkogmuzeja,Zagreb:Tiflološkimuzejstr.95.38 Bančić,S.Zagrebuslobodi.U:Grbin,B.,Socijalnamisao,GlasilosavezaslijepihJugoslavije,br.9.rujan1985.Godi-

šteXXXI,str.430.

bisadržajbiodostupan ividljivštovećembroju ljudi.Komunikacija jebilausmjerenapremaciljanoj,širokojpublici,atosubiliprolaznicigradskihulica,kupciuvelikimrobnimkućama,korisniciraznihopćinskihusluga(izlaganojeusjedištimaopćina).Suvremenapropitivanjaulogemuzejakrećuseupravcimakojiističudamuzejitrebajuizaćiizsvojihzgrada,dasetrebajupribližitiikomuniciratispublikomnaraznovrsnenačineteuskladustakvimpromišljanjimavišenijenovinadasemuzejskeizložbeizmještajuipostavljajučak iu suvremenim trgovačkimcentrima. Tiflološkimuzej još jeudrugojpolovici XX.stoljećabioinicijator,izvođačtematskogrješenja,organizatortakveizvedbetemožemorećiipredvodniknovih,budućihmuzejskihkretanja.Tražećiimislećioishodištimata-kvogmuzejskogdjelovanja,odgovoresmonašliunjegovojodprvogdanajasnoizraže-nojusmjerenostipremaljudimaisocijalnojosjetljivostiteuiskrenojželjidadoprineseboljemrazumijevanjuosobaoštećenavida.

Pratećidaljukomunikacijskupolitikumuzeja,uočavamodajemuzejtouspješnočiniosvihšestdesetljećakrozstručnavodstva,predavanja,alijebioprisutaniumedijima.Iz-dvojimozaovuprilikudvapredstavljanja.Povodomdesetogodišnjiceradamuzeja,RadioSljemeemitiraojeintervjuoznačenjumuzejainjegovomradu36, a 1979. godine muzej se pojavljujeuiznimnogledanojipopularnojTVemisijiNedjeljnopopodne.Jelislučajnostilipomnopromišljenadjelatnostdasemuzejpromovira tedasekontaktsbudućompublikomostvarujeuvijekuvrlopopularnimislušanimemisijamaostajezabudućaistra-živanjakojaćezasigurnojošpobližeodreditimuzejskukomunikacijskustrategiju.

UprikazukomunikacijskoedukacijskepolitikeTiflološkogmuzejapotrebnoje,kaoizu-zetnobitanivažandioobraćanjapublicispomenutiTaktilnugaleriju,akojasejošpo-četkomšezdesetihgodinarazvilaunutarmuzeja.SpecifičnostTiflološkogmuzejaogledaseu tomešto sepredmetnjegova interesanalaziuonomdijelupopulacije koji seuosjetilnomsmislurazlikujuodvećine,aštobineupućenogpromatračamoglozbunititekodnjegastvoritimišljenjeozastupanjupodjelenaoni i mi. Ciljisvrhamuzejabilajetadakaoidanasupravosuprotna,auprilogtomesvjedočiispecifičnagalerijskadjelatnostostvarena pod nazivom Taktilna galerija koja muzej stavlja na istaknuto mjesto na me-đunarodnojmuzeološkojkarti.Takojekaojošjedanoblikizložbenogdijalogasazajed-nicom1961.godineotvorenaizložbaslijepogkiparaamateraRemzijeGjumišića,amijeiščitavamokaosusretdvajunaprvipoglednespojivihsvjetova.Javnostjekrozpokazanalikovnapostignućaslijepogkiparaamaterazakoračilausvijettamezakojisemisliloda(unjemu)nemaprostoraimjestazalikovnost.Izložbajeimalajak,edukativancilj,podučilajeposjetiteljedaizasvakogkreativnogčinastojiosoba,čovjektedanepostojegranicekojepriječeput likovnomiskazu.Pokazatidjelakojanastajuzaklonjenaodokabilo je

36 UpravniodborMuzeja(1963)TiflološkimuzejSSJu1963.godini.U:Korić,S.,ur.,Socijalna misao, glasilo Saveza slijepih Jugoslavije broj 3-4 mart-april godište XI.,Zagreb:Tiflološkimuzej–SavezslijepihJugoslavije,str.127.


R. V.R. V.

R. V.

R. V. R. V.

R. V. D. Š.

R. V. R. V.

stavio do znanja da je predan potrebama zajednice u kojoj djeluje i nastupa. Percipira-jući društvenepromjene, svojimprogramima spremnoodgovaranapotrebeokoline. Komuniciratisazajednicomdanasznačiipodrazumijevadasepripadnikerazličitihsku-pinateistezajedniceaktivnouključujeumuzejskeprograme.DosredinedevedesetihgodinaXX.stoljećaneposredan,direktanradsposjetiteljimauTiflološkommuzejuod-vijaoseputempredavanjazastudentemedicinskog,pedagoškogidefektološkogfakul-teta,potomvodstvimakrozstalnipostavkaoivodstvimakrozpojedineizložbekojesusepovremenopostavljaleumuzeju. Sredinomnavedenog razdoblja, aprateći suvre-menemijenenamuzeološko-edukacijskompodručjumuzej,započinjeuskladusastru-kom promovirati i uspostavljati nove oblike edukacijsko-komunikacijskog djelovanja. Kontekstualniokvirradapronađenjeuzakonskimdokumentimakojisupodupiraliina-glašavalipotrebuaktivnoguključivanjaosobasinvaliditetomudruštvenuzajednicu,ukulturnojpoliticidržavekoja težiukidanjukulturnihprivilegija teuočenomprisutnomneadekvatnomdruštvenomstavupremaosobamas invaliditetom.Novouspostavljenineposredanradsazajednicomodvijasepremapedagoškommodelukojijeplatformazapoticanjedruštveneodgovornosti,zakreiranjamotivirajućegiprilagođenogokruže-njaoslobođenogprepreka(fizičkihisadržajnih),zapoticanjemogućnostiosobasinva-liditetomikojanećeuprviplanisticatinjihovaograničenjavećmogućnostiovihosoba.Uspostavljanje ovakvog edukacijsko-komunikacijskog modela za cilj je imalo razvijati in-formalnekaoineformalneoblikeučenjateneposrednimradomsraznovrsnimciljanimskupinamapromoviratimuzejkaoustanovukojojjezaštitniznakafirmacija,razumijeva-njeiprihvaćanjeosobasinvaliditetom.Određenjemuzejakaomjestakojesenzibilizira,potiče te čini zajednicu zainteresiranu zaosobe s invaliditetompotrebno jeodraziti iostvaritikrozsvemuzeološkefunkcijepatako ikrozedukacijskirad.Komunicirajućiskorisnicima,muzejskaseporukaisadržajmuzejaprilagođavajuipredstavljajujednakoosobama s invaliditetom i onima bez invaliditeta, a namjera je pokazati da muzejski pred-metmožebitipoveznicazarazumijevanjemeđuljudimatedajemogućepribližitiizbližitidva,naprvipogledrazličitasvijeta,svijet„normalnih“isvijet„drugačijihirazličitih“.

O projektima i programima

Prvipedagoškiprojektkojijepotrebnospomenutijest„Oddodiradokreacije“,areali-ziranjesadadaleke1999.g.Važnostuspostavljanjanovihoblikakomuniciranjasaza-jednicomprepoznalojeiMinistarstvokulture,kojejefinancijskiomogućiloprovođenjeprograma.Odabranemuzejske likovne skulpturebile su izloženeumuzeju, aučeniciviših razredaosnovne škole, kao ciljana skupina,mogli su ih upoznati samo taktilno,spovezomprekoočiju.Cilj jebiodoživjeti i„vidjeti”skulpturesamodlanom.Programje provođenu nekoliko faza: odabir, razgledavanje i upoznavanje skulptura slijepogasamoukog kipara Ivana Ferlana, izrada dječjih skulptura i crteža na temelju taktilnog


igraonicu.Takođersuprviputodržanapredavanja iradionicenatemupristupačnostimuzejskihizložbinakojimasuprisustvovalikolegeizostalihmuzeja.Ciljedukativnihpro-jekatabiojeomogućiticiljanimskupinamakorisnikaupoznavanjesazanjihteškodostu-pnimeksponatimaLouvrea,razvitisuradnjuizmeđuMuzejaLouvre,Tiflološkogmuzeja,MuzejaarheološkihspomenikauSplituiArheološkogmuzejauZagrebu,promoviratiirazvijatiformalneineformalneoblikeučenjatepromoviratiMuzejkaozaštitniznakafir-macije i tolerancije spram osoba s invaliditetom.

Osluškujućiiuočavajućidruštvenepojaveizbivanjakojaseuzajednicidogađaju,zami-jećenjeporastnasilnogponašanjanasportskimdogađanjima.UskladususmjerenjemTiflološkogmuzeja,akojidjelatnostvodiusmjerudruštveneodgovornosti,odobrenjeifinancijskipodržanprogram„Zaštosuparnici“.Temaprogramaobradilajesocijalnipro-blemudruštvu,atojenasiljenasportskimterenima.Prirealizacijiprogramaod25.9.do28. 11. 2008. suradnja je ostvarena s Muzejom policije. Odabirom teme progovorilo se o velikomproblemunašegdruštva,onogometnimnavijačima.Temanavijačaidruštveno-sociološkiproblemivezaniuznjuprezentiranisukostimografijom,pjesmom,ikonogra-fijom.Krozsedamcjelinapokazaloseštojeistinskošportskonavijanje,kakosenavijalonekad,akakosetočinidanas,imalilisvakonavijanjenegativanpredznak,odaklenasiljemeđunavijačkimskupinama.Ciljjeizložbebioedukativan,posjetiteljisukrozvodstvaupućeninaneprimjerenoponašanjetenaposljedicetakovogponašanjasciljempozitiv-nogdjelovanjauprevencijineadekvatnihoblikaponašanja.

Edukacijskiprogramibavilisuseistavovimajersuprisutnikodsvihljudi.Sukladnopo-slanjudotaklismostavove,moždanegativne,kojebidjecaosnovneškolemoglaimatio(ne)mogućnostimaosobasinvaliditetom.Naglasakjebionastavovimainapromjenamaeventualnouočenihnegativnihstavovapremaosobasinvaliditetom.Umjesecusrpnju2009.,uTiflološkommuzejupostavljena jenatemujednakosti /različitosti izložbacr-teža,pisanihradovaifotografijaučenika.Edukativnaizložbanastalajenaosnoviradasposjetiteljimaodržanimkrozpredavanjakojasuseodvijalauškolama.Učenicisusprofesorimahrvatskog jezikaobrađivalizadanutemu„Jesu limišljenjauokvirena?“,au Tiflološkommuzejuodržane su radionice.UmrakuTamne sobe trebalo jepronaćiodjevnipredmet(košuljasgumbima),odjenutikošuljuipritomezakopčatisvegumbe,azadatakjetakođerbiospovezomprekoočijunacrtaticvijet.Izložbajeimalakonkretancilj–uputitividećudjecuunačinstvaranjaipercipiranjalikovnogdjelakodosobaošte-ćenavida.Dodatnavrijednostovogprogramabilajeutomeštosuseiučeniciuključiliupripremanjeedukativneizložbe.

Smladimposjetiteljima2010.godinekrozprogram„Šapakojavodi“obradilasetemarehabilitacijskihpasa,dok jetemaekologije iodrživograzvojate iste2010.godinere-aliziranaprogramom„Antičkostaklo“,ukojojsusudionicibiliučeniciCentrazaodgoji

sjećanja,izložbadječjihradovanastalihulikovnimradionicama, prezentacija u javnosti i ostale aktivnosti vezane uz projekt „Od dodira do kreacije“.

Također,sredstvimaMinistarstvakulture2000.godinefinanciranjeedukacijskiprojekt„2000dodirazaskladimirudruštvu“.Dvijeteme,ICOM-ovaza2000.„Muzejzaskladimirudruštvu“iedukativnaakcijazagrebačkihmuzeja„2000“,koncepcijskisupovezaneiobjedinjene.Natemeljuspojadvijusmjernicaosmišljenjeedukativniprojekt„2000dodi-razaskladimirudruštvu“,arealiziranjeputemradioniceiizložbe.Priosmišljavanjusepošloodpretpostavkedajeponekadzamijećenadječjanetolerantnostspramvršnjakasinvaliditetomčestorezultatnerazumijevanjauzrokovananedostatnimznanjemonačini-makomuniciranjameđuvršnjacimasrazličitimmogućnostima.Željelosekomunikacijumeđudjecom,onomsinvaliditetomibezinvaliditeta,započetidodiromkojijepriizradiskulpturenajprisutnijijersekodizradeispreplećuidodirujuprstikojiskulpturuoblikuju.Pretpostavkadaćesejavitiosjećajprisnostiitoplinemeđudjecomkadabuduzajedničkiradilaskulpturupokazalasetočnom.Realizacijomprogramauspostavljenajekomuni-kacijameđudjecoms invaliditetom ionombez invaliditeta,muzej jepromovirankaomjestoukojemzapočinjeupoznavanjeipovezivanje,akrozsamseradkodpolaznikarazvijalostrpljenje,tolerancijaimeđusobnoprihvaćanje.Evaluacijaradionicapokazalajedasusedjecaupoznavalaistjecalaiskustvakrozstvaralačkirad,dasmopoticalisamo-potvrđivanjekoddjecetedasmouspjelistvoritiuvažavajućiodnosmeđunjima.Takođersmopoticalilikovniizrazmladihtesmodjeciomogućilidoživljajiupoznavanjemuzejananovikreativannačin.

Pratećisuvremenatehnološkapostignuća,Tiflološkimuzejjejoš2004.godineizložbom„Ususretstalnompostavu–virtualnaizložba”krenuouvirtualnisvijet.Prezentacijomdi-jelalikovnogfundusaTiflološkogmuzejaputemelektroničkogmedijaželjelosedodatnopotaknutizanimanjezamuzej,aizložbajebilauvodubudućistalnipostavmuzeja.DesetodabranihdjelakiparaIvanaFerlanafotografiralismo,elektronskiobradili,adobivenefotografijepripremljenesuza3Dprezentacijuna internetskimstranicama.Svakiuče-nik–posjetiteljbiojeumogućnostiodabratiproizvoljanbrojod10ponuđenihizložakaizatimkoristećise3Dvirtualniprostormuzejanastranicamapostaviti„svojuizložbu”.

Uciljupoboljšanjakulturne,aliiopćeljudskekomunikacijesaslijepimaislabovidnima,željeloseosmislitiiprovestinoveprogramekojisuodznačenjazaoveosobe.Osmišljenirealiziranprogramkojemujetemabilasenzibilizacijadruštvateprilagodbaizložbenihprojekatazaosobesinvaliditetomnosiojenaziv„DodirLouvrea“,aodržaoseodpro-sinca2005.doveljače2006.Pedagoškiprogramkojijepratioovuznačajnuizložbuobu-hvatiojerazličiteskupineposjetitelja,odpredškolskihustanovadostudenata,odosobasinvaliditetomdopojedinacabezpoteškoća.Temaradionicabilajeantičkaumjetnostkojaje,sobziromnauzrast,predznanje,aliiinteres,bilaobrađivanakrozpredavanje,


uTiflološkommuzejuprimjerjedamožemoučinitiznačajneiprepoznatljivenaporekojićeovodruštvodoistaučinitidruštvomistihmogućnosti.

Godine2014. Tiflološki jemuzejprviput izlagaokonceptualnuumjetnost. Javnosti seizložbom„Labirintvišedimenzionalnogprostora“predstavioMarkoPogačnik,apedagoš-kiprogramodvijaoseusmjerupribližavanja,tumačenja,doživljavanjaovevrsteumjet-nostizaosobeoštećenavida.Izrađenje„paket“aktivnostikojijeobuhvatiopredavanjeoumjetniku,opisizloženogdjela,potomvodstvo,kretanjekrozinstalaciju,dodirivanjeidetektiranjemirisaizloženogdjela.Riječi,kretanje,dodiri,mirisi,zvukovi,aliiizvanosjetil-napercepcijabilisuelementipomoćukojihseupoznavalaumjetnostiMarkaPogačnika,a nakon razgledavanja posjetitelji su pozvani da sudjeluju u radionicama u kojima su tak-tilnimcrtežommogliizrazitionoštosudoživjeli.Potrebnojenaglasitidaradionicezaciljnisu imale precrtavanje trodimenzionalne stvarnosti u taktilnu, dvodimenzionalnu sliku, negoseželjelopotaknutiosobunaosobni,kreativanizričaj,akojijenastaonaosnovisveobuhvatnopercipiranogumjetničkogdjela.

Kakobismopodignulirazinusvijestioljudskimpravimaosobasintelektualnimpoteš-koćama,2014.godineorganiziranjeprogrampodnazivom„Imampravo“.Ciljeduka-tivnogprogramabioješiritiznanjaotemeljnimljudskimpravimaosobasintelektual-nimpoteškoćama.Nadjelovanjenasjepotaknulosaznanjedaoveosobejošuvijekuvelikombrojunemogusamostalnodonositiodluke,nesamooznačajnimživotnimod-lukamapoputonogagdjećeseškolovativećionesvakodnevnepoputtogakadćeićinaspavanje,štoćejesti,kakoćeprovestidan.Krozživotnepričesamozastupnika,krozupoznavanje s Udrugom za samozastupanje i s pravima iz Konvencije o pravima osoba sinvaliditetompotaknulismokritičkorazmišljanjeoovimpitanjimakodonihosobazakojejeovajprogrambioosmišljen,atosumladeosobeizmeđu14i18godina,anovusmotehnologijuQRkoda,dvodimenzionalnogagrafičkogkodakaoprenositeljaporu-keuveliumuzejskiizložbeniživot.Također,poprviputuprostorumuzejaodržanajedebataHrvatskogdebatnogdruštvakojajebilausmjerenanapovećanjerazumijevanjaoljudskimpravimaitokrozdebatiranjenatemubrakosobasintelektualnimpoteško-ćama,dailine.

Edukacijsko-pedagoški rad uključuje rad s različitim skupinama posjetitelja, ali u oči-štusu interesamuzejskograda i različiteudruge iustanovekojesenabilokojinačinu svojem radu i djelovanju dotiču osoba koje nazivamo socijalno osjetljivim skupina-madruštva.Pratećiradtakvihustanova,zaključilismodabibiloizuzetnovažnojavno-stipokazatilikovnapostignućaučenikaškoleCentrazaodgojiobrazovanjeVinkoBek.Prigoda se ukazala u 2015. godini, godini u kojoj škola slavi i 120 godinapostojanja. Polazišnapretpostavkajedasesvakaosoba–učenikmožekreativnoizrazitibezobziranastupanjoštećenjavida.Noputdogotovekreacijezahtijevastrpljividugotrajanrad

obrazovanjeVinkoBek.ČlanoviUdrugezapomoćosobamasintelektualnimpoteškoća-ma Vjeverica te studenti i dio zaposlenika muzeja bili su iste godine polaznici radionice „toMAgo–Ponosipredrasude”,aodabiromtemepokazalismokako,najčešćezbogne-znanjainemogućnostikontaktasosobamakojeserazlikujuodnas,oblikujemomišlje-njaodrugima.Radionicajepokazalakakojepotrebnomalopoticajadaserazumijemoipribližimojednidrugima.

Slijedećizacrtanumisijumuzeja,obradilismoitemuposttraumatskogsindroma.Nate-meljuradionicakojesuseodržaleuTiflološkommuzeju,aukojesubileuključeneosobeoštećenavidaaliinovaskupinakorisnika,braniteljiDomovinskogratakojiimajupoteš-koćasuključivanjemudruštveniživotzajednice,realiziranaje2011.godineizložbapodnazivom „99 nije 100“. Osim same izrade skulpture polaznici radionica upoznali su se s osnovnimelementimaforme(volumeniprostor,ploha,linija,površina,boja),ovrstamaskulpturateokiparskimtehnikama,podučavaloihseutaktilnomčitanjulikovnogdjela,poticaloihsenalikovnoizražavanje.Iznimnavrijednostovogprogramajestutomeštosu neki od polaznika radionica nastavili i dalje samostalno s likovnim radom te ih je mo-gućedanasvidjetinalikovnoamaterskoizložbenojsceni.

Nastavnonauvjerenjedajejednakopotrebnodjelovati iustručnojjavnosti,aunutarmuzejskogokružja,organizirano je2008.godinepredavanje i radionica „Muzeji imo-gućnostprilgodbe“kojejeodržalaSophieWeaver,engleskastručnjakinjazapitanjapri-lagodbe muzejskih ustanova za osobe s invaliditetom. Organiziranjem ovog predavanja iradionicemuzejskistručnjaciizHrvatskeimalisuprilikuupoznatisespozitivnomprak-somimogućimkonkretnimoblicimarješavanjaprilagodbemuzeja.Predavanjeiradio-nicakojujeodržalagđaWeaverpokazalesumuzejskojzajednicinekeodnačinaioblikaprilagodbe muzejskih prostora populaciji osoba s invaliditetom.

Obraćanjeiradsaizarazličiteskupinezajednicevidljivjeiuprogramukojiseponovnomožeizdvojitiunutarmuzejskogokružja.Ističemoprogram„JA–Muzej–KOMiliSlikekojegovore“jerjetoprviprogrampotpomognutekomunikacijeizrađenkakobisejošjednojskupiniosobaprilagodiomuzejskipostav.Postoje ljudi koji iz različitih razloganisuumogućnostikomuniciratiputemosnovnogsredstvakomunikacijemeđuljudima–govo-rom,ametodekomunikacijekojepotpomažui/ilinadomještajunjihovgovorpodrazu-mijevaju uporabu potpomognute komunikacije koja se ostvaruje kombiniranjem simbola, odnosnografičkihentitetakojipredstavljajustvariipojaveizsvakodnevnogživota.Novetehnologijeipojavanovihgeneracijapokretnihuređajastvorilesuširokispektarmoguć-nostizarazvojuslugakojeosobamasasloženimkomunikacijskimpotrebamapružajupodrškuprikomunikacijiiefikasnijemizvršavanjusvakodnevnihaktivnosti.Također,ra-zvojprvogmuzejskogAACinformatičkoggovornika(komunikatora)injegovaprimjena


R. V.

kakodjeteta tako i likovnogpedagoga. Prezentiranimgrafičkim slikama i trodimenzi-onalnimpredmetimanajširoj smopublicipokazali zahtjevanputovladavanja likovno-šćukodučenikaoštećenavida i toodsamogpočetkapadogotovog likovnoguratka. Postavljeniciljeviizložbebilisupovećatitolerancijuisenzibilitetpremasocijalnoisklju-čenimosobama,osobamasinvaliditetom,posebnopremaosobamasoštećenjemvida,krozprikazučeničkihradovapromoviratilikovniizričajučenikasoštećenjemvidateobi-lježitiproslavuškole.

Novi poticaji

Tiflološkimuzejkaomjestoneformalnogiinformalnogučenjapogodanjezarazvojra-zličitihvještina,danabrojimoneke:kritičkomišljenjeianaliza,vještinezaprepoznavanjetesuprotstavljanjenegativnihstereotipa ipredrasuda,međukulturalnesposobnostiukomunikaciji, timski rad i suradnja, razvoj i poticanje empatije, usmjeravanje ka pouz-danomdijalogu,istraživanjeikreativnost.UtvrđivanjeputazabudućiedukacijskiradTi-flološkićemuzejzasigurnotražitiiunovimoblicimaedukacijsko-komunikacijskograda,poputnpr.globalnogučenja,akojejeusvijetuvećprisutno.Muzejućesigurnubuduć-nostosiguratiisključivoonodjelovanjekojećeposjetiteljeuputitinaonaznanja,vještine,vrijednostiistavovekojićeimpripomoćidausadašnjostiboljeijasnijesagledajuproš-lostkakobiseznalinositisizazovimanadolazećihvremena.

(Željka Sušić)


_____ 1963. ______________________________________

Suvremena tiflološka knjiga–izložbapovodomdesetegodišnjiceotvorenjamuzeja.

Muzeji i galerije grada Zagreba,izložbakojajebilapostavljenanadvamjesta,uZagrebuiuŽeljezariSisak.Tiflološkimuzejsudjelujesjednimpanoom.

_____ 1965. ______________________________________

Radovi slijepih i slabovidnih učenika Zavoda „Vinko Bek“–izložbapovodom70.godišnjiceosnutkaidjelovanjaZavoda.

_____ 1966. ______________________________________

Izložba povodom 25. godišnjice NOB-a – muzej sudjeluje s trokrilnim panoom koji je bio postavljen na prometnome mjestu u Zagrebu.

Čuvaj vid pri radu – postavljena je učetiripogonatvornicePrvomajska;predmetisuizloženiuvitrinamatenapanou.

Kamo poslije osnovne škole–izložbuorganiziraTiflološkimuzejusuradnjisaZavodomzaškolstvoiZavodomzazapošljavanje,aizlažusematerijalioprofesionalnojorijentaciji slijepih.

_____ 1967. ______________________________________

Održanojenekolikoizložbipopraćenihkratkotrajnimizlaganjimaupredvorjimagimnazija, domova i sl. o učenju, rehabilitaciji, radu i dostignućima slijepih u SFRJ.

_____ 1968. – 1970. __________________________

Mala pokretna izložba–putovalajepoAutonomnojpokrajiniKosovoiMetohijaiSocijalističkojRepubliciCrnojGori,postavljenajena13mjestaugimnazijama,galerijama i domovima kulture.

_____ 1969. ______________________________________

NaTrguRepublikeuZagrebu,uokvirufoto-novina7 dana,muzejizlažečetiripanoastemama:Sport slijepih, Slijepi lakoatletičari, Slijepi šahisti i Dramski studio slijepih.

_____ 1955. ______________________________________

Povodomobilježavanja60.godišnjiceosnutkaZavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu održanesudvijeizložbe:

- Izložba u Tiflološkom muzeju u Bosanskoj uliciodržanajeuokviruTjedna muzeja, a trajala je 1. 5. – 1. 6. 1955.

- Za izložbu u Zavodumuzejposuđujediosvojegrađe.

UprodavaoniciSavezaslijepihHrvatske,uIlici44,uređenisuizlozikao izložbeni prostor Tiflološkog muzeja.Izloženjediopredmetamuzeja,aizložbajetrajalazavrijeme trajanja Tjedna muzeja.

_____ 1956. ______________________________________

1. stalni postav, Bosanska 26

Pokretna izložba

-započelajesvojputuKarlovcu23.9.1956.,atrajalajedo1964.godine;

-gostovalajeusvimrepublikamaigotovosvimvećimgradovimatadašnjedržavesukupno 217.099 posjetitelja.

_____ 1958. ______________________________________

2. stalni postav –otvorenje20.6.1958.nanovojlokaciji,uDraškovićevojuliciuZagrebu.

_____ 1961. ______________________________________

Remzija Đumišić – slijepi kipar.

Blind Welfare in Britain(gostujućaizložba).

Legenda:

T IzložbeizciklusaTaktilnegalerijeTiflološkogmuzeja.

E Edukativne(pedagoške)izložbe.

2.5.2. MUZEJSKE IZLOŽBE

T


Slijepi – sport, šah i rekreacija–izložbaodržanauprostorijamaopćineMedveščak.

Slijepi – sport šah i rekreacija–putujućaizložba.

Izložba likovnih i ručnih radova agronoma

Izložba radova umjereno i teže retardirane djece

Ivan Ferlan – slijepi kipar

Vera Dajht Kralj – skulptura

Izložba radova učenika centra za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“

_____ 1980. ______________________________________

Ručni radovi slijepih žena

Ljerka Njerš: izložba keramike–ciklusAquariusa.

Izložba likovnih radova učenika O. Š. „Slava Raškaj“–održanauKarlovcu.

Izložba aparatura za nastavu matematike i fizike–održanausklopu„INOVE80“naZagrebačkomvelesajmu.

Taktila, izložba GRUPE 69

Dubravko Mršić –izložbafotografija.

Novi život – dramski studio slijepih

_____ 1981. ______________________________________

Izložba keramike likovnih stvaralaca općine Medveščak

Amatersko stvaralaštvo slijepih žena Jugoslavije

Slijepi u djelima likovnih umjetnika

Sljemenski susreti

Slijepi – sport, šah i rekreacija

Ivan Ferlan, Remzija Đumišić – slijepi kipari-amateri:izložba skulptura

_____ 1982. ______________________________________


Amatersko stvaralaštvo slijepih žena Jugoslavije–izložbapostavljenauNovomZagrebu.

Amatersko stvaralaštvo slijepih žena Jugoslavije –izložbapostavljenauSarajevu.

Uređenjeizlogauknjižari„Mladost“(Ilica30)povodomMeđunarodnogdanamuzeja.

T

T

T

T

T

T

T

_____ 1970. ______________________________________

Mala pokretna izložba–gostovalajeuInđijiiStarojPazovi.

Čuvaj vid pri radu – izložbaje postavljena u Tvornici parnih kotlova i tvornici Kontakt u Zagrebu.

Izložba povodom 75. godišnjice Zavoda za odgoj i obrazovanje slijepe djece i omladine „Vinko Bek“–postavljenajenaTrguRepublikeuZagrebu; izloženasučetiripanoaoškolovanjuslijepih.

_____ 1971. ______________________________________

Mala pokretna izložbagostovalajepoosnovnimškolamauHrvatskojtegradovimaVojvodine.

_____ 1976. ______________________________________

3. stalni postav Tiflološkog muzeja – otvorenje 13. 5. 1976.

Život i rad slijepih –pokretnaizložba,gostovalauBeogradu,Kragujevcu,Valjevu,Šabcu,Svetozarevu,Čačku…

_____ 1977. ______________________________________

Pleteni radovi slijepih žena–izložbausuradnjisaSavezomslijepihHrvatske.

Izložba radova učenika Centra za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“

Izložba o slijepim i slabovidnim izviđačima izviđačkog voda „Iskra“

_____ 1978. ______________________________________

Remzija Đumišić – slijepi kipar.

Izložba učeničkih radova Centra za odgoj i obrazovanje Vinko Bek

Eugen Wagner: Nastavne aparature za matematiku i fiziku

_____ 1979. ______________________________________

Ručni radovi slijepih žena

Slijepi – sport, šah i rekreacija–izložbaodržanauBeograduzavrijemeodržavanjasimpozijaSlijepi–sport,šahirekreacija,CentarSava.

Vuksanović T. Vukašin – Vuko–samoukislikarizCrneGore.

T


R. V.D. Š.

R. V.

D. Š.

D. Š. R. V.

R. V.

D. Š.

Djelatnost saveza slijepih Hrvatske

Djelatnost Saveza slijepih Hrvatske–postavuDubrovniku,Kninu,Splitu,Šibeniku,RijeciiPuli.

Djelatnost Saveza slijepih Hrvatske – postav za „Interliber 82“.

Uređenjeizlogauknjižnici„AugustCesarec“usuradnjis„Centromzakulturuiinformacije“ Maksimir.

Tiflološke knjige i pomagala

_____ 1983. ______________________________________


Tito u susretima sa slijepima Jugoslavije

Djelatnost Saveza slijepih Hrvatske –postavuKarlovcu,SlavonskomBrodu,Osijeku,Vinkovcima i Krapini.

Slijepi – sport, šah i rekreacija–postavuSOUR„Podravka“uKoprivnici.

Uređenjeizlogau„Znanstvenojknjižari“povodomMeđunarodnogdanamuzeja.

PropagandnipanoieksponatinaZagrebačkomvelesajmu,povodomFeriala83.

(P)Osjetite taktile Želimira Janeša

_____ 1984. ______________________________________


Djelatnost Saveza slijepih Hrvatske, postav u Virovitici.

Djelatnost Saveza slijepih Hrvatske,postavuBanjaLuci.

Vlado Horvatinec – slijepi likovni amater

Djelatnost Saveza slijepih Hrvatske,postavuGračanici,BiH.

Zdravko Brkić: Medalje

_____ 1985. ______________________________________

Amatersko stvaralaštvo slijepih

Taktila ‘85

_____ 1986. ______________________________________

Pisati reljefno–izložbapomagalazapisanjeBrailleovapisma.

T

T

T

T

T

T


Nikola Duspara: Korčuli s ljubavlju–prodajnaizložbaslikaicrteža.

Nela Turin – izložba slika

Ljubav, svjetlost i mir –izložbaradovastudenataVisokezdravstveneškole.

_____ 1999. ______________________________________

Od dodira do kreacije

Sanja Fališevac: Keramoskulpture

_____ 2000. ______________________________________

2000 dodira,izložbaradovaslijepedjece.

_____ 2001. ______________________________________

Taktilni dnevnik – Zdravko Brkić – Medalje

_____ 2003. ______________________________________

Protiv vjetra – Skulpture Ivana Ferlana,izložbaodržanauMuzejuMimara u Zagrebu.

_____ 2004. ______________________________________

Vidim nevidljivo,izložbadječjihcrteža.

Alida Bitunjac, Noćna ptica

Ljubomir Stahov: Dodir skulptura

_____ 2005. ______________________________________

Dodir antike–izložbaostvarenausuradnjismuzejimaLouvreizParizaiArheološkimmuzejom u Zagrebu.

_____ 2006. ______________________________________

Hrvoje Dumančić: Galop dodira–izložbaodržanauGliptoteciHrvatskeakademijeznanosti i umjetnosti.

E

E

E

T

T

T

T

T

T

T

Izložbapovodomdvadesetegodišnjicesportskogdruštva„Sloga“.

_____ 1987. ______________________________________

Taktilna galerija: retrospektiva–1961.–1986.,izložbaposvećena25.godišnjicikiparskogradaRemzijeĐumišića;izlagalisuslijepiautori:RemzijaĐumišić,IvanFerlan,VladoHorvatinec,SanjaFališevac,JulijaKalmariEnverJusić.

Slijepi i sport

_____ 1988. ______________________________________

Tomislav Hruškovec: Stvari

Ivan Ferlan:Tri ciklusa

Aida Alikadić: Mamice

_____ 1989. ______________________________________

Vinko Bek – učitelj slijepih

_____ 1990. ______________________________________

Josip Mihelčić: Duborezi

_____ 1994. ______________________________________

Zdenko Borenić: Grbovi

Vratimo im osmijeh–izložbaradovaprognanikaiizbjeglica.

_____ 1995. ______________________________________

Taktilna galerija

_____ 1996. ______________________________________

Dodirom u prošlost – izložbausuradnjisArheološkimmuzejomizZagrebakojomsedioarheološkezbirkepredstavljaslijepimosobama.

_____ 1998. ______________________________________

Enver Jusić: Skulpture

T

T

T

T

T

T

T

T


_____ 2011. ______________________________________

Fotospektiva–retrospektivnaizložbapovodom65.obljetniceHrvatskogsavezaslijepih.

99 nije 100–izložbaskulpturadvojicesamoukihkipara,PTSPprogram.

Documenta Ophthalmologica ...priče iz očne ordinacije,izložbadijelapredmetaOftalmološkezbirkeizfundusamuzeja.

_____ 2012. ______________________________________

Preskočimo granice–izložbaohrvatskimspotrašima,paraolimpijcima;izfundusamuzeja.

Oblik lika – Iva Perović – izložbaskulptura;likoviizhrvatskeknjiževnosti.

_____ 2013. ______________________________________

Mi nismo nevidljivi–izložbapovodom65.godišnjiceTiflološkogmuzeja;izfundusamuzeja.

Documenta Ophthalmologica ...priče iz očne ordinacije,MuzejgradaŠibenika.

_____ 2014. ______________________________________

Labirint višedimenzionalnog prostora,izložbasuvremeneumjetnostiprilagođenaosobamaoštećenavida.

Manje je više – Damir Mataušić–izložba„maleplastike“.

Imam pravo,izložbaopravimaosobasintelektualnimteškoćama.

Želim znati! Slijepi prirodoslovac Eugen Wagner,izložbaizfundusamuzeja,DonacijaWagner.

_____ 2015. ______________________________________

Vlado Martek – izložbapostkonceptualnogumjetnikaprilagođenaosobamaoštećenavida.

Daj pet–izložbaradovaučenikaCentrazaodgojiobrazovanje„VinkoBek“.

120 godina Zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece–izložbapovodom120.obljetniceodosnutkaZemaljskogzavoda,većimdijelomizfundusamuzeja.

T

T

T

T

T

E

_____ 2007. ______________________________________

Art for all–sudjelovanjenaizložbiuMarburguuNjemačkoj;izloženereplikeskulpturaI.Ferlana,R.ĐumišićaiS.Fališevac.

_____ 2008. ______________________________________

4. stalni postav – otvoren 24. 1. 2008.

Skulpture tišine–skulptureizradiličlanoviUdrugegluhoslijepihosobaDodir.

Sanja Fališevac: Posveta dodiru, gluho-slijepa kiparica.

Zašto suparnici?–izložbaaktualiziraproblematikunavijačkognasiljanasportskimstadionima.

_____ 2009. ______________________________________

Giovanni Marrozzini, Noćni leptiri–izložbafotografijamanufakturnihradionicazaslijepeislabovidneuAfrici.

200 godina Louisa Braillea–obilježavanjeobljetnicerođenjaLouisaBrailleaiznačajpisma za slijepe.

Louis Braille i pismo za slijepe–izložbaodržanauPodručnojknjižniciGalženicauVelikojGorici.

Jesu li naša mišljenja uokvirena?

Pisaći strojevi–sudjelovanjenaizložbiuHTmuzeju.

_____ 2010. ______________________________________

Ukorak s čovjekom–povodomobilježavanja20.godišnjiceHrvatskeudrugezaškolovanjepasavodičaimobilitet.

Šapa koja vodi

Otvaranja - Petar Barišić

200 godina Louisa Braillea–izložbagostujeuGradskommuzejuVaraždin.

150 godina škole u Bukevju–izložbapovodomjubilejaškoleuBukevjukrajVelikeGorice.

Antičko staklo

200 godina Louisa Braillea–izložbagostujeuPučkomotvorenomučilištuuPoreču.

Vizija iz tame - Prof. Franjo Tonković, slijepi znanstvenik –biografskaizložba.

E

T

T

T

E

E


2.5.3. EDUKATIVNI PROGRAMPovremene izložbe prate edukativne radionice čiji su ciljevi usklađeni s ciljevima pojedinih izložbi.

Kako pisati brajicom

Ovojeradionicakojaseodržavakontinuiranotijekomcijelegodine,odotvorenjanovogstalnogpostavaiz2008.Programjeprilagođensvimuzrastimaposjetitelja.

U muzeju se ostvaruju i edukativno-komunikacijski programi, a ovdje ćemo navesti neke, osmišljene u novom tisućljeću, koji se ciljevima, zadacima i korisnicima odmiču od općepri-hvaćenih edukacijskih modela koji se upotrebljavaju u muzejima.

2000 dodira za sklad i mir u društvu

Programjeodržan2000.natemuFor peace and harmony in society,kojujeICOMpred-ložiozatugodinu.Preduvjetzaskladnoimirnoživljenjejesttolerancijairazumijevanje,zaštojepotrebnomeđusobnoupoznavanjeikomunikacija.Danasjekomunikacijačestotrenutna i ne ostavlja dubljeg traga, a mi smo u svijesti djece htjeli ostaviti ideju o jedna-kostiiskladumeđuljudimaorganizacijomkiparskihradionicaputemkojihsmonastojalimuzejučinitimjestomukojemćedjecameđusobnokomuniciratidodiromprekooblikakamena,drveta,žiceimetalnemreže.Temeljzauspostavukomunikacijemeđudjecombiojeosjećajprisnostiitoplinekojisejavljakadaseprstidodirujuprizajedničkomobli-kovanjuskulpture.Organiziranjezajedničkiraddjecesinvaliditetomibezinvaliditeta;jednidrugimapomagali supri oblikovanju,učili se strpljenju, toleranciji i prihvaćanjujednidrugih.Sudjelovalojeprekostotinudjecesrazličitimoblicimaoštećenjakaoidje-cesproblemimasocijalneadaptacije.Najmlađisudionicibilisupredškolskoguzrasta,anajstarijivećpunoljetni.Izrađeneskulpturebilesuapstraktnihformi,aukupnoihjeizrađeno56,odnajmanjihformiveličinešakedoonihveličinepolametra.

Što gledamo u umjetničkom djelu?

Ovaj program ostvaren je 2008. godine u sklopu edukativno-nagradne igre Original, u organizacijiSekcijezamuzejskupedagogijuikulturnuakcijuHrvatskogmuzejskogdruš-tva.Zanimaonasjeodgovornapitanještosepromatrauumjetničkomdjelu.Jeliutomkontekstuvažnooriginalnodjelo iliseudječjeshvaćanje idoživljavanje likovnogdjela

R. V.D. Š.

D. Š. D. Š.

D. Š. D. Š.

D. Š. R. V.


omogućio je slijepim i slabovidnimosobama likovnuedukaciju i stvaralačko iskustvo,mogućnostdoživljavanjalikovnogdjela.

Tiflološki muzej – mjesto dodira

Radionicepodovimnazivom održane su2013. godine i realizirane su izvanprostoramuzeja.

PoslanjeTiflološkogmuzejaima,kaojedanodciljeva,upoznatiiširuzajednicusnačinomživotaiproblemimaskojimasesusrećuosobeoštećenavidatenatajnačinpromicatitoleranciju,važnostineophodnostizjednačavanjamogućnosti.Raznolikeakcijekojeseumuzejuprovodeuvijekkaociljpostavljajupovećanjerazumijevanjameđuljudima,pri-hvaćanjejednihodstranedrugih.Iskustvoupoznavanja„onihdrugih“iznimnonamjevažno.Kakobismoidaljeradilinapribližavanjuimeđusobnomupoznavanju,osmislilismoserijupredavanjairadionicakojesuseodržavaleizvanmuzejakaoiizvanZagre-ba.NatemeljuopservacijaievidencijeposjetiteljazamijetilismodaTiflološkimuzejneposjećujuučenici izudaljenihkrajevaHrvatske, a često suupravooninižegekonom-skogstatusa inemajumogućnostupoznatisesmuzejomniputemmrežnihstranica.Cilj radionicabio jeupoznatiučenikesosnovamakomuniciranjasosobamaoštećenavida, pismom za slijepe, osnovama orijentacije i kretanja slijepih. Program se realizirao u 2013.godinitijekomkojejeposjećenovišemjestauHrvatskoj:Mače,HrvatskaKostajni-ca,Rovišće,Cetingard,Ozalj,Bjelovar,Rasinje,Belec,ČazmaiBjelovar.

Imam pravo

Putem ovog programa promicali smo 2014. godine prava osoba s intelektualnim po-teškoćama.Ciljanapublikabili suučenici srednjih škola.Nakon razgledavanja izložbeučenicisuzapisivalisvojedojmove imišljenja,kojisupotombiliobrađeniračunalnimprogramomtetransponiraniuQRkodovekojisupostalidioizložbe

Učiti jezik je lako, a u Muzeju saznaj kako!

Najnoviji program, započetu2015., obuhvaćamuzejske korisnike s kojimamuzej jošnijeradio,atosustranistudenti.ModeljeizrađenzapotrebestudenataCroaticuma–CentrazahrvatskikaodrugiistranijezikOdsjekazakroatistikuFilozofskogfakultetauZagrebu,itozasvestupnjeveznanja.Izrađenojenekolikometodičkihjedinicakojesuprilagođenerazinamajezičnihvještinapolaznika.Održavanjejezičnihradionicapolazištejezarazvijanjenovogoblikamuzejskogpedagoškograda.Učenjejezikauodraslojdobizahtijeva primjenu drugačijihmetodičkih postupaka nego onih koji se upotrebljavajukoddjece.Izuzetnojevažnomeđuodraslimpolaznicimapotaknutipozitivneemotivne

možedodatinova(nad)gradnjaupoimanjulikovnosti?Zaključilismodazarazumijevanjeipotpunidoživljajlikovnogdjela,osimuvriježenogmišljenjadajevizualnidoživljajuum-jetnostiprimaran,moramododatijošnešto–samoglikovnogstvarateljainjegovupotre-buzaoblikovanjem.Temajestavljenaukontekstsljepoćeigluhoće:jelizaizraduido-življajumjetnostipotrebnovizualnoislušnoiskustvo,jelionopotrebnozarazlikovanjeoriginalaiodljeva(replike)izauočavanjeosobinamaterijalaodkojihsuodljeviizrađeni.UTamnojsobibilesuizloženetriskulpturekojesuizradileosobekojenevideilikojenevideinečuju.Našiposjetiteljisuihumrakutrebalipronaći uzjasnodefiniranezadatke.Bilojepotrebnododiromupoznatiskulpture,prepoznatiodkojegsumaterijalaizrađe-ne,uočitikarakteristiketogmaterijala(topao–hladan,gladak–grub,savitljiv–krut)tepokušatiutvrditirazlikuizmeđuizloženihdjela.PotomjeposjetiteljimaozadatakpronaćiustalnompostavuoriginalkojijetaktilnodoživiouTamnojsobi.Ciljjebiopublikumlađedobiodmaknutiodisključivoestetskogkonzumiranjaumjetnosti.

Art Beyond Sight Awareness Month

Umuzejuseorganizirajuiprogramikojisekrećuusmjeruosvješćivanjazajednicezara-zumijevanježivota,radaimogućnostisocijalnoosjetljivihskupinadruštva.Ciljovogpro-gramaiz2009.godinebiojepropitivatinačineioblikekojimaokolinamožepoduprijetisudjelovanjeosobaoštećenavidaukulturnomživotuzajednice,abiojediomeđunarod-nogprojektačijisunositeljibiliArtEducationfortheBlindiTheMetropolitanMuseumofArt izNewYorka.Uprojektu jesudjelovalo190različitihustanova:muzeji,galerije,škole,knjižniceizcijelogsvijeta.Tiflološkimuzejučiniojeikorakvišetejeproširioizvornikoncept. U programu su sudjelovali branitelji Domovinskog rata koji su kroz likovne ak-tivnostidobilimogućnostusvajanjaznanjaivještinakojećeimubudućnostiomogućitidalje bavljenje amaterskim likovnim radom.

toMAgo Ponos i predrasude

Ciljovogprogramaiz2010.godinebiojekrozlikovnostpovezati,međusobnoupoznatiipribližitiosobesintelektualnimpoteškoćamasdjelatnicimamuzejaistudentimavolon-terima.OvajprogrammuzejjeprezentiraonagodišnjojskupštiniInternational Council of Museums u Šangaju u Kini.

Više od vizualnog

Program je ostvaren2011.godineusuradnjisGalerijomLauba iudrugomPipilota,apovodomobilježavanjaDanabijelogštapa.Kakosuusvijetuosobaoštećenavidavizu-alneumjetnostiuglavnomnedostupne,ovajprogram,kojiseodržaouGalerijiLauba,


R. V. R. V.

R. V.

R. V.

R. V.

R. V.

R. V.

R. V.

R. V.

R. V.

faktore(motivacija,samopouzdanje…)kojiolakšavajuučenje.Osimslušanja igledanjavažnojeuključitivišeosjetilajertovodidoučinkovitijegučenja.Dodatnavrijednostova-kvogpristupa jest taštostranidržavljaniuHrvatskojdolaze izrazličitihsociokuturnihsredina koje se mogu znatno razlikovati pa je ovakva muzejska radionica mjesto gdje se naposredannačinmožeutjecatinapozitivnupromjenumogućihnegativnihstavova.Muzejskookružjeisadržajiunjemuizuzetansuokvirukojemjemogućestrukturiratinastavnisatučenja jezikatakodazadovoljisvepotrebnemetodičkezadatke.Osnovniciljeviradionicajesustjecanjenovihjezičnihznanjaivještinakododraslihstranihdržav-ljanaumuzejskomokruženju,akojimajezbognedovoljnogpoznavanjahrvatskogjezi-kaotežanouključivanjeuzajednicu.UsputjevažnoipozicioniranjeTiflološkogmuzejakaomjestaneformalnogstjecanjanovihznanjaivještina,poticanjeirazvijanjekonceptamuzejakaomjestaučenjastranogjezikateuključivanjaosobakojimahrvatskinijema-terinskijezikuširuzajednicu,jačanjemotiviranostizaučenjehrvatskogjezika,poticanjefunkcionalnogpristupau učenju hrvatskog jezika, promicanjemuzeja kaomjestado-brog osjećanja te poticanje socijalnog zajedništva.U društveno opuštenomokruženjukrozdrugačijeseoblikeučenjausvajahrvatskijeziktesenatajnačinkodstranihosobapotičeverbalnaekspresivnost.

(Željka Sušić)


Prilagodbaipristupačnoststranicajošjejednaunizuaktivnostikojemuzejpoduzimausmislupodizanjakvaliteteživotaosobasinvaliditetom.Svojomprisutnošćunamrežnimstranicamamuzejjeosobamasoštećenjemvidapružiorazličitemogućnostiprikorište-njusadržajima.Većinatihkorisnikaprima informacijes internetskihstranicau linear-nom obliku putem posebnih softverskih programa i screen readera te je u tom smjeru muzejskastranicaizrađenapremaodređenimstandardimazakorisnikeoštećenavida.Prilikomprezentacijesadržajavodiloseračunaovišeparametara.Boljapristupačnostzaslabovidnekorisnikepostignutajeponudomvišerazličitihuvećanjafontakojiseodabiruovisnoopotrebama,kao i šest različitihmogućnostipromjeneboje teksta ipozadinaradistvaranjaboljegkontrastaiolakšavanjačitanja.

Pristupanjemudruštvenemreženapravljenjeiskorakodklasičnogmuzejakavirtualnojformi,povećanadostupnostmuzejskihmaterijalainjihovavidljivostširomsvijeta,apri-lagođenimsadržajimaipristupačnostkrajnjemkorisniku.Ciljmuzejajestidaljedjelovatiuskladusnapretkomnovihtehnologijaisukladnotomepoboljšavatiprezentacijusvojihsadržajakakobikvalitetnoprenioporukuizainteresiraokorisnikazadoživljajoriginal-nog predmeta i stvarni posjet muzeju.

(Lucija Šoda)

Facebook

PolitikaTiflološkogmuzeja, izmeđuostalog, jestpraćenjesuvremenihtrendovaumu-zeologiji,ali iuživotuopćenito.Jedanodtrendovamuzejskekomunikacijespublikomjestkomunikacijaprekodruštvenihmrežapajetakood7.studenog2011.godineMuzejprisutannadanasnajpopularnijojdruštvenojmreži,naFacebooku.Učetirigodinemuzejjenasvojemprofiluobjavljivaosvedogađajeumuzeju,odotvorenjaizložaba,radionica,predavanja,promocijaisličnogvezanouzpopulacijuosobasinvaliditetom,kaoisudje-lovanja iobilježavanjavrlopopularnihmanifestacijauHrvatskoj,atosuNoćmuzeja iMeđunarodnidanmuzeja.

Nasvojemprofilumuzejobjavljujeisvojezbirke,odnosnopredmeteizfundusakojisupublicinepoznati ilibi jojmoglibitizanimljivizbogsvojeneuobičajenosti,atakođer jeaktivanuobjavljivanjunovostispodručjaživotairadaosobasinvaliditetomopćenito.

UčetirigodinepostojanjaprofilanaFacebookumuzejjeprivukao1652pratitelja.Iakosebrojnaprvipoglednečiniimpozantanuodnosunanekedrugemuzejeibaštinskein-stitucije,trebabitisvjestančinjenicekakosmomiipakspecijalnimuzejkojiuzsvadrugazvučnaimenaponekadteškopronalaziputdosvojihnovihkorisnika.

Akojošdaljezavirimoustatistiku,možemovidjetidasunašipratiteljiuglavnomžene(višeod70%)itoudobiod25do44godine.Štosetičeposjećenostiprofilauodnosu

2.5.4. MUZEJ U VIRTUALNOM OKRUŽJUWeb

Svjestan vremenau kojemu živimo i važ-nosti kvalitetne nazočnosti u svim se-gmentima društvenih zbivanja, muzej jeučinioiskorakuvirtualnustvarnost,jedanoddanas nezaobilaznih oblika društvenekomunikacije. Uoči otvorenja stalnog po-stava 2007. muzej se priključio svjetskojmrežiputemsvojeinternetskestranice,aod 2011. aktivno sudjeluje u kreiranju stra-nice na Facebooku.

Internetskajestranicaponajprijepromidž-bena i donosi osnovne podatke o muzeju, a njezinastrukturaobuhvaćaopćepodatke,vodičkrozzbirke,podatkeodjelatnicima,izložbama, stalnom postavu, novostima(vezanouz izložbenu, edukativnu i drugedjelatnosti)iostalo.Stranicajedvojezična,svisadržajiprevedenisunaengleskijezikinatajnačindostupnikorisnicimaengle-skoga govornog područja. Posebnost suimplementirane 3D – 360° virtualne šet-nje stalnim postavom i izložbama.Multi-medijalniprikazsadržajaputemvirtualnešetnje omogućuje vizualno trodimenzio-nalnoračunalnokretanjeizložbomusvimsmjerovimauzstručnovodstvokustosailisamog autora radova, što pruža stvarandoživljaj sadržaja te maksimalan osjećajinteraktivnosti i prisutnosti.

http://www.tifloloskimuzej.hr/


nadržave,najviše(1431)ihjeizHrvatske,azastupljenesuiostaledržaveizsusjedstva,Europe,aliiSAD-a,KanadeiAustralije.NajvišejelajkovazabilježenoizZagreba,aslijedeisveostaležupanijeRepublikeHrvatske.

Svakakotrebanapomenutidasesadržajikojedodajemonanašprofilširepasetakoširiibrojpratiteljanašegprofila.NašaprisutnostnaFacebookuoznačenajenawebstrani-camaTiflološkogmuzejakaoiuizložbenomprostorutesvakiposjetitelj,akojezaintere-siranzapraćenjedogađanjauMuzeju,imajasnuinformacijuotome.

Kratkipreglednašeprisutnostinadruštvenojmrežimožemozavršitipopularnomuzre-čicom:„Ako nije na fejsu, kao da se nije ni dogodilo“.

(Morana Vouk)

Instagram

Odovegodine,2016.,muzejjeprisutaninadruštvenojmrežiInstagram.

Tiflološki muzej na InstagramuTiflološki muzej na Facebooku


Taktilnagalerija.AutorekojisuizlagaliuokviruciklusaizložbiTaktilnegalerijemožemopodijelitiutritemeljneskupine:slijepisamoukikipari,videćisamoukiautoriiakademskikipari.Istotako,trisuosnovnaciljakojanastojimodosegnutiTaktilnomgalerijom:

Prvo,izlažućikiparskeradoveslijepihautorapokazujemokakonedostatakvidakodta-lentiranih pojedinaca nije prepreka likovnom stvaranju.

Drugo,želimoizloženimskulpturamapotaknutiiohrabritipojedineslijepeposjetiteljedaseisamiokušajuutompodručjulikovneumjetnosti.

Treće, izlažućiradoveakademskihkiparapružamomogućnostposjetiteljimaoštećenavidadadodiromupoznajulikovniizričajškolovanihieminentnihumjetnika.

Dodanas jeuokviruciklusa izložbiTaktilnegalerijeodržano40 izložbi, samostalnih iskupnih.Nažalost,vrlojemaloslijepihsamoukihumjetnikakojisuspremnisvojraddatinauvidiprosudbujavnosti.Tojerazlogzbogkojegjeizložbenaaktivnostslijepihauto-rauokviruTaktilnegalerijesvedenanasvegašest imena:RemzijaGjumišić(Đumišić),IvanFerlan,SanjaFališevac,VladoHorvatinec,EnverJusićiJosipMihelčić.Međutim,una-točtomu,priređenoje11samostalnihizložbinavedenihumjetnikaito:Gjumišić(1961.,1978.),Ferlan(1979.,1988.,2003.,2015.(Inmemoriam)),Fališevac(1999.,2008.),Horva-tinec(1984.),Jusić(1998.)iMihelčić(1990.).Također,djelaovihumjetnikaizlaganasuiuokviru5skupnihizložbislijepihlikovnihstvaralaca(1980.,1981.,1985.,1986.i1995.).

Zanimljivaječinjenicadasuodržanesamotriizložbevidećihsamoukihlikovnihumjet-nika – 1981. godine skupna Izložba keramike likovnih stvaralaca općine Medveščak,

Izložba Otvaranja - Petar Barišić, 2010. (foto D.Š.) Izložba 99 nije 100, 2011. (foto D.Š.)

Nakojinačinpomiriti jednood temeljnihpravila izlaganjagrađeumuzejima inačina„gledanja“slijepihosoba?Kakoosobamakojimajedodirglavnočulospoznajeoblikaitekstureomogućitida„vide“likovnodjelo?JednoodmogućihrješenjauTiflološkommu-zejupredstavljaTaktilnagalerijasasvojimciklusomizložbikojejeupravopoželjnoistra-živatidodirom.Dijelomsuuključeniidvodimezionalniizlošcikojisupomnorazrađenimnačinimaprilagodbečitljivislijepimosobama.Natajnačinčakividećiposjetiteljiimajumogućnostdoživjetiumjetničkodjeloonakokakogadoživljavaslijepaosoba.

Taktilnagalerijanijeposebanizložbeniprostor.Ona,ustvari,predstavljaidejuoizlož-benojaktivnostiuokvirukojećeslijepeosobe,aliisveostalekategorijeosobasinvali-ditetom,imatimogućnostpostatiravnopravnimposjetiteljimaisudionicimaizložbenihprostora.

Objasnimo,napočetku,ipojam„taktila“.Riječjeopojmuiskovanomunutarlikovnihkru-gova, a podrazumijeva medalju, reljef, sitnu plastiku koju uzumjetničkuvrijednost i likovnoodređenjekarakterizi-rajuiposebnostforme,različitostmaterijala,specifičnostvolumena i dimenzija. Pojednostavljeno, radi se o omo-gućavanju korespondiranja umjetničkog djela s fizičkimmogućnostimaprstiju,dlanovairuku.

ZametakTaktilnegalerijesežejošu1961.godinukadsuuMuzejuizloženeskulpturesamoukogslijepogautoraRem-zijeGjumišića(Đumišića)1biledostupnedodiru.Navede-najeizložbanesumnjivozadobilapažnjujavnostibudućidasuiskoracislijepihosobaupodručjepraktičnevizualnelikovnosti bili (a i danas su) vrlo rijetki. Iako je nakon te prve izložbeslijedila stankaod17godina,Taktilnagale-rija Tiflološkogmuzejaod1978. godinepredstavlja ne-prekinutnizizložbinakojimajeposjetiteljimadozvoljenododirivatieksponate.Nakonnizaizložbi,1980.godinepoprviseput,ukatalogu„Izložbakeramike–ciklusAquariu-sa“LjerkeNjerš,takvaizložbenapraksadefinirapojmom

1 K.(1961):„Izložbaslijepogkipara“.U:Socijalna misao,VIII(11).Zagreb:str.453–454.

2.6. Taktilna galerija

Izložba Dodir antike, 2005. (foto D.Š.)


O, sretni vi među kiparima koji ne modelirate samo sviješću vida nego i podsviješću opipa – blagodat ste ove izložbe! Vašem dlanu koji gleda, ususret se pruža stotine dlanova koji žude da vide!2

Izložbom„VladoMartek–čitajtegledanje“napravljen jeznačajan iskorakuomoguća-vanjedoživljajaavangardneumjetnostislijepimosobama.Martekkaopjesnik i likovniumjetnikusvojimdjelimapovezujeriječisfotografijama,crtežimaiobjektima.Slijepesuosobe,inače,zakinutezavizualnidojamMartekovihakcija,nozahvaljujućiprovedenojprilagodbiiupotrebinovihidrugačijihmedija,omogućenoimjeslušnoitaktilnodoživ-ljavanje,čakiuljanaplatnuputemreljefnihotisaka.

UpravoonestotinedlanovaokojimapišeMatkoPeić,kojižudedavide,razlogsuposto-janjaTaktilnegalerijeTiflološkogmuzeja.

(Igor Maroević)

2 Peić,M.(1985)Okonadlanu.U:Mršić,V.,ur.,Katalog izložbe Taktila ‘85.Zagreb:TiflološkimuzejJugoslavije,str.1.

Izložba Vlado Martek, primjer prilagodbe, 2015. (foto R.V.)

samostalnaizložba„Stvari“TomislavaHruškovca1988.godine,teizložbaZdenkaBore-nića„Grbovi“1994.godine.

UpovijestiTaktilnegalerijegodina1979.ujednojeipočetakizlaganjaradovaeminentnihakademskihumjetnika.Izložbakojomjeuvedenatapraksabilajeonaakademskekipa-rice Vere Dajht Kralj (listopad – studeni 1979.).

Zaključnosgodinom2015.,podegidomTaktilnegalerijeodržanoje11samostalnihizlož-biakademskihumjetnika,redom:VeraDajhtKralj (1979.),LjerkaNjerš (1980.),ŽelimirJaneš(1983.),ZdravkoBrkić(1984.),AidaAlikadić(1988.),LjubomirStahov(2004.),HrvojeDumačić(2006.),PetarBarišić(2010.),IvaPerović(2012.),MarkoPogačnik(2014.)iDamirMataušić(2014.).

Godina1984.donosisvojevrsnupotvrdunastojanjimaTaktilnegalerije.Naime,uMuzej-skomprostoru(današnjaGalerijaKlovićevidvori)postavljenaje,uzsuradnjuTiflološkogmuzeja,popratnaizložbaradovaIvanaMeštrovićaprilagođenaosobamasoštećenjemvida.TimejeMuzejskiprostorprvimeđuhrvatskimmuzejima/galerijama(osim,narav-no,Tiflološkogmuzeja)pružiomogućnostdoživljavanjalikov-nog djela i slijepim posjetiteljima.

Godine1985.uokviruciklusaTaktilnegalerijeorganiziranajeskupnaizložba„Taktila‘85“,posvećenaVanjiRadaušu,nakojojjebiloizloženo67radovatridesetdevetoroakademskihkiparicaikipara.Upredgovorukataloguizložbelikovnikriti-čarMatkoPeićnapisaoje:

Uz rijetku uzrečicu: oni imaju srce na dlanu, postoji još jedna rje-đa uzrečica: on ima oko na dlanu. Prva uzrečica govori o izuzet-nim ljudima, koji su posebni – u etičkom smislu – jer ono što osje-ćaju i misle govore iskreno. Druga uzrečica besjedi – u estetskom smislu – o čovjeku kojem je priroda uskratila da gleda okom, ali mu je duh dao da vidi dlanom – točnije opipom.

Kiparstvo je umjetnost koja govori napol vidom, napol opipom. Izgleda da čim je kipar dulje u mraku prvotne emocije, a manje u svjetlu kultiviranog razuma – u plastičkom govoru je izravniji, puniji. I ne samo da je izravniji i puniji, nego je i za likovnu svijest čovjeka kojem je uskraćeno lako svjetlo oka, a podareno teško svjetlo duha – mnogo susretljiviji, ljudskiji.

Izložba Vlado Martek, 2015. (foto R.V.)


općenito.„Uzasvetotrebalo je izlagati tako,daeksponatibudupristupačni islijepimposjetiocima.Moralasezatoizvršitipažljivaselekcijamaterijala,izbornajvažnijeg,naj-bitnijeg, ali tako, da ipak ostane sve povezano, dosljedno i prikladno za ovu dvoranu.“3 Uztojetada„Tiflološkimuzejstajaopredjednimsasvimspecifičnimproblemom:kakopovijesnimaterijalkojiseizlaže,učinitipristupačnimistovremenookuvidećegidodiruslijepogposjetitelja, a daoriginalni eksponati budu zaštićeni ispod stakla.U tu svrhukonstruiralesuseposebnevitrinesladicamazaslijepe.”4 Tu ideju razradio je slikar Mijo Bišćankonstruiravšitrodijelnevitrine.Ujednomdijelutihvitrinaispodstaklanakosinibilisupostavljenieksponatizavidećeposjetitelje,adrugidiotihvitrinabiojeotvorenislužiojeslijepimposjetiteljima.Tususe,naime,nalazilekopijeeksponata,kojesuposvojojformibilepristupačnedodiru.Trećidiovitrina,ladice,bilesuizrađenetakodasenisumogleprimijetitiizvanatenisuutjecalenaestetskiiprozračniizgledvitrina.Tesuseladicemogleizvlačitidokraja,apredmetiunjimabilisufiksnopostavljeni.Izvlačenjemtakveladicepojavilasezapravojošjedna,dotogčasaokuskrivenavitrina.

Krajem1961.godineuTiflološkommuzejujeotvorenaizložbaslijepogkiparaRemzijeĐumišića(Socijalnamisao,1962,broj3–4).TuizložbubilježimokaopočetakTaktilnega-lerijemuzeja.SpecifičnostsvihizložabausklopuTaktilnegalerijebilajeijošuvijekjest

3 Rudomino,A.(1958)Tiflološkimuzej.Muzeji,11/12,1956/57,str.129–139.4 Ibid, str. 134.

Prve, posebno izrađene i pristupačne vitrine, 1956. Tamna soba, multisenzorička cjelina u postavu, 2008. (foto D.Š.)

2.7. Prilagodba / pristupačnost Temeljno opredjeljenje Republike Hrvatske za provođenjem aktivne politike ljudskih prava odražava se u ugradnji ključnih međunarodnih dokumenata, ali i suvremenih standarda s tog područja, u nacionalni zakonodavni okvir. Jedan od najznačajnijih dokumenata je Naci-onalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. g. Zadaća je Strategije uskladiti sve politike djelovanja na području zaštite osoba s invaliditetom s dostignutim standardima na općoj razini, ali i svim stremljenjima kojima je cilj učiniti sva područja života i djelovanja otvorenima i pristupačnima za osobe s invaliditetom.1

Prilagodba,odnosnopristupačnostzaosobesinvaliditetom,pojamjekojijeusvijetupo-znatiuobičajenvećvišeod20godina.Radiseorazličitimzahvatima,odnosnointerven-cijamakojimaseprilagođavafizičkiprostor(pristupgrađevini,omogućennesmetanulazikretanjepoodređenomunutarnjemprostoru),kaoiprilagođenakomunikacijazaosobesrazličitimvrstamainvaliditeta.Danasjesvečešćeuupotrebipojam„univerzalnidizajn“2.

Kaoštojepoznato,višeod10%ukupnepopulaciječinipopulacijaosobasinvaliditetom.Akotomupridodamoosobetrećeičetvrteživotnedobi(kojetekuvjetnomožemosma-trati osobama s invaliditetom), a koje su u razvijenim zemljama svijeta, u koje se svrstava iHrvatska,uporastu,dobijemoskoročetvrtinuukupnepopulacijekoja imaodređeneproblemeupristupačnostiiliukomunikacijiunajširemsmislu.Tojeznačajaninemo-gućezanemarivbrojusvakompogledu,kaoiusituacijikadapromišljamoobaštinskiminstitucijama i njihovim posjetiteljima.

Iakosvjesnivremena i tadašnjihsaznanjao toj tematici,oprvimzačecimaprilagodbeuTiflološkommuzejumožemogovoritivećdaleke1956.godine.Naime,prostorijemu-zejauBosanskojbilesuivišenegoskučene,aposjetiteljuseželjeloomogućitiuvidnesamousvaosnovnapodručjakojimasemuzejbavinegogaipribližitiproblemusljepoće

1 Vouk,M.(2013)Odteorije….,U:Miklošević,Ž.iVouk,M.(ur.),Muzejizasve.Osijek:MuzejskaudrugaIstočneHrvat-ske, str. 5.

2 Pojamuniverzalnogdizajnapodrazumijevadizajnproizvodaiokruženjakojiomogućujedaoniunajvećojmjeribudu dostupni za uporabu svim ljudima bez potrebe za dodatnom prilagodbom ili upotrebom specijaliziranog dizajna.


(ne)mogućnosti“, istovremeno „najavljuje novumuzejsku i komunikacijsku budućnostTiflološkogmuzeja.“5Upredgovoruizložbenaglašenojekakojepotrebnopoduzetira-zličitemjere„radipoboljšanjakvaliteteživotaosobasinvaliditetom.Utomsmjeruišaojeipostavoveizložbe.Specifičnomprezentacijomizložbe,pomoćutaktilnekarteomo-gućili smoosobamaoštećenavida lakšuorijentacijuuprostoru;omogućen jepristupskulpturamaiokonjihkakobiihmogliupoznatitaktilno;visinepostamenata,smještajlegendinabrajici,ali iuvećanomtisku,podkutomugodnimzačitanje,podnetaktilnetrakekojeusmjeravajuposjetiteljaodskulpturedoskulpture takođersunamijenjeneosobamaoštećena vida.Dabismoolakšali doživljaj slabovidnimosobama,pozornostsmoobratili na potreban kontrast između skulptura i cjelokupnogprostora te izložilifotografijemanjihskulpturanavelikomformatu.Visinapostamenatai legendiuvisiniočijuprimjerenajeosobamaukolicima.Mogućnostupoznavanjaizložbenaznakovnomjezikuprimjerenajeosobamasoštećenjemsluha.Ambicijaizložbe„Dodirantike“bilajepoštovatipostojećestandarde,aliismjerniceStrategije,kakobismociljanimskupinamaomogućilidoživljajpovijestiiumjetnostinanjimaprimjerennačin,bezbarijera…“6

Autorskitim(Sušić,Vouk,Šiftar)zatajjeizložbeniprojektdobionagraduHrvatskogmu-zejskogdruštvaza2005.godinu.

Nakonizložbepolakosezapočelosadaptacijommuzejaipostavljanjemnovog,četvrtogstalnogpostava.Njegovimotvorenjempočetkom2008.godinemuzejjenaglasakstavionakomunikacijuspublikom,razvojmuzejskihprogramaiusluga,stvaranjemrežesu-radnikaizvanmuzeja,izgradnjukvalitetnogodnosaizmeđumuzejainjegovihkorisnikakao i razvijanje svijesti o osobama s invaliditetom. Pripremama zaosmišljanjenovogstalnogpostavapočele su i pripreme, odnosno stjecanje dodatnih znanja s područjapristupačnostiiprilagodbe.Stručnidjelatnicimuzejapretežnosudefektolozikojimajetemeljna znanstvena disciplina rad s osobama s invaliditetom, a njihovo prethodno rad-noiskustvoosiguraloimjeipraktičnaznanjakojapokrivajuradsrazličitimskupinamaosoba s invaliditetom.

Novouređeniizložbeniprostorunajvećojjemjeriprilagođenposjetiteljimasrazličitimvrstamainvaliditeta.StručnitimTiflološkogmuzejasvjestanjekakonapodručjupristu-pačnostitrebajošmnogoučiniti,noonoštojenapravljenodosada,uusporedbisnekimeuropskimzemljamakojesunapodručjupristupačnostiotišle jakodaleko,nimalonezaostaje.

Zaposjetiteljespoteškoćamakretanjaioneuinvalidskimkolicimaomogućenjepristupsvimizloženimpredmetimakaoinesmetanprolazpoprostoru,a2015.godineusklopu

5 Sušić,Ž.(2005)Oizložbi.U:KatalogizložbeDodirantike,Tiflološkimuzej,str.5.i6.6 Vouk,M.(2005)Antikabezbarijera.U:KatalogizložbeDodirantike,Tiflološkimuzej,str.11.i12.

mogućnosttaktilnogupoznavanjasaskulpturom,odnosnokomunikacijadodirom,idejakojumožemonazvatirevolucionarnomumuzejskomokružjuzasredinu20.stoljećananašimprostorima.

Razvidnojedaseopotrebamapristupačnostipočelorazmišljatiodsamogosnutkamu-zeja.Nonovespoznajeinovaznanjatenovikadroviumuzejunastavilisusrazmišlja-njemopristupačnomprostoruipristupačnojkomunikacijiteproširilisvojedjelovanjeopćenito na populaciju osoba s različitim vrstama invaliditeta. Tiflološkimuzej konti-nuiranojeprovlačioidejuopotrebipristupačnostiiprilagodbeobjavljivanjemstručnihčlanakaučasopisimailiaktivnimsudjelovanjemnaskupovima.Početkom1999.godinenasastankusekcijezamuzejskuedukacijuikulturnuakcijuHrvatskogmuzejskogdruš-tvapokrenutajeakcijaizradeStudijepoboljšanjauslugazaolakšanokretanjeikorište-nje osobama s posebnim potrebama, a odnosila se na pristup i oblike komunikacije u muzejsko-galerijskimprostorima.Istraživanjeprovedenoputemanketnoglistića,kojijeposlannaadresehrvatskihmuzejaigalerija,obuhvaćalojefizičkipristupdograđevinei unutar nje.

Godine2004.MuzejskovijećeMinistarstvakultureRepublikeHrvatskeprihvatilojeMu-zeološkukoncepcijuikoncepcijustalnogpostavaTiflološkogmuzeja.Koncepcijasejed-nim dijelom bavi prilagodbom muzeja posjetiteljima.

PrvikonkretniiskoraknapodručjuprilagodbeuTiflološkommuzeju,odnosnoprekret-nicu,predstavlja 2005. godina i izložbaDodir antike, koja jeumuzejuorganiziranausuradnjisTaktilnomgalerijommuzejaLouvreizPariza.Uztošto„konceptizložbeDodirantikepratiprvotnuinkluzijskubitovogamuzejaopribližavanjuiupoznavanjusvjetova

Legende na brajici (foto D.Š.) Povećalo za slabovidne (foto D.Š.)


započinjenabrajanjemzadatakamuzeja,atajdio izvješćazavršavamišlju:„Kakose izcitiranograzabire,Tiflološkimuzejunosinovisadržajupodručjemuzejskedjelatnostiunašojzemlji,obogaćujućitopodručjeposvenovomspecifičnomtematikom.“8

Izaista,kakotadatakoisadamuzejseističesvojomspecifičnošću,aopetistovremenotolikoširokopotrebnimineophodnimznanjimaivještinama.„Socijalnauključivost(in-kluzija)predmuzejskestručnjakepostavljabrojnezadaće,odpoznavanjakarakteristikaipotrebarazličitihpotencijalnihskupinaposjetiteljamuzejadokreiranjairazvijanjamu-zeografskihpomagala,prikladnekomunikacije,kaoifizičkepristupačnostizanajširikrugposjetitelja,odnosnouvažavanjepravila „univerzalnogdizajna“.Baštinske institucijeuRepubliciHrvatskojpolakoprepoznajuvažnostuniverzalnogdizajna,važnostpristupač-nosti,aliiosobesinvaliditetomkaoravnopravnekorisnikemuzejskihsadržaja.“9

(Morana Vouk)

8 M.B.(1956)NašTiflološkimuzejugodini1955.U:Socijalnamisao,str.293.9 Vouk,M.(2013)Odteorije….,U:Miklošević,Ž.iVouk,M.(ur.),Muzejizasve.Osijek:MuzejskaudrugaIstočneHrvat-

ske, str. 5–7.

Taktilna karta (foto R.V.)

projekta Uređenje pristupa za osobe s posebnim potrebama završilosesugradnjomdizalaustubišnomotvoru,dok jekosopodiznaplatformaugrađenaveć2014.godine.TimesmoupotpunostiuskladusodredbamaPravilnikaoosiguranjupristupačnostigrađevi-na osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Umeđuvremenusmozakoračili iuvirtualnustvarnost iotvorilimuzejsku internetskustranicu koju smonadogradnjomnovih sadržaja učinili još pristupačnijom. Radi se odokumentukojijemoguće„skinuti“odnosnoučitatinaračunalosinternetskihstranicamuzeja. U njemu se nalaze sve informacije potrebne posjetiteljima s invaliditetom, od-nosnotusemožepročitatiosvimmogućnostimakojemuzejnudi.Prednostovakvado-kumentajestštokorisnikuomogućujepohranjivanjepotrebnihinformacijanaračunalukako bi se pripremio za posjet muzeju, a da istovremeno ne zahtijeva ponovno spajanje na internet.

Odsuvremenihpočetakapromišljanjaopotrebiprilagod-bezaposjetiteljesinvaliditetom,nesamoTiflološkogmu-zejavećidrugihbaštinskihinstitucijauHrvatskoj,prošlojevišegodina,astručnisusedjelatnicinaraznimsemi-narima, studijskimputovanjima, stručnim i znanstvenimskupovima u Hrvatskoj i inozemstvu usavršavali u tomsmjeru7.

Tiflološki muzej u međuvremenu je postao referalnicentar gdje se mogu obratiti svi oni muzealci, ali i ostali stručnjaci kojima trebaju informacije vezaneuzosobe sinvaliditetom. Stručni djelatnici Tiflološkogmuzeja tako-đer održavaju radionice, seminare i predavanja na ko-jima osvještavaju, podižu svijest o prilagodbi, umuzejuugošćujustranestručnjake,objavljujustručneradoveteodržavaju kontinuiranu suradnju s drugim muzejima uHrvatskoj,alisvevišeiuinozemstvu.Svojimradomišire-njem znanja ujedno rade i na podizanju svijesti o potrebi pristupačnostizaposjetiteljasinvaliditetom.

Neizbježno se moramo osvrnuti na prošlost, odnosnonaIzvještajoraduTiflološkogmuzejau1955.godini,koji

7 MuseoTatilleStataleOmero,IntroductiontoAccessConsultancy,Peterborough,stručnostudijskoputovanjeuzpokroviteljstvoBritishCouncila,stručnitečaj“Introductiontotheworldoftactileimages,includingmapsanddiagrams“RNIB,stručnitečaj“AccesstoMuseumsandGalleriesforblindandpartiallysightedpeople“RNIB,stručnitečajDemystifyingAccessibilityRNIB,MuseumResourceCentreColchesterMuseums,DialogimDunkeln,MuseoAnteros,“Intouchwithart“,“TactileGraphics“,ICEVI7thEuropeanconference,ArtBeyondsight,Artforall…

Podne trake na ulazu (foto D.Š.)

R. V.

Djelatnici muzeja178

3.Djelatnicimuzeja

Djelatnici muzejaDjelatnici muzeja 181180

9. ŽeljkaSušić,kustospedagog–animator,muzejskipedagog,1996.

10. MoranaVouk,kustoszbirkedokumenataivođenjeknjižnice,kustos,1998.

11. NinaSivec,dokumentarist,kustos,voditeljknjižnice,2003.

12. RolandGambiroža,kustos,2003.–2005.

13. NevenkaĆosić,arhivist,kustos,2005.

14. LucijaŠoda,kustos,2005.

15. DavorŠiftar,kustos,2008.–2015.

16. IgorMaroević,kustos,2015.

POMOĆNI STRUČNI DJELATNICI

1. DavorŠiftar,muzejskitehničar,muzejskifotograf,1976.–2008.

2. DavorPetrić,knjižničar,1986.–1997.

3. RenatoVukić, voditelj tehničke službe, stručni referent za zaštituodpožara,muzejskitehničar,muzejskifotograf,1992.

4. ValentinaRomanić,informator/blagajnik,pomoćniknjižničar,2009.

RAČUNOVODSTVENO – ADMINISTRATIVNI DJELATNICI

1. NadaVukić,administrativnireferent,1963.–2003.

2. AnaRepar,dopisnik–likvidator,1977.

3. NadeljkaŽupanić,računovođa,knjižničar,1982.–1986.

4. ZdenkaDerniković,voditeljračunovodstva,1992.–2013.

5. DubravkaAugustićLujak,administrativnireferent,2004.

6. VladimirTremac,voditeljračunovodstva,2013.

Spremačice

VišnjaMiličević,EvicaPluščec,IvankaMaršić,DoraKlišanić,AnaJambrešić,LjubicaHor-vat,MiraOstroški

3.1. Popis zaposlenika (1953. - 2015.)RAVNATELJI

1. ArkadijeRudomino,1955.–1970.

2. GojkoZovko(honorarniv.d.ravnatelja),1970.–1971.

3. IvanKrznarić(honorarniv.d.ravnatelja),1971.–1972.

4. SilvaKorić,v.d.ravnatelja,1972.

5. Mirko Prtilo, 1972. – 1976.

6. NadaVukić,v.d.ravnatelja,1976.–1979.

7. Franjo Mrzljak, 1979. – 1981.

8. VjekoslavMršić,v.d.ravnatelja1981.

9. BartolBiličić,1981.–1983.

10. VjekoslavMršić,1984.–2002.

11. ŽeljkaBosnarSalihagić,2002.

STRUČNI MUZEJSKI DJELATNICI

1. MirkoVidulić,kustos,1976.–1978.

2. VjekoslavMršić,kustos,knjižničar,1977.–1984.,2002.–2003.

3. DragoPlavša,muzejskipedagog–animator,1978.–1979.

4. ĐurđicaBojanić,kustos,1980.–1995.

5. JoškoDidović,kustospedagog–animator,1981.–1982.

6. ZoranVukelić,kustospedagog–animator,1984.–1994.

7. RossanaČizmić,kustospedagog–animator,1994.–1995.

8. ŽeljkaBosnarSalihagić,kustos,1995.–2002.


Fredy Fijačko

SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA (PravilnikounutarnjemustrojstvuinačinuradaTiflološkogmuzeja,2015.)

RADNO MJESTO S POSEBNIM OVLASTIMA I ODGOVORNOSTIMA

Ravnatelj1(1popunjen)

STRUČNI MUZEJSKI POSLOVI

ODRŽAVANJE MUZEJA

Spremačica1(0popunjeno)

ADMINISTRATIVNI I RAČUNOVODSTVENI

POSLOVI

Voditeljračunovodstveno-knjigovodstvenog odjeljka 1

(1 popunjen)

Tajnik 1 (0 popunjeno)

Administrativnireferent1 (1 popunjen)

POMOĆNI STRUČNI POSLOVI

Muzejskitehničar(fotograf)1 (1 popunjen)

Pomoćniknjižničar1 (1 popunjen)

STRUČNI MUZEJSKI POSLOVI

Kustos 1 (0 popunjeno)

Višikustos4(3popunjena)

Muzejski savjetnik 2 (1 popunjen)

Dokumentarist 1 (0 popunjeno)

Višidokumentarist1 (1 popunjen)

Dokumentarist savjetnik 1 (0 popunjeno)

Muzejski pedagog 1 (0 popunjeno)

Višimuzejskipedagog1 (0 popunjeno)

Muzejski pedagog savjetnik 1 (1 popunjen)


Vukelić,Z.(1988)Specifičnostipedagoško-animatorskogradauTiflološkommuzejuJu-goslavije, Informatica Museologica, 18 (1-4), str. 42-44.

Vukelić,Z.(1989)Predgovor.U:Vinko Bek – učitelj slijepih: katalog izložbe.Zagreb:TiflološkimuzejJugoslavije,str.1.

Mršić,V.(1995)Orijentacija i mobilitet u Hrvatskoj.Zagreb:Hrvatskaudrugazaškolovanjepasavodičaimobilitet.

Mršić,V. (1996)105 godina Tiflološkog muzeja: od Hrvatskog sljepačkog muzeja ka hrvat-skom muzeju edukacijsko rehabilitacijskih znanosti.Zagreb:Tiflološkimuzej.

Mršić,V. (1998)StručnaknjižnicaHrvatskogasljepačkogmuzeja: (još jedanoddokazavišeodstoljećadugogpočetka, trajanja ikontinuitetaTiflološkogmuzeja), Informatica Museologica, 29 (1-2), str. 68-71.

Mršić,V.(2000)Pretpostavke značajne za optimalno korištenje pasa vodiča slijepih osoba. Magistarskirad.Zagreb:Edukacijsko-rehabilitacijskifakultet.

Sušić,Ž.(2001)Potrebeimogućnostikomuniciranjasaslijepimislabovidnimosobamaumuzeju, Informatica Museologica, 32 (3-4), str. 68-72.

BosnarSalihagić,Ž.(2002)VjekoslavKaras:„Djediunuk”,Peristil: zbornik radova za povi-jest umjetnosti, 45, str. 183-190.

Šiftar, D. (2002) Fotografija u muzeju: vrste, informacijska i komunikacijska uloga,Informatica Museologica, 33 (1-2), str. 101-103.

BosnarSalihagić,Ž.(2003)Uvod.U:Protiv vjetra: katalog izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej,str. 2.

BosnarSalihagić,Ž.(2003)IzložbaskulpturaIvanaFerlana-Protivvjetra,Riječ slijepih, 30 (12).

BosnarSalihagić,Ž.(2003)PovijesnipregledškolovanjaslijepihosobauHrvatskojuXXstoljeću,Anali za povijest odgoja, 2, str. 125-139.

Sušić,Ž.(2003)IdejniprojektprostoraTiflološkogmuzejauZagrebu,Informatica Museo-logica, 33 (3-4), str. 84-87.

BosnarSalihagić,Ž.(2004)Alida Bitunjac – Noćna ptica: katalog izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej, str. 2.

BosnarSalihagić,Ž.(2004)UmjetnostdostupnasvimauTaktilnojgalerijiTiflološkogmu-zeja.U:3. međunarodni simpozij o komplementarnim suportivnim terapijama Umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijala, 20.-23. svibnja 2004, Hvar, Hrvatska.Zagreb:Hrvat-ska udruga za psihosocijalnu onkologiju.

3.2. Popis radova stručnih djelatnika (1953. - 2015.) Rudomino,A.(1955)Tiflološkimuzejprednovimzadacima,Socijalna misao,godišteII,br. 5, str. 199-201.

Rudomino,A.(1959)SlijepipartizanskikurirFrancŠuper,Socijalna misao,godišteVI,br.3, str. 97-100.

Rudomino,A.(1962)AkademikLavPontrjagindobiojejošjednopriznanje,Socijalna mi-sao,godišteIX,br.9-10,str.477-479.

Rudomino,A.(1963)Decenijrada,Socijalna misao,godišteX,br.1,str.5-9.

Rudomino,A. (1964) Slijepimogu raspoznavati boje i čitati crni tisak,Socijalna misao, godišteXI,br.1,str.3-14.

Rudomino,A.(1964)Štojesproblemom„kožnogvida“,Socijalna misao,godišteXI,br.12,str. 645-648.

Rudomino,A.(1967)ŠtojeoktobarskarevolucijadalaslijepimaRusije,Socijalna misao, godišteXIV,br.11,str.601-604.

Rudomino,A.(1970)UposjetujednompoduzećuslijepihuLenjingradu,Socijalna misao, godišteXVII,br.12,str.761-763.

Mršić,V.(1980)Ojednomosvrtaju,Socijalna misao,godišteXXVI,br.9,str.405-407.

Mršić,V.(1983)Tifloizam,terapijailineštotreće?!,Socijalna misao,godišteXXXIX,br.4,str. 169-172.

Bojanić,Đ.(1983)Pričaoknjigama,Socijalna misao,godišteXXXIX,br.5,str.219-221.

Bojanić,Đ.(1986)Živiorganizammuzeja,Socijalna misao,godišteXXXII,br.2-3,str.63-70.

Mršić,V.(1988)Predgovor.U:Tomislav Hruškovec – „stvari“: katalog izložbe.Zagreb,Tiflo-loškimuzejJugoslavije,str.4-5.


Sušić,Ž.(2006)Tiflološkimuzejidruštvenazajednica.U:Zbornik radova III. skupa muzej-skih pedagoga Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem, 14. - 16. listopada 2004, Vukovar, Hrvatska.Zagreb:Hrvatskomuzejskodruštvo.

Šoda,L.(2006)Uvod.U:Hrvoje Dumančić - Dodir galopa: katalog izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej, str. 2-6.

Šoda,L.(2006)Medomiračunalimadopublike.U:Zbornik radova s III. skupa muzejskih pedagoga Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem, 14. - 16. listopada 2004, Vukovar, Hrvat-ska.Zagreb:Hrvatskomuzejskodruštvo,str.166-173.

Vouk,M.(2006)MuseoTatilleStataleOmerouAnconi,Vijesti muzealaca i konzervatora, 1-2, str. 97-99.

Vouk,M.(2006)Prilagodbaizložbenogpostavaosobamasinvaliditetom.U:Zbornik sa-žetaka s IV. skupa muzejskih pedagoga Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem, 11. - 14. listopada 2006, Knin, Hrvatska.Zagreb:Hrvatskomuzejskodruštvo.

Bosnar Salihagić, Ž. (2007) Europska slika: pristupačnosti muzeja osobama oštećenavida, Informatica Museologica, str. 111-114. // Riječ slijepih, 34 (35).

BosnarSalihagić,Ž.(2007)Stavovidruštvapremasposobnostimaosobaoštećenavida.U:Knjiga sažetaka 7. međunarodnog znanstvenog skupa Istraživanja u edukacijsko-rehabili-tacijskim znanostima, 14. - 16. lipnja 2007, Zagreb, Hrvatska.

Sivec,N.(2007)NovistalnipostavTiflološkogmuzejapredstavljennaEUkonferencijiArtforAll,Vijesti muzealaca i konzervatora, 1-4, str. 144-148.

Sivec,N.(2007)UposjetiDeutscheBlindenstudienanstaltu(BLISTA),Riječ slijepih, 34 (34).

Sušić,Ž.iVouk,M.(2007)EvaluacijaizložbeDodirAntike.U:Knjiga sažetaka 7. međuna-rodnog znanstvenog skupa Istraživanja u edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima, 14. - 16. lipnja 2007, Zagreb, Hrvatska.

BosnarSalihagić,Ž.(2008)IgranifilmJedandanuZemaljskomzavoduzaodgojslijepedjece, Vidici: glasilo Udruge slijepih Zagreb, 9 (2). // Riječ slijepih, 35 (38).

BosnarSalihagić,Ž.(2008)Muzejkojiuvažavarazličitosti,Riječ slijepih, 35 (37). // Vidici: glasilo Udruge slijepih Zagreb, 9 (1).

BosnarSalihagić,Ž.(2008)Tiflološkimuzej–muzejdostupansvima.U:Slijedi me!: infor-mativni vodič za osobe s invaliditetom.Zagreb:R.E.CENTAR,str.184-185.

Ćosić,N.(2008)Začeciinstitucionalnebrigezaslijepe.U:Katalog stalnog postava.Zagreb:Tiflološkimuzej,str.40-61.

BosnarSalihagić,Ž.(2004)Uvod.U:Ljubomir Stahov - Dodir skulpture: katalog izložbe. Za-greb:Tiflološkimuzej,str.1.

BosnarSalihagić,Ž.(2004)ZaslijepeioslijepimakrozTiflološkimuzej,Riječ slijepih, 31 (16). // Vidici: glasilo Udruge slijepih Zagreb, 4, str. 16-19.

Mršić,V.(2004)Povijesne osnove hrvatskog segmenta defektologijskog univerzalizma. Dok-torskadisertacija.Zagreb:Edukacijsko-rehabilitacijskifakultet.

Sušić,Ž. (2004)Izradainventarneknjigehemerotekeuračunalnomobliku, Informatica Museologica, 35 (1-2), str. 62-65.

Sušić,Ž.(2004)ZvučnivodičTiflološkogmuzeja.U:Zbornik radova s II. skupa muzejskih pedagoga s međunarodnim sudjelovanjem, 7-9 studenog 2002, Zadar.Zagreb:Hrvatskomu-zejskodruštvo.

Sušić,Ž. (2004)Virtualnaradionica:www.tifloloskimuzej.org, Informatica Museologica, 35 (1-2), str. 20-23.

Vouk,M.(2004)Osobeoštećenasluha–ravnopravniposjetiteljimuzeja?,Informatica Mu-seologica, 35 (3-4), str. 38-41.

Sivec,N.(2005)KakosestvaralamuzejskadokumentacijaTiflološkogmuzeja,Informatica Museologica, 36 (3-4), str. 103-108.

BosnarSalihagić,Ž. (2006)Artforall inTyphlologicalMuseuminZagreb.U:Art for all, Seminar and Workshop Reader, 22. - 24. September 2006, Wien, Austria, pp. 21-23.

BosnarSalihagić,Ž.(2006)Tiflološkimuzej-iskoraku21.stoljeće,Riječ slijepih, 33 (29).

BosnarSalihagić,Ž.(2006)Tiflološkimuzej:edukacijsko-rehabilitacijskesmjernice.U:Me-đunarodni znanstveni i stručni skup Rehabilitacija - stanje i perspektive djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, 12. - 13. listopada 2006, Rijeka, Hrvatska, str. 366-371.

Sivec,N.(2006)NovistalnipostavTiflološkogmuzejauZagrebu.U:Balkanska konferenci-ja Europskog savjeta za edukaciju osoba oštećena vida (ICEVI). Tranzicija edukacije i rehabili-tacije osoba oštećenog vida - nove mogućnosti, 30. rujna - 1. listopada 2006, Beograd, Srbija.

Sušić,Ž.(2006)Dodirni Louvre: deplijan.Zagreb:Tiflološkimuzej.

Sušić,Ž.(2006)Pravilnikoosiguranjupristupačnostigrađevinaosobamasinvaliditetomismanjenepokretljivosti.U:Zbornik sažetaka s IV. skupa muzejskih pedagoga Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem, 11. - 14. listopada 2006, Knin, Hrvatska.Zagreb:Hrvatskomuzejskodruštvo,str.27.


Ćosić,N.(2009)LouisBraille,tvoractočkastogpismazaslijepe.U:200 godina Louisa Bra-illea: katalog izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej.

Sivec,N.(2009)200godinaLouisaBraillea,Vidici: glasilo Udruge slijepih Zagreb, 10 (5).

Sivec,N.(2009)Dokumentacija-svjedokvremena,Vidici: glasilo Udruge slijepih Zagreb, 10 (2).

Sivec,N.(2009)SretanrođendanLouisBraille,Vidici: glasilo Udruge slijepih Zagreb, 10 (2).

Sušić,Ž.(2009)Jesulinašamišljenjauokvirena?.U:Jesu li naša mišljenja uokvirena?: depli-jan izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej.

Sušić,Ž. (2009)Muzejprilagođensvima.U:Knjižica muzejsko edukativne akcije.Zagreb:Hrvatskomuzejskodruštvo.//U:3. Putujuća izložba postera.Osijek:MuzejSlavonije.

Sušić,Ž.(2009)StalnipostavTiflološkogmuzejauZagrebu,Informatica museologica, 39 (1-4), str. 66-69.

Šiftar,D. (2009)Snagafotografije.U:Giovanni Marrozzini - Noćni leptiri: katalog izložbe. Zagreb:Tiflološkimuzej,str.5-7.

Vouk, M. (2009) Muzeji za sve, Riječ slijepih, 36 (232).

Vouk,M.(2009)Obilježen3.prosincauTiflološkommuzeju,Vidici: glasilo Udruge slijepih Zagreb, 10 (6).

Vouk,M.(2009)StudijskoputovanjeuVelikuBritaniju,Riječ slijepih, 36 (213).

BosnarSalihagić,Ž.(2010)Muzejokrenutbudućnosti,Informatica Museologica, 41 (1-4), str. 193-194.

BosnarSalihagić,Ž. (2010)Vizija iz tame.U:Vizija iz tame - prof. Franjo Tonković, slijepi znanstvenik: deplijan izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej.

BosnarSalihagić,Ž.(2010)StudijskoputovanjeuPerkinsschoolfortheBlind,Riječ slije-pih, 37 (234).

Ćosić,N.(2010)ProfesorFranjoTonković,slijepiznanstvenik.U:Vizija iz tame - prof. Fra-njo Tonković, slijepi znanstvenik: deplijan izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej.

Ćosić,N.(2010)Vizijaiztame-prof.dr.FranjoTonković,slijepiznanstvenik,Vidici: glasilo Udruge slijepih Zagreb, 11 (6).

Sivec,N.(2010)PozitivnevibracijeuTiflološkommuzeju,Vidici: glasilo Udruge slijepih Za-greb, 11 (1).

Sivec,N. (2010)Tiflološkimuzej, čuvarbaštine izBukevja, Vidici: glasilo Udruge slijepih Zagreb, 11 (5).

Sivec,N.(2008)Cerebralnaparalizaivišestrukaoštećenja.U:Slijedi me!: informativni vodič za osobe s invaliditetom.Zagreb:R.E.CENTAR,Zagreb,str.92-93.

Sivec,N.(2008)Humanostipisaćistrojevi.U:Pisaći strojevi: katalog izložbe.Zagreb:HTmuzej, str. 14.

Sivec,N.(2008)NesputanakreativnostuTaktilnojgalerijiTiflološkogmuzeja,Vidici: glasi-lo Udruge slijepih Zagreb, 9 (2). // Riječ slijepih, 35 (38).

Sivec,N.(2008)Nesputanakreativnost.U:Skulpture tišine: katalog izložbe.Zagreb:Tiflo-loškimuzej,str.3-4.

Sivec.N.(2008)Razvojpismazaslijepe.U:Katalog novog postava.Zagreb:Tiflološkimu-zej, str. 75-83.

Sušić,Ž.(2008)Gdje je original?: deplijan.Zagreb:Tiflološkimuzej,Zagreb.

Sušić,Ž.(2008)Omuzeju,Riječ slijepih, 35 (39).

Sušić,Ž.(2008)Vodič stalnog postava Tiflološkog muzeja.Zagreb:Tiflološkimuzej.

Sušić,Ž.iJamičić,Ž.(2008)Zaštosuparnici?.U:Zašto suparnici?: katalog izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej.

Sušić.Ž.(2008)Ponekariječokoncepciji.U:Katalog novog postava.Zagreb:Tiflološkimu-zej, str. 21-27.

Vouk,M. (2008)Nekezakonitosti inačela individualnogpristupaposjetiteljuoštećenavida, Informatica museologica, 39 (1-4), str. 116-118.

Vouk,M.(2008)Oštećenjesluha.U:Slijedi me!: informativni vodič za osobe s invaliditetom. Zagreb:R.E.CENTAR,Zagreb,str.26-28.

Vouk, M. (2008) Posveta dodiru, Vidici: glasilo Udruge slijepih Zagreb, 9 (3). // Riječ slijepih, 35 (40).

Vouk,M. (2008)Predgovor.U:Sanja Fališevac - Posveta dodiru: katalog izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej.

BosnarSalihagić,Ž. (2009)TyphlologicalMuseum–Newpermanentexhibition.U:The Best in Heritage, 24th - 26th September 2009, Dubrovnik, Croatia.Zagreb:EuropeanHeritageAssociation,p.92.

BosnarSalihagić,Ž.(2009)Institucijekulturnebaštinekaokorektivuuvažavanjurazliči-tosti.U:Peti međunarodni simpozij o komplementarnim i suportivnim terapijama Umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijala, 21-24 svibnja 2009, Lovran, Hrvatska, str. 16.


Sušić,Ž.(2011)Uđimoidoživimodostupanmuzej.U:1. kongres muzealaca Hrvatske, 12.-14. studenoga 2008, Zagreb, Hrvatska.Zagreb:Hrvatskomuzejskodruštvo,str.182-186.

Sušić,Ž. iBogatić,M. (2011)16.muzejskaedukativnaakcijaupovoduMeđunarodnogdanamuzeja-“Dodir”:12.travnja-14.svibnja2011, Informatica Museologica, 42 (1-4), str. 204-205.

Šiftar,D.(2011)Tiflološkimuzej.U:Avantura u muzejima.Zagreb:Školskaknjiga.

Šoda,L. (2011)…priče izočneordinacije.U:Documenta ophthalmologica …priče iz očne ordinacije: katalog izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej,str.6-11.

Šoda,L. (2011)Documenta ophthalmologica …priče iz očne ordinacije: deplijan na brajici. Zagreb:Tiflološkimuzej.

Šoda,L.(2011)Ozbirci.U: Documenta ophthalmologica …priče iz očne ordinacije: katalog izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej,str.24.

Vouk,M.(2011)Specifičnostiposjetiteljatrećeživotnedobi.U:1. kongres muzealaca Hr-vatske, 12-14 studenoga 2008, Zagreb, Hrvatska.Zagreb:Hrvatskomuzejskodruštvo.

Ćosić,N.(2012)Preskočimo granice: deplijan izložbe na brajici.Zagreb:Tiflološkimuzej.

Ćosić, N. (2012) Preskočimo granice. U: Preskočimo granice: katalog izložbe. Zagreb:Tiflološkimuzej,str.1-5.

Sivec,N.(2012)NoviustrojFototekeTiflološkogmuzeja,Informatica museologica, 43 (1-4), str. 181-184.

Sivec,N.(2012)PrvaBrailleovapočetnicanahrvatskomjeziku,Riječ slijepih, 39 (247).

Sivec,N.(2012)PrvihrvatskiAACinformatičkigovornik,Vidici: glasilo Udruge slijepih Za-greb, 13 (2 i 3).

Sušić,Ž.(2012)Zaštićenisvjedoci,Vijesti muzealaca i konzervatora, 1-4.

Sušić,Ž.(2012)Istraživanje prilagođenosti muzeja i galerija za osobe s invaliditetom. Magi-starskirad.Zagreb:Filozofskifakultet.

Sušić,Ž.(2012)JA-Muzej-KOM ili slike koje govore: deplijan.Zagreb:Tiflološkimuzej.

Sušić,Ž.(2012)Zvukvode.U:Knjižica 17. muzejsko edukativne akcije Voda.Zagreb:Hrvat-skomuzejskodruštvo.

Šiftar,D. (2012)Oblik lika.U: Iva Perović - Oblik lika: katalog izložbe. Zagreb: Tiflološkimuzej, str. 1-2.

Šoda,L.(2012)IzložbaDocumentaophthalmologica…pričeizočneordinacije,Vidici: gla-silo Udruge slijepih Zagreb, 13 (6).

Sivec,N.iVouk,M.(2010)Ukorak s čovjekom: katalog izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej.

Sušić,Ž.(2010)Antičkostaklo.U:Antičko staklo: deplijan izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej.

Sušić,Ž.(2010)IzradakonferencijeArtBeyondSight,Riječ slijepih, 37 (233).

Sušić,Ž.(2010)Ponos i predrasude: deplijan radionice.Zagreb:Tiflološkimuzej.

Sušić,Ž.(2010)Šapakojavodi.U:Knjižica muzejsko edukativne akcije Kotač.Zagreb:Hrvat-skomuzejskodruštvo.

Vouk,M.(2010)IzložbaUkoraksčovjekom,Vidici: glasilo Udruge slijepih Zagreb, 11 (4).

Vouk,M.(2010)Ništanikadanepostajestvarnimdoksenedoživi.U:Otvaranja: katalog izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej.

BosnarSalihagić,Ž.(2011)Muzejuborbiprotivmraka,Lions: magazin Districta 126-Croa-tia, 19, str. 30-31.

BosnarSalihagić,Ž.(2011)Relacije taktilne percepcije i funkcioniranja i nekih čimbenika u djece oštećena vida.Magistarskirad.Zagreb:Edukacijsko-rehabilitacijskifakultet.

BosnarSalihagić,Ž. (2011)Documentaophthalmologica.U:Documenta ophthalmologi-ca…priče iz očne ordinacije: katalog izložbe/deplijan na brajici.Zagreb:Tiflološkimuzej,str.4-5.

BosnarSalihagić,Ž.(2011)Institucijekulturnebaštinekaokorektivuuvažavanjurazliči-tosti.U:Umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijala.Zagreb:Edukacijsko-rehabilita-cijski fakultet, str. 50-53.

BosnarSalihagić,Ž.iĆosić,N.(2011)Vizija iz tame - prof. Franjo Tonković, slijepi znanstve-nik: zvučni katalog izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej.

Ćosić,N.(2011)IzložbaVizijaiztame:prof.FranjoTonković,slijepiznanstvenik,Riječ sli-jepih, 12 (239).

Sušić,Ž.(2011)16.muzejskoedukativnaakcijaupovoduMeđunarodnogdanamuzeja–“Dodir”,Riječ slijepih, 38 (240).

Sušić,Ž.(2011)99nije100?.U:99 nije 100?: katalog izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej.

Sušić,Ž. (2011)Dodir čitanja ipisanja.U:Knjižica 16. muzejsko edukativne akcije Dodir. Zagreb:Hrvatskomuzejskodruštvo.

Sušić,Ž.(2011)Izložba„99nije100”,Vidici: glasilo Udruge slijepih Zagreb, 12 (4 i 5).

Sušić,Ž. (2011)TyphlologicalMuseum.Museum Practice [online].Dostupnona:http://www.museumsassociation.org/museum-practice.


Šiftar,D.(2014)Manjejeviše.U:Damir Mataušić - manje je više: katalog izložbe. Zagreb, Tiflološkimuzej,str.2.

Šiftar,D.(2014)Uvodnariječ.U:Labirint višedimenzionalnog prostora: katalog izložbe. Za-greb:Tiflološkimuzej,str.4.

Šoda,L.(2014)SlijepiprirodoslovacEugenWagner(1924.-1983.).U:Želim znati! Slijepi prirodoslovac Eugen Wagner (1924.-1983.) Učila u nastavi matematike i fizike: katalog izložbe. Zagreb:Tiflološkimuzej,str.8-10.

Šoda,L.(2014)Želimznati!U:Želim znati! Slijepi prirodoslovac Eugen Wagner (1924.-1983.) Učila u nastavi matematike i fizike: katalog izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej,str.5-7.

Vouk,M.(2014)IzložbaPeteraLinberghaImagesofWomen&TheUnknow,Vidici: glasilo Udruge slijepih Zagreb, 15 (4 i 5).

Ćosić,N.(2015)PočeciinstitucionalnogobrazovanjaslijepihosobauHrvatskoj.U:Kata-log izložbe 120 godina Zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece.Zagreb:Tiflološkimuzej,str. 12-25.

Sivec,N.(2015)Čitajtegledanje-Avangardazasve.U:Vlado Martek: katalog izložbe. Za-greb:Tiflološkimuzej.

Ćosić, N. i Vouk, M. (2015) 120 godina Zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece. U:120 godina Zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece: katalog izložbe. Zagreb: Tiflološki muzej, str. 4.

Šoda,L.(2012)OftalmološkazbirkaTiflološkogmuzeja:odakvizicijedoprezentacije,In-formatica museologica, 43 (1-4), str. 132-136.

Vouk,M.(2012)TamnasobaTiflološkogmuzeja–pogledumrak,Informatica Museologi-ca, 43 (1-4), str. 137-139.

BosnarSalihagić,Ž.(2013)Muzejusljubavlju….U:Mi nismo nevidljivi, 60 godina Tiflološ-kog muzeja: katalog izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej,str.5-15.

Sušić,Ž. (2013)EdukacijskodjelovanjeTiflološkogamuzejakaosocijalnikohezivniele-mentunutardruštva.U:Od čudnovatog do čudesnog 100 godina Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića: knjiga sažetaka, str. 70-71.

Sušić,Ž.(2013)Tkojedječakmalenkaolakativeseokaoptica?U:Muzejske pričalice: 18. muzejska edukativna akcija povodom Međunarodnog dana muzeja, 18. travanj - 18. svibanj 2013.Zagreb:Hrvatskomuzejskodruštvo,str.48.

Šiftar,D.(2013)Rezbarene ideje: katalog-deplijan izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzejusurad-njisHrvatskomknjižnicomzaslijepe.

Vouk,M. (2013)Neustrašivi –Noćmuzejau Tiflološkommuzeju,Vidici: glasilo Udruge slijepih Zagreb, 14 (6 i 1).

Vouk, M. (2013) Od teorije...do prakse, Muzeji za sve.Osijek:Muzejskaudruga IstočneHrvatske, str. 5-7.

Vouk,M. (2013)Savjetizaprilagodbumuzejske interpretacije i interpersonalnekomu-nikacije s osobama s invaliditetom.U:Muzeji za sve.Osijek:Muzejskaudruga istočneHrvatske.

Vouk,M.(2013)Tamnasoba–prozorusvijetsljepoće.U:Zbornik sažetaka Slepi in slabo-vidni v družbi med zgodovinsko perspektivo in sodobnimi vprašanji, 23. i 24. travnja 2013, Ljubljana, Slovenija.

BosnarSalihagić,Ž.iSivec,N.(2014)Smjernicezaizradupolitikeupravljanjamuzejskimzbirkama.U:Knjiga sažetaka 3. Kongresa muzealaca Hrvatske s međunarodnim sudjelova-njem, 8.-11. listopada, Opatija, Hrvatska.Zagreb:Hrvatskomuzejskodruštvo,str.119.

Sušić,Ž.(2014)Istraživanjeprilagođenostizagrebačkihmuzeja:odhipotezedosmjeraak-cije.U:Istraživanje korisnika baštine.Zagreb:Zavodzainformacijskestudije,str.117-184.

Sušić,Ž.(2014)Zaviriirukamapogodi.U:Knjižica 19. muzejsko edukativne akcije (Bez)Veze. Zagreb:Hrvatskomuzejskodruštvo.

Sušić,Ž.(2014)Osjet kozmograma: deplijan.Zagreb:Tiflološkimuzej.

LiteraturaLiteratura 195194

Bencetić, S. (2013)Nevidljivo-vidljivo.U:Mi nismo nevidljivi, 60 godina Tiflološkog muzeja: katalog izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej,str.16.

Berkeš,M.(1954)Prvariječnašimčitaocima,Socijalna misao,godišteI,br.1-2,str.3.

Berkeš,M.(1955)PrvaizložbatiflološkogmuzejauZagrebu,Socijalna misao, godišteII,br.6i7,str.272-274.

Berkeš,M.(1956)Naštiflološkimuzejugodini1955.,Socijalna misao,godišteIII,br.9,str.293-295.

Berkeš,M.(1957)Lijeprazvitakvažneustanoveslijepih:Tiflološkimuzejugod.1956,Socijalna mi-sao, godišteIV,br.4,str.169-171.

Berkeš,M.(1958)Tiflološkimuzejugodini1957.,Socijalna misao, godišteV,br.7-8,str.246-249.

Bojanić,Đ.(1983)Pričaoknjigama,Socijalna misao, godišteXXXIX,br.5,str.219-221.

Bojanić,Đ.(1986)Živiorganizammuzeja,Socijalna misao, godišteXXXII,br.2-3,str.63-70.

BosnarSalihagić,Ž.(1999)Muzejiiosobesposebnimpotrebama,Vijesti muzealaca i konzervatora, br. 1-4, str. 111-122.

BosnarSalihagić,Ž.(2000)Tiflološkimuzejinjegovoopće-defektološkoopredjeljenje,Informatica Museologica, br. 3-4, str. 95-97.

BosnarSalihagić,Ž.(2011)Documentaophthalmologica.U:Documenta ophthalmologica ... priče iz očne ordinacije.Zagreb:Tiflološkimuzej,str.4.

BosnarSalihagić,Ž.iSivec,N.(2014)Politika upravljanja muzejskim zbirkama[online].Zagreb:Tiflo-loškimuzej.Dostupnona:https://www.google.hr/?gws_rd=ssl#q=Tiflolo%C5%A1ki+muzej [14. listopa-da 2015.]

BosnarSalihagić,Ž.(2013)Muzejusljubavlju….U:Mi nismo nevidljivi, 60 godina Tiflološkog muzeja: katalog izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej,str.5-15.

Breznik,M.(1965)PutPokretneizložbepoSRSloveniji,Socijalna misao,godišteXII,br. 2, str. 90.

ČasopisikojeprimaSocijalnamisaouzamjenu(1955)Socijalna misao,godišteII,br.3,str.108-109.

Dugački,V.(2005)PrvahrvatskatvornicamedicinskihinstrumenataJakobaHlavke,Medicus,godišteXIV,br.2,str.347-350.

Dujko,M.(1977)TrebalinamTiflološkimuzej,Socijalna misao, godišteXXIII,br.8-9,str.402-403.

Gob, A. i Drouguet, N. (2007) Muzeologija: Povijest, razvitak, izazovi današnjice. Zagreb: IzdanjaAntibarbarus.

Godišnje izvješće zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu za školsku godinu 1895/96. (1896), Zagreb.

Gollner,N.(1955)Tiflološkimuzejinjegovaproblematika,Vijesti društva muzejsko-konzervatorskih radnika NRH, godina IV, br. 1, str. 10.

Grenac,S.(1982)Znatiimoći!,Socijalna misao,godišteXXXVIII,br.5,str.227-233.

Henri, P. (1975) Život i djelo Louisa Braillea.Zagreb:Tiflološkimuzej.

LiteraturaB.M.(1956)SocijalnamisaopostalajeorganSavezaslijepihJugoslavije,Socijalna misao,godišteIII,br. 4-5, str. 138-139.

B.M.(1957)ŠtoočekujemoodSocijalnemisliunjezinučetvrtomgodištu,Socijalna misao,godišteIV, br. 1, str. 3-4.

B.S.(1963)Kakojepočelo…,Socijalna misao, godišteX,br.1,str.9-10.

B.A.(1956)PutujućaizložbaTiflološkogmuzejauZagrebu,Vijesti društva muzejsko-konzervatorskih radnika NRH, godina V, br. 5, str. 121.

Bančić,S.(1975)Dostignućavrijednapažnje,Socijalna misao, godišteXXII,br.1-2,str.17-19.

Bančić,S. (1976) Izvanrednapriznanjakonstruktoruipronalazačuškolskihučila,Socijalna misao, godišteXXIII,br.1-2,str.38-41.

Bančić,S.(1977)Uređajzanastavuskupova,Socijalna misao, godišteXXIII,br.1-2,str.30-32.

Bančić,S.(1978)Zlatnaplaketaupravimrukama,Socijalna misao,godište XXIV,br.8-9,str.343-345.

Bančić,S.(1980)Zlatozaizumitelja,Socijalna misao,godišteXXV,br.9,str.427-428.

Bančić,S.(1981)Lakša-matematika!,Socijalna misao,godišteXXVII,br.4,str.169-170.

Bančić,S.(1985)Zagrebuslobodi,Socijalna misao,godišteXXXI,br.9,str.430.

Bančić,S.(1986)Okonadlanu,Socijalna misao, godišteXXXII,br.1,str.49-50.

Bauer,A. (1956)Pokretna izložbaTiflološkogmuzejaSaveza slijepih Jugoslavije,Socijalna misao, godišteIII, br. 10-11, str. 401.

Bauer,A. (1963)Ustanovazanimljivasmuzeološkogstanovišta,Socijalna misao, godišteX,br.1,str. 4.

Bek,V.(1889)DasBlindenweseninCroatien,Blindenfreund,godišteIX,br.12.

Bek,V.(1891)Božićnodrvceslijepojdjeci,Slijepčev prijatelj,godišteII,br.2.

Bek,V.(1891)Izložbeni katalog za Sljepački odjel na Gospodarsko-šumarskoj jubilarnoj izložbi u Zagre-bu 1891. Zagreb.

Bek,V.,ur.(1891)Slijepčev prijatelj,godišteII,br.1.

Bek,V.(1892)SljepačkiodjelnajubilarnojizložbiuZagrebu1891.,Slijepčev prijatelj,godišteIII,br.1.

Bek,V.(1895)Naosvitkugodine1895.,Prijatelj slijepih i gluhonijemih,godišteIII,br.1.

Bek,V.(1895)Prvirujan1895.,Prijatelj slijepih i gluhonijemih,godišteIII,br.9-10.

Bek,V.(1895)Zemaljskizavodzaodgojslijepedjece,Prijatelj slijepih i gluhonijemih,godišteIII,br.9-10, str. 134.


Izvještaj o ostvarenom programu za lipanj 1991. godine(1991),izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Izvještaj o ostvarenom programu za mjesec veljaču 1991.(1991),izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Izvještaj o ostvarenom programu za razdoblje siječanj-ožujak 1991.(1991),izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Izvještaj o ostvarenom programu za svibanj 1991. godine(1991),izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Izvještaj o ostvarenom programu za travanj 1991. godine(1991),izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Izvještaj o realizaciji Programa rada za 1986. godinu(1986),izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Izvještaj o realizaciji Programa rada za razdoblje od 1. 01. – 31. 12. 1980. godine (1981), iz pismohrane Tiflološkogmuzeja.

Izvještaj o realizaciji Programa rada za razdoblje od 1. I-31. XII 1983.(1984),izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Izvještaj o realizaciji Programa rada za siječanj-prosinac 1990. godine(1990),izpismohraneTiflološ-kog muzeja.

K.(1961)Izložbaslijepogkipara,Socijalna misao, godišteVIII,br.11,str.453-454.

Kako su se ljudi bez vida borili u narodnoj revoluciji (1959),Zagreb:TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavije.

Knjiga utisaka(1955-1956),Zagreb:Tiflološkimuzej.

Kolveshi,Ž.(2004)RecenzijaMuzeološka koncepcija i koncepcija stalnog postava Tiflološkog muzeja u Zagrebu,izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Lastrić,A.(1981)Bližeslijepima,Socijalna misao, godišteXXVII,br.2,str.71-72.

Lastrić,A.(1982)Vrijemezazajedništvo,Socijalna misao,godišteXXXVIII,br.1,str.5-6.

Lastrić,A.(1983)EugenWagner,Socijalna misao,godišteXXXIX,br.11,str.485-486.

M. B. (1955) Prva izložba Tiflološkogmuzeja u Zagrebu, Socijalna misao, godište II, br. 6-7, str.272-274.

M.B.(1956)NašTiflološkimuzejugodini1955,Socijalna misao,godišteIII,br.9,str.293-295.

Maroević,I.(1983)Uvod u muzeologiju.Zagreb:Zavodzainformacijskestudije.

Martić,A.(1961)Neugasivi životi.Zagreb:Tiflološkimuzej.

Mašović,S.(1955)Osnivanje,organizacijairadTiflološkogmuzejasavezaslijepihJugoslavijeuZa-grebu.U:Izvještaj o radu za godinu 1953-54.Zagreb:TiflološkimuzejSSJ,str.9-19.

Meijer–vanMensch,L.iVanMensh,P. (2010) From disciplinary control to co-creation-collecting anddevelopmentofmuseumsaspraxisinthenineteenthandtwentiethcentury.U:Pettersson,S.,ur.Encouraging collections mobility–A Way Forward for Musums in Europe,Erfgoed:FinishNationalGallery,str.34–57.

Mršić,V.(1996)105 godina Tiflološkog muzeja: od Hrvatskog sljepačkog muzeja ka hrvatskom muzeju edukacijsko rehabilitacijskih znanosti.Zagreb:Tiflološkimuzej.

Herceg,M.,ur.(1981)Znam,hoću,mogu.U: INOVA 1981. Zagreb:SveučilišnanakladaLiber.

Hooper-Greenhill,E.(1994)MuseumEducationandCommunicationPolicies,The Education Role of the Museum.London–NewYork:Routlegde,str.260.

Hrvatskaknjižnicazaslijepe(2013)Povijesni pregled[online].Zagreb:Hrvatskaknjižnicazaslijepe.Dostupnona:http://www.hkzasl.hr/povijesni%20pregled.html [20. rujna 2013.]

Hrvatski biografski leksikon(1983)Bek,Vinko.Zagreb:Jugoslavenskileksikografskizavod.Sv.1.1983.

Hrvatski biografski leksikon (1993)Drohobeczky, Julije (Drohobecki). Zagreb: Leksikografski zavodMiroslavKrleža.Sv.3.1993.

Ibler,J.(1892)Gospodarsko-šumarska jubilarna izložba hrv.-slav. Gospodarskoga društva u Zagrebu g. 1891. Zagreb.

Iskaz darovatelja i podupiratelja (1890), Slijepčev prijatelj,godišteI,br.1,str.23.

Izviješće o radu i djelovanju u 1998. godini(1999),izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Izviješće o radu Tiflološkog muzeja tijekom 1997.,izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Izviješće o radu Tiflološkog muzeja u 1999. godini,izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Izvješća: Tiflološki muzej 1995,izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Izvješće o izvršenju programa rada za 2002. godinu,izpismohraneTiflološkogmuzeja.





Izvješće o radu Tiflološkog muzeja u 1996.,izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Izvješće o radu Tiflološkog muzeja za 2009. godinu,izpismohraneTiflološkogmuzeja,str.1-18.

Izvješće o radu Tiflološkog muzeja za 2010. godinu (2011),izpismohraneTiflološkogmuzeja,str.1-17.

Izvješće o radu Tiflološkog muzeja za 2011. godinu (2012),izpismohraneTiflološkogmuzeja,str.1-21.

Izvješće o radu Tiflološkog muzeja za 2012. godinu(2013),izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Izvješće o radu Tiflološkog muzeja za 2013. godinu(2014),izpismohraneTiflološkogmuzeja,str.1-14.

Izvješće o radu Tiflološkog muzeja za 2014. godinu(2015),izpismohraneTiflološkogmuzeja,str.1-15.

Izvješće o radu za 2007.(2008),izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Izvješće o radu za 2008.,izpismohraneTiflološkogmuzeja,str.1-22.

Izvješće Tiflološkog muzeja o ostvarenju programa rada za 2000. godinu, izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Izvještaj o izvršenju programa rada za vrijeme od 1. 1. do 30. 6. 1979.(1979),izpismohraneTiflološkogmuzeja.


Rudomino,A.(1958)Tiflološkimuzej,Muzeji, br. 11-12, str. 129-139.

Rudomino,A. (1963)Decenij radaTiflološkogmuzeja,Vijesti muzealaca i konzervatora, br. 6, str. 166-171.

Rudomino,A.(1963)Decenijrada,Socijalna misao,godišteX,br.1,str.5-9.

Rudomino,A.,ur.(1955)PrvajavnaizložbaiperspektivedaljegrazvojaMuzeja.U:Izvještaj o radu. Zagreb:TiflološkimuzejSSJ.

Rudomino,A.(1957)Tiflološkimuzej,Muzeji, br. 11-12, str. 133.

Rudomino,A.,ur.(1956)Oradumuzejaugodini1956.U:Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije u godini 1956.Zagreb:TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavije,str.10.

Sivec,N. (2011)PrvaBrailleovapočetnicanahrvatskomjeziku, Informatica museologica, 42 (1-4), str. 128-132.

Sivec, N. (2012) Novi ustroj fototeke Tiflološkog muzeja, Informatica museologica, 43 (1-4), str. 181-184.

Slepi u Jugoslaviji(1963)TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavije.

Slepie v Jogoslavi(1963)TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavije.

Slijepi (1967) TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavije.

Strateški plan Tiflološkog muzeja 2016-2018.,izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Sušić,Ž.(2004)Izradainventarneknjigehemerotekeuračunalnomobliku,Informatica museologica, 35 (1-2), str. 62-65.

Sušić,Ž.(2004)Muzeološka koncepcija i koncepcija stalnog postava Tiflološkog muzeja u Zagrebu, re-cenziran i neobjavljen rukopis. Zagreb.

Sušić,Ž.(2010)Zaštita kulturne baštine u muzejima.Seminarskirad.Zagreb:Filozofskifakultet.

Sušić,Ž.(2015)EdukacijskodjelovanjeTiflološkogmuzejakaokohezivnielementunutardruštva,Zbornik radova „Šegrt Hlapić “ od čudnovatog do čudesnog. Zagreb:Hrvatskaudrugaistraživačadječjeknjiževnosti,str.792-793.

Šarić,S.(1967)Simfonija quasi eroica.Zagreb:Zora.

Šiftar,D.(2008)Likovniradovislijepihautora.U:Katalog stalnog postava.Zagreb:Tiflološkimuzej,str. 104-109.

ŠodaL.(2011)…pričeizpočneordinacije.U:Documenta ophthalmologica ... priče iz očne ordinacije. Zagreb:Tiflološkimuzej,str.6-8.

Šoda,L.(2014)SlijepiprirodoslovacEugenWagner(1924.-1983.).U:Želim znati! Slijepi prirodoslovac Eugen Wagner (1924.-1983.) Učila u nastavi matematike i fizike: katalog izložbe. Zagreb: Tiflološkimuzej, str. 8-10.

Šoda,L.(2014)Želimznati!U:Želim znati! Slijepi prirodoslovac Eugen Wagner (1924. - 1983.) Učila u nastavi matematike i fizike: katalog izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej,str.5-7.

Štajduhar,J.(1956)TrogodišnjicaSocijalnemisli,Socijalna misao,godišteIII,br.12,str.427-431.

Mršić,V.,ur.(1978) Eugen Wagner: nastavne aparature za matematiku i fiziku. Zagreb:TiflološkimuzejJugoslavije.

Narodnenovine(2002)Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj gra-đi[online].Zagreb:Narodnenovined.d.,108/02.Dostupnona:http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/309509.html [12. listopada 2015.]

Narodnenovine(2006)Pravilnik o stručnim i tehničkim standardima za određivanje vrste muzeja, za njihov rad, te za smještaj muzejske građe i muzejske dokumentacije [online].Zagreb:Narodnenovined. d., 89/06.Dostupno na:http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/126462.html [13. listopada 2015.]

Narodnenovine(2011)Pravilnik o obliku i načinu, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske[online].Zagreb:Narodnenovined.d.,89/11.Dostupnona:http://narodne-novi-ne.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_89_1905.html [12. listopada 2015.]

Narodnenovine(2015)Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara[online].Zagreb:Narodnenovined.d., 98/15. Dostupno na: http://www.zakon.hr/z/340/Zakon-o-za%C5%A1titi-i-o%C4%8Duvanju-kul-turnih-dobara [12. listopada 2015.]

Pavišić,Z.iDorn,V.(1986)RazvojoftalmologijeuHrvatskojdodrugogsvjetskograta,Acta ophthal-mologica Jugosklavica, 3, Vol. 24, suppl.

Peić,M.(1985)Okonadlanu.U:Taktila ‘85: katalog izložbe.Zagreb:TiflološkimuzejJugoslavije,str.1.

PonovnootvorenjeTiflološkogmuzeja(1976),Socijalna misao, godišteXXIII,br.7,str.366-367.

PopisprinovauTiflološkommuzejuu1962.g.(1963),Socijalna misao,godišteX,br.3-4,str.129-132.

Pregled stručnog rada Tiflološkog muzeja za razdoblje srpanj 1991. – srpanj 1992. (1992), iz pismohra-neTiflološkogmuzeja.

Prijedlog koncepcije rada Tiflološkog muzeja i programske smjernice za razdoblje 2006.-2010., iz pismo-hraneTiflološkogmuzeja.

Rapo,V.(2006)Hrvatski školski muzej - Pariška soba.Zagreb:Hrvatskiškolskimuzej.

Raušević,V.,ur.(1980)Izložbaizuma,tehničkihunapređenja,noviteta.U:INOVA 1980.Zagreb:Sa-vezizumiteljaiautoratehničkihunapređenjaHrvatske.

Ribičić-Županić,A.,ur.(2003)Protiv vjetra – skulpture Ivana Ferlana: katalog izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej.

Rješenje Ministarstva kulture Republike Hrvatske o svojstvu kulturnog dobra Muzejske građe Tiflološkog muzeja(2013),Klasa:UP-I°-612-08/09-06/0333,Urbroj:532-04-01-04/11-13-5,izpismohraneTiflo-loškogmuzeja.

Rješenje Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske(2011),Klasa:UP-I-612-08/09-06/0333,Urbroj:532-04-01-01/3-11-4,izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Rudomino,A.(1955)RazvitaknajmlađegzagrebačkogmuzejaTiflološkimuzej,Vijesti društva muzej-sko – konzervatorskih radnika NRH,godinaIV,br.5,str.112-113.

Rudomino,A. (1955)Tiflološkimuzejprednovimzadacima,Socijalna misao,godište II,br.5,str.199-201.


Tonković,D.,ur. (1956)Tiflološki muzej Saveza slijepih Jugoslavije u godini 1956.,Zagreb:TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavije.

Tonković, D., ur. (1957) Tiflološki muzej u godini 1957. Zagreb: Tiflološki muzej Saveza slijepihJugoslavije.

Tonković,F.(1955)Zavod za odgoj slijepe djece u Zagrebu od 1895. do 1955. godine.

Jubilarni zbornik radova povodom 60-godišnjice osnutka Zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu. Za-greb:ZavodzaodgojslijepedjeceuZagrebu.

Tonković,F.(1960)Vinko Bek i njegov utjecaj na odgoj i obrazovanje slijepih u Jugoslaviji.Zagreb:SavezslijepihJugoslavije,Tiflološkimuzej.

Tonković,F. (1963) Malo slijepo dijete i njegovi pokreti prijevod.Zagreb:TiflološkimuzejSavezaslije-pihJugoslavije.

Tonković,F.(1963)ZaštonamjepotrebanTiflološkimuzej,Socijalna misao, godišteX,br.1,str.3.

UspješanradTiflološkogmuzejauI.polovini1958.g.(1958),Socijalna misao,godišteV,br.10,str.353-356.

Vouk,M. (2005)Antikabezbarijera.U:Dodir antike: katalog izložbe.Zagreb:Tiflološkimuzej,str.10-12.

Vouk, M. (2013) Od teorije...do prakse, Muzeji za sve.Osijek:MuzejskaudrugaIstočneHrvatske,str.5-7.

Vujić, Ž. (2002)Kvaliteta i politika sabiranja, Informatica museologica, godište XXXIII., br. 3-4, str.135-137.

Vujić,Ž.(2004)Recenzija Muzeološke koncepcije i koncepcije stalnog Tiflološkog muzeja u Zagrebu, iz pismohraneTiflološkogmuzeja.

Vujić,Ž.(2007)Izvori muzeja u Hrvatskoj.Zagreb:ArtmagazinKontura.

Vujić,Ž.(2009)IzidorKršnjavi–PionirmuzealneznanostiuHrvatskoj, Muzeologija, br. 46, str. 9-35.

Wagner, E., ur. (1959) Priručnik za eksperimente iz osnova geometrijske optike: III.dio.Zagreb:Učila.

Wagner, E., ur. (1966) Priručnik za eksperimente iz osnova kalorimetrije.Zagreb:Učila.

Wagner, E., ur. (1967) Osnovi mehanike, sile-strojevi-pogoni: priručnik za eksperimente.Zagreb:Učila.

Zapisnik 3. sjednice Upravnog vijeća TM održane dana 19. prosinca 2012. godine, Ur. br. 34/13, iz pi-smohraneTiflološkogmuzeja.

Zapisnik revizije muzejske građe i muzejske dokumentacije,Ur.br.114/2002,izpismohraneTiflološkogmuzeja.

Zgaga,V.,ur.(1987)Dokumentacijaiklasifikacijamuzejskihigalerijskihpredmeta,Muzeologija br. 25, str. 7.

The Blind in Yogoslavia (1963)TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavije.

Tiflološkimuzej(2005)Izvješća zagrebačkih muzeja 2004, str. 215-219.

Tiflološkimuzej(2006)Izvješća zagrebačkih muzeja 2005, str. 246-250.

Tiflološkimuzej(2008) Izvješća zagrebačkih muzeja 2007, str. 561-571.

Tiflološkimuzej(2009)Mogućnosti za posjetitelje s invaliditetom[online].Zagreb:Tiflološkimuzej.Dostupnona:http://www.tifloloskimuzej.hr/UserFiles/file/TIFMU_MOGUCNOSTI_hrv.pdf [15.listopada2015.]

Tiflološkimuzej (2014)Politika upravljanja muzejskim zbirkama [online]. Zagreb: Tiflološkimuzej.Dostupnona:http://www.tifloloskimuzej.hr/page.aspx?id=28 [15. listopada 2015.]

TiflološkimuzejSSJu1959.godini(1960),Socijalna misao,godišteVII,br.3,str.127-132.

TiflološkimuzejSSJu1960.godini(1961),Socijalna misao, godišteVIII,br.3-4,str.118-125.

TiflološkimuzejSSJu1961.godini(1962),Socijalna misao, godišteIX,br.3,str.138-146.

TiflološkimuzejSSJu1963.godini(1964),Socijalna misao,godišteXI,br.3-4,str.125-132.

TiflološkimuzejSSJu1964.godini(1965),Socijalna misao, godišteXII,br.3-4,str.131-139.

TiflološkimuzejSSJu1965.godini(1966),Socijalna misao, godišteXIII,br.3-4,str.139-144.

TiflološkimuzejSSJu1966.godini(1967),Socijalna misao, godišteXIV,br.3-4,str.137-142.

TiflološkimuzejSSJu1967.godini(1968),Socijalna misao, godišteXV,br.3-4,str.149-155.

TiflološkimuzejSSJu1968.godini(1969),Socijalna misao, godišteXVI,br.3-4,str.162-167.

TiflološkimuzejSSJu1969.godini(1970),Socijalna misao,godišteXVII,br.3-4,str.174-179.

TiflološkimuzejSSJu1970.godini(1971),Socijalna misao, godišteXVIII,br.3,str.228-232.

Tiflološkimuzeju1971.godini(1972),Socijalna misao, godišteXIX,br.5,str.319-323.

Tiflološkimuzeju1973.godini(1974),Socijalna misao, godišteXXI,br.6,str.325-330.

Tiflološkimuzej,Zbirkaarhivskoggradiva,inv.br.1517,Opis moga rada.

Tiflološkimuzej,Zbirkaarhivskoggradiva,inv.br.1519,Biografski materijal.

Tiflološki muzej: Izvješće o izvršenju programa rada (1. 1.-31. 12. 2001. godine),izpismohraneTiflološ-kog muzeja.

Tonković,D.(1955)KakosemožepomoćitiflološkommuzejuSSJuZagrebu,Socijalna misao, godi-šteII,br.3,str.77-79.

Tonković,D.(1954)TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavijeuZagrebu,Socijalna misao,godišteI,br.3, str. 23-24.

Tonković,D.,ur.(1955)Izvještaj o radu za godinu 1953-54.Zagreb:TiflološkimuzejSavezaslijepihJugoslavijeuZagrebu.

Tonković,D.,ur.(1955)IzvještajoraduTiflološkogmuzeja1955.godine.U:Izvještaj o radu.Zagreb:TiflološkimuzejSSJ,str.10-11.

Documents

svima koji su svoj trud, energiju, znanje i vrijeme utkali ... · Riječ ravnateljice... Povod za pisanje monografije Tiflološkog muzeja, dvadesetak godina nakon što je po-sljednja