impressumPROJEKT: Njegovanje tradicije, istraivanje i prezentiranje
zaviajne povijesti Malog LoinjaPROJECT: Mali Loinj - A Study of History and Tradition
Projekt je zapoeo 2005. godine u prigodi obiljeavanja 150.-e godinjiceosnutka Pomorske kole u Malom Loinju i 150.-e godinjice roenja profesora
Ambroza HaraiaThe project started in 2005 on the occasion of the 150th anniversary of thefounding of the Nautical School in Mali Loinj and the birth of Ambroz Harai's.
Voditeljica projekta / Project Manager: Lidija Kosmos, prof.U projektu su sudjelovali Mladi povjesniari Srednje kole Ambroza Haraia/ High School Young Historian Group members who took part in the project:
Leona Fuek-Desanti, Matea Viduli, Fran Kueta, Manuela Kajkara,Anton Budini & Udruga sakupljaa samoniklog,
ljekovitog & jestivog bilja AMBROZ HARAI
Nakladnik / Publisher: Srednja kola Ambroza HaraiaZa nakladnika / For the Publisher: Tomislav Gospodneti, prof.
Autor teksta / Text: Lidija Kosmos, prof.Prijevod na engleski / Translation: Julija uput, prof.
Projekt financirali:Grad Mali Loinj, Primorsko-goranska upanija
Turistika zajednica grada Malog Loinja, Jadranka hoteli d.o.o.Ljekarna Snjeana Mukardin Mali Loinj
The Project was made possible through grants provided by:The City of Mali Loinj, Primorje-Gorski Kotar CountyMali Loinj Tourism Agency, Jadranka Hotels d.o.o.
Pharmacy Snjeana Mukardin Mali Loinj
Izloba HARAIEV HERBARIJ u Palai KVARNER, Mali Loinj, od 15. do 31.svibnja 2009. godine / Exhibition HARAIS HERBARIUM in KVARNER palace,
Mali Loinj, from May 15 to May 31, 2009Postav izlobe / Exhibition setup
Maja BRISKI
TOTAL DESIGN by EGOIST ARTZ & PARTZPRODUCER & ART DIRECTOR : MAJA BRISKI [ [email protected] ]
COMPUTER MANIPULATOR & PHOTOGRAPHER : ZANETO PAULIN [ [email protected] ]TISAK / PRINT : LABINSKA TISKARA [ [email protected] ]
NAKLADA / CIRCULATION : 500 PRIMJERAKA / COPIES
HERBARIUM CROATICUM
Sastavni dio Prirodoslovno-matematikog fakulteta uZagrebu, Herbarium Croaticum,nalazi se u prostorijamaBotanikog zavoda naMarulievom trgu. Na drugomkatu tog impresivnog zdanjasmjetena je zbirka koju su jou vrijeme preporoda utemeljilipioniri hrvatske botanike:Vukotinovi, Hirc, Schlosser,Rossi i drugi. U zbirci kojabroji vie od pola milijunaprimjeraka, posebno mjestozauzimaju i herbarijski listovimaloloinjskog prirodoslovca,znanstvenika i profesoraAmbroza Haraia.
U studenom 2007. godine,Mladi povjesniari Srednjekole Ambroza Haraiaposjetili su Botaniki zavod.Bogatstvo i vrijednostiHaraievog rada pokazao namje dr.sc. Miko Plazibat, uvarHrvatskog herbarija.
POETAK HARAIEVIH
BOTANIKIH ISTRAIVANJA
Ambroz Harai (1855.-1916.), roen je u MalomLoinju, a u Grazu i Beu seposvetio studiju koji je odredionjegovo ivotno usmjerenje.Bile su to prirodne znanosti,odnosno, kako su ih tada zvali,praktina filozofija. Godine1879. dobio je nastavnikomjesto na Pomorskoj koli uMalom Loinju i potvrdio ono
Haraiev herbarijto je uvidio ve tijekomstudija - da je njegov otokpotpuno nepoznat tadanjojjavnosti. Odluio jeznanstvenim radom razotkritibar dio njegova bogatstva.
Neposredno prijeHaraievih botanikihistraivanja, Loinj je bio ciljsamo povremenih putovanjaili izleta nekolicine stranihistraivaa pa je poznavanjenjegove flore bilo djelominoi nepotpuno. Ipak, to se uskoropromijenilo. Mjesta iz kojihdolaze botaniari, zaljubljeniciu svoj kraj, su mjesta koja semogu podiiti najkvalitetnijimi najiscrpnijim floristikimprikazima. Loinj je imaosreu.
Harai je istraivaovegetaciju sistematino,precizno i temeljito. Marljivoje biljeio svoja opaanja, ajednu biljenicu ispunio jeve za vrijeme studija, kadaje na rodnom otoku provodioljetne praznike. Godine 1890.objavio je prvi, a sljedeegodine i drugi dio svojegarada Sulla vegetacionedellisola di Lussin. Uprvom dijelu je predstaviogeografske znaajke otoka irasprostranjenost njegoveflore, a kako je istovremenoobavljao i meteorolokaopaanja, u drugom dijelu jeobjasnio i utjecaj klime navegetaciju.
NARODNA BOTANIKA
NOMENKLATURATijekom istraivanja,
Harai je biljeio narodnaimena biljaka pa je 1894.godine u Glasniku Hrvatskognaravoslovnog drutva objaviosvoj Prilog za narodnubotaniku nomenklaturu. U to vrijeme Austrijanci suizraivali prve topografskekarte naih krajeva. Nanjihovim zemljovidima nenalazimo veinu toponima kojeje Harai skupio iz naroda ilikatastra kojeg je pomnoprouavao. Zato mu treba odatijo jedno priznanje, da je prvipopisao veinu naih biljakate tako sauvao i spasiodomae jezino blago zabudue narataje. Imenalokaliteta spominje u svojimradovima i na etiketama svogherbarija, a narodna imenabiljaka koristi i u kasnijim dje-lima. Morao je pisati na talijan-skom jeziku, no esto je dodavaoi hrvatske nazive uz koje bidopisao in lingua nostrana.
VIE OD TRI DESETLJEA
RADA U PRIRODI
Najstariji herbarijski listiz Haraieve zbirke biljeigodinu 1883., a u naredna tridesetljea njegov herbarij jenarastao na oko 4000 listova.To je najvea zbirka flore kojaje ikad skupljena na nekom odjadranskih otoka. Osim naLoinju, biljke je nalazio i nasusjednom Cresu. Na njegovimherbarijskim etiketamauoavamo i nazive okolnihotoka i otoia: Unija, Suska,Svetog Petra, Velih Srakana- sveukupno 209 razliitihlokaliteta. Harai nijezaobiao niti jedan kutak
otoka, popeo se na svakibreuljak, zavirio u svakumorsku uvalu, obiao svakikamenjar, panjak ili livadu.Brojna su svjedoanstvanjegovih suvremenika onjegovim izletima s kojih bise redovito vraao s prepunomtorbicom. Zaueni bi mupostavljali pitanja, a on jeoduevljeno tumaio koje jeprimjerke pronaao na morskojobali, a koje na stijenama, umakiji ili u umi. Izlete biesto organizirao i s acima,pa bi ih poveo na planinarenjena Osoricu ili u obilazakNerezina. Nerijetko bi mu kojivredniji primjerak donio i nekiod njegovih uenika, a Haraibi njegovo ime zapisao naherbarijskoj etiketi.
ENDEMSKE BILJNE VRSTE
U Hrvatskom herbariju imalismo priliku vidjeti stotinjakherbarijskih listova s biljkamakao to su: pjearski mak sPoljane, jednobodljikastaostika s ikata, preslica sUnija, gospin vlasak s Val-darki, jesenski gorocvijet sKoludarca, visibabe s Halma-ca, ljubice s Boccafalse ... No,to je tek mali dio njegovogbiljnog blaga.
Posebno mjesto u zbircizauzimaju endemski primjercibiljaka. Harai je na otokuuoio posebnu vrstu paprati,Phyllitis hybrida(Scolopendrium hybridum),za koju su botaniari togvremena vjerovali da jeizumrla. Sabrao je znaajnuzbirku komparativnogmaterijala kako bi dokazaoendeminost te vrste. To je uono vrijeme pobudilo izuzetaninteres u krugovina austrijskih
botaniara. Vidjeli smo tuzaista bogatu kolekciju paprati,koju u naim krajevima zovujelenak. Na dvadesetakherbarijskih listova uoavamozapisane natuknice. Harai jevodio biljeke opisujuispecifinosti svakog dijelabiljke, kao na primjer: list sadva renja ili jeziasta formalista. Paprat je skupljaotijekom cijele godine i narazliitim mjestima. Naetiketama prepoznajemo imenalokaliteta, kao to su: Privlaka,Kalvarija, Poljana, Valdarke,Velopin, Slatina, Vela Straa,ikat, Rovenska, Javorna i
Draica. Uz ime lokalitetadopisane su i znaajke terena:na vrhu ili ispod breuljka,iznad uspona, uz stari zid, nacrvenoj zemlji.
Svoja zapaanja o rijetkojpaprati Harai je objavio1893. godine u znanstvenomasopisu Zoologisch-botanischen Gesellschaft,koji je izlazio u Beu. U istomasopisu nalazimo i lanak oposebnoj vrsti luka Alliumampeloprasum. Opazio ga jena otoku i primijetio da se posvojim karakteristikama cvijetai pranika razlikuje od tipinogoblika te vrste, pa ga je nazvao
Primjerak luka(pasduh) za kojeg je
Harai uoio da se posvojim
karakteristikamacvijeta i pranika
razlikuje od tipinogoblika te vrste, pa ga
je nazvao Alliumampeloprasum var.
lussinense [Hrvatskiherbarij Botanikog
zavoda PMF-a uZagrebu].
A specimen of oniondiscovered by Harai.He had noted that its
flower and stamenwere different
from a typical shapeof that species, and he
gave it the nameAllium ampeloprasum
var. lussinense[Croatian Herbarium
of Department ofBotany at the Faculty
of Science, ZagrebUniversity].
Allium ampeloprasum var.lussinense. Rijetke i posebnozanimljive vrste Harai jeopisao znatno opirnije odostalih, a tako je uinio i saspecifinom biljkom reuhom- Cardamine maritima.
OTOK LOINJ, NJEGOVA
KLIMA I VEGETACIJAGodine 1905., u prigodi
50. obljetnice kole i svogpedesetog roendana, Haraije objavio rezultate svogdugogodinjeg znanstvenograda u knjizi L'isola di Lussin.Il suo clima e la suavegetazione. To je djelorezultat njegovog cjelokupnogistraivanja na podrujubotanike. Marljivimsakupljanjem biljaka isistematskim biljeenjemnjihovih znaajki, uspio jetijekom svog istraivanjaopisati 1018 specifinih vrstakoje je pronaao na otoju.Taj materijal je posluio zaobjavljivanje knjige kojapredstavlja njegovo ivotnodjelo.
Knjiga sadrava tripoglavlja: prvi opisuje otok i
rasprostranjenost biljnogsvijeta, drugi klimu Loinja injezin odnos prema vegetaciji,a u treem se nalazisistematski popis flore. Zadnjidio knjige je i najopseniji,na 150 stranica tekstanavedena su stanita inalazita biljaka, vrijemecvatnje, rasprostranjenost idruge znaajke, a uz latinskenazive dodana su i narodnaimena.
SUDBINA HERBARIJAProfesor Harai nastavio
je istraivati dalje, i nakon toje umirovljen. Bio je neumorando kraja ivota. Posljednjeprimjerke biljaka prikupio je1914. godine, uoi rata, aneposredno prije svoje smrti.Nakon raspada Austro-UgarskeMonarhije i dolaskomtalijanskih vlasti koje nisumarile za hrvatsku batinu,Haraiev herbarij prolazi krozteku sudbinu.
Haraieve zasluge supotpuno zanemarene,botaniki rad u Loinjuobustavljen, a njegov herbarijzaboravljen i zaputen.
Poetna dva dijela Haraievog rada Sullave
