Svi smo mi djeca ovog svijeta:kako s učenicima razgovarati o izbjegličkoj krizi

Forum za slobodu odgoja

Zagreb, 2015.

Svi smo mi djeca ovog svijeta:kako s učenicima razgovarati o izbjegličkoj krizi

Naslov: Svi smo mi djeca ovog svijeta: kako s učenicima razgovarati o izbjegličkoj krizi

Izdavač: Forum za slobodu odgoja, Kralja Držislava 12, Zagreb, www.fso.hr

Za izdavača: Eli Pijaca Plavšić

Autori: Zaposlenici i volonteri Foruma za slobodu odgoja

Grafičko oblikovanje: Mario Bajkuša

Zagreb, 2015.

Ovu publikaciju su volonterski izradili i grafički oblikovali zaposlenici i volonteri Foruma za slobodu odgoja

Prijedlozi nastavnih jedinica sadržani u ovoj publikaciji napravljeni su u dobroj namjeri, te ponuđeni učiteljima i nastavnicima kao poticaj. Pozivaju se učitelji i nastavnici da svaku predloženu nastavnu jedinicu prilagode uzrastu i pojedinom razrednom odjelu poštujući pedagoške, metodičke i didaktičke standarde. Forum za slobodu odgoja nije odgovoran za moguće posljedice nastale nestručnim provođenjem ovih nastavnih jedinica.

Ova publikacije je isključivo za neprofitnu i obrazovnu svrhu.

Forum za slobodu odgoja ne polaže nikako vlasništvo na fotografije i vizuale korištene u ovoj publikaciji. Fotografije korištene u ovoj publikaciji preuzete su s mrežnih stranica UNICEF-a i UNHCR-a.

Vlasnik ovog primjerka može koristiti bilo koji dio za neprofitabilnu uporabu u obrazovne svrhe. Niti jedan dio ove publikacije ne smije se digitalizirati, adaptirati, prevoditi ili uključivati u nove kompilacije bez prethodne pismene suglasnosti Foruma za slobodu odgoja.

UVOD

U izbjegličkoj i humanitarnoj krizi u kojoj se nalazi naša zemlja i dio Europe, pitamo se na koji način djeca i mladi doživljavaju i prate sve što se događa oko njih?

Djeca i mladi vjerojatno ne gledaju toliko vijesti kao odrasli, oni itekako prate što odrasli rade i pričaju. Stvaraju svoje mišljenje, imaju osjećaje, a vjerojat-no i strahove. Izbjeglička kriza sigurno je tema koja utječe na djecu i mlade, a vjerojatno je i tema njiho-vih međusobnih razgovora.

Koja su vaša iskustva kao učitelja i nastavnika, struč-nih suradnika? Smatrate li da je potrebno o ovoj temi progovoriti u školama, zajednicama u kojima dnevno borave sva djeca?

Kako otvoriti razgovor o izbjegličkoj krizi s učenici-ma? Pomozite nam da zajedno nađemo odgovore!

Evo nekih smjernica UNICEF-a i drugih organizacija koje brinu i rade s djecom i mladima, a mi vas pozi-vamo da podijelite vaša iskustva s nama:

• Svatko ovu situaciju doživljava na svoj način te stoga ne treba ni umanjivati niti izbjegava-ti razgovor o njihovim osjećajima.

• Kao odrasla osoba i na neki način dječji uzor, važno je biti svjestan toga da i mi imamo svo-je reakcije i osjećaje koje ne možemo sakriti i koje je dobro osvijestiti.

• S djecom i mladima o ovoj temi dobro je raz-govarati ako to oni žele, te je ne treba name-tati ako oni iz nekog razloga nisu spremni i otvoreni za razgovor.

• Treba ih svakako saslušati i dati im do znanja da je učitelj/ica tu kako bi s njim/njom mogli razgovarati o tome.

• Sve informacije koje budu predstavljene djeci i mladima trebaju biti istinite te je po-trebno izbjegavati bilo kakva nagađanja ili iznošenje predrasuda. Učitelji trebaju potra-žiti informacije o stvarima o kojima nemaju dovoljno znanja. Nikako nije uputno izazivati paniku ili dijeliti informacije koje nisu pro-vjerene, a u svemu se treba se uvijek voditi interesom djeteta.

• Djecu i mlade treba upoznati o svim načini-ma putem kojih se pomaže ljudima u nevolji, predstaviti humanitarne akcije, te sve druge načine kojima se iskazuje solidarnost. Ako učenici pokažu želju i sami pomoći drugima, učitelji trebaju razgovarati s učenicima kako bi zajednički pronašli prikladan način da se uključe ili daju svoj doprinos i solidariziraju se s ljudima u nevolji. Ovo je između ostalog prilika za razvoj empatije, inicijative, huma-nosti i brojnih drugih vrijednosti koje želimo podržati kod djece.

Nadamo se da će Vam neke ideja na idućim stra-nicama biti od koristi u realiziranju nastave na ovu temu!

Cilj sljedećih nastavnih jedinica je razviti znanja, vještine i vrijednosti kod učenika u području razumijevanja tražitelja azila i migranata. Po provedbi sljedećih nastavnih jedinica učenice i učenici će:

Znanja

• Razumjeti teške i izazovne uvjete u kojima djeca i odrasli u izbjeglištvu žive i kako ih podnose

• Shvatiti osnovne ljudske potrebe

• Upoznati se s ključnim dokumentima koji se bave zaštitom ljudskih prava

Vještine

• Prepoznati i izvući bitne činjenice iz pisanog teksta

• Moći razumjeti i suosjećati sa situacijom djece u izbjeglištvu

• Razviti kritičko mišljenje

• Pokazati vještine kreativnog pisanja i izražavanja

Vrijednosti

• Međusobno poštovanje i poštovanje različitosti

• Prihvaćanje životnog stila drugačijeg od našeg

• Pronalaženje rješenja za probleme koja ne ponižavaju niti ne oštećuju druge

• Realistično shvaćanje osnovnih ljudskih potreba

1. ŠTO TREBA SVAKO DIJETE?

Uzrast: 7-11 godina

Cilj: upoznati učenike s razlikova-njem pojmova kao što su želje i potrebe s posebnim naglaskom na izbjeglice koje su često bez onoga što bi im omogućilo zadovoljene osnovnih životnih potreba kako bi se učenike senzibiliziralo o potreba-ma drugih.

Ishodi za učenike: razlikuju pojmo-ve kao što su želje i potrebe, defi-niraju i određuju svoje potrebe i svoje želje, opisuju osnovne životne potrebe koje su kod izbjeglica ugro-žene

Trajanje: 1 školski sat

Potrebni materijali:• Radni listić u prilogu• Novine i časopisi• A3 papir• Škare, ljepilo• Video prilog UNICEF-a:

https://youtu.be/YS791D17jn8

Napomena: Navedena reportaža ima titlove na hrvatskom jeziku koje je potrebno uključiti preko alatne trake YouTubea.

Tijek nastavne jedinice:

Na početku sata postavite pitanje učenicima: Neka podignu ruke oni koji su prije svog rođendana ili prije božićnih i novogodišnjih praznika sastavljali popi-se poklona koje bi željeli dobiti? Vjerojatno će gotovo svi učenici dignuti ruku. Neka vam neki od njih nabroje što je bilo napisano na tim popisima. Pitajte učenike što misle jesu li nabrojane stvari želje ili potrebe.

U obliku mini predavanja definirajte učenicima razliku između želja i potreba.

Potreba je nešto što nam je nužno za život kao što su hrana, voda, mjesto za život, odjeća, obrazovanje, osjećaj sigurnosti, ljubav i slično.

Želje su nešto što bismo voljeli imati, ali nam nije nužno da preživimo. To su na primjer slatkiši, sokovi, igračke, mobiteli, kompjuterske igrice i slično.

Npr. Potreba za hranom i vodom je osnovna ljudska potreba, dok na primjer čokolada nije, ona je želja.

Nakon definiranja osnovnih pojmova podijelite učenike u grupe te im podijeli-te radni listić u prilogu te različite novine i časopise (ukoliko nemate novine ili časopise koristite prijedlog radnog listića). Recite učenicima da iz novina/časo-pisa izrežu sve one sličice koje mogu svrstati u jednu od dvije kolone (potrebe ili želje).

Nakon što završe s aktivnosti neka učenici predstave svoje radne listiće. Pitajte ih da obrazlože zašto su neke stvari stavili pod potrebe, a neke pod želje. Je li im bilo lakše naći sličice koje bi karakterizirale potrebe ili želje?

Zamolite učenike da individualno sastave listu svojih želja i potreba.

Nakon toga učenicima pokažite video prilog UNICEF-a (trajanje 2,5 minute) o sirijskoj djevojčici u izbjeglištvu: https://youtu.be/YS791D17jn8

Nakon što odgledaju video prilog neka u grupama sastave listu o potrebama i željama izbjeglica koje mogu identificirati u filmu. Nakon što sastave listu neka je usporede sa listom svojih potreba i želja. Razgovarajte o tome ima li neke razlike u tome što žele oni, a što djeca u filmu?

Za kraj zamolite svakog učenika da nadopuni sljedeću rečenicu:

Ono što trebam je ______________________, a ono što želim je __________________________.

RADNI LIST

ŽELJE POTREBE

RADNI LIST

Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (engleska sk-raćenica: UNHCR) je međunarodna organizacija koju je osnovala Opća sk-upština Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1950. Agencija djeluje temeljem mandata za upravljanje i koordiniranje međunarodnih operacija zaštite izb-jeglica i rješavanje izbjegličkih pitanja u cijelom svijetu.Potaknite učenike da se, koristeći se Internetom, upoznaju s radom ove or-ganizacije i načinima kako pomaže izbjeglicama.

2. KAKO ŽIVE DJECA U IZBJEGLIŠTVU?

Uzrast: 9-11 godina

Cilj: Upoznati učenike s razlikova-njem pojmova: „izbjeglica“, „mi-grant“ i „izbjeglički kamp“.

Ishodi za učenike: razlikuje pojmo-ve kao što su migrant, imigrant i izbjeglica, razvija empatiju, razvija komunikacijske vještine

Trajanje: 1 školski sat

Potrebni materijali:• Radni listići (definicije) i pi-

tanja u prilogu• A4 papir• Računalo• Internet veza• Video reportaža HRT-ove

emisije Indeks: https://youtu.be/vvib2VP_lg4

• UNICEF-ov video “Children are more the labels” (traja-ne 0,32 sek): https://youtu.be/uLWcsDfOSQM

Tijek nastavne jedinice:

Pažljivo pročitajte ova objašnjenja u kućicama i zajedno u grupi odgovorite na postavljena pitanja:

Imigranti su ljudi koji dođu živjeti u neku drugu zemlju, u kojoj se nisu rodili. Migranti su ljudi koji sele zbog različitih razloga. Migrirati znači otići iz jedne regije u drugu, ili iz jedne zemlje u drugu.

Učenicima možete pokazati video primjer iz HRT-ove emisije Indeks kako bi-ste ih potaknuli na raspravu: https://youtu.be/vvib2VP_lg4

Pitanja za raspravu:

• Što misliš zbog čega ljudi odlaze s jednog mjesta na drugo? U drugi grad, mjesto, zemlju?

• Poznaješ li nekog tko je otišao ili došao na sličan način? Zamisli dijete koje dođe s roditeljima u novu zemlju, u novu zajednicu? S kojima poteškoćama bi se moglo susresti?

• Kako možeš pomoći ovom djetetu da se osjeća dobrodošlo? Kako možeš pomoći da ima boilji uspjeh?

• A kako se možete sprijateljiti? Zbog čega biste željeli biti prijatelji?

Migranti su i ljudi koji zbog posla presele u neku drugu zemlju. Mnogi za sobom ostave i obitelji, ili pak šalju novac svojim obiteljima kako bi im pomogli. Često su razdvojeni od svojih obitelji duže vrijeme, ponekad godinama. Neki drugi odsele sezonski, primjerice zbog poslova u turizmu ili poljoprivredi.

Ali ponekad ljudi odlaze i zato jer bježe od ratova, opasnosti i jako teških i nehumanih uvjeta života. Ponekad je njihova zemlja u ratu i oni se žele maknuti iz rata radi sigurnosti svoje obitelji i vlastite sigurnosti. Njih nazivamo „izbjeglicama“ ili ljudima u izbjeglištvu. Pokušavaju pronaći sigurnost u zemlji koja nije u ratu i koja pruža humanije uvjete života.

No, ponekad moraju putovati u tajnosti i izložiti se brojnim opasnostima. Ponekad moraju neko vrijeme živjeti u izbjegličkim kampovima. Takav život nije uvijek siguran niti ugodan.

U kampovima se često živi primjerice u šatorima ili malim kolibama. Nije uvijek lako doći do hrane ili pitke vode, struje. Isto tako, ljudi prema njima nisu uvijek ljubazni i srdačni.

• Možeš li zamisliti jedan dan u izbjegličkom kampu, za nekog dječaka ili djevojčicu tvoje dobi? Što bi ti nedostajalo? Što bi radio i kako bi proveo dan? Što ne bi mogao raditi?

Radite u maloj grupi. Pretražite na Internetu i u medijima, kakav je život djece u izbjegličkom kampu? Ono što saznate podijelite s drugom grupom djece u školi ili razredu. Primjer: web stranica United Nations Refugee Agen-cy (www.unhcr.org). Ako trebaš, pitaj učiteljicu ili učitelja za pomoć oko toga kako urediti i prikazati ono što nađeš. Napišite pismo jako važnoj osobi, koja može nešto učiniti da pomogne djeci u izbjeglištvu. Zamolite je da pomogne i dajte prijedloge kako to može učiniti.

Za kraj učenicima možete pustiti kratki UNICEF-ov film Children are more then labels te ih potaknuti da samostalno kod kuće ili u grupi na sljedećem satu naprave poster pod nazivom „Djeca su djeca!“ koji ćete moći objesiti u razredu ili nekom drugom školskom prostoru.

3. TKO SU IZBJEGLICE?

Uzrast: 9-14 godina

Cilj: upoznati učenike s osnovnim pojmovima vezanim uz izbjeglištvo, prezentirati im važne dokumente koji štite ljudska prava svih ljudi na planeti te ih senzibilizirati za trenutnu situaciju kroz koju prolaze djeca i mladi širem svijeta.

Ishodi za učenike: razlikuju pojmova kao što su izbjeglištvo i migracije, definiraju pojmove kao što su izbjeglištvo i migracije, ppisuju važnost Opće deklaracije o ljudskim pravima, razvijaju osjećaj empatije

Trajanje: 1 – 2 školska sata

Potrebni materijali:- A4 papir- Flomasteri- A3 papir- Video reportaža UNICEF-a:

https://youtu.be/YS791D17jn8

Napomena: Navedena reportaža ima titlove na hrvatskom jeziku koje je potrebno uključiti preko alatne trake YouTubea.

Tijek nastavne jedinice:

Podijelite učenike u grupe. Na praznom A4 papiru neka napišu što više razloga zašto ljudi odlaze od svojih kuća, u druge gradove, države, kontinente. Nakon što napišu sve razloge učenicima podijelite papir na kojem su dva stup-ca. U prvi stupac učenici trebaju napisati razloge zbog kojih ljudi odlaze do-brovoljno, a u drugi stupac razloge zbog kojih ljudi odlaze protivno svojoj volji. Svaka grupa neka svrsta razloge koje su prethodno napisali prema ovoj podjeli.Svaka grupa neka na ploču objesi svoj poster i predstavi ga ostatku razreda.U istim grupama sada neka učenici samostalno definiraju pojam izbjeglica. Neka svaka grupa predstavi ostatku razreda svoju definiciju. U diskusiji potreb-no je da se cijeli razred dogovori oko zajedničke definicije.Nakon toga podijelite učenicima Opću deklaraciju o ljudskim pravima te ih po-taknite da u njoj pronađu članke koji se odnose na izbjeglice te prepričaju na koji način se štite ljudska prava izbjeglica. (Ovdje su posebno važni članci 13. i 14.)Opću deklaraciju o ljudskim pravima možete vidjeti ovdje: http://narodne-no-vine.nn.hr/clanci/medunarodni/2009_11_12_143.htmlIZBJEGLICA je stranac/strankinja koji se ne nalazi u zemlji svog državljanstva te se zbog osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacio-nalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja, ne može ili se zbog tog straha ne želi staviti pod zaštitu te zemlje. Izbjeglica je također osoba bez državljanstva koja se nalazi izvan zemlje uobičajenog boravišta, a koja se ne može ili se zbog osnovanog straha ne želi vratiti u tu zemlju. To je zajednički naziv za sve osobe koje traže i/ili primaju neku vrstu zaštite.Kao završnu aktivnost prikažite učenicima video reportažu UNICEF-a o sirijskoj djevojčici Ayi u izbjeglištvu. Nakon što učenici odgledaju reportažu u trajanju od 2,5 minute neka uzmu papir i olovku i napišu pismo djevojčici Ayi. Ukoliko se radi o manjoj djeci mogu se izraziti i crtežom. Važno je učenicima pružiti dovoljno vremena i slobode da se izraze kreativno.

3. SVI SMO MI DJECA

Uzrast: 11 – 18 godina (učenici ma-njeg uzrasta izražavat će se kroz cr-teže, a tekstovi im mogu biti čitani)

Cilj: Razvijati osjećaj zajedništva sa svim ljudskim bićima te sposobnost empatije prema izbjeglicama

Ishodi za učenike: prepoznati slič-nosti i razlike sve djece svijeta, pre-poznati sličnosti sa izbjeglim djevoj-čicama, razviti sposobnost empatije prema izbjeglicama

Trajanje: 1 školski sat

Potrebni materijali:• A4 papir• flomasteri• A4 papiri sa slikama i pri-

čom izbjeglih djevojčica

Tijek nastavne jedinice:

Na početku nastavnog sata podijelite učenike u parove te svakom paru dajte jedan A4 papir. Objasnite učenicima kako je njihov zadatak u formi Vennovih dijagrama pronaći sličnosti i razlike među sobom, unutar para. Nakon ove ak-tivnosti neka nekoliko učenika pročita sličnosti/razlike koje su izdvojili.

Pitajte učenike je li im ovaj zadatak bio težak te jesu li pomislili kako će s ne-kim iz razreda teško pronaći ikakvu sličnost. Razgovorom dovedite učenike do zaključka kako se svi mi po nečemu razlikujemo, ali imamo i mnogo toga zajed-ničkog.

Sada najavite učenicima kako će individualno raditi istu aktivnost, ali ,,s’’ oso-bom koju će dobiti na papiru. Podijelite svakom od učenika papir sa slikom i pričom koja prati sliku (materijale preuzmite na internetskoj adresi: http://ja-miefrancis.com/blog/2013/11/17/syrian-refugees-school-girls-in-exile, oda-berite priče koje smatrate primjerenim uzrastu svojih učenika).

Na poleđini papira neka učenici nacrtaju Vennove dijagrame te u njih upisuju sličnost i razlike koje će prepoznati čitajući tekst koji su dobili.

Nakon aktivnosti objasnite učenicima kako su svi dobili priču jedne od izbjeglih djevojčica iz Sirije.

Pitajte učenike jesu li upoznati s pojmom izbjeglice te izbjegličkom krizom.

Neka učenici pročitaju sličnosti/razlike koje su izdvojili. Budite spremni na to da neki od učenika neće samostalno pronaći sličnosti, a na vama je da ih raz-govorom ili primjerima drugih učenika potaknete da uoče sljedeće sličnosti: ljudska smo bića, djeca smo, volimo se družiti s prijateljima, volimo svoju obi-telj, volimo svoj grad/domovinu, imamo planove i snove koje želimo ostvariti; osjećamo se uplašeno/nemoćno…

Razgovorom potaknite učenike da dođu do zaključka kako se uvijek moramo truditi razumjeti situaciju u kojoj se nalazi druga osoba, staviti se u njihovu po-ziciju, jer smo svi mi djeca/ljudi koji imamo svoje želje, snove, potrebe, straho-ve, prava. Potaknite učenike da promisle kako bi oni mogli pomoći djeci kojima je to potrebno, u ovom slučaju izbjeglicama. Ispisujte prijedloge na ploču.

Ako je riječ o starijim učenicima, predlažemo gledanje crtanog filma koji objaš-njava kako je došlo do izbjegličke krize (Youtube: The European Refugee Crisis and Syria Explained)

RADNI LIST

sličn

osti

razli

kera

zlike

RADNI LIST

Ja sam Azzari, i imam 14 godina. Rođena sam u Homsu u Siriji. Stigli smo u Jordan 3.1.2013. zbog rata u Siriji. Jako sam tužna jer je puno ljudi ubije-no u mojoj zemlji i jer mi nedostaju prijatelji. Ni-sam sretna ovdje jer ovdje nema mojih prijatelja i rođaka. Mnogi su stradali. Život ovdje je težak.

Ja sam Noor, i imam 15 godina. Želim biti liječnica i to kirurg, jer bi to bilo jako korisno mojoj zemlji i čini mi se da je važno da radim nešto korisno. Stigli smo u Jordan u veljači 2013.

Ja sam Julanar iz Sirije. Najviše mi nedostaje moj ljubimac: ptica. Voljela je pjevati. I letjeti kraj moje sobe. Nedostaju mi prijatelji i vremena kad smo se igrali i smijali. Želim biti inžinjerka ili arhitektica kad odrastem. Želim pomoći svojoj zemlji da se opet izgradi. Imam 14 godina.

Ja sam Daiana i imam 15 godina. Iz okupiranog sam grada Homsa. Jako mi nedostaje moj grad, moja ulica, moji prijatelji, moja škola. Prije sam puno bila s prijateljima, učila sam, igrala se i smi-jala. Oprostiti nije lako i nitko to ne može, oim ako se potrudi. Moja je želja da rat brzo završi i da se možemo vratiti u Siriju i da se zemlja opet izgradi i bude snažna. Volim pomagati drugima u učenju i želim biti učiteljica i tako pomoći svojoj zemlji. Sti-gla sam ovdje sredinom 2012.

4. POJMOVI

Uzrast: 15 – 18 godina

Cilj: upoznati učenike s osnovnim pojmovima vezanim uz izbjegličku krizu

Ishodi za učenike: razumjeti i opisati osnovne pojmove vezane za izbjegličku krizu, razlikovati izražavanja činjenica od osobnog tumačenja, osvijestiti osobne predrasude kada pričamo o izbjegličkoj krizi

Trajanje: 1 školski sat

Potrebni materijali:• A4 papir• Flomasteri• A3 papir

Izvor: http://goo.gl/E8b6Qg

Tijek nastavne jedinice:

Podijeliti razred u 4 grupe i svakoj od grupa dati sljedeće pojmove:

• Grupa 1. IZBJEGLICA, TRAŽITELJ AZILA, AZILANT I AZIL

• Grupa 2. SUPSIDIJARNA ZAŠTITA, PRIVREMENA ZAŠTITA, STRANAC

• Grupa 3. OZBILJNA NEPRAVDA, NAČELO NON-REFOULEMENT (ZABRA-NE VRAĆANJA)

• Grupa 4. DUBLINSKA UREDBA, NEREGULARNI IMIGRANTI, MIGRANTI/MIGRACIJE

• Grupa 5. PRESELJENJE (resettlement), PREMJEŠTANJE (relocation)

Svaka grupa predstavlja svoje razumjevanje pojmova koji su dobili i prezentiraju kroz plakat prezentacije ostatku razreda.

Razviti diskusiju s učenicima postavljajući pitanja:

• Što nisam znao ranije?

• Što me je iznenadilo?

• Ono što mi nije jasno...

• Gdje možemo pronaći više informacija?

• Mogu li uočiti kada iznosim činjenice (poput ovih pojmova definiranih zakonom), a kada mišljenje?

• Je li teško prezentirati ove činjenice bez unošenja osobnog stava o tim pojmovima? Zašto?

RADNI LIST

IZBJEGLICA je stranac/strankinja koji se ne nalazi u zemlji svog državljanstva te se zbog osnovanog straha od proga-njanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja, ne može ili ne želi staviti pod zaštitu te zemlje. Izbjeglica je i osoba bez državljanstva koja se nalazi izvan zemlje uobičajenog boravišta, a koja se ne može ili se zbog osnovanog straha ne želi vratiti u tu zemlju. To je zajednički naziv za sve osobe koje uživaju neku vrstu zaštite.

TRAŽITELJ/ICA AZILA je stranac/strankinja koji/koja ulaskom u RH podnese zahtjev za azil te se za vrijeme razmatranja zahtjeva nalazi u zemlji. Osobe koje traže azil uglavnom su smještene u Prihvatilištima za tražitelje azila - objektima koji služe kolektivnom smještaju (u Kutini i Zagrebu). Ako tražitelj azila ima vlastita sredstva kojima može financirati smještaj ili članove obitelji ili prijatelje koji su ih voljni primiti – onda može boraviti i ondje, uz prethodno javljanje Ministarstvu unutarnjih poslova koje je nadležno za postupak traženja azila. Tražitelji azila nemaju ograničenje prava kretanja te mogu biti smješteni bilo gdje na teritoriju RH. Od 2004. do svibnja 2015. godine podneseno je 4.857 za-htjeva. Najveći broj tražitelja azila dolazi iz Afganistana, Somalije, Sirije, Alžira, Srbije i Kosova, Pakistana, Palestine, Irana, Maroka i Tunisa.

AZILANT je izbjeglica kojemu/kojoj je odobren azil na temelju odredbi Zakona o azilu.

AZIL je pružanje zaštite i utočišta određene države na njezinom teritoriju osobi koja je napustila svoju državu zbog osnovanog straha od proganjanja, odnosno zato što su mu/joj ugrožena osnovna ljudska prava. Azil se neće i ne može odobriti na temelju ekonomskih razloga već isključivo političkih. U Hrvatskoj je do svibnja 2015. odobreno 88 zahtje-va za azil. Izbjeglice imaju pravo tražiti azil, dok migranti nemaju.

SUPSIDIJARNA ZAŠTITA je zaštita koja se odobrava strancu/strankinji koji/koja ne ispunjava uvjete za odobrenje azila, a za kojega/koju postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde. Zbog takvog rizika strancu/strankinji odobrava se ovaj oblik zaštite na razdoblje od tri godine. U Hrvatskoj je do svibnja 2015. odobrena supsidijarna zaštita za 64 osobe.

PRIVREMENA ZAŠTITA odobrava se strancima koji u velikom broju dolaze u Hrvatsku iz zemlje u kojoj je zbog rata (ili njemu sličnog stanja), općeg nasilja ili unutarnjih sukoba došlo do kršenja ljudskih prava. Ovaj oblik zaštite odobrava se na godinu dana, zbog nespremnosti ili nemogućnosti zemlje podrijetla da pruži zaštitu i ako zbog velikog broja oso-ba nije moguće učinkovito provesti postupak za odobrenje azila u interesu svih osoba koje traže zaštitu. U Hrvatskoj privremena zaštita još nikom nije odobrena.

STRANAC je osoba drugog državljanstva, a iz perspektive hrvatskih državljana, osoba koja nema hrvatsko državljan-stvo.

OZBILJNA NEPRAVDA podrazumijeva prijetnju smrtnom kaznom/smaknućem, mučenje, nečovječno/ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje te ozbiljnu i individualnu prijetnju životu zbog proizvoljnog nasilja, u međunarodnim ili unutarnjim oružanim sukobima.

NAČELO NON-REFOULEMENT (ZABRANE VRAĆANJA) je temeljno načelo definirano Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951. Štiti izbjeglice koje se nađu na području izvan zemlje podrijetla od prisilnog vraćanja na područje gdje postoji vjerojatnost da bi bili proganjani, mučeni ili ubijeni. Članak 33. Konvencije glasi: „Nijedna država ugovornica ne smije protjerati niti vratiti izbjeglicu, na bilo koji način, na područje gdje bi njezin život ili sloboda bili ugroženi zbog njezi-ne rasne, vjerske, ili nacionalne pripadnosti ili pak zbog pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili zbog političkog mišljenja.“

GRUPA 1

GRUPA 2

GRUPA 3

DUBLINSKA UREDBA je uredba Vijeća EU kojom je definirana nadležnost članice EU o postupku traženja azila u zemlji članici EU. Dublinska uredba unosi pojam „dijeljenje tereta“ u zajedničkom sustavu azila EU, što znači da osoba koja zatraži azil u jednoj zemlji članici, isto ne može učiniti u drugoj zemlji članici. Cijeli proces podržava EURODAC SUSTAV – baza podataka EU-a s otiscima prstiju tražitelja azila. Kada netko zatraži azil, bez obzira gdje se nalazi u EU, njegovi se otisci unose u središnji sustav Eurodaca, čime je vidljivo u kojoj je zemlji osoba prvi puta zatražila azil.

NEREGULARNI IMIGRANTI su oni stranci koji su u RH ušli bez pravovaljanih dokumenata i koji nemaju namjeru tražiti azil ili neku drugu vrstu dozvole boravka. Uobičajen termin za takve osobe je nezakoniti ili ilegalni imigranti, no iz perspektive ljudskih prava pogrešno je osobu nazivati ilegalnom odnosno nezakonitom. Niti jedna osoba ne može biti nezakonita (ilegalna) - nezakoniti mogu biti njezini postupci ili ponašanje. Osobe koje se zateknu u ilegalnom prijelazu granice ili ilegalnom boravku na teritoriju RH smještaju se u Prihvatni centar za strance Ježevo koji je zatvorenog tipa.

MIGRANTI/MIGRACIJE pojmom ´migracije´označavamo fizičko kretanje ljudi iz jednog područja na drugo, najčešće preko velikih udaljenosti i/li u velikim grupama. Za razliku od termina ́ izbjeglica´ koji podrazumijeva ljude koji su zbog ratnih sukoba protjerani iz svoje države, pojam ´migranti´ odnosi se na osobe koje su se odlučile preseliti na neko drugo područje zbog želje za boljim životom.

PRESELJENJE (resettlement) je proces traženja azila u kojem osoba boravi u jednoj zemlji, a postupak traženja azila vodi se u drugoj zemlji. Kada je osobi azil odobren, ona se preseljava iz zemlje u kojoj je boravila tokom trajanja po-stupka azila u zemlju koja joj je odobrila međunarodnu zaštitu.

PREMJEŠTANJE (relocation) je proces zajedničkog sustava azila EU koji uključuje premještanje tražitelja azila iz jedne zemlje članice EU u drugu zemlju članicu EU, čime druga zemlja članica postaje odgovorna za postupak traženja azila.

GRUPA 4

GRUPA 5

RADNI LIST

Djecu izbjeglice treba što prije uključiti u obrazovanje, te im pružiti sigurnost.

5. MITOVI I ČINJENICE

Uzrast: 15 – 18 godina

Cilj: pomoći učenicima da prepozna-ju i razbiju najčešće mitove o izbje-gličkoj krizi koji se mogu čuti u medi-jima i okruženju

Ishodi za učenike: prepoznati mi-tove o izbjegličkoj krizi, razumjeti i opisati činjenice o izbjegličkoj kri-zi, osvijestiti osobne predrasude o izbjeglicama i imigrantima

Trajanje: 1 školski sat

Potrebni materijali:• A4 papir• Flomasteri• A3 papir

Tijek nastavne jedinice:

Na zidu razreda zalijepiti A3 papir na kojem piše SLAŽEM SE, a na suprotnom zalijepiti papir na kojem piše NE SLAŽEM SE. Objasniti učenicima da ćete proči-tati izjavu vezano za izbjegličku krizu te da će se približiti pojedinoj strani učio-nice ovisno o tome slažu li se s izjavom ili ne.

Nakon što pročitate svaku izjavu i učenici se pozicioniraju, tražite od par uče-nika iz svake grupe da objasne svoj stav. Dajte im mogućnost da promjene po-ziciju jednom kad su čuli jedne druge. Potom im pročitajte činjenice vezanu za svaku izjavu i nakon što su čuli, omogućite im da ako žele mogu promijeniti svoju poziciju.

Važno je prihvatiti sva mišljenja, parafraziranjem onog što je rečeno „očistiti“ jezik od uvrjedljivih riječi i pozvati se na pravila komunikacije u razredu.

Razvijte diskusiju s njima postavljajući sljedeća pitanja:

• Kako ste kreirali svoje mišljenje? Na osnovu kojih informacija? Od koga i gdje ste čuli te informacije?

• Kako inače kreiramo mišljenje o nečemu? Pokušavamo li saznati sve informacije ili kreiramo mišljenje slušajući druge?

• Jeste li znali za ove činjenice? Jesu vas iznenadile?

• Mislite li da bi mogli još istražiti o činjenicama izbjegličke krize kako bi dodatno kreirali svoje mišljenje?

• Gdje se sve informacije mogu naći?

• Što mislite zašto ljudi kreiraju mitove poput ovih?

• Jesu li vam poznati neki drugi mitovi, npr. o mladim ljudima („mladi lju-di su lijeni“), kineski zid („da se vidi s mjeseca“), „bikovi trče na crvenu boju“ (bikovi ne razlikuju boje, reagiraju na emocije borca s bikovima), itd.

• Koliko je teško razbiti mitove jednom kad su prihvaćeni od većeg broja ljudi? Zašto?

MIT 1. Tražitelji azila imaju veća prava i bolji život od nas.Tražitelji azila imaju mnogo manji opseg prava od hrvatskih državljana. Dok borave u Hrvatskoj tražiteljima azila osigu-ran je grupni smještaj u Prihvatilištu za tražitelje azila te osnovni uvjeti za život: tri obroka dnevno, odjeća, higijen-ske potrepštine, hitna medicinska pomoć i prijeko potreb-no liječenje bolesti, osnovno i srednje školovanje za djecu, novčana pomoć u iznosu od 100 kuna mjesečno, besplatna pravna pomoć, humanitarna pomoć te sloboda vjeroispo-vijesti i vjerskog odgoja djece. Pravo na rad imaju tek nakon godine dana od kada su predali zahtjev za azil, a do tada nisu dobili rješenje o tome hoće li im azil biti odobren ili ne. Život s nepoznatim ljudima s kojima djelite malu sobu uz minimalna prava i financijska sredstva ne mogu se smatrati dostojanstvenim uvjetima života čovjeka. Sigurnost, privat-nost i obitelj su neke od stvari koje tražitelji azila najčešće ističu da im nedostaju.

MIT 2. Tražitelji azila su lažljivci koji žele iskoristiti našu dobrodošlicu.Tražitelji azila su osobe koje su bile prisiljene napustiti svoje domove zbog opasnosti za vlastiti život i sigurnost. Bježati iz svog doma, doći u nepoznatu zemlju te dobiti azil nije lako i jednostavno. Da bi netko dobio azil treba proći kroz određenu proceduru (provodi je Ministarstvo unutarnjih poslova te upravni sudovi) koja se sastoji od vrlo detaljnog ispitivanja o identitetu, razlozima bijega te nemogućnosti povratka u svoju zemlju. Tražitelji azila nadaju se sigurnim i dostojanstvenim uvjetima života te žele nastaviti sa svo-jim životom u novoj sredini očekujući iste mogućnosti kao i svatko od nas.

MIT 3. Tražitelji azila su ovdje ilegalno.Svaki tražitelj azila ima prijavljen boravak i iskaznicu kojom dokazuje svoj identitet. Neki od tražitelja azila su ušli u RH bez (valjanih) dokumenata, međutim podnošenjem zahtje-va za azil pri Ministarstvu untarnjih poslova njihov status postaje legalan te stječu pravo na boravak na teritoriju RH. Prvi korak koji osoba koja želi tražiti azil mora napraviti je da na graničnom prijelazu ili u policijskoj postaji odnosno upravi iskaže svoju namjeru za traženje azila. Nakon toga započinje složeni postupak ispitivanja utemeljenosti za-htjeva tražitelja azila od službenika Ministarstva unutarnjih poslova.

MIT 4. Tražitelji azila uzimaju naše poslove.Tražitelji azila imaju pravo na rad tek nakon godine dana od kada su predali zahtjev za azil ako u tom roku nisu primili rješenje da li im je azil odobren ili ne. Kada i steknu pravo na rad tada još uvijek ne ostvaruju to pravo pod jednakim uvjetima kao i hrvatski državljani već kao stranci. Od 100

osoba koje su do sada dobile neku vrstu zaštite u RH samo ih se 6 uspjelo zaposliti, tako da u Hrvatskoj još uvijek ne možemo niti statistički a niti praktično govoriti o ugrozi ove vrste. S obzirom da ne govore hrvatski jezik ili ga govore vrlo bazično šanse da se zaposle su jako male.

MIT 5. Tražitelji azila donose u RH nove zarazne bolesti. To nije istina, zdravstvena zaštita tražitelja azila detaljno je regulirana Zakonom o azilu te Pravilnikom o sadržaju zdravstvenog pregleda tražitelja azila. Tim dokumentima propisano je da po dolasku u Prihvatilište za tražitelje azila tražitelji azila prolaze lječnički pregled, a u slučajevima da dolaze iz zemalja koje su rizične po ovom pitanju prolaze dodatne preglede i nadzor. Od 2004. godine do sada je bio zabilježen samo jedan slučaj oboljelog tražitelja azila tu-berkulozom kada su poduzete propisane mjere te je širenje zaraze spriječeno.

MIT 6. Tražitelji azila dobivaju 100 kuna dnevno. To nije istina, azilanti dobivaju samo 100 kuna mjesečno, i to ne svi već samo oni tražitelj azila bez novčanih sredstva i tražitelj azila čiji troškovi života nisu osigurani na drugi na-čin te oni koji nisu u radnom odnosu. Taj iznos utvrđuje se u iznosu od 20% osnovice socijalne pomoći koju dobivaju hrvatski državljani.

MIT 7. Tražitelji azila moraju se prilagoditi našoj kulturi i načinu života.Svatko ima pravo na slobodan izbor načina života i kulture sve dok ne ugrožava ta prava drugima. Važno je da svatko, pa tako i tražitelji azila imaju pravo na održavanje, razvoj i iskazivanje vlastite kulture, promicanja i iskazivanja svog kulturnog identiteta te očuvanje tradicije. Kulturu nije lako zaboraviti niti prilagoditi se nekoj drugoj, različitoj kulturi, a posebno ne u tako kratkom vremenu dok su tražitelji azila u Prihvatilištu.

MIT 8. Tražitelji azila ugrožavaju našu sigurnost (hodaju u grupama i ne pričaju naš jezik).To nije istina, tražitelj azila prema sigurnosnim pokazate-ljima koje MUP prati nisu doprinjeli povećanju kaznenih i prekršajnih djela u onim sredinama u kojima žive te se prema tim pokazateljima može zaključiti da se ne radi o objektivno utemeljenom strahu za sigurnost već isključi-vo subjektivnom. Osim toga, tražiteljima azila su prilikom smještanja u Prihvatilište uzeti otisci prstiju te se vodi raču-na o o sigurnosti svih građana RH. Najčešće iskazan strah spram tražitelja azila je činjenica da se kreću u skupini. No vrlo je jednostavnog razloga kojim se to objašnjava- na taj se način osjećaju sigurnije, s obzirom da ne razumiju hr-vatski jezik niti su dovoljno upoznati s društvom u koje su

RADNI LIST

stigli. Puno njih želi učiti i naučiti od dobrih ljudi i institucija te se čim prije udomaćiti.

MIT 9. Tražitelji azila će poplavit RH i uništiti naš jezik i vjeru.Broj tražitelja azila od 2004. do kraja 2012. godine iznosi 3 228. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Republika Hrvatska ima 4 284 889 stanovnika te ako pogledamo broj zatraženih azila u 2011. godini koji je iznosio 807 – možemo zaključiti kako su tražitelji azila činili tek 0.02 % stanovniš-tva. U 2012. godini taj udio je iznosio 0.03% stanovništva. Tražitelji azila u Republici Hrvatskoj čine jednu marginalizi-ranu i manjisku skupninu koja ni na koji način ne ugrožava hrvatski jezik i vjeru. Većina tražitelja azila želi naučiti hrvat-ski jezik kako bi mogli komunicirati sa građanima Hrvatske, zaposliti se i postati ravnopravni članovi hrvatskog društva. Ustav RH im osigurava slobodu vjeroispovijesti, a važno je napomenuti kako među njima ima pripradnika svih religija (kako islama, tako i kršćanstva).

MIT 10. Prvo se trebamo pobrinuti za svoje a onda za druge.“Odlučiti da se ne pomogne onima koji traže utočište u našoj zajednici veoma je slično odluci kapetana broad da ne poku-pi brodolomce iz mora jer mu se žuri na cilj” (Hugo Grotius). Mnogi Hrvati su prije 20 godina zbog ratnog stanja u Hr-vatskoj tražili utočišta u drugim zemljama. To je nešto što nas spaja s tim pojedincima – dijelimo jednako iskustvo. To iskustvo trebalo bi među „nama“ građanima Hrvatske izazvati solidarnost s tražiteljima i tražiteljicama azila, i ra-zumijevanje prema njihovim životnim situacijama.

MIT 11. Azil je za životinje. Azil je zaštita kojom se ostvaruje odredba Ustava Republike Hrvatske o pružanju utočišta izbjeglici u Republici Hrvat-skoj. U pravnom smislu - pravo azila označava obranu ljud-ske osobnosti od ugrožavanja. Riječ azil potječe iz grčkog jezika, a označava utočište, pribježište, sklonište. Korijeni prava na azil mogu se pronaći kod velikog broja antičkih na-roda, uključujući Egipćane, Grke i Hebreje. Ti narodi sma-trali su to svojom (vjerskom) obvezom, te nisu uskraćivali azil čak ni kriminalcima ili osobama optuženim za zločin, štiteći ih na taj način, do određene granice, od zakonskih posljedica. Sadržajno azil označava pružanje utočište te se u tom smislu pojam koristio i kada se utočište pružalo na-puštenim životinjama.

MIT 12. Tko su oni i zašto su ovdje?Tražitelji azila odlaze u druge zemlje tražiti utočište iz ra-zloga što im je u zemlji njihova uobičajenog boravišta život ugrožen, odnosno osjećaju osnovan strah od proganjanja

zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određe-noj društvenoj skupini ili zbog političkog mišljenja. Takvi ljudi dolaze u druge zemlje i traže priliku da za vrijeme rat-nog stanja u njihovim zemljama borave na drugom teritori-ju kako bi preživjeli i dobili startnu poziciju da mogu početi iznova.

MIT 13. Tražitelji azil su siromašni.Kada osoba bježi pred nečim ili nekim tko joj ugrožava ži-vot, ne pomišlja na novac, nakit, laptop ili druge vrijedne predmete koje bi mogla posjedovati – već bježi kako bi ostala živa. Neki pojedinci stignu uzeti nešto od materijal-nih stvari sa sobom, no neki ne. Tako da ne možemo gene-ralizirati na temelju cijele skupine. Iako malobrojni, među tražiteljima azila u RH postojali su pojedinci koji dolaze iz imućnih obitelji te su im njihove obitelji pomagale financij-ski da nastave svoj život u Hrvatskoj.

MIT 14. Sve izbjeglice dolaze u Europu Više od 80% od 59 miliona izbjeglica širom svijeta ostaju blizu svoje zemlje porijekla. S jedne strane se nadaju br-zom povratku kućama, s druge strane nemaju sredstva da bježe dalje. Najveći broj izbjeglica iz ratnih zona Sirije i Iraka se nalazi u susjednim zemljama Sirije – na Bliskom Istoku. Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) trenutno procjenjuje da je broj sirijskih izbjegli-ca u susjednim zemljama oko 4.08 miliona. Samo 348,000 aplikacija za azil je pdoneseno u Europi.

Izvori:

http://www.cms.hr/hr/azil-i-integracijske-politike/mitovi-o-azilantima-i-traziteljima-azila

http://www.dw.com/en/dispelling-myths-about-refugees/a-18680503

RADNI LIST

Izvori:• www.unhcr.org• www.unicef.org• www.cms.hr• http://www.cms.hr/hr/azil-i-integracijske-politike/mitovi-o-azilantima-i-traziteljima-azila• http://www.dw.com/en/dispelling-myths-about-refugees/a-18680503• www.hrt.hr• http://jamiefrancis.com/blog/2013/11/17/syrian-refugees-school-girls-in-exile• http://learningtogive.org/teachers/• UNICEfYoutubechannell:https://www.youtube.com/channel/UCZceliiH71OLw4t4HcvKKjw