SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Romina Šošić

ANALIZA TROŠKOVA U PODUZEĆU DS GRUPA D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ANALIZA TROŠKOVA PODUZEĆA DS GRUPA D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Računovodstvo troškova

Mentor: dr. sc. Mira Dimitrić

Student: Romina Šošić

Smjer: Menadžment

JMBAG: 0081103008

Rijeka, 30. Travnja 2013.

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................ 1

1.1. Predmet, svrha i cilj istraživanja .................................................................................. 1

1.2. Struktura i metode rada ................................................................................................ 1

2. POJAM I VRSTE TROŠKOVA ..................................................................................... 3

2.1. Pojam i odnos troška, rashoda i izdatka ....................................................................... 3

2.2. Vrste troškova ............................................................................................................. 5

2.2.1. Troškovi po njihovoj prirodi ................................................................................. 6

2.2.2. Troškovi po poslovnim funkcijama....................................................................... 8

2.2.3. Troškovi po ostalim kriterijima razvrstavanja .................................................... 10

2.3. Poslovni rezultat ........................................................................................................ 16

3. ANALIZA TROŠKOVA U PODUZEĆU DS GRUPA D.O.O. .................................. 18

3.1. Opis poslovanja poduzeća DS Grupa d.o.o. .............................................................. 18

3.2. Struktura i dinamika kretanja troškova po prirodnim vrstama .................................. 20

3.3. Analiza prirodnih vrsta troškova u poduzeću DS Grupa d.o.o. ................................. 24

3.3.1. Troškovi sirovina i materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara ... 24

3.3.2. Troškovi usluga ................................................................................................... 26

3.3.3. Troškovi ostalih usluga, komunalnih i ostalih naknada ...................................... 28

3.2.4. Troškovi amortizacije .......................................................................................... 29

3.2.5. Troškovi osoblja i ostali troškovi poslovanja ...................................................... 30

3.3. Analiza troškova s ostalih stajališta u poduzeću DS Grupa d.o.o. ............................. 35

4. ANALIZA PRIHODA I FINANCIJSKOG REZULTATA ........................................ 42

4.1. Struktura i dinamika prihoda i financijskog rezultata ................................................ 42

4.2. Financijski pokazatelji poslovanja ............................................................................. 44

4.3. Povezanost pokazatelja poslovanja poduzeća sa financijskim pokazateljima

djelatnosti .......................................................................................................................... 48

5. ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 50

LITERATURA ................................................................................................................... 54

POPIS TABLICA, ILUSTRACIJA I GRAFIKONA ...................................................... 55

1

1. UVOD

1.1. Predmet, svrha i cilj istraživanja

Profit je osnovni pokretač, a ujedno i cilj suvremenog poslovanja, jer bez profita se ne

mogu ostvariti ni drugi ekonomski, ali ni društveni ciljevi. Troškovi poslovanja čine

kategoriju na koju poduzeće može utjecati, upravo oni predstavljaju najbolju osnovu

povećanja profita poduzeća. Osnovnim ciljem upravljanja troškovima poslovanja nameće

se ostvarenje dugoročne koristi od nastalog troška ili ostvarenje određenog cilja poslovanja

poduzeća uz što niže troškove bez dugoročno negativnih posljedica na rezultat poslovanja.

Osnovna svrha računovodstva je da posluži kao sredstvo upravljanja poslovanjem koje nam

omogućava da razumijemo rezultate naših poslovnih radnji i da nam pomogne u donošenju

odluka.

Predmet ovog diplomskog rada su troškovi poslovanja poduzeća DS Grupa d.o.o. u

razdoblju od 2008. do 2011. godine. Troškovi ovog poduzeća vezani su uz

elektroinstalaciju, izgradnju poslovnih i stambenih objekata i prodaju rasvjetnih lampi.

Svrha i cilj ovog diplomskog rada je prikazati troškove ovog poduzeća i analizirati ih u

promatranom razdoblju, te ustanoviti uzrok porasta ili smanjenja pojedinih troškova. S

obzirom da se poduzeće bavi sa više djelatnosti cilj je prikazati te troškove po pojedinim

djelatnostima i ustanoviti koje djelatnosti ostvaruju pozitivan rezultat, te također

ustanoviti koji su uzroci gubitka poslovanja u 2009. i 2010. godini.

1.2. Struktura i metode rada

Diplomski rad je podijeljen u četiri međusobno povezane cjeline.

U prvom dijelu, uvodu naveden je predmet, svrha i cilj istraživanja rada, te je prikazana

struktura rada i korištene metode.

2

Drugi dio ovog diplomskog rada najviše je usmjeren na teorijski dio, stoga je tu najviše

korištena domaća i inozemna literatura iz područja računovodstva i ekonomike poduzeća. U

drugom dijelu s naslovom pojam i vrste troškova, definiran je pojam troška, rashoda i

izdatka. Navedene su podijele troškova s više aspekata i svaka podjela je detaljno opisana.

Treći dio ovog diplomskog rada odnosi se na analizu troškova poslovanja poduzeća DS

Grupa d.o.o. i ono započinje s opisom poslovanja poduzeća, gdje je objašnjeno koje su

djelatnosti ovog poduzeća i navedeni su neki od projekata na kojima je poduzeće radilo.

Nakon opisa poslovanja je prikazana struktura i dinamika kretanja troškova po prirodnim

vrstama. Prikazani su ukupni rashodi, s obzirom da poduzeće troškove elektroinstalacija

vodi u okviru razreda 4, a troškove od prodanih proizvoda i usluga u okviru razreda 7. Iz

tablica je vidljivo gdje su troškovi bili najveći i kako su se oni kretali kroz godine. Kod

analize prirodnih vrsta troškova korištena je detaljna bilanca razreda 4. Nakon analize

troškova po prirodnim vrstama, u ovom dijelu rada, troškovi su što vjernije prikazani s

drugog aspekta poslovanja poduzeća, podijeljeni i analizirani sa stajališta učinaka na koje

se odnose.

U četvrtom dijelu rada je prikazana struktura i dinamika kretanja ukupnih prihoda kako bi

mogli analizirati financijski rezultat poslovanja poduzeća kroz četiri godine. Osim analize

prihoda i financijskog rezultata izračunati su financijski pokazatelji poslovanja iz kojih se

ocjenjuje bonitet poslovanja poduzeća. Prikazani su i financijski pokazatelji djelatnosti u

koje spada poduzeće i uspoređeni sa samim poduzećem, da se vide odstupanja u

pokazateljima i da se može sagledati općenita situacija u cijeloj grani elektroinstalacijskih

radova.

U petom dijelu zaključku, prikazana je sinteza rezultata istraživanja.

3

2. POJAM I VRSTE TROŠKOVA

Trošak je jedna on najznačajnijih kategorija koja zauzima najveći dio fokusa, kako kod

menadžera različitih odgovornosti, tako i kod ekonomskih teoretičara. Menadžment svih

poslovnih subjekata zahtijeva od računovodstva informacije koje se najvećim dijelom

odnose na troškove. Važno je biti upoznat s troškovima, znati što čini troškove, kako se

ponašaju i kako se može s njima upravljati. U ovom poglavlju u prvom dijelu definirani su

trošak, rashod i izdatak te njihova razlika, ali i međusobna povezanost. U drugom dijelu

navedene su podijele troškova po autorima Markovskom i Jelaviću. Fokusirajući se na

podjelu troškova po Jelaviću i suradnicima navedena je daljnja podjela navedenih

grupacija.

2.1. Pojam i odnos troška, rashoda i izdatka

Troškove se često poistovjećuje s pojmom rashoda, međutim u računovodstvenom smislu

postoji značajnija razlika između pojma troška i pojma rashoda. Stoga ćemo definirati

pojmove troška, rashoda i izdatka.

Trošak, u najširem smislu riječi, predstavlja novčani izraz upotrijebljenih resursa koji se

koriste u svrhu postizanja određenog cilja ili ostvarivanja učinka. To je svjesno žrtvovanje

resursa zbog postizanja određenog cilja. (Gulin i suradnici, 2010:392)

Izdatak je svaki odljev dobara ili novca, koji može biti povezan i nepovezan s troškom.

Odljev dobara može biti prijenos sirovine i materijala sa zalihe u proizvodnju, ili gotovih

proizvoda sa zalihe u prodaju, a odljev novca se još naziva i isplatom. Trošak i izdatak

mogu biti povezani i nepovezani. (Dimitrić, 2011:6)

Povezanost troška i izdatka može biti trojaka: (Dimitrić, 2011:6)

1. trošak nastaje prije izdatka (npr. faktura dobavljača),

2. trošak nastaje istovremeno s izdatkom (npr. usluge koje se plaćaju u trenutku

izvršenja),

4

3. trošak nastaje nakon izdatka (npr. nabavka materijala, nabavka osnovnog sredstva,

aktivna vremenska razgraničenja – plaćanje troškova unaprijed).

Nepovezanost troška i izdatka može se očitovati na dva načina: (Dimitrić, 2011:6)

1. postoji trošak, a nema izdatka (npr. amortizacija na poklonjeno osnovno sredstvo)

2. postoji izdatak, a nema troška (npr. kupnja dionica nekog poduzeća, posuđivanje

sredstava, kupnja zemlje).

Rashod je smanjenje ekonomskih koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odljeva ili

smanjenja sredstava ili stvaranja obveza što za posljedicu ima smanjenje glavnice, osim

onog u svezi s raspodjelom glavnice sudionicima. Rashod je, negativnog predznaka,

komponenta rezultata poslovanja koja se sučeljava s prihodima, pozitivnog predznaka, istog

obračunskog razdoblja. Riječ je o računovodstvenoj kategoriji u cilju utvrđivanja rezultata

poslovanja promatranog obračunskog razdoblja. Općenito gledajući trošak je širi pojam od

rashoda, budući da rashodi predstavljaju samo dospjele troškove. Svi troškovi u trenutku

nastajanja ne postaju odmah rashodi. To je posljedica primjene jednog od osnovnih

računovodstvenih načela, a to je načelo povijesnog troška (načelo nabavne vrijednosti).

Prema tom načelu, cjelokupna imovina poslovnog subjekta početno se u računovodstvu

evidentira po trošku nabave. Zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda, tj. imovina odnosno

učinci koji se proizvode, iskazuje se po trošku proizvoda koji obuhvaća sve troškove

nastale radi proizvodnje proizvoda. U računovodstvenoj terminologiji takvi troškovi

nazivaju se nedospjeli troškovi ili kapitalizirani troškovi, jer se od njih očekuju određene

buduće ekonomske koristi. Nedospjeli troškovi postaju rashodi tek u onom obračunskom

razdoblju u kojem se imovina na koju se odnose proda, uništi, daruje ili na neki drugi način

otuđi. Dakle, na kraju svi troškovi postaju rashodi, samo je pitanje kada, odnosno u kojem

vremenu ili kojem obračunskom razdoblju. (Gulin i suradnici, 2010:393)

5

2.2. Vrste troškova

U računovodstvenoj literaturi postoje različiti kriteriji podijele troškova, što ovisi o samim

autorima. Isti troškovi mogu istovremeno biti razvrstani pod različite kriterije što ovisi o

ciljevima i namjeni razvrstavanja. Različitim podjelama troškovi se razgraničavaju u cilju

kontrole njihova kretanja, da se omogući njihovo alociranje po proizvodima ili po mjestima

troškova te da se olakša postupak utvrđivanja efekata raznih poslovnih poduhvata.

(Markovski, 1983:15)

Navest ćemo neke od podjela, tako Markovski navodi sljedeću podjelu troškova:

(Markovski, 1983:17)

1. Prirodne vrste troškova

2. Ekonomski i neekonomski troškovi

3. Direktni i indirektni troškovi

4. Troškovi po mjestima i nosiocima

5. Ukalkulirani, realizirani i naplaćeni troškovi

6. Stvarni, planski i standardni troškovi

7. Apsorbirani, preapsorbirani i neapsorbirani opći troškovi

8. Kratkoročni i dugoročni troškovi

9. Troškovi koji se mogu kontrolirati i troškovi izvan kontrole

10. Troškovi proizvodnje i troškovi prometa

11. Fiksni, varijabilni i polufiksni troškovi

12. Ostale podjele troškova

Jelavić i suradnici navode sljedeću podjelu troškova: (Jelavić i suradnici, 1993:186)

1. Troškove po prirodi (porijeklu) troškova,

2. Troškove po poslovnim funkcijama,

3. Troškove po načinu obuhvaćanja po učincima,

4. Troškove po ovisnosti o promjenama iskorištenosti kapaciteta i

5. Troškove po količini učinaka.

6

Fokusirajući i opredijelivši se na podjelu troškova po Jelaviću i suradnicima slijedi

daljnja podjela navedenih grupacija.

2.2.1. Troškovi po njihovoj prirodi

Podjela troškova prema prirodnim svojstvima temelji se na porijeklu njihova nastanka. Ta

se podjela smatra temeljnom podjelom troškova. Ona omogućuje utvrđivanje svrhe zbog

koje su određeni troškovi nastali. Pored toga, ona osigurava jednoobrazno evidentiranje i

praćenje troškova te oblikovanje troškova u bilanci i računu dobiti i gubitka. Zato je ona

formalizirana računskim (kontnim) planom svake tvrtke u okviru financijskog

računovodstva. U računskom planu RRiF-a, glavne stavke troškova prema prirodnim

vrstama uređene su na način: (Belak, 1995:146)

1. Troškovi sirovina i materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara

- troškovi sirovina i materijala

- troškovi energije

- troškovi rezervnih dijelova

- troškovi sitnog inventara

2. Troškovi usluga

2.1. Prijevozne usluge

2.2. Usluge na izradi proizvoda – vanjske

2.3. Usluge održavanja

2.4. Troškovi sajmova

2.5. Troškovi zakupnina

2.6. Troškovi promidžbe (reklame i propagande)

2.7. Troškovi intelektualnih i osobnih usluga

2.8. Troškovi komunalnih usluga

2.9. Troškovi vanjskih usluga reprezentacije

7

2.10. Troškovi ostalih usluga

3. Troškovi osoblja (troškovi radne snage)

3.1. Neto plaće zaposlenima

3.2. Porezi i doprinosi na plaće i iz plaća zaposlenih

4. Troškovi dugotrajne imovine

4.1. Amortizacija nematerijalne imovine

4.2. Amortizacija (deprecijacija) materijalne imovine

5. Nematerijalni troškovi – ostali

5.1. Dnevnice za službena putovanja i putni troškovi

5.2. Nadoknade troškova zaposlenima

5.3. Nadoknade članovima uprave

5.4. Troškovi uporabe vlastitih proizvoda, robe i usluga za interne tekuće potrebe

5.5. Premije osiguranja

5.6. Bankovne usluge i troškovi platnog prometa

5.7. Doprinosi, članarine i druga davanja

5.8. Porezi koji ne ovise o dobitku

5.9. Takse

5.10. Ostali nematerijalni troškovi

6. Troškovi financiranja

6.1. Kamate

6.2. Tečajne razlike

6.3. Ostali troškovi financiranja

Prema Jelaviću osnovna podjela troškova po njihovoj prirodi je:

- troškovi materijala

- troškovi usluga

8

- amortizacija

- bruto-plaće i

- porezi i doprinosi neovisni o poslovnom rezultatu.

U troškove materijala uvrštavaju se troškovi sirovina materijala, energije i rezervnih

dijelova, troškovi sitnog inventara, autoguma i ambalaže, ukalkuliranih rezerviranja

materijalnih troškova.

U troškove usluga uvrštavaju se troškovi transportnih usluga, troškovi usluga na izradi

proizvoda i održavanju sredstava, troškovi sajmova, zakupnine, naknade troškova

radnicima i stanovništvu, premije osiguranja, ukalkulirana rezerviranja usluga i dr. troškovi

usluga.

U amortizaciju se uvrštavaju amortizacija osnovnih sredstava i revalorizacija amortizacije.

U bruto-plaće uzimaju se ukalkulirane bruto-plaće i ukalkulirane naknade plaća.

U poreze i doprinose neovisne o poslovnom rezultatu uvršteni su doprinosi na bruto-plaće,

doprinosi komorama, udruženjima i drugi doprinosi, te porez na promet koji ne plaća

kupac. (Jelavić i suradnici, 1993:189)

2.2.2. Troškovi po poslovnim funkcijama

Podjela troškova po poslovnim funkcijama zapravo je razvrstavanje troškova po tome koja

ih funkcija poduzeća uzrokuje. To je, praktično, podjela troškova u skladu s osnovnom

organizacijskom shemom poduzeća. Prema tom razvrstavanju postoje: (Jelavić i suradnici,

1993:189):

- troškovi upravljanja,

- troškovi nabave,

- troškovi proizvodnje odnosno obavljanja usluga,

- troškovi prodaje,

- troškovi financijske funkcije,

- troškovi računovodstva i

9

- troškovi opće i kadrovske funkcije.

Navedeni troškovi temeljnih poslovnih funkcija dalje se mogu podrobnije razvrstavati po

podjeli tih funkcija ili po prirodnim vrstama. Tako se, npr., troškovi prodaje mogu podijeliti

na troškove istraživanja tržišta, troškove reklame i propagande, troškove skladištenja,

troškove ugovaranja itd.

Gulin klasificira troškove prema funkcijama na:

- proizvodne i

- neproizvodne.

Proizvodni troškovi su svi troškovi povezani s procesom proizvodnje. Obuhvaćaju troškove

direktnog materijala, troškove direktnog rada i opće troškove proizvodnje. To su svi oni

troškovi koji su nastali u cilju stvaranja korisnih učinaka odnosno proizvodnje gotovih

proizvoda. Stoga se na bazi ovih troškova formira vrijednost gotovih proizvoda. Ovi

proizvodni troškovi se, drugim riječima, kapitaliziraju odnosno uključuju u vrijednost

zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda, a postaju rashodi tek u razdoblju prodaje gotovih

proizvoda. Sve dok su proizvodi u procesu proizvodnje, proizvodni troškovi se

kapitaliziraju kao zalihe proizvodnje. Dovršenjem proizvoda, kapitalizirani troškovi

proizvodnje prenose se sa zaliha proizvodnje na zalihe gotovih proizvoda. Prodajom

gotovih proizvoda, kapitalizirani proizvodni troškovi konačno postaju rashodi prodanih

gotovih proizvoda koji se uspoređuju s prihodima od prodaje poslovnog subjekta. (Gulin i

suradnici,2010:398)

Neproizvodni troškovi su svi oni troškovi koji nisu povezani s proizvodnim procesom.

Obuhvaćaju troškove uprave, troškove prodaje i troškove administracije. Neproizvodni

troškovi prenose se na rashode u razdoblju njihova nastanka te se sučeljavaju s prihodima

istog obračunskog razdoblja. Troškovi prodaje obuhvaćaju sve troškove povezane s

prodajom proizvoda, kao npr. troškovi marketinga, distribucije, osoblja u prodajnom odjelu

i sl. Administrativni troškovi su troškovi koji nastaju u administrativnim službama svake

10

organizacije, kao što su npr. računovodstvo, financije, nabava, pravna i kadrovska služba,

uprava i sl. (Gulin i suradnici, 2010:398)

Ovakva podjela troškova je izuzetno važna, jer se temeljem nje provodi postupak

raspodjele troškova kojom se utvrđuje koji troškovi ulaze u vrijednost zaliha proizvodnje i

gotovih proizvoda odnosno koji troškovi se kapitaliziraju, a koji postaju rashodi u istom

obračunskom razdoblju.

2.2.3. Troškovi po ostalim kriterijima razvrstavanja

Klasifikacija troškova može biti prema različitim kriterijima koji mogu biti usmjereni

prema boljem upoznavanju s ponašanjem troškova i efikasnijem upravljanju troškovima. U

prethodnom djelu klasificirani su troškovi prema kriteriju prirodnih vrsta troškova i prema

kriteriju mjesta nastajanja. U ovom dijelu obuhvaćeni su troškovi prema:

kriteriju obuhvaćanja po učincima,

kriteriju reagiranja na stupanj zaposlenosti,

kriteriju ukupnosti,

kriteriju uloge u bilanci stanja,

kriteriju mogućnosti kontrole,

kriteriju kalkulativnog obuhvata i

kriteriju svrhe donošenja specifičnih odluka.

Troškovi po načinu obuhvaćanja po učincima

Troškovi u poduzeću nastaju radi ostvarivanja određenog učinka (proizvoda ili usluge) tako

da se svakom učinku pripisuju upravo oni troškovi koje on uzrokuje. Postoje dvije vrste

troškova i to:

- direktne ili izravne i

11

- indirektne ili neizravne.

Direktni ili izravni troškovi predstavljaju one troškove koje je moguće pratiti po

nositeljima. To su troškovi koji se direktno mogu dovesti u vezu s učincima koji su ih

uzrokovali. Tipični primjeri direktnih troškova su troškovi direktnog materijala i troškovi

direktnog rada. Za svaki pojedini proizvod (ili učinjenu uslugu) moguće je točno utvrditi

koliko je materijala potrošeno za njegovu proizvodnju te koliko je sati rada radnika

utrošeno za proizvodnju. Svi direktni troškovi direktno se mogu prenijeti na nositelje

troškova.

Indirektni ili neizravni su oni troškovi koji se ne mogu direktno pratiti po nositeljima. Oni

se ne mogu direktno pratiti po nositeljima troškova, već se na njih alociraju pomoću

računovodstvenih metoda alokacije. Kako se oni ne mogu identificirati s pojedinim

nositeljem troška, potrebno ih je na odgovarajući način rasporediti na nositelje, odnosno

proizvode ili usluge. U načelu, problem rasporeda indirektnih troškova na nositelje odnosi

se samo na indirektne proizvodne troškove. Indirektni neproizvodni troškovi su rashodi i

oni se ne uključuju u vrijednost proizvoda stoga ih nije potrebno alocirati na nositelje, iako,

svaki poslovni subjekt za svoje interne potrebe može rasporediti i neproizvodne troškove na

nositelje. Indirektni ili neizravni troškovi mogu se promatrati u širem i u užem smislu. U

širem smislu indirektni troškovi obuhvaćaju opće troškove proizvodnje i neproizvodne

troškove (troškove prodaje i administracije). U užem smislu indirektni troškovi obuhvaćaju

samo opće troškove proizvodnje, zapravo one koji se raspoređuju na nositelje troškova.

(Gulin i suradnici, 2010:400,401)

Troškovi prema reagiranju na stupanj zaposlenosti kapaciteta

S obzirom na ovisnost troškova o promjenama iskorištenosti kapaciteta razlikuju se:

- fiksni

- varijabilni i

12

- mješoviti troškovi.

Navedena podjela troškova koja se temelji na razini proizvodnje s mikroekonomskog

stajališta egzistira isključivo u kratkom vremenskom razdoblju. Fiksni troškovi su oni

troškovi koji se u masi ne mijenjaju s promjenom razine aktivnosti. oni su konstantni i

nastaju neovisno o razini aktivnosti odnosno o stupnju iskorištenja kapaciteta. Klasični

primjeri fiksnih troškova su amortizacija, osiguranje, troškovi administracije i uprave. U

većini poslovnih subjekata, pogotovo neproizvodnih, najveći dio troškova čine upravo

fiksni troškovi. Kada se govori o jediničnim fiksnim troškovima potrebno je naglasiti da

jedinični fiksni troškovi opadaju s povećanjem razine aktivnosti odnosno povećanjem

iskorištenja kapaciteta. Dakle, ukupni fiksni troškovi su konstantni, ali jedinični fiksni

troškovi opadaju s povećanjem proizvodnje odnosno s povećanjem razine aktivnosti. (Gulin

i suradnici, 2010:401)

Varijabilni troškovi su troškovi koji reagiraju na promjenu razine aktivnosti odnosno

stupnja iskorištenja kapaciteta, na način da rastu paralelno s porastom razine aktivnosti

odnosno padaju s padom razine aktivnosti. Oni su, dakle, u direktnoj vezi s aktivnosti. Ako

nema aktivnosti nema ni varijabilnih troškova. Svi varijabilni troškovi ne reagiraju na

promjenu razine aktivnosti stoga se oni još mogu podijeliti na: (Gulin i suradnici,

2010:402)

- proporcionalno varijabilne koji se mijenjaju u istoj proporciji kao i promjena razine

aktivnosti

- progresivno varijabilne koji se mijenjaju brže od promjene razine aktivnosti, i

- degresivno varijabilne koji se mijenjaju sprorije od promjene razine aktivnosti.

Mješoviti troškovi predstavljaju specifične troškove koji imaju obilježja i fiksnih i

varijabilnih troškova. Nazivaju se mješovitima jer imaju i fiksnu i varijabilnu komponentu.

U praksi najčešći tipovi troškova su upravo mješoviti troškovi. Tipični mješoviti troškovi

su, na primjer, troškovi telefona ili troškovi električne energije kod kojih račun sadrži

13

fiksnu mjesečnu svotu (koja se plaća bez obzira na potrošnju) i dodatnu svotu koja je

izravno proporcionalna s utroškom.

Troškovi sa stajališta ukupnosti troška

S obzirom na to na koju se količinu učinaka troškovi odnose razlikuju se: (Jelavić i

suradnici, 1993:190,191)

- troškovi (ukupni) i prosječni troškovi, te

- dopunski, prosječni dopunski i granični troškovi.

Troškovi (ukupni) su svi troškovi određenog vremenskog razdoblja i odnose se na sve

učinke tog razdoblja.

Prosječni trošak (troškovi po jedinici učinka, cijena korištenja po jedinici) je trošak koji

opada na jedinicu učinka, a dobije se dijeljenjem troškova s količinom učinaka.

Dopunski troškovi su troškovi dopunske količine učinaka.

Prosječni dopunski trošak je dopunski trošak po jedinici dopunske količine učinaka.

Granični trošak je trošak posljednje proizvodne jedinice učinaka.

Ostale podjele troškova

Ovdje ćemo navesti neke podjele troškova koje gore nisu bile navedene od drugih autora.

Prema ulozi u bilanci stanja troškovi se dijele na: (Belak, 1995:148)

- uskladištive,

- neuskladištive.

To je podjela koja se izvodi u okviru financijskog računovodstva. Ona se koristi i u

troškovnom i menadžerskom računovodstvu za planiranje i budžetiranje troškova. Naime,

14

veoma je važno procijeniti koja će veličina neuskladištivih troškova teretiti prodani

proizvod i prihod, kako ne bi došlo do eventualne nemogućnosti njihova pokrića.

Ovisno o mogućnostima kontrole troškovi se mogu podijeliti na: (Belak, 1995:161)

- kontrolabilne

- nekontrolabilne.

Ta se podjela temelji na mogućnosti menadžera da kontroliraju određene troškove.

Općenito, ako menadžeri mogu utjecati na visinu troškova, tada se radi o kontolabilnim

troškovima. Ako menadžeri nemaju utjecaja na visinu pojedinih troškova, takvi troškovi su

za njih nekontrolabilni. No, kontrolabilni troškovi menadžera jednog centra odgovornosti

mogu biti nekontrolabilni troškovi menadžera drugog centra odgovornosti. Primjerice,

troškovi prijevoza kontrolabilni su troškovi za menadžera tog mjesta troška ( službe

prijevoza), no nisu kontrolabilni za menadžera glavnog mjesta troška (pogon A) u kojem se

proizvode proizvodi namijenjeni tržištu, te na koje se mjesto troška, po određenom ključu,

prevaljuju troškovi službe prijevoza. Amortizacija može, ukoliko se menadžer odluči na

prodaju dijela postrojenja može postati kontrolabilni trošak.

S obzirom na kalkulativni obuhvat troškova uobičajena je podjela na sljedeće vrste

troškova: (Belak, 1995:162)

- apsorbirani

- preapsorbirani

- neapsorbirani (podapsorbirani) troškovi.

Taj aspekt podjele troškova javlja se zbog razlika koje nastaju između planskih ili

standardnih neizravnih (indirektnih) troškova obuhvaćenih planskom kalkulacijom i

stvarnih neizravnih troškova koji se utvrđuju i raspoređuju na kraju obračunskog razdoblja.

Do podapsorpcije troškova u praksi dolazi zbog odstupanja od planirane količine

proizvodnje ili zbog odstupanja u cijenama neizravnih (indirektnih) troškova.

15

Podjela troškova s aspekta donošenja specifičnih menadžerskih odluka može biti

neograničen broj, ali ovdje se navode najučestalije podjele (Belak,1995:164):

- opravdani i neopravdani troškovi,

- izbježivi i neizbježivi troškovi,

- oportunitetni troškovi,

- transakcijski troškovi,

- interne cijene u ulozi troškova,

- troškovi konkurentnosti.

Opravdani troškovi su svi troškovi neke proizvodnje i poslovanja predviđeni proračunom

kao i svi troškovi iznad te svote koji su nastali kao posljedica povećanja proizvodnje iznad

planirane , ili kao posljedica objektivnih okolnosti na koje menadžer nije mogao utjecati.

Neopravdani troškovi su troškovi koji su nastali kao posljedica pogrešnih poslovnih odluka

ili propuštanja potrebnih zahvata u svezi s prethodnom kontrolom troškova.

Ovisno o tome da li poduzeće može izbjeći troškove, smanjujući svoju aktivnost imamo

izbježive i neizbježive troškove. Iznos do kojeg se troškovi mogu smanjiti je izbježiv, a

iznos koji se ne može smanjiti je neizbježiv. Iz toga slijedi da pojam izbježivosti i

neizbježivosti može uvesti samo kada znamo koji je dio izbježiv, a koji ne.

Oportunitetni troškovi jesu troškovi koji predstavljaju izgubljenu korist jedne alternative

radi odabira druge alternative. Drugim riječima, oportunitetni trošak jedne alternative jest

korist koja se mogla ostvariti poduzimanjem neke druge alternative. Oportunitetni trošak ne

bilježi se u računovodstvenim evidencijama, ali su važan čimbenik u analizama troškova, a

toga i u donošenju poslovnih odluka.

Transakcijski troškovi su troškovi tržišne razmjene koji obuhvaćaju informacijske troškove

nalaženja potencijalnih partnera, troškove pregovaranja i izrade ugovora, troškove kontrole

provedbe ugovora, troškove koji nastaju eventualnim raskidom ugovora.

16

Interne cijene u ulozi troškova predstavljaju u biti specifične troškove određenog centra

odgovornosti kojim ga se tereti za interno nabavljene inpute. Njihove posebnosti sastoje se

u tome da su interne cijene istodobno interni prihodi i interni troškovi iste tvrtke, ali

različitih podjedinica te tvrtke.

Troškovi konkurentnosti su troškovi održavanja konkurentnog položaja tvrtke. Kao osnovni

mogu se navesti sljedeći troškovi: troškovi nužni za održanje kvalitete i dizajna proizvoda

na konkurentnoj razini, troškovi reklame i propagande te drugi slični troškovi.

2.3. Poslovni rezultat

Poslovni rezultat poduzeća iskazuje se razlikom ukupnih prihoda i rashoda obračunatih za

određeno kalendarsko razdoblje. No obračun poslovanja za jedno razdoblje ne iskazuje u

potpunosti poslovni uspjeh poduzeća. Da bi se utvrdio postignuti uspjeh, potrebno je

razmotriti kretanje (povećanje ili umanjivanje) vrijednosti poduzeća. (Jelavić i suradnici,

1993:297)

Svako poduzeće neprekidno prati sve poslovne promjene i na temelju toga sastavlja

obračune poslovanja za proteklo razdoblje. Takvi godišnji obračuni služe poduzeću ali i za

kontrolu po organima države jer se njima utvrđuje obveza poduzeća prema državi na

temelju poslovnog rezultata. Poduzeća po isteku poslovne godine sastavljaju dva osnovna

računovodstvena izvještaja, a to su:

bilanca stanja aktive i pasive i

bilanca uspjeha.

Bilancom stanja utvrđuje se cjelokupna aktiva (sredstva) i cjelokupna pasiva (izvori

sredstava), i to na početku i na kraju poslovne godine. Posebno se treba osvrnuti na podatke

koji iskazuju kvantitativne promjene i podatke koji iskazuju da se mijenja vrijednost

poduzeća. Promjene u sastavu i vrijednosti materijalne osnove poduzeća uvijek utječu na

neki način na poslovni rezultat pojedine poslovne godine jer se dio uloženih sredstava može

17

ali i ne mora realizirati do kraja iste godine. Bilo da se radi o smanjivanju ili povećavanju

vrijednosti sredstava poduzeća, dolaze do izražaja u bilanci stanja poduzeća, ali utječu i na

poslovni rezultat koji utvrđuje račun dobiti (ili gubitka).

Prema MRS-ima, među financijske izvještaje koje treba objavljivati osim bilance i računa

dobiti i gubitka spadaju i izvještaj o novčanim tokovima i bilješke uz financijske izvještaje.

Uprava treba informacije mnogo češće nego samo jednom na godinu. Stoga se izvješća o

dobitku sastavljaju mnogo češće nego samo jednom na godinu. Ta izvješća nazivaju se

privremena izvješća radi njihovog razlikovanja od godišnjih izvješća.

Računovodstvo troškova možemo nazvati i internim računovodstvom, jer je uglavnom

okrenuto internim korisnicima poduzeća. Ono obuhvaća formiranje informacija o

elementima koji sudjeluju u poslovnom procesu već od trenutka od kad su na raspolaganju,

iako se još ne troše, zatim o troškovima ugrađenim u učinke poslovnog procesa i

financijskom rezultatu pojedinih sastavnih dijelova cjelokupnog poslovnog procesa,

odnosno organizacijskih jedinica. Osnovni je sadržaj računovodstva troškova višestruka

analitička obrada, klasifikacija, evidentiranje i raspodjela troškova, zbrajanje podataka o

troškovima, te izvještavanje o tekućim i planiranim troškovima i njihovim relativnim

odnosima. Računovodstvo troškova služi računovodstvenom nadzoru i računovodstvenoj

analizi u tumačenju odstupanja stvarnih od planiranih troškova ili stvarnih od standardnih

veličina. U začetnom obliku računovodstvo troškova je obuhvaćalo kalkuliranje troškova i

cijena, odnosno obračun proizvodnje i zaliha. Kasnije je evoluiralo u pravcu analize i

predviđanja kretanja troškova, te oblikovanja informacijske podloge za poslovno

odlučivanje zasnovano na troškovima.

18

3. ANALIZA TROŠKOVA U PODUZEĆU DS GRUPA D.O.O.

U ovom poglavlju ovog diplomskog rada opisano je poslovanje poduzeća DS Grupa d.o.o.

Prikazana je struktura i dinamika kretanja troškova po prirodnim vrstama. S obzirom da se

u poduzeću DS Grupa d.o.o. troškovi vode po prirodnim vrstama troškova, u ovom dijelu

rada troškovi su analizirani i sa stajališta učinaka na koje se odnose i prikazani po

djelatnostima poduzeća.

3.1. Opis poslovanja poduzeća DS Grupa d.o.o.

DS Grupa d.o.o. osnovana je 2001. godine sa sjedištem u Rijeci. Početno su se bavili

veleprodajom rasvjetnih tijela i elektroinstalacijskim radovima. Kako im se širilo

poslovanje tako je rastao i broj zaposlenika, sve do početka globalne krize u gospodarstvu

kada je i počeo pad u poslovanju kao i u broju zaposlenika.

Djelatnosti kojima se danas bavi DS grupa d.o.o. su:

a) elektroinstalacijski radovi

izrada kompletne elektroinstalacijske jake i slabe struje,

izrada televizijske, satelitske, parlafonske, video nadzor i informatičke instalacije,

veleprodaja i montaža rasvjetnih tijela.

b) izvođenje visokogradnje i kompletne izvedbe poslovnih i stambenih objekata

c) uređenje i projektiranje interijera

pravilno planiranje rasvjete,

aktivnosti vezane uz gips,

postavljanje keramike,

montiranje klima uređaja.

19

Neki od referentnih radova DS Grupe d.o.o. su:

a) poslovni objekti

VTC- trgovački centar, Viškovo

Hypo Alpe-Adria-Bank, Viškovo

Kvarner Wiener Stadtische osiguranje, Rijeka

Muzej grada Rijeke

kavana „2 lava“

Erste banka- centralna zgrada u Rijeci

TV centar „Kanal RI“, Rijeka

Glazbena škola Ivan Matetić Ronjgov, Rijeka

Porsche Zagreb d.o.o.

b) poslovno stambeni objekti:

Drinkomatic, Viškovo

Autonippon Toyota, Vežica, Rijeka

c) rasvjeta eksterijera i interijera:

Stambena kuća Arkada, Martinkovac

Stambena građevina, Martinkovac

Garažno parkirna građevina, Ciottina ulica

Objekt Golubinjak, Hrvatske šume, Delnice, Mali lošinj

Hoteli Istra, Umag

Hoteli Dražice, Krk.

Njihova primarna djelatnost za koju imaju stručan kadar su elektroinstalacije, a za

izgradnju stambenih objekata uzimaju kooperante koji izvode građevinske radove, dok DS

Grupa provodi elektrifikaciju.

20

Vlasnik DS Grupe d.o.o. je gosp. Daniel Stehlik koji je 2002. godine dobio Zlatnu knjigu

za najboljeg mladog poduzetnika na razini Republike.

3.2. Struktura i dinamika kretanja troškova po prirodnim vrstama

U slijedećoj tablici prikazana je struktura i dinamika kretanja troškova po prirodnim

vrstama, gdje se vidi sadržaj rashoda koji se pojavljuju u poduzeću Ds Grupa d.o.o.

Tablica 1: Struktura i dinamika kretanja troškova po prirodnim vrstama

Izvor: Bruto bilanca 2008., 2009., 2010. i 2011. g. DS Grupa d.o.o., obradila autorica rada

21

Grafikon 1: Strukturni prikaz poslovnih rashoda poduzeća DS Grupa d.o.o.

Izvor: Izradila autorica rada prema podacima iz tablice 1.

Sve četiri godine najveći udio zauzimaju poslovni rashodi koji se sastoje od ukupnih

troškova po prirodnim vrstama tj. cijelog razreda 4 u kontnom planu, troškova prodanih

proizvoda i usluga i troškovi prodane robe. Osim poslovnih rashoda, u ukupne rashode

spadaju financijski rashodi i izvanredni (ostali) rashodi.

U 2008. godini poslovni rashodi čine 87,3% ukupnih rashoda. Troškovi razreda 4 čine

70,4% ukupnih rashoda od čega najveći udio zauzimaju materijalni troškovi. Troškovi koji

se vode u razredu 4 su troškovi koji su vezani uz elektroinstalaciju njihovu primarnu

djelatnost. Troškovi prodanih proizvoda i usluga imaju mali udio u ukupnim rashodima i

čine ih samo troškovi prodanih usluga jer u toj godini nije prodana niti jedna nekretnina.

Oni se vode pod kontom 7001 i čine ih poslovi koji se brzo obave i nemaju privremene

situacije pa se stoga ne vode u razredu 4. Troškovi prodane robe u 2008. godini imaju udio

u ukupnim rashodima sa 15,2% i vode se pod kontom 710. DS Grupa nabavlja rasvjetne

lampe od renomiranih proizvođača i preprodaje ih svojim kupcima te tako ostvaruje jedan

dio svojih prihoda. Također pod kontom 710 se osim rasvjetnih lampi nalaze i automobili

koji su dani u kompenzaciju za određeni posao umjesto ugovorenog iznosa.

22

U 2009. godini poslovni rashodi čine 86,3% ukupnih rashoda. Najveći udio poslovnih

rashoda u ovoj godini zauzimaju troškovi prodanih proizvoda i usluga sa 53,9%, od čega

najveći udio zauzimaju troškovi prodanih proizvoda (nekretnine) za razliku od 2008.

godine kad nije prodana niti jedna nekretnina. U DS Grupi troškovi prodanih proizvoda

čine stanovi koji su prodani,a prije toga su se vodili na zalihama konta 600. To su stanovi

koje je poduzeće Ds Grupa izgradilo koristeći kooperante te ih potom prodavalo, te također

imovina koja im je dana u kompenzaciju za provedenu uslugu od strane DS Grupe d.o.o.

Troškovi prodane robe imaju udio od 4,9% u ukupnim rashodima.

U 2010. godini poslovni rashodi čine 79% ukupnih rashoda. Troškovi prodanih proizvoda i

usluga iznose 44,3% ukupnih rashoda jer je u ovoj godini prodan dio stanova u Španskom.

Troškovi prodanih usluga zauzimaju mali udio u ukupnim rashodima jer to su sitno pružene

usluge koje se brzo obave.

U 2011. godini poslovni rashodi čine 94,3% ukupnih rashoda. U ovoj godini kao i u 2008.

najveći udio poslovnih rashoda čine troškovi razreda 4, sa 57,1% ukupnih rashoda. I to

zbog visokih materijalnih troškova tj. troškova osnovnog materijala koji je utrošen na

projekte gdje se je provodila elektroinstalacija poput projekta Porsche Škurinje. Troškovi

prodanih proizvoda i usluga čine 19,9% ukupnih rashoda. Tu su nastali troškovi preostalih

prodanih stanova i zemljišta u Španskom, te je upotpunosti zatvoren konto 600, stanovi i

zemljišta u Španskom koja su se vodila na zalihama.

Iz grafičkog prikaza je vidljivo da se u 2008. i 2011. godini najviše radilo na poslovima

elektroinstalacija i u tim godinama su troškovi razreda 4 bili najveći. U 2009. godini i 2010.

kad je zavladala kriza i smanjio se obujam posla, DS Grupa je prodavala nekretnine ispod

cijene koje su stajale na zalihama.

Financijske rashode čine zatezne kamate, negativne tečajne razlike i kamate za pozajmice i

kredite. Troškovi kamata se iskazuju izravno kao rashod na kontima skupine 72.

Izvanredni i ostali rashodi to su novčane kazne za privredne prijestupe, naknadno utvrđeni

rashodi proteklih godina, donacije i ostali izvanredni rashodi.

23

Ukupni troškovi razreda 4 su u konstantnom padu, osim u 2011. godini kad su porasli skoro

za duplo. Razlog tomu je smanjenje obujma posla od 2008. godine zbog gospodarske krize

koja je zavladala ne samo u Hrvatskoj, već u cijelom svijetu. U 2011. godini se situacija

popravila ponajviše zbog projekta Porsche Škurinje. Radi se o autokući koja se prostire na

11 000m², za koje je DS Grupa radila elektrifikaciju. U slijedećoj tablici su prikazani

troškovi projekta Porsche Škurinje.

Tablica 2: Ukupni troškovi projekta Porsche Škurinje

Izvor: Bruto bilanca 2010., 2011. i 2012. g. DS Grupa d.o.o., obradila autorica rada

U tablici je prikazan izračun bez amortizacije i plaća radnika s obzirom da su radnici

plaćeni unaprijed i imaju fiksnu plaću bez obzira na obujam posla. Iz tablice je vidljivo da

je u 2011. godini utrošeno najviše materijala za projekt Porsche Škurinje i to je najveći

razlog zašto je došlo skoro do duplog porasta troškova razreda 4 u 2011. godini u odnosu

na 2010. godinu.

Troškovi prodanih proizvoda i usluga bilježe porast u 2009. godini zbog prodanih stanova i

zemljišta u vlasništvu DS Grupe, koji su stajali na zalihama. Troškovi prodane robe su u

konstantom padu osim u 2011. godini gdje su u porastu zbog prodanih lampi,ali i robe koja

im je dana u kompenzaciju za ugovoreni iznos.

24

Ukupni poslovni rashodi u 2010. godini su pali za 52,42% u odnosu na 2009. godinu, dok

ostale godine bilježe porast. Razlog tome je variranje obujma posla, gdje se je u 2010.

godini radilo na najmanje projekata.

3.3. Analiza prirodnih vrsta troškova u poduzeću DS Grupa d.o.o.

U poduzeću DS grupa d.o.o. troškovi se vode po prirodnim vrstama u okviru razreda 4,

odnosno rashoda preko računa 7. Uvidom u strukturu troškova skupine 4, utvrđeno je da se

radi o stvarnim, tekućim troškovima poslovanja, koji su razvrstani prema prirodnim

vrstama. Za analiziranje troškova korišteni su:

Računi dobiti i gubitka i

Bruto bilanca, skupina 4. i 7.

Analizirani su troškovi za poslovne godine 2008., 2009., 2010. i 2011. Prikazani su u

tablicama, te je također prikazana i dinamika kretanja tih troškova.

3.3.1. Troškovi sirovina i materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara

U tablicama prikazana je struktura materijalnih troškova, njihov udio u ukupnim

troškovima te dinamika kretanja izražena verižnim indeksima u poduzeću DS Grupa d.o.o.

za poslovne godine 2008.-2011.

25

Tablica 3: Troškovi sirovina, materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara

Izvor: Bruto bilanca 2008., 2009., 2010. i 2011. g. DS Grupa d.o.o., obradila autorica rada

U cijelom promatranom razdoblju troškovi sirovina i materijala prevladavaju u strukturi

materijalnih troškova. Najveći su u 2011. godini, a najveći udio čine osnovni materijal koji

je te godine utrošen na projekte: Selce Hotel Jadranka, Poljička kosa, Crea, kineski

restoran, Vantačići, Porsche Škurinje i S Projekt. Najveći projekt te godine je bio već

spomenuti Porsche Škurinje, te čini 85% ukupno utrošenih sirovina i materijala u 2011.

godini. U 2008. godini najviše je utrošeno osnovnog materijala na projekt Oktal Pharm, a

ostalo čine manji projekti kao Presečki, RG auto Delnice, MAN- Tim, OŠ Kumičić i ostali

projekti. S većinom projekta iz 2008. godine se nastavilo radit i u 2009. godini u kojoj su i

završeni. U 2010. godini se ja najmanje radilo tako da je i najmanje utrošeno osnovnog

materijala i sirovina, a najveći udio osnovnog materijala čini projekt Srđ i u istoj toj godini

se započelo s projektom Porsche Škurinje s kojim je nastavljeno u 2011. godini. Na svim

tim projektima su se radile elektroinstalacije osnovna i primarna djelatnost DS Grupe d.o.o.

U sklopu konta 400 osim osnovnog materijala čine i pomoćni materijal izrade, materijal za

čišćenje i održavanje, uredski materijali i obrasci te radna odjeća i obuća.

26

Potrošena energija čini manji udio u ukupnim materijalnim troškovima, i to su samo

režijski troškovi, jer električna energija koja se troši na projekte je već ukalkulirana u

cijenu proizvoda. Najviše je potrošeno na gorivo za pogon automobila. Udio sitnog

inventara u ukupnim materijalnim troškovima je minimalan i najveći je u 2009. godini u

kojoj čini 2,69% ukupnih materijalnih troškova.

Materijalni troškovi bilježe pad kroz godine jedino u 2011. godini su porasli, jer je puno

uloženo u osnovni materijal za Porsche Škurinje. Godine 2009. i 2010. je došlo do pada

materijalnih troškova, a najmanji su u 2010. godini u kojoj se je i najmanje radilo tako da je

i najmanje uloženo u osnovni materijal. Udio materijalnih troškova u ukupnim troškovima

je najveći u 2008. i 2011. godini, i te dvije godine se poslovalo sa dobiti.

3.3.2. Troškovi usluga

U tablicama prikazana je struktura troškova usluga, njihov udio u ukupnim troškovima , te

dinamika kretanja troškova usluga u poduzeću DS Grupa d.o.o.

27

Tablica 4 : Troškovi usluga

Izvor: Bruto bilanca 2008., 2009., 2010. i 2011. g. DS Grupa d.o.o., obradila autorica rada

U poduzeću DS grupa d.o.o. u troškove usluga spadaju prijevozne usluge, poštanske i

telekomunikacijske usluge, usluge na izradi proizvoda, usluge održavanja, troškovi

zakupnina i komunalne usluge. Najveći udio u ukupnim troškovima preko 50% u 2008. i

2011. godini zauzimaju troškovi usluga na izradi proizvoda, tj. usluge kooperanata.

Poduzeće DS Grupa d.o.o. koristi kooperante za sve što je vezano za elektrifikaciju ili

gradnju, a za to nemaju stručni kadar za izvršenje određenih poslova kao npr. postavljanje

alarma (protupožarnih, protuprovalnih itd.). U 2009. i 2010. godini najveći udio u ukupnim

troškovima usluga zauzimaju troškovi zakupnina i to zakupnine i najamnine za građevinske

objekte, najamnine za osobne automobile i najamnine za operativni leasing. U sklopu konta

413 se vode troškovi usluga održavanja i kroz sve četiri godine se najviše troši na usluge

održavanja automobila. Neznatni udio zauzimaju prijevozne usluge pod kojima je najviše

utrošeno na mostarine, cestarine itd., te također mali udio zauzimaju i komunalne usluge

kao odvoz smeća, utrošena voda i ostale komunalne usluge. Kroz godine se smanjuje trošak

na poštanske i telekomunikacijske usluge, koje su najveće bile u 2008. godini kada je bilo

dosta zaposlenih i svima su bili plaćeni službeni telefoni. S godinama se smanjivao broj

28

zaposlenih i nudili su se povoljniji paketi od telekomunikacijski operatera što je dovelo do

smanjenja telekomunikacijskih troškova.

Najveći udio troškova usluga u ukupnim troškovima je u 2008. godini i iznosi 12% jer se te

godine koristilo najviše usluge kooperanata, dok ove ostale godine iznosi oko 5%. Poslije

2008. bilježi se pad troškova usluga za oko 50% i u 2011. porast za 36% kao što je već

navedeno zbog korištenja usluge kooperanata na jednom od njihovih najvećih projekata

Porsche Škurinje.

3.3.3. Troškovi ostalih usluga, komunalnih i ostalih naknada

U slijedećim tablicama prikazani su troškovi ostalih usluga koji se vode u sklopu skupine

42 i dinamika kretanja tih troškova. Tu spadaju troškovi bankarskih usluga, intelektualnih i

osobnih usluga, premije osiguranja, komunalne naknade, nadoknade za ceste i ostale

neproizvodne usluge

Tablica 5: Troškovi ostalih usluga, komunalnih i ostalih naknada

Izvor: Bruto bilanca 2008., 2009., 2010. i 2011. g. DS Grupa d.o.o., obradila autorica rada

29

U sklopu grupe 42 najviše je utrošeno na bankarske usluge i usluge platnog prometa pod

koje spadaju troškovi obrade kredita, usluge platnog prometa, te izdavanje usluge BON-1 i

BON-2 od FINE koji sadrže opće podatke o subjektu te informacije o bonitetu. Pod kontom

421 vode se premije osiguranja imovine, premije osiguranja za osobna vozila i kasko za

osobna vozila.

U 2009. je bio porast troškova ostalih usluga za 34% u odnosu na 2008. godinu i to zato jer

su porasli troškovi obrade kredita i usluge platnog prometa. Zatim u 2010. i 2011. godini

slijedi pad troškova usluga za premije osiguranja jer je poduzeće smanjilo svoj vozni park.

3.2.4. Troškovi amortizacije

U slijedećoj tablici su prikazani troškovi amortizacije u DS Grupi.

Tablica 6: Troškovi amortizacije

Izvor: Bruto bilanca 2008., 2009., 2010. i 2011. g. DS Grupa d.o.o., obradila autorica rada

Amortizacija je postupno umanjivanje vrijednosti imovine poduzeća, a obračunava se

godišnje prema zakonom predviđenim postupkom. Najraširenija je linearna amortizacija

koja se i koristi u poduzeću DS Grupa d.o.o., prema kojoj je iznos godišnje amortizacije

uvijek jednak. Godišnja svota amortizacije se izračunava tako da se nabavna vrijednost

30

sredstva pomnoži sa godišnjom stopom amortizacije. Mnoga se imovina u DS Grupi

amortizira po ubrzanoj stopi amortizacije. Ubrzana amortizacija je metoda prema kojoj

porezni obveznici mogu ostvariti veće odbitke po osnovi amortizacije u prvoj godini ili u

prvim godinama iskoristivog vijeka poslovne imovine. Amortizacijske stope je moguće

zakonski udvostručiti i na taj način, zbog većeg troška amortizacije, umanjiti poreznu

osnovicu pa samim time i platiti manje poreza na dobit. Iako će ubrzana amortizacija

smanjiti poreznu osnovicu u tekućoj godini i u određenom broju sljedećih godina, isto tako

će nakon što se imovina amortizira u cijelom iznosu, neće umanjivati poreznu osnovicu u

godinama u kojima bi to inače bio slučaj da se nije radilo o ubrzanoj amortizaciji.

3.2.5. Troškovi osoblja i ostali troškovi poslovanja

U ovom poglavlju su prikazani troškovi osoblja, naknade troškova radnika i ostala

materijalna prava radnika i ostali troškovi poslovanja. U ostale troškove poslovanja je

uvrštena skupina 46 kontnog plana, a to su: 462- članarine, doprinosi i druga davanja, 463-

naknada za općekorisne funkcije šuma, 464- upravni, sudski troškovi, takse i bilježničke

naknade, 465- troškovi za stručnu literaturu, 468- porezi koji ne ovise o dobitku, 460-

trošak reprezentacije i 469- ostali troškovi.

31

Tablica 7: Troškovi osoblja i ostali troškovi poslovanja

Izvor: Bruto bilanca 2008., 2009., 2010. i 2011. g. DS Grupa d.o.o., obradila autorica rada

Iz tablice su vidljivi podaci za skupine 47, 44 i 46 od 2009. do 2011. godine i dinamika

kretanja tih troškova kroz četiri godine. Ostali troškovi poslovanja skupina 46 iz kontnog

32

plana nije detaljno prikazana već samo ukupno zbog vrlo malih iznosa i udjela u ukupnih

troškovima manjim od 1%

Troškovi osoblja

U troškove osoblja spadaju njihove plaće za rad, doprinosi na plaće i naknade plaća te

doprinosi za zdravstveno osiguranje i za službeni put u inozemstvo.

U poduzeću DS Grupa d.o.o. plaće se određuju unaprijed, a ne prema radnim satima koji se

vežu za određene projekte. Iz tablice je vidljivo kako su se plaće za rad smanjivale iz

godine u godinu razlog tomu je smanjenje obujma posla, te nastavno tome i smanjenje

broja radnika. U DS Grupi d.o.o. radnici se uzimaju na određeno, tako da broj radnika

varira ovisno o ugovorenim poslovima, te se također za mnoge poslove uzimaju kooperanti.

U 2011. godini smanjen je broj radnika, a povećan je broj usluga kooperanata te zbog toga

dolazi do smanjenja troškova osoblja.

U slijedećoj tablici je prikazan prosječan broj zaposlenih na temelju sati rada i prosječna

neto plaća na godišnjoj razini, te prikazana je dinamika kretanja.

Tablica 8: Prosječan broj zaposlenih i neto plaća na godišnjoj razini

Izvor: Obradila autorica rada prema podacima iz knjigovodstvenog servisa poduzeća DS

Grupa d.o.o.

Iz tablice je vidljivo da u 2009. godini u odnosu na 2008. je došlo do smanjenja prosječnog

broja zaposlenih, ali povećanja plaća za 36%. Dok u 2010. godini prosječan broj zaposlenih

je ostao isti, ali je prosječna neto plaća pala za 32%. U 2011. godini prosječan broj

zaposlenih se smanjio, a prosječna neto plaća se povećala za 1,49%. Iz tablice je jasno kako

33

je od 2009. godine zavladala loša situacija u poduzeću DS Grupa i došlo je do smanjenja

obujma posla što je vidljivo iz pada prosječnog broja zaposlenih kao i njihovih plaća koje

su puno manje u odnosu na prijašnje godine.

U slijedećoj tablici je prikazana bruto plaća za 2011. godinu jednog električara koji radi u

Ds Grupi d.o.o.

Tablica 9: Bruto plaća električara za 2011. godinu

Izvor: izradila autorica na osnovi podataka iz računovodstva

Naknade troškova radnika i izdaci za ostala materijalna prava radnika

Kretanje ovih troškova zavisi o određenim projektima, jer određeni projekti zahtijevaju

službena putovanja, te korištenje automobila u poslovne svrhe. Ovi troškovi se mijenjaju

ovisno o tome koliko je poduzeće imalo projekta izvan Rijeke ili Hrvatske.

Iz tablice je vidljivo da dnevnice za službena putovanja i putni troškovi najviše iznose u

2008. godini i to najveći udio zauzimaju naknade troškova prijevoza na rad i sa rada, a

nešto sitno dnevnice za službeni put. Naknade se odnose na javni prijevoz u visini stvarnih

izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. U 2008. oni iznose

34

najviše jer je te godine bilo najviše radnika, kako se je svake godine smanjivao broj radnika

tako su se i smanjivale naknade troškova prijevoza na rad i sa rada.

Terenski dodatak isplaćuje se kad radnik boravi izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta

izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kad poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti

koja je prema svojoj prirodi vezana uz rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta

sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog

boravišta zaposlenika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30

kilometara). Terenski dodatak u zemlji iznosi do 170kn dnevno, na ime troškova prehrane i

drugih troškova zaposlenika na terenu osim smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca

i ne smatraju se dohotkom zaposlenika. Terenski dodatak zauzima najveći udio u skupini

44 osim u 2011. godini kada nije bilo terenskih dodataka jer se te godine nije radilo na

projektima koji su bili više od 30km udaljeni od mjesta boravišta. Iz istih razloga u 2011.

godini također nije prisutan konto 442- troškovi prijevoza i noćenja na službenom putu i za

rad na terenu. U 2008. godini se radilo u Istri, Cavtatu, Zagrebu, Zadru i Delnicama, u

2009. godini se nastavilo s nekim projektima iz 2008. godine, te se također radilo u Sisku,

Hrvatskom Leskovcu i Dubrovniku stoga te godine terenski dodatak je najveći i zauzima

najveći udio u skupini 44.

Konto 446 darovi radnicima je prisutan u svim godinama osim u 2011. godini.

Iz tablice je vidljivo da su naknade troškova radnika u konstantom padu kroz godine, zbog

razloga navedenih gore. Ponajprije jer se kroz godine sve manje i manje radilo na

projektima izvan Rijeke i jer se broj radnika kroz godine smanjivao. U 2011. godini je pad

od oko 83% zbog neprisutnosti terenskog dodatka i troškova prijevoza i noćenja na

službenom putu.

Ostali troškovi poslovanja

Na kontu 462 knjiže se članarine, doprinosi i druga davanja tu spadaju članarine i doprinosi

HGK i članarine turističkih zajednica. Na kontu 463 knjiži se obveza koja se plaća u toku

godine kao predujam utvrđen u mjesečnim ili tromjesečnim svotama, a temeljem konačnog

35

obračuna za prethodnu godinu. Po završnom računu utvrđuje se obveza te se eventualno

nadoknađuje razlika. Ovaj doprinos plaća se prema Zakonu o šumama. Pod kontom 464

knjiže se administrativne takse, sudski troškovi, ovrhe i opomene. Na kontima 468 knjiže

se porezi koji ne ovise o dobitku. Tu se knjiži porez na tvrtku, porez na cestovna motorna

vozila te slični porezi. Na kontu 460 se nalaze troškovi reprezentacije. To su troškovi

vanjskih usluga reprezentacije poput poslovnih ručkova.

Vidljiv je pad ostalih troškova u svim godinama osim u 2010. gdje je bio porast skoro za

100% i to zbog porasta administrativnih taksa, sudskih troškova, ovrha i opomena i oni u

2010. godini čine skoro 80% ostalih troškova poslovanja.

3.3. Analiza troškova s ostalih stajališta u poduzeću DS Grupa d.o.o.

U ovom poglavlju analizirano je kretanje direktnih i indirektnih troškova. U poduzeću DS

Grupa troškovi se vode samo po prirodnim vrstama troškova, tako da u ovom dijelu će ti

troškovi biti prikazani sa stajališta direktnih i indirektnih troškova. U slijedećoj ilustraciji

su prikazani direktni troškovi po djelatnostima poduzeća.

Ilustracija 1: Prikaz direktnih troškova materijala po djelatnostima poduzeća

Izvor: izradila autorica

36

Direktni troškovi

U slijedećoj tablici su prikazani direktni troškovi od 2008. do 2011. godine po

djelatnostima u poduzeću DS Grupa d.o.o., pod uslugama su elektroinstalacije, pod

proizvodnjom su nekretnine i zemljišta koje je poduzeće DS Grupa izgradilo koristeći

kooperante i pod trgovinom su lampe koje su prodane kao i roba koja im je dana u zamjenu

za ugovoreni iznos poput automobila.

Tablica 10: Direktni troškovi po djelatnostima poduzeća Ds Grupa d.o.o.

Izvor: Izradila autorica prema podacima iz bruto bilance za 2008., 2009., 2010. i 2011. g.

U poduzeću DS Grupa u direktne troškove se ubrajaju troškovi osnovnog materijala,

troškovi prodanih proizvoda i usluga, troškovi prodane robe i usluge kooperanta. Plaće ne

ulaze u direktne troškove, jer se one određuju unaprijed a ne prema radnim satima koji se

vežu uz proizvedene proizvode, dok se amortizacija evidentira na način da ne osigurava

podatke koja su osnovna sredstva koliko angažirana u procesu proizvodnje određenih

usluga. DS Grupa ne posluje na osnovu radnih naloga, nego se prije samog ugovaranja

37

poslova, rade se ponude za izvođenje radova, te na temelju toga se vrše pregovori. Kad su

obje strane zadovoljne ponudom, sastavlja se ugovor o ustupanju radova. Tako da nije

poznato koliko radnih sata je utrošeno u određeni projekt.

U 2008. godini je ostvaren pozitivan rezultat od pružanja usluge elektroinstalacije, a od

trgovine je ostvaren gubitak. Pod troškovima prodane robe se vode rasvjetna tijela, ali i

automobili koji su im dani u kompenzaciju za ugovoreni iznos i proknjiženi su na kontu

710. Ostvareni veliki gubitak je prividan, jer u toj godini prihodi zarađeni od rasvjetnih

tijela su proknjiženi na kontu 751 skupa sa prihodom od pružanja usluge elektroinstalacije

jer je ta prodana roba kombinirana uz uslugu montaže, tako da nije proknjižena zasebno već

skupa sa uslugom elektroinstalacije. Jedini gubitak je ostvaren na automobilima koji su im

dani u kompenzaciju, a prodani su ispod cijene, tako da prihodi koji su u tablici pod

trgovinom su samo prihodi od prodanih automobila i vođeni su zasebno na kontu 761. U

2008. godini nije prodan niti jedan stan, niti zemljište.

U 2009. godini ponovno je pozitivan rezultat od pružanja usluge elektroinstalacije, te je

također ostvaren pozitivan rezultat u proizvodnji od prodanih stanova i zemljišta. Dok u

trgovini se ponavlja ista situacija iz 2008. gdje su troškovi nabave rasvjetnih lampi

proknjiženi zasebno, a prihodi skupa sa prihodima od pružanja usluge elektroinstalacije.

Ponovno je ostvaren gubitak od dane robe u kompenzaciju koja je prodana ispod cijene.

U 2010. godini slična situacija kao i u prethodnim, ponovno je u trgovini ostvaren prividan

gubitak na rasvjetnim lampama, i stvarni gubitak od dane im robe u kompenzaciju, ali u

2010. godini vidljiv je gubitak i u proizvodnji jer su nekretnine prodane ispod cijene i nisu

se uspjeli pokriti ni ostvareni troškovi.

U 2011. godini prodani su preostali stanovi u Španskom, koji su bili loše izvedeni poput

krova koji je dva puta rađen, što je dovelo do velikih troškova, a stan je prodan ispod cijene

da bi se zatvorio kredit u banci i to je dovelo do velikog gubitka. U trgovini ostvaren je

dobitak zato jer roba koja im je dana u kompenzaciju uspjela se prodati iznad cijene i tu je

38

ostvaren pozitivan rezultat. Radi se o velikom iznosu jer im je za ugovoreni iznos dana

nekretnina za kompenzaciju. U ovoj godini na rasvjetnim tijelima ostvaren je trošak u

iznosu od 34.217,29 kn, a prihodi su kao i u preostalim godinama proknjiženi skupa sa

prihodima od pružanja usluge elektroinstalacije.

Vidljivo je da kroz sve četiri godine jedini pozitivni rezultat se ostvaruje od pružanja usluga

elektroinstalacije. U proizvodnji nekretnine su većinom prodane ispod cijene zbog krize

koja je zavladala u svijetu i ljudi sve slabije kupuju nekretnine, te zbog predugog stajanja

na zalihama poslodavci su prisiljeni prodavati ispod cijene. Kroz sve četiri godine osim u

2011. roba dana u kompenzaciju za ugovoreni iznos prodaje se ispod cijene i tu također DS

Grupa ostvaruje gubitke. Većinom se to radi o automobilima koji brzo padaju na cijeni i tu

su vidljivi gubici. Kod rasvjetnih tijela se javlja situacija da nabavljena roba je proknjižena

zasebno pod troškovima nabavljene prodane robe dok su prihodi proknjiženi skupa sa

prihodima od usluge elektroinstalacije jer su ta rasvjetna tijela i montirana pa se vode pod

uslugama, tako da tu ne možemo vidjeti koji je prihod ostvaren samo od prodanih

rasvjetnih tijela.

39

Indirektni troškovi

U slijedećoj tablici su prikazani indirektni troškovi poduzeća Ds Grupa d.o.o.

Tablica 11: Indirektni troškovi poduzeća DS Grupa d.o.o.

Izvor: Izradila autorica prema podacima iz bruto bilance za 2008., 2009., 2010. i 2011. g.

40

Iz tablice je vidljivo da bez obzira što plaće ne ulaze u direktne troškove nego se ubrajaju u

indirektne i dalje su direktni troškovi dominantni u odnosu na indirektne. U poduzeću se

javlja problem indirektnih troškova, jer kao što je vidljivo iz gornjih tablica ukupni direktni

troškovi su pokriveni prihodima, ali prihodi nisu dostatni i za pokrivanje indirektnih

troškova. Trebalo bi smanjiti indirektne troškove ili povećati prihod tako da i ti troškovi

mogu biti pokriveni iz prihoda od prodaje kao i izravni troškovi.

U slijedećem grafikonu su prikazani indeksi kretanja direktnih i indirektnih troškova.

Grafikon 2: Indeksi kretanja direktnih i indirektnih troškova poduzeća DS Grupa d.o.o.

Izvor: Izradila autorica rada prema podacima iz tablice 11.

U 2009. godini došlo je do porasta direktnih troškova za 90,7% i povećanje indirektnih

troškova za 10,37% što je rezultiralo lošim poslovanjem i ostvaren je gubitak u iznosu od

1.622.139,86 kn. Te godine se je manje radilo u odnosu na 2008. a troškovi su rasli. Razlog

tomu je što se indirektni troškovi nisu bili pokriveni prihodom od prodaje, stoga je i

ostvaren gubitak te godine. U 2010. godini je bila takva situacija da su se direktni i

indirektni troškovi smanjili zbog smanjenja obujma poslovanja, a prihodi od prodaje nisu

bili dovoljni da se pokriju indirektni troškovi. Tako da je nastavljena slična situacija iz

2009. godine samo sa smanjenim obujmom poslovanja što je uzrokovalo ostvareni gubitak

u iznosu od 1.384.106,72 kn. U 2011 godini. je došlo do preokreta u poslovanju poduzeća,

41

te godine direktni troškovi su porasli za 48,41% najviše zbog povećanja troškova

materijala, a indirektni troškovi su se smanjili za 51,5%. U toj godini se je smanjio broj

radnika i troškovi usluga, te se je te godine poslovalo s dobitkom u iznosu od 1.556.342,70.

Razlog tomu je smanjenje indirektnih troškova i pokrivanje direktnih i indirektnih troškova

prihodom od prodaje.

42

4. ANALIZA PRIHODA I FINANCIJSKOG REZULTATA

U ovom pretposljednjem poglavlju orijentacija je na prihode i financijski rezultat.

Prikazana je struktura i dinamika kretanja prihoda kako bi se prikazao financijski rezultat

poduzeća. U drugom dijelu ovog poglavlja izračunati su financijski pokazatelji poslovanja

poduzeća i kasnije uspoređeni sa financijskim pokazateljima cjelokupne djelatnosti

elektroinstalacijski radovi na razini Republike Hrvatske.

4.1. Struktura i dinamika prihoda i financijskog rezultata

Kako bi prikazali financijski rezultat poduzeća, u slijedećoj tablici su prikazani prihodi

poduzeća Ds Grupa d.o.o. za četiri godine, koji se sučeljavaju sa rashodima i time dobiva

dobit poduzeća prije oporezivanja.

Tablica 12: Struktura i dinamika prihoda i financijskog rezultata

Izvor: Podaci preuzeti iz POD-RDG 2008., 2009., 2010. i 2011. g., obradila autorica rada

43

Grafikon 3: Indeksi kretanja prihoda i rashoda poduzeća DS Grupa d.o.o.

Izvor: Izradila autorica rada na temelju podataka iz tablice 12.

Prema podacima iz tablice vidljivo je da je poduzeće DS Grupa d.o.o. poslovalo u 2008.i

2011. godini sa dobitkom, a u 2009. i 2010. godini sa gubitkom.

U 2008. godini prihodi su većinom ostvareni od pružanja usluge elektroinstalacije DS

Grupe d.o.o., s obzirom da te godine nije prodana niti jedna nekretnina u njihovom

vlasništvu. Te godine je umjesto ugovorenog iznosa za određeni posao, dio ugovorno

iskompenziran u automobilima. Kako se na tržištu nije mogla postignuti cijena automobila

koja je plaćena, nego se prodala po puno nižoj cijeni što je uzrokovalo gubitak od prodaje

robe u tranzitu.

U slijedećoj 2009. godini poslovalo se s gubitkom, ostvareni prihodi su bili manji od

ukupnih rashoda. U ovoj godini najveći prihod je ostvaren prodajom nekretnina. I gubitak

je kao i u 2008. godini ostvaren na robi koja im je dana u kompenzaciju za obavljene

poslove. S mnogim poslovima elektroinstalacije se nastavilo u 2010. godini gdje je situacija

bila slična kao i u 2009. godini, poduzeće je slabo poslovalo i malo je radilo na projektima

44

elektroinstalacije. Za razliku od 2011. godine koja je bila njihova najuspješnija godina i

ostvarena je najveća dobit. Dobro su poslovali u pružanju usluga elektroinstalacije. Najveći

projekt im je bio Porsche Škurinje.

Vidljivo je da u 2009. godini došlo do povećanja prihoda za 35,88%, ali je isto tako došlo

do povećanja rashoda za 56,23% što je rezultiralo gubitkom u toj godini. U 2010. godini

došlo je do smanjenja prihoda i rashoda što je rezultat smanjenja opsega posla, tako da je

poduzeće i u ovoj godini kao i u prethodnoj poslovalo s gubitkom. U 2011. godini rashodi

su se povećali za 6,68%, a prihodi za 61,70%, tako da je tu godinu poduzeće završilo s

dobitkom. Razlog tomu je smanjenje broja zaposlenih i povećanje obujma posla. Poduzeće

DS Grupa d.o.o samo u 2008. i 2009. godini je poslovalo s dobitkom.

4.2. Financijski pokazatelji poslovanja

Analiza putem financijskih pokazatelja je jedna od najpoznatijih i najčešće korištenih

analiza financijskih izvješća i može dati dobar pregled poduzeća i naglasiti njegove slabosti

i snage. U slijedećoj tablici su izračunati neki od pokazatelja zaduženosti, likvidnosti,

ekonomičnosti, rentabilnosti i aktivnosti.

45

Tablica 13: Financijski pokazatelji i indeksi kretanja

Izvor: Izradila autorica prema podacima iz bilance i POD-RDG za 2008., 2009., 2010. i

2011. g

Koeficijent ukupne zaduženosti dobije se stavljanjem u omjer ukupnih obveza sa ukupnom

imovinom i on bi u pravilo trebao biti 0,5 ili manji, a pokazuje do koje mjere poduzeće

koristi zaduživanje kao oblik financiranja. Vidljivo je da u poduzeću DS Grupa taj

koeficijent puno veći, nego što bi trebao biti, jer poduzeće koristi zaduživanje kod banaka

kao oblik financiranja. Iz pokazatelja vlastitog financiranja za kojeg je poželjno da bude

veći od 0,5, što znači da veći dio imovine je financiran iz vlastitih izvora, u slučaju DS

Grupe on je negativan, što znači da se poduzeće uopće ne financira iz vlastitih sredstava.

Kapital u poduzeću je negativan zbog gubitaka koje je ostvarivao u 2009. i 2010. godini što

je dovelo do smanjivanja vlastitog kapitala i rezervi. Iz bilance vidljivo je da je temeljni

46

kapital jednak kroz godine i iznosi 28.600 kn. U 2011. godini poduzeće je ostvarilo

dobitak, pokazatelji zaduženosti su se neznatno popravili,ali zbog prevelike zaduženosti to

je bilo nedovoljno za popravak financijske situacije. Trebat će još godina poslovanja sa

dobitkom, da bi se zaduženja smanjila i popravila financijska situacija, i doveo kapital i

rezerve na pozitivnu nulu.

Pokazatelji likvidnosti ukazuju na sposobnost poduzeća da pravovremeno podmiruje svoje

obveze. Koeficijent opće likvidnosti bi trebao biti 2 ili više, a u DS Grupi u 2010. godini

iznosi 0,75, što govori da poduzeće nema dovoljno kratkoročne imovine za podmirenje

svojih kratkoročnih obaveza. U 2011. godini koeficijent opće likvidnosti je porastao za

15,74%, ali i dalje nedovoljno za podmirenje svojih kratkoročnih obaveza. Koeficijent

ubrzane likvidnosti čini odnos kratkotrajne imovine umanjen za zalihe i obveza. Smatra se

da bi on trebao minimalno iznositi jedan, u DS Grupi za 2010. godinu iznosi 0,45, a za

2011. 0,69. Došlo je do povećanja za 53,93%, ali bez obzira na to svi pokazatelji ukazuju

da je poduzeće nelikvidno i nema dovoljno kratkoročne imovine za podmirenje svojih

kratkoročnih obaveza.

Ekonomičnost ukupnog poslovanja stavlja u odnos ukupne prihode sa ukupnim rashodima i

pokazuje koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. U 2010. godini da jedna kuna

ukupnih rashoda generira 0,80 kuna ukupnih prihoda što ukazuje da je poslovanje

neekonomično i da posluje s gubitkom. U 2011 godini se popravila situacija u poduzeću

tako da na jednu kunu ukupnih rashoda ostvaruje 1,21 kunu ukupnih prihoda, tako da je u

toj godini poslovanje ekonomično.

Rentabilnost imovine pokazuje kako neko poduzeće uspješno koristi imovinu u stvaranju

dobiti. U 2010. godini stopa rentabilnosti imovine je negativna i iznosi -19%, što ukazuje

da poduzeće na svaku novčanu jedinicu imovine ostvaruje gubitak u iznosu od 0,19

novčanih jedinica. U 2011. godini na svaku novčanu jedinicu imovine poduzeće ostvaruje

dobitak u iznosu od 0,19 novčanih jedinica. Kod rentabilnosti kapitala (ROE) koji se

temelji na neto dobiti, i pokazuje kolika je dobit po kuni uloženog kapitala. Kod poduzeća

47

DS Grupa javlja se problem da poduzeće posluje s gubitkom i ima negativan temeljni

kapital stoga je ROE negativan, to jest poduzeće ne ostvaruje nikakvu dobit po kuni

uloženog kapitala. U 2011. godini bez obzira što poduzeće je poslovalo s dobitkom, zbog

negativnog kapitala ROE je također negativan. Marža dobiti nam pokazuje da je poduzeće

u 2010. godini poslovalo s gubitkom, a u 2011. na jednu jedinicu prihoda se ostvaruje 0,17

jedinica bruto dobiti. Kod DS Grupe bruto dobit je jednaka neto dobiti, je porez na dobit

nije plaćena zbog negativnog temeljnog kapitala. Negativni kapital je nastao zbog

prenesenih gubitaka kumuliranih tijekom više godina poslovanja, a koji je u 2010. godini

iznosio -2.975.171kn a u 2011. godini je smanjen na -1.418.828kn.

Koeficijenti obrtaja imovine pokazuju koliko puta se imovina poduzeća obrne, u tijeku

jedne godine, odnosno koliko poduzeće uspješno koristi imovinu s ciljem stvaranja prihoda.

Kod kratkotrajne imovine u 2010. godini se ne obrne niti jedanput, dok iz dana vezivanja je

vidljivo da je potrebno više od godinu dana da se kratkotrajna imovina u poslovnom

procesu transformira u novac. Velika kratkotrajna imovina koja sporo teče vezuje veliki

novac, što negativno utječe na solventnost i rentabilnost poduzeća. Dugotrajna imovina se

uspije obrnuti više puta, i dani vezivanja su puno manji u 2010. godini iznose 24,41 dan. U

2011. godini se situacija malo popravila, dani vezivanja su se smanjili za oko 30%, ali

imovina se i dalje sporo obrće i dalje upućuje na insolventnost i nerentabilnost poduzeća.

Koeficijent obrtaja zaliha pokazuje koliko puta godišnje poduzeće obrne zalihe i poželjna je

što veća vrijednost. Broj dana trajanja jednog obrtaja pokazuje koliko prosječno dana roba

ostane u skladištu prije nego što se proda, odnosno vrijeme potrebno da se prodaju zalihe.

U 2010. godini zalihe se uspiju obrnuti jedanput i potrebno im je skoro godinu dana da se

prodaju. U 2011. godini se situacija malo popravila, zalihe se uspiju skoro obrnuti tri puta i

potrebno im je 126 dana da se prodaju. Vidljiva je slična situacija kao i sa imovinom, zbog

sporog obrtanja zalihe vezuju veliki novac i uzrokuju insolventnost. Najveći razlog tome su

nekretnine izgrađene od strane DS Grupe koje se ne uspiju odmah prodati i dugo stoje na

zalihama.

Koeficijent obrtaja potraživanja pokazuje broj godišnjih obrtaja potraživanja, te s kojom se

brzinom kroz naplatu pretvaraju u novac. Situacija je slična u obadvije godine, potraživanja

48

se obrnu dva puta, a broj dana trajanja naplate je oko 170 dana izračunata na godišnjoj

razini.

Gledajući pokazatelje može se donijeti zaključak kako dobiveni rezultati nisu ni najmanje

dobri. Vidljivo je da poduzeće DS Grupa je prezaduženo i nelikvidno. U 2011. godini

dolazi do malo bolje situacije ali i dalje do nepovoljne pozicije poduzeća. Trebat će još koja

godina poslovanja sa dobrim dobitkom da kapital poduzeća ne bude negativan i da

poduzeće pravovremeno podmiruje svoje obveze. Jasno je vidljivo da zbog prezaduženosti

poduzeća DS Grupa je u blokadi.

4.3. Povezanost pokazatelja poslovanja poduzeća sa financijskim pokazateljima

djelatnosti

U ovom dijelu rada uspoređeni su financijski pokazatelji DS Grupe d.o.o. sa financijskim

pokazateljima djelatnosti u koje spada poduzeće na razini Republike Hrvatske. U Hrvatskoj

postoji 957 poduzeća registrirano na osnovnu djelatnost elektroinstalacijski radovi u koje i

spada poduzeće DS Grupa d.o.o. Broj zaposlenih osoba (neplaćenih i plaćenih zaposlenika)

na bazi prosjeka zbroja stanja u 2011. godini iznosi 6.376 osoba. U slijedećoj tablici 15. je

prikazan usporedni prikaz poduzeća i cjelokupne djelatnosti.

49

Tablica 14: Financijski pokazatelji poduzeća DS Grupa d.o.o. i cjelokupne djelatnosti za

2011. godinu

Izvor: Registar godišnjih financijskih izvještaja – FINA

U djelatnosti elektroinstalacijski radovi je vidljivo da je ta grana na granici zaduženosti, on

bi u pravilu trebao biti 0,5 ili manji, što kod DS Grupe nije slučaj. DS Grupa u prevelikoj

mjeri koristi zaduživanje kao oblik financiranja.Iz tablice je vidljivo da kod cjelokupne

djelatnosti veći dio imovine nije financiran iz vlastitih sredstava, što pokazuje pokazatelj

vlastitog financiranja koji iznosi 0,31, a poželjno bi bilo da je veći od 0,5.

Koeficijent opće likvidnosti cjelokupne grane je veći za 60% od poduzeća DS Grupa.

Poželjno je da iznosi 2 ili više, što govori da ni cjelokupna grana nema dovoljno

kratkoročne imovine za podmirenje svojih kratkoročnih obaveza. Već iz pokazatelja

likvidnosti i zaduženosti može se doći do zaključka da situacija nije loša samo u poduzeću

DS Grupa već i u cjelokupnoj grani elektroinstalacijski radovi.

50

Pokazatelj ekonomičnosti cijele grane je za 13,22% manji od ekonomičnosti DS Grupe. U

djelatnosti jedna kuna rashoda generira 1,05 prihoda. Otprilike koliki su rashodi toliki su i

prihodi cijele djelatnosti. Treba uzeti u obzir da se podaci cijele grane uspoređuju sa

podacima DS Grupe d.o.o. za 2011. godinu kad je poduzeće poslovalo sa dobitkom za

razliku od prijašnjih godina, ali i sa negativnim kapitalom koji se akumulirao gubitcima

ostvarenim u prijašnjim godinama.

Rentabilnost DS Grupe ne može se niti uspoređivati sa rentabilnosti cjelokupne grane. Iz

tablice je vidljivo da cijela grana na svaku novčanu jedinicu imovine ostvaruje dobitak od

4,5 novčanih jedinica. Dok kod rentabilnosti kapitala ostvaruje 10,48 novčanih jedinica

dobiti po kuni uloženog kapitala.

Pokazatelji aktivnosti cjelokupne grane su slični pokazateljim DS Grupe osim koeficijenta

zaliha koji je za 82,76% veći od pokazatelja DS Grupe. Što znači da se zalihe uspiju više

puta obrnuti tijekom jedne godine, zbog bržeg obrtanja zalihe vežu manje novaca.

Može se donijeti zaključak da kriza u svijetu nije loše utjecala na poslovanje samo jednog

poduzeća već i cjelokupne grane. Uzevši 2011. godinu vidljivo je da DS Grupa radi i

posluje i ostvaruje prihode, čak posluje ekonomičnije od cjelokupne grane, ali se javlja

problem prevelikog zaduženja, koji se akumulirao svih prijašnjih godina i uzrokovao

nerentabilnost poslovanja. Te također gubici ostvareni prijašnjih godina koji su uzrokovali

negativan kapital. Potrebna je još koja godina poslovanja s dobitkom poput 2011. godine,

da poduzeće smanji svoju zaduženost.

51

5. ZAKLJUČAK

Analiza troškova omogućuje menadžmentu informacije potrebne za pravodobno donošenje

odluka. Svaka poslovna odluka se temelji na načelu racionalnosti zbog čega je potrebno

obavljati analize prihoda i troškova poduzeća kao i njihova utjecaja na poslovanje

poduzeća. Osnovni cilj upravljanja troškovima odnosi se na postizanje što veće dugoročne

koristi od ostvarenog troška i postizanje što nižih troškova dok god to ne utječe negativno

na poslovanje poduzeća, a time i konkurentsku poziciju poduzeća. Isto tako treba

napomenuti da se današnja poduzeća moraju nositi s gospodarskom krizom koja se do

danas raširila i imala razorne utjecaje u svim zemljama po svijetu. Vidljiv je negativni trend

u građevinskom sektoru te je manjem obujmu radova značajno doprinijela i smanjena

potražnja za nekretninama. Sve to dovodi da poduzeća prodaju nekretnine ispod cijene i

tako posluju s gubitkom. Već par godina vidljivo je pogoršanje opće ekonomske klime kroz

pad realnog dohotka, porast nezaposlenosti i promjene ponašanja potrošača u potrošnji kroz

pažljivije trošenje. Svi ti navedeni utjecaji su utjecali i na poduzeće DS Grupa čija je glavna

djelatnost elektroinstalacije, što se manje gradi to oni imaju manje posla u provođenju

elektroinstalacije.

DS Grupa osnovana je 2001. godine, a djelatnosti kojima se bavi su elektroinstalacijski

radovi, izvođenje visokogradnje i kompletne izvedbe poslovnih i stambenih objekata,

uređenjem i projektiranjem interijera. U poduzeću DS grupa d.o.o. troškovi se vode po

prirodnim vrstama u okviru razreda 4, odnosno rashoda preko računa 7.

U prirodnim vrstama troškova najveći udio zauzimaju materijalni troškovi tj. osnovni

materijal koji je utrošen u određene projekte. Materijalni troškovi bilježe pad kroz godine

jedino su u 2011. godini porasli kad je na projekt Porsche Škurinje utrošeno 2.590.695,13

kn osnovnog materijala.

U 2009. godini u odnosu na 2008. godinu je došlo do povećanja bankarskih usluga i usluga

platnog prometa za skoro 150% jer je poduzeće dignulo kredit koji im je odobren zbog

dobrog poslovanja u proteklim godinama, koji poslije nije mogao biti vraćen zbog lošeg

52

poslovanja, a kamate su rasle što je dovelo prevelikog zaduženja poduzeća i više nije moglo

ispunjavati svoje obveze.

Mnoga se imovina u DS Grupi amortizira po ubrzanoj stopi amortizacije, i na taj način

zbog veće stope amortizacije, umanjuje se porezna osnovica pa samim time se plaća manje

poreza na dobit. Iako će ubrzana amortizacija smanjiti poreznu osnovicu u određenom

broju godina, isto tako će nakon što se imovina u cijelom iznosu amortizira neće umanjivati

poreznu osnovicu u godinama u kojima bi to inače bio slučaj da se nije radilo o ubrzanoj

amortizaciji.

U poduzeću DS Grupa, plaće se određuju unaprijed, a ne prema broju radnih sati koji se

vežu za određene projekte. Kroz godinu broj radnika varira, jer radnici rade na određeno

ovisno o obujmu posla, ali i za mnoge poslove se uzimaju kooperanti zbog nedostatka

stručnog kadra. Sve su to razlozi koji su doveli do smanjenja troškova osoblja od 2008. do

2011. godine.

Kroz sve četiri analizirane godine najveći udio imaju poslovni rashodi u ukupnim

rashodima. U 2008. i 2011. godini najveći udio troškova zauzimaju materijalni troškovi tj.

osnovni materijal koji je uložen u projekte gdje se je provodila elektroinstalacija. U 2009. i

2010. godini najveći troškovi su ostvareni u troškovima prodanih proizvoda. To su prodane

nekretnine koje je DS Grupa imala u svojoj imovini, ali zbog gospodarske krize i situacije

na tržištu nekretnine su prodane ispod cijene.

Poduzeće je u 2008. i 2011. godini poslovalo s dobitkom, a u 2009. i 2010. godini sa

gubitkom. U 2009. godini došlo do povećanja prihoda za 35,88%, ali je isto tako došlo do

povećanja rashoda za 56,23% što je rezultiralo gubitkom u toj godini. U 2010. godini došlo

je do smanjenja prihoda i rashoda što je rezultat smanjenja opsega posla, tako da je

poduzeće i u ovoj godini kao i u prethodnoj poslovalo s gubitkom. U 2011. godini rashodi

su se povećali za 6,68%, a prihodi za 61,70%, tako da je tu godinu poduzeće završilo s

dobitkom.

Direktni troškovi su dominantni u odnosu na indirektne, bez obzira što plaće ne ulaze u

direktne troškove nego se ubrajaju u indirektne. DS Grupa ne posluje na osnovu radnih

53

naloga, nego se prije samog ugovaranja poslova, rade se ponude za izvođenje radova, te na

temelju toga se vrše pregovori. Kad su obje strane zadovoljne ponudom, sastavlja se ugovor

o ustupanju radova. U poduzeću DS Grupa u direktne troškove se ubrajaju troškovi

osnovnog materijala, troškovi prodanih proizvoda i usluga, troškovi prodane robe i usluge

kooperanta. Iz analize direktnih troškova po djelatnostima vidljiv je problem robe koja im

je dana u kompenzaciju za određeni obavljeni posao. I na kojoj poduzeće ostvaruje gubitke

jer robu prodaje ispod cijene, a to se najčešće radi o automobilima. Također se gubitci

javljaju i u proizvodnji, a to su nekretnine koje se prodaju ispod cijene zbog krize koja je

nastala na tržištu.

Zaključak analize je da poduzeće DS Grupa od 2009. godine posluje sa gubitkom, izuzev

2011. godinu kada je ostvarilo dobit u iznosu od 1.566.343 kn. DS Grupa se bavi i

građevinskim radovima koristeći kooperante, zatim te nekretnine dugo stoje na zalihama

što ih dovodi u situaciju da ih prodaju ispod cijene. Sve to je dovelo da je poduzeće

poslovalo s gubitkom u 2009. i 2010. godini. Zbog lošeg poslovanja DS Grupa se je previše

zadužila kod banaka, postali su nelikvidni što ukazuje da poduzeće nema dovoljno

kratkoročne imovine za ispunjenje svojih kratkoročnih obaveza. U 2011. godini situacija se

u poduzeću popravila, te godine poduzeće je poslovalo s dobitkom. Prodali su preostale

nekretnine i tako zatvorili zalihe na kontu 600. S obzirom na preveliko zaduženje u

proteklim godinama i kapital koji je sve bio niži, taj dobitak ostvaren u 2011. godini nije

bio dovoljan da se poduzeće izvuče iz nelikvidnosti. Trebati će još koju godinu dobro

poslovati da bi se popravila situacija u poduzeću. Zbog krize u građevinskom sektoru

trebali bi bar na neko vrijeme prestati graditi nekretnine koje poslije ne mogu prodavati i od

kojih im troškovi rastu, a prihodi od prodaje se ne ostvaruju. Preporuka bi bila da se

troškovi vode po mjestu nastanka, tako bi se u svakom trenutku mogla utvrditi

ekonomičnost određenog projekta, te također bi se moglo prepoznati profitabilno

poslovanje.

54

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Anthony, R. N., Reece, J.S.: Računovodstvo, RRIF Plus, Zagreb, 2004.

2. Belak, V.: Menadžersko računovodstvo, RRIF Plus, Zagreb, 1995.

3. Gulin, D., Idžojtić, I., Mrša, J., Sirovica, K., Spajić, F., Vašiček, V., Žager, L.:

Računovodstvo trgovačkih društava uz primjenu MSFI/MRS i poreznih propisa,

Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2006.

4. Jelavić, A., Ravlić, P., Starčević, A., Šamanović, J.: Ekonomika poduzeća, Ekonomski

fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1993.

5. Markovski, S.: Troškovi u poslovnom odlučivanju, Informator, Zagreb, 1983.

6. Polimeni, R. S., Handy, S. A., Cashin, J. A.: Troškovno računovodstvo, Faber & Zgombić

Plus, Zagreb, 2007.

2) OSTALA LITERATURA

1. Dimitrić, M.: Predavanja iz kolegija Računovodstvo troškova, akademska godina

2010./2011.

2. Marković, I.: Restrukturiranje i sanacija poduzeća (skripta za internu upotrebu

studenata), Ekonomski fakultet u Rijeci, 2007.

3. Kontni plan za trgovačka društva i ostale obveznike poreza na dobit, RiF, 2006.

55

POPIS TABLICA, ILUSTRACIJA I GRAFIKONA

1. Tablica 1: Struktura i dinamika kretanja troškova po prirodnim vrstama

2. Tablica 2: Ukupni troškovi projekta Porsche Škurinje

3. Tablica 3: Troškovi sirovina, materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog

inventara

4. Tablica 4 : Troškovi usluga

5. Tablica 5: Troškovi ostalih usluga, komunalnih i ostalih naknada

6. Tablica 6: Troškovi amortizacije

7. Tablica 7: Troškovi osoblja i ostali troškovi poslovanja

8. Tablica 8: Prosječan broj zaposlenih i neto plaća na godišnjoj razini

9. Tablica 9: Bruto plaća električara za 2011. Godinu

10. Tablica 10: Direktni troškovi po djelatnostima poduzeća Ds Grupa d.o.o.

11. Tablica 11: Indirektni troškovi poduzeća DS Grupa d.o.o.

12. Tablica 12: Struktura i dinamika prihoda i financijskog rezultata

13. Tablica 13: Financijski pokazatelji i indeksi kretanja

14. Tablica 14: Financijski pokazatelji poduzeća DS Grupa d.o.o. i cjelokupne

djelatnosti na razini Republike Hrvatske

15. Grafikon 1: Strukturni prikaz poslovnih rashoda poduzeća DS Grupa d.o.o.

16. Grafikon 2: Indeksi kretanja direktnih i indirektnih troškova poduzeća DS Grupa

d.o.o.

17. Grafikon 3: Indeksi kretanja prihoda i rashoda poduzeća DS Grupa d.o.o.

18. Ilustracija 1: Prikaz direktnih troškova materijala po djelatnostima poduzeća

56

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom ANALIZA TROŠKOVA U

PODUZEĆU DS GRUPA D.O.O. izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Mira

Dimitrić. U radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila

literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke,

teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na

uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim

jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Romina Šošić