SVEUČILIŠTE U RIJECI - ffri.uniri.hr · Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom, 10.15-13.00, prostorija 231 (Učiteljski fakultet)

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: KULTUROLOGIJA jednopredmetni diplomski studij

Odsjek za kulturalne studije

Izvedbeni planovi Zimski semestar akademske godine 2017./2018.


ODSJEK ZA KULTURALNE STUDIJE

Studijski program: DIPLOMSKI STUDIJ KULTUROLOGIJE

Akademska godina 2017./2018.

POPIS PREDMETA I. GODINE DIPLOMSKOGA STUDIJA

I. semestar

Interni izborni predmeti – Student je dužan upisati najmanje 24 ECTS bodova iz grupe internih

izbornih predmeta

Nositelj predmeta /

asistent Predmet Šifra

Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

dr. sc. Katarina Peović

Vuković / dr. sc. Benedikt

Perak

Digitalna humanistika:

multimedija 15+0+15 - 6 DA


Vuković Teorija i praksa novih medija 30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Sanja Puljar

D'Alessio Vizualna antropologija 15+0+15 - 6 DA

dr. sc. Zvjezdana Vrzić Kultura govorenja 15+0+30 - 6 DA


Vuković

Postmoderna. Demokracija i

hegemonija 30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Sarah Czerny Studiji odnosa ljudi i životinja

(Human-animal studies) 30+0+15 - 6 DA


D'Alessio

Odabrane kulturološke teme 5:

Organizacije kao kompleksni

sustavi

15+0+15 - 6 DA

Napomena - Student je dužan odabrati preostalih 6 ECTS bodova iz grupe internih izbornih

predmeta i/ili iz izborne grupe Communis predmeta

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Digitalna humanistika: multimedija Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 1 Akademska godina 2017/18 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak 1415-1600 P233 UFRi Mogućnost izvođenja na stranom jeziku engleski

Nositelj kolegija Dr.sc. Katarina Peović Vuković Kabinet 814

Vrijeme za konzultacije nakon predavanja Telefon 265-700

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Dr.sc. Benedikt Perak

Kabinet 810 Vrijeme za konzultacije nakon predavanja

Telefon 098622793 e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Digitalna humanistika: načela i teorija (Gardiner 2015, Terras 2014)

Metode i alati za prikupljanje, pohranu, obradu, analizu i vizualizaciju podataka u provođenju znanstveno humanističkog istraživanja:

o Alati za suradnički rad u oblaku: Google Docs, Google Sheets, GitHub o Alati za prikaz podataka: Tableau, R o Alati za analizu teksta i stvaranje korpusa: Python NLTK, SketchEngine o Alati za prikaz graf struktura: Gephi o Alati za stvaranje Graph property baza podataka: Neo4j, GraphAware o Alati za strukturiranje domena i semantičkog weba: RDF, Protege o Gegrafsko označavanje podataka: GeoTagiranje

Metode i alati za snimanje, pohranu i obradu audio i vizualnih sadržaja o Alati za snimanje i obradu zvuka (DAW Digital audio workstation) o Alati za snimanje i obradu zvuka i slike (Movie editor)

Metode i alati za postavljanje interaktivnih aplikacija na mrežne stranice.

Metode i alati za izradu aplikacija proširene stvarnosti Augmented reality

Izrada multimedijskih sadržaja te rad na zajedničkom projektu

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon položenog ispita studenti će biti u stanju: • Opisati i obrazložiti uporabu informacijskih znanosti i multimedije u humanističkim disciplinama. • Opisati procese prikupljanja, pohrane, obrade i analize podataka s obzirom na različite discipline i

ciljeve humanističkih istraživanja. • Primijeniti metode i alate digitalne humanistike za provođenje vlastitog istraživačkog rada. • Izraditi aplikaciju proširene stvarnosti • U suradnji sa studentima i mentorima izraditi projekt/aplikaciju te sadržaj objasniti i predstaviti na

mrežnim stranicama Odsjeka.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

POHAĐANJE NASTAVE 1 0 SAMOSTALNI RAD 2 40 IZLAGANJE SEMINARA 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Na predavanjima se izlaže teorija i objašnjavaju praktični zadaci koji se izrađuju kroz projekte u obliku samostalnog

i timskog rada. Za ostvarivanje pozitivne ocjene potrebno je izraditi i predstaviti 1 projekt te učestvovati u izradi svih četiri projekta. Rad se sukladno naravi zadatka predstavlja na satu ili postavlja na mrežne stranice. Ocjenjuje se kvaliteta rada i pridržavanje rokova. Na nastavi se organiziraju radionice koje su obvezne. Ocjene se izražavaju u postotcima koji se pretvaraju u bodove. Usmeni ispit se polaže na kraju semestra.

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo

pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

Eileen Gardiner, Ronald G. Musto, 2015. The Digital Humanities_ A Primer for Students and Scholars. Cambridge University Press Melissa M. Terras, 2014. Defining Digital Humanities. A Reader. Ashgate Publishing (odabrana poglavlja)

https://www.google.com/docs/about/ https://www.python.org/ http://www.nltk.org/ https://www.r-project.org/ https://gephi.org/ www.tableau.com https://neo4j.com/ https://www.blender.org/ http://www.steinberg.net/en/products/cubase/start.html https://www.ableton.com/en/live/ http://www.mymultimediaworld.com/ https://www.sololearn.com/

IZBORNA LITERATURA

Tim Crawford, Lorna Gibson, Tim Crawford, Lorna Gobson-Modern Methods for Musicology_ Prospects, Proposals, and Realities. Digital Research in the Arts and Humanities.

Barry North (2011) Joomla! 1.6: A User’s Guide: Bulding a Successful Joomla! Powered Website (2rd Edition) http://www.slideshare.net/MariusPreda/mpeg-araf-tutorial-ismar-2014 https://en.wikipedia.org/wiki/Digital_audio_workstation https://en.wikipedia.org/wiki/Augmented_reality https://en.wikipedia.org/wiki/Geotagging https://en.wikipedia.org/wiki/R_(programming_language) https://en.wikipedia.org/wiki/Python_(programming_language)

http://www.augment.com/ http://www.digitaltrends.com/mobile/best-augmented-reality-apps/

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje seminara, testovi znanja, pismeni i usmeni ispit. Alternativno: aktivnost na e-portalu u modulu foruma. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

E-portal

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

E-portal

NAČIN POLAGANJA ISPITA

E-portal pismeno, usmeno

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 2. i 16.2

Proljetni izvanredni 4.4

Ljetni

Jesenski izvanredni 3. i 6.9.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

16-10 Uvod u digitalnu humanistiku. Dodjeljivanje portfolija na mrežnim stranicama Odsjeka. Pregled tema.

23-10 Snimanje i obrada zvuka 30-10 Pregled alata za analizu zvuka 6-11 Snimanje i obrada videa 13-11 Pregled alata za analizu zvuka 20-11 Uporaba alata GoogleDocs, GoogleSheets, Tableau. 27-11 Uporaba alata za pohranu i obradu korpusa SketchEngine. noSketchEngine. Python, Neo4j 4-12 Uvod u Python i alate za tekstualnu analizu NLTK, GitHub. Python, Neo4j 11-12 Uvod u R i alate za statističku analizu, Python, Neo4j 18-12 Uporaba alata prikaz graf struktura Gephi, Neo4j. Projekt 8-1 Projektni zadaci 15-1 Projektni zadaci

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska


MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorija i praksa novih medija Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 1. Akademska godina 2017/2018. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom, 10.15-13.00, prostorija 231 (Učiteljski fakultet) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija doc. dr. sc. Katarina Peović Vuković

Kabinet F-814

Vrijeme za konzultacije srijedom 11.00-12.00 i četvrtkom 13.00-14.00, uz prethodnu najavu

Telefon 051/265-700 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju

Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e-mail


Epistemologija novih medija. Disciplinarna razgraničenja. Socijalna antropologija, filologija, kulturalni studiji i marksističko nasljeđe, filozofija i filozofija tehnologije, sociologija medija, poststrukturalizam i semiotika. Kulturalni studiji i kritička teorija, društveni kontekst i pitanje ideologije medija.

Šira i uža definicija medija. Epistemološki problemi teorije novih medija. Problemi s poljem i terminologijom.

Razlika digitalnog i analognog znaka.

Imedijacija, hipermedijacija, remedijacija

Mreža kao distribuirani dijagram. Kulturalne i strukturalne promjene medija krajem devedesetih. Distribuirani dijagram i kontrola.


Studenti bi nakon položenog ispita trebali biti sposobni:

Razlikovati discipline koje se bave novim medijima.

Objasniti razliku analognih i digitalnih medija. Objasniti problem terminologije

Interpretirati razliku između digitalnih medija i Mreže

Objasniti opseg promjena analogno/digitalno prema Levu Manovichu. Definirati Manovicheva načela novih medija, objasniti na primjerima.

Interpretirati tezu o “smrti starih medija”. Definirati pojmove imedijacija, hipermedijacija i remedijacija, interpretirati na primjeru

Razlikovati decentralizirane i centralizirane medije

Objasniti probleme suvremene kritike masmedija

Razlikovati faze u proučavanju novih medija


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostaxlo


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

1 10

Kontinuirana provjera znanja 1 1 20

Kontinuirana provjera znanja 2 1 20

Seminarski rad 2 20

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











Bolter, David i Richard Grusin (2000) „Immediacy, Hypermediacy, and Remediation", prvo poglavlje studije

Remediation: Understanding New Media. The MIT Press

Deleuze, Gilles (1990): «Postskriptum uz društva kontrole», Urbani festival 04, Zagreb, 2004, URL:

http://www.urbanfestival.hr/04/hr/uvodno.html, (25. 10. 2011.)

Derrida, Jacques (1998) “The End of the Book and the Beginning of Writing“, u Of Grammatology,

Baltimore: Johns Hopkins UP, 6-27 str., (ili HR prijevod str. 1-59)

Galloway, Alexander R. (2010) “Protokol. Postoji li kontrola nakon decentralizacije?” Zbornik Trećeg

programa Hrvatskog radija

Manovich, Lev (2006): “Novi mediji: upute za uporabu”; Književna smotra, godište XXXVIII, broj 140 (2),

str. 43-53.

Poster, Mark (2004) "Kiberdemokracija", Etnografije interneta, Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka

Nova etnografija) i Iibis grafika, Zagreb

Williams, Raymond. "Base and Superstructure in Marxist Cultural Theory." Problems in Materialism and

Culture. London: Verso, 1980. Rpt. as Culture and Materialism. London: Verso, 2005. 31-49.

Žižek, Slavoj (1997) «Cyberspace, Or The Unbearable Closure of Being", u The plague of phantasies,

Verso, London/New York, 127-167

IZBORNA LITERATURA

Barbrook, Richard «Cyber-komunizam: kako Amerikanci izguravaju kapitalizam iz cyberspacea»; Libra Libera #11

Castells, Manuel (2009) Communication Power, (ulomci 42-54., 54-71 str.) , Oxford University Press, New York

Deleuze, Gilles (2004) «Postskriptum uz društva kontrole»

Habermas, Jürgen (1986) Tehnika i znanost kao 'ideologija'. Školska knjiga, Zagreb, str. 53-88.

Hardt, Michael i Antonio Negri (2000) Empire, Harvard University Press, London, England

Himanen, Pekka (2002) Hakerska etika i duh informacijskog doba, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb

Lister, Martin, Jon Dovey, Seth Giddings, Iain Grant, Kieran Kelly (2003/2009) New Media. A Critical Introduction,

http://www.urbanfestival.hr/04/hr/uvodno.html

Rutledge, London i New York, str. 9-12; 13-20, 21-44, https://tpnm.jottit.com

Peović Vuković, Katarina (2012) Mediji i kultura. Ideologija medija nakon decentralizacije, Jesenski i Turk, Zagreb

Poster, Mark (2004) "Kiberdemokracija", Etnografije interneta, Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova

etnografija) i Iibis grafika, Zagreb

Söderberg, Johan (ožujak, 2002) “Copyleft vs. Copyright. A Marxist Critique”, First Monday, 7, br. 3-4

Stiegler, Bernard (1998 [1994]) Technics and Time. The Fault of Epimetheus, 1, uvodno poglavlje, Stanford

University Press

Wark, McKenzie (2007) Gamer Theory, Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts, and London, England

Žižek, Slavoj (2006 [1999]) “Od potčinjavanja do subjektivne destitucije” u Škakljivi subjekt. Odsutni centar

političke ontologije, Šahinpašić, Sarajevo, str. 215-274.

Žižek, Slavoj (1989) The Sublime Object of Ideology, Verso, London – New York (Žižek, Slavoj (2002), uvodno

poglavlje


Studentice i studenti su obavezne/i biti prisutne/i na minimalno 70% nastave.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

E-mail, oglasna ploča, Stranice kolegija: http://ffri-pdh.jimdo.com/ - Raspored i obavezna literatura


Konzultacije, e-mail.


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi: 10 bodova – odnosi se na sudjelovanje u raspravama, koje se temelje na pročitanoj literaturi i temama s predavanja.

Kontinuirana provjera znanja 1: 20 bodova – 1. kolokvij, 5-8 pitanja, temeljen na seminarskoj literaturi i predavanjima


Seminarski rad: 20 bodova, ciljevi i načini pisanja seminarskog rada detaljno su obrazloženi na stranicama kolegija

Dodatni kolokvij – studenti/ice koji su izostali više od 3 a manje od 5 puta moraju usmeno kolokvirati. Dodatni kolokvij sadržava naslove iz seminarske literature.

Završni ispit je usmeni ispit koji se sastoji od 3 pitanja i donosi maksimalno 30 bodova, a temelji se na seminarskoj literaturi i sadržajima s predavanja.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 8.2. 22.2. u 10h

Proljetni izvanredni

5.4. u 12h

Ljetni -

Jesenski izvanredni

11. i 13. 9. u 12h

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME*

19.10 Uvodno predavanje. Epistemologija novih medija.

http://ffri-pdh.jimdo.com/

26.10. Što su to novi mediji? (Manovich)

2.11. Smrt starih medija? (Bolter i Grusin)

9.11. Mreža - distribuirani dijagram (Galloway)

16.11. Novi mediji i poststrukturalizam

23.11. Nema nastave*

1.12. *Nadoknada Kolokvij (P-501 14:30)

30.11. Mreža i sebstvo

7.12. Mreža je poruka

14.12. Moć komunikacije

21.12. Društva kontrole

28.1. Kolokvij

11.1. Interna studentska konferencija. Rok za predaju seminarskog rada.// Dodatni kolokvij zbog izostanaka.

18.1. Interna studentska konferencija

25.1. Zaključna diskusija

* detaljna satnica će biti postavljena na stranicama

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Vizualna antropologija Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 1. Akademska godina 2017/2018 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 12.15-14.00, P 105 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da.

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Sanja Puljar D'Alessio Kabinet F 807

Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom 10.30-12.00 Telefon

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail


Kolegij „Vizualna antropologija” daje povijesni pregled uporabe filma u antropološke svrhe: transformaciju etnografskih slika iz hladnih „objektivnih” dokumenata u reprezentacije susreta zapadnih promatrača sa subjektima istraživanja – pripadnicima drugih kultura. Povijesni pregled kreće od početka etnovizualnih istraživanja (empatijska etno-kinematografija Roberta Flahertyja i vizualno-antropološki projekt Gregoryja Batesona i Margaret Mead). Slijedi tema filmskoga snimanja nevidljivoga u okviru koje se izlaže rad Maye Deren Jeana Roucha. Dalje se obrađuje opservacijski film (Timothy Ash, John Marshall, Robert Gardner), rodna antropologija na filmu („N!Ai“ Johna Marshalla), i stilistička evolucija opservacijskog filma („Forrest of Bliss“). Transkulturalnom kinematografijom Davida MacDougalla terijski dio kolegija opisuje svoj puni krug.

U praktičnome dijelu studenti biraju jednu od dvije opcije: snimaju svoj vizualno antropološki projekt ili pišu seminarski rad.


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: definirati disciplinu, opisati što predstavlja etnografski film; opisati razvojnu nit vizualne antropologije, razlikovati i usporediti pravce u vizualnoj antropologiji (opservacijski film, participacijski film, transkulturalni film) te konačno snimiti vizualni etnografski rad.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


Seminar ili VA projekt 2 35

Kontinuirana provjera znanja 2 35 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











MacDougall, David. 2006. “The visual in anthropology”. U Film, Ethnography, and the senses. The Corporeal Image. Princeton: Princeton University Press, 213-226. MacDougall, David. 2006. “Anthropology’s lost vision”. U Film, Ethnography, and the senses. The Corporeal Image. Princeton: Princeton University Press, 227-263. Rouch, Jean. 2003. „The Camera and Man“. U Principles of Visual Anthropology. Paul Hockings, ur. New York: Mouton de Gruyter, 79-98. MacDougall, David. 1992. „Whose Story is it?“. U Ethnographic Film Aesthetics and Narrative Traditions. Peter Crawford, ur. Aarhus: Intervention Press, 25-41. Morphy, Howard and Marcus Banks. 1997. „Introduction: rethinking visual anthropology“. U Rethinking Visual Anthropology. Morphy et al., ur. New Haven: Yale University Press, 1-35. Pink, Sarah. 2006. „Interdisciplinary agendas: resituating visual anthropology“. U Future of Visual Anthropology. Engaging the Senses. New York:Routledge, 21-38. Pink, Sarah. 2006. „New sensations: visual anthropology and the senses“. U Future of Visual Anthropology. Engaging the Senses. New York:Routledge, 41-58. Barbash i Taylor. 1997. Cross-Cultural Filmmaking. A Handbook for Making Ethnographic Films and Videos. Berkeley: the Regents of the University of California. IZBORNA LITERATURA

Barthes, Roland. 1979. Image, music, text. New York: Hill and Wang. (poglavlje The Third Meaning) MacDougall, David. 1998. Transcultural Cinema. Princeton: Princeton University Press. (poglavlje Visual Anthropology and the Ways of Knowing) Loizos, Peter. 1997. „First exits from observational realism: narrative experiments in recent ethnographic films“. U Rethinking Visual Anthropology. Morphy et al., ur. New Haven: Yale University Press, 81-104. Nichols, Bill. 1992. „The Ethnographer's Tale“. U Ethnographic Film Aesthetics and Narrative Traditions. Peter Crawford, ur. Aarhus: Intervention Press, 43-74. Hastrup, Kirsten. 1992. „Anthropological visions: some notes on visual and textual authority“. U Film as Ethnography. Peter Crawford, ur. Manchester: Manchester University Press, 8-25.


Radi kontinuirane provjere znanja pohađanje nastave je neophodno za prikupljanje ocjenskih bodova.


Na predavanjima, elektroničke obavijesti na zajednički mail godine. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA



Završni ispit je usmenoga tipa, a sastoji se od diskusije o seminaru ili VA projektu.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Svaka ovdje navedena sastavnica istraživačkoga znanstvenog rada nosi 5 bodova. Kontinuirana provjera znanja vrši se na početku predavanja u trajanju od 10 minuta; vršit će se 7 puta. Svaka provjera nosi 5 bodova i sastoji se od 1 pitanja vezanog uz temu prethodnog predavanja. Završni ispit je usmenoga tipa te se na njemu ocjena može korigirati za 1 (primjerice sa 3 na 4).


ISPITNI ROKOVI

Zimski 5. veljače i 19. veljače


3. travnja

Ljetni ------

Jesenski izvanredni

4. rujna i 7. rujna


17.10. Definiranje osnovnih vizualnoantropoloških pojmova: etnografija, etnografski film, predmet i metoda vizualnoantropološkog istraživanja.

24.10. Rođenje etnografskog filma (ekspedicija u Tjesnacu Torres, Baldwin Spencer).

7.11. Robert Flaherty: Nanook oft he North.

14.11. Jean Rouch: cinema verité, etnofiction i rođenje reportaže. Chronique d'un été.

21.11. Dokumentiranje nevidljivog: Les Mâtres fous.

28.11. Dokumentiranje nevidljivog II: Divine Horsemen Maye Deren.

5.12. Opservacijski film: The Feast i The Ax Fight T. Asha.

12.12. Lirska vizija opservacijskog filma: Forrest of Bliss Roberta Flahertyja.

19.12. Rodna antropologija i N!Ai Jonha Marshalla.

9.1. Suvremeni etnografski film

16.1. Predaja seminara/vizualnih projekata

23.1. Projekcije studentskih projekata




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kultura govorenja/The Culture of Speaking Studij Diplomski studij kulturologije Semestar I Akademska godina 2017./2018. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Wednesdays, 12:15-15, Rm. 104

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

This class will be taught in English.

Nositelj kolegija Doc.dr. sc. Zvjezdana Vrzić Kabinet 816

Vrijeme za konzultacije Wednesdays, 11:00-12:00 and by appointment Telefon 051/265-701

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju -

Kabinet - Vrijeme za konzultacije -

Telefon - e-mail -

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA This course has two main goals. The first is to acquaint the student with the basic concepts of the linguistic disciplines which look at language use in context, such as sociolinguistics, pragmatics, discourse analysis, as well as rhetorics. The second goal is to have students develop an awareness of the properties of speech communication and, thereby, also develop a more critical and analytical aproach to it. The course will consist of two parts: In the first part of the course, we will discuss some basic concepts of sociolinguistics and pragmatics, such as language functions, language variation, speaker identities, verbal repertoires and style-shifting, language attitudes, communicative competence, speech accommodation, audience design, structure of a communicative event, the role of context in speech communication, speech events, cooperative principle, language politeness and face, etc. In the second, more applied section of the course, the students will learn the practical basics of speech preparation and presentation, especially the preparation and presentation of informational speeches, commonly used in academic settings. They will learn how to design effective short speeches through such steps as researching topics, preparing outlines of increasing levels of specificity, developing and ordering arguments, making effective introductions and conclusions, and using visual aids.


Recognize and define different forms of language variation depending on the identity of the speaker Explain the role of language attitudes in everyday communication Define the elements of communicative competence and components of a communicative event Recognize and define ways in which situation and context play a role in the process of speeking Explain the universal basis of as well as the culture-specific forms of speaking Connect forms of speaking with audience profiles Gather, select and organize materials for an informational speech on a chosen topic Put together an outline for an informational speech, including a central idea, main points, connectives

and transitions Learn how to make effective introductions and conclusions to an informational speech Learn how to deliver an informational speech without and with visual support Analyze and evaluate the effectiveness of an informational speech



x X x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Attendance and Class participation

1 10

Homework assignment 1 5 Test 1 1 25 Informational speech 1 1 15 Informational speech 2 1 20 Test 2 1 25 UKUPNO 6 100 Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA Selected chapters from the following books + additional articles: Holmes, Janet (2013). An Introduction to Sociolinguistics. London and New York: Routledge. Lucas, Stephen E. (2012). The art of public speaking. New York: McGraw Hill. Yule, George (1996). Pragmatics. Oxford: Oxford University Press.

IZBORNA LITERATURA Bauer, Laurie and Peter Trudgill (1998). Language Myths. New York: Penguin Books. Bugarski, Ranko (1986). Jezik u društvu. Beograd: Prosveta. Gottesman, D. i Mauro, B. (2006). Umijeće javnog nastupa. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. Radovanović, Milorad (1979). Sociolingvistika. Beograd: BIGZ. Škarić, Ivo (2003). Temeljci suvremenoga govorništva, Zagreb: Školska knjiga. Trudgill, Peter (1995). Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society. London: Penguin Books. Zadro, Ivan (odabrao) (1999). Glasoviti govori, Zagreb: Naklada Zadro.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Professionalism is expected from all students. This includes attending class regularly, doing all the readings ahead of class and participating in class actively. Points will be taken from the final grade for more than 3 unexcused absences. Students must not be absent on the days when their class presentations or speeches are due. There will be no rescheduling.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Additional details about the course will be provided in class. Any new information about the course will be provided in class and/or sent by email.


The instructor is available to students during her office hours or by appointment.


Vrednovanje obveza studenata / studentica: Students will be evaluated based on the following: a) a homework assignment (article review and discussion), b) two tests and c) preparation and presentation of two informational speeches. All details about class assignments and grading will be discussed in class at the beginning of the semester when a detailed course syllabus will also be distributed. All assignements must be submitted by the due date. Late assignments will not be accepted and graded. All assignments must be submitted in printed form at the beginning of the class when they are due. There will be NO final exam. Napomena: Ukoliko ne izvrši sve izvedbenim planom predviđene obaveze do kraja semestra, student nema pravo na upis ocjene.


All reading materials will be put at students' disposal online at the beginning of the semester. Students can choose to write and/or present their homework assignments and speeches and write their tests in either English or Croatian. Note on plagiarism Plagiarism is a serious misconduct. The use of texts written by others without stating their source is intellectual theft and subject to academic sanctions based on university codes.

ISPITNI ROKOVI

Zimski Upis ocjene 29.1., 12.2.


Upis ocjene 4.4.

Ljetni -----------

Jesenski izvanredni

Upis ocjene 4.9. ili 11.9.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)DATUM NAZIV TEME

18.10. Introduction to the course, readings, assignments, grading. How people communicate: Speaker identity and language variation--regional, ethnic, class, gender.

25.10. How people communicate: Situation and context of speech (communicative competence and communicative event).

8.11. How people communicate: Speech acts, cooperative principle. 15.11. How people communicate: Language politeness, face, intercultural communication. 22.11. First test. Discussion of the work in the second part of the semester. 29.11. The organization of an informational speech, audience analysis, fear of speaking. 6.12. Listening, ethical issues, constructive criticism. Trial informational speech. 13.12. Gathering and organizing materials for a speech. Outlining. Practicing a speech. 20.12. Informational speech 1. Evaluation and discussion. 10.1. Ways of supporting the main points of the speech. Figures of speech, logical mistakes. 17.1. Verbal style, non-verbal communication, visual support. 24.1. Informational speech 2. (Self-)evaluation and discussion. Second test.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Postmoderna. Demokracija i hegemonija

Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 1. Akademska godina 2017/2018. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom, 15:15-18:00, 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Katarina Peović Vuković Kabinet F-814

Vrijeme za konzultacije srijedom 11.00-12.00 i četvrtkom 13.00-14.00, uz prethodnu najavu

Telefon 051/265-700 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju

Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e-mail


Osnovni je zadatak kolegija propitati postmodernu u nizu aspekata: od političko-ekonomskog okvira

post-industrijskog kapitalizma, pitanja demokracije, do pitanja ideologije u eri post-ideoloških sustava.


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju

Definirati i problematizirati termine postmoderna/postmodernizam, kasni kapitalizam, postindustrijsko društvo, informacionalizam, tekuća moderna

Obrazložiti termin "kriza demokracije"

Obrazložiti koncepte Drugi i drugost; te probleme etike u doba postmoderne

Obrazložiti koncepte "događaja"; te probleme razumijevanja povijesti

Obrazložiti artikulaciju rada u kontekstu postmodernih procesa

Definirati filozofski koncept univerzalizma i dovesti ga u vezu sa suvremenim političkim sustavima

Obrazložiti probleme s univerzalizmom post-ideoloških sustava

Definirati pojmove javne sfere i zajedničkih dobara


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

1 10

Kontinuirana provjera znanja 1 2 30 Kontinuirana provjera znanja 2 2 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova

da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











Althusser, Louis (1971) "Ideology and Ideological State Apparatuses (Notes towards an Investigation)", u studiji Lenin and Phylosophy. And Other Essays, Monthly Review Press, New York i London, 127-194

Badiou, Alain (2001) Ethics: An Essay on the Understanding of Evil, Verso, London: New York, 18-30.

Badiou, Alain (1992) Manifesto for Philosophy, State University of New York Press, AlbanyBauman, Zygmunt (2000) Liquid Modernity, Wiley, odabrana poglavlja

Badiou, Alain (2008[2005]) Stoljeće, Antibarbarus, Zagreb, str. 7-31.

Badiou, Alain (2010) The Communist Hypothesis, Verso, London: New York, 1-41.

Jameson, Frederic (1988) "Postmodernizam ili kulturna logika kasnog kapitalizma", u zborniku Postmoderna – nova epoha ili zabluda, Naprijed, Zagreb

Lyotard, J-F. (1979) The Postmodern Condition: A Report on Knowledge, Manchester UK; Manchester University Press, 3-6.

Marx, Karl (1859 ) A Contribution to the Critique of Political Economy, Progress Publishers, Moscow, On-Line Version: https://www.marxists.org/archive/marx/works/1859/critique-pol-economy, 1993 // Karl Marx: “Predgovor za 'Prilog kritici političke ekonomije'” iz Glavni radovi Marxa i Engelsa (1978 pr. iz., 1979. 2. iz.) priredili Adolf Dragičević, Vjekoslav Mikecin, Momin Nikić, Stvarnost Zagreb, str. 699-703.

Žižek, Slavoj (2008) "Tolerance as an Ideological Category", poglavlje knjige Violence. Six sideways reflections, Profile Books LTD, 140-178.

Žižek, Slavoj Paralaksa, Antibarbarus, Zagreb, 2009. // The parallax view, 2006. MIT, "Uvod. Dijalektički materijalizam pred vratima"

IZBORNA LITERATURA

Badiou, Alain (2005) Being and Event, transl. by Oliver Feltham, London: New York, Continuum, 173-191.

Badiou, Alain (2008) The meaning of Sarkozy, poglavlje 9. “The History of the Communist Hypothesis and Its Present Moment”, Verso, London, 105-117. Brown, Wendy (2008) Regulating Aversion. Tolerance in the Age of Identity and Empire, Princeton, University Press, New Jersey, odabrana poglavlja Deleuze, Gilles i Félix Guattari (1983) Anti-Oedipus: Capitalism and Schizophrenia, engl. prijevod Robert Hurley, Mark Seem, and Helen R. Lane; University of Minnesota Press, Minneapolis, odabrana poglavlja Deleuze, Gilles (1990): «Postskriptum uz društva kontrole», Urbani festival 04, Zagreb, 2004, URL: http://www.urbanfestival.hr/04/hr/uvodno.html, (25. 10. 2011.) Derrida, Jacques (1995) Gift of Death, The University of Chicago Press, Chicago/London, 35-53. Foucault, Michel (2008) The Birth of Biopolitics. Lectures at the Collège de France 1978-79, ed. by Michel Senellart, Palgrave Macmillan, odabrana poglavlja Gramsci, Antonio (1971) Selections from the Prison Notebooks, Lawrence & Wishart, London Habermas, Jürgen (1993[1991]) The Structural Transformation of the Public Sphere, MIT Press Habermas, Jürgen (2006) The Theory of Communicative Action 1–2, Polity Press, Cambridge Laclau, Ernesto i Chantal Mouffe (1985) Hegemony and Socialist Strategy. Towards a Radical Democratic Politics, Verso, London, 1-47. Marx, Karl i Friedrich Engels (1979) "Njemačka ideologija", iz Glavni radovi Marxa i Englesa, priredili Adolf Dragičević, Vjekoslav Mikecin, Momir Nikić, 2. izd., Stvarnost, Zagreb Marx, Karl (1973) Kapital: kritika političke ekonomije: I-III, BIGZ Prosveta, Beograd Mouffe, Chantal (1993) The Return of the Political, Verso London: New York, 74-90

https://www.marxists.org/archive/marx/works/1859/critique-pol-economy

Virno, Paolo (2004) Gramatika mnoštva: prilog analizi suvremenih formi života, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb Žižek, Slavoj (2010[2009]) Druga smrt neoliberalizma, Fraktura, Zagreb, 17-123 Žižek, Slavoj (1999) The Ticklish Subject. The Absent Centre of Political Ontology, London: New York, Verso, 245-312.


Studentice i studenti su obavezne/i biti prisutne/i na minimalno 70% nastave.


E-mail, Stranice kolegija: http://ffri-pdh.jimdo.com/ - Raspored i obavezna literatura




Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi: 10 bodova – odnosi se na sudjelovanje u raspravama, koje se temelje na pročitanoj literaturi i temama s predavanja.



Dodatni kolokvij – studenti/ice koji su izostali više od 3 a manje od 5 puta moraju kolokvirati. Dodatni kolokvij sadržava naslove iz seminarske literature. Cilj je kolokvija provjera, je li student (zbog izostajanja) u mogućnosti pristupiti ispitima.

Završni ispit je usmeni ispit koji se sastoji od 3 pitanja i donosi maksimalno 30 bodova, a temelji se na seminarskoj literaturi i sadržajima s predavanja, kao i temama iz seminarskog rada.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 8.2. 22.2. u 10h


5.4. u 12h

Ljetni -

Jesenski izvanredni

11. i 13. 9. u 12h

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME*

18.10 Uvodno predavanje.

25.10. Postmoderno stanje - Lyotard

2.11. Postmoderno stanje - Jameson

8.11. Ideologija - Marx

15.11. Ideologija – Althusser, Gramsci

22.11. Nema nastave*

1.12. *Nadoknada (P-501, 12-14h)

Postideologija - Žižek, Brown

29.11. Kolokvij

6.12. Dijalektički materijalizam

13.12. Alain Badiou - Etika

20.12. Alain Badiou – Mogućnosti

http://ffri-pdh.jimdo.com/

27.12. Alain Badiou – Stoljeće

10.1. Alain Badiou – Hipoteza

17.1. Kolokvij

24.1. Završna rasprava




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Studiji odnosa ljudi i životinja (Human Animal studies) Studij DIPLOMSKI STUDIJ KULTUROLOGIJE Semestar 1. Akademska godina 2017/2018 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak 08.15, 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da - engleski

Nositelj kolegija doc.dr.sc. Sarah Czerny Kabinet F-807

Vrijeme za konzultacije Srijeda 11.00 – 13.00 Telefon 051 265697



Telefon e-mail


The aim of this course is to introduce students to interdisciplinary research on human animal relations. It starts by taking an historical perspective on the study of animals [non-humans] in the social sciences and humanities. It considers how these different disciplines approach research on human and animals, and how they draw the lines of difference between humans and animals [if at all]. It also considers how different technologies influence the conceptualization of human animal relations. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

By the end of this course students will be able to: outline the different ways scholars in the social sciences have approached human animal relations; describe the different terminology used to describe this relation in the social sciences [human-animal; non-human-human; non/human]; depict the differentrules used to classify animals; differentiate between the concepts of anthropomorphism and anthropocentrism; outline the influence of different technologies on human-animal research. Early approaches to animals; Animals emotions; Animal human terminology; Language and animals; Normative approaches to animals; Animal rights and ownership; Microscopic critters; Ethology, sociobiology, and ethnology; Anthropomorphism; Human animal transgressions NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)




Pohađanje nastave 1 0 Kontinuirana provjera znanja 2 40 Seminar 3 60 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju

u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Arluke, Arnold. 1996. Regarding Animals. Temple University Press. Candea, Matei. 2010 “I Fell in Love with Carlos the Meerkat”: Engagement and Detachment in Human-Animal Relations”. American Ethnologist 37(2): 241-258. Papagaroufali, Eleni. 1996 Xenotransplantaton and Transgenesis. Im-moral Stories about Human-Animal Relations in the West. In Nature and Society: Anthropological Perspectives. Philippe Descola and Gisli Palsson, eds. Pp. 240-255. London: Routledge Cavalieri, Paola. 2001. The Animal Question. Why Non-Human Animals Deserve Human Rights [Catherine Woolard, trans.]. Oxford: Oxford University Press. Selected chapters. Crist, Eileen. 1999 Images of Animals. Anthropomorphism and Animal Mind. Philadelphia: Temple University Press. Selected chapters. Francione, Gary L. 1995. Animals, Property and the Law. Philadelphia: Temple University Press. Selected chapters. McKenna, E and Light, A. 2004. Animal Pragmatism: Rethinking Human – Nonhuman Relationships. Bloomington. Indiana University Press. Darwin, Charles 2009 [1890] The Expression of the Emotions in Man and Animals. Cambridge: Cambridge University Press. Selected chapters Shanklin, Eugenia. 1985 Sustenance and Symbol: Anthropological Studies of Domesticated Animals. Annual Review of Anthropology. 14:375-403. Serpell, James. 1994 Animals and Human Society: Changing Perspectives. London: Routledge. Mullin, Molly H. 1999 Mirrors and Windows: Sociocultural Studies of Human-Animal Relationships. Annual Review of Anthropology 28:201-224. Haraway, Donna. 2003 A Companion Species Manifesto: Dogs, People, and Significant Otherness. Chicago: Prickly Paradigm. Kirksey, Edward, and Steven Helmreich. 2010 The Emergence of Multispecies Ethnography. Cultural Anthropology 25(4): 545–576. Ingold, Timothy. 1988. What Is an Animal? London: Routledge. Hird, M. 2009. The Origins of Sociable Life: Evolution after Science Studies. New York: Palgrave Macmillan. Selected Chapters Noreen Giffney and Myra Hird. 2008. Queering the Non/Human. Aldershot: Ashgate Publishing Limited. Selected Chapters. IZBORNA LITERATURA Kohn, Eduardo. 2007 How Dogs Dream: Amazonian Natures and the Politics of Transspecies Engagement. American Ethnologist 34(1): 3–24. Nadadsy, Paul. 2007 The Gift in the Animal: The Ontology of Hunting and Human-Animal Sociality. American Ethnologist 34(1):25-43. Noske, Barbara. 1993 The Animal Question in Anthropology: A Commentary. Society and Animals 1(2):185-190. Mullin, Molly H 2002 Animals in Anthropology. Society and Animals 10(4):378–393.

Viveiros de Castro, Eduardo. 1998 Cosmological Deixis and Amerindian Perspectivism. Journal of the Royal Anthropological Institute 4(3):469–488. Viveiros de Castro, Eduardo. 2004. Exchanging Perspectives. The Transformation of Objects into Subjects in Amerindian Ontologies. Common Knowledge, 10(3):463-484. Cassidy, Rebecca. 2004 The Sport of Kings Kinship, Class and Thoroughbred Breeding in Newmarket. Cambridge University Press: Cambridge. Kohn, E. 2007 How Dogs Dream: Amazonian Natures and the Politics of Transspecies Engagement. American Ethnologist 34(1), 3–24. Kuzniar, Alice A. 2006 Melancholia’s Dog. Reflections on our Animal Kinship. Chicago: Chicago University Press. Morgan, Louis H. 1868 The American Beaver and His Works. Philadelphia: J. B. Lippincott. Haraway, Donna. 2008. When Species Meet. Minneapolis: University of Minnesota Press. Ingold, Timothy. 1990 An Anthropologist looks at Biology. Man: Journal of the Royal Anthropological Institute. 25(2):208 - 229. Daston, Lorraine and Gregg Mitman .2005. Thinking with Animals. New Perspectives on Anthropomorphism. New York: Columbia University Press.


Students must regularly attend lectures. Students are expected to attend talks by visitors [e.g. Croatian Mountain Rescue Service] and attend field trips. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Consultations, Department notice board, Email. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Email NAČIN POLAGANJA ISPITA

There is no final exam OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

This course will be held in the English language. There will be one exam at the end of the semester on 23.01.2018. The exam will consist of 8 questions, where students have to choose 5 answers. Each answer is worth a maximum of 8 points and each exam [kolokvij] is worth 40 points. The seminar essay must have a minimum of 8 references from the course literature, and a minimum of nine pages (maximum 1.5 spacing, font 12) The deadline for the seminar is: 23.01.2018 If students are unable to attend the exams or hand in the seminar before/on the deadline they must inform Sarah Czerny in advance. If circumstances do not allow for this [i.e. illness], they must inform Sarah Czerny as soon as is possible and bring supporting documentation [i.e. medical note]. Students must in person check their seminar topic with Sarah Czerny during consultation times before starting work on their seminars. Students can write their seminar/exams either in the Croatian or English languages. ISPITNI ROKOVI

Zimski 06.02.2018 20.02.2018


03.04.2018

Ljetni -----------

Jesenski izvanredni

04.09.2018 11.09.2018


17.10 Introduction 24.10 Early scholarly approaches to humans and animals

31.10 The study of animals: Ethology, Ethnology and Sociobiology 07.11 Domesticating animals 14.11 Anthropomorphism 21.11 The place of animals 28.11 Animal rights, animals as property, animal welfare 05.12 Animal health 12.12 Working animals 19.12 Grieving animals – fieldtrip to graveyard [depending on weather] 09.01 Microscopic critters 16.01 Transgressions 23.01 Conclusion/Exam




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OKT 5: Organizacije kao kompleksni sustavi Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 1. Akademska godina 2017/2018 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom, 12.15-14.00, P 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne.


Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom, 10.30-12.00 Telefon



Telefon e-mail


U uvodnom dijelu se razlaže razumijevanje organizacija, a potom i povijest antropološkog bavljenja njima. Navode se glavni pristupi istraživanja organizacija kroz 20. stoljeće. Upoznaje se s rastućim znanstvenim interesom za kompleksne organizacije i navode se društveni i politički razlozi za takav razvoj. Interdisciplinarno pitanje kompleksnosti se obrađuje s težištem na antropološki diskurs, te se povezuje s razvojem antropološke teorije u zadnjih dvadesetak godina: odnos materijalnih i ne-materijalnih entiteta, društva i prirode, kulturnog reda i pojedinačnog djelovanja, te razvijanje relacija među njima u znanstvenom pisanju. Konačno, prethodna saznanja se povezuju u objašnjenje kompleksnih organizacija uz pomoć holističkog pristupa. Za seminarski rad će se obaviti samostalno istraživanje odabrane organizacije. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: - Objasniti što su kompleksne organizacije i koji je njihov značaj za suvremeno društvo - Objasniti ideju kompleksnosti u društvenoj humanistici - Poznavati povijest antropološkog bavljenja kompleksnim organizacijama - Objasniti problematiku kulturnog reda i pojedinačnog djelovanja, te protočnosti materijalnih i ne-

materijalnih elemenata u kompleksnom sustavu koristeći se konceptom networka i meshworka - Objasniti značenje i povijest pojmova „holizam“ i „kontekst“ u antropološkoj znanosti te njihovu

primjenu u proučavanju kompleksnih sustava


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x



Seminarski rad 2 35 Kontinuirana provjera znanja 2 35 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova

da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











Venkatesan et al. (2012): „The task of anthropology is to invent relations: 2010 meeting of the Group for Debates in Anthropological Theory“, Critique of Anthropology 32 (1), 43-86. Caulkins i Jordan (ur.) (2013): A Companion to Organizational Anthropology (odabrana poglavlja), Blackwell Publishing Limited. Bergendorff (2010): „Reconciling cultural order and individual agency: Complexity theory and the Mekeo case“, Anthropological Theory 10 (4), 361-383. Strathern. (2005): Partial Connections, Altamira Press. Bate (1997): „Whatever happened to organizational anthropology?“, Human Relations 50 (9), 1147-1175. Wright (ur.) (1994): Anthropology of Organizations, (odabrana poglavlja) Routledge. Holbraad (2011): „Can the thing speak?“, Working Papers Series 7, OAC Press. Parkin i Ulijazsek (ur.) (2007): Holistic Anthropology (odabrana poglavlja: Uvod i 8. poglavlje (Tim Ingold)), Berghan Books. IZBORNA LITERATURA

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Radi kontinuirane provjere znanja (sedam kratkih testova) pohađanje nastave je neophodno za prikupljanje ocjenskih bodova.


Na predavanjima, elektroničke obavijesti na zajednički mail godine KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Konzultacije, e-mail


Završni ispit je usmenoga tipa



Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema

istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Svaka ovdje navedena sastavnica istraživačkoga znanstvenog rada nosi 5 bodova.

Kontinuirana provjera znanja vrši se na početku predavanja u trajanju od 10 minuta; vršit će se 7 puta. Svaka provjera nosi 5 bodova i sastoji se od 1 pitanja vezanog uz temu prethodnog predavanja.

Završni ispit je usmenoga tipa te se na njemu ocjena može korigirati za 1 (primjerice s 3 na 4).

ISPITNI ROKOVI



3. travnja

Ljetni

Jesenski izvanredni

4. rujna i 7. rujna


16.10. Uvodno predavanje o obavezama vezanim uz kolegij te predstavljanje teme.

23.10. Organizacije u antropološkoj i organizacijskoj znanosti

30.10. Istraživanja kompleksnih organizacija

6.11. Kompleksnost u antropologiji: strukturalizam, poststrukturalizam i „ontološki obrat“

13.11 Društvo kao kompleksni sustav i organizacije kao kompleksni sustavi

20.11. Agency: ljudski i ne-ljudski elementi u sustavu

27.11. Udruženi ljudski i prirodni sustavi: društvo i okolina

4.12. Network (Latour) i meshwork (Ingold)

11.12. Relacija u antropološkoj teoriji

18.12. Primjena teorijskih koncepata u istraživanju – priprema za izradu seminarskog rada

8.1. Holizam u antropološkoj teoriji (povijest pojma, totalizacija ili umreženost)

15.1. Predaja seminara

22.1. Zaključna razmatranja




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Stručna praksa u kulturi 1 [izborni / Communis (sveučilišna razina C segment/eksterni)]

Studij PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJ KULTUROLOGIJE Semestar 1., 3., 5. / 1. 3. Akademska godina 2017./2018. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+4+86 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Konzultacije po dogovoru, stručna praksa Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da - engleski

Nositelj kolegija doc.dr.sc. Sarah Czerny Kabinet F-807

Vrijeme za konzultacije Srijeda 11.00 – 13.00 i po dogovoru Telefon 051 265697

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju mag. cult. Boris Ružić

Kabinet F-813 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 14.00 – 15.30 i po dogovoru

Telefon 265702 e-mail [email protected]


Cilj je kolegija pružiti studentima mogućnost vođene stručne prakse u institucijama kulturnog sektora, te pojasniti osnovne pojmove, polazišne točke i kritička mjesta rada u kulturi. Kolegij pruža obrazovanje dominantno usmjereno prema vještinama stručnog i praktičnog rada na kulturnim projektima, te znanstvene i praktične alate za uspješno svladavanje osnova djelovanja u kulturi.OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon uspješno izvršenih obaveza na kolegiji biti u stanju: 1. Popisati, analizirati i kritički obraditi temeljne pojmove u kulturi 2. Primijeniti teorijska znanja na praktičnoj razini stručne prakse 3. Prilagoditi se različitim aktivnostima i zahtjevima projektno-orijentiranog kulturnog sektora 4. Uspješno komunicirati vlastitu praksu i diseminirati rezultate te prakse dionicima u kulturi i mentorima na visokoškolskoj ustanovi 5. Kritički vrednovati prednosti i nedostatke stručne prakse u ustanovama kulture, te predložiti izmjene i poboljšanja u civilnom i kulturnom sektoru 6. Aktivno doprinijeti – kako teorijski (putem seminara), tako i praktično (diseminiranjem rezultata i dnevnikom prakse) raspravi o stručnoj praksi unutar institucija, te planirati promjene i predlagati razvojne ideje unutar tog sektora. 7. Uključiti se u aktivni rad i planiranje novih aktivnosti i projekata u institucijama kulture. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x



Stručna praksa 2 / Seminar 0.5 / Dnevnik 0.5 / UKUPNO 3 /

Napomena: Kolegij se ne ocjenjuje, ali je izvršenje svih aktivnosti uvjet za uspješan prolazak kolegija, uz potvrdu organizacije o uspješno odrađenom stručnom praksom studenata. Iako se studenti na kolegiju ne ocjenjuju, mogu biti negativno ocjenjeni ukoliko ne izvrše sve obveze propisane izvedbenim programom.









Napomena: Prikazani sustav ocjenskih bodova ne odnosi se na ovaj kolegij. Ukoliko međutim studenti ne odrade sve obveze propisane izvedbenim programom, biti će ocjenjeni s 1 (FX).


Bridgestock, R. 2011. Skills for creative industries graduate succes. Education + Training, 53(1): 9 – 26. Grad Rijeka. 2013. 'Strategija kulturnog razvitka Grada Rijeke, 2013.-2020.', Rijeka, 2013. Griffiths, T i Guile, D. 2004. Learning through work experience for the knowledge economy. Issues for educational research and policy. Cedefop Reference series; 48. Luxembourg: Office. Poglavlja 2. Little, B i Harvey, L. 2006. Learning Through Work Placements and Beyond. Higher Education Academy, Poglavlje 2 i 3. IZBORNA LITERATURA

''RI2020: Port of Diversity'', Rijeka, 2016. Švob-Đokić, N et al. 2014. ''Compendium: Cultural Policies and Trends in Europe - Croatia'', Zagreb. (odabrani dijelovi sukladno interesima studenta).


- NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Usmeno E-pošta


Nema ispita OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Izbor aktivnosti stručne prakse mora biti odobren od strane nositeljice kolegija. Studenti Sveučilišta u Rijeci koji imaju pripremljen projekt suradnje s institucijama u kulturi (EPK Ri 2020), ostvaruju prednost pri upisu kolegija u ak. god. 2017./ 2018. Od studenta se očekuje uspješno savladavanje kako teorijskih, tako i praktičnih aspekata stručne prakse u kulturi. Vrednuju se sljedeći zadaci i obaveze: 1. Jedan seminar na kraju semestra u kojem se analizira i kritički vrednuje osobno iskustvo stručne prakse i teorijskih koncepata koji su uvedeni na konzultacijama. 2. Aktivno sudjelovanje i uspješno obavljanje stručne prakse u instituciji kulture, o čemu će

svjedočiti potvrda institucije, kao i diseminirani rezultati na kraju semestra. 3. Vođenje dnevnika tijekom semestra unutar kojeg se kritički i praktično opisuju svi aspekti stručne prakse, te se predlažu poboljšanja aktivnosti. ISPITNI ROKOVI

Zimski -------------


-------------

Ljetni -------------

Jesenski izvanredni

-------------


Konzultacije po dogovoru.




MODUL: MEDIOLOGIJA I POPULARNA KULTURA


POPIS PREDMETA II. GODINE DIPLOMSKOGA STUDIJA

III. semestar

Predmeti unutar modula Mediologija i popularna kultura

Nositelj predmeta /


Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

**Individualne mentorske

konzultacije i izrada diplomskog

rada 0+0+30 - 12 NE

dr. sc. Diana Grgurić Odabrane kulturološke teme 4:

Nova glazba 30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Nikola Petković /

Branko Mijić Tiskani mediji 15+0+30 - 6 DA


D'Alessio/ Boris Ružić Film i kultura 2 30+0+15 - 6 DA

** Individualne mentorske konzultacije i izrada diplomskog rada Student je dužan javiti se osobno nastavniku i prijaviti temu najkasnije do 01.12. posljednje akademske godine diplomskoga studija. Pritom nastavnik i student potpisuju Obrazac za prijavu teme diplomskog rada (podiže se u tajništvu Odsjeka) u kojem navode radni naslov teme rada. Po jedan primjerak zadržavaju nastavnik i student, a jedan primjerak student predaje u tajništvo Odsjeka. Student je dužan najkasnije do 31.01. posljednje akademske godine diplomskoga studija izraditi sinopsis (u privitku ovog dokumenta) i predati mentoru/ici.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OKT4: Nova glazba Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 3 Akademska godina 2017/2018 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda P-104 8:15:11h Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Izv. prof.. Dr. Sc. Diana Grgurić

Kabinet F-812 Vrijeme za konzultacije Nakon predavanja i po dogovoru

Telefon 051/ 265706 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij se bavi akustičnom ekologijom i novim perspektivama zvuka u okviru teorijskih postavki Sound studies. Akustična ekologija proučava zvučnu fenomenologiju određenog vanjskog i unutarnjeg prostora, a uključuje opservaciju triju zvučnih elemenata: biofoniju ili zvuk koji nastaje iz ne-ljudskih organizama, geofoniju ili zvuk koji nastaje kao posljedica prirodnih fizikalnih procesa, te antrofonija ili zvuk koji nastaje kao posljedica ljudskih aktivnosti. Skup svih triju zvučnih elemenata sačinjavaju zvučni okoliš (soundscape), odnosno zvučni identitet prostora koji, prema tumačenjima akustične ekologije, bitno utječe na ponašanje živih bića određujući njihovo ponašanje i životne karakteristike. Drugi dio sadržaja kolegija usmjerava se na razotkrivanje potencijala zvuka u doživljaju prostora i primjene zvučnog dizajna s obzirom da audio dizajniranje prostora danas predstavlja najmoderniju praksu stimuliranja i re-konstruiranja akustičnih obilježja prostora s ciljem njegove personalizacije. Kolegij uključuje mogućnost kombiniranja rada na projektu: Digitalizacija arhive Ustanove IMR, stvaranje multimedijalne baze znanja i revitalizacija glazbene baštine Istre i Hrvatskog primorja.


Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija mogu: –– interpretirati temeljne pojmove teorijskog okvira akustične ekologije –– opisivati zvučne fenomene i definirati relacije, uzroke i posljedice –– objasniti relacije društvenoga konteksta, zvuka i prostora –– raditi na digitalizaciji građe NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x


Kontinuirana provjera znanja 1 2,5 35 Kontinuirana provjera znanja 2 2,5 35 Kontinuirana provjera znanja 3 1 30 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E.(prema prikazu ispod ovog teksta)











Literatura za prvi kolokvij: K. Wrightson: An Introducion to Acoustic Ecology: http://ciufo.org/classes/ae_fl13/reading/Intro_AE.pdf R. Murray Schaefer (1994) The Sonic Environment and the Tunung of the Worls: Soundscape, Destiny books, Vermont. str. 3- 42;43-67;71-99. Barry Truax, (2001) Acoustic Communication, Ablex publishing, London.Str.50-64;65-92. Literatura za drugi kolokvij: Oberman, T., Bojanić Obad Šćitaroci, B., Jambrošić, K. (2014). Unaprjeđenje zvučnog okoliša gradskih prostora; Utjecaj na urbanizam i pejsažnu arhitekturu. Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 22(2 (48)), 200-211. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/131366 Barry Truax, (2001) Acoustic Communication, Ablex publishing, London.Str.110-118. Colin Ripley (2009) Hearing, Places: Sound in Architectual Thought and Practice, u: Hearing place: Sound Place Time Culture. str. 95-107. D.Grgurić, S. Fajt, V. Šimović (2015) Acoustic Design: Audio museum http://www.worldresearchlibrary.org/up_proc/pdf/137-145257847919-22.pdf

IZBORNA LITERATURA

G. Bachelard (1964) The Poetics of space. The Orion Press.


Studenti su dužni pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su izostali. U slučaju neredovitog pohađanja nastave student može dobiti dodatni seminarski zadatak (tema se dogovara s nastavnikom). NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i elektroničkom poštom KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte NAČIN POLAGANJA ISPITA

Kolokvij 1 i kolokvij 2 sastoje se od 9 pitanja od kojih 4 pitanja esejistička (svako pitanje nosi maksimalno 5 bodova) i 5 pitanja s upisivanjem pojmova (svako pitanje nosi maksimalno 3 boda). Ukupno 35 bodova. Kontinuirana provjera znanja 3 – rad na projektu: Digitalizacija arhive Ustanove IMR, stvaranje multimedijalne baze znanja i revitalizacija glazbene baštine Istre i Hrvatskog primorja - Pri izradi studenti su obavezni konzultirati se u vezi teme koju istražuju te načina unošenja podataka. Rad

na projektu uključuje istraživanje narodnih napjeva iz zbirke Zaspal Pave Ivana Matetića Ronjgova. iznosi 30 bodova, a ocjenjuje se na sljedeći način: Istraživanje podataka iznosi 15 bodova, pismeno oblikovanje 5 bodova, unos podataka iznosi 10 bodova. Da bi sakupio 30 bodova student je dužan obraditi sveukupno 10 napjeva. Istraživanje uključjuje jedan obvezan posjet arhivu Ustanove IMR. Rad na projektu uključuje rad studenata u paru. Tijekom nastave studenti su dužni rezultate istraživanja na projektu predstaviti na nastavi tijekom siječnja mjeseca tekuće akademske godine. Na završnom ispitu (usmenom ispitu) student može prihvatiti ocjenu koja proizlazi iz ukupnog zbroja stečenih ocjenskih bodova tijekom nastave, te ima mogućnost odgovarati za (jednu) višu ocjenu. Završnom ispitu mogu pristupiti isključivo studenti koji su tijekom nastave ispunili uvjete rada na projektu, odnosno stekli 30 bodova, te iz kontinuirane provjere znanja (kolokvija) 1 i 2 sakupili najmanje 40 ocjenskih bodova (sveukupno 70 bodova). Studenti koji kroz kontinuiranu provjeru znanja 3 – rad na projektu, skupe manje od 30 bodova trebaju napisati seminar. Seminar mora sadržavati minimalno 6 do maksimalno 10 kartica teksta (1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake) bez literature i slikovnog, odnosno grafičkog materijala. Tema seminara, literatura kao i rok predaje dogovara se s nastavnicom. Student koji imaju obvezu seminara upućuje se na usmeni dio ispita bez obzira na prethodno stečene bodove, te ne može pristupiti ispitu u zimskom ispitnom roku. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


ISPITNI ROKOVI

Zimski 07.02. 21.02. 2017.u 9h


03.04.

Jesenski izvanredni

3.09. 11.09.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM Tema Prethodna priprema studenata 11.10. Uvod

18.10. Akustička ekologija internet

25.10. Akustička ekologija

8.11. Zvučni pejsaž kroz povijest: od ruralnog prema gradu i mjestu

15.11. Sistem akustične komunikacije

22.11. Akustička zajednica

29.11. Kolokvij 1

6.12. Zvučni okoliš gradskog prostora Pročitati Colin Ripley: Hearing, Places: Sound in Architectual Thought and Practice, u: Hearing place: Sound Place Time Culture. 2009. str. 95-107.

13.12. Akustički dizajn

20.12. Akustički dizajn-Audio muzej 10.01. Kolokvij 2 17.01. Predstavljanje rada na projektu 24.01. Predstavljanje rada na projektu




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tiskani mediji Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 3. Akademska godina 2017/2018 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave petak 11:15 predavaonica 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Nikola Petković Kabinet F-809

Vrijeme za konzultacije ------ Telefon 265-693

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Branko Mijić

Kabinet F-817 Vrijeme za konzultacije petkom 10-11

Telefon ----- e-mail [email protected]


Upoznavanje studenata s poviješću, tradicijom i aktualnim trenutkom hrvatskog novinarstva. Pokušati naći odgovor na pitanje kakva je uloga novinara u društvu, koje su temeljne odrednice i vrijednosti na kojima se temelji suvremeno novinarstvo. Na primjeru tekstova nekih od autora vidjeti da li oni funkcioniraju i danas iako su izgubili poveznicu sa stvarnošću u kojoj su nastajali. Također, na primjeru aktualnih tekstova iz tiskanih medija pokušati naći odgovor na pitanje što se u hrvatskom novinarstvu u međuvremenu promijenilo, nabolje ili nagore.


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju odgovoriti na pitanje jesu li tiskani mediji u nas i kako vezani za politički okvir koji ih je u pojedinim razdobljima određivao i jesu li unatoč tome uspostavljeni kontinuitet i tradicija djelovanja, te na čemu se temelje. Postoji li poveznica i univerzalne vrijednosti u novinarstvu.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X



Pohađanje nastave 0,5 - Seminar 2 50 Samostalni zadatak 1,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100












1. Božo Novak: Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2005.2. Stjepan Malović: Osnove novinarstva, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2005. 3. Veselko Tenžera: Sadašnjost za vječnost, Ljevak, Zagreb, 2005. 4. Aleksandar Vojinović: Ive Mihovilović – Spectator, Profil, Zagreb, 2005. 5. Boris Pavelić: SMIJEH SLOBODE - UVOD U FERAL TRIBUNE, Adamić, Rijeka, 2014.

IZBORNA LITERATURA

1. Frane Barbieri: Lijeva i desna skretanja, Stvarnost, Zagreb, 1989. 2. Zvonimir Berković: Pisma iz Diletantije, Hena com, Zagreb, 2004. 3. Miljenko Smoje: Dnevnik jednog penzionera, Feral, Split, 1981. 4. Igor Mandić: Hitna služba, Zagreb, 2005. 5. Viktor Ivančić: Bilježnica Robija K., Feral, Split 1994. 6. Guenther Wallraff: Na samom dnu, Liber, Zagreb, 1986. 7. Boris Dežulović: RAZGOVORI SA SMOJOM, Adamić, Rijeka, 2015.


Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3 puta, svaki sljedeći izostanak utjecat će na konačnu ocjenu.


Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka Web stranice fakulteta i odsjeka


Usmeno E-pošta


Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Samostalni zadatak Studenti trebaju, mjesec dana kontinuirano pratiti jedan od hrvatskih tiskanih medija, te se pripremiti

za izlaganje, razgovor i raspravu na temelju deset postavljenih pitanja o njihovom pisanju i uređivanju. Seminar Studenti su dužni tijekom semestra predati seminarski rad, od 3-5 kartica. Radove koji ne pristignu

dana navedenog na rasporedu predavanja (do 17 sati) instruktor kasnije neće prihvatiti. Pristupanje završnom ispitu je obavezno. Studenti koji ne pristupe završnom ispitu neće moći položiti kolegij.

Završni ispit Završni ispit sastoji se od seminarskog rada. Seminarski rad mora biti temeljen na samostalnom

istraživanju i praćenju hrvatske medijske scene i usporednoj analizi tiskanih i ostalih medija (zadatak će biti podrobnije pojašnjen na uvodnom predavanju). Usmeni dio ispita obrana je seminarskog rada i odgovor na dva pitanja iz obavezne ispitne literature. Uspješno obranjen seminarski rad i položen usmeni ispit PREDUVJETI su za konačnu pozitivnu ocjenu na kolegiju.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 2. i 16. 2. u 10h


6. 4. u 11

Ljetni ------

Jesenski izvanredni

7. i 14. 9. u 10

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) TJEDAN NAZIV TEME PRETHODNA PRIPREMA STUDENATA

1. Uvodno predavanje i dogovor oko načina i ritma rada Upoznavanje s problematikom i pojedinačnim djelima

2. Hrvatsko novinarstvo jučer, danas 3. Od Gaja do Supila 4. Osnove novinarstva Praćenje tiskanih medija po grupama: Jutarnji list,

Slobodna Dalmacija, Večernji list, Globus5. Novinarska hrabrost 6. Novinar – svjedok vremena 7. Satira i humor u novinama 8. Istraživačko novinarstvo 9.. Estradizacija i žutilo, proizvodnja vijesti 10.. Zašto nestaju kulturni prilozi u dnevnim novinama 11. Cenzura i autocenzura 12. Novinarstvo na filmu:

Orson Welles: Građanin Kane

13. Analiza dnevnog i tjednog tiska u Hrvatskoj Studenti predaju seminar




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Film i kultura 2 Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 3. Akademska godina 2017/2018 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave F-104 14:15 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija dr. sc. Sanja Puljar D'Alessio Kabinet F-807

Vrijeme za konzultacije Telefon 051/265-691

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Boris Ružić, mag. cult.

Kabinet F-813 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 15:00 - 16:30

Telefon 051/265-702 e-mail [email protected], [email protected]


Kolegij predstavlja nastavak na kolegij Film i kultura 1 i očekuje se da su studenti uspješno položili Film i kulturu 1 prije nego što upišu Film i kulturu 2. Cilj je rekapitulirati, utvrditi i na zahtjevnijoj razini propitati diskurse, debate, teme i metode suvremene teorije filma. Studenti će kroz prezentacije detaljno analizirati ključne teorijske tekstove i na taj način se dodatno pripremati za vlastite diplomske radove. - David Bordwell – prednosti alternativnog modela stilske povijesti – analiza teksta iz O povijesti filmskog stila. - Andre Bazin i razlika između autora koji vjeruju u sliku i onih koji vjeruju u stvarnost. - Andre Bazin i prednosti zvučnog filma – analiza tekstova iz Što je film? - analiza regionalne kinematografije – izbor tekstova Dine Iordanove iz Cinema of Flames: Balkan Film, Culture and the Media. - karakteristike francuskog crnog/poetskog realizma i najrelevantniji autori – veze s francuskim novim valom. - David Rodowick i ‘virtualni život filma’ – film kao medij koji ‘ulazi u sebe’- analiza tekstova iz The Virtual Life of Film. - Slavoj Žižek i rasprava o odnosu filmskog medija i Lacanovog registra ‘realno’ – analiza Žižekovog tekstova iz Looking Awry. - Kaja Silverman i koncept ‘produktivnog pogleda’ – detaljna analiza filma Sans Soleil – analiza tekstova iz The Threshold of the Visible World. - distopijski filmovi analiza tekstova – Kellner i Ryan/ Horvat .

- propitivanje forme filmskog eseja i filma kao kinematografskog oblika kapitalističke proizvodnje (Jonathan Beller) OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Kolegij će omogućiti studentima da se na sveobuhvatan način uhvate u koštac sa ključnim pitanjima suvremene teorije i filozofije filma. Kolegij će proizvesti mogućnost teorijskog čitanja medijske sfere te će obrazovati studente u čitanju popularne kulture kao kompleksne mreže odnosa. Studenti će moći analizirati i diseminirati najvažnije činjenice kapitalističkog modusa proizvodnje kulture.





Pohađanje nastave 0.5 0 Kontinuirana provjera znanja 1 (eseji) 0.5 20 Kontinuirana provjera znanja 2 (kolokvij)

1.5 25

Seminarski rad 1.5 25 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100












1. Beller, Jonathan, 2006,The Cinematic Mode of Production, London: University press of New England (izabrana poglavlja)

2. Borwell, David, 2005, O povijesti filmskog stila, prev. Mirela Škarica, Zagreb: Hrvatski filmski savez.

3. Borwell, David ,1985, Narration in the Fiction Film, London: Routledge. 4. Horvat, Srećko, 2008, Budućnost je ovdje, Svijet distopijskog filma, Zagreb: Hrvatski filmski savez. 5. Iordanova, Dina, 2001, Cinema of Flames: Balkan Film, Culture and the Media, London BFI

Publishing. (izabrana poglavlja) 6. Jay, Martin, 1995, Downcast Eyes: the denigration of vision in twentieth-century thought,

University of California Press, str. 435-491. 7. Jenkins, Henry, 2004, „The Work of Theory in the Age of Digital Transformation“, A Companion to

Film Theory (ur. Miller, Toby, Stam, Robert), Cornwall: Blackwell Publishing 8. Keser Battista, Ivana, 2012, Film esej, Zagreb: Leykam International (str. 58-94) 9. Krivak, Marijan, 2009, Film... Politika... Subverzija?, Zagreb: Hrvatski filmski savez. (izabrana

poglavlja) 10. Rodowick, D. N., 2007, The Virtual Life of Film, Cambridge, Mass., London, Engl.: Harvard

University Press. 11. Silverman, Kaja, 1996, The Threshold of the Visible World, New York & London: Routledge.

IZBORNA LITERATURA

1. Butler, Judith, 1993, Bodies that Matter: On the Discursive Limits of ''Sex'', New York & London: Routledge.

2. Neale, Steve, ''Questions of Genre'', Film Genre Reader III, urednik Grant, Barry Keath, Austin: Texas University Press, 2003.

3. Po izboru i potrebama studenata


Obavezno. Za više od 70 posto izostanaka potrebna liječnička ispričnica.


Konzultacije, e-mail, oglasna ploča


e-mail, usmena predaja


Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Kontinuirana provjera znanja 1: sastoji se od praćenja studentskog angažmana tijekom predavanja i jednog eseja. Od studenta se očekuje pisanje eseja tijekom semestra koji korespondira s tematskim jedinicama predavanja (u opsegu do 5 kartica). Boduje se povezanost s gradivom, analitičnost u usvajanju i primjenjivanju znanja na medijske tekstove i ispravno referenciranje izvora. Kontinuirana provjera znanja 2: sastoji se od jednog kolokvija od 5 pitanja (svako pitanje nosi 5 bodova). Napomena: ponovno pristupanje kolokviju moguće samo uz liječničku ispričnicu ili u posebnim slučajevima koji se utvrđuju nakon razgovora s profesorom. Seminar: očekuje se da student 7 dana prije izlaska na završi ispit preda seminarski rad u opsegu od minimalno 8 kartica teksta (jedna stranica – 1800 slova s razmacima). Tema se mora unaprijed dogovoriti s predavačem. Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkog rada. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard itd.) ali se njega moraju i pridržavati. Završni ispit: pismeni ispit od 6 pitanja (svako nosi 5 bodova).



ISPITNI ROKOVI

Zimski 29. 1.; 12. 02. Proljetni

izvanredni 3. 04.

Ljetni

Jesenski izvanredni

3. 09.; 10. 09


1. Uvodno predavanje - upoznavanje studenta s gradivom i obavezama

2. i 3. Bordwell - povijest filmskog stila x2

4. i 5. Martin - Barthes, Metz i kinematografski aparat x2

6. Beller, kapitalistički modus medijske proizvodnje

7. Kolokvij

8. i 9. Distopijski film, Politika i film: Balkan x2

10. i 11. Žižek, Lacan i psihoanaliza filma, Silverman - produktivno gledanje, Battista – Film esej

12. i 13. Rodowick, Jenkins - virutalni život filma

14. Rekapitulacija




MODUL: INTERDISCIPLINARNE TEORIJE KULTURE


POPIS PREDMETA II. GODINE DIPLOMSKOGA STUDIJA

III. semestar

Predmeti unutar modula Interdisciplinarne teorije kulture

Nositelj predmeta /


Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

** Individualne mentorske

konzultacije i izrada diplomskog

rada 0+0+30 - 12 NE


D'Alessio

Odabrane kulturološke teme 1:

Antropologija prostora 15+0+15 - 6 DA


D'Alessio/ dr. sc. Benedikt

Perak Kognitivizam i kulturalni studiji 30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Nikola Petković Magris 30+0+15 - 6 DA

** Individualne mentorske konzultacije i izrada diplomskog rada Student je dužan javiti se osobno nastavniku i prijaviti temu najkasnije do 01.12. posljednje akademske godine diplomskoga studija. Pritom nastavnik i student potpisuju Obrazac za prijavu teme diplomskog rada (podiže se u tajništvu Odsjeka) u kojem navode radni naslov teme rada. Po jedan primjerak zadržavaju nastavnik i student, a jedan primjerak student predaje u tajništvo Odsjeka. Student je dužan najkasnije do 31.01. posljednje akademske godine diplomskoga studija izraditi sinopsis (u privitku ovog dokumenta) i predati mentoru/ici.


Sveučilišna avenija 4

51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099

e-adresa: [email protected]

mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OKT1: Antropologija prostora Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 3. Akademska godina 2017/2018 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom, 10.15-12.00, P 701 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne.


Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom 10.30-12.00 Telefon



Telefon e-mail


- Spacijalni obrat u humanističkim i društvenim znanostima: analiza koncepata „krajolika”, „mjesta” i „prostora”.

- Razmatranje odnosa između „prostora” i „vremena” u zapadnoj kulturi. - Odnos između spacijalne konfiguracije i društvene strukture u antropološkoj teoriji. - Odnos između kulture i prostora: kritika ideje spacijalno ograničenih kultura, kritika metafore

„korijena”, deteritorijalizacija. - Ambivalentna spacijalnost Michela Foucaulta. - Proizvodnja društvenog prostora Henrija Lefebvrea. - Koncept „trećeg prostora” kod Soje, Bhabhe i Anzaldue, te na primjerima antropoloških istraživanja

(De Boeck i Lovell). - Actor Network Theory u promišljanjima prostornosti: relacijska materijalnost. - Prostor u domaćim etnografijama. - Primjena teorija prostornosti u samostalnom istraživanju – seminarski rad.


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: objasniti upotrebu koncepata „prostora”, „mjesta” i „krajolika” u antropološkoj teoriji, objasniti povijest ovih koncepata u zapadnoj misli, objasniti odnos između kulture i prostora, navesti elemente društvenog prostora prema Lefebvreu te prikazati razvoj ideje trećeg prostora u antropološkoj

teoriji i postkolonijalnoj kritici, objasniti ideju proizvodnje prostornosti i njezinu primjenu u društvenoj humanistici.





Seminar 2 35 Kontinuirana provjera znanja 2 35 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100












Lefebvre, H. 1991. The Production of Space. Oxford: Blackwell Publishers Ltd. (odabrana poglavlja) Massey, D. 1994. “A Global Sense of Place” u Space, Place and Gender. Minneapolis: University of Minnesota Press. Rodman, M.1992. “Empowering Place: Multilocality and multivocality”. American Anthropologist 94/3: 640-656. Strathern, Marilyn. 2004. Partial connections. Oxford: Altamira Press. (Odabrana poglavlja) Gupta, Akhil i Ferguson, James. 1992. “Beyond “Culture”: Space, Identity and Politics of Difference”. Cultural Anthropology 7/11: 6-23. Soja, Edward. 1996. Thirdspace. Cambridge: Blackwell Publishing. Čapo, J, i Gulin Zrnić, Valentina. 2011. Mjesto, nemjesto. Zagreb: Institut za etnolgiju i folkloristiku. Ingold, T.2008. „When ANT meets SPIDER: Social theory for anthropods“ u Material Agency, Knappet i Malafouris (eds). Springer. IZBORNA LITERATURA

Coleman, Simon i Collins, Peter. 2006. Locating the Field. Space, Place and Context in Anthropology. Oxford: Berg (Odabrana poglavlja) Warf, Barney i Arias, Santa. 2009. The Spatial Turn. London i New York: Routledge. Rutherford, Jonathan. 1990. The Third Space. Interview with Homi Bhabha. U: “Identity, Community, Culture, Difference”. London: Lawrence and Wishart, 207-222. Agnew, John. 2005. Space: Place. U: “Spaces of Geographical Thought”. Cloke i Johnston, ur. London: Sage, 81-96. Crang, Mike. 2005. Time Space. U: “Spaces of Geographical Thought”. Cloke i Johnston, ur. London: Sage, 81-96. Derek, Gregory. 1994. Geographical Imaginations. Oxford i Cambridge: Blackwell Publishing. (Odabrana poglavlja). Boyarin, Jonathan. 1994. Remapping Memory. The Politics of TimeSpace. Minneapolis: University of Minnesota Press. (Odabrana poglavlja)


Radi kontinuirane provjere znanja pohađanje nastave je neophodno za prikupljanje ocjenskih bodova.


Na predavanjima, elektroničke obavijesti na zajednički mail godine


Konzultacije, e-mail


Završni ispit je usmenoga tipa.



Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema

istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Svaka ovdje navedena sastavnica istraživačkoga znanstvenog rada nosi 5 bodova.

Kontinuirana provjera znanja vrši se na početku predavanja u trajanju od 10 minuta; vršit će se 7 puta. Svaka provjera nosi 5 bodova i sastoji se od 1 pitanja vezanog uz temu prethodnog predavanja.

Završni ispit je usmenoga tipa te se na njemu ocjena može korigirati za 1 (primjerice s 3 na 4).

ISPITNI ROKOVI



3. travnja

Ljetni

Jesenski izvanredni

4. rujna i 7. rujna


11.10. Uvodno predavanje o obavezama vezanim uz kolegij te predstavljanje teme

18.10. Margaret Rodman: multivokalnost i multilokalnost

25.10 Doreen Massey: prostor i mjesto

8.11. O partikularnosti prostora i univerzalnosti mjesta

15.11. Antropološki pristupi vremenu i prostoru (dekonstruktivistički pristupi i studiji globalizacije)

22.11. Heterotopije

29.11. H. Lefebvre: proizvodnja prostora

6.12. H. Lefebvre: prostori reprezentacije

13.12. Thirdspace

20.12. Teorija ANT u promišljanjima prostornosti

10.1. Prostor u domaćim antropološkim istraživanjima

17.1. Predaja seminara

24.1. Zaključna razmatranja




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kognitivizam i kulturalni studiji Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 3 Akademska godina 2017/18 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak 10:15-13:00 F 102 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Engleski

Nositelj kolegija dr. sc. Benedikt Perak Kabinet 811

Vrijeme za konzultacije Pon 13:00-14:00 i po dogovoru Telefon 098622793



Telefon e-mail


Kolegij propituje kognitivne sastavnice kulturnih praksi, institucija i modela te njihovu međusobnu interakciju kroz paradigmu kognitivnih znanosti i teorije složenih dinamičnih sustava.

Uvod u teoriju sustava i kognitivne znanosti. Teorijski okvir povezivanja s istraživanjima kulturalnih studija.

Teorija sustava, emergencija svojstava, botttom up i top down kauzalnosti

Nelinearni sustavi, teorija mreža, analiza društvenih mreža

Emergencija socijalne stvarnosti kao proizvoda kognicije

Povijesni pregled modela proučavanja svijesti.

Pregled metodoloških i ontoloških pravaca: Racionalizam - empirizam, nature - nurture, strukturalizam - funkcionalizam. Esencijalizam – Relativizam – Konstrukcionizam, Teorija sustava

Filozofski problemi svijesti: intencionalnost, kvalitativnost, subjektivnost, unitarnost, transparentnost, intersubjektivnost, emergentnost

Doprinosi spoznajnim znanostima iz subjektivne perspektive. Objektivna epistemologija prvoga lica, istočnjačke metode istaživanja svijesti.

Suvremene teorije svijesti. Redukcionizam, dualizam, refleksivni monizam, ontološki monizam, biološki naturalizam, misterijanizam, kvantni mehanizam svijesti

Osnove kognitivne neuroznanosti i teorija otjelovljenog uma

Organizacija živčanog sustava, strukture i funkcije mozga, kognitivne strukture mozga, lokalizacija i lateralizacija

Primjena suvremenih spoznaja o ulozi zrcalnih neurona i mentalne simulacije za razvoj teorija o intersubjektivnosti, gradbi identiteta i društvenih odnosa

Raznolikosti svjesnog iskustva i kulturalni modeli

Normalna i abnormalna stanja svijesti.

Afektivna stanja i emocije

Izmijenjena stanja svijesti (ASC).

Kognitivni kulturalni studiji

Primjena kognitivističke paradigme na predloške humanističkog i društvenih pitanja.

Emergencija svijesti iz „materije”, kulture iz biologije, konstrukcija društvene stvarnosti.

Jezik kao produžetak zamjedbenih, afektivnih i kognitivnih sastavnica svijesti

Jezik kao djelatno sredstvno spoznaje i opojmljivanja kulture.

Kognitivna semiotika, Biosemiotika

Umjetna inteligencija, teorije singularnosti i kultura, bioetički problemi UI, UI u fikciji i kulturi


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju:

Objasniti razvoj kulturnih praksi, institucija i modela kroz teorije složenih sustava

Opisati učinak afektivnih i kognitivnih sastavnica spoznajnih procesa s obzirom na razvoj kulture.

Navesti suvremena interdisciplinarna područja istraživanja kognitivnih kulturalnih studija.

Analizirati i istražiti mogućnosti doprinosa kognitivnih znanosti u pitanjima koji se dotiču domene uspostave kulture, osobito u pogledu spoznajnih teorija opojmljivanja, bioloških i kognitivnih ustrojnica akulturacije, simboličke konstrukcije značenja i komunikacije.

Služiti se s formalnim ontologijama i izraditi vlatsite ontologije bio-psiho-socijalnih sustava

Provesti kvalitativno i kvantitativno istraživanje o međusobnim utjecajima određenog afektivno-kognitivnog fenomena na dinamiku sustava kulture



x X

Terenska nastava

Laboratorijski rad

Mentorski rad Ostalo

x x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

POHAĐANJE NASTAVE 1 0

SEMINARSKI RAD 2 30

KONTINUIRANA PROVJERA 1 30

IZLAGANJE SEMINARA 1 10

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 6 100

Opće napomene:

Kontinuirana provjera znanja –Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave i na e-learning portalu nakon završene nastavne jedinice. Tijekom semestra se na e-learning portalu nakon završene obrazovne cjeline otvaraju online testovi koji se rješavaju u dogovorenom zadanom roku a sastoje se od esejskih i upitničk ih oblika provjere znanja. Ocjenjivanje je specifično izraženo za svaki ispit, a ocjena se pretvara u postotni oblik i doprinosi krajnjoj ocjeni u skladu s gore navednim odnosom bodova.

Seminarski rad se može odabrati kao pregledni i istraživački rad.

Za pregledni rad teme se određuju prema nastavnim cjelinama i obveznoj, dopunskoj ili dogovorenoj literaturi. Obavezno je izlaganje seminarskog rada u dogovorenoj nastavnoj cjelini.

Istraživački se rad dogovara pojedinačno ili u skupinama te se provodi uz redovite mentorske konzultacije prema dogovorenom hodogramu istraživačke dinamike. Rezultati istraživačkog rada izlažu se na kraju semestra

Sadržaji seminara se ocjenjuju prema kriterijima preglednog/istraživačkoga znanstvenog rada:

jasno iskazana i obrazložena tema/domena/opseg istraživanja,

utemeljen istraživački pristup i hipoteze,

objašnjen epistemološki i ontološki teorijski okvir

dobro postavljena i objašnjena metoda istraživanja, prikupljanje podataka, odabir resursa, alata

jasno izlaganje rezultata, argumentacija i rasprava,

zaključak / kritički osvrt / doprinosi / daljnja istraživanja .

Svaka navedena sastavnica istraživačkoga znanstvenog rada nosi 5 bodova. Izrada pojmovne mape ili računalne ontologije nosi dodatnih 5 bodova. Ontologija mora sadržavati klase, definicije klasa, komentar o izvorima, odnose između klasa, te podatke o anotatorima.

Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard, ) etc.) ali se njega moraju i pridržavati.

Seminar mora sadržavati minimalno 7 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući

razmake.

Terenska nastava – uvjet za dobivanje 1ECTS je prisustvovanje nastavi.

Pristup popravku (ili naknadnom pisanju) kolokvija.

Samo uz predočenje liječničke ispričnice ili u posebnim slučajevima nakon razgovora s nositeljem kolegija, u vremenu određenom dogovorom.

Završni ispit je usmenoga tipa te se ocjena pretvara u postotke i pridonosi ocjeni u gore navedenom omjeru.

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Aronson, E., Wilson T, i Akert R. (2005) Socijalna psihologija. Zagreb: Mate d.o.o. (odabrana poglavlja) Baars, B., Gage, N. (2010) Cognition Brain and Consciousness. Introduction to Cognitive Neuroscience. AP. (odabrana poglavlja) Capra F., Luisi P.L. The Systems View of Life: A Unifying Vision 9781107011366 CUP 2014 Franks, D. i Turner, J.H. (ur.) (2013) Handbook of Neurosociology. Dordrecht - Heidelberg - New York - London: Springer (odabrana poglavlja) Judaš, M. i Kostović, I. (2001) Temelji neuroznanosti. 1. online izdanje. MF Zagreb. http://www.hiim.hr/dokumenti/Judas&Kostovic-Temelji_Neuroznanosti.pdf (odabrana poglavlja) Lakoff, G. i Johnson, M. (1999) Philosophy in the Flesh: The Embodied Mind and Its Challenge to Western Thought. Basic Books. (odabrana poglavlja) Lewis, M., Haviland-Jones, J.i Feldman Barrett, L. (ur.) (2008) Handbook of Emotions, The Guilford Press (odabrana poglavlja) Todorov, A., Fiske, S.T. i Prentice, D.A. (ur.) (2011) Social Neuroscience. Toward Understanding the Underpinnings of the Social Mind. Oxford University Press (odabrana poglavlja) Maiese, M. (ur.) (2011) Embodiment, Emotion, and Cognition. Palgrave Macmillan. (odabrana poglavlja) Schaller, M. i Crandall, Ch. (ur.) (2004) The Psychological Foundations of Culture. Lawrence Erlbaum. (odabrana poglavlja). Searle, J. (1998) Mind, language and society. Philosophy in the Real World. Basic books (odabrana poglavlja) Rizzolatti,G., Sinigaglia, C. (2008) Mirrors in the Brain How Our Minds Share Actions Emotions and Experience. (odabrana poglavlja) Sternberg, R. (2005) Kognitivna psihologija. Naklada Slap (odabrana poglavlja) Velmans M. i Schneider S. (ur.)(2007) The Blackwell Companion to Consciousness. Blackwell (odabrana poglavlja). Zunshine, L. (2010) Introduction to Cognitive Cultural Studies. The Johns Hopkins University Press. Baltimore Kitayama i Cohen (2007) Handbook of Cultural Psychology.The Guilford Press.(odabrana poglavlja)

Perak, B. i Puljar D'Alessio, S. (2013) "Kultura kao emergentno svojstvo otjelovljene spoznaje". U: Fanuko, N. i Puljar D'Alessio, S. (ur.) Avanture kulture. Kulturalni studiji u lokalnom kontekstu. Zagreb. Jesenski i Turk.

Skripta za studente

http://protege.stanford.edu/

neo4j.com

http://complexitylabs.io/papers/

http://protege.stanford.edu/

http://complexitylabs.io/papers/

http://complexitylabs.io/course/systems-theory-course/

IZBORNA LITERATURA

Gibbs, R. (2008) The Cambridge Handbook of Metaphor and Thought, Cambridge (odabrana poglavlja) Susan Oyama, Barbara Herrnstein Smith, E. Roy Weintraub Science and Cultural Theory Evolution's Eye - A Systems View of the Biology-Culture Divide 9780822324720, 0822324725 Duke University Press Books 2000 Shapiro 2011 Embodied Cognition New Problems of Philosophy Boran Berčić, Um, skripta FFRI Christiansen, G (2008) Cognitive sociolinguistics. Cognitive Cultural Studies, http://cogweb.ucla.edu/ Gibbs (2005) Embodiment and Cognitive Science. Jean Decety, William Ickes (2009) The Social Neuroscience of Empathy. MIT Press Favareau, D. (2010) Essential Readings in Biosemiotics. Anthology and Commentary. Springer Varela Francisco J., Evan T. Thompson, Eleanor Rosch (1991) The Embodied Mind. Cognitive Science and Human Experience. Brandt (2010) The Enminded Body. Spinoza, Descartes and the Philosophy of Cognitive Sciences - A Critical Note on a Major Ontological Issue. Newberg (2010) Principles of Neurotheology. Ashgate Kovecses, Z. (2005) Metaphor in culture Universality and Variation. Camebridge Lane, R. i Nadel, L. (ur.) (2000) Cognitive Neuroscience of Emotion, Oxford Langacker, R. (2008) Cognitive Grammar. An Introduction, Oxford Shiraev, E. Levy, D. (2010) Cross Cultural Psychology. Allyn & Bacon Turner, M.(ed) (2006) The Artful Mind- Cognitive Science and the Riddle of Human Creativity. Oxford Wilson, R. A. i Keil, F.C. (2001) The MIT Encyclopedia of the Cognitive Science. Cambridge Oatley K, I Jenkins, J. (2007.[2003]) Razumijevanje emocija. Naklada Slap Markman, William M. P. Klein, Julie A. Suhr 2008 Handbook of Imagination and Mental Simulation. DAndrade 2008 A Study of Personal and Cultural Values. American, Japanese, and Vietnamese. Korsmeyer, Kranzler 2008 Encyclopedia of Drugs, Alcohol and Addictive Behavior Roslyn Frank 2008 Body, Language, and Mind. Volume 2. Sociocultural Situatedness (Congnitive Linguistics Research) Prinz Jesse 2008 The Emotional Construction of Morals.

Perak, B (2014) Opojmljivanje leksičkog pojma strah u hrvatskome. Sintaktičko semantička analiza. Doktorska disertacija. Filozofski fakultet u Zagrebu.

Mark A. Bedau, Paul Humphreys 2008 Emergence. Contemporary Readings in Philosophy and Science. Bradford Books.


POHAĐANJE NASTAVE

Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje seminara, testovi znanja, pismeni i usmeni ispit. Alternativno: aktivnost na e-portalu u modulu foruma.


E-portal


E-portal


E-portal pismeno, usmeno



ISPITNI ROKOVI

Zimski 2. i 16.2


4.4

Ljetni ------

http://complexitylabs.io/course/systems-theory-course/

Jesenski izvanredni

3. i 6.9.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

9-10

Uvod u teoriju složenih sustava, kognitivne znanosti i dodirna područja istraživanja s kulturalnim studijima.

Zunshine, L. (Ed.). (2010). Introduction to cognitive cultural studies. JHU Press. http://complexitylabs.io/course/complexity-theory/ Part1

16-10

Sistemsko razmišljanje o kognitivističkoj paradigmi svijesti i spoznaje

http://complexitylabs.io/course/complexity-theory/ Part2 Baars, pogl. 1; A brief history of the scientific approach to the study of consciousness - Chris Frith and Geraint Rees; Perak i Puljar (2013); Franks, D. i Turner, J.H. (ur.) (2013) OP

23-10

Nelinearni sustavi i ontološki problemi definiranja psiholoških stanja i svijesti

http://complexitylabs.io/course/complexity-theory/ Part3 Philosophical problems of consciousness Michael Tye ili The hard problem of consciousness; David Chalmers; ili Functionalism and qualia Robert van Gulick; Zlatev i dr. 2008; Franks, D. i Turner, J.H. (ur.) (2013) OP

30-10 Teorija mreža i biološki živčani sustavi

http://complexitylabs.io/course/complexity-theory/ Part4 Judaš i Kostović; Baars, pogl. 3, 5

6-11

Kompleksni adaptivni sustavi i raznolikosti (funkcija) svjesnog iskustva

http://complexitylabs.io/course/complexity-theory/ Part5 Normal and abnormal states of consciousness - J. Allan Hobson Altered states of consciousness: drug- induced states Edward F. Pace-Schott and J. Allan Hobson, skripta Meditation David Fontana ili Mystical experience David Fontana, An Epistemology for the Study of Consciousness Max Velmans; ili Eastern Methods for Investigating Mind and Consciousness Jonathan Shear

13-11

Samo-organizacija i afektivni i kognitivni procesi

http://complexitylabs.io/course/complexity-theory/ Part6 Scherer, K. R. (2009). Emotions are emergent processes: they require a dynamic computational architecture. Philosophical Transactions of the Royal Society of London B: Biological Sciences, 364(1535), 3459-3474. Pankseep; Baars pogl. 13; Oatley i Jenkins (odabrana poglavlja); Aronson, i dr. (2005); Franks, D. i Turner, J.H. (2013) OP; Aronson, E., Wilson T, i Akert R. (2005) OP; Lisa Feldman Barrett OP; Perak 2014; Turner i Stets: Sociologija Emocija Korpusno istraživanje značajki emocija http://complexitylabs.io/course/complexity-theory/?course_type=content&course_page=7&lecture=6&section-quiz=1 http://complexitylabs.io/course/complexity-theory/?course_type=content&course_page=8&lecture=1&section-quiz=1

20-11

Socijalna kompleksnost i Socijalna kognicija: opažanje mentalnih stanja drugih. Konstrukcija

http://complexitylabs.io/course/social-complexity/ part1, 2 & 3 Baars pogl. 14.; Rizzolati ; Searle John - Mind, Language And Society. Philosophy in the Real World, Basic books 1998

http://complexitylabs.io/course/complexity-theory/

http://complexitylabs.io/course/complexity-theory/?course_type=content&course_page=7&lecture=6&section-quiz=1






http://complexitylabs.io/course/social-complexity/

objektivne socijalne stvarnosti

poglavlje 5 The Structure of the Social Universe: How the Mind Creates an Objective Social Reality; Aronson, i dr. (2005)

27-11

Teorija društvene međuovisnosti Semiotički sustavi kao djelatno sredstvno spoznaje i konceptualizacije kulture.

http://complexitylabs.io/course/social-complexity/ part4 Ellis, N. C., & Larsen-Freeman, D. (2009). Language as a complex adaptive system (Vol. 3). John Wiley & Sons. Baars pogl. 11; Perak 2012, 2014; Franks, D. i Turner, J.H. (ur.) (2013) OP

4-12

Teorija složenih sustava i stvaranje institucija, statusnih funkcija i kulturnih modela

http://complexitylabs.io/course/social-complexity/ part http://complexitylabs.io/wp-content/uploads/2017/07/Social-Complexity.pdf

11-12 Prezentacija seminara, Dodatne teme




22-1






MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Magris Studij Diplomski studij kulturologije

Semestar 3. Akademska godina 2017/2018 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak 12:15-15:00 F-901 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Da

Nositelj kolegija red. prof. dr. sc. Nikola Petković Kabinet F-809

Vrijeme za konzultacije Utorak 11-12; srijeda 10-11 Telefon 051/ 265 693

e-mail [email protected]


Monografski strukturiran kolegij tematizira kulturne, političke i geopolitičke segmente Europe iz očišta eminentno srednjeeuropskog intelektualca Claudia Magrisa. Njegovi romani, pjesme, drame, eseji… u pravilu na Srednju Europu gledaju kao na prostor polemike između Istoka i Zapada. Koristeći načelo fikcija kao povijest, studenti će čitati Magrisova djela u njima tražeći elemente narativa autentičnosti kojima se iz vizure protagonista fikcije imaginarni likovi suprotstavljaju velikim pričama obligatorne povijesti.

Osim bavljenja Magrisovom fikcijom, ovaj će se kolegij baviti problematikom intelektualca i njegovom ulogom u suvremenosti. Konkretno, osvrnut ćemo se na fenomen novog populizma novih barijera koje se stvaraju u Europi kreirajući „demokraciju bez demokracije“. Također ćemo raspravljati o zapadnoj iluziji da živimo bez ratova. Treći svjetski rat se već davno dogodio, kazao je Magris, argumentirajući brojkom od oko 20 milijuna mrtvih nakon 1945., „koji su za razliku od onih iz Drugog svjetskog rata, ostali nepoznanica i koji su podvrgnuti brutalnom zaboravu.“ Motivirani Magrisovim djelima aktivno ćemo propitati Europski san koji previđa brutalne činjenice migracija. Što se Magrisove domovine, Italije tiče, osvrnut ćemo se na afričke izbjeglice, koje malim brodovima i čamcima stižu na Lampedusu u potrazi za boljim životom. Govorit ćemo o novim „nevidljivim granicama“ u unutarnjosti naših gradova, između nas i pridošlica iz svih dijelova svijeta. Ova i ovakva pitanja samo su neki od primjera sučeljavanja s teškim zadatkom pred kojim velik dio Europe zatvara oči: kako se kao imaginarni monolit otvoriti plimi novih kultura i novih Europljana koji dolaze iz cijelog svijeta…


Studenti i studentice će po završetku ovog kolegija moći: - prepoznati specifične aspekte europejstva - reartikulirati kulturni centar i marginu - prepoznati utjecaje i prožimanja kultura - uočavati preklapanja između disciplina kao što je to povijest, književnost, politika... - upotrijebiti načelo fikcija kao povijest i povijest kao autobiografija - aplicirati concept eksplikacije teksta (close reading)



x x x x



AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 0

Seminarski rad 2 40

Kontinuirana provjera znanja 1,5 20

Pismena provjera znanja (kolokvij) 2 40

UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opis pojedinačne aktivnosti: seminarski rad. Seminarski rad, kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, drugomu njezinu retku, maksimalno može donijeti 40 bodova. Relativno visok broj bodova ukazuje na prioritet kojega instruktor pridaje interpretativnosti, umijeću kreativnog čitanja zadanih (i fakultativno odabranih) radova i djela nad pukom reprodukcijom istih. Ključni krtiterij za dosezanje uvijek željenog i unaprijed pretpostavljenog maksimuma je originalnost interpretacije koja se nužno mora temeljiti na tekstu kojega rad, bilo monografski, bilo komparatistički, bilo disciplinarno, bilo interdisciplinarno obrađuje. Seminarski rad treba sadržavati od 3 do 5 kartica teksta (5400 do 9000 znakova)

Opis pojedinačne aktivnosti: kontinuirana provjera znanja. Pratit će se prisutnost studenata na nastavi. Studenti imaju pravo izostati s nastave 3 puta, svaki sljedeći izostanak rezultira oduzimanjem bodova. Aktivnost u nastavi odnosi se na bilješke koje su studenti dužni donositi na svako predavanje te na aktivno sudjelovanje u diskusijama. Bilješke se pišu iz unaprijed zadanog teksta za taj sat.

Opis pojedinačne aktivnosti: pismeni ispit, kolokvij: Kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, četvrtom njezinu retku, maksimalni broj bodova kojega student/ica može zaraditi na pismenom ispitu odnosno kolokviju je 40. Bodovno izjednačenje s prethodnom rubrikom (seminarski rad) plod je nastojanja da se izbalansira odnos stvaralačke interpretacije odabranoga teksta s njezinim reproduktivnim parnjakom. Naime, da bi uspješno došli do maksimuma bodova, studenti/ice trebaju pročitati kompletnu zadanu obaveznu literaturu. Provjera znanja sadrži cjelokupnost literature, no od studenata i studentica ne zahtjeva puko reproduktivno znanje. Bodovat će se jasna argumentiranost teze utemeljene na tekstu na kojega pitanje upućuje, jasna i artikulirana ilustracija iste, uvjerljiva argumentacija i na tekstu temeljen zaključak. Stupnjevito odustajanje od zadanih segmentarnih očekivanja smanjivat će i numerički dio u bodovanju svakoga pitanja posebno što će rezulturati i sveukupnom smanjenju bodova pri konačnom zbrajanju kojega obavlja sam instruktor. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Obvezna literatura: Claudio Magris: Dunav. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1988. Mikrokozmi, Zagreb : Durieux, 2000. Ono drugo more , Zagreb : Durieux, 1993. Naslijepo Zagreb : Durieux, 2007.

Obustaviti postupak, Zagreb: Fraktura, 2016. Al’ povijesti nije kraj, Etika, politika, svjetovnost, Zagreb: Fraktura, 2016.

IZBORNA LITERATURA

Tri priče: Graf, Glasovi, Vi ćete, dakle, razumjeti, Zagreb: Durieux, 2012. Izložba. Izdavački centar Rijeka, 2005. Stadelmann Zagreb : Durieux, 2000 Nagađanja o sablji, Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990 Rumiz, Paolo, Maske za masakr : ono što nismo željeli znati o ratu u Jugoslaviji Paolo Rumiz uvod Claudio Magris. Madieri, Marisa, Vodnozeleno, Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990. (Bjelovar: Prosvjeta) _____. Školjka i druge priče, Rijeka : Izdavački centar Rijeka, 2002. Ara, Angelo, Claudio Magris, Trst : identitet granice

Ostatak literature biti će distribuiran, odnosno studenti će biti upozoravani na nju u tijeku semestra. Ideja je da se do izborne literature dolazi u interakciji između radnih grupa studenata i profesora.


POHAĐANJE NASTAVE

Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima.


Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka

Web stranice fakulteta i odsjek


Uredskim telefonom i službenom elektroničkom poštom, kao, naravno i usmeno.


Usmeno



ISPITNI ROKOVI

Zimski 30 siječnja i 20 veljače 2018. u 9:00


18. travnja u 9:00

Ljetni

Jesenski izvanredni

10. i 11. rujna 2018. u 9:00

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

10.10.2017. Uvodno predavanje I: Lica Europe I: Srednja Europa kao metafora protesta

17.10. 2017. Uvodno predavanje II: Lica Europe II: Je li povijesti kraj: Etika, politika, svjetovnost

24.10.2017. Dunav I

31.10.2017. Dunav II

07.11.2017. Mikrokozmi I

14.11.2017. Mikrokozmi II

21.11.2017. Ono drugo more

28.11.2017. Naslijepo I

05.12.2017. Naslijepo II

12.12.2017. Obustaviti postupak I

19.12.2017 Obustaviti postupak II

09.01.2018. Al povijesti nije kraj

16. 01.2018. Zaključno predavanje i rasprava

23. 01. 2018 Pismena provjera znanja: kolokvij

Please wait... If this message is not eventually replaced by the proper contents of the document, your PDF viewer may not be able to display this type of document. You can upgrade to the latest version of Adobe Reader for Windows®, Mac, or Linux® by visiting http://www.adobe.com/products/acrobat/readstep2.html. For more assistance with Adobe Reader visit http://www.adobe.com/support/products/acrreader.html. Windows is either a registered trademark or a trademark of Microsoft Corporation in the United States and/or other countries. Mac is a trademark of Apple Inc., registered in the United States and other countries. Linux is the registered trademark of Linus Torvalds in the U.S. and other countries.

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI - ffri.uniri.hr · Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom, 10.15-13.00, prostorija 231 (Učiteljski fakultet)