Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni Učiteljski studij (.pdf)

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI 31000 Osijek, Ulica cara Hadrijana 10

tel ▪ +385 31 321 700 fax ▪ + 385 31 321 899

e-mail ▪ [email protected]

OIB ▪ 28082679513 ▪ MB: 1404881 ▪ IBAN: HR1825000091102044575

www.foozos.hr _____________________________________________________________________________________________________________

IZVEDBENI PLAN NASTAVE

ak. 2016./17. god.

Integrirani preddiplomski i diplomski

sveučilišni studij Učiteljski studij

Osijek, rujan 2016.

OBRAZUJEMO

BU

D

UĆ

N

OS(Z

A)

Naziv studija: INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ UČITELJSKI STUDIJ Osijek

I. GODINA Akademska 2016./17. godina

I. Zimski semestar

R br.

Kolegij P S V ECTS Nositelj ili izvođač dijela nastave

1. Engleski jezik I Njemački jezik I

- -

- -

2 2

2 2

dr.sc. Manuela Karlak, viša asist. dr.sc. Lana Mayer, viša asist.

2. Teorija glazbe

1 1 - 3 doc.dr.sc. Vesna Svalina Gordana Ercegovac-Jagnjić, viša pred.

3. Hrvatski jezik

2 1 - 4 doc.dr.sc. Dubravka Smajić dr.sc. Ivana Trtanj, viša asist.

4. Oblikovanje teksta 1 - 1 2 doc.dr.sc. Ivana Đurđević Babić Ana Kozić, asist.

5. Kineziološka kultura - - 2 2

predavač u izboru

6. Likovna kultura 1 - 1 2

doc.art. Jelena Kovačević

7. Elementarna matematika 1 - 1 3

izv.prof.dr.sc. Ružica Kolar-Šuper Petra Abičić, asist.

8. Prirodno-geografska obilježja Hrvatske

1 1 - 2

izv.prof.dr.sc. Irella Bogut mr.sc. Željko Popović, prof. v. šk.

9. Hrvatska povijest 1 1 - 2 izv.prof.dr.sc. Damir Matanović Pavao Nujić, asist.

10. Prirodoslovlje I 1 - 1 3 izv.prof.dr.sc. Irella Bogut mr.sc. Željko Popović, prof.v. šk.

11. Pedagogija 2 1 - 3 izv.prof.dr.sc. Vesnica Mlinarević dr.sc. Maja Brust Nemet, viša asist.

Slobodni izborni-student bira 1

1. Zavičajna povijest 1 1 - 2 izv.prof.dr.sc. Damir Matanović Pavao Nujić, asist.

2. Nenasilna komunikacija 1 1 - 2 doc.dr.sc. Ivana Sekol


I. GODINA Akademska 2016./17. godina

II. Ljetni semestar

R br.


1. Engleski jezik II (ne sluša modul C) Njemački jezik II (ne sluša mod. C)

- -

- -

2 2

2 2

dr.sc. Mirna Erk, viša pred. dr.sc. Lana Mayer, viša asist.

2. Glazbena kultura 1 1 - 2 doc.dr.sc. Vesna Svalina Gordana Ercegovac-Jagnjić, viša pred.

3. Dječja književnost 1 1 - 3 doc.dr.sc. Valentina Majdenić dr.sc. Vedrana Živković Zebec, viša asist.

4. Hrvatski jezik 2 1 - 3 doc.dr.sc. Dubravka Smajić dr.sc. Ivana Trtanj, viša asist.

5. Medijska kultura 1 1 - 3 doc.dr.sc. Valentina Majdenić dr.sc. Vedrana Živković Zebec, viša asist.

6. Tablični kalkulator - - 1 2 Tomislav Milić asist.

7. Kineziološka kultura - - 2 1 predavač u izboru

8. Likovne tehnike i oblikovanje u prostoru

1 - 1 2 doc.art. Jelena Kovačević dr.art. Marko Šošić, viši asist.

9. Elementarna matematika 1 - 1 3 izv.prof.dr.sc. Ružica Kolar-Šuper Petra Abičić, asist.

10. Pedagogija 1 1 - 3 izv.prof.dr.sc. Vesnica Mlinarević dr.sc. Maja Brust Nemet, viša asist.

Modul A

11. Leksikologija i tvorba riječi u hrvatskom jeziku (B,C)

1 - 1 2 izv.prof.dr.sc. Emina Berbić Kolar dr.sc. Nina Mance viša asist.

12. Vizualne komunikacije i dizajn (B,C)

1 1 - 2 doc.art. Jelena Kovačević

Modul B

11. Računalni praktikum (A,C) - - 2 2 Tomislav Milić, asist.

12. Uvod u računarstvo (A,C) 1 - 1 2 doc.dr.sc. Ivana Đurđević Babić Ana Kozić, asist.

Modul C

11. Govorne vježbe engl. jezika I (A,B) - - 2 2 dr.sc. Ivana Marinić, viša asist.

12. Gramatika engl. jezika I (A,B) 1 - 1 2 dr.sc. Mirna Erk, viša pred. dr.sc. Ivana Moritz, viša asist.

13. Jezične vježbe engl. jezika I (A,B) - - 2 2 Ksenija Benčina, viša lekt.


1. Plivanje 1 - 1 2 doc.dr.sc. Zvonimir Tomac mr.sc. Dražen Rastovski, viši pred. predavač u izboru

2. Povijest školstva 1 1 - 2 doc.dr.sc. Hrvoje Volner Pavao Nujić, asist.


II. GODINA Akademska 2016./17. godina

III. Zimski semestar

R. br.


1. Sviranje I - - 1 2 dr.sc. Lidija Nikolić, viša pred.

2. Jezična kultura 1 1 - 3 doc.dr.sc. Dubravka Smajić dr.sc. Ivana Trtanj, viša asist.

3. Računalni alati za nastavu - - 1 1 Ana Kozić, asist.

4. Kineziološki praktikum

- 1 1 2 mr.sc. Dražen Rastovski, viši pred.

5. Matematika 1 - 1 3 izv.prof.dr.sc. Ružica Kolar-Šuper Petra Abičić, asist.

6. Prirodoslovlje II 1 - 1 3 izv.prof.dr.sc. Irella Bogut mr.sc. Željko Popović, prof.v. šk.

7. Terenska nastava 1 - - 2 izv.prof.dr.sc. Irella Bogut mr.sc. Željko Popović, prof. v. šk.

8. Didaktika 2 1 - 3 prof.dr.sc. Anđelka Peko dr.sc. Rahaela Varga, poslijedokt.

9. Stručno pedagoška praksa I - - 1 2 dr.sc. Rahaela Varga, poslijedokt.

10. Razvojna psihologija 2 - - 3 doc.dr.sc. Tena Velki

Modul A

11. Engleski jezik III Njemački jezik III

- -

- -

2 2

1 1

dr.sc. Ivana Moritz, viša asist. dr.sc. Lana Mayer, viša asist.

12. Suvremeni mediji u nastavi književnosti (B,C)

2 1 - 2 doc.dr.sc. Valentina Majdenić dr.sc. Vedrana Živković Zebec, viša asist.

13. Zlostavljana i zanemarena djeca (B,C)

1 1 - 1 doc.dr.sc. Tena Velki

Modul B


- -

- -

2 2

1 1


12. Uvod u linearnu algebru 1 - 1 3 izv.prof.dr.sc. Ružica Kolar-Šuper

Modul C

11. Govorne vježbe engl. jezika II - - 2 1 dr.sc. Ivana Marinić, viša asist.

12. Gramatika engl. jezika II 1 - 1 2 dr.sc. Mirna Erk, viša pred. dr.sc. Ivana Moritz, viša asist.

13. Jezične vježbe engl. jezika II - - 2 1 Ksenija Benčina, viša lekt.


1. Matematika u igri i razonodi 1 - 1 2 izv.prof.dr.sc. Ružica Kolar-Šuper Željko Gregorović, pred.

2. Dramska radionica na engl. j. (C) 1 1 - 2 doc.dr.sc. Željka Flegar


II. GODINA Akademska 2016./17. godina

IV. Ljetni semestar

R. br.


1. Sviranje I - - 1 2 dr.sc. Lidija Nikolić, viša pred.

2. Jezična kultura 1 1 - 3 doc.dr.sc. Dubravka Smajić dr.sc. Ivana Trtanj, asist.

3. Informatika u obrazovanju 1 - 1 2 doc.dr.sc. Ivana Đurđević Babić Ana Kozić, asist.

4. Kineziološki praktikum

- 1 1 2 mr.sc. Dražen Rastovski, viši pred.

5. Matematika 1 - 1 3 izv.prof.dr.sc. Ružica Kolar-Šuper Petra Abičić, asist.

6. Terenska nastava - - 1 1 mr.sc. Željko Popović, prof. v. šk.

7. Didaktika 1 1 - 3 prof.dr.sc. Anđelka Peko dr.sc. Rahaela Varga, viša asist.

8. Razvojna psihologija 2 1 - 3 doc.dr.sc. Tena Velki

9. Stručno pedagoška praksa I - - 1 2 dr.sc. Rahaela Varga, poslijedokt.

Modul A


- -

- -

2 2

2 2


11. Dramski odgoj (B,C) 1 - 2 3 izv.prof.art. Mira Perić Kraljik

12. Teorija kurikula 1 1 - 2 prof.dr.sc. Anđelka Peko dr.sc. Rahaela Varga, viša asist.

Modul B


- -

- -

2 2

2 2


11. Grafika, animacije i filmovi (A,C) 1 - 1 2 dr.sc. Damir Tomić, viši asist. Saša Duka, asist.

12. Diskretna matematika (A,C) 1 - 1 3 izv.prof.dr.sc. Ružica Kolar-Šuper

Modul C

11. Govorne vježbe eng. jezika II - - 2 2 dr.sc. Ivana Marinić, viša asist.

12. Jezične vježbe engl. jezika II - - 2 2 Ksenija Benčina, viša lekt.

13. Dječja književnost na engl. jeziku 2 2 - 3 doc.dr.sc. Željka Flegar


1. Kreativnost u nastavi 1 1 - 2 doc.dr.sc. Snježana Dubovicki


III. GODINA Akademska 2016./17. godina

V. Zimski semestar

R. br.


1. Sviranje II - - 1 2 dr.sc. Lidija Nikolić, viša pred.

2. Metodika hrvatskoga jezika I 2 - - 3 doc.dr.sc. Valentina Majdenić

3. Internet u odgoju i obrazovanju 1 - - 2 doc.dr.sc. Ivana Đurđević Babić

4. Kineziologija 2 2 - 4 doc.dr.sc. Zvonimir Tomac

5. Metodika likovne kulture I 2 - 1 3 doc.art. Jelena Kovačević

6. Metodika matematike I 2 - - 3 izv.prof.dr.sc. Zdenka Kolar-Begović Željko Gregorović, pred.

7. Metodika prirode i društva I 2 - - 2 prof.dr.sc. Edita Borić

8. Stručno pedagoška praksa II - - 1 2 doc.dr.sc. Snježana Dubovicki

9. Psihologija obrazovanja 2 1 - 3 dr.sc. Željko Rački, viši asist.

Modul A

10. Alternativne škole (B,C) 1 1 - 2 doc.dr.sc. Marija Sablić

11. Psihologija dječje igre (B,C) 1 1 - 2 doc.dr.sc. Tena Velki

Modul B

10. Engleski jezik u struci I 1 - 1 2 dr.sc. Mirna Erk, viša pred.

11. Web programiranje (A,C) 2 - 1 2 doc.dr.sc. Ivana Đurđević Babić Ana Kozić, asist.

Modul C

10. Govorne vježbe engl. jezika III - - 2 2 Ksenija Benčina, viša lekt.

11. Jezične vježbe engl. jezika III - - 2 2 dr.sc. Ivana Moritz, viša asist.


1. Povijest građanskog društva 1 1 - 2 doc.dr.sc. Hrvoje Volner


III. GODINA Akademska 2016./17. godina

VI. Ljetni semestar

R. br.


1. Metodika hrvatskoga jezika I 2 - 1 4 doc.dr.sc. Lidija Bakota

2. Internet u odgoju i obrazovanju 1 - - 2 doc.dr.sc. Ivana Đurđević Babić

3. Kineziološka metodika I 2 - 1 4 doc.dr.sc. Tihomir Vidranski Daria Župan, pred.

4. Metodika likovne kulture II 2 - 2 4 doc.art. Jelena Kovačević

5. Metodika matematike I 2 - 1 4 izv.prof.dr.sc. Zdenka Kolar-Begović Željko Gregorović, pred. Ana Katalenić, asist.

6. Stručno pedagoška praksa II - - 2 2 doc.dr.sc. Snježana Dubovicki

7. Psihologija obrazovanja 1 1 - 3 dr.sc. Željko Rački, viši asist.

Modul A

8. Izvannastavne i izvanškolske sportske aktivnosti (B,C

1

-

1

2

doc.dr.sc. Tihomir Vidranski mr.sc. Dražen Rastovski, viši pred.

9. Školska higijena (B,C) 1 - - 1 doc.dr.sc. Zvonimir Užarević

10. Suvremene nastavne strategije (B,C)

1

1

-

2

prof.dr.sc. Anđelka Peko dr.sc. Rahaela Varga, poslijedokt.

Modul B

8. Engleski jezik u struci I 1 - 1 2 dr.sc. Mirna Erk, viša pred.

9. Informatika u nastavi (A,C)

1 - 3 3 izv.prof.dr.sc. Zdenka Kolar-Begović Lidija Goljevački, asist.

Modul C

8. Dječja medijska kultura na engleskom jeziku

2

1

-

2 doc.dr.sc. Željka Flegar

9. Govorne vježbe engl. jezika III

-

-

2

1 Ksenija Benčina, viša lekt.

10. Jezične vježbe engl. jezika III

-

-

2

2 dr.sc. Ivana Moritz, viša asist.


1. Poznavanje biljaka i životinja 1 1 - 2 izv.prof.dr.sc. Irella Bogut mr.sc. Željko Popović, prof. v. šk.


IV. GODINA Akademska 2016./17. godina

VII. Zimski semestar

R. br.


1. Metodika glazbene kulture I 2 - 2 5 doc.dr.sc. Vesna Svalina

2. Metodika hrvatskoga jezika II 2 - 2 3 doc.dr.sc. Lidija Bakota doc.dr.sc. Valentina Majdenić

3. Programski jezik Logo 1 - - 2 doc.dr.sc. Ivana Đurđević Babić

4. Kineziološka metodika II 1 - 2 4 doc.dr.sc. Tihomir Vidranski Daria Župan, pred.

5. Metodika matematike II 2 - 2 3 izv.prof.dr.sc. Zdenka Kolar-Begović Željko Gregorović, pred. Ksenija Moguš, asist.

6. Metodika prirode i društva II 1 - 2 4 prof.dr.sc. Edita Borić doc.dr.sc. Alma Škugor

7. Stručno pedagoška praksa III - - 3 3 doc.dr.sc. Alma Škugor

Modul A

8. Glazbena slušaonica I 1 1 - 3 doc.dr.sc. Vesna Svalina

9. Primijenjena razvojna psihologija 1 1 - 3 doc.dr.sc. Tena Velki

Modul B

8. Engleski jezik u struci II - - 1 2 dr.sc. Mirna Erk, viša pred.

9. Računalne baze podataka 1 - 2 4 doc.dr.sc. Ivana Đurđević Babić Tomislav Milić asist.

Modul C

8. Govorne vježbe engl. jezika IV

- - 2 3 Ksenija Benčina, viša lekt.

9. Jezične vježbe engl. jezika IV - - 2 3 doc.dr.sc. Željka Flegar


IV. GODINA Akademska 2016./17. godina

VIII. Ljetni semestar

R. br.


1. Metodika glazbene kulture II 2 - 2 4 doc.dr.sc. Vesna Svalina

2. Metodika hrvatskoga jezika II 1 - 2 4 doc.dr.sc. Valentina Majdenić

3. Kineziološka metodika II 2 - 1 4 doc.dr.sc. Tihomir Vidranski Daria Župan, pred.

4. Metodika matematike II 1 - 1 4 izv.prof.dr.sc. Zdenka Kolar-Begović Željko Gregorović, pred.

5. Metodika prirode i društva II 1 - 2 4 prof.dr.sc. Edita Borić doc.dr.sc. Alma Škugor

6. Stručno pedagoška praksa III - - 3 3 doc.dr.sc. Alma Škugor

Modul A

7. Istraživačka nastava prirode i društva

1 - 1 5 prof.dr.sc. Edita Borić doc.dr.sc. Alma Škugor

Modul B

7. Engleski jezik u struci II 1 - 1 2 dr.sc. Mirna Erk, v. pred.

8. Glazbeni računalni alati 1 - 1 3 dr.sc. Damir Tomić, viši asist. Saša Duka, asist.

Modul C

7. Govorne vježbe engl. jezika IV - - 2 2 Ksenija Benčina, viša lekt.

8. Jezične vježbe engl. jezika IV - - 2 2 doc.dr.sc. Željka Flegar

9. Teorije učenja i usvajanja jezika 2 - - 3 doc.dr.sc. Željka Flegar dr. sc. Mirna Erk, viša pred.

Slobodni izborni-student bira 1- Modul A i B

1. Kulturna povijest Hrvatske 1 1 - 2 doc.dr.sc. Hrvoje Volner Pavao Nujić, asist.

2. Interkulturalizam u odgoju i obrazovanju

1 1 - 2 doc.dr.sc. Marija Sablić


V. GODINA Akademska 2016./17. godina

IX. Zimski semestar

R. br.


1. Statistika 1 1 - 3 doc.dr.sc. Dragana Jankov Maširević Petra Abičić, asist.

2. Ekologija 1 1 - 2 izv.prof.dr.sc. Irella Bogut mr.sc. Željko Popović, prof.v. šk.

3. Metodologija pedagoškog istraživanja

1

2 - 4 doc.dr.sc. Snježana Dubovicki

4. Pedagogija djece s posebnim potrebama

2 2 - 4

doc.dr.sc. Ivana Sekol dr.sc. Ksenija Romstein, viša asist.

5. Stručno-pedagoška praksa IV - - 4 4 doc.dr.sc. Marija Sablić*

Modul A

6. Religije svijeta (B) 1 1 - 4 doc.dr.sc. Hrvoje Volner

7. Usmena i pisana komunikacija (B) 2 2 - 5 doc.dr.sc. Lidija Bakota dr.sc. Ivana Trtanj, viša asist.

8. Glazbena slušaonica II (B) - 1 - 2 dr.sc. Lidija Nikolić, viša pred.

Modul B

6. Algoritmi i strukture podataka 2 - 2 5 doc.dr.sc. Ivana Đurđević Babić Ana Kozić, asist.

7. Matematika i nadareni učenici 1 1 - 4 izv.prof.dr.sc. Zdenka Kolar-Begović Ana Katalenić, asist.

Modul C

6. Govorne vježbe engl. jezika V - - 2 3 dr.sc. Ivana Marinić, viša asist.

7. Jezične vježbe engl. jezika V - - 1 2 Ksenija Benčina, viša lekt.

8. Metodičke vježbe engl. jezika - - 3 5 dr.sc. Mirna Erk, viša pred.

9. Rano učenje engl. jezika 1 1 - 3 doc.dr.sc. Željka Flegar dr.sc. Mirna Erk, viša pred.

Slobodni izborni Modul A - student bira 1 Modul B –- student bira 2

1. Zavičajni idiom 1 1 - 2 izv.prof.dr.sc. Emina Berbić Kolar dr.sc. Nina Mance viša asist.

2. Moderna hrvatska povijest 1 1 - 2 doc.dr.sc. Hrvoje Volner


V. GODINA Akademska 2016./17. godina

X. Ljetni semestar

R. br.


1. Diplomski rad - - - 20

2. Integrirana nastava 1 1 - 3 doc.dr.sc. Marija Sablić

3. Metodika odgoja 1 1 - 3 doc.dr.sc. Marija Sablić

Modul A

4. Korelacijsko-integracijski sustav u hrvatskom jeziku (B)

1

1 - 4 doc.dr.sc. Valentina Majdenić

Modul B

4. Računalo u odmoru i razonodi 1 - 2 4 doc.dr.sc. Ivana Đurđević Babić

Modul C

4. Govorne vježbe engl. jezika V - - 1 2 dr.sc. Ivana Marinić, viša asist.

5. Jezične vježbe engl. jezika V - - 2 2 Ksenija Benčina, viša lekt.

Nastavnici i suradnici

koji će izvoditi nastavu prema studijskom programu

ak. 2016./17. god.

FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

Nastavnici i suradnici

akademska 2016./17. godina

Red. br.

IME I PREZIME

REDOVITI PROFESORI

1. prof. dr. sc. Edita Borić

2. prof. dr. sc. Anđelka Peko

IZVANREDNI PROFESORI

3. izv. prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar

4. izv. prof. dr. sc. Irella Bogut

5. izv. prof. dr. sc. Zdenka Kolar – Begović

6. izv. prof. dr. sc. Ružica Kolar – Šuper

7. izv. prof. dr. sc. Damir Matanović

8. izv. prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević

9. izv. prof. art. Mira Perić Kraljik

DOCENTI

10. doc. dr. sc. Lidija Bakota

11. doc.dr. sc. Snježana Dubovicki

12. doc. dr. sc. Ivana Đurđević Babić

13. doc. dr. sc. Željka Flegar

14. doc. art. Jelena Kovačević

15. doc. dr. sc. Valentina Majdenić

16. doc. dr. sc. Marija Sablić

17. doc. dr. sc. Ivana Sekol

18. doc. dr. sc. Dubravka Smajić

19. doc. dr. sc. Vesna Svalina

20. doc. dr. sc. Alma Škugor

21. doc. dr. sc. Zvonimir Tomac

22. doc. dr. sc. Zvonimir Užarević

23. doc. dr. sc. Tena Velki

24. doc. dr. sc. Tihomir Vidranski

25. doc. dr. sc. Hrvoje Volner

PROFESOR VISOKE ŠKOLE

26. mr. sc. Željko Popović

VIŠI PREDAVAČI

27. Gordana Ercegovac – Jagnjić

28. dr. sc. Mirna Erk

29. dr. sc. Lidija Nikolić

30. mr. sc. Dražen Rastovski

PREDAVAČI

31. Željko Gregorović

32. Daria Župan

VIŠI LEKTOR

33. Ksenija Benčina

VIŠI ASISTENTI

34. dr. sc. Maja Brust Nemet

35. dr. sc. Manuela Karlak

36. dr. sc. Nina Mance

37. dr. sc. Ivana Marinić

38. dr. sc. Lana Mayer

39. dr. sc. Ivana Moritz

40. dr. sc. Željko Rački

41. dr. sc. Ksenija Romstein

42. dr. art. Marko Šošić

43. dr. sc. Ivana Trtanj, poslijedokt.

44. dr. sc. Rahaela Varga, poslijedokt.

45. dr. sc. Vedrana Živković Zebec

ASISTENTI

46. Petra Abičić

47. Ana Katalenić, zn. nov.

48. Ana Kozić

49. Tomislav Milić

50. Pavao Nujić

FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

Vanjski suradnici

akademska 2016./17. godina

Red. br. IME I PREZIME

1. Saša Duka, asist.

2. Lidija Goljevački, asist.

3. doc. dr. sc. Dragana Jankov Maširević

4. Ksenija Moguš, asist.

6. dr. sc. Damir Tomić, viši asist.

Pregled sadržaja kolegija

s osnovnom literaturom

ak. 2016./17. god.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Algoritmi i strukture podataka

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ

U VISOKO UČILIŠTE Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

ZNANSTVENO-NASTAVNA SASTAVNICA Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

ODSJEK Odsjek za prirodne znanosti

NAZIV STUDIJA Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Učiteljski studij

OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Algoritmi i strukture podataka

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Ivana Đurđević Babić

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Ana Kozić, asistentica

STATUS KOLEGIJA Izborni iz modula B

IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E

AKADEMSKA GODINA 2016./17.

MJESTO Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Cara Hadrijana 10

SEMESTAR IX.

SATNICA (tjedno) 2 P + 2 V

OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni zadaci, multimedija i Internet, CARNet LMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet LMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, gdje su studentima dostupne sve aktualne informacije o kolegiju, nastavni materijali, pregled zadaća i praktičnih zadataka, evidencija dolazaka, rezultati kolokvija i ispitnih rokova, tj. sve informacije potrebne za uspješno izvođenje i praćenje nastave ovoga kolegija. Uz to je omogućena i stalna komunikacija putem foruma i osobnih poruka unutar sustava. Sve važne obavijesti tijekom izvođenja nastave studentima će biti dostavljene na e-mail ili/i objavljene na forumu kolegija u Moodle-u.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina):

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

� kreirati algoritme u pseudokodu

� programirati jednotavnije kodove u Pascalu

� razumjeti logiku programiranja

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI kolokviji, praktični radovi, pismeni ispit

NAČIN

Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih, ravnopravnih komponenata:

1. Kolokviji ili pisani ispit

2. samostalni zadatak

Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeks studenta ovjerio

izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta

u Osijeku, te nakon što su sve gore navedene obveze izvršene.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA

Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom

propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, ako je student:

1. prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom,

2. predao sve zadaće tijekom semestra,

3. uspješno izvršio samostalni zadatak.

Da bi student, koji nije na vrijeme izvršio propisane semestralne obveze, naknadno stekao pravo na

potpis nastavnika, morat će učiniti sljedeće:

1. ako nije realizirana obveza pod a., morat će riješiti dodatni zadatak u skladu sa sadržajem

kolegija; broj dodatnih zadataka bit će jednak broju izostanaka

2. ako su obveze b. i c. neizvršene, treba ih realizirati naknadno uz moguće dodatne zadatke

KOLOKVIJI

U tijeku semestra održat će se tri kolokvija i to u vrijeme rasporedom predviđene nastave. Svaki

kolokvij sastoji se od dvije komponente: teorija i primjena. Konačna ocjena iz kolokvija utvrđuje se

nakon trećeg kolokvija, a ona je srednja ocjena konačnih ocjena svake od navedenih komponenata

kolokvija.

Ocjena pojedine komponente određuje se prema navedenom kriteriju ocjenjivanja, a nakon

zbrajanja ostvarenih bodova za tu komponentu na svakom od kolokvija te s obzirom na udio tako

ostvarenih bodova u ukupnom mogućem broju bodova za tu komponentu ocjenjivanja.

Kolokvij je pozitivno ocjenjenim ako je svaka od komponenti pozitivno ocjenjena. Pozitivno

ocijenjeni kolokviji su zamjena za pismeni dio ispita.

Kolokvij je djelomično pozitivno ocijenjen ako je samo jedna od komponenti pozitivno ocjenjena.

Djelomično pozitivno ocijenjeni kolokvij je zamjena za onaj dio pismenoga dijela ispita, koji je u

kolokviju pozitivno ocijenjen, i to samo na redovnim zimskim ispitnim rokovima.

PISMENI ISPIT Pismeni ispit se sastoji od dva dijela (teorija i primjena) te se djelomično rješava na računalu. Pismeni ispit je pozitivno ocijenjen ako je svaki od dijelova pozitivno ocijenjen, a konačna ocjena je srednja ocjena tih pozitivnih ocjena. Ispit se prijavljuje i izvodi u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku i to prema kalendaru redovnih i izvanrednih ispitnih rokova Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.

ZADAĆE Tijekom semestra studenti rješavaju zadaće, a rješenja predaju na CARNet LMS Moodle. Svaka zadaća nosi određeni broj bodova.

SAMOSTALNI ZADTAK Svaki student će dobiti zadatak koji će morati samostalno riješiti do kraja semestra. Rješenje zadatka podrazumijeva rješenje problem pomoću pseudokoda, dijagrama toka i u programskom jeziku.

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

[1] Materijali s nastave [2] B. Leo, Informatika 1, udžbenik za 1. r. gimnazije, Element, Zagreb

DOPUNSKA [1] S. Sersic, Zbirka riješenih zadataka iz programiranja za Qbasic i Pascal, Pentium d.o.o., Vinkovci, 2003.

WEB IZVORI [1] Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla", CARNet, https://lms.carnet.hr/

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Alternativne škole

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ



ODSJEK Odsjek za društvene znanosti


OP

ĆI

PO

DA

CI

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Alternativne škole

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Marija Sablić

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU

STATUS KOLEGIJA Izborni iz modula

IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E


MJESTO Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

SEMESTAR V.

SATNICA (tjedno) 1 P + 1 S

OBLICI Predavanja s aktivnostima, seminari, konzultacije. Verbalne metode (predavanja, rad na tekstu, razgovor, diskusija), pedagoške radionice vizualne metode, metoda praktičnih radova. Terenska nastava.

NAPOMENA

Nastava podrazumijeva predavanja i seminare kao oblik nastave. Na predavanjima poučavanje je usmjereno na promjenu studentova razumijevanja i mogućnost upotrebe naučenoga. Pri učenju novoga polazi se od postojeće razine znanja u području. U predavanjima će se koristiti različite tehnike aktivnoga učenje. Također je predviđen posjet postojećim alternativnim odgojno-obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj.


Opisati, definirati i objasniti fenomen pluralizma u obrazovanju. Opisati i objasniti utjecaj kulturnih, društveno-političkih, ideoloških i gospodarskih prilika koje u pojedinim društvenim epohama utječu na razvoj alternativnih škola u Hrvatskoj Pronalaziti informacije o pojedinim alternativnim školama Razumjeti različite koncepcije alternativnih škola Primjenjivati različite alternativne koncepcije u praksi. Prepoznavati, razumjeti glavne elemente svake pojedine alternativne koncepcije (idejni začetnik, pogled na dijete, osnovna obilježja) Razlikovati didaktičko-metodičke aspekte pojedinih alternativnih škola Uspoređivati alternativne škole s obzirom na njihove zajedničke karakteristike i različitosti Uspoređivati različite svjetske obrazovne sustave. Uspoređivati i kritički razmišljati o pedagoškim, didaktičkim i metodičkim rješenjima u alternativnim, privatnim i slobodnim školama Raspravljati o suvremenim kretanjima u području alternativnog i privatnog školovanja (osobito u odnosu prema državnome) Raspravljati o mogućnosti primjene nekih od alternativnih pokušaja u današnjim javnim školama Pretraživati literaturu o alternativnim pedagoškim idejama i školama.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Seminarski rad, eseji, usmeni ispit

OBAVEZE STUDENATA TIJEKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA

Konačna ocjena studenta proizlazi iz sljedećih komponenti: Seminarski rad (ocjena 1-5) Kolokvij 1 (ocjena 1-5) Kolokvij 2 (ocjena 1-5) Završni usmeni ispit na koji studenti mogu pristupiti ukoliko su izvršili sve obveze tijekom semestra. Konačna ocjena iz kolegija je zbroj ocjena iz sva tri zadatka. Studenti koji nisu odradili sva tri zadatka ili nisu pozitivno ocijenjeni iz pojedinog zadatka ne mogu dobiti završnu ocjenu dok ne ispune dogovorene uvjete. U završnu ocjenu ulazi i ukupan broj dolazak na predavanja . Studenti koji ne provedu minimalno 13 sati na predavanjima i 13 sati na seminarima nemaju mogućnost dobivanja potpisa niti izlaska na ispit.

UVJETI ZA POTPIS Student/studentica koja je pozitivno ocijenjen/a iz sva tri radna zadatka, te je proveo minimalno 13 sati na predavanjima i 13 sati na seminarima ima mogućnost dobivanja potpisa .

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Studenti su obvezni tijekom semestra napisati seminarski rad prema unaprijed određenim propozicijama. Također će se pisati dva kolokvija koji će također biti ocjenjivani. Na kraju semestra bit će zbrojene ocjene iz sva tri radna zadatka te pružena mogućnost izlaska na usmeni ispit.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

1. Armstrong, T. (2008), Najbolje škole, Zagreb:Educa

2. Matijević, M. (2001), Alternativne škole, Zagreb: Tipex

3. Philipps, S.(1999), Montessori priprema za život, odgoj neovisnosti i odgovornosti,

Jastrebarsko: Slap

4. Seitz, M., Hallwacah, U. (1997), Montessori ili Waldorf. Zagreb, Educa

5. Glasser, W.(2003), Kvalitetna škola, Zagreb: Educa

DOPUNSKA 1. Calgren, F. (1990), Odgoj ka slobodi, Zagreb: Društvo prijatelja Waldorfske pedaagogije

2. Walforf. G. (1992), Privatne škole-iskustva u deset zemalja, Zagreb: Educa

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Didaktika

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ



ODSJEK Odsjek za cjeloživotno


OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Didaktika

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) prof. dr. sc. Anđelka Peko

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Rahaela Varga, poslijedoktorandica

STATUS KOLEGIJA Obvezni

IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR III i IV.

SATNICA (tjedno) III. semestar – 2 P + 1 S; IV. semestar – 1 P + 1 S

OBLICI Predavanja, seminari, radionice


Studenti će upoznati osnovne didaktičke pojmove: cilj i zadatke, sadržaje i aktivnosti, kurikulum, etape odgojno-obrazovnog

procesa, socijalne oblike, strategije, ekologiju, medije, komunikaciju i klimu. Praktično će upoznati niz suvremenih pristupa

nastavi kao što je rad na projektima, istraživanje, igra uloga te niz kreativnih postupaka koji će se primjenjivati na nastavi.

Studenti će se osposobiti za organizaciju nastave orijentirane na učenika i nastave koja se bazira na aktivnosti. Upoznat će

specifičnosti nastave u kombinaciji i način organizacije integriranog dana u čistim i kombiniranim odjeljenjima.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Pismeni i usmeni ispit


Redovno prisustvovanje i aktivno sudjelovanje na nastavi.

Terenska nastava.

Projektni rad. Kolokviji i završni ispit.

UVJETI ZA POTPIS Prisustvovanje nastavi, izvršene sve obaveze.


Pismeni ispit: Kolokvij 1, 2, 3 i 4, završni ispit. Usmeni ispit: Prezentacija projekta.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

1. Bognar,L., Matijević,M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga 2. Jelavić,F. (2008). Didaktika. Jastrebarsko: Naklada Slap 3. Kyriacou, CH. (1997). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa 4. Matijević, M., Radovanović D. (2011). Nastava usmjerena na učenika. Zagreb: Školske

novine 5. Peko, A., Pintarić, A. (1999). Uvod u didaktiku hrvatskog jezika. Osijek: Sveučilište J. J.

Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet 6. Peko, A., Varga, R., Mlinarević, V. Lukaš, M. i Munjiza, E. (2014) Kulturom nastave (p)o

učeniku. Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

DOPUNSKA

1. Cowley, S. (2006). Tajne uspješnog rada u razredu. Zagreb: Školska knjiga 2. Desforges,C. (2001). Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi. Zagreb: Educa 3. Didaktičke teorije (1992). (ured. Gudjons et.al.), Zagreb: EDUCA 4. Glasser, W. (2001). Svaki učenik može uspjeti. Zagreb: Alinea 5. Glasser, W. (2001). Nastavnik u kvalitetnoj školi.; Kvalitetna škola 6. Jensen, E. (2003) . Super- nastava. Zagreb: Educa 7. Kiper,H./Mischke,W. (2008). Uvod u opću didaktiku. EDUCA, Zagreb 8. Marsch, J.C. (1994). Kurikulum: Temeljni pojmovi. Zagreb: EDUCA 9. Marzano, J. R., Pickering, J. D., Pollock, E. J.,(2006). Nastavne strategije. Zagreb: EDUCA 10. Meyer,H. (2005.) Što je dobra nastava?, EruditA, Zagreb 11. Terhart, E. (2001), Metode poučavanja i učenja, EDUCA, Zagreb

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Diskretna matematika

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Diskretna matematika

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv. prof. dr. sc. Ružica Kolar-Šuper

STATUS KOLEGIJA Izborni kolegij iz modula B

IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E


MJESTO Ulica cara Hadrijana 10, 31000 Osijek

SEMESTAR IV semestar studija


OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet LMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, gdje su studentima dostupne sve aktualne informacije o kolegiju, nastavni materijali, rezultati kolokvija i ispitnih rokova. Putem konzultacija te e-komunikacije s nastavnikom studenti će dobivati dodatna pojašnjenja i upute.


Nakon uspješnog svladavanja kolegija od studenta se očekuje da je sposoban za sljedeće: - definirati i klasificirati binarne relacije na skupovima poznajući njihova svojstva i karakteristične primjere - definirati i znati povezati osnovne pojmove i probleme iz teorije grafova - primijeniti teoreme i algoritme iz teorije grafova pri rješavanju zadataka

PO

LA

GA

NJ

E I

SP

ITA

OBLICI kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit

NAČIN

Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenata

1. kolokvija ili pismeni ispit 2. usmeni ispit

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

NAPOMENE



propisanih obveza ukoliko je student:

a. izostao s najviše jednoga predavanja tijekom semestra, b. redovno pohađao vježbe, c. izašao na sve kolokvije.

KOLOKVIJI

U tijeku semestra održat će se dva kolokvija. Konačna ocjena iz kolokvija utvrđuje se nakon posljednjeg kolokvija. Uvjet za ostvarivanje pozitivne ocjene iz kolokvija je ostvarivanje minimalno 20% bodova na svakom pojedinačnom kolokviju i 50% bodova u sumi bodova s oba kolokvija. Pozitivno ocijenjen kolokvij je zamjena za pismeni dio ispita i vrijedi do ponovnog izvođenja

predmeta. Pozitivno ocijenjen kolokvij je uvjet za izlazak na usmeni ispit. Ukoliko student nije

uspješno položio kolokvije pristupa pismenom ispitu prije usmenog ispita.

PISMENI ISPIT Pismeni ispit se prijavljuje i izvodi u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku i to prema kalendaru redovnih i izvanrednih ispitnih rokova Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA [1] Darko Veljan, Kombinatorna i Diskretna matematika, Algoritam, Zagreb 2001.

DOPUNSKA [1] J. Matoušek, J.Nešetril, Invitation to Discrete Mathematics, Oxford University Press, Oxford, 1998. [2] B. Divjak, A. Lovrenčić, Diskretna matematika s teorijom grafova, Varaždin 2005.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Dječja književnost

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ



ODSJEK Odsjek za filologiju


OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Dječja književnost

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Valentina Majdenić

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Vedrana Živković Zebec, viša asistentica

STATUS KOLEGIJA obvezni

IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E AKADEMSKA GODINA 2016./17.


SEMESTAR II.


OBLICI Predavanja, analiza književnih djela, seminari, obavezno gledanje kazališne predstave i interpretacija, nazočnost na znanstvenom skupu Zlatni danci.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - definirati i objasniti osnovne značajke književnosti za djecu i mladež - usporediti periodizacijski slijed svjetske i hrvatske književnosti za djecu i mladež - razlikovati stilsko-poetičke odrednice književnih tekstova namijenjenih djeci i mladima - prepoznati obilježja žanrovskog sustava - povezati obilježja žanrovskog sustava dječje književnosti i usporediti ih s obilježjima književnih tekstova za

odrasle

- primijeniti temeljnu literaturu (Milan Crnković i Dubravka Težak, Stjepan Hranjec, Ana Pintarić) na književne predloške

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokvij, izrada seminarskoga rada


1. Pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi 2. Izrada i izlaganje seminarskoga rada 3. Posjet kazališnoj predstavi i pisanje prikaza

4. Sustavno praćenje literature i pisanje dva kolokvija.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost na nastavi.


Praćenje i ocjenjivanje studenata u udjelima bodova (ukupno 165 bodova): 1. Pohađanje i sudjelovanje u nastavi (45 bodova) 2. Izrada i izlaganje seminarskoga rada (50 bodova) 3. Dva pisana kolokvija (30 bodova svaki) 4. Prikaz Kazališne predstave (5 bodova) 5. Nazočnost na znanstvenom skupu Zlatni danci (5 bodova)

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

Hranjec, Stjepan, Pregled hrvatske dječje književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2006. Pintarić, Ana, Umjetničke bajke - teorija, pregled i interpretacija, Filozofski fakultet, Matica hrvatska, Osijek, 2008.

DOPUNSKA Crnković, Milan, Težak, Dubravka, Povijest hrvatske dječje književnosti od početaka do 1955., Znanje, Zagreb, 2002. Pintarić, Ana, Biblija i književnost – interpretacije, Filozofski fakultet Osijek, 2009.

LE

KT

IRA

IZBOR

Ljudevit Bauer: Tri medvjeda i gitara Sunčana Škrinjarić: Kako sanjaju stvari ili Plesna haljina žutog maslačka Jens Sigsgaard: Pale sam na svijetu Charles Perrault: Bajke (izbor) Jacob i Wilhelm Grimm: Bajke (izbor) Hans Christian Andersen: Bajke (izbor) Ivana Brlić- Mažuranić: Priče iz davnine Kareli Čapek: Poštarska bajka Carlo Collodi: Pinokio Mato Lovrak: Vlak u snijegu ili Družba Pere Kvržice Ivana Brlić-Mažuranić: Čudnovate zgode šegrta Hlapića Sanja Polak: Dnevnik Pauline P. ili Drugi dnevnik Pauline P. Nada Iveljić: Čuvarice novih krovova Anto Gardaš: Duh u močvari ili Ljubičasti planet ili Izum profesora Leopolda ili Bakreni Petar ili Tajna zelene pećine James M. Barrie: Petar Pan Hrvoje Hitrec: Eko Eko Johanna Spyri: Heidi Lewis Caroll: Alisa u zemlji čudesa Dubravko Horvatić: Grički top Basne (izbor)

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Dječja književnost na engleskom jeziku

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Dječja književnost na engleskom jeziku

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Željka Flegar



IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV



SEMESTAR IV.


OBLICI Predavanja, seminari, aktivnosti, diskusije, konzultacije. Upotreba multimedija, terenska nastava.


Nakon uspješnog svladavanja kolegija student:

1. posjeduje znanje o teorijskoj podlozi i osnovama analize književnog djela 2. posjeduje znanje o povijesnom razvoju književnosti za djecu engleskoga govornog područja 3. sposoban je prepoznati najznačajnija djela dječje književnosti na engleskom jeziku 4. sposoban je analizirati djela dječje književnosti na engleskom jeziku 5. sposoban je izraditi prezentacijski materijal na engleskom jeziku 6. sposoban je istraživački obraditi zadani materijal i pripremiti pisani rad na engleskom jeziku 7. sposoban je kreativno interpretirati književno djelo na engleskom jeziku 8. posjeduje znanje o integriranju književnog djela u nastavu stranoga jezika

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI kolokviji, izlaganje, pisanje eseja, završni ispit (pismeni)

OBVEZE STUDENATA TIJEKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA

Nazočnost na predavanjima i sudjelovanje. Studenti su obvezni čitati odabrana poglavlja te obraditi jedno od djela dječje književnosti engleskoga govornog područja putem eseja i izlaganja. Svi zadatci unutar kolegija boduju se na slijedeći način: Kolokvij 1 (20 bodova) Kolokvij 2 (20 bodova) Prezentacija (10 bodova) Esej (10 bodova) Nazočnost i sudjelovanje (10 bodova; najveći broj izostanaka 30%) Završni ispit (30 bodova) Unutar kolegija student može skupiti 70 bodova, a sa minimum 40 bodova ima pravo pristupiti završnom ispitu.

UVJETI ZA POTPIS Za pristup završnom ispitu i potpis student mora biti nazočan na nastavi 70% predavanja i seminara te skupiti najmanje 40% bodova unutar kolegija.


Pismeni kolokviji: 1. Teorija dječje književnosti , 2. Povijest dječje književnosti engleskoga govornog područja Prezentacija odabranog djela i kritički esej Završni ispit (Analiza odabranih djela dječje književnosti): studenti koji su sakupili najmanje 40% bodova (od 70) unutar kolegija imaju pravo pristupiti završnom ispitu. Završni ispit sadrži 30 bodova koji se pretvaraju u ocjenu 1-5; ukoliko student nije dobio pozitivnu ocjenu, ne može u tom roku dobiti završnu ocjenu, a ukoliko je ocjena pozitivna, bodovi na završnom ispitu se dodaju ukupnom broju bodova unutar kolegija te se izračunava završna ocjena na slijedeći način: 60-69=D 70-79=C 80-89=B 90-100=A

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Tunnell, Michael O., James S. Jacobs. Children’s Literature, Briefly. Upper Saddle River: Prentice Hall, 2011.

Short, Kathy G., Carol M. Lynch-Brown, and Carl M. Tomlinson. Essentials of Children’s Literature (8th Edition). Pearson, 2013.

Hahn, Daniel. The Oxford Companion to Children's Literature. Oxford: Oxford University Press, 2015.

Zipes, J., Lissa Paul, Lynne Vallone, Peter Hunt, Gillian Avery, eds. The Norton Anthology of Children’s Literature: The Traditions in English. New York: W. W. Norton & Company., 2005.

DOPUNSKA Lerer, Seth. Children's Literature: A Reader's History from Aesop to Harry Potter. Chicago: University

of Chicago Press, 2009. Hunt, Peter, ed. Children’s Literature – An Illustrated History. Oxford: Oxford University Press, 1995.

LEKTIRA

Fables Fairy Tales of Brothers Grimm Fairy Tales of Hans Christian Andersen The Little Red Riding Hood (various authors) Louisa May Alcott: Little Women (1868) Oscar Wilde: The Happy Prince and Other Tales (1888) Lewis Carroll: Alice's Adventures in Wonderland (1865) Mark Twain: The Adventures of Tom Sawyer (1881) L. Frank Baum: The Wonderful Wizard of Oz (1900) Beatrix Potter: The Tale of Peter Rabbit (1902) Lucy Maud Montgomery: Anne of Green Gables (1908) Frances Hodgson Burnett: The Secret Garden (1911) Kenneth Grahame: The Wind in the Willows (1908) J. M. Barrie: Peter Pan (1904) Edith Nesbit: The Phoenix and the Carpet (1904) Carl Sandburg: Rootabaga Stories (1922) A. A. Milne: Winnie-the-Pooh (1926) J. R. R. Tolkien: The Hobbit or, There and Back Again (1937) Enid Blyton: Five on a Treasure Island (1942) Dr. Seuss Comics C. S. Lewis: Chronicles of Narnia (1950 –1956) E. B. White: Charlotte's Web (1952) Philippa Pearce: Tom's Midnight Garden (1958) Elizabeth George Speare: The Witch of Blackbird Pond (1958) Scott O'Dell: Island of the Blue Dolphins (1960) Maurice Sendak: Where the Wild Things Are (1963) Roald Dahl: Charlie and the Chocolate Factory (1964), The Witches (1983), Matilda (1988) Dennis Lee: Alligator Pie (1974) Judy Blume: Here's to You, Rachel Robinson (1993) Lemony Snicket: A Series of Unfortunate Events – The Bad Beginning (1999) J. K. Rowling: Harry Potter (1997-2007) Jeff Kinney: Diary of a Wimpy Kid (2007-)

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Dječja medijska kultura na engleskom jeziku

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Dječja medijska kultura na engleskom jeziku




IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV



SEMESTAR VI.


OBLICI Predavanja, seminari, aktivnosti, diskusije, konzultacije. Upotreba multimedija, terenska nastava.



1. posjeduje znanje o povijesti razvoja elektronskih medija 2. posjeduje znanje o kognitivnom razvoju i dječjoj percepciji medija 3. sposoban je analizirati i odabrati medijski materijal na engleskom jeziku (filmovi, serije, edutainment, elektronske

igre, internet stranice, reklamni materijal, glazba) 4. sposoban je izraditi prezentacijski materijal na engleskom jeziku 5. sposoban je istraživački obraditi zadani materijal i pripremiti pisani rad na engleskom jeziku 6. sposoban je kreativno interpretirati medijski materijal na engleskom jeziku

7. posjeduje znanje o integriranju medijskog materijala u nastavu stranoga jezika

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI kolokviji, izlaganje, pisanje eseja, završni ispit (usmeni)


Nazočnost na predavanjima i sudjelovanje. Studenti su obvezni pratiti medije za djecu te obraditi jednu od tema vezanih za dječje medije engleskoga govornog područja putem eseja i izlaganja. Svi zadatci unutar kolegija boduju se na slijedeći način: Kolokvij 1 (20 bodova) Kolokvij 2 (20 bodova) Prezentacija (10 bodova) Esej (10 bodova) Nazočnost i sudjelovanje (10 bodova; najveći broj izostanaka 30%) Završni ispit (30 bodova) Unutar kolegija student može skupiti 70 bodova, a sa minimum 40 bodova ima pravo pristupiti završnom ispitu.



Pismeni kolokviji: 1. Teorija medija za djecu, 2. Analiza odabranoga medijskog materijala za djecu Prezentacija odabranog djela i kritički esej Završni ispit: Studenti koji su sakupili najmanje 40% bodova (od 70) unutar kolegija imaju pravo pristupiti završnom ispitu. Završni ispit sadrži 30 bodova koji se pretvaraju u ocjenu 1-5; ukoliko student nije dobio pozitivnu ocjenu, ne može u tom roku dobiti završnu ocjenu, a ukoliko je ocjena pozitivna, bodovi na završnom ispitu se dodaju ukupnom broju bodova unutar kolegija te se izračunava završna ocjena na slijedeći način: 60-69=D 70-79=C 80-89=B 90-100=A

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Dafna, Lemish. Children and Media: A Global Perspective. Wiley-Blackwell, 2015. Davies, Maire M. Children, Media and Culture. England: Open University Press, 2011. Strasburger, Victor C., and Barbara J. Wilson. Children, Adolescents and the Media (Third Edition).

Thousand Oaks, London: Sage Publications, Inc., 2013.

DOPUNSKA

Puerling, Brian. Teaching in the Digital Age: Smart Tools for Age 3 to Grade 3. Redleaf Press, 2012. Singer, Dorothy G., and Jerome L. Singer, eds. Handbook of Children and the Media. Thousand

Oaks, London: Sage Publications, Inc., 2001. Rosengren, Karl Erik. Media Effects and Beyond: Culture, Socialization and Lifestyles. London:

Taylor & Francis, 2007. Valkenburg, Patti M. Children’s Responses to the Screen: A Media Psychological Approach.

Philadelphia: Lawrence Erlbaum, 2004.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Dramska radionica na engleskom jeziku

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O

KO

LE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Dramska radionica na engleskom jeziku


STATUS KOLEGIJA Izborni

IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV



SEMESTAR III.


OBLICI Predavanja, seminari, aktivnosti, diskusije, projekt, konzultacije. Upotreba multimedija, terenska nastava.



1. posjeduje osnovno znanje o razvoju kazališne umjetnosti 2. posjeduje znanje o tehnikama improvizacije i njihovoj praktičnoj primjeni 3. sposoban je demonstrirati tehnike improvizacije 4. sposoban je pravilno i izražajno izgovarati tekst na engleskom jeziku 5. sposoban je kreativno interpretirati tekst na engleskom jeziku 6. poznaje specifičnosti rada u timu pri osmišljavanju i organiziranju umjetničkog projekta 7. posjeduje znanje o primjeni tehnika improvizacije u nastavi engleskoga jezika

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokvij, seminarski rad, završni ispit (usmeni) / projekt


Nazočnost na predavanjima. Studenti su obvezni sudjelovati u aktivnostima kazališta improvizacije i pripremati se za nastavu. Ukoliko odaberu klasični oblik polaganja ispita, pišu esej na odabranu temu i pristupaju usmenom ispitu na kraju semestra. Ukoliko odaberu sudjelovanje u dramskom projektu, obvezni su doprinijeti zajedničkoj organizaciji i izvedbi istoga. Pisanje zadaća, rad u timu. Svi zadatci unutar kolegija boduju se na slijedeći način: Kolokvij (20 bodova) Zadatci (40 bodova) Nazočnost i sudjelovanje (10 bodova; najveći broj izostanaka 30%) Završni ispit (30 bodova) Unutar kolegija student može skupiti 70 bodova, a sa minimum 40 bodova ima pravo pristupiti završnom ispitu.



Pismeni kolokviji: 1. Teorija kazališta i improvizacije Završni ispit: Dramska izvedba / esej i usmeni ispit (za studente koji odaberu ovakav način ispitivanja)

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Winston, Joe (Ed.). Second Language Learning Through Drama: Practical Techniques and Applications. Routledge, 2011.

Johnson, Margaret F. The Drama Teacher’s Survival Guide: A Complete Tool Kit for Theatre Arts. Colorado Springs: Meriwether Publishing, 2007.

Ryan Madson, Patricia. Improv Wisdom: Don't Prepare, Just Show Up. New York: Bell Tower, 2005.

Koppett, K. Training Using Drama: Successful Development Techniques from Theater and Improvisation. Kogan Page, 2002.

Johnstone, K. Impro for Storytellers. London: Faber and Faber Limited, 1999. Spolin, V. Improvisation for the Theatre. Northwestern University Press, 1999. Improv Encyclopedia (2001-2014). <http://improvencyclopedia.org/>.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - Dramski odgoj

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ



ODSJEK Odsjek za umjetnička područja


OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Dramski odgoj

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv. prof. art. Mira Perić Kraljik


STATUS KOLEGIJA izborni iz modula

IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR IV.


OBLICI Predavanja, vježbe


• Studenti će biti osposobljeni za realizaciju dramske igre i procesne drame u okviru hrvatskoga jezika, ali će znati primijeniti dramske tehnike u svim predmetima

• Znat će realizirati dramski igrokaz, dramske minijature

• imati sposobnost donošenja odluka i vještinu odlučivanja primjerenu situacijama;

• demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti;

• biti osposobljeni za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge;

• poticati i razvijati stalnu brigu o kvaliteti.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Realizacija dramske igre i procesne drame


Nazočnost na predavanjima i vježbama. Studenti su obvezni pogledati dvije predstave (živi i lutkarski teatar). Napraviti osobnu kartu predstave.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, uspješno održana dramska igra i procesna drama.


Vježbe i usmeni ispit

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Ladika, Z., (1970.), Dijete i scenska umjetnost, Školska knjiga: Zagreb Ladika, Z. i su., (1983.), Dramske igre, Školska knjiga: Zagreb Perić Kraljik, M., (2009.), Dramske igre za djecu predškolske dobi, Osijek: Učiteljski fakultet Gruić, I., (2002.), Prolaz u zamišljeni svijet (procesna drama ili drama u nastajanju), Zagreb: Golden marketing Perić Kraljik, M.,(2012.), Žene u dijelovima, Učiteljski fakultet Osijek

DOPUNSKA Švacov, V., (1984.), Temelji dramaturgije, Zagreb: Školska knjiga

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Ekologija

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Ekologija

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv. prof. dr. sc. Irella Bogut

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU mr. sc. Željko Popović, prof. visoke šk.


IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR IX.


OBLICI predavanja, seminari, radionice, terenska nastava, konzultacije, samostalni zadaci, multimedija i internet

NAPOMENA

Nastava iz predavanja i seminara izvodi se u blokovima od po dva sata svaki drugi tjedan tijekom semestra. Predavanja i seminari se izvode prema tjednom rasporedu sati. Konzultacije će se održavati: prof. dr. sc. Irella Bogut - petkom od 12:00 do 13:00 sati ili prema dogovoru doc. dr. sc. Zvonimir Užarevič - petkom od 12:00 do 13:00 sati ili prema dogovoru


Nakon uspješno završenih obveza i položenog ispita student će steći preduvjete da mu se opće prirodne

zakonitosti nametnu kao standardi učenja tijekom studija i života (opće kompetencije), a bit će sposoban

prepoznati i razumjeti povezanosti pojava u prirodi koje će moći primijeniti u praksi učiteljskog poziva

(specifične kompetencije). Praktična znanja i vještine - koja proizlaze iz sadržaja kolegija - pomoći će studentu

da shvati ekološke zakonitosti te da ih interdisciplinarnim pristupom može primijeniti u razrednoj nastavi.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kontinuirana provjera usvojenog gradiva tijekom semestra. Obrana / izlaganje seminarskog rada.


Studenti trebaju redovno pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi, te unaprijed pripremati zadane tekstove i zadatke te samostalno rješavati zadatke. Tijekom semestra studenti pišu dva pismena kolokvija/testa, kojima se provjerava napredak u savladavanju gradiva. Nakon završetka nastave i obranjenog seminarskog rada student pristupa pismenom i usmenom ispitu.

UVJETI ZA POTPIS

Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao/la predavanja i seminare te pristupio/la pismenim kolokvijima/testovima tijekom predavanja i seminara. Tijekom izvođenja nastave dozvoljen je po jedan izostanak s predavanja i seminara.


pismeni i usmeni ispit Napomena: Studenti koji u oba kolokvija tijekom nastave u prosjeku postignu 80% ili veći rezultat biti će oslobođeni pismene provjere. Uspješno izložen seminarski rad (izvrsna ocjena) i položeni kolokviji s izvrsnom ocjenom oslobađaju od pismenog i usmenog ispita.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Glavač, V. (2001). Uvod u globalnu ekologiju. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Pučko otvoreno učilište. Springer, O. (ur.) (2001). Ekološki leksikon. Zagreb: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske, Barbat.

DOPUNSKA

Bralić, I. (1991). Nacionalni parkovi Hrvatske. Zagreb: Školska knjiga. Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske. (2004). Zagreb: Državni zavod za zaštitu prirode. Ecology WWW page. www.pbil.univ-lyon1.fr/Ecology/Ecology-WWW.html Hrvatski informacijski servis za okoliš. www.srce.hr/botanic/cise/doc/index.html Kamenjarin, J. (2005.): Zaštita prirode (interna skripta), Visoka učiteljska škola, Split (dostupno i na CD mediju). Klepac, R. (1988). Osnove ekologije. Zagreb: JUMENA. Pozaić, V. (ur.) (1991). Ekologija. Znanstveno-etičko-teološki upiti i obzori. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove. Rauš, Đ. (ur.) (1992). Šume u Hrvatskoj. Zagreb: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume.

Skupina autora (1995): Zaštita okoliša u pravnom sustavu Republike Hrvatske. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Sabora RH, Zagreb. Uzelac, V. (1990). Osnove ekološkog odgoja. Zagreb: Školske novine. Napomena: U radu se koristi i literatura na stranome jeziku te drugi izvori (Internet).

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Elementarna matematika

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ

U

VISOKO UČILIŠTE Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku




OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Elementarna matematika


SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Petra Abičić, asist.


IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR I i II semestar studija

SATNICA (tjedno) 1 P + 1 V, 1 P + 1 V


NAPOMENA

Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet LMS Moodle

https://moodle.carnet.hr/, gdje su studentima dostupne sve aktualne informacije o

kolegiju, nastavni materijali, rezultati kolokvija i ispitnih rokova.

Putem konzultacija te e-komunikacije s nastavnikom studenti će dobivati dodatna

pojašnjenja i upute.


Nakon uspješnog svladavanja kolegija od studenta se očekuje da je sposoban za sljedeće: - razumjeti i objasniti značenje jednostavnih tvrdnji koristeći matematičku notaciju i jezik - razumjeti i koristiti pojmove: skup, operacije sa skupovima, Vennovi dijagrami, binarna relacija, relacija ekvivalencije - pravilno tumačiti i koristiti pojam funkcije - raspoznavati i definirati skupove brojeva - definirati osnovne računske operacije na skupovima brojeva i zakone koji za njih vrijede - prevesti u matematički jezik jednostavne probleme koji su formulirani nematematički, te koristiti dobiveni zapis za rješavanje početnog problema - pokazati intuitivno znanje i razumijevanje temeljnih koncepata elementarne geometrije - razumjeti osnovne teoreme planimetrije i njihove dokaze

- izvoditi jednostavne geometrijske konstrukcije

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA


NAČIN

Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenti 1. kolokviji ili pismeni ispit 2. usmeni ispit

PO

LA

GA

NJE

ISP

IT

NAPOMENE



propisanih obveza ukoliko je student:

a. izostao s najviše jednoga predavanja tijekom svakog semestra,

b. redovno pohađao vježbe,

c. izašao na sve kolokvije.

KOLOKVIJI

U tijeku godine održat će se tri kolokvija. Konačna ocjena iz kolokvija utvrđuje se nakon

posljednjeg kolokvija. Uvjet za ostvarivanje pozitivne ocjene iz kolokvija je ostvarivanje

minimalno 20% bodova na svakom pojedinačnom kolokviju i 50% bodova u sumi bodova sva

tri kolokvija.

Pozitivno ocijenjen kolokvij je zamjena za pismeni dio ispita i vrijedi do ponovnog izvođenja

predmeta. Pozitivno ocijenjen kolokvij je uvjet za izlazak na usmeni ispit. Ukoliko student nije

uspješno položio kolokvije pristupa pismenom ispitu prije usmenog ispita.

PISMENI ISPIT

Pismeni ispit se prijavljuje i izvodi u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku i to

prema kalendaru redovnih i izvanrednih ispitnih rokova Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

[1] B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika I, Tehnička knjiga, Zagreb 1992.

[2] S. Kurepa, Uvod u matematiku, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.

DOPUNSKA

[1] M. Pavleković, Metodika nastave matematike s informatikom I, Element, Zagreb, 2001.

[2] S. Mintaković, F. Ćurić, Matematika sa zbirkom zadataka, Školska knjiga, Zagreb, 2003.

[3] Udžbenici i zbirke zadataka iz srednje škole

[4] Matka, časopis za mlade matematičare

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Engleski jezik I

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Engleski jezik I

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) dr. sc. Manuela Karlak, viša asistentica



IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR I.

SATNICA (tjedno) 2 V

OBLICI Vježbe


Student može: - razumjeti osnovne poruke diskursa na teme s kojima se često susreće (obitelj, školovanje, slobodno vrijeme,

putovanja, priroda ...) - usmeno se izražavati o poznatim temama koristeći jednostavne strukture, te razmjenjivati informacije - opisati događaje, iskustva, planove i dati objašnjenja i argumente

- napisati kraći tekst na teme od osobnog interesa i obrađene teme

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI kolokviji, završni ispit


Redovito pohađanje nastave. Pismeni i usmeni ispit na kraju I. semestra.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost na predavanjima.


3 pismena kolokvija ili završni pismeni ispit, usmeni ispit nakon položenog pismenog ispita.

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

Redstone, C., Cunningham, G. (2007): Face to Face upper intermediate. Cambridge: Cambridge University Press

DOPUNSKA

Bujas, Ž. (2001). Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus. Bujas, Ž. (2001). Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus. Eastwood, J. (1999). Oxford Practice Grammar. Oxford: OUP. Murphy, R. (2003). English Grammar in Use. Cambridge: CUP.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Engleski jezik II

O

PĆ

I P

OD

AC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Engleski jezik II

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) dr. sc. Mirna Erk, viša pred.



IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR II.


OBLICI Vježbe


Student može: - razumjeti osnovne poruke diskursa na teme s kojima se često susreće (obitelj, školovanje, slobodno vrijeme,

putovanja, priroda, bonton, običaji ...) - usmeno se izražavati o poznatim temama koristeći jednostavne strukture, te razmjenjivati informacije - opisati događaje, iskustva, planove i dati objašnjenja i argumente - napisati kraći tekst na teme od osobnog interesa i obrađene teme

Student je svjestan povezanosti stranoga jezika i kulture, te je upoznat s nekim običajima u zemljema engleskog govornog područja.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA



Redovito pohađanje nastave. Pismeni i usmeni ispit na kraju I. semestra.



3 pismena kolokvija ili završni pismeni ispit, usmeni ispit nakon položenog pismenog ispita.

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

Redstone, C., Cunningham, G. (2007): Face to Face upper intermediate. Cambridge: Cambridge University Pres

DOPUNSKA

Bujas, Ž. (2001). Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus. Bujas, Ž. (2001). Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus. Eastwood, J. (1999). Oxford Practice Grammar. Oxford: OUP. Murphy, R. (2003). English Grammar in Use. Cambridge: CUP.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Engleski jezik III

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Engleski jezik III

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) dr. sc. Ivana Moritz, viša asistentica



IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR III. i IV.


OBLICI Vježbe


Student može:

- razumjeti onovne poruke kompleksnijih tekstova i slušnih zapisa na različite konkretne i apstraktne teme (umjetnost, putovanja, izumi, školski sustavi, mediji…) - sudjelovati u razgovoru na poznate i obrađene teme izražavajući se tečno i spontano - izraziti i argumentirati svoje mišljenje o različitim temama - napisati jasne i argumentirane kraće i duže tekstove na širok spektar tema

Student je svjestan povezanosti stranoga jezika i kulture, te je upoznat s nekim običajima u zemljema engleskog

govornog područja.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA



Redovito pohađanje nastave.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi.


Pismeni kolokviji: Nakon svake obrađene cjeline iz udžbenika. Završni ispit: Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom godine polažu ih na ispitnom roku. Studenti koji žele postići bolji uspjeh od onoga postignutog na kolokvijima obvezni su položiti završni ispit.

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

Redston, C., Cunningham, G. (2007). Face2Face, upper Intermediate Students Book, Cambridge: CUP.

DOPUNSKA Bujas, Ž. (2001). Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus. Bujas, Ž. (2001). Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus. Eastwood, J. (1999). Oxford Practice Grammar. Oxford: OUP.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Engleski jezik u struci I

OPĆI

PO

DACI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Engleski jezik u struci I

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) dr. sc. Mirna Erk, viša predavačica


STATUS KOLEGIJA izborni iz modula B

IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E


MJESTO Osijek

SEMESTAR V. i VI.


OBLICI Predavanja, vježbe.


Imati sposobnost čitanja i razumijevanja kraćih tekstova, promotivnih materijala i oglasa iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije. Studenti će razumjeti i aktivno primjenjivati osnovnu terminologiju iz područja informatike na engleskom jeziku uz prepoznavanja i upotrebu odgovarajućih struktura karakterističnih za jezik struke. Studenti će imati razvijene osnovne komunikacijske vještine na engleskom jeziku vezane za informatičku struku na razini B1* jezične proizvodnje (tj. u govoru i pisanju) i razini B2 jezičnog primanja (pri čitanju i slušanju).

*Odnosi se na jezične razine definirane u ZEROJU, 2005.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokviji i završni ispit.


Nazočnost nastavi, aktivno sudjelovanje, pisanje zadaća.



Studenti biraju način polaganja ispita: ili putem pismenih kolokvija tijekom akademske

godine ili putem završnog ispita koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela i obuhvaća

gradivo cijele godine.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Remacha Esteras, S. (2005). Infotech: English for Computer Users. Cambridge: CUP.

DOPUNSKA Murphy, R. (1995). English Grammar in Use. Cambridge: CUP.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Engleski jezik u struci II

OPĆI

PO

DATCI

O S

TU

DIJ

U




KATEDRA Katedra za ovladavanje jezicima


OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Engleski jezik u struci II



STATUS KOLEGIJA izborni iz modula B

IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR VII. i VIII.

SATNICA (tjedno) VII. semestar: 1 V; VIII. semestar: 1 P + 1 V

OBLICI vježbe, predavanja


Imati sposobnosti čitanja i razumijevanja stručne literature iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije. Imati sposobnost komuniciranja u vidu jezičnog primanja i jezične proizvodnje o temama vezanim uz informatičku struku te prevođenja jednostavnijih stručnih tekstova s hrvatskog na engleski jezik. Studenti će biti sposobni samostalno izlagati na engleskom jeziku o odabranim stručnim temama. Studenti će imati razvijene osnovne komunikacijske vještine na engleskom jeziku vezane za informatičku struku na razini B1* jezične proizvodnje (tj. u govoru i pisanju) i razini B2 jezičnog primanja (pri čitanju i slušanju).

*Odnosi se na jezične razine definirane u ZEROJU, 2005.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA



Nazočnost na vježbama i predavanjima.

UVJETI ZA POTPIS

Nazočnost nastavi. Pismeni kolokvij 1. Pismeni zadatci (razumijevanje tekstova, poznavanje vokabulara, poznavanje gramatičkih struktura, pismeno izražavanje) Pismeni kolokvij 2: Pismeni zadatci (razumijevanje tekstova, poznavanje vokabulara, poznavanje gramatičkih struktura, pismeno izražavanje) Usmeni kolokvij: Prezentacija na zadanu temu (za ocjenu) Završni ispit: Pismeni zadatci (razumijevanje tekstova, poznavanje vokabulara, poznavanje gramatičkih struktura, pismeno izražavanje)

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Remacha Esteras, S. (2005). Infotech: English for Computer Users. Cambridge: CUP.

DOPUNSKA Murphy, R. (1995). English Grammar in Use. Cambridge: CUP.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Glazbena kultura

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Glazbena kultura

NOSITELJ KOLEGIJA doc. dr. sc. Vesna Svalina

NASTAVNIK KOJI IZVODI NASTAVU Gordana Ercegovac-Jagnjić, viša pred.


IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR II.


OBLICI predavanja, seminari, radionice, konzultacije, samostalni zadaci

NAPOMENA Nastava se izvodi svaki tjedan. Konzultacije će se održavati srijedom u 10.30 ili po dogovoru.


Nakon uspješnog svladavanja kolegija student će biti u stanju:

� definirati i razlikovati temeljne pojmove iz glazbene kulture � upoznati i usvojiti spoznaje o mijeni stilskih razdoblja u glazbenoj povijesti � razviti kulturu slušanja glazbe � spoznati vrijednost hrvatske i svjetske glazbe � prepoznati i uspoređivati značajke stilskih razdoblja � prepoznati, analizirati i uspoređivati različita glazbena djela u pogledu glazbene vrste, formalne strukture, stilskog

razdoblja kojemu djelo pripada i ostalih izražajnih sastavnica � samostalno primijeniti stečena znanja i sposobnosti u predmetnoj metodici.

PO

LA

GA

NJE

I

SP

ITA

OBLICI Kontinuirana provjera usvojenog gradiva tijekom semestra putem pismenih i praktičnih kolokvija.


Studenti trebaju redovito pohađati nastavu i aktivno u njoj sudjelovati, te pravodobno prirediti seminarski rad. Tijekom nastave studenti polažu dva pismena i praktična kolokvija kojima se provjerava napredak u svladavanju gradiva. Nakon završetka nastave studenti pristupaju pismenom i usmenom ispitu.

UVJETI ZA POTPIS Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao predavanja i seminare, aktivno sudjelovao u nastavi i izradio seminarski rad.


Pismeni i usmeni ispit. Napomena: Studenti koji polože sve kolokvije tijekom nastave bit će oslobođeni pismene i usmene provjere znanja na ispitu

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

Županović, l., Tvorba glazbenog djela, Školske novine, Zagreb, 1995. Rakijaš, B., Osnove muzičke kulture, Školska knjiga, Zagreb, 1981. Njirić, N., Pjevanka – priručnik za učitelje, Školska knjiga, Zagreb, 1994. Partitutre pjesama iz programa Glazbene kulture od I. do IV. razreda osnovne škole Reich, T., Glazbena čitanka, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

DOPUNSKA

Golčić, I., Pjesmarica za osnovne škole, HKD sv. Jeronima, Zagreb, 1998. Lhotka-Kalinski, I., Umjetnost pjevanja, Školska knjiga, Zagreb, 1975. Udžbenici glazbene kulture u osnovnoj školi i gimnaziji Tomašić, Đ., Osnove glazbene teorije, Erudit, Zagreb, 2003.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Glazbena slušaonica I

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Glazbena slušaonica I

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Vesna Svalina



IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR VII.

SATNICA (tjedno) 1 sat predavanja, 1 sat seminara

OBLICI Program kolegija realizira se u 7. semestru s fondom od 30 sati (1+1+0). Nastava se realizira putem predavanja i seminara.

NAPOMENA


Nakon uspješno završenog kolegija kandidat će poznavati značajke glazbenih vrsta, glazbeno-stilskih razdoblja te tradicijske glazbe Hrvatske, moći će odrediti sastavnice glazbenog djela i prepoznati izvođače temeljem slušanja.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokvij, usmeni ispit


Studenti su obvezni redovno prisustvovati nastavi. Uvjet za izlazak na usmeni ispit je uspješno položen kolokvij.



Kolokvij: Studenti će prepoznavati skladbe (temeljem slušanja), uočavat će do kakvih je promjena došlo po pitanju tempa i dinamike te će imati zadatak odrediti oblik zadanog glazbenog primjera.

Usmeni ispit: Na usmenom ispitu vodit će se razgovor o izražajnim i tvorbenim elementima zadanih glazbenih djela (temeljem slušanja) s tim da će svaki student imati mogućnost prezentirati još i tri skladbe po vlastitom izboru.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Reich, T. (1994.) Glazbena čitanka za mlade prijatelje glazbe. Zagreb: Školska knjiga.

Rojko, P. (2005.) Metodika glazbene nastave - praksa II. dio. Zagreb: Jakša Zlatar.

DOPUNSKA

Andreis, J. (1968.) Vječni Orfej. Zagreb: Školska knjiga.

Focht, I. (1976.) Tajna umjetnosti. Zagreb: Školska knjiga.

Ščedrov, Lj./Perak Lovričević, N./Ambruš-Kiš, R. (2000.) Glazbeni susreti 1. vrste – udžbenik

glazbene umjetnosti za I. razred gimnazije. Zagreb: Profil International d.o.o..


glazbene umjetnosti za II. razred gimnazije. Zagreb: Profil International d.o.o.


glazbene umjetnosti za III. razred gimnazije. Zagreb: Profil International d.o.o..


glazbene umjetnosti za IV. razred gimnazije. Zagreb: Profil International d.o.o.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Glazbena slušaonica II

OPĆI

PO

DACI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Glazbena slušaonica II

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) dr. sc. Lidija Nikolić, viša predavačica



IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV



SEMESTAR IX.

SATNICA (tjedno) 1 S

OBLICI Program kolegija realizira se u IX,. semestru s fondom od 15 sati (0+1+0). Nastava se realizira putem seminara.


Nakon uspješno završenog kolegija kandidat će biti u stanju analizirati glazbene oblike, kritički i estetski procjenjivati glazbu

te kompetentno izvoditi aktivnost slušanja glazbe.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokvij, usmeni ispit


Studenti su obvezni redovno prisustvovati nastavi. Uvjet za izlazak na usmeni ispit je uspješno položen kolokvij.



Kolokvij: Studenti će prepoznavati skladbe (temeljem slušanja). Usmeni ispit: Na usmenom ispitu vodit će se razgovor o izražajnim i tvorbenim

elementima zadanih glazbenih djela (temeljem slušanja) s tim da će svaki student imati

mogućnost prezentirati još i tri skladbe po vlastitom izboru.

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

Rakijaš, B. (1981.) Osnove muzičke kulture. Zagreb: Školska knjiga. Reich, T. (1994.) Glazbena čitanka za mlade prijatelje glazbe. Zagreb: Školska knjiga. Županović, L. (1995.) Tvorba glazbenog djela. Zagreb: Školska knjiga. Udžbenici glazbene kulture u osnovnoj školi i gimnaziji Odabrani nosači zvuka

DOPUNSKA

De la Motte-Haber, H. (1999.) Psihologija glazbe. Jastrebarsko: Naklada Slap. Golčić, I. (1998.) Pjesmarica za osnovne škole. Zagreb: HKD sv. Jeronima. Novačić, S., Kutnjak, P., Njirić, N., Makjanić, V. (1985.) Glazbena kultura u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole, Priručnik za nastavnike. Zagreb: Školska knjiga.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Glazbeni računalni alati

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Glazbeni računalni alati

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) dr. sc. Damir Tomić, viši asistent

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Saša Duka, asistent

STATUS KOLEGIJA Izborni kolegij modula B

IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR VIII.


OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni i praktični zadaci, multimedija i Internet, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet, gdje su studentima dostupne dopune nastavnih sadržaja u obliku online tečaja, praktični zadaci i informacije potrebne za uspješno izvođenje i praćenje nastave ovoga kolegija.



- razlikovati audio formate

- kreirati različite oblike audio zapisa

- integrirati audio zapise u nastavni proces

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI praktični radovi

NAČIN

Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenata, a s obzirom na njihove koeficijente: 1. kolokvij 1 (0,35) 2. kolokvij 2 (0,35) 3. kolokvij 3 (0,30) Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeks studenta ovjerio izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, te nakon što su sve gore navedene obveze izvršene. � Ocjena se utvrđuje prema sljedećem kriteriju ocjenjivanja:

nedovoljan (1) 0 do 0,49 dovoljan (2) 0,50 do 0,60 dobar (3) 0,61 do 0,75 vrlo dobar (4) 0,76 do 0,89 izvrstan (5) 0,90 do 1

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, ako je student: a. prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom, b. uspješno završio sve kolokvije. Da bi student, koji nije na vrijeme izvršio propisane semestralne obveze, naknadno stekao pravo na potpis nastavnika, morat će učiniti sljedeće: � ako nije realizirana obveza pod a., morat će riješiti dodatni zadatak u skladu sa sadržajem

kolegija; broj dodatnih zadataka bit će jednak broju izostanaka � ako je obveza b. neizvršena, treba ju realizirati naknadno uz moguće dodatne zadatke

KOLOKVIJI Studenti će predati 3 samostalna rada korištenjem alata za obradu zvuka

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

[1]Materijali s nastave [2]R. Riley, Audio Editin with Cool Edit, PC Publishing, 2002. [3]D. Johnson, R. Broida, How to do everything with mp3 and digital music, Mc Graw- Hill OsborneMedia, 2001.

WEB IZVORI http://www.carnet.hr/onlinetecajevi/audiovideo

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Govorne vježbe engleskog jezika I

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Govorne vježbe engleskoga jezika I

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) dr. sc. Ivana Marinić, viša asistentica


STATUS KOLEGIJA izborni iz modulai

IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR II.


OBLICI vježbe


Student nakon uspješno završenog kolegija poznaje simbole međunarodne fonetske abecede, sposoban je pretvarati pisane riječi u fonološku transkripciju i obrnuto, te se zna se služiti rječnikom kako bi pročitao izgovor riječi napisan fonetskom abecedom. Uočava razlike između fonološke strukture materinjeg i engleskog jezika, te čuje razlike između individualnih fonema engleskoga jezika. Uspješno manipulira svojim vokalnim aparatom kako bi proizveo riječi i rečenice koje zvuče engleski. Svjestan je jezičnih i parajezičnih elemenata tečnog govora izvornih govornika (ritam, govorne jedinice, stanke, naglasak, istaknute riječi, spajanje riječi, intonacija, mimika, geste). Uočava razlike između varijeteta engleskoga jezika, kao i razlike između izvornih i neizvornih govornika. Kritički se osvrće na vlastiti izgovor i koristi svoje znanje u ispravljanju i samoispravljanju izgovora glasova engleskoga jezika. Svjestan je potrebe stalnog uočavanja načina izgovora engleskih glasova i vlastitog usavršavanja u istom.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI kolokviji, snimanje, izlaganje, završni ispit


Dvije zadaće: 20% ocjene Mini-projekt: 20 % ocjene Kolokvij: Transkripcija: 20% ocjene Book report: 10 % ocjene (prezentacija o knjizi koju su pročitali)

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi (najmanje 26 od 30 sati).


Završni ispit: 30 % ocjene (zadatci uključuju praktičnu uporabu struktura svladanih tijekom kolegija engleskog jezika u drugom semestru, a elementi koji se ocjenjuju su točnost izgovora pojedinih glasova, točni naglasci na riječima, intonacija rečenice, tečnost i gramatička točnost rečenica, širina vokabulara) Studenti mogu pristupiti završnom ispitu ukoliko su kroz zadaće, mini-projekte i book report ostvarili minimalno 40 % ocjene. U suprotnom završni ispit sadržava dodatne zadatke koji odgovaraju sadržajima tijekom nastave i čine 70 % ocjene.

LIT

ER

AT

U

RA

OSNOVNA Hancock, M. (2003). English Pronunciation in Use Intermediate. Cambridge: University Press.

DOPUNSKA Internet recources

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Govorne vježbe engleskog jezika II

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Govorne vježbe engleskoga jezika II




IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR III. i IV.


OBLICI vježbe


Student je nakon uspješno završenog kolegija svjestan na koji način grupiranje riječi unutar rečenica, naglašavanje pojedinih riječi, te upotraba intonacije utječu na razumljivost i razumijevanje rečenica. Sposoban je identificirati, predvidjeti i izreći točan broj slogova u riječima, ritam i intonaciju rečenice, te istaknute riječi i slogove. Koristi gramatičke naznake kako bi odredio i kontrolirao naglašenost u riječima i rečenicama. Prepoznaje i točno mijenja intonaciju u govornim jedinicama i rečenicama kako bi ukazao na različita značenja, poput pitanja, izjava, suprotnosti i slično. Nakon slušanja kratkih priče, prezentacija/govora i svakodnevnih razgovora izvornih govornika, uočava jezične i parajezične elemente govora, reagira na sadržaj diskursnih oblika, te koristi iste jezične i parajezične elemente pri samostalnom stvaranju kratke priče, prezentacije/govora i dijaloga. Student usvaja tijekom kolegija fraze i rečenice potrebne za započinjanje, održavanje i završavanje razgovora u različitim diskursnim situacijama, te ovladava lingvističkim i paralingvističkim strategijama potrebnim za uspješno javno izlaganje. Usvaja idiome i kolokacije nužne za razumijevanje i produkciju na naprednom stupnju poznavanja engleskog jezika.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI snimanje, izlaganje, završni ispit


Dvije zadaće: 20% ocjene Tri mini-projekta: 45 % ocjene Book report: 5 % ocjene (prezentacija o knjizi koju su pročitali)

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi (najmanje 26 od 30 sati).


Završni ispit: 30 % ocjene (zadatci uključuju praktičnu uporabu idioma, kolokacija i sintaktičkih struktura svladanih tijekom svih kolegija engleskog jezika u drugom semestru, a elementi koji se ocjenjuju su točnost izgovora pojedinih glasova, točni naglasci na riječima, intonacija rečenice, tečnost i gramatička točnost rečenica, širina vokabulara) Studenti mogu pristupiti završnom ispitu ukoliko su kroz zadaće, mini-projekte i book report ostvarili minimalno 40 % ocjene. U suprotnom završni ispit sadržava dodatne zadatke koji odgovaraju sadržajima tijekom nastave i čine 70 % ocjene.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Spears, R., Birner, B., Kleinedler, S. (2011) Conversational American English. The McGraw-Hill Companies, Inc. Carnegie, D., Esenweing, J.B. (2005) The art of public speaking.

DOPUNSKA internetski izvori

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Govorne vježbe engleskog jezika III

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Govorne vježbe engleskog jezika III

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) Ksenija Benčina, viša lektorica



IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR V. i VI.


OBLICI Vježbe


Nakon uspješno završenog kolegija student posjeduje znanje vokabulara i konstrukcija stranoga jezika iz područja svakodnevnoga govora i tema relevantnih za život u svijetu koji nas okružuje. Posjeduje znanje o značenjima riječi/konstrukcija koje se temelji na svezama između riječi/konstrukcija i općenitoga konteksta na razini referencije i konotacije te ga može pravilno primjenjivati. Posjeduje znanje o jezičnim i parajezičnim elementima (mimika, geste, ritam itd.) te ga pravilno primjenjuje. Pripremljen je za izbjegavanje komunikacijskih problema izazvanih nedovoljnim poznavanjem jezika uporabom raznih strategija (strategijska kompetencija). Posjeduje neke od vještina koje su nužne za ispunjenje socijalne dimenzije jezične uporabe koja uključuje ovladavanje jezičnim varijetetima (dijalekti, sociolekti itd.) i jezičnim registrima (formalnim, neformalnim, povjerljivim itd.). Posjeduje znanja koja uključuju načela prema kojima su poruke organizirane, strukturirane i prilagođene kontekstu (diskursna kompetencija).

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Završni usmeni ispit


Redovito pohađanje nastave. Priprema i izvođenje prezentacija/referata na zadanu temu. Usmeni ispit na kraju VI. semestra.



Završni usmeni ispit.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Wallwork, A. (1997). Discussions A - Z. Cambridge, CUP. Rooks, G. (1981). The Non-Stop Discussion Workbook. Massachusetts: Newbury House Publishers, Inc., Rowley.

DOPUNSKA

Alexander – Kingsbury - Chapman (1978). Take a Stand. New York: Longman. Graham, C. (1978). Jazz Chants. OUP. Hancock, M. (1995). Pronunciation games. Cambridge: CUP. Papa, M.. – Iantorno, G. (1990). Famous British and American Songs and Their Cultural Background. London: Longman. Rackham, A. (1985). Mother Goose Nursery Rhymes. London: Chancellor Press.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Govorne vježbe engleskog jezika IV

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Govorne vježbe engleskog jezika IV




IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E





OBLICI Vježbe


Nakon uspješno završenog kolegija student posjeduje znanje vokabulara i konstrukcija stranoga jezika iz područja svakodnevnoga govora, tema relevantnih za život u svijetu koji nas okružuje, te tema koje uključuju književne, filozofske, političke i slične poglede na globalna i lokalna pitanja. Pravilno primjenjuje znanje o značenjima riječi/konstrukcija na razini referencije i konotacije, te znanje o jezičnim i parajezičnim elementima. Uspijeva izbjegavati komunikacijske probleme izazvanih nedovoljnim poznavanjem jezika uporabom određenih strategija (strategijska kompetencija). Uočava socijalnu dimenziju jezične uporabe, razlikuje jezične varijetete i jezične registre. Posjeduje znanja koja uključuju određena načela prema kojima su poruke organizirane, strukturirane i prilagođene kontekstu (diskursna kompetencija) i prema kojima se one rabe s ciljem ispunjavanja određene komunikacijske funkcije (funkcionalna kompetencija) te znanja o shemama prema kojima su uređene (kompetencija planiranja). Svjestan je neodvojivosti stranoga jezika i kulture.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Završni usmeni ispit


Redovito pohađanje nastave. Priprema i izvođenje prezentacija/referata na zadanu temu. Usmeni ispit na kraju VIII. semestra.



Završni usmeni ispit.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Dubin, F. – Margol, M.(1977). It’s Time to Talk. New Jersey: Prentice-Hall. MacAndres, R. – Martinez, R. (2001). Taboos and Issues. Boston: LTP Language. Wallwork, A. (1997). Discussions A-Z. Cambridge: CUP.

DOPUNSKA

Alexander – Kingsbury – Chapman (1978). Take a Stand. New York: Longman. Hancock, M. (1995). Pronunciation games. Cambridge: CUP. Rooks, G. (1981). The Non-Stop Discussion Workbook. Massachusetts: Newbury House Publishers, Inc., Rowley. Warren, M. – Hill, J. – Lewis, M. (1981). IDEAS For English Conversation Groups. Language Teaching Publications.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Govorne vježbe engleskog jezika V

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ

U






OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Govorne vježbe engleskoga jezika V




IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR IX. i X.

SATNICA (tjedno) 2V + 1V

OBLICI vježbe


Nakon uspješno završenog kolegija student ima sposobnost korištenja jezičnih konstrukcija (glasova, riječi, rečeničnih struktura) u govoru. U stanju je razumjeti i samostalno stvarati priče, razgovore, izlaganja, monologe, govore, i slično, uporabom strategija koje ukazuju na visok stupanj razvijesnoti gramatičke, strategijske, diskursne i funkcionalne kompetencije, te kompetencije planiranja. Razvio je osjetljivost na razlike između vlastite kulture i kulture jezika cilja, te zna da različite kulture imaju različita očekivanja za govorne forme, što uključuje znanje o razinama formalnosti i prisnosti, izricanju poštovanja i slično. Student uspješno vlada jezikom kojim će se koristiti pri obraćanju učenicima u nižim razredima osnovne škole, te je savladao osnovne pjesmice, brojalice i priče važne za taj uzrast.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI snimanje, izlaganje, završni ispit


Dvije zadaće: 20% ocjene Dva mini-projekta: 40 % ocjene Book report: 10 % ocjene (prezentacija o knjizi koju su pročitali)

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi (najmanje 26 od 30 u zimskom, odnosno 13 od 15 sati u ljetnom semestru).


Završni ispit: 30 % ocjene (zadatci uključuju rabljenje strategija za opisivanje, iznošenje mišljenja i argumenata, započinjanje i održavanje razgovora, pričanje priče, prepričavanje događaja, a elementi koji se ocjenjuju su i točnost izgovora pojedinih glasova, točni naglasci na riječima, intonacija rečenice, tečnost i gramatička točnost rečenica, širina vokabulara) Studenti mogu pristupiti završnom ispitu ukoliko su kroz zadaće, mini-projekte i book report ostvarili minimalno 40 % ocjene. U suprotnom završni ispit sadržava dodatne zadatke koji odgovaraju sadržajima tijekom nastave i čine 70 % ocjene.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Hewings, M. (2007). English Pronunciation in Use Advanced. Cambridge: University Press. Gerngross, G., Puchta, H., Thornbury, S. (2006). Teaching Grammar Creatively. Helbling Languages.

DOPUNSKA ...

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Grafika, animacije i filmovi

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Grafika, animacije i filmovi

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) dr. sc. Damir Tomić, viši asistent

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Saša Duka, asist.


IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR IV.


OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni i praktični zadaci, multimedija i Internet, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet, gdje su studentima dostupne dopune nastavnih sadržaja u obliku online tečaja, praktični zadaci i informacije potrebne za uspješno izvođenje i praćenje nastave ovoga kolegija.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - razlikovati video i fotografske formate

- kreirati različite oblike video i foto zapisa

- integrirati video i foto zapise u nastavni proces

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI praktični radovi

NAČIN

Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenata, a s obzirom na njihove koeficijente: 4. kolokvij 1 (0,35) 5. kolokvij 2 (0,35) 6. kolokvij 3 (0,30) Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeks studenta ovjerio izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, te nakon što su sve gore navedene obveze izvršene. � Ocjena se utvrđuje prema sljedećem kriteriju ocjenjivanja:

nedovoljan (1) 0 do 0,49 dovoljan (2) 0,50 do 0,60 dobar (3) 0,61 do 0,75 vrlo dobar (4) 0,76 do 0,89 izvrstan (5) 0,90 do 1

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, ako je student: c. prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom, d. uspješno završio sve kolokvije. Da bi student, koji nije na vrijeme izvršio propisane semestralne obveze, naknadno stekao pravo na potpis nastavnika, morat će učiniti sljedeće: � ako nije realizirana obveza pod a., morat će riješiti dodatni zadatak u skladu sa sadržajem

kolegija; broj dodatnih zadataka bit će jednak broju izostanaka � ako je obveza b. neizvršena, treba ju realizirati naknadno uz moguće dodatne zadatke

KOLOKVIJI Studenti će predati kolekciju fotografija na zadane teme, scenarij za kratki igrani film, te će na kraju snimiti i obraditi kratki film koji mogu realizirati u grupama. Najveći broj članova grupe je 4 studenta

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Materijali s nastave A. Bolante, Premiere za Windows i Macintosh, Miš, Zagreb, 2003. P. G. Christiansen, Najprikladniji priručnik za Photoshop 7.0- naučite sami, Egmont, Zagreb, 2004. S. Pandžić, Virtualna okruženja- računana grafika u stvarnom vremenu i njene primjene, Element, Zagreb, 2004.

WEB IZVORI http://www.carnet.hr/onlinetecajevi/audiovideo

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Gramatika engleskog jezika I

OPĆI

PO

DATCI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Gramatika engleskog jezika I


SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Ivana Moritz, viša asistentica

STATUS KOLEGIJA obvezni – Modul C

IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR II.




Nakon uspješno završenog kolegija student će razumjeti i znati temeljne gramatičke oblike i strukture iz morfologije i sintakse engleskog jezika, te će ih moći usporediti s odgovarajućim jezičnim pojavama u materinskom jeziku: glagol kao vrsta riječi, nepravilni glagoli, frazni i prijedložni glagoli, pomoćni glagoli, vrijeme – prošlo, sadašnje i buduće, glagolsko vrijeme, aspekt kao glagolska kategorija, izražavanje budućnosti, modalnost – modalni glagoli i modalni koncepti, glagolski vid: indikativ, imperativ, konjuktiv, pogodbene rečenice, upravni i neupravni govor, glagolski način – pasiv.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokvij nakon svake obrađene cjeline


Nazočnost na predavanjima, sudjelovanje na vježbama, rješavanje zadataka samostalno



Pismeni kolokviji: 4. Regular and irregular verbs; Auxiliary verbs (+causative have) 5. Modal verbs 6. Tenses (past, present, future); Aspect (simple, progressive); Direct and indirect

speech 7. Conditional clauses; Passive 8. Multi-word verbs

Završni ispit: Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom godine polažu ih na ispitnom roku. Studenti koji žele postići bolji uspjeh od onoga postignutog na kolokvijima obvezni su položiti završni ispit.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Foley, M. , Hall, D. (2012). MyGrammarLab B1 B2. London: Pearson

DOPUNSKA

Eastwood, John (2001). Oxford Practice Grammar. Oxford: Oxford University Press Murphy, Raymond (2006). English Grammar in Use. Cambridge: Cambridge University Press Thompson, A. J., Martinet, A. V. (1997). A Practical English Grammar. Oxford: Oxford University Brdar, Mario, Kučanda, Dubravko (2007). Concise Dictionary of Grammatical Terms for Students of English. Osijek: Faculty of Philosophy

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Gramatika engleskog jezika II

OPĆI

PO

DATCI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Gramatika engleskog jezika II


SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Ivana Moritz, viša asistentica

STATUS KOLEGIJA obvezni – Modul C

IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR III.




Nakon uspješno završenog kolegija student će razumjeti i znati temeljne gramatičke oblike i strukture iz morfologije i sintakse engleskog jezika, te će ih moći usporediti s odgovarajućim jezičnim pojavama u materinskom jeziku: imenice – definicija, klasifikacije, nominalne kategorije; broj – brojive i nebrojive imenice; klsifikacija nebrojivih imenica, brojive imenice – pravilna množina, brojive imenice – nepravilna množina, množina tuđica i posuđenica, gramatički rod imenica, padež imenica s naglaskom na genitiv, određeni i neodređeni član, upotreba člana uz vlastite imenice, zamjenice: osobne, odnosne, relativne, upitne i pokazne; neodređene zamjenice, pridjevi – definicija i sintaktičke vrste; semantička podjela pridjeva i stupnjevanje, prilozi, stupnjevanje priloga, red riječi u rečenici, veznici i prijedlozi, povezivanje ideja između i unutar rečenica, vrste složenih rečenica.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokviji, završni ispit


Nazočnost na predavanjima, sudjelovanje na vježbama, samostalno rješavanje zadataka



Pismeni kolokviji: 3. Nouns and noun phrases, definition, classification, nominal categories; Number

system: introduction; invariable nouns; Variable nouns: regular plurals; Variable nouns: irregular plurals; Gender system; Case system

4. Articles, determiners and determinatives; generic and specific reference; The use of articles with proper names – unique reference

5. Pronouns vs. determiners: central classes of pronouns; Relatives, interrogatives and demonstratives; Indefinite pronouns; Adjectives: definition and syntactic classes; Semantic subclassification of adjectives and comparison; Adverbs

Završni ispit: Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom godine polažu ih na ispitnom roku. Studenti koji žele postići bolji uspjeh od onoga postignutog na kolokvijima obvezni su položiti završni ispit.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Foley, M. , Hall, D. (2012). MyGrammarLab B1 B2. London: Pearson

DOPUNSKA

Brdar, Mario, Kučanda, Dubravko (2007). Concise Dictionary of Grammatical Terms for Students of English.

Osijek: Faculty of Philosophy

Eastwood, John (2001). Oxford Practice Grammar. Oxford: Oxford University Press Murphy, Raymond (2006). English Grammar in Use. Cambridge: Cambridge University Press Thompson, A. J., Martinet, A. V. (1997). A Practical English Grammar. Oxford: Oxford University Press

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Hrvatska povijest

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ



ODSJEK Odsjek za cjeloživotno obrazovanje


OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Hrvatska povijest

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv. prof. dr. sc. Damir Matanović

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Pavao Nujić, asistent


IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR I.


OBLICI Predavanja, seminari


Studenti će tijekom kolegija razviti kognitivne sposobnosti za razumjevanje povijesnih procesa. Razviti će svijest o ulozi i

položaju hrvatskog naroda u geopolitičkom okružju. Razviti će se nacionalna svijest i svijest o mogućnostima, potrebama i

opcijama integracija nacionalne države u različite povijesne državno-političke tvorevine.


Redovito pohađanje nastave i seminara te samostalno izlaganje jedne povijesne teme iz hrvatske povijesti

UVJETI ZA POTPIS Redoviti dolazak na nastavu seminara i aktivno sudjelovanju u radu te na vrijeme izvršavanje danih obaveza


Kolokviji, usmeno provjeravanje

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Trpimir Macan, Povijest Hrvatskog naroda, ŠK, Zagreb, 1992.

DOPUNSKA Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi liber, Zagreb, 2003. Ferdo Šišić, Pregled hrvatske povijesti, (više izdanja) Hrvatska povijest, Školska knjiga, Zagreb 2005-2007.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Hrvatski jezik

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Hrvatski jezik

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Dubravka Smajić

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Ivana Trtanj, poslijedoktorandica


IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR I. i II.


OBLICI Predavanja, seminar


Definirati osnovne jezikoslovne pojmove

Prepoznati fonološki i morfološki uvjetovane alternacije te primijeniti usvojena pravila

Razlikovati morfološke vrste, provoditi morfološku analizu

Opisati povijest hrvatskoga standardnoga jezika

Objasniti čimbenike standardnoga jezika

Znati pravilno oblikovati seminarski rad o jezičnom savjetništvu (citiranje i navođenje literature) i samostalno ga izložiti.

Samostalna primjena znanja iz hrvatske gramatike i pravopisa

Ocijeniti kazališnu predstavu u pismenom prikazu

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA



Nazočnost na predavanjima i seminarima. Studenti su obvezni izraditi seminarski rad, svladati jezikoslovno pojmovlje, posjetiti kazalište te napisati prikaz kazališne predstave, nazočiti na stručnim i znanstvenim izlaganjima iz hrvatskoga jezika na skupovima u organizaciji Fakulteta. Obveze su izbodovane.

UVJETI ZA POTPIS

Nazočnost nastavi; nazočnost na konzultacijama evidentirana posebno za studente koji nisu uspješni u polaganju pojedinih kolokvija. Aktivnost na nastavi i izvršene zadaće. Skupljeno ukupno 10 bodova.


Kolokviji: 1.Jezikoslovno pojmovlje A 2. Pravopis I (odraz jata, afrikate, rastavljanje riječi i jezični savjeti I), 3. Glasovne promjene, 4. Pravopis II (veliko slovo, kratice, razgodci, sastavljeno i rastavljeno pisanje, jezični savjeti II), B 5. Morfologija Pismeni ispit: Studenti koji nisu položili kolokvije iz skupine A ili B tijekom godine polažu ih na završnom pismenom ispitu istodobno. Usmeni ispit: čitanje teksta zasićenoga afrikatama, izlaganje iz literature prema pitanjima iz zadanoga gradiva.

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

Težak, S.-Babić, S.: Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

Ham, S.: Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2002. Babić-Finka-Moguš: Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

Babić-Ham-Moguš: Hrvatski školski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2008.

Skupina autora: Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, www.pravopis.hr

Rječnik hrvatskoga jezika, uredio Šonje, J., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Školska knjiga, Zagreb, 2000.

Škiljan, D.: Pogled u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, 1980.

Dulčić, M. (prir.): Govorimo hrvatski. Jezični savjeti, Hrvatski radio, Naprijed d.d., Zagreb, 1997.

DOPUNSKA

Babić-Moguš: Hrvatski pravopis – usklađen sa zaljučcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika Školska knjiga, Zagreb, 2010.

Barić, E. i dr.: Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Školska knjiga,

Pergamena, Zagreb, 1999.

Hudeček-Matković-Ćutuk: Jezični priručnik Coca-Cole HBC Hrvatska, Zagreb, 2011.

Težak , S.: Hrvatski naš svagda(š)nji, Školske novine, 1991.

Težak, S.: Hrvatski naš osebujni, Školske novine, 1995.

Težak, S.: Hrvatski naš (ne)zaboravljeni, Tipex, Zagreb, 1999.

Protuđer, I.: Pravilno govorim hrvatski 4, Split, 2002.

Hrvatski jezični portal, http://hjp.novi-liber.hr

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Informatika u nastavi

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Informatika u nastavi

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv. prof. dr. sc. Zdenka Kolar- Begović

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Lidija Goljevački, asistentica


IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR VI.

SATNICA (tjedno) 1P +3V

OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni i praktični zadaci, multimedija i Internet, CARNet LMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet LMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, gdje su studentima dostupne sve aktualne informacije o kolegiju, nastavni materijali, pregled zadaća i seminarskih radova, evidencija dolazaka, rezultati kolokvija i ispitnih rokova, tj. sve informacije potrebne za uspješno izvođenje i praćenje nastave ovoga kolegija. Uz to je omogućena i stalna komunikacija putem foruma i osobnih poruka unutar sustava. Sve važne obavijesti tijekom izvođenja nastave studentima će biti dostavljene na e-mail ili/i objavljene na forumu kolegija u Moodle-u.


Nakon uspješnog svladavanja kolegija student će biti u stanju: -koristiti različite oblike ICT-a u nastavi -razlikovati pripremu nastave pomoću ICT-a i bez korištenja ICT-a -poboljšati svoje znanje u korištenju LMS sustava

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI praktični radovi,samostalna izlaganja

NAČIN

Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenata, a s obzirom na njihove koeficijente: 1. predaja i izlaganje priprema (0,4) 2. samostalni zadatak (0,3) 3. praktičan zadatak (0,3) Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeks studenta ovjerio izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, te nakon što su sve gore navedene obveze izvršene. � Ocjena komponente 1. utvrđuje se prema navedenom kriteriju ocjenjivanja:

nedovoljan (1) 0% do 49% dovoljan (2) 50% do 60% dobar (3) 61% do 75% vrlo dobar (4) 76% do 89% izvrstan (5) 90% do 100%

Ocjena komponenata 3. i 4. utvrđuje se s obzirom na stupanj realizacije predviđenih i unaprijed zadanih elemenata pri čemu samostalni zadatak treba biti završen do kraja semestra.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, ako je student: a. prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom, b.predao sve zadaće i izložio sve pripreme tijekom semestra, c. uspješno izvršio samostalni i praktični zadatak, d. uspješno prezentirao i predao praktičnizadatak.


IZLAGANJE PRIPREMA Studenti u parovima izvode jednu nastavnu jedinicu. Jedan student klasičnu obradu, a odmah nakon toga drugi student obradu pomoću informacijske tehnologije. Nakon toga slijedi analiza i usporedbe

ovih pristupa. Svaki student tijekom semestra ima jedno izlaganje na klasičan način i jedno uz pomoć informacijske tehnologije. Svaka priprema nosi određeni broj bodova.

SAMOSTALAN ZADATAK Izrada kratkog tečaja na odabranu temu na Moodle-u. Svaki student će tijekom semestra trebati napraviti jedan ovakav zadatak.

PRAKTIČAN ZADATAK Izrada plakata u MS Office Publisher-u. Tema plakata je dan koji se obilježava u školama (Dan planeta Zemlje, Dani kruha, Dani škole...).

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA [1] Grundler, Gvozdanović, Ikica, Kos, Milijaš, Srnec, Širanović, Zvonarek, ECDL 5.0 (Windows 7, MS Office 2010), PRO-MIL, 2011.

DOPUNSKA [1] Chris Grover, Matthew MacDonald, E. A. Vander Veer., Office 2007 kompletan priručnik, Pogue Press O'Reilly, knjizara.hr, 2008.

WEB IZVORI

[1]Forumrazrednanastavehttp://www.phpbbplanet.com/forum/index.php?mforum=rn [2]http://www.razredna-nastava.net/

[3]Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla", CARNet, https://lms.carnet.hr/ http://office.microsoft.com/en-us/default.aspx

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Informatika u obrazovanju

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Informatika u obrazovanju




IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR IV.


OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni zadaci, multimedija i Internet, CARNet CMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet CMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, gdje su studentima dostupne sve aktualne informacije o kolegiju, nastavni materijali, pregled zadaća i seminarskih radova, evidencija dolazaka, rezultati kolokvija i ispitnih rokova, tj. sve informacije potrebne za uspješno izvođenje i praćenje nastave ovoga kolegija. Uz to je omogućena i stalna komunikacija putem foruma i osobnih poruka unutar sustava. Sve važne obavijesti tijekom izvođenja nastave biti će dostavljene na forum kolegija unutar Moodle sustava i automatski proslijeđene studentima na njihove e-mail adrese. Za uspješno sudjelovanje u nastavi i izvršavanje svojih obveza studenti moraju imati vlastite CARNetove korisničke podatke.


Po završetku poučavanja studenti će moći:

• opisati povijesni razvoj računala

• primijeniti pravilne strategije pretraživanja interneta

• usporediti i razlikovati alate Hot Potatoesa

• koristeći alate Hot Potatoes izraditi interaktivne web stranice prilagođene nivou osnovnoškolskih korisnika

• pojasniti geometrijske konstrukcije koristeći alate dinamičke geometrije

• samostalno primijeniti alat dinamične geometrije i riješiti konkretan geometrijski problem

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI kolokviji, praktični radovi, pismeni ispit, usmeni ispit

NAČIN

Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenata: 1. kolokviji ili pismeni ispit (50% konačne ocjene) 2. zadaće i praktični radovi (20% konačne ocjene) 3. usmeni ispit (30% konačne ocjene) Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeks studenta ovjerio izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, te nakon što su sve gore navedene obveze izvršene. � Ocjena komponenata 1. i 2. utvrđuje se prema navedenom kriteriju ocjenjivanja:

nedovoljan (1) 0% do 50% dovoljan (2) 51% do 60% dobar (3) 61% do 75% vrlo dobar (4) 76 % do 90% izvrstan (5) 91% do 100%

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, ako je student: a. prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom, b. predao sve zadaće i praktične radove tijekom semestra.

KOLOKVIJI U tijeku semestra održat će se dva kolokvija i to u vrijeme rasporedom predviđene nastave. Konačna ocjena iz kolokvija je srednja ocjena oba pozitivno ocjenjena kolokvija. Pozitivna konačna ocjena iz kolokvija zamjena je za pismeni dio ispita.

PISMENI ISPIT Pismeni ispit se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet CMS Moodle ili u papirnatom obliku. Ispit

se prijavljuje i izvodi u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku i to prema kalendaru redovnih i izvanrednih ispitnih rokova Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.

ZADAĆE Tijekom semestra studenti su dužni redovito rješavati zadaće. Predaja zadaće vrši se uz pomoć CARNet CMS sustava Moodle.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Dario Sušanj: Brzi vodič kroz Power point 2002. Sysprint, Zagreb, 2003. Ljiljana Milijaš: PC Škola – Office XP. PRO MIL, Zagreb 2002.

DOPUNSKA

[1] L. Budin, Informatika za 1. razred gimnazije, Element, Zagreb, 1996. [2] T. Drabik, Brzi vodič kroz Windows XP, Bug i SysPrint, Zagreb, 2002. [3] D. Grundler, Informatika 1, Školska knjiga, Zagreb, 2003. [4] Časopis VIDI

WEB IZVORI http://edupoint.carnet.hr/on_line_tecajevi/on_line.html - stranica sa informacijama o on-line tečajevima za kreiranje web stranica, pretraživanje baza podataka i dr. koje organizira CARNet-ov Edulab edukacijski centar za studente i nastavnike

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Integrirana nastava

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Integrirana nastava




IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR X.


OBLICI Predavanja s aktivnostima, seminari, konzultacije, rad na projektu Verbalne metode (predavanja, rad na tekstu, razgovor, diskusija), pedagoške radionice vizualne metode, metoda praktičnih radova. Terenska nastava.

NAPOMENA

Nastava podrazumijeva predavanja i seminare kao oblik nastave. Na predavanjima poučavanje je usmjereno na promjenu studentova razumijevanja i mogućnost upotrebe naučenoga. Pri učenju novoga polazi se od postojeće razine znanja u području. U predavanjima će se koristiti različite tehnike aktivnoga učenje. Također je predviđen posjet postojećim osnovnim školama koje rade integriranu nastavu.


Znati oblikovati pripravu za provođenje integrirane nastave u praksi Znati imenovati temeljne predstavnike konstruktivizma Znati razvrstati zadaće nastave prema temi integriranoga dana Prepoznavati oblike integrirane nastave Razlikovati integriranu nastavu od korelacije Primijeniti integrirani pristup u praksi Primjenjivati holistički pristup u izradi integriranog dana Ovladati specifičnim nastavnim strategijama koje se primjenjuju u integriranoj nastavi Ovladati tehnikama i raznovrsnim igrama za razvoj samosvijesti i stvaranje pozitivne slike djeteta o sebi Organizirati grupni kontekst: (grupne oblike i tehnike rada) poticajnu, funkcionalnu, za dijete atraktivnu okolinu (centri aktivnosti unutar i izvan škole ) pogodnu za cjelovit razvoj djeteta (sloboda izbora materijala, prostora, vršnjaka i dr.) Osposobiti se za istraživački rad te steći kompetencije programiranja, analiziranja i vrednovanja odgojno-obrazovnog rada u nižim razredima osnovne škole Ovladati sposobnostima refleksije i samoevaluacije vlastitog profesionalnog rada Znati koristiti učeničke mape u praksi. Ovladati tehnikama suradnje s roditeljima.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Usmeni ispit, provedba integriranog dana.


Konačna ocjena studenta proizlazi iz sljedećih komponenti: Završni usmeni ispit na koji studenti mogu pristupiti ukoliko su izvršili sve obveze tijekom semestra. Konačna ocjena iz kolegija je zbroj ocjena iz oba zadatka. U završnu ocjenu ulazi i ukupan broj dolazak na predavanja . Studenti koji ne provedu minimalno 13 sati na predavanjima na seminarima nemaju mogućnost dobivanja potpisa niti izlaska na ispit.

UVJETI ZA POTPIS Student/studentica koja je pozitivno ocijenjen/a iz provedbe integriranog dana, te je proveo minimalno 13 sati na predavanjima i 13 sati na seminarima ima mogućnost dobivanja potpisa .


Studenti su obvezni tijekom semestra izraditi sva tri projektna zadatka. Na kraju semestra bit će zbrojene ocjene iz sva tri radna zadatka te pružena mogućnost izlaska na usmeni ispit.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

1. Burke Walsh, K. (2004.), Kurikulum za prvi razred osnovne škole: Stvaranje razreda usmjerenog na dijete, Pučko otvoreno učilište Korak po korak, Zagreb

2. Burke Walsh, K. (2003.), Kurikulum za drugi, treći i četvrti razred osnovne škole: Razvojno-primjereni program za djecu od 8 do 10 godina, Pučko otvoreno učilište Korak po korak, Zagreb

3. Čudina – Obradović, M., Brajković, S. (2009.). Integrirano poučavanje. Zagreb: Pučko otvoreno učilište Korak po Korak

4. Munjiza, E., Peko, A., Sablić, M. (2007.) Projektno učenje. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Filozofski fakultet, Učiteljski fakultet.

DOPUNSKA

1. Bebek, S., Podravec, D. (2003.). Radost učenja – integrirana i projektna nastava u osnovnoj školi. Virje: Tiskara Horvat

2. Integrated Curriculum Guide http://www.archeworks.org/projects/tcsp/ic_guide_p2.html

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Interkulturalizam u odgoju i obrazovanju

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Interkulturalizam u odgoju i obrazovanju




IZ Đ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR VIII.


OBLICI Predavanja s aktivnostima, seminari, konzultacije. Verbalne metode (predavanja, rad na tekstu, razgovor, diskusija), pedagoške radionice vizualne metode, metoda praktičnih radova. Terenska nastava.

NAPOMENA

Nastava podrazumijeva predavanja i seminare kao oblik nastave. Upoznati multi i interkulturalizam kao društvene pojave: njihovu genealogiju, postmoderne poticaje, globalizacijske utjecaje, širenja, kontraverze, otpore i perspektive multikulturalne demokracije. Kritičko propitivanje društvenih imlikacija interkulturalizma u obrazovanju. Studenti trebaju dobiti uvid u predmet, sadržaj i metode rada u području interkulturalnog odgoja, obrazovanja i pedagogije.


Ovladati temeljnim pojmovima u području interkulturalizma Osposobiti se za pravilnu uporabu u svakodnevnom životu te kritičku i argumentiranu analizu u pisanom ili govornom kontekstu. Definirati, prepoznati i primijeniti temeljne pojmove: interkulturalizam, multikulturalizam, etnocentrizam, etnorelativizam, predrasude, stereotipi, diskriminacija, pozitivna diskriminacija, rasizam, asimilacija, integracija, segregacija, apartheid, kulturni relativizam. Prepoznati i analizirati najvažnije pristupe interkulturalizmu (holistički, antropološki, sociološki) i njihov doprinos interkulturalizmu Objasniti temeljne karakteristike interkulturalnog odgoja i obrazovanja Obrazložiti važnost interkulturalnost odgoja i obrazovanja za rad u multikulturalnim sredinama(školama/učionicima) Kritički analizirati i interpretirati najvažnije menđunarodne i domaće pravne pretpostavke

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Predavanja, seminarski rad, radionice, projektna nastava, usmeni ispit


Konačna ocjena studenta proizlazi iz sljedećih komponenti: Seminarski rad (ocjena 1-5) Kolokvijj 1 (ocjena 1-5) Kolokvij 2 (ocjena 1-5) Pedagoška radionica (ocjena 1-5) Završni usmeni ispit na koji studenti mogu pristupiti ukoliko su izvršili sve obveze tijekom semestra. Konačna ocjena iz kolegija je zbroj ocjena iz sva četiri zadatka. Studenti koji nisu odradili tri zadatka ili nisu pozitivno ocijenjeni iz pojedinog zadatka ne mogu dobiti završnu ocjenu dok ne ispune dogovorene uvjete. U završnu ocjenu ulazi i ukupan broj dolazaka na predavanja.

UVJETI ZA POTPIS

Student/studentica koja je pozitivno ocijenjen/a iz sva četiri radna zadatka te je provela minimalno 13 sati na predavanjima i 13 sati na seminarima ima mogućnost dobivanja potpisa .


Studenti su obvezni tijekom semestra napisati seminarski rad. Također će se pisati dva kolokvija koji će također biti ocjenjivani. Osmislit će i jednu radionicu na temu suzbijanja stereotipa, predrasuda i diskriminacije. Na kraju semestra bit će zbrojene ocjene iz sva tri radna zadatka te pružena mogućnost izlaska na usmeni ispit.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Sablić, M. (2014), Interkulturalizam u nastavi, Zagreb: Ljevak Perotti, A. (1995.), Pledoaje za interkulturalni odgoj. Zagreb: Educa.

Spajić-Vrkaš, V., Stričević, I, Matijević, M.(2005), Poučavati prava i slobode: Priručnik za

učitelje osnovne škole s vježbama za razrednu nastavu. Istraživačko-obrazovni centar za

ljudska prava i demokratsko građanstvo. Zagreb.

DOPUNSKA

Hrvatić, N., Piršl, E. (2007), Interkulturalne kompetencije učitelja, U: Babić N. (ur.) Kompetencije i

kompetentnost učitelja, (str. 221-228), Sveučilište Josipa Jurja Strosmmayera u Osijeku – Fakultet za

odgojne i obrazovne znanosti, Kherson State University Ukraine, Osijek.

Sablić, M. (2005.) Socijalna distanca srednjoškolaca istočne Slavonije prema pojedincima različitih

nacionalnih skupina, Zagreb, Napredak br. 1., 2005., str, 27-37

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Internet u odgoju i obrazovanju

OP

ĆP

OD

AC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Internet u odgoju i obrazovanju



STATUS KOLEGIJA Obvezni kolegij

IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR V. i VI. semestar studija

SATNICA (tjedno) 1P

OBLICI predavanja, konzultacije, samostalni zadaci, multimedija i Internet, CARNet CMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet CMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, gdje su studentima dostupne sve aktualne informacije o kolegiju, nastavni materijali, pregled zadaća, evidencija dolazaka, rezultati kolokvija i ispitnih rokova, tj. sve informacije potrebne za uspješno izvođenje i praćenje nastave ovoga kolegija. Uz to je omogućena i stalna komunikacija putem foruma i osobnih poruka unutar Moodle sustava. Sve važne obavijesti tijekom izvođenja nastave biti će dostavljene na forum kolegija unutar Moodle sustava i automatski proslijeđene studentima na njihove e-mail adrese. Za uspješno sudjelovanje u nastavi i izvršavanje svojih obveza studenti moraju imati vlastite CARNetove korisničke podatke.


Po završetku poučavanja studenti će moći:

• definirati i objasniti rad umreženih računala te mrežne usluge (www, elektronička pošta, prijenos datoteka, ...)

• usporediti i razlikovati mrežne usluge

• objasniti i opisati oblike računalnih zloupotreba te osiguravanje sigurnosti računala

• kreirati demonstraciju računalnog programa i interaktivne upute (tutorijal)

• definirati i kritički analizirati edukativne računalne igre

• ponoviti i primijeniti ergonomske naputke za rad s računalom i računalnom opremom

• prepoznati računalne edukativne programe i objasniti mogućnosti njihovih primjena u nastavnom procesu

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA


NAČIN



PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, ako je student: e. prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom, f. izradio i prezentirao seminarske radove.

KOLOKVIJI U tijeku semestra održat će se dva kolokvija. Konačna ocjena iz kolokvija je srednja ocjena oba pozitivno ocjenjena kolokvija. Pozitivna konačna ocjena iz kolokvija zamjena je za pismeni dio ispita.

PISMENI ISPIT Pismeni ispit se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet CMS Moodle ili u papirnatom obliku. Ispit se prijavljuje i izvodi u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku i to prema kalendaru redovnih i izvanrednih ispitnih rokova Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

[1.] Vučina, Ž. Pretraživanje i vrednovanje informacija na Internetu, Carnet, Zagreb, 2006.. [2.] Grundler, D., Gvozdanović, T., Ikica, Z., Lipljin, N., Milijaš, LJ., Srnec, T., Zvonarek, LJ., e-Kids

ECDL odobrena literatura, Promil, Varaždin, 2006.

DOPUNSKA [1] Hamidović, H., WLAN Bežične lokalne računalne mreže, INFOPRESS. [2] CARNet Sigurnost djece na internetu, http://www.sigurnostdjece.info/images/stories/prirucnik_bk2.pdf

WEB IZVORI

[1.] http://edupoint.carnet.hr/on_line_tecajevi/on_line.html - stranica sa informacijama o on-line tečajevima za kreiranje web stranica, pretraživanje baza podataka i dr. koje organizira CARNet-ov Edulab edukacijski centar za studente i nastavnike

[2.] http://www.davesite.com/webstation/html/ - HTML Interactive Tutorial for Beginners

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Istraživačka nastava prirode i društva

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Istraživačka nastava prirode i društva

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) prof. dr. sc. Edita Borić

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU doc. dr. sc. Alma Škugor


IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR VIII.


OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni zadaci, multimedija i internet


• poticanje iskustvenoga učenja

• razlikovati vrste istraživanja i istraživačke nastave

• razumjeti pristupe istraživačke nastave

• utemeljenom poučavanju i učenju

• razvijanje sposobnosti evaluacije primjera istraživački utemeljenog učenja i poučavanja o istraživačkoj iskustvenoj nastavi

• razvijanje sposobnosti planiranja kurikuluma odgoja i obrazovanja za predmet prirodu i društvo utemeljenog na istraživanju

• samostalno organizirati i provesti nastavu izvan učionice: upoznavanje djelotvornih strategija poučavanja i učenja o zavičaju izvan učionice

• razvijanje osviještenosti o tome kako iskustva izvan učionice mogu imati pozitivan utjecaj na

• učenje o okolišu i prirodi

• razvijanje sposobnost planiranja, organiziranja i strategija rizičnog upravljanja koje zahtjeva poučavanje i učenje izvan učionice

• primijeniti različite pristupe istraživanju u nastavi prirode i društva

• objasniti i analizirati suvremeno poimanje istraživački usmjerena nastavi prirode i društva, te usporediti s tradicionalnom nastavom

• primijeniti promatranje prirode u prirodi

• demonstracija u prirodi i prirode

• samostalno istraživanje u učionici i izvan učionice

• izraditi projekt zavičaja

• panirati, pripremiti i napraviti projekt

• prezentirati rezultate i rad na projektu

• izraditi nastavni poster

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokviji, istraživački zadaci, terenska nastava


Nazočnost na predavanjima i vježbama. Studenti su obvezni pristupiti na 2 kolokvija i izvršiti 2 istraživačka zadatka.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi i pristupanje kolokvijima.


Nakon pozitvno ocijenjenih kolokvija i izvršenih istraživačkih zadataka studenti pristupaju usmenom ispitu. Ukoliko studenti nisu pozitvno ocijenjeni na kolokvijima pristupaju pismenom ispitu nakon kojega slijedi usmeni ispit.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Borić, E. i Runje, M. (2014). Priručnik za istraživanje u zoovrtu. Osijek: Unikom Borić, E. (2009). Istraživačka nastava prirode i društva – priručnik za nastavu. www.ufos.hr De Zan,I. (1994). Istraživačka nastava biologije. Zagreb: Školske novine De Munjiza, E., Peko, A., Sablić, M. (2007). Projektno učenje. Osijek: Sveučilište J.J.

Strossmayera, Učiteljski i Filozofski fakultet. Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Stoll, L., Fink, D. (2000). Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa Odobreni udžbenici prirode i društva od 1.do 4.razreda od strane MZOŠ-a. Matijević, M i Radovanović, D. (2011). Nastava usmjerena na učenika, Zagreb: Školska knjiga

DOPUNSKA

Borić, E., Lelas, Z. (2000). Efikasnost učenja biocenoza livada različitim oblicima rada na terenu. Život i škola, 3, 103-110. Desforges, C. (2001). Učenje izvan škole. U: Desforges, C. (ur.), Uspješno učenje i poučavanje, Psihologijski pristupi. Zagreb: Educa. Devernay, B., Garašić, D., Vučić, V. (2001). Odgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj: priručnik za nastavnike i odgajatelje. Zagreb: Društvo za unapređivanje odgoja i obrazovanja. Maleš, D. (1996). Rad na projektu – važan oblik školskog rada. Napredak, 137 (1) 79-83.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Izvannastavne i izvanškolske sportske aktivnosti

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Izvannastavne i izvanškolske sportske aktivnosti

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Tihomir Vidranski

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU mr. sc. Dražen Rastovski, viši predavač


IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV



SEMESTAR VI.


OBLICI Predavanja, kineziološke vježbe.

NAPOMENA Vježbe se održavju u športskoj dvorani.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći samostalno voditi izlete, ture, pohode i ekskurzije, moći organizirati

razredna, međurazredna i školska sportska natjecanja, te voditi trenažni proces pripreme za natjecanja.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokviji, seminarski rad, završni ispit.


Nazočnost na predavanjima i vježbama.



Pismeni kolokviji: 1. Organizacija i provođenje izvannastavnih organizacijskih oblika rada. 2. Osnove sportskog treninga.

Usmeni ispit: Tijekom nastave studenti se kontinuirano prate i prikupljaju bodove iz elemenata: pohađanje nastave, seminarski rad i pismeni kolokvij. Na kraju semestra pristupaju usmenom ispitu čiji će opseg ovisiti o razini prikupljenih bodova u kontinuiranom praćenju.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Findak, V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon, VUŠ, Petrinja. Milanović, D. i sur. (1997). Priručnik za sportske trenere, FFK, Zagreb. Mišigoj-Duraković, M. (1999). Tjelesno vježbanje i zdravlje, Zagreb. Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije, Visoka učiteljska škola u Petrinja. Findak, V. (1985). Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi: priručnik za nastavnike osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.

DOPUNSKA Kališ, S. (2000). Fitness za djecu- praktični savjeti za roditelje. Zagreb, Gopal. Kinesiology, International Journal of Fundamentaland Applied Kinesiology. Faculty of Kinesiology University of Zagreb, Croatia.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Jezična kultura

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ

U VISOKO UČILIŠTE

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku




OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Jezična kultura

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Dubravka Smajić

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Ivana Trtanj, poslijedoktorandica


IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR III. i IV.




Studenti će savladati vještine lektoriranja koje podrazumijevaju poznavanje cjelokupne gramatike i pravopisa hrvatskoga jezika. Uspješno će određivati samostalne i nesamostalne rečenične članove u rečenici kao i vrste rečenica. U potpunosti će savladati sintaksom hrvatskoga jezika

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokviji, završni ispit


Nazočnost na predavanjima i seminarima. 1. Studenti su obvezni izraditi seminarski rad, napisati esej ili održati javni govor,

odnosno drugu govornu vrstu, posjetiti kazališne predstave, nazočiti na stručnim i znanstvenim izlaganjima iz hrvatskoga jezika na skupovima u organizaciji Fakulteta.

Obveze su izbodovane.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi; nazočnost na konzultacijama evidentirana posebno za studente koji nisu uspješni u polaganju pojedinih kolokvija. Aktivnost na nastavi i izvršene zadaće. Skupljeno ukupno najmanje 11 bodova.


Kolokviji: 1.Naglasci, A 2. Jezične pogrješke, B 3. Sintaksa I, 4 . Sintaksa II Pismeni ispit: Studenti koji nisu položili kolokvije iz skupine A ili B tijekom godine polažu ih na završnom pismenom ispitu istodobno. Usmeni ispit: izlaganje prikaza knjige ili jezikoslovnoga časopisa (odabrani dijelovi ili članci)

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Težak, S.-Babić, S.: Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Ham, S.: Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2002. Babić-Finka-Moguš: Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Babić-Ham-Moguš: Hrvatski školski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2008. Skupina autora: Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, www.pravopis.hr Rječnik hrvatskoga jezika, uredio Šonje, J., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Školska knjiga, Zagreb, 2000. Barić, E. i dr.: Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatsko jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999. Frančić - Hudeček - Mihaljević: Normativnost i funkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005. Moguš, M.: Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Globus, Zagreb, 1993. (19. i 20. st.) Škarić, I.: Temeljci hrvatskoga govorništva, Školska knjiga, Zagreb, 2000.

DOPUNSKA

Babić-Moguš: Hrvatski pravopis – usklađen sa zaljučcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika Školska knjiga, Zagreb, 2010. Težak , S.: Hrvatski naš svagda(š)nji, Školske novine, 1991. Težak, S.: Hrvatski naš osebujni, Školske novine, 1995. Težak, S.: Hrvatski naš (ne)zaboravljeni, Tipex, Zagreb, 1999. Težak, S.: Hrvatski naš (ne)podobni, Školske novine, Zagreb, 2004. Hudeček-Matković-Ćutuk: Jezični priručnik Coca-Cole HBC Hrvatska, Zagreb, 2011. Opačić, N.: Reci mi to kratko i jasno. Hrvatski za normalne ljude, Novi Liber, Zagreb, 2009. Opačić, N.: Hrvatski u zagradama. Globalizacijske jezične stranputice, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006. Izabrani članci iz časopisa Kolo i Jezik Hrvatski jezični portal, http://hjp.novi-liber.hr

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Jezične vježbe engleskog jezika I

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Jezične vježbe engleskog jezika I




IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR II.


OBLICI Vježbe


Student može: - razumjeti osnovnu poruku kraćih i dužih tekstova, te slušnih zapisa na teme s kojima se susreće svakodnevno

(školovanje, priče, priroda, bonton…) - relativno točno i tečno usmeno se izražavati o poznatim i obrađenim temama - sudjelovati u razgovoru o poznatim temama, te razmjenjivati informacije - napisati kraći tekst o obrađenim temama koristeći argumente i objašnjavajući svoje stajalište Student je svjestan neodvojivosti učenja stranog jezika i poznavanja kulture, te je upoznat s nekim običajima, praznicima i specifičnostima zemalja engleskog govornog područja.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA



Redovito pohađanje nastave. Pročitati zadanu lektiru na engleskome jeziku. Pisanje eseja na zadanu temu. Pismeni i usmeni ispit na kraju II. semestra.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost na predavanjima. Pročitana zadana lektira na engleskome jeziku.


pismeni kolokviji ili završni pismeni ispit, usmeni ispit nakon položenog pismenog ispita.

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

Redstone, C., Cunningham, G. (2007). Face to Face, Upper intermediate. Cambridge: Cambridge University Press McCarthy - O'Dell (1996). English Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.

DOPUNSKA

Doff, A., Jones, C. (1997). Language in Use, Upper/intermediate. CUP. Naunton, J. (1994). Think First Certificate. Longman. Prodromou, L. (1999). Grammar and Vocabulary for First Certificate. Harlow: Pearson English Language Teaching.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Jezične vježbe engleskog jezika II

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Jezične vježbe engleskog jezika II




IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR III. i IV.


OBLICI Vježbe


Student može: - razumjeti osnovnu poruku kraćih i dužih tekstova, te slušnih zapisa na teme s kojima se susreće svakodnevno

(školovanje, putovanja, svijet novca, posao…) - relativno točno i tečno usmeno se izražavati o poznatim i obrađenim temama - sudjelovati u razgovoru o poznatim temama, te razmjenjivati informacije koristeći naučene strukture i vokabular - napisati tekst o obrađenim temama koristeći argumente i objašnjavajući svoje stajalište Student je svjestan neodvojivosti učenja stranog jezika i poznavanja kulture, te je upoznat s nekim običajima, praznicima i specifičnostima zemalja engleskog govornog područja.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA



Redovito pohađanje nastave. Pročitati zadanu lektiru na engleskome jeziku. Pisanje eseja na zadanu temu. Pismeni i usmeni ispit na kraju IV. semestra.




LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

Redstone,C., Cunningham, G. (2007). Face to Face, upper intermediate. Cambridge: CUP McCarthy, O'Dell (1996). English Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.

DOPUNSKA

Doff, A. – Jones, C. (1997). Language in Use, Upper/intermediate. Cambridge: CUP. Naunton, J. (1994). Think First Certificate. Harlow: Longman. Prodromou, L. (1999). Grammar and Vocabulary for First Certificate. Harlow: Pearson English Language Teaching Oxford Guide to British and American Culture. Oxford: OUP, 1999.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Jezične vježbe engleskog jezika III

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Jezične vježbe engleskog jezika III

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) dr. sc. Ivana Moritz, viša asistentica



IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR V. i VI.


OBLICI Vježbe


Student može: - razumjeti širok spektar kompleksnijih tekstova, te slušnih zapisa na različite teme iz svakodnevnog života, ali i

specifičnih područja - točno i tečno usmeno se izražavati prijagođavajući se različitim govornim situacijama - sudjelovati u razgovoru o poznatim temama, te razmjenjivati informacije koristeći naučene strukture i vokabular - napisati duži, dobro strukturiran tekst o obrađenim temama koristeći argumente i objašnjavajući svoje stajalište Student je svjestan neodvojivosti učenja stranog jezika i poznavanja kulture, te je upoznat s nekim običajima, praznicima i specifičnostima zemalja engleskog govornog područja.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA



Redovito pohađanje nastave. Studenti su dužni pročitati po jednu knjigu u svakom semestru, te na kraju semestra napisati esej na temu iz knjige. Studenti su dužni svaki mjesec predati pismeni sastav na zadanu ili slobodnu temu.



Pismeni kolokviji: Nakon svake obrađene cjeline iz udžbenika, 3 kolokvija u semestru Journals: Studenti su dužni napisati kraći sastav na engleskom jeziku jednom mjesečno. Esej: Studenti na kraju svakog semestra pišu esej na temu knjige na engleskom koju su prethodno pričitali Završni ispit: Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom godine polažu ih na ispitnom roku. Studenti koji žele postići bolji uspjeh od onoga postignutog na kolokvijima obvezni su položiti završni ispit. Konačna ocjena obuhvaća ocjene iz eseja, sastava, te kolokvija.

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA Kay, S., Jones, V. (2005): Inside Out Advanced. Oxford: Macmillan.

DOPUNSKA

Eastwood, J. (1999). Oxford Practice Grammar. Oxford: OUP. Hewings, M. (2003). Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP. Hornby, A.S. (2000). Oxford Advanced Learner's Dictionary of Current English. Oxford: Oxford University Press. McCarthy, M., O'Dell, F. (2004). English Vocabulary in Use. Cambridge. Cambridge University Press

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Jezične vježbe engleskog jezika IV

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Jezične vježbe engleskog jezika IV




IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E





OBLICI Vježbe, aktivnosti, diskusije, konzultacije, multimedija


Nakon uspješnog svladavanja kolegija student može: - razumjeti širok spektar kompleksnijih tekstova, te slušnih zapisa na različite teme iz svakodnevnog života, ali i

specifičnih područja - točno i tečno usmeno se izražavati prilagođavajući se različitim govornim situacijama - sudjelovati u razgovoru o poznatim temama, te razmjenjivati informacije koristeći naučene strukture i vokabular - napisati duži, dobro strukturiran tekst o obrađenim temama koristeći argumente i objašnjavajući svoje stajalište

- razviti znanja o društveno-kulturalnim sličnostima i razlikama izmenu vlastite zemlje i zemlje čiji se jezik uči i spreman ih je uvažavati.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI kolokviji, zadaće, dnevnici, prikazi knjiga, završni ispit (pismeni i usmeni)


Redovito pohađanje nastave, pročitati lektiru na engleskome jeziku, pisanje eseja na zadanu temu, pisanje zadaće, pismeni i usmeni ispit na kraju VIII. semestra. Svi zadatci unutar kolegija boduju se na slijedeći način: Kolokvij 1 (10 bodova) Kolokvij 2 (10 bodova) Kolokvij 3 (10 bodova) Zadaće i dnevnici (10 bodova) Književni prikaz (2x5 bodova) Esej (10 bodova) Nazočnost i sudjelovanje (10 bodova) Završni ispit (30 bodova) Unutar kolegija student može skupiti 70 bodova, a sa minimum 40 bodova ima pravo pristupiti završnom ispitu.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost na predavanjima (najviše 3 izostanka u semestru), 40% bodova ostvarenih unutar kolegija osiguravaju pristup završnom ispitu.


Pismeni kolokviji nakon svake obrađene jedinice, završni pismeni i usmeni ispit. Bodovi na završnom ispitu, ukoliko je ocjena pozitivna, dodaju se bodovima unutar kolegija te se izračunava završna ocjena na slijedeći način: 60-69=D 70-79=C 80-89=B 90-100=A

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Clare, Antonia, J.J. Wilson. Speakout Advanced. Pearson Longman, 2012. http://www.pearsonlongman.com/speakout/advanced.html. McCarthy, O’Dell. (1996). English Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.

DOPUNSKA Bragg, Melvyn. The Adventure of English: The Biography of a Language. Arcade Publishing, 2011. Gude, K., Duckworth, M. Proficiency Masterclass. Oxford: OUP, 1995. Oxford Guide to British and American Culture. Oxford: OUP, 1999.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Jezične vježbe engleskog jezika V

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Jezične vježbe engleskog jezika V




IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR IX. i X.

SATNICA (tjedno) IX. sem. 1 V ; X. sem. 2 V.

OBLICI Vježbe


Student može: - razumjeti širok spektar kompleksnijih tekstova, te slušnih zapisa na različite teme iz svakodnevnog života, ali i

specifičnih područja - posjeduje znanje vokabulara stranoga jezika (posebice iz područja svakodnevnoga govora, svijeta mašte, svijeta

škole i kurikuluma) - točno i tečno usmeno se izražavati prijagođavajući se različitim govornim situacijama - sudjelovati u razgovoru o poznatim temama, te razmijenjivati informacije koristeći naučene strukture i vokabular - napisati duži, dobro strukturiran tekst o obrađenim temama koristeći argumente i objašnjavajući svoje stajalište - posjeduje vještine nužne za ispunjenje socijalne dimenzije jezične uporabe koja uključuje ovladavanje jezičnim

varijetetima (dijalekti, sociolekti itd.) i jezičnim registrima (formalnim, neformalnim, povjerljivim itd.) Student posjeduje znanja o društveno-kulturalnim sličnostima i razlikama izmenu vlastite zemlje i zemlje čiji se jezik uči i spreman ih je uvažavati

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA



Redovito pohađanje nastave. Pročitati zadanu lektiru na engleskome jeziku. Pisanje eseja na zadanu temu. Pismeni i usmeni ispit na kraju X. semestra.




LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Gude, K., Duckworth, M. (1995). Proficiency Masterclass. Oxford: OUP. Side, R., Wellman, G. (1999). Grammar and Vocabulary for Cambridge Advanced and Proficiency: With Key. Harlow: Pearson English Language Teaching. Hughes, G., Moate, J. (2007). Practical Classroom English, Oxford.

DOPUNSKA McCarthy, O’Dell. (1996). English Vocabulary in Use. Cambridge: CUP. O'Dell, F. (1997). English Panorama 1. Cambridge: CUP. Oxford Guide to British and American Culture. Oxford: OUP, 1999.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Kineziologija

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ



ODSJEK Odsjek za društvena znanosti


OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Kineziologija

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Zvonimir Tomac



IZ

VO

ĐE

NJE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR V.



NAPOMENA Dio sati seminara održava se u športskoj dvorani.


Studenti će moći razumijeti i biti osposobljeni primijeniti osnovne kineziološke zakonitosti o utjecaju tjelesne aktivnosti na

različite segmente antropološkog statusa čovjeka, strukturu i opće zakonitosti upravljanog procesa vježbanja djece mlađe

školske dobi.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokviji, seminari, završni ispit.


Nazočnost na predavanjima i seminarima. Studenti su obvezni izraditi seminarski rad i prezentirati ga usmeno i praktično seminarskoj skupini.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, uspješno pripremljen i prezentiran seminarski rad.


Pismeni kolokviji: 1. Pojam, definicija i struktura kineziologije. Utjecaj kinezioloških podražaja na antropološka obilježja djece mlađe školske dobi. 2. Utjecaj kinezioloških podražaja na zdravlje. Pojam, načela i čimbenici upravljanog procesa vježbanja Usmeni ispit: Tijekom nastave studenti se kontinuirano prate i prikupljaju bodove iz elemenata: pohađanje nastave, seminarski rad i pismeni kolokvij. Na kraju semestra pristupaju pismenom ispitu oni studenti koji nisu položili kolokvije. Opseg usmenog ispita ovisit će o visini prikupljenih bodova u kontinuiranom praćenju i pismenom ispitu.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Findak, V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon, VUŠ, Petrinja. Milanović, D. i sur. (1997). Priručnik za sportske trenere, FFK, Zagreb. Mišigoj-Duraković, M. (1999). Tjelesno vježbanje i zdravlje, Zagreb. Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije, Visoka učiteljska škola u Petrinja.

DOPUNSKA

Kališ, S. (2000). Fitness za djecu- praktični savjeti za roditelje. Zagreb, Gopal. Kinesiology, International Journal of Fundamentaland Applied Kinesiology. Faculty of Kinesiology University of Zagreb, Croatia. Caput-Jogunica, R. (2009). Kineziologija - priručnik za studente Učiteljskog fakulteta- dislocirani studij u Slavonskom Brodu Skripta. (Odsjek za društvene znanosti – nastavni recenzirani materijal). Učiteljski fakultet, Osijek. Republika Hrvatska.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Kineziološka kultura

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Kineziološka kultura

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) predavač u izbora



IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR I., II.


OBLICI vježbe


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći samostalno planirati i programirati proces samovježbanja, a u svrhu

unapređenja i očuvanja zdravlja te kvalitete življenja.


Studenti su dužni redovno pohađati i aktivno sudjelovati u nastavi.

UVJETI ZA POTPIS Redovno pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje.


Ispit nije predviđen.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Anderson, B. Streching: vježbe istezanja za svakodnevni fitnes, trčanje, plivanje. Anderson, B. Fitnes za sve Belan, I. Jogging Periodizacija- Teorija i metodologija treninga Colwin, C. M. Plivanje za 21. stoljeće, Zagreb: Gopal, 1998. Wolf-Cvitak, J. Ritmičko-sportska gimnastika (skripta), Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu, 2000. Janković, V . Elementi tehnike odbojke i metodika, Zagreb Body building-Tehnika izvođenja vježbi Primjenjena kineziologija u rekreaciji Tićak. Oblikovanje tijela za žene. Siler, B. Pilates tijelo, Zagreb: Biovega, 2003. Priručnik za sportske trenere. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu, 1997. Srhoj, Lj. ,Miletić, Đ. Plesne strukture, Split, 2000.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Kineziološka metodika I

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

TC

I O

KO

LE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Kineziološka metodika I


SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Daria Župan, predavačica


IZ

VO

ĐE

NJE

NA

ST

AV



SEMESTAR VI.

SATNICA (tjedno) 2 P, 1 V



Studenti će moći razumjeti i primijeniti temeljne pojmove i zakonitosti kineziološke metodike vezane uz metode, principe,

metodičke organizacijske oblike rada, strukturu i sadržaje oficijelnog okvirnog plana i programa tjelesne i zdravstvene

kulture.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokviji, završni ispit.


Nazočnost na predavanjima.



Pismeni kolokviji: 1. Sredstva tjelesne i zdravstvene kulture. Plan i program tjelesne i zdravstvene kulture. Metode rada i metodički postupci. 2. Metodički principi. Organizacijski oblici rada u tjelesno-zdravstvenom odgojno-obrazovnom području. Metodički organizacijski oblici rada u nastavi.

Usmeni ispit: Tijekom nastave studenti se kontinuirano prate i prikupljaju bodove iz elemenata: pohađanje nastave i pismeni kolokvij. Na kraju semestra pristupaju pismenom ispitu oni studenti koji nisu položili kolokvije. Opseg Usmenom ispita ovisit će o razini prikupljenih bodova u pismenom ispitu.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Neljak, B. (2013). Opća kineziološka metodika. Priručnik, Gopal d.o.o., ZAGREB. Neljak, B. (2013). Kineziološka metodika u osnovnom i srednjem školstvu. Priručnik, Gopal d.o.o.,ZAGREB Neljak, B. (2011). Opća kineziološka metodika. Skripta. (Zavod za opću i primijenjenu kineziologiju – nastavni recenzirani materijal). Kineziološki fakultet, Zagreb. Republika Hrvatska. Neljak, B. (2011). Kineziološka metodika u osnovnom i srednjem školstvu. Skripta. (Zavod za opću i primijenjenu kineziologiju – nastavni recenzirani materijal). Kineziološki fakultet, Zagreb. Findak, V.(1995). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, priručnik za nastavnike razredne nastave. Zagreb, Školska knjiga. Findak, V.(1992). Metodički organizacijski oblici radau edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji. Hrvatski savez za športsku rekreaciju, Zagreb. Findak, V.(1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Školska knjiga, Zagreb. Pejčić, A. (2001). Opće pripremne vježbe za najmlađe. Pedagoški fakultet Rijeka, Rijeka. Pejčić, A., Berlot (1996). Sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture u prva četiri razreda osnovne škole. CDM-biblioteka, Rijeka. Pejčić, A. (2005). Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane školske dobi. VUŠ Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

DOPUNSKA

Nastavni plan i program za osnovnu školu. (2006). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa UDK 371.214 (497.5). ISBN 953-6569-25-6, Poglavlje - Nastavni plan i program tjelesne i zdravstvene kulture., str. 321-335. Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb: Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta. Mišigoj-Duraković, M. (1999). Tjelesno vježbanje i zdravlje, Zagreb. Kališ, S. (2000). Fitness za djecu- praktični savjeti za roditelje. Zagreb, Gopal. Kinesiology, International Journal of Fundamentaland Applied Kinesiology. Faculty of Kinesiology University of Zagreb, Croatia

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Kineziološka metodika II

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Kineziološka metodika II


SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Daria Župan, predavačica


IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV




SATNICA (tjedno) VII. semestar: 1 P + 2 V; VIII. semestar: 2 P + 1 V

OBLICI Predavanja, metodičke vježbe

NAPOMENA Metodičke se vježbe održavaju se u osnovnoj školi.


Studenti će moći razumijeti i primijeniti temeljne kineziološke informacije u osnovnim i diferenciranim organizacijskim

oblicima rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi djece mlađe školske dobi. Osposobit će se za planiranje i programiranje,

provedbu i kontrolu različitih oblika procesa vježbanja.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokviji, javna predavanja, seminarski rad i završni ispit.


Nazočnost na predavanjima i vježbama. Studenti su obvezni pogledati uzorna predavanja učitelja/učiteljica u vježbaonicama (Osijek) te održati jedno uspješno javno predavanje u svakom semestru u nižim razredima osnovne škole. Studenti su obvezni prije javnoga predavanja doći na konzultacije s napisanom pripremom za izvođenje nastavnoga sata. Prije usmenoga ispita studenti su dužni izraditi seminarski rad na temu Planiranje i programiranje nastave tjelesne i zdravstvene kulture a na primjeru inicijalnoga stanja jednog razrednog odjela kojeg su proveli tijekom stručno pedagoške prakse u tekućoj akademskoj godini.



Pismeni kolokviji: 1. Neposredno pripremanje učitelja za nastavu i dnevna priprava. 2. Metodički organizacijski oblici rada. Organizacija i tijek odgojno-obrazovnog procesa. 3. Planiranje i programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. 4. Praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Usmeni ispit: Tijekom nastave studenti će putem kontinuiranog praćenja prikupljati bodove iz elemenata: pohađanje nastave, nastupno javno predavanje i seminarski rad. Na kraju semestra pristupaju usmenom ispitu čiji će opseg i rezultat ovisit o razini prikupljenih bodova osobito putem kolokvija.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Neljak, B. (2013.). Kineziološka metodika u osnovnom i srednjem školstvu. Priručnik, Gopal d.o.o.,ZAGREB

Neljak, B., Novak, D., Sporiš, G., Višković, S., Markuš, D. (2012.). Metodologija vrjednovanja kinantropoloških obilježja učenika u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi CRO-FIT NORME. Recenzirani interni nastavni materijal, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu..

Neljak, B. (2011). Kineziološka metodika u osnovnom i srednjem školstvu. Skripta. (Zavod za opću i primijenjenu kineziologiju – nastavni recenzirani materijal). Kineziološki fakultet, Zagreb. Neljak, B., Novak, D., Sporiš, G., Višković, S. (2011). Metodologija vrednovanja kinantropoloških obilježja učenika u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi – CROFIT NORME. (Zavod za opću i primijenjenu kineziologiju – nastavni recenzirani materijal). Kineziološki fakultet, Zagreb. Findak, V.(1995). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, priručnik za nastavnike razredne nastave. Zagreb, Školska knjiga. Findak, V.(1992). Metodički organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji.

Hrvatski savez za športsku rekreaciju, Zagreb. Findak, V.(1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Školska knjiga, Zagreb. Pejčić, A. (2001). Opće pripremne vježbe za najmlađe. Pedagoški fakultet Rijeka, Rijeka. Pejčić, A., Berlot (1996). Sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture u prva četiri razreda osnovne škole. CDM-biblioteka, Rijeka. Pejčić, A. (2005). Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane školske dobi. VUŠ Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.

DOPUNSKA

Pravilnik o praćenju i ocjenjivanju odgojno – obrazovnih postignuća učenika u osnovnoj i srednjoj školi, 2010. Narodne novine, broj 87/08 i 86/09 www.mzos.hr (Proučiti članak 3., članak 9. (točka 1 i 2), članak 10. i članak 23.) Mišigoj-Duraković, M. (1999). Tjelesno vježbanje i zdravlje, Zagreb. Kališ, S. (2000). Fitness za djecu - praktični savjeti za roditelje. Zagreb, Gopal. Kinesiology, International Journal of Fundamentaland Applied Kinesiology. Faculty of Kinesiology University of Zagreb, Croatia. Zbornici radova Ljetnih škola kineziologa Hrvatske

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Kineziološki praktikum

O

PĆ

I P

OD

AT

CI

O S

TU

DIJ

U





OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Kineziološki praktikum

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) mr. sc. Dražen Rastovski, viši predavač



IZ

VO

ĐE

NJE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR III. i IV.

SATNICA (tjedno) 1 S + 1 V

OBLICI Seminar i vježbe

NAPOMENA Seminar u učionici – vježbe u sportskoj dvorani


Nakon uspješno završenog predmeta, student će moći demonstrirati sve teme propisane Nastavnim planom i programom iz

tjelesne i zdravstvene kulture za djecu mlađe školske dobi, provoditi asistenciju, čuvanje i pomaganje prilikom izvedbe svih

elemenata te primjenjivati i metodičke postupke kod učenja.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokviji, seminari, završni ispit.


Nazočnost na seminarima i vježbama. Studenti su obvezni izraditi seminarski rad kojeg prezentiraju usmenim izlaganjem, i predaju ga u obliku elektroničnog zapisa.Praktični dio seminara provode kroz vježbe u sportskoj dvorani sa studentima svoje seminarske skupine.Tijekom godine studenti oblikuju radnu mapu koja je uvjet za izlazak na usmeni dio ispita.

UVJETI ZA POTPIS Pravo na potpis studenti ostvaruju nakon što su ispunili gore navedene obveze (osim

radne mape).


Tijekom čitave godine studenti imaju mogućnosti polaganja kolokvija. Kolokviji se sastoje od praktične demonstracije motoričkih znanja prema Planu i programu propisanom za djecu mlađe školske dobi. Položeni kolokviji i radna mapa su uvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Opseg usmenog ispita ovisit će o razini prikupljenih bodova u kontinuiranom praćenju studenata tijekom godine. Usmeni dio ispita predstavljaju teorijska znanja vezana za sadržaje predviđene Planom i programom propisanom za djecu mlađe školske dobi (hodanje i trčanje, skakanja, bacanja i hvatanja, penjanja i puzanja, dizanja, nošenja, vuče, potiskivanja, navlačenja, kotrljanja i kolutanja, višenja i upiranja , igre i ples.)

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Živčić Marković, K. i Breslauer, N. (2011). Opisi nastavnih tema i kriteriji ocjenjivanja: tjelesna kultura u razrednoj nastavi. Zagreb: Lip Print; Čakovec: Međimursko veleučilište u Čakovcu. Neljak, B. Vježbajmo zajedno, Zagreb: Profil, 2007. Živić Marković,K. , Breslauer,N.Opis nastavnih tema i kriteriji ocjenjivanja – tjelesna i zdravstvena kultura u razrednoj nastav - Međimursko veleučilište u Čakovcu Findak,V (1994). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Zagreb., Školska knjiga. Findak, V. Brže, više, jače. Zagreb: Školska knjiga, 2002. (za prvi razred) Findak, V. Brže, više, jače. Zagreb: Školska knjiga. 2003. (za četvrti razred) Findak, V. Brže, više, jače. Zagreb: Školska knjiga. 2003. (za treći razred) Findak, V. Brže, više, jače. Zagreb: Školska knjiga. 2003. (za drugi razred) Findak, V.Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi: priručnik za učitelje razredne nastave. Zagreb: Školska knjiga, 1996. Nogomet: tehnike i taktike za vrhunsku igru, Zagreb: Gopal, 1998. Pavičić, I. Nogomet za mlade, Zagreb: [s.n., 1989] Trninić, S. Analiza i učenje košarkaške igre, Pula: Vikta, 1996 Zvonarek, N. Mini rukomet. Zagreb: Hrvatski rukometni savez Pejčić, A., Berlot, S. (1996 ) Sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture za prva četiri razreda osnovne škole (priručnik za učitelje). Pejčić, A. (1996) Sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture za prva četiri razreda osnovne škole. Sveučilište u Rijeci,Rijeka.

DOPUNSKA

Kališ, S. (2000). Fitness za djecu- praktični savjeti za roditelje. Zagreb, Gopal. Fučkar, K Aerobika za mlađu školsku dob. Suvremena aerobika- Zbornik radova, šesti zagrebački sajam sporta. Zagreb FKK. Knežević, G. (1993) Naše kolo veliko, Etno, Zagreb. wolf- Cvitak. J. (2004) Ritmička gimnastika. Kugler, Zagreb. Srhoj,LJ. ; Miletić, D. Plesne strukture, Split, 200.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Korelacijsko-integracijski sustav u hrvatskom jeziku

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Korelacijsko-integracijski sustav u hrvatskom jeziku



STATUS KOLEGIJA Izborni iz modula A

IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV


MJESTO Osijek

SEMESTAR X.


OBLICI predavanja, seminari


Nakon uspješnog svladavanja gradiva iz kolegija Korelacijsko-integracijski sustav u nastavi hrvatskoga jezika studenti će moći: - opisati korelacijsko-integracijski sustav - opisati problemsko-stvaralački sustav - opisati različite metodičke sustave hrvatskoga jezika - usporediti različita područja nastave hrvatskoga jezika - usporediti nastavu hrvatskoga jezika s drugim predmetima - prikazati korelacijsko-integracijski sustav u nastavi hrvatskoga jezika - primijeniti metodičke modele sati korelacije i integracije u nastavi hrvatskoga jezika

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA



Nazočnost na predavanjima i seminarima. Simulacija nastavnih situacija u kojima se ostvaruje korelacija i integracija nastavnih područja Hrvatskoga jezika kao i korelacija i integracija Hrvatskoga jezika s drugim predmetima.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, aktivno sudjelovanje na seminarima.


Usmeni kolokvij: Pripremiti i izložiti prema osobnom izboru primjer integracije i/ili korelacije u nastavi Hrvatskoga jezika. Završni ispit: Studenti koji nisu položili usmeni kolokvij tijekom semestra polažu ga na završnom usmenom ispitu.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Grupa autora (1993): Dosadno mi je – što da radim. Priručnik za razvijanje dječje kreativnosti. 2. izdanje. Zagreb: Školska knjiga. Salopek, A. (2009): Korelacija i integracija u razrednoj nastavi. Zagreb. Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006): Zagreb:Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

DOPUNSKA

Kermek-Sredanović, M.(1994): Djeca – Film, priča i pjesma. Zagreb: Školske novine. Kunić, I.(1991): Kultura dječjeg govornog i scenskog stvaralaštva. Zagreb: Školska knjiga. Lazić, D. (1996): Strip u nastavi književnosti u: Hrvatski u školi. Zbornik metodičkih radova. Zagreb: Školska knjiga. Pavličević, D.(1992): Kompjutorske igre u nastavi hrvatskoga jezika (s osobitim osvrtom na sadržaje gramatike pravopisa u mlađim razredima osnovne škole). Zagreb: Školska knjiga. Težak, D.(1990): Dječji junak u romanu i filmu. Zagreb: Školska knjiga. Vodopija, I. (2006): Dijeteijezik. Od riječi do SMS-a. Osijek: Matica hrvatska Ogranak Osijek. Metodički časopisi: Metodika. Časopis za teoriju i praksu metodikâ u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu. Učiteljski fakultet u Zagrebu. Život i škola. Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku. Filozofski fakultet u Osijeku. Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti. Zbornici: Dijete i jezik. Zbornik radova. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti. Zlatni danci. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Filozofski fakultet u Osijeku. Filozofski fakultet Pečuh. Matica hrvatska Osijek.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Kreativnost u nastavi

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Kreativnost u nastavi

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Snježana Dubovicki


STATUS KOLEGIJA izborni

IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR IV.


OBLICI predavanja, seminari, radionice


Studenti će upoznati veći broj kreativnih postupaka za svaku etapu odgojno-obrazovnog procesa (dogovor, realizaciju i evaluaciju) i biti će ih u stanju primijeniti u nastavi sa svojim budućim učenicima. Razvit će samopouzdanje u svoje kreativne sposobnosti i bit će potaknuti da iznalaze i razvijaju svoje specifične kreativne sposobnosti kao što je fluentnost, fleksibilnost, originalnost, elaboracija, senzitivnost, radoznalost, smisao za humor.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Ispit znanja o kreativnosti u nastavi


Redovno prisustvovanje, prikaz knjige, kreiranje inovacije u nastavi,

UVJETI ZA POTPIS Redovno prisustvovanje i izvršene obaveze


pismeno

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

1. Bognar, B. (2004). Poticanje kreativnosti u školskim uvjetima. Napredak, 2(14), 69-77. 2. Bognar,L./Bognar,B. (2007). Kreativnost učitelja kao značajna kompetencija nastavničke

profesije u 3. Babić, N., Kompetencije i kompetentnost učitelja: zbornik radova. Sveučilište Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku, Kherson State University, Kherson Ukraine.

4. Bognar, L., Dubovicki, S. (2012). Emocije u nastavi. Croatian Journal of Education. 14, 1; 135-153.

5. Bognar, L., Kragulj, S. (2009). Poticanje kreativnosti budućih učitelja na Učiteljskom fakultetu u Osijeku, u: Poticanje stvaralaštva u odgoju i obrazovanju : knjiga radova : priručnik za sadašnje i buduće učiteljice i učitelje = Encouraging creativity in education : collection of papers : a handbook for current and future teachers / Bene, Annamaria (ur.) Szabadka : Forum Konyvkiado, Ujvidek esUyvideki Egyetem, Magyar Tannyelu Tanitokepso Kar, 197-210.

6. Bognar,L., Waithead,J., Bognar,B., Perić Kraljik,M., Munk,K. (2010). Poticanje stvaralaštv u odgoju i obrazovanju/Encouraging Creativity in Education, Zagreb: Profil International, d.o.o.

7. Cvetković-Lay,J., Pečjak,V. (2004). Možeš i drukčije: priručnik s vježbama za poticanje kreativnog mišljenja. Zagreb: Alinea: Centar za poticanje darovitosti djeteta "Bistrić".

DOPUNSKA

1. Kroflin, L. (ur.) (1987). Dijete i kreativnost. Zagreb : Globus. 2. Ozimec, S. (1996). Otkriće kreativnosti, Tonimir, Varaždinske toplice. 3. Polić, M. (2001). Odgoj i stvaralaštvo. Metodički ogledi. 2(16); str. 9-17. 4. Previšić,V. (1987). Slobodne aktivnosti i stvaralaštvo, Zagreb: Školske novine. 5. Srića, V. (1994). Upravljanje kreativnošću. Zagreb: Školska knjiga.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Kulturna povijest Hrvatske

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Kulturna povijest Hrvatske

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Hrvoje Volner

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Pavao Nujić, asist.

STATUS KOLEGIJA Izborni predmet

IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV



SEMESTAR VIII. semestar (osmi)



NAPOMENA


Nakon uspješno završenog predmeta student će biti osposobljen za samostalno zaključivanje i interpretiranje hrvatske

kulturne povijesti s naglaskom na razdoblje 19. i 20. stoljeća.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokviji, seminarski rad, završni ispit.


Nazočnost na predavanjima i seminaru.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi i seminarski rad.


Pismeni kolokviji: Prema zadanoj literaturi Usmeni ispit: Prema zadanoj literaturi

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

Nikša Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20.. stoljeću, Zagreb: Barbat, 2002.

DOPUNSKA

Ivo Goldstein, Hrvatska 1918.-2008., Zagreb:EPH Liber, 2008.

Božena Vranješ-Šoljan, Stanovništvo Banske Hrvatske, Zagreb: EDUCA, 2009.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Leksikologija i tvorba riječi u hrvatskom jeziku

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Leksikologija i tvorba riječi u hrvatskom jeziku

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv. prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Nina Mance, viša asistentica


IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR II.




Studenti će savladati leksikološke poddiscipline:onomastiku, frazeologiju. Također će savladati odnose sinonimije, antonimije

i homonimije. Naučit će značenje jezičnoga purizma kao i odnose domaćih i stranih riječi u hrvatskome jeziku. Savladat će

prilagodbu posuđenica na svim jezičnim razinama.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Izlaganje, seminarski rad


Sudjelovanje na nastavi, izrada seminarskih radova, polaganje kolokvija

UVJETI ZA POTPIS Sudjelovanje na nastavi, seminarski rad, pismeni i usmeni ispit.


Izlaganje seminara na nastavi. Pismeni ispit. Usmeni ispit.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

1.Kolenić, Ljiljana, Riječi u svezama, Osijek, 2006.

2. Moguš, Milan, Povijest hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 2009.

Udžbenici iz leksikologije za gimnazije

DOPUNSKA 1.Kolenić, Ljiljana, Frazemi hrvatskih jezičnoznanstvenih tekstova, Slavenska frazeologija i pragmatika, Zagreb 2007., 134.-138..

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Likovna kultura

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Likovna kultura

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. art. Jelena Kovačević



IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR I.




Usvajanje temeljnog znanja iz likovne teorije i povijesti umjetnosti, razvijanja vlastitih izražajnih sposobnosti u likovnom području. Sposobnost primijene stečenih znanja u procesu donošenja odluka o obliku i načinu prezentacije vizualne poruke putem različitih medija vizualne komunikacije. Razvijanje vizualnog mišljenja i samostalnog pristupa likovnom djelu. Osjetljivost za vizualnu umjetnost izvan formalnih institucija: galerija i muzeja. Formiranje odnosa prema vrijednostima umjetničkoga djela. Sposobnost samostalne pripreme i izvedbe nastave likovne kulture.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Predavanja, vježbe, konzultacije, analize, samostalni zadatci i izložbe


Studenti su obavezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, redovito pohađati predavanja i vježbe; realizirati postavljene zadatke, napisati dvije uspješne analize zadanih likovnih djela.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, mapa likovnih radova, analize umjetničkih djela.


Kolokviji, analiza umjetničkog djela, usmeni ispit

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Likovne tehnike i oblikovanje u prostoru

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Likovne tehnike i oblikovanje u prostoru


SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. art. Marko Šošić, viši asist.


IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR II.


OBLICI Predavanja, vježbe, mapa


Sposobnost izražavanja u obrađenim likovnim tehnikama te posjedovanje znanja o primijeni u praksi - radu s djecom školske dobi. Osviještenost o potrebi za stalnim usavršavanjem i praćenjem umjetničke scene.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Predavanja, vježbe, izložbe, samostalni zadatci, konzultacije


Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, redovito pohađati predavanja i vježbe, realizirati postavljene zadatke likovnih vježbi (10).

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, mapa likovnih radova (10)


Kolokvij, usmeni ispit, mapa likovnih radova.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Damjanov, J. Likovna umjetnost 1. i 2. Zagreb : Školska knjiga, 1999.

Jakubin, M. Likovni jezik i likovne tehnike - temeljni pojmovi. Zagreb : Educa, 1999.

DOPUNSKA

Tanay, E.R.; Kučina, V. Tehnike likovnog izražavanja: od olovke do kompjutora. Zagreb : Lakej, 1995.

Barthes, R. Svijetla komora. Zagreb : Antibarbarus, 2003.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Matematika

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Matematika


SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Petra Abičić, asistentica


IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR III i IV semestar studija

SATNICA (tjedno) 1P+1V, 1P+1V


NAPOMENA



Nakon uspješnog svladavanja kolegija od studenta se očekuje da je sposoban za sljedeće: - razumjeti pojam funkcije, prepoznati linearnu, kvadratnu, eksponencijalnu i logaritamsku funkciju - razumjeti prikaz funkcije koristeći formulu, tablicu ili graf - prevesti u matematički jezik jednostavne probleme koji su formulirani nematematički, te koristiti dobiveni zapis za rješavanje početnog problema

- pokazati intuitivno znanje i razumijevanje temeljnih pojmova stereometrije - primijeniti principe kombinatorike radi utvrđivanja broja različitih kombinatornih konfiguracija

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA


NAČIN

Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenata 1. kolokviji ili pismeni ispit 2. usmeni ispit

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA [1] B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika I, Tehnička knjiga, Zagreb 1992. [2] D. Jukić, R. Scitovski, Matematika I, Odjel za matematiku, Osijek, 2000. [2] B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika II, Tehnička knjiga, Zagreb 1992.

DOPUNSKA [1] S. Mintaković, F. Ćurić: Matematika sa zbirkom zadataka, Školska knjiga, Zagreb, 2003. [2] M. Pavleković: Metodika nastave matematike s informatikom I, Element, Zagreb, 2001. [3] Udžbenici i zbirke zadataka iz srednje škole

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Matematika i nadareni učenici

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Matematika i nadareni učenici

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv. prof. dr. sc. Zdenka Kolar-Begović

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Ana Katalenić, asistentica

STATUS KOLEGIJA izborni u modulu B - Informatika

IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR IX.


OBLICI predavanja, seminar, konzultacije, samostalni zadaci, kontinuirana provjera znanja, CARNet LMS Moodle https://moodle.carnet.hr/

NAPOMENA

Nastava se realizira u prostorima fakulteta sa studentima i skupinom učenika četvrtih razreda osječkih osnovnih škola s posebnim interesom za matematiku. Studenti aktivno prate i izrađuju mapu o svojim učenicima pod nadzorom nastavnika. U suradnji s učiteljima svojih učenika stječu kompentencije za prepoznavanje razine i poticanje razvoja geom misljenja (po van Hielle-u) desetgodišnjaka te grafičku pismenost .


Student će znati prepoznati razinu geometrijskog mišljenja desetogodišnjaka te razvijati njegove potencijale; prepoznati matematički darovite učenike; poticati realizaciju matematičke darovitosti kod učenika; korektno koristiti matematički aparat i matematičku terminologiju; realizirati primjerene matematičke projekte s desetogodišnjacima.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Zadaće, seminar, usmeni ispit


Pohađanje i aktivno sudjelovanje u pripremi matematičkih radionica sa skupinom zainteresiranih učenika četvrtih razreda osječkih osnovnih škola. Prezentirati ostalim polaznicima ovoga izbornoga kolegija samoprocjenu održane radionice i eventualno predložiti poboljšanja. Koristiti ekspertni sustav za MatDar za procjenu matematičke darovitosti desetogodišnjaka te aktivno pratiti i vrednovati postignuća učenika.

UVJETI ZA POTPIS

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza ukoliko je student: 1. Prisustvovao svim radionicama tijekom semestra, 2. Predao sve zadaće koje su ocijenjene prolaznom ocjenom, 3. Izradio mapu praćenja za svoje učenike.


U ovom kolegiju primjenjuje se kontinuirano praćenje rada studenata tijekom akademske godine, a na njegovom kraju održat će se završni usmeni ispit. Ocjena se formira na osnovi aktivnosti na nastavi, pozitivno ocijenjenih svih zadaća i pozitivno ocijenjenih mapa praćenja učenika

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA M. Pavleković, Matematika i nadareni učenici, Element, Zagreb, 2009.

DOPUNSKA

Mirko Polonijo, Matematičke zavrzlame – priručnik za kreativne matematičare Matka, časopis za mlade matematičare M. Bombardeli, A. Čižmešija, Ž. Hanjš, Elementarna matematika10-Matematička natjecanja,Element, Zagreb, 1999.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Matematika u igri i razonodi

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Matematika u igri i razonodi


SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Željko Gregorović, predavač


IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV



SEMESTAR III.


OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni zadaci, kontinuirana provjera znanja,

NAPOMENA


Nakon uspješnog savladavanja kolegija od studenta se očekuje da je sposoban: poticati dječju znatiželju kroz matematičku igru, koristiti popularno-znanstvenu literaturu kao motivaciju za prikladne matematičke sadržaje, osmisliti matematičke igre, koristiti prikladne računalne programe.

OBLICI Pohađanje; aktivnost na nastavi


Redovno pohañanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Izrada domaćih zadaća, seminarskog i/ili praktičnog rada, pristupanje i polaganje završnom ispitu.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, uspješno izvršavanje svih propisanih zadaća.


U ovom kolegiju primjenjuje se kontinuirano praćenje rada studenata tijekom semestra, a na kraju se formira završna ocjena. Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenata : 1. završnog rada (kolokvija ili pismeni ispit) 2. seminarskog/praktičnog rada 3.samostalnih zadataka 4.pohañanja nastave.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

M. Polonijo, Matematički problemi za radoznalce, Školska knjiga, Zagreb, 1990. (IV izdanje) M. Polonijo, Matematičke razbibrige, Element, Zagreb, 1995. Matka, časopis za mlade matematičare

DOPUNSKA

M. Polonijo, Matematičke zavrzlame, Profil, Zagreb, 2002. Vesela matematika - računske igrice, Mozaik knjiga, Zagreb, 1993. (prijevod s francuskoga jezika). M. Polonijo, Matematički upitnici, Alfa, Zagreb, 2003. Martin Gardner, Mathematical Puzzles and Diversions, London. J. P. Perške, D. Klepić, Moja prva matematika za školu i kviz, Prosvjeta, 1986. CD – igrice, Math Ages 7 – 9 Učilica

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Medijska kultura

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Medijska kultura




IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR II.




Studenti će nakon odslušanog kolegija biti sposobni učiniti sljedeće: -razlikovati informaciju od dezinformacije -osmišljavati i postavljati pitanja nakon odslušanih medijskih sadržaja -razlikovati činjenica od mišljenja i gledišta od u različitim izvorima -imati sposobnost kritičkog vrjednovanja novih saznanja -razlikovati činjenice od osobnog stava -argumenitrano vrjednovati medijske sadržaje -postati aktivan posjetitelj kulturnih događaja s mogućnošću analiziranja

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Pohađanje; aktivnost na nastavi/seminaru; zadaće/prezentacije ; kolokviji ; esej / završni projekt usmeni ispit - po potrebi


- prisustvovanje - aktivnost - 5 zadaća - 2 kolokvija - esej /završni projekt - donošenje ocjene na temelju ukupnog broja bodova - pismeni/usmeni ispit prema potrebi

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, uspješno izvršavanje svih propisanih zadaća.


Prisustvovanje i aktivnost u seminaru (30 bodova) 1. Pismeni kolokviji: (30 bodova) 2. Pismeni Kolokvij : (20 bodova) Tijekom semestra 5 zadaća (50 bodova) Esej/završni projekt (70 bodova) Donošenje ocjene na temelju ukupnog broja bodova Pismeni/usmeni ispit; po potrebi

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Inglis, F., Teorija medija, Zagreb, Barbat, 1997. Košir M., Zgrablić, N., Ranfel, N, Život s medijima, Zagreb, 1999. Mikić, K, Film u nastavi medijske kulture

DOPUNSKA Marschall, M., Razumijevanje medija- Mediji čovjekovi produžeci, Zagreb, Golen marketing, 2008. Milišra, Z., Tolić, M., Vertovšek, N, Mladi – odgoj za medije, Zagreb, M. E. P., 2010.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodičke vježbe engleskog jezika

OPĆI

PO

DACI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Metodičke vježbe engleskog jezika



STATUS KOLEGIJA Obvezan

IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV



SEMESTAR IX.


OBLICI Vježbe.

NAPOMENA


Nakon uspješno svladanog kolegija student: 1. je sposoban sustavno razvijati kod učenika vještine slušanja, govorenja, čitanja i pisanja putem različitih aktivnosti, nastavnih materijala i pomagala 2. je sposoban organizirati nastavni sat sukladno dobi i stupnju jezičnoga znanja učenika 3. je sposoban prilagoditi metode i tehnike rada individualnim razlikama učenika 4. je sposoban stvoriti pozitivno ozračje za učenje stranoga jezika, motivirati učenike, prepoznati i umanjiti strah od jezika 5. je sposoban razvijati kod učenika različite strategije učenja i metajezična razmišljanja sukladna njihovom kognitivnom razvoju 6. je sposoban primijeniti znanja o načelima vrjednovanja i samovrjednovanja pri izradi različitih oblika testova za različite jezične vještine, pri ocjenjivanju učeničkih uradaka i davanju povratne informacije učeniku 7. je sposoban primijeniti različite tehnike ispravljanja pogrješaka i svjestan je djelovanja procesa ispravljanja

pogrješaka na učenike 8. je spreman je razviti kod učenika sposobnost samoispravljanja, medjuučeničkoga ispravljanja 9. je spreman kod učenika razvijati sposobnost samopromatranja i samovrjednovanja te sposobnost prihvaćanja

odgovornosti za osobno znanje 10. ima pozitivan stav prema pogrješkama i razvija ga kod učenika.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokviji i završni praktični rad (vođenje Dnevnika prakse i izvođenje nastave).


Nazočnost nastavi i sudjelovanje u svim aktivnostima na nastavi. U okviru Stručno-pedagoške prakse IV studenti održavaju nastavu engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole. Ovo iskustvo dokumentirano u Dnevniku prakse i analiza održane nastave sastavni je dio kolegija i završne ocjene.


NAČIN POLAGANJA ISPITA Ispit se polaže putem kolokvija i završnog ispita. Kolokviji se polažu u pismenom, a

završni ispit se izvodi praktično te u pismenom i usmenom obliku.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Slattery, M. - Willis, J. (2001). English for Primary Teachers. OUP. Nacionalni okvirni kurikulum (2011). MZOS RH. Hrvatski nacionalni obrazovni standard (2005). MZOS RH. Nastavni plan i program Republike Hrvatske (2006). MZOS RH. Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (2010). MZOS RH.

DOPUNSKA Brewster, J., Ellis, G. i Girard, D. (2003). The Primary English Teacher's Guide. Paerson Education Limited. Gower, R., Phillips, D. - Walters, S. (1995). Teaching Practice Handbook. Heinemann.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika glazbene kulture I

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Metodika glazbene kulture I

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU doc. dr. sc. Vesna Svalina



IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV


MJESTO Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku

SEMESTAR VII.


OBLICI Predavanja, vježbe, konzultacije

NAPOMENA Dio se sati metodičkih vježbi održava u vježbaonici fakulteta.

ISH

OD

I

Nakon uspješno završenog kolegija Metodika glazbene kulture I student će:

• znati sadržaje metodike nastave glazbene kulture;

• moći pjevati dječje i narodne pjesme s jasnom dikcijom i dinamičkim nijansiranjem uz istovremeno sviranje melodije i harmonijske pratnje na glazbenom instrumentu (sintesajzeru, glasoviru);

• poznavati veći broj glazbenih i glazbeno-scenskih djela različitih žanrova i stilova zadanih

osnovnoškolskim programom glazbene kulture;

• imati razvijenu kulturu slušanja i estetskog doživljavanja glazbenog djela;

• poznavati rezultate značajnih glazbeno-pedagoških istraživanja;

• biti u stanju samostalno istraživati glazbeno-pedagoška pitanja;

• biti u stanju uvoditi djecu mlađe školske dobi u aktivnosti pjevanja, slušanja, sviranja i glazbenog stvaralaštva;

• moći procjenjivati glazbene sposobnosti učenika;

• moći organizirati nastavni sat glazbene kulture.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI kolokvij, praktična predavanja u osnovnoj školi, završni ispit


Nazočnost na predavanjima i metodičkim vježbama. Studenti su obvezni prisustvovati nastavnim satovima učitelja/učiteljica u vježbaonici fakulteta te održati jedno uspješno javno predavanje iz Metodike glazbene kulture u nižim razredima osnovne škole. Studenti su obvezni prije javnoga predavanja poslati elektroničkim putem pisanu pripravu za izvođenje nastavnoga sata i doći na konzultacije na kojima će pjevati i svirati sadržaje vezane uz temu javnoga predavanja.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, uspješno održano javno predavanje.


Kolokvij: kolokvij se polaže praktično - sviranje i pjevanje zadanih pjesama. Završni ispit: Studenti koji ne polože kolokvij, sadržaj kolokvija polažu tijekom ispita. Studenti tijekom ispita određuju putem slušanja glazbeni oblik skladbe, prepoznaju naziv skladbe i skladatelja, uočavaju glazbene sastavnice te pokazuju usvojenost sadržaja iz područja metodike glazbene kulture.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Svalina, V. (2015). Kurikulum nastave glazbene kulture i kompetencije učitelja za poučavanje glazbe. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti. Svalina, V. (2013). Interdisciplinarni pristup poučavanju glazbe na primarnom stupnju odgoja i

obrazovanja. U: S. Vidulin-Orbanić (ur.) Glazbena pedagogija u svjetlu sadašnjih i budućih promjena 3: interdisciplinarni pristup glazbi: istraživanje, praksa i obrazovanje, zbornik radova (str. 135-150), Pula: Sveučilište Jurja Dobrile.

Svalina, V. (2010). Dječje stvaralaštvo u nastavi glazbe. U Korszerű módszertani kihívások, Káich K. (ur.). Szabadka: Magyar Tannyelvű Tanítóképző, 378-393.

Vidulin-Orbanić, S. (2002). Pristup glazbi u prvim školskim godinama.Tonovi, 40, 49-55. Vidulin-Orbanić, S. i Terzić, V. (2011). Polazište i pristup pjevanju u općeobrazovnoj školi. Metodički

ogledi, 18 (2), 137-156.

DOPUNSKA

Andreis, J. (1968). Vjecni Orfej. Zagreb: Školska knjiga. Ardley, N. (1991). Upoznajmo svijet glazbala. Zagreb: Mladost. Dobrota, S. (2012a). Korelacija u glazbenoj nastavi. Tonovi, 27 (59), 18-23. Dobrota, S. (2012b). Uvod u suvremenu glazbenu pedagogiju. Split: Filozofski fakultet u Splitu Dobrota, S. i Reić Ercegovac, I (2009). Glazbene preferencije mladih s obzirom na neke

sociodemografske varijable. Odgojne znanosti, 11, 381-398. Dobrota, S. i Reić Ercegovac, I. (2016). Zašto volimo ono što slušamo: glazbeno-pedagoški i psihološki

aspekti glazbenih preferencija. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. Dobrota, S. i Reić Ercegovac, I. (2016). Zašto volimo ono što slušamo: glazbeno-pedagoški i psihološki

aspekti glazbenih preferencija. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. Campbell, P. S. (2005). Deep Listening to the Musical World. Music Educators Journal, 92 (1), 30-36. Dubovicki, S., Svalina, V. i Proleta, J. (2014). Izvannastavne glazbene aktivnosti u školskim

kurikulumima. Školski vjesnik: časopis za pedagoška i školska pitanja, 63 (4), 553-578. http://bib.irb.hr/datoteka/654896.Dubovicki_Svalina_Proleta_1.pdf

Ercegovac-Jagnjić, G. i Nikolić, L. (2007). Glazbene kompetencije učitelja. U Kompetencije i kompetentnost učitelja, Babić, N. (ur.). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Učiteljski fakultet, 191-197.

Dobrota, S. (2012a). Korelacija u glazbenoj nastavi. Tonovi, 27 (59), 18-23. Dobrota, S. (2012b). Uvod u suvremenu glazbenu pedagogiju. Split: Filozofski fakultet u Splitu. Đerfi-Bošnjak, V. (2001). Ja volim pjesmu, pjesma voli mene. Osijek: Grafika. Golčić, I. (1998.) Pjesmarica – za osnovne škole. Zagreb: HKD Sv. Jerolima. Makjanić/Završki (1974.) Glazbeni odgoj u I, II, i III razredu osnovne škole. Zagreb: Školska knjiga. Manasteriotti, V. (1988). Zbornik pjesama i igara za djecu, Priručnik muzičkog odgoja. Zagreb:

Školska knjiga. Nikolić, L. (2014). Teaching singing in classroom: Educating future teachers in primary schools. U

Zbornik radova XVI pedagoškog foruma, Petrović, M. (ur.). Beograd: Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu, 81-99.

Njirić, N. (1994). Pjevanka – priručnik za učitelje. Zagreb: Školska knjiga. Požgaj, J. (1988.) Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga. Proleta, J. i Svalina, V. (2011). Odgojna uloga izvannastavnih glazbenih aktivnosti. Život i škola:

časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, 26 (2), 134-153. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114757

Reich, T. (1994). Glazbena čitanka za mlade prijatelje glazbe. Zagreb: Školska knjiga. Riman, M. (2008). Dijete pjeva. Rijeka: Učiteljski fakultet u Rijeci. Svalina, V. (2009.) Glazboterapija i djeca s posebnim potrebama, Zagreb: Tonovi, 53; 144-153. Svalina, V. i Matijević, M. (2011). Glazbeno daroviti učenici na primarnom stupnju

školovanja. Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 152 (3-4), 425-445. Svalina, V. Muha, K. i Peko, A. (2016). Izvannastavne glazbene aktivnosti u prva četiri razreda

osnovne općeobrazovne škole. Napredak, 157 (1-2), 71-89. Šulentić Begić, J. (2016). Otvoreni model nastave glazbe u prva četiri razreda osnovne škole. Osijek:

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti. Vidulin, S. i Bolić, M. (2015). Analiza učeničkih postignuća iz područja Glazbene umjetnosti i kulture u

kontekstu Nacionalnog okvirnog kurikuluma. Život i škola, 61, 2, 109-123. Vidulin-Orbanić, S. I Duraković, L. (2012). Metodički aspekti obrade muzikoloških sadržaja. Pula:

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Vidulin-Orbanić, S. (2013). Glazbeno stvaralaštvo: teorijski i praktični prinos izvannastavnim

glazbenim aktivnostima. Pula: Udruga za promicanje kvalitete i poticanje izvrsnosti u odgoju i obrazovanju SEM.

Završki, J. (1979.) Rad s dječjim pjevačkim zborom. Zagreb: Školska knjiga. Završki, J. (1992.) Tratinčice – susreti s glazbom u prva četiri razreda osnovne škole. Zagreb: Školska

knjiga. Udžbenici za Glazbenu kulturu od I. do IV. razreda osnovne škole.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika glazbene kulture II

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Metodika glazbene kulture II

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU doc. dr. sc. Vesna Svalina



IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV



SEMESTAR VIII.


OBLICI Predavanja, vježbe, konzultacije

NAPOMENA Dio se sati metodičkih vježbi održava u vježbaonici fakulteta.

ISH

OD

I

Nakon uspješno završenog kolegija student će:

• znati sadržaje metodike nastave glazbene kulture;

• moći pjevati dječje i narodne pjesme s jasnom dikcijom i dinamičkim nijansiranjem uz istovremeno sviranje melodije i harmonijske pratnje na glazbenom instrumentu (sintesajzeru, glasoviru);

• poznavati veći broj glazbenih i glazbeno-scenskih djela različitih žanrova i stilova zadanih

osnovnoškolskim programom glazbene kulture;

• imati razvijenu kulturu slušanja i estetskog doživljavanja glazbenog djela;

• poznavati rezultate značajnih glazbeno-pedagoških istraživanja;

• biti u stanju samostalno istraživati glazbeno-pedagoška pitanja;

• biti u stanju uvoditi djecu mlađe školske dobi u aktivnosti pjevanja, slušanja, sviranja i glazbenog stvaralaštva;

• moći procjenjivati glazbene sposobnosti učenika;

• moći organizirati nastavni sat glazbene kulture.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI kolokvij, praktična predavanja u osnovnoj školi, završni ispit


Nazočnost na predavanjima i metodičkim vježbama. Studenti su obvezni prisustvovati nastavnim satovima učitelja/učiteljica u vježbaonici fakulteta te održati jedno uspješno javno predavanje iz Metodike glazbene kulture u nižim razredima osnovne škole. Studenti su obvezni prije javnoga predavanja poslati elektroničkim putem pisanu pripravu za izvođenje nastavnoga sata i doći na konzultacije na kojima će pjevati i svirati sadržaje vezane uz temu javnoga predavanja.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, uspješno održano javno predavanje.


Kolokvij: kolokvij se polaže praktično - sviranje i pjevanje zadanih pjesama. Završni ispit: Studenti koji ne polože kolokvij, sadržaj kolokvija polažu tijekom ispita. Studenti tijekom ispita putem slušanja prepoznaju naziv skladbe i skladatelja, uočavaju glazbene sastavnice te pokazuju usvojenost sadržaja iz područja metodike glazbene kulture.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Svalina, V. (2015). Kurikulum nastave glazbene kulture i kompetencije učitelja za poučavanje glazbe. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti. Svalina, V. (2013). Interdisciplinarni pristup poučavanju glazbe na primarnom stupnju odgoja i

obrazovanja. U: S. Vidulin-Orbanić (ur.) Glazbena pedagogija u svjetlu sadašnjih i budućih promjena 3: interdisciplinarni pristup glazbi: istraživanje, praksa i obrazovanje, zbornik radova (str. 135-150), Pula: Sveučilište Jurja Dobrile.

Svalina, V. (2010). Dječje stvaralaštvo u nastavi glazbe. U Korszerű módszertani kihívások, Káich K. (ur.). Szabadka: Magyar Tannyelvű Tanítóképző, 378-393.

Vidulin-Orbanić, S. (2002). Pristup glazbi u prvim školskim godinama.Tonovi, 40, 49-55. Vidulin-Orbanić, S. i Terzić, V. (2011). Polazište i pristup pjevanju u općeobrazovnoj školi. Metodički

ogledi, 18 (2), 137-156.

DOPUNSKA

Andreis, J. (1968). Vjecni Orfej. Zagreb: Školska knjiga. Ardley, N. (1991). Upoznajmo svijet glazbala. Zagreb: Mladost. Dobrota, S. (2012a). Korelacija u glazbenoj nastavi. Tonovi, 27 (59), 18-23. Dobrota, S. (2012b). Uvod u suvremenu glazbenu pedagogiju. Split: Filozofski fakultet u Splitu Dobrota, S. i Reić Ercegovac, I (2009). Glazbene preferencije mladih s obzirom na neke

sociodemografske varijable. Odgojne znanosti, 11, 381-398. Dobrota, S. i Reić Ercegovac, I. (2016). Zašto volimo ono što slušamo: glazbeno-pedagoški i psihološki

aspekti glazbenih preferencija. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. Campbell, P. S. (2005). Deep Listening to the Musical World. Music Educators Journal, 92 (1), 30-36. Dubovicki, S., Svalina, V. i Proleta, J. (2014). Izvannastavne glazbene aktivnosti u školskim

kurikulumima. Školski vjesnik: časopis za pedagoška i školska pitanja, 63 (4), 553-578. http://bib.irb.hr/datoteka/654896.Dubovicki_Svalina_Proleta_1.pdf

Đerfi-Bošnjak, V. (2001). Ja volim pjesmu, pjesma voli mene. Osijek: Grafika. Ercegovac-Jagnjić, G. i Nikolić, L. (2007). Glazbene kompetencije učitelja. U Kompetencije i

kompetentnost učitelja, Babić, N. (ur.). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Učiteljski fakultet, 191-197.

Golčić, I. (1998). Pjesmarica – za osnovne škole. Zagreb: HKD Sv. Jerolima. Makjanić/Završki (1974). Glazbeni odgoj u I, II, i III razredu osnovne škole. Zagreb: Školska knjiga. Manasteriotti, V. (1988). Zbornik pjesama i igara za djecu, Priručnik muzičkog odgoja. Zagreb:

Školska knjiga. Nikolić, L. (2014). Teaching singing in classroom: Educating future teachers in primary schools. U

Zbornik radova XVI pedagoškog foruma, Petrović, M. (ur.). Beograd: Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu, 81-99.

Njirić, N. (1994). Pjevanka – priručnik za učitelje. Zagreb: Školska knjiga. Požgaj, J. (1988). Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga. Proleta, J. i Svalina, V. (2011). Odgojna uloga izvannastavnih glazbenih aktivnosti. Život i škola:

časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, 26 (2), 134-153. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114757

Reich, T. (1994). Glazbena čitanka za mlade prijatelje glazbe. Zagreb: Školska knjiga. Riman, M. (2008). Dijete pjeva. Rijeka: Učiteljski fakultet u Rijeci. Svalina, V. (2009). Glazboterapija i djeca s posebnim potrebama, Zagreb: Tonovi, 53; 144-153. Svalina, V. i Matijević, M. (2011). Glazbeno daroviti učenici na primarnom stupnju

školovanja. Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 152 (3-4), 425-445. Svalina, V. Muha, K. i Peko, A. (2016). Izvannastavne glazbene aktivnosti u prva četiri razreda

osnovne općeobrazovne škole. Napredak, 157 (1-2), 71-89. Šulentić Begić, J. (2016). Otvoreni model nastave glazbe u prva četiri razreda osnovne škole. Osijek:

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti. Vidulin, S. i Bolić, M. (2015). Analiza učeničkih postignuća iz područja Glazbene umjetnosti i kulture u

kontekstu Nacionalnog okvirnog kurikuluma. Život i škola, 61, 2, 109-123. Vidulin-Orbanić, S. I Duraković, L. (2012). Metodički aspekti obrade muzikoloških sadržaja. Pula:

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Vidulin-Orbanić, S. (2013). Glazbeno stvaralaštvo: teorijski i praktični prinos izvannastavnim

glazbenim aktivnostima. Pula: Udruga za promicanje kvalitete i poticanje izvrsnosti u odgoju i obrazovanju SEM.

Završki, J. (1979). Rad s dječjim pjevačkim zborom. Zagreb: Školska knjiga. Završki, J. (1992). Tratinčice – susreti s glazbom u prva četiri razreda osnovne škole. Zagreb: Školska knjiga. Udžbenici za Glazbenu kulturu od I. do IV. razreda osnovne škole.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika hrvatskoga jezika I

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

TC

I O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Metodika hrvatskoga jezika I

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Valentina Majdenić doc. dr. sc. Lidija Bakota




MJESTO Osijek


SATNICA (tjedno) V. semestar: 2 P; VI. semestar: 2 P + 1 V

OBLICI predavanja, vježbe

NAPOMENA


Nakon uspješnog svladavanja gradiva iz kolegija Metodika hrvatskoga jezika I, studenti će moći: - objasniti pojam Metodike hrvatskoga jezika i njezin položaj u sustavu znanosti - usporediti teme i obrazovna postignuća u nastavnom planu i programu - definirati svrhu, cilj i zadaće nastave početnoga čitanja i pisanja - opisati metodičke sustave pripremnoga razdoblje - opisati različite metodičke sustave usavršavanja čitanja i pisanja - prikazati metode poticanja čitanja kod učenika mlađe školske dobi - definirati svrhu, cilj i zadaće nastave književnosti u nižim razredima osnovne škole - definirati književne rodove i vrste i opisati njihovu zastupljenost u nastavnom planu i programu

- primijeniti metodičke modele sati početnoga čitanja i pisanja te nastave književnosti u razrednom kontekstu

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI kolokviji, praktična predavanja u osnovnoj školi, završni ispit


Nazočnost na predavanjima i metodičkim vježbama. Studenti su obvezni pogledati uzorna predavanja učitelja/učiteljica u vježbaonicama (Osijek / Slavonski Brod) te održati jedno uspješno javno predavanje iz Metodike hrvatskoga jezika u nižim razredima osnovne škole u ljetnom semestru. Studenti su obvezni prije javnoga predavanja doći na konzultacije s napisanom pripremom za izvođenje nastavnoga sata. Tijekom godine studenti su obvezni ispisati dvije pisanke B rukopisnim pismom.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, uspješno održano javno predavanje i pozitivno ocijenjeno poznavanje rukopisnoga pisma.


Pisani kolokviji: 1. Teorijski pristup Metodici hrvatskoga jezika (prosinac), 2. Početno čitanje i pisanje (siječanj), 3. Pripovjedna proza u razrednoj nastavi (travanj), 4. Lirska pjesma u razrednoj nastav (svibanj)i, 5. Provjera rukopisnoga pisma (tijekom godine). Usmeni kolokvij: Odabranu temu iz područja Metodike hrvatskoga jezika usmeno izložiti s naglaskom na poznavanje metajezika struke i znanstvene literature. Završni ispit: Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom godine polažu ih na završnom usmenom ispitu. Studenti koji žele postići bolji uspjeh od onoga postignutog na kolokvijima obvezni su izložiti 3 članka iz recentnih metodičkih časopisa.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Bežen, A. (2002): Metodički pristup početnom čitanju i pisanju na hrvatskom jeziku. Zagreb: Profil. Bežen, A.(2003): Metodički pristup književnosti i medijske kulture u drugom, trećem i četvrtom razredu. Zagreb: Profil. Bežen, A. (2008): Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu. Učiteljski fakultet u Zagrebu.Profil. Lučić, K. (2004): Nastava u kombiniranim odjelima. Zagreb: Školska knjiga. Lučić-Mumlek, K. (2002): Lektira u razrednoj nastavi. Zagreb: Školska knjiga. Nastavni plan i program za osnovnu školu. (2006): Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Rosandić, D. (2005): Metodika književnog odgoja. Zagreb: Školska knjiga.

DOPUNSKA

Pedagoški i metodički časopisi: Metodika, Život i škola, Napredak, Školske novine Zbornici: Dijete i jezik danas, Zlatni danci. Bežen, A.(1989): Znanstveni sustav metodike književnog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školske novine. Centner, S. (2007): Kako zavoljeti knjigu i čitanje. Đakovo: Tempo. Čudina-Obradović, M.(1996): Igrom do čitanja. Zagreb:Školska knjiga. Diklić, Z.(1990): Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti. Zagreb: Školska knjiga. Lagumdžija, N.(2000): Basna u osnovnoškolskoj nastavni umjetnosti. Zagreb: HENA COM. Leniček, E.(2002): Lektira u prva četiri razreda osnovne škole. Visoka učiteljska škola. Petrinja. Peko, A. i A. Pintarić (1999): Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika. Osijek: Pedagoški fakultet Osijek. Šabić, A.G.(1983): Lirska poezija u razrednoj nastavi. Zagreb: Školska knjiga. Težak, D.(1993): Priče o dobru, priče o zlu, Priručnik za razvijanjemoralnog prosuđivanja u djece. Zagreb: Školska knjiga. Težak, S. - Težak, D.(1997): Interpretacija bajke u osnovnoj školi. Zagreb: Divič. Vodopija, I.(2006): Dijete i jezik. Od riječi do SMS-a. Matica hrvatska ogranak Osijek.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika hrvatskoga jezika II

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

TC

I O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Metodika hrvatskoga jezika II

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Valentina Majdenić doc. dr.sc. Lidija Bakota



IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV


MJESTO Osijek




NAPOMENA Dio se sati metodičkih vježbi održava u Osnovnoj školi Retfala


Nakon uspješnog svladavanja gradiva iz kolegija Metodika hrvatskoga jezika II, studenti će moći: - definirati svrhu, cilj i zadaće nastave hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja - objasniti suvremeni pristup nastavi jezika i jezičnoga izražavanja u nižim razredima osnovne škole (komunikacijsko-

funkcionalni pristup učenju nasuprot lingvističkom, razvoj komunikacijskih vještina slušanja, govorenja, čitanja i pisanja)

- usporediti različite metodičke sustave i metode u nastavi jezika - opisati različite vrste govornih i pismenih vježbi u nastavi jezičnoga izražavanja - povezati govorne i pismene vježbe prema načelu postupnosti i primjerenosti u nastavi jezičnoga izražavanja - primijeniti metodičke modele sati govornih i pismenih vježbi u nastavi Hrvatskoga jezika u razrednom kontekstu

procijeniti i vrjednovati pogrješke u učeničkim pisanim radovima (sastavcima).

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI kolokviji, praktična predavanja u osnovnoj školi, završni ispit


Nazočnost na predavanjima i metodičkim vježbama. Studenti su obvezni održati jedno uspješno javno predavanje iz Metodike hrvatskoga jezika u nižim razredima osnovne škole u zimskom semestru. Studenti su obvezni prije javnoga predavanja doći na konzultacije s napisanom pripremom za izvođenje nastavnoga sata. Tijekom godine studenti su obvezni ispisati jednu pisanku B rukopisnim pismom.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, uspješno održano javno predavanje i poznavanje rukopisnoga pisma.


Pisani kolokviji: 1 Govorne vježbe (prosinac), 2. Pisane vježbe (siječanj), 3. Gramatika i pravopis u razrednoj nastavi (travanj), 4. Medijska kultura (svibanj), 5. Provjera rukopisnoga pisma (tijekom godine). Usmeni kolokvij: Odabranu temu iz područja Metodike hrvatskoga jezika usmeno izložiti s naglaskom na poznavanje metajezika struke i znanstvene literature. Završni ispit: Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom godine polažu ih na završnom usmenom ispitu. Studenti koji žele postići bolji uspjeh od onoga postignutog na kolokvijima obvezni su izložiti 3 članka iz recentnih metodičkih časopisa.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Bežen, A. (2008): Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu. Učiteljski fakultet u Zagrebu.Profil. Lučić, K. (2004): Nastava u kombiniranim odjelima. Zagreb: Školska knjiga. Nastavni plan i program za osnovnu školu. (2006): Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Pavličević-Franić, D. (2002) Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa. Rosandić, D. (2005): Metodika književnog odgoja. Zagreb: Školska knjiga. Rosandić, D.(2002): Od slova do teksta i metateksta. Zagreb: Profil. Težak, S. (1996): Teorija nastave hrvatskoga jezika 1 i 2. Zagreb: Školska knjiga. Težak, S.(1990): Metodika nastave filma. Zagreb: Školska knjiga. Težak, S.(1990): Govorne vježbe u nastavi hrvatskog jezika. Zagreb: Školska knjiga.

DOPUNSKA

Bežen, A.(1989): Znanstveni sustav metodike književnog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školske novine. Diklić, Z.(1990): Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti. Zagreb: Školska knjiga. Gudelj-Velaga, Z.(1990): Nastava stvaralačke pismenosti. Zagreb: Školska knjiga. Kermek-Sredanović, M (1991): Književno-scenski odgoj i obrazovanje mladih, Zagreb: Školska knjiga. Kermek-Sredanović, M.(1994): Djeca – Film, priča i pjesma. Zagreb: Školske novine. Kunić, I.(1991): Kultura dječjeg govornog i scenskog stvaralaštva. Zagreb: Školska knjiga. Pavličević, D.(1992): Kompjutorske igre u nastavi hrvatskoga jezika (s osobitim osvrtom na sadržaje gramatike pravopisa u mlađim razredima osnovne škole). Zagreb: Školska knjiga. Težak, D.(1990): Dječji junak u romanu i filmu. Zagreb: Školska knjiga. Turković, H.(1996): Umijeće filma. Hrvatski filmski savez 1996. Visinko, K. (2010) Jezično izražavanje u nastavi hrvatskoga jezika – pisanje. Zagreb: Školska knjiga Vodopija, I.(2006): Dijete i jezik. Od riječi do SMS-a. Matica hrvatska ogranak Osijek. Udžbenici i priručnici za nastavu hrvatskoga jezika. Pedagoški i metodički časopisi: Metodika, Život i škola, Napredak, Školske novine Zbornici: Dijete i jezik danas, Zlatni danci.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika likovne kulture I.

O

PĆ

I P

OD

AC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Metodika likovne kulture I.


SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU -


IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV


MJESTO Osijek

SEMESTAR V.

SATNICA (tjedno) V. semestar: 2 P + 1 V


NAPOMENA -


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći izložiti vlastiti prijedlog nastavnoga sata Likovne kulture i povezati pisane karakteristike dječjega likovnoga izraza s izvedbom u praksi; izvesti vlastite likovne uratke prema prijedlozima nastavnih jedinica u nastavnom planu i programu te samostalno proučiti primjere dječjih likovnih uradaka.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Usmeni, praktični rad, analiza, konzultacije


Studenti su obavezni redovno aktivno sudjelovati u svim oblicima nastavnog rada; realizirati postavljene zadatke likovnih vježbi, istražiti i napisati uspješnu analizu dječjih likovnih radova; prikupiti 10 dječjih uradaka.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost na nastavi, analiza dječjih likovnih uradaka iz mape, mapa likovnih radova s vježbi.

NAČIN POLAGANJA ISPITA Pismeni ispit, mapa samostalnih radova, mapa dječjih radova, analize dječjih radova

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

Grgurić, N., i Jakubin, M., Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje. Zagreb, Educa, 1996.

Belamarić, D., Dijete i oblik. Zagreb: Školska knjiga, 1987.

Brešan, D., Dječja likovna kreativnost od prve do desete godine. Zagreb, Profil, 2008.

Damjanov, J. Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb, Školska knjiga, 1991.

DOPUNSKA

Babić, A. Likovna kultura i metodika. Osijek: Pedagoški fakultet-skripta za studente razredne

nastave, 1990.

Tanay, E. R., Likovna kultura u nižim razredima osnovne škole. Zagreb: Školska knjiga, 1991.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika likovne kulture II.

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Metodika likovne kulture II.




IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV



SEMESTAR VI.

SATNICA (tjedno) Ljetni semestar: 2 sata predavanja 2 sata vježbi

OBLICI Predavanja, vježbe, analiza

NAPOMENA -


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći samostalno kreirati i izvesti nastavni sat iz predmeta Likovna kultura te proučiti, usporediti i procijeniti prikupljene dječje likovne radove.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Usmeni, samostalna predavanja u osnovnoj školi, analiza, konzultacije


Studenti su obavezni redovno i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastavnog rada,; studenti su obavezni nazočiti uzornim predavanjima u vježbaonicama te održati jedno uspješno predavanje iz nastavnog predmeta likovne kulture u nižim razredima osnovne škole u ljetnom semestru. Studenti su obavezni prije javnog predavanja doći na konzultacije s napisanom pripremom za izvođenje nastavnog sata.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost na nastavi; uspješno održano javno predavanje; mapa likovnih radova s vježbi na fakultetu.


Pismeni ispit, pisana priprava, dokumentirani likovni radovi djece s održanog predavanja, samostalni likovni uradci.

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

Grgurić, N., i Jakubin, M., Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje. Zagreb: Educa, 1996.

Belamarić, D., Dijete i oblik. Zagreb: Školska knjiga, 1987.

Brešan, D., Dječja likovna kreativnost od prve do desete godine. Zagreb, Profil, 2008.

Jakubin, M. Likovni jezik i likovne tehnike. Zagreb: Educa, 1999.

DOPUNSKA

Tanay, E. R., Likovna kultura u nižim razredima osnovne škole. Zagreb: Školska knjiga, 1991. Damjanov, J. Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb: Školska knjiga, 1991.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika matematike I

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Metodika matematike I


SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Željko Gregorović, predavač Ana Katalenić, asistentica


IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E


MJESTO Ulica cara Hadrijana 10, 31000 Osijek, O.Š. Retfala u Osijeku

SEMESTAR V. i VI. semestar studija

SATNICA (tjedno) V. semestar: 2 P ; VI. semestar: 2 P + 1 V

OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, zadaće, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava se izvodi u prostorima fakulteta i Osnovne škole Retfala gdje studenti u skupinama aktivno prate i analiziraju javna predavanja studenata iz svoje skupine (vodeći bilješke u Dnevniku metodičkih vježbi) te realiziraju svoj samostalni nastavni sat iz matematike s učenicima mlađe školske dobi, pod nadzorom nastavnika.


Student će znati isplanirati i organizirati nastavu matematike u prva četiri razreda osnovne škole. Student će znati definirati ishode učenja za svakog učenika.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokviji i zadaće, pisani ispit, usmeni ispit


Pohađanje i aktivno sudjelovanje u predavanjima, vježbama na fakultetu i osnovnoj školi, izrada domaćih zadaća, polaganje kolokvija, vođenje Dnevnika metodičkih vježbi. Obvezna je komunikacija na daljinu u LMS sustavu Moodle.

UVJETI ZA POTPIS

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza ukoliko je student: a. tijekom svakog semestra ispoštovao pravilnik o studiranju, b. predao sve zadaće koje su pozitivno ocijenjene c. pristupio svim kolokvijima d. redovito pohađao metodičke vježbe e. uspješno realizirao nastavni sat u osnovoj školi f. redovno vodio Dnevnik metodičkih vježbi.


U ovom kolegiju primjenjuje se kontinuirano praćenje rada studenata tijekom akademske godine, a na njegovom kraju održat će se završni usmeni ispit. Ocjena se formira na osnovi aktivnosti na nastavi, pozitivno ocijenjenih svih kolokvija, uspješno realiziranog nastavnoga sata u osnovoj školi i pozitivno ocijenjenog Dnevnika metodičkih vježbi, pozitivno ocijenjenih domaćih zadaća te završnog usmenog ispita.

Ukoliko student nije pozitivno ocijenjen iz svih kolokvija pristupa pismenom ispitu prije usmenog ispita.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

[1] M. Pavleković, Metodika nastave matematike s informatikom I, Element, Zagreb, 2008. (četvrto izdanje). [2] Udžbenici i ostali didaktički materijal iz matematike namijenjen učenicima od I. do IV. razreda osnovne škole [3] Časopisi: Matka, Matematika i škola, Osječka matematička škola, Poučak.

DOPUNSKA

[1] Pavleković, M.(ed) (2007), Proceedings of the International Scientific Colloquium Mathematics and Children (How to teach and learn mathematics, Učiteljski fakultet Osijek, pp 371 (recenzenti: akademik Mardešić, S.; prof. dr.sc.Ungar, Š.) ISBN: 978 – 953 – 6965 – 10 – 6 Zbornik je u cjelosti indeksiran u najvećoj svjetskoj digitalnoj bazi pedagoških istraţivanja Education Resources Information Center (ERIC). [2] Pavleković, M.(ed.) (2009), The Second International Scientific Colloquium Mathematics and Children (Learning Outcomes, Monography), Element, Zagreb, pp 208 (rec.: akademik Mardešić, S. i prof.dr.sc.Ungar, Š.) ISBN: 978 – 953 – 197 – 568 – 1 [3] Pavleković, M.(ed.) (2011), The Third International Scientific Colloquium Mathematics and Children (The Math-Teacher, Monography), Element, Zagreb, pp 578(recenzenti: Mardešić, S;(HR), Kopász, É.(HU), Ungar, Š.(HR),Takač, M.(SR);), ISBN: 978 – 953 – 197 – 567 – 4 . Monografije su u cjelosti indeksirane u najvećoj svjetskoj digitalnoj bazi pedagoških istraživanja Education Resources Information Center (ERIC). Uvrštene su i u bazu podataka Ulrichsweb Serials Solutions USA.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika matematike II

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Metodika matematike II


SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Željko Gregorović, predavač Ksenija Moguš, asistentica


IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E


MJESTO Ulica cara Hadrijana 10, 31000 Osijek, O.Š. Retfala u Osijeku

SEMESTAR VII. i VIII. semestar studija


OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, zadaće, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava se izvodi u prostorima fakulteta i Osnovne škole Retfala gdje studenti u skupinama aktivno prate i analiziraju javna predavanja studenata iz svoje skupine (vodeći bilješke u Dnevniku metodičkih vježbi) te realiziraju svoj samostalni nastavni sat iz matematike s učenicima mlađe školske dobi, pod nadzorom nastavnika.


Student će znati isplanirati i organizirati nastavu matematike u prva četiri razreda osnovne škole, s težištem na razvoj matematičkih sposobnosti u djece posebnih potreba. Matematičke vještine svojih učenika znat će usmjeriti prema rješavanju problema iz svakodnevnog života i drugih nastavnih predmeta.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokviji i zadaće, pisani ispit, usmeni ispit


Pohađanje i aktivno sudjelovanje u predavanjima, vježbama na fakultetu i osnovnoj školi, izrada domaćih zadaća, polaganje kolokvija, vođenje Dnevnika metodičkih vježbi. Obvezna je komunikacija na daljinu u LMS sustavu Moodle

UVJETI ZA POTPIS

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza ukoliko je student: a. tijekom svakog semestra ispoštovao pravilnik o studiranju, b. predao sve zadaće koje su pozitivno ocijenjene c. pristupio svim kolokvijima d. redovito pohađao metodičke vježbe e. uspješno realizirao nastavni sat u osnovoj školi f. redovno vodio Dnevnik metodičkih vježbi.


U ovom kolegiju primjenjuje se kontinuirano praćenje rada studenata tijekom akademske godine, a na njegovom kraju održat će se završni usmeni ispit. Ocjena se formira na osnovi aktivnosti na nastavi, pozitivno ocijenjenih svih kolokvija, uspješno realiziranog nastavnoga sata u osnovoj školi i pozitivno ocijenjenog Dnevnika metodičkih vježbi, pozitivno ocijenjenih domaćih zadaća te završnog usmenog ispita.

Ukoliko student nije pozitivno ocijenjen iz svih kolokvija pristupa pismenom ispitu prije usmenog ispita.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

[1] M. Pavleković, Metodika nastave matematike s informatikom I, Element, Zagreb, 2008. (četvrto izdanje). [2] M. Pavleković, Metodika nastave matematike s informatikom II, Element, Zagreb, 1999. [3] Udžbenici i ostali didaktički materijal iz matematike namijenjen učenicima od I. do IV. razreda osnovne škole [4] Časopisi: Matka, Matematika i škola, Osječka matematička škola, Poučak.

DOPUNSKA

[1] Mashes C. Sharma, Matematika bez suza – kako pomoći djetetu s teškoćama u učenju matematike,Ostvarenje, Zagreb, 2001. [2] Krampač-Grljušić, A. Posebno dijete : priručnik za učitelje u radu s djecom s posebnim obrazovnim potrebama. Osijek : Grafika, 2007. [3] Pavleković, M. (2009), MATEMATIKA I NADARENI UČENICI – razvoj kurikula na učiteljskim studijima za prepoznavanje, izobrazbu i podršku darovitih učenika, Element, Zagreb,192 str. (recenzenti: prof. dr. sc. Ţeljka Milin – Šipuš, prof. dr. sc. Mirko Polonijo, prof. dr. sc. AnĎelka Peko) ISBN: 978 – 953 – 197 – 567 – 4; (3a1) znanstvena studija;

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika odgoja

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Metodika odgoja






SEMESTAR X.


OBLICI predavanja, konzultacije, seminari


Studenti će upoznati osnovne teorije odgoja i posebno humanistički pristup odgoju. Naučiti će razlikovati područja i činitelje odgoja. Upoznat će osnovne metode odgoja i ovladati nizom postupaka koji se koriste u odgoju. Naučit će se služiti literaturom, rješavat će odgojne probleme i analize slučaja.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI završni ispit


aktivno sudjelovanje i prisustvovanje na predavanjima i seminarima, analiza slučaja

UVJETI ZA POTPIS nazočnost predavanjima i seminarima, izvršene obaveze


Pismeni: Ispit MO Usmeni: Prikaz analize slučaja

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Živković Ž.(2005), Susreti s roditeljima I, Đakovo:Tempo Živković Ž.(2005), Susreti s roditeljima II Đakovo:Tempo Dennison, P.E, Dennison, E. D (2008), Brain Gym, Zagreb:Ostvarenje

DOPUNSKA Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje Život i škola Školski vjesnik

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika prirode i društva I

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Metodika prirode i društva I




IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR V.

SATNICA (tjedno) 2 P

OBLICI predavanja, konzultacije, samostalni zadaci


• upoznati osnovne zadaće, svrhu i ciljeve nastavnog predmeta metodike prirode i društva • upoznati temeljne sadržaje iz područja metodike nastave prirode i društva • povezati i uskladiti teorije i praksu • pripremiti studenata za rad u školi • osposobiti ih za aktivno sudjelovanje u školi i • promicanje načela kritičkog mišljenja

osposobiti studente za sučeljavanje alternativnih mišljenja i donošenja promišljenih i utemeljenih odluka

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit


Nazočnost na predavanjima. Studenti su obvezni tijekom predavanja pristupiti i biti pozitivno ocijenjeni iz tri kolokvija.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi i pristupanje kolokvijima.


Studenti koji imaju sva tri kolokvija pozitivno ocijenjena ostvaruju pravo pristupiti usmenom ispitu. Studenti koji nemaju pozitvno ocijenjene kolokvije pristupaju pismenom ispitu, nakon kojega slijedi usmeni ispit.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Borić, E. (2013) Metodika visokoškolske nastave, Osijek: Učiteljski fakultet Osijek, str.228. Matijević, M. i Radovanović, D. (2011). Nastava usmjerena na učenika. Zagreb: Školska knjiga De Zan, I. (2005). Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga Kyriacou, C. (2001). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa Mattes, W. (2007), Nastavne metode 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike. Zagreb: Naklada Ljevak. Nastavni plan i program (2006.), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske Odobreni udžbenici prirode i društva od 1. do 4.razreda Nacionalni kurikulum www.mzos.hr

DOPUNSKA

Devernay, B., Garašić, D., Vučić, V. (2001). Odgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj: priručnik za nastavnike i odgajatelje. Zagreb: Društvo za unapređivanje odgoja i obrazovanja. Dryden, G., Vos, J. (2001). Revolucija u učenju. Zagreb: Educa Glasser, W. (1994). Kvalitetna škola. Zagreb: Educa Terhart, E. (2001). Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika prirode i društva II

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Metodika prirode i društva II


SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU doc. dr. sc. Alma Škugor


IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E




SATNICA (tjedno) VII. semestar 1 P + 2 V; VIII semestar 1 P + 2 V

OBLICI predavanja, metodičke vježbe, konzultacije, Internet i multimedija

NAPOMENA Dio se sati metodičkih vježbi održava u Osnovnoj školi Retfala .


• upoznati studente s načinima i mogućnosti vizualizacije sadržaja nastavnog predmeta priroda i

• društvo u učionici i izvan učionice

• ukazati studentima na odabir pojedinog nastavnog sredstva koje će omogućiti najbolju vizualizaciju pojedinog konkretnog sadržaja.

• uputiti ih u izradu jednostavnih nastavnih sredstava

• osposobiti ih za organizaciju i provođenje izvanučionične nastave (u prirodu-park, zoološki vrt, potok,

• muzej, knjižnicu, galeriju,..)

• primijeniti metode, modele,strategije na način da sve implementiraju u sadržaje prirode i društva

• naučiti i primijeniti vrednovanje, praćenje i ocjenjivane, kao i evaluaciju nastave

• osposobiti studente za samostalnu pripremu, organizaciju, provođenje nastavnog sata

• poticati ekološku svijest

• osposobiti ih za samostalnu primjenu suvremenih medija u nastavi prirode i društva

• ukazati na važnost i mogućnosti primjene igre u nastavi prirode i društva upoznati ih s pravima djeteta i kreiranje te provođenje radionica natu temu

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI kolokviji, praktična predavanja u osnovnoj školi, završni kolokvij


Nazočnost na predavanjima i metodičkim vježbama. Studenti su obvezni prisustvovati uzornim predavanjima učitelja u vježbaonicama (Osijek / Slavonski Brod) te održati dva pozitivno ocijenjena javna predavanje iz Metodike prirode i društva. Studenti su obvezni prije javnoga predavanja doći na konzultacije s napisanom pripremom za izvođenje nastavnoga sata. Studenti su obvezni pristupiti na 2 kolokvija. Studenti koji imaju oba kolokvija pozitivno ocijenjena ostvaruju pravo pristupiti usmenom ispitu. Studenti koji nemaju pozitvno ocijenjene kolokvije pristupaju pismenom ispitu, nakon kojega slijedi usmeni ispit.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost na predavanjima i metodičkim vježbama, pozitivno ocijenjena dva javna predavanja, pozitivno ocijenjene četiri kolokvija.


Studenti koji imaju sve četiri zadaće pozitivno ocijenjene te pozitivno ocijenjena dva javna predavanja ostvaruju pravo pristupiti završnom kolokviju. Konačna ocjena iz kolegija je zbroj ocjena iz četiri zadaće/kolokvija, dva javna predavanja i završnog kolokvija. Studenti koji nisu predali sve zadaće ili zadaće nisu pozitivno ocijenjene nemaju pravo pristupiti završnom kolokviju dok ne ispune dogovorene uvjete. Studenti koji nisu održali dva javna predavanja ili predavanja nisu pozitivno ocijenjena nemaju pravo pristupiti završnom kolokviju dok ne ispune dogovorene uvjete.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Borić, E. (2013) Metodika visokoškolske nastave, Osijek: Učiteljski fakultet Osijek, str.228. Matjević, M. i Radovanović, D. (2011). Nastava usmjerena na učenika, Zagreb: Školska knjiga De Zan.I. (2005). Metodika nastave prirode i društva, Zagreb: Školska knjiga Matijević,M. (2004). Ocjenjivanje učenika u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb. Nastavni plan i program (2006.), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske Nacionalni kurikulum www.mzos.hr Odobreni udžbenici prirode i društva od 1.do 4.razreda

DOPUNSKA

Lončar-Vis+cković, S.;Dolaček-Alduk, Z. (2010).Ishodi učenja, Osijek: Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Munjiza, E., Peko, A., Sablić, M. (2007). Projektno učenje. Osijek: Sveučilište J.J. Strossmayera, Učiteljski i Filozofski fakultet Uzelac, V. (1996). Okoliš-obrazovanje-odgajatelji/učitelji, Hrvatski pedagoško književni zbor, Zagreb

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodologija pedagoških istraživanja

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Metodologija pedagoških istraživanja




IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV



SEMESTAR IX.


OBLICI Predavanja, vježbe, seminari, samostalni zadaci

NAPOMENA


Posjedovati kapacitet za učenje kao pretpostavku za generiranje novih ideja i za prilagodljivost na nove situacije; usvojiti,

opisati i interpretirati osnovne metodološke pojmove; osposobiti se za praćenje stručne i znanstvene literature te njihovu

kritičku procjenu; osposobiti se za osmišljavanje, izradu i provedbu jednostavnijh istraživanja.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI pismeni i usmeni ispit


Nazočnost na predavanjima i seminarima, aktivno sudjelovanje u svim oblicima rada, izrada nacrta istraživanja.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, seminarima, uspješno odrađene sve zadaće na seminarima.


Izrada nacrta istraživanja Pismeni ispit Usmeni ispit

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

1. Bognar, B. (2011). Problemi u ostvarivanju suštinskih promjena u praksi učitelja posredstvom akcijskih istraživanja. Akcijsko istraživanje i profesionalni razvoj učitelja i nastavnika, (ur.) Kovačević, D., Ozorlić Dominić, R. Zagreb : Agencija za odgoj i obrazovanje, 41-60.

2. Cohen, L., Manion, L., Morrison, K.(2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Zagreb: Naknada Slap.

3. Etički kodeks istraživanja s djecom (2003). ur. Dulčić, A., Ajduković, M., Kolesarić, V., Zagreb: Državno zavod za zaštitu obitelji, ministarstva i mladeži, Vijeće za djecu Vlade Republike Hrvatske.

4. Mužić, V. (1982) Metodologija pedagoških istraživanja. Sarajevo: Svjetlost. 5. Mužić, V. (2004.): Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja (2. prošireno

izdanje). Zagreb: Eduka.

6. Vrcelj, S., Mušanović, M. (2001). Prema pedagoškoj futurologiji. Rijeka: HPKZ, Graftrade

DOPUNSKA

1. Fraenkel, J.R., Wallen, N.E. (1990). How to design and evaluate research in education. New York: McGrawCHill.

2. Halmi, S. (1995) Metodologija istraživanja u socijalnom radu. Zagreb: Alinea. 3. Matijević, M. (2002) Metodološka pitanja didaktike (71-97), U: Didaktika. Zagreb: Školska

knjiga. 4. Vujević, M. (2002) Uvođenje u znanstveni rad (6. dopunjeno izdanje). Zagreb: Školska

knjiga. 5. Matijević, M., Mužić, V., Jokić, M. (2003) Istraživati i objaviti – elementi metodološke pismenosti u pedagogiji. Zagreb: HPKZ.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Moderna hrvatska povijest

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Moderna hrvatska povijest




IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E


MJESTO Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek

SEMESTAR IX.

SATNICA (tjedno) 1 P; 1 S

OBLICI Predavanja, seminari, konzultacije


Student će se upoznati s razvojnim tendencijama u hrvatskom društvu u razdoblju od banovanja Ivana Mažuranića do tranzicije u demokratski sustav krajem 20. stoljeća. Od teorijske do praktične razine student će razlikovati pojmove liberalizma u ekonomskom i političkom smislu na primjeru hrvatske povijesti. Uzroke nastanka južnoslavenske države u međuratnom razdoblju. Suočavanje s vlastitom prošlošću kroz tragediju Drugog svjetskog rata, kao i uvijete nastanka realsocijalističkog sustava u Hrvatskoj. Povijesni, ekonomski i politički kontekst hrvatskog proljeća. Ustavni amandmani 1974. i stvaranje suvremene samostalne Republike Hrvatske, kao i Rat za nezavisnost.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Usmeno, pismeno


Redovito pohađanje nastave i seminara, rad na zadanoj literaturi. Konzultacije prije izrade seminarskog rada.

UVJETI ZA POTPIS Redovito pohađanje nastave i seminara, redovno izvršavanje zadanih obaveza



LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

Nikša Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20.. stoljeću, Zagreb 2002.

DOPUNSKA

Ivo Goldstein, Hrvatska 1918.-2008., Zagreb , 2008. Mario Strecha, Mi smo Hrvati i katolici, Zagreb 2008. Dinko Župan, Mentalni korzet, Osijek-Slavonski Brod 2013.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Nenasilna komunikacija

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Nenasilna komunikacija

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Ivana Sekol



IZ

VO

ĐE

NJE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR I.


OBLICI Radionice, predavanja

NAPOMENA Nastava se izvodi u obliku komunikacijske radionice


Studenti će razviti pozitivnu sliku o sebi i naučiti kroz afirmaciju, komunikaciju i suradnju graditi mostove prema drugim

ljudima. Upoznat će ja-govor i naučiti aktivno slušati druge. Naučit će prepoznavati sukobe i imati produktivan pristup

sukobima, ovladati će osnovnim postupcima u rješavanju sukoba, upoznat će medijaciju i biti u stanju posredovati u

sukobima. Upoznat će društvene sukobe, uzroke rata i načine održavanja mira.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA



Redovno prisustvovanje predavanjima, aktivno sudjelovanje na nastavi.

UVJETI ZA POTPIS Prisustvovanje nastavi, prikaz knjige, mapa.


Pismeni ispit: „Ispit NK“ Usmeni ispit: Na zahtjev studenta

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Rosenberg, M. (2006) Nenasilna komunikacija. Jezik života. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek. Bognar, L., Ništ, M. i Tonković, Lj.:(2004) Miroljupci. Promišljamo i gradimo mir. Priručnik mirovnog odgoja. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek. Brajša, P. ( 1993 ). Pedagoška komunikologija, Školske novine, Zagreb. Ajduković, M. i Pečnik, N. (1994). Nenasilno rješavanje sukoba, Alinea, Zagreb Čudina - Obradović, M. i Težak, D. (1995). Mirotvorni razred, Znamen, Zagreb

DOPUNSKA

Janković, J. (1996). Sukob ili suradnja, Alinea, Zagreb Simmons, S. i Simmons, J. C. ( 2000 ). Emocionalna inteligencija – procjene i vrste, Sana, Zagreb Jull, J. (1995). Vaše kompetentno dijete, Educa, Zagreb Brajša, P. (1996). Umijeće razgovora, C. A. S. H. Pula Kyriacon, C. ( 1995). Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb. Uzelac, M. (2000). Za svemire: priručnik miroljubivog rješavanja sukoba u osnovnoj i srednjoj školi. Mali korak – Centar za kulturu mira i nenasilja, Zagreb Uzelac, M. ( 1997). Za Damire i Nemire: Vrata prema nenasilju: Priručnik miroljubivog rješavanja problema u školi i ublažavanja trauma, Mali korak – Centar za kulturu mira i nenasilja, Zagreb. Sedlić, B. – urednica (2000). Svi različiti – svi jednaki: europska kampanja mladih protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije: obrazovni paket – ideje izvori, metode i aktivnosti za neformalno interkulturalno obrazovanje mladih ljudi i odraslih., Europski klub, Slavonski Brod. McKay, M. i dr. ( 1997 ). Vještine komuniciranja u dvoje, VBZ, Zagreb Neill, S. ( 1994 ). Neverbalna komunikacija u razredu, Educa, Zagreb web: www.centar-za-mir.hr

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Njemački jezik I

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Njemački jezik I

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) dr. sc. Lana Mayer, viša asistentica



IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR I.


OBLICI Vježbe.


- kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja postizati uspjeh - razviti sklonost prema timskom radu - sustavno proširivati vokabular i razvijati sve jezične vještina - prepoznati i razumjeti osnovne morfološke i sintaktičke oblike i strukture njemačkog jezika - objasniti i usporediti iste strukture s odgovarajućim pojavama u materinjem jeziku - steći nova znanja o kulturi i civilizaciji njemačkog govornog područja

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kontinuirana provjera znanja putem kolokvija.


Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, kraća izlaganja u paru ili individualno.

UVJETI ZA POTPIS Redovito pohađanje nastave i izvršavanje obveza.


2 pismena kolokvija po semestru. Studenti koji ne pristupe kolokvijima ili ih ne polože, pristupaju završnom ispitu koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela i obuhvaća gradivo cijelog semestra.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Dallapiazza, R.-M. i suradnici (2002): Tangram 1B, Deutsch als Fremdsprache, Ismaning. Tatsachen über Deutschland. Societäts-Verlag, Frankfurt a.Main, in Zusammenarbeit mit dem Auswärtigen Amt, Berlin, 2005.

DOPUNSKA

Faigle, I.(2006): Rundum – Einblicke in die deutschsprachige Kultur. Ernst Klett Sprachen GmbH, Stuttgart. 30 Stunden Deutschland. Ernst Klett Sprachen GmbH, Stuttgart, 2005. Alltag in Deutschland. Ernst Klett Sprachen GmbH, Stuttgart, 2005. Dreyer, H./Schmitt, R. (2000): Lehr – und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Ismaning. Helbig, G./Buscha, J. (1998): Übungsgrammatik Deutsch, Leipzig. Hering, A./Matussek, M./Perlmann-Balme, M. (2002): em Übungsgrammatik – Deutsch als Fremdsprache, Ismaning.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Njemački jezik II

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Njemački jezik II




IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR II.


OBLICI Vježbe.



PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA



Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, kraća izlaganja ili zadatci u paru ili individualno.




LIT

ER

AT

UR

A


DOPUNSKA


IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Njemački jezik III

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Njemački jezik III




IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR III. i IV.

SATNICA (tjedno) III semestar 2 V; IV semestar 2 V

OBLICI Vježbe



PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA



Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, kraća izlaganja ili zadatci u paru ili individualno.




LIT

ER

AT

UR

A


DOPUNSKA


IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Oblikovanje teksta

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ




NAZIV STUDIJA Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij učiteljski studij

OP

ĆI

PO

DA

CI

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Oblikovanje teksta




IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR I.

SATNICA (tjedno) 1P + 1V


NAPOMENA



Nakon uspješnog svladavanja kolegija student će biti u stanju: -identificirati i primijeniti funkcije editora teksta i word procesora -oblikovati različite stilove teksta -oblikovati tablicu sadržaja -umetnuti i prilagoditi grafičke elemente u dokument -kreirati i urediti tablice -izraditi skupno pismo -ispisati dokument

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, ako je student: a. prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom, b. predao sve zadaće tijekom semestra i predao praktične radove.

KOLOKVIJI U tijeku semestra održat će se dva kolokvija i to u vrijeme rasporedom predviđene nastave. Konačna ocjena iz kolokvija utvrđuje se nakon drugog kolokvija prema navedenom kriteriju ocjenjivanja, a nakon zbrajanja ostvarenih bodova na svakom od kolokvija te s obzirom na udio tako ostvarenih bodova u ukupnom mogućem broju bodova. Pozitivno ocijenjena oba kolokvija su zamjena za pismeni dio ispita.



LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA [1] Steve Johnson, MICROSOFT OFFICE 2007 - Na dlanu, MIŠ, Zagreb, 2007.

DOPUNSKA [2] Chris Grover, Matthew MacDonald, E. A. Vander Veer., Office 2007 kompletan priručnik, Pogue Press O'Reilly, knjizara.hr, 2008.

WEB IZVORI Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla", CARNet, https://lms.carnet.hr/ http://office.microsoft.com/en-us/default.aspx

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Pedagogija

O

PĆ

I P

OD

AC

I

O S

TU

DIJ

U




NAZIV STUDIJA Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij učiteljski studij

OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Pedagogija

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija)

izv. prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Maja Brust Nemet, viša asistentica


IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR I. i II.

SATNICA (tjedno) I. semestar – 2 P + 1 S; II. semestar – 1 P + 1S

OBLICI Predavanja i seminari


Sažeti temeljna znanja i shvatiti cjelovit i sistematiziran uvid u pedagogijsku znanost, njezino utemeljenje i terminologiju;

raspravljati na kritičan način propitivanjem problema suvremene pedagoške teorije i prakse; samostalno izraditi manja

istraživanja učinkovitosti prakticiranih oblika odgajanja; definirat će i sažeti smisao, strukturu i proširenu djelatnost škole, te

školsku pedagošku dokumentaciju.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokviji (pismeni), završni usmeni ispit


Nazočnost na predavanjima; izrada seminara i praktične aktivnosti; kontinuirano praćenje stručne i znanstvene literature (osvrti na pročitane članke).

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost na predavanjima i napisan jedan seminarski rad te izvedena jedna praktična aktivnost.

NAČIN POLAGANJA ISPITA Usmeni ispit

LIT

ER

AT

UR

A

OSN

OV

NA

Gudjons H. (1994), Pedagogija. Temeljna znanja. Zagreb:Educa.

Jensen, E. (2003), Super-nastava. Zagreb: Educa.

Jurčić, M. (2012), Pedagoške kompetencije suvremenog učitelja. Zagreb: Recedo d.o.o.

Terhart, E. (2001), Metode poučavanja i učenja. Zagreb:Educa.

Mijatović, A. (ur.) (1998), Osnove suvremene pedagogije. Zagreb:HKZ "MI" HPKZ.

Mlinarević, V., Brust Nemet, M. (2012), Izvannastavne aktivnosti u školskom kurikulumu. Osijek: Sveučilište J. J.

Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti.

Previšić, V. i sur. (2007), Kurikulum. Zagreb: HPD.

DO

PU

NSK

A Armstrong, T.(2008), Najbolje škole. Zagreb:Educa.

Bratanić, M. (1990.), Mikropedagogija, Interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja. Zagreb: Školska knjiga.

Glasser, W. (2000), Kvalitetna škola. Zagreb:Educa.

Matijević, M.(2001), Alternativne škole. Zagreb: Tipex.

Stoll, L., Fink, D. (1995), Mijenjajmo naše škole. Zagreb:Educa

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Pedagogija djece s posebnim potrebama- Osijek

O

PĆ

I P

OD

AC

I

O S

TU

DIJ

U





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Pedagogija djece s posebnim potrebama

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Ivana Sekol

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Ksenija Romstein, viša asistentica


IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR IX.

SATNICA (tjedno) IX. semestar – 2 P + 2 S

OBLICI Predavanja i seminari

NAPOMENA Studenti će tijekom seminarske nastave jednodnevno hospitirati u Centru za odgoj i obrazovanje Ivana Štarka i Udruzi za promicanje inkluzije Osijek.


Nakon položenog ispita studenti će posjedovati temeljna znanja o dizajniranju individualnih pedagoško-rehabilitacijskih programa za djecu s posebnim potrebama (obzirom na razinu podrške). Moći će samostalno izrađivati prilagođena didaktička sredstva i pomagala (ovisno o vrsti i razini posebne potrebe/teškoće u razvoju). Znati će pratiti i bilježiti djetetov razvoj i postignuća (formalna i neformalna evaluacija). Moći će samostalno i učinkovito surađivati sa stručnim timom radi kreiranja prilagođenih i posebnih programa. Poznavati će temeljne zakonske odrednice o osnovnoškolskom obrazovanju djece s teškoćama u razvoju.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokviji (pismeni), završni usmeni ispit


Nazočnost na predavanjima; izrada seminara; kontinuirano praćenje stručne i znanstvene literature (osvrti na pročitane članke).

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost na predavanjima i napisan jedan seminarski rad.

NAČIN POLAGANJA ISPITA Usmeni ispit

LIT

ER

AT

UR

A

OS

NO

VN

A

Bujas-Petković, Z., Frey-Škrinjar, J. i sur. (2010.): Poremećaji autističnog spektra: značajke i edukacijsko-rehabilitacijska podrška, Zagreb: Školska knjiga.

Čudina-Obradović, M. (1990). Nadarenost, razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga. Finnie, N. C. (1974). Postupak sa cerebralno paraliziranim djetetom kod kuće. Beograd: Savez društava

defektologa. Kiš-Glavaš, L. – Teodorović, B. & Levandovski, D. (1997). Program bazične perceptivno-motoričke stimulacije.

Zagreb: Fakultet za defektologiju. Kiš-Glavaš, L. & Fulgosi-Masnjak, R. (2003). Do prihvaćanja zajedno: integracija djece s posebnim potrebama:

priručnik za učitelje. Zagreb: Hrvatska udruga za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama – IDEM.

Ljubešić, M. (2003). Biti roditelj. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Stančić, V. (1991). Oštećenja vida – biopsihosocijalni aspekti. Zagreb: Školska knjiga.

DO

PU

NS

KA

Bouillet, D. & Uzelac, S. (2007). Osnove socijalne pedagogije. Zagreb: Školska knjiga.

Fulgosi, A.(1994). Biološke osnove osobina ličnosti. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Ivanović, J. & Romstein, K. (2011): Metodološka pitanja procesne identifikacije darovitosti, In: „U službi darovitih – Zbornik radova III. međunarodne znanstvene konferencije o radu s darovitima, Kanjiža, 19. ožujka 2011. godine”, Kanjiža: Regionalni centar za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju, pp. 125-135.

Kanaya, T. & Ceci, S. J. (2007). Mental Retardation Diagnosis and the Flynn Effect: General Intelligence, Adaptive Behavior and Context. Child Development Perspectives. 1. 1. pp. 62-63.

Kocijan-Hercigonja, D. (1996). Moje dijete se mijenja – u čemu je problem. Zagreb: Školska knjiga.

Novosel-Kernic, M. (1991). Dijagnosticiranje u defektologiji. Zagreb: Fakultet za defektologiju.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Psihologija obrazovanja

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Psihologija obrazovanja

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) dr. sc. Željko Rački, viši asistent



IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR V. i VI.

SATNICA (tjedno) 2+1, 1+1, tj. zimski semestar: 2 sata predavanja; 1 sat seminara ljetni semestar: 1 sat predavanja; 1 sat seminara

OBLICI Predavanja, seminari, konzultacije, multimedija i Internet.


Nakon položenog kolegija Pedagoška psihologija student će imati sljedeće opće i specifične kompetencije: I. opće kompetencije: - student će moći argumentirati što je sadržaj, cilj i neposredna korist od psihologije obrazovanja u kontekstu osnovnoškolske učiteljske prakse - student će kao stručnoga suradnika koji učitelju u školi jest na raspolaganju za suradnju, savjete i pomoć, moći navesti psihologa i znati koje su njegove ovlasti, mogućnosti i profesionalne uloge (bit će upoznat sa zakonskom regulativom rada psihologa u školi i primjerima rada školskoga psihologa) - student će moći navesti ustanove i e-mjesta na kojima može dobiti informacije o radu psihologa u školi i zakona po kojima se u radu vodi - student će moći opisati i interpretirati povijest i svrhu nastanka psihologije obrazovanja kao discipline (u funkciji potreba institucionaliziranog obrazovanja) - student će moći pravilno tumačiti temeljne pojmove iz psihologije obrazovanja (inteligencija, motivacija, učenje, pamćenje, individualne razlike u ličnosti, učenici s posebnim potrebama, razredna disciplina, metode i tehnike istraživanja te prikupljanje podataka i priopćavanje nalaza u psihologiji obrazovanja) - student će moći analizirati psihologijsku literaturu iz područja psihologije obrazovanja, usporediti je i procijeniti njenu korisnost za neposredni učiteljski rad s djecom u razredu i izvan njega te će moći imenovati ustanove, udruge, osobe i udžbenike i druge pisane izvore iz psihologije obrazovanja koje odgovaraju njegovim interesima i specifičnim potrebama tijekom studentske prakse i budućega rada kao učitelj u školi. II. specifične kompetencije:

- student će moći prizvati godine važnijih događaja u psihologiji obrazovanja - student će moći navesti razlog konstrukcije prvog testa inteligencije i usporediti taj i važnije povijesne događaje sa

suvremenom situacijom u sustavu odgoja i obrazovanja - student će moći dati primjer različitih metoda i tehnika istraživanja koje psiholog koristi u radu i nalaze kojih

priopćava učitelju - student će znati razlikovati mjerne instrumente i od njih znati kritički očekivati povoljne metrijske karakteristike - student će znati samostalno primijeniti i interpretirati a) sociometrijsku tehniku (razlikovati sociometrijski status

učenika), b) sastaviti pitanja za anketu, izračunati korelaciju odgovora ili školskih ocjena i c) napisati učiteljsko mišljenje na temelju liste za opservaciju učenika za potrebe individualnog praćenja djeteta

- student će moći navesti i usporediti različite teorije učenja s obzirom na njihovu primjenu u poučavanju - student će moći opisati karakteristike senzornog, kratkoročnog i dugoročnog pamćenja i primijeniti savjete i

tehnike za olakšavanje učenja uzimajući u obzir karakteristike tih oblika pamćenja - student će znati klasificirati stupnjeve mentalne retardacije prema važećim zakonima u RH i objasniti karakteristike

učenika s tim stupnjevima retardacije - student će moći navesti i razlikovati teorije inteligencije i dati primjere njihove upotrebe u razredu - student će moći objasniti utjecaj inteligencije na školsko postignuće - student će znati prepoznati i navesti individualne razlike medu učenicima (npr. anksioznost, stres, ekstraverzija,

kreativnost, mudrost, kognitivni stil) i vlastite osobine relevantne za proces odgoja i obrazovanja djece (kroz istraživanje na vršnjacima na studijskoj godini), te njihove prednosti i nedostatke, kao i načine kako ih iskoristiti za povoljne ishode u sustavu obrazovanja

- student će moći opisati i objasniti motivacijski učinak različitih postupaka učitelja prema učeniku (npr. način

davanja povratne informacije i mijenjanje atribucija pri učenju) - student će moći navesti i razlikovati ciljne orijentacije prilikom učenja i opisati njihov učinak na izbor strategija

učenja te ishode učenja - student će znati navesti, opisati i objasniti strategije učenja i odnose tih strategija sa školskom uspješnošću, kao i

predložiti konkretne postupke i aktivnosti za svaku strategiju učenja - student će znati analizirati razloge nediscipliniranog ponašanja učenika i primijeniti restituciju - student će vrjednovati vlastiti rad u kolegiju i dobiti osobnu povratnu informaciju u obliku mape i grafa o sebi kao

učeniku u okviru samoreguliranog učenja za potrebe cjeloživotnog razvoja (kao i dodatne povratne informacije o svim na satu predavanja i seminara mjerenim osobinama), čime stječe specifičan uvid u svoje osobine ličnosti, navike, vještine učenja, karakteristike mišljenja i pamćenja, i njihov utjecaj na obrazovne ishode.

- student će znati navesti, opisati i pozvati se na zakonske izvore pri rješavanju konkretnih pitanja iz djelokruga rada psihologa u školi u interakciji s učiteljima, djecom, roditeljima i zajednicom.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Tri kolokvija, seminarski rad, ispit


Studenti su obvezni prisustvovati predavanjima i nastavi seminara. Ovo će se utvrditi prozivkom i bilježenjem prisutnosti na jedinstvenom obrascu. Studenti koji izostanu s više od 30% predviđenoga fonda sati nisu ostvarili pravo na potpis nastavnika. Student priprema jedan (1) seminarski rad samostalno i samostalno prezentira vlastiti uradak u okviru nastave seminara. Seminarski rad izrađuje prema za to napisanim uputama. Vrednuje se pisani rad i usmena prezentacija seminarskoga rada jednom ocjenom (1-5) što zajedno iznosi 25% konačne ocjene. Seminarski rad se piše, predaje i može biti ocijenjen samo jednom.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost na nastavi sukladna Pravilniku o studijima i studiranju.


Studenti ispit iz Pedagoške psihologije mogu položiti na dva načina: 1. polaganjem tri (3) kolokvija (međuispita) 2. ili izlaskom na redovne ljetne i jesenske ispitne rokove. Tri pisana kolokvija pokrivaju tematske cjeline, a to su: 1. Kolokvij - UVOD U PSIHOLOGIJU OBRAZOVANJA; METODE I TEHNIKE ISTRAŽIVANJA U PSIHOLOGIJI OBRAZOVANJA, OCJENJIVANJE (prosinac 2012.) 2. Kolokvij - UČENJE, PAMĆENJE I INTELIGENCIJA (travanj 2013.) 3. Kolokvij - INDIVIDUALNE RAZLIKE U OSOBINAMA LIČNOSTI; UČENICI S POSEBNIM POTREBAMA; MOTIVACIJA; UPRAVLJANJE RAZREDOM I RAZREDNA DISCIPLINA (lipanj 2013.) Svaki se kolokvij sastoji od 30 zadataka objektivnoga tipa (ZOT) , a kriterij za prolaznost na kolokviju je 61% točno riješenih zadataka.

Studenti koji nisu izlazili na kolokvije ili nisu položili sva tri kolokvija tijekom godine polažu pisani ispit u ljetnom ili zimskom ispitnom roku. Ispit je pisani a sastoji se od 50 ZOT, a kriterij prolaznosti na ispitu je 61% točno riješenih zadataka. Konačna ocjena na ispitu se oblikuje na način da 25% završne ocjene čini ocjena seminarskoga rada a 75% ocjena na pisanom ispitu (ili trima kolokvijima).

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP.

DOPUNSKA

Alexander, P.A. i Winne, P.H. (2009). Handbook of educational psychology (2nd ed.). Abingdon: Routledge, Taylor and Francis Group. Andrilović, V., Čudina-Obradović, M. (1996). Psihologija učenja i nastave: Zagreb: Školska knjiga. Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija. Rijeka: Filozofski fakultet. Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. Sternberg, R.J. i Williams, W.M. (2010). Educational psychology (2nd ed.). Upper Saddle River, New Jersey: Pearson Education, Inc. Woolfolk, A. (2010). Educational psychology (11th ed.). Upper Saddle River, New Jersey: Pearson Education, Inc.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Plivanje

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ



ODSJEK Odsjek za društvena znanosti


OP

ĆI

PO

DA

TC

I O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Plivanje

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Zvonimir Tomac

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU mr. sc. Dražen Rastovski, viši predavač predavač u izboru


IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR II.



NAPOMENA Dio sati predavanja i vježbi održavaju se na bazenu.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći provoditi obuku neplivača, koristi plivanje u svrhu rekreacije,

kineziterapije i sporta učenika. Isto tako studenti će moći pomoći prilikom spašavanja utopljenika.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokviji, završni (usmeni) ispit.


Nazočnost na predavanjima i vježbama. Studenti su obvezni sudjelovati u radu s djecom u obuci neplivača u fondu od 10 nastavnih sati.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, odrađene obaveze u sklopu obuke neplivača.


Kolokviji: Demonstracija znanja plivanja iz plivačkih tehnika i metoda obučavanja plivačkih tehnika. Demonstracija znanja rada u obuci neplivača. Usmeni ispit: Teorijska znanja iz područja plivanja (zakoni hidrostatike i hidrodinamike, plivačke tehnike, obuka neplivača ).

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Findak,V. (1981). Učimo djecu plivati (priručnik za odgojitelje, nastavnike voditelje rekreacije i roditelje), Zagreb: Školska knjiga. Grčić–Zubčević, N. i Marinović, V. (2009). 300 igara u vodi za djecu predškolske dobi (sveučilišni priručnik). Zagreb: izdanje autora. Volčanšek, B. (1996). Sportsko plivanje (udžbenik). Zagreb:Kineziološki fakultet. Rastovski, D. (2000). Popratni sadržaji kao sredstva i pomagala kod obuke neplivača. Zbornik radova savjetovanja o obuci neplivača čakovec, Hrvatski savez sportske rekreacije. Rastovski, D. (2002). Praćenje psihološkog opterećenja kod djece prilikom obuke neplivača. Zbornik radova 10. ljetne škole kineziologa RH Rovinj 2002. Rastovski, D., Szabo, I., Šumanović, M. (2006). Metode rada i motivacije djece u plivanju, ERS-glasilo Udruge pedagoga za tjelesnu i zdravstvenu kulturu Grada Rijeke, Rijeka, str.15-197. Rastovski, D., Szabo,I., Beissman, Ž. (2006). Metode i postupci usavršavanja kraul tehnike u plivanju, ERS-glasilo udruge pedagoga za tjelesnu i zdravstvenu kulturu Grada Rijeke, Rijeka, str.50.-57. Szabo, I. (2000). Metodičke vježbe usavršavanja tehnika plivanja (diplomski rad) Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.

DOPUNSKA

Rastovski, D., Filipović V., Radošević, I. (2007). Znanje plivanja-nužnost i potreba budućeg učitelja-odgajatelja, ERS- glasilo udruge pedagoga za tjelesnu i zdravstvenu kulturu Grada Rijeke, Rijeka, str. 9-12. Rastovski,D., Pisker,D., Šulovnjak, B. (2008). Igrom protiv straha od vode. Zbornik radova savjetovanja o obuci neplivača,Koprivnica. Hrvatski savez sportske rekreacije, str.58-59.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Povijest građanskog društva

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Povijest građanskog društva




IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR V




Student će usvojiti znanja o uvjetima koji su doveli do nastanka građanske Europe. Prijelaz iz feudalnog društva u građansko,

zajedno uz specifičnosti pojedinih europskih regija. Poznavat će političko-filozofske ideale građanskog društva od

konzervativizma do liberalizma i njihov povijesni kontekst. Razlikovat će društvene i političke sustave koji nastaju u europskoj

povijesti, s demokracijom kao idealnim sustavom multikulturnih zajednica.



UVJETI ZA POTPIS

Redoviti dolazak na nastavu seminara i aktivno sudjelovanju u radu te na vrijeme izvršavanje datih obaveza



LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Eric Hobsbawm, Doba ekstrema, Zagreb 2009.

DOPUNSKA

Benedikt de Spinoza, Politički traktat, Zagreb 2006. John Locke, Dvije rasprave o vladi, Zagreb 2013. Jean-Jacquse Rousseau, Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima – Društveni ugovor, Zagreb 1978. Alexis de Tocquevielle, Stari režim i revolucija, Zagreb 1994. Adam Ferguson, Esej o povijesti građanskog društva, Beograd 2007.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Povijest školstva

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Povijest školstva




IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E


MJESTO Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek

SEMESTAR II.




Student će usvojiti znanja o uvjetima koji su doveli do pojave prvih škola u Europi pa tako i u Hrvatskoj. Upoznat će se sa glavnim smjernicama, oblicima i metodom podučavanja tijekom povijesti. Razlikovat će društvene sustave vlasti i s tim povezani načini obrazovanja kao i dostupnost školstva u različitim društvima. Upoznat će se s novim modelima obrazovnih sustava u Europi i svijetu.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokvij, pismeni ili usmeni ispit


Redovito pohađati nastavu, sudjelovati u radu tijekom seminara, izlagati i predati seminar u pismenom obliku

UVJETI ZA POTPIS Redovito pohađanje nastave, predati seminar


Pismeno, usmeno

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

Povijest Hrvata, Školska knjiga, 1-4

DOPUNSKA

Devine Dympna, Imigration and schooling int he Republic of Ireland, making a difference, 2011. Između obrazovanja i denacionalizacije, 2001. Ivan Vavra, Počeci informatizacije hrvatskog školstva, Anali za povijest odgoja 3, 2004.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Poznavanje biljaka i životinja

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Poznavanje biljaka i životinja


SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU mr. sc. Željko Popović, profesor visoke škole


IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR VI.


OBLICI predavanja, seminari, radionice, terenska nastava, konzultacije, samostalni zadatci, multimedija i internet

NAPOMENA

Nastava iz predavanja i seminara izvodi se u blokovima od po dva sata svaki drugi tjedan tijekom ljetnog semestra. Predavanja i seminari se izvode prema tjednom rasporedu sati. Konzultacije će se održavati: prof. dr. sc. Irella Bogut - petkom od 12:00 do 13:00 sati prema dogovoru dr. sc. Zvonimir Užarević - petkom od 12:00 do 13:00 sati ili prema dogovoru mr. sc. Željko Popović - utorkom u 9:00 sati ili prema dogovoru


Nakon uspješno završenih obveza student će steći preduvjete da mu se opće prirodne zakonitosti nametnu kao standardi

učenja tijekom studija i života (opće kompetencije), a bit će sposoban prepoznavati i razumjeti osnovne pojave u prirodi te

njihovu povezanost u izvornim situacijama u prirodi koje će moći primijeniti u praksi učiteljskog poziva (specifične

kompetencije). Praktična znanja i vještine - koja proizlaze iz sadržaja kolegija - pomoći će studentu da lakoćom može

organizirati terenski rad s djecom u nastavi prvenstveno prirode i društva. Studenti će znati prepoznati najčešće skupine

biljaka i životinja. Poznavati će zaštićene predstavnike biljnog i životinjskog svijeta. Razlikovati će jestive, nejestive te otrovne

organizme.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kontinuirana provjera usvojenog gradiva tijekom semestra. Obrana / izlaganje seminarskog rada.


Studenti trebaju redovno pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi, te unaprijed pripremati zadane tekstove i zadatke te samostalno rješavati zadatke. Tijekom semestra studenti pišu pismeni kolokvij/test, kojim se provjerava napredak u savladavanju gradiva. Nakon završetka nastave i obranjenog seminarskog rada student pristupa usmenom ispitu.

UVJETI ZA POTPIS Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao/la predavanja i seminare te pristupio/la pismenom kolokviju/testu tijekom predavanja i seminara. Tijekom izvođenja nastave dozvoljen je po jedan izostanak s predavanja i seminara.


usmeni ispit Napomena: položen kolokvij s rezultatom uspješnosti 80% i više te uspješno obranjen seminarski rad (ocjena izvrstan) oslobađaju od polaganja usmenog ispita.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Bogut, I., Futivić, I., Đumlija, S., Špoljarević, M. (2009). Biologija 2. Alfa, Zagreb. Domac, R. (1996): Flora Hrvatske. Priručnik za određivanje bilja. Školska knjiga, Zagreb. Burnie, D. (2005): Životinje. Mozaik knjiga, Zagreb. Garms, H., Borm, L. (1981): Fauna Europe. Mladinska knjiga, Ljubljana-Zagreb. Rauš, Đ. (1992): Šume u Hrvatskoj. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Vevers, G. i sur., Vujnović, D. (ur.) (1990): Veliki atlas životinja. Mladinska knjiga, Ljubljana-Zagreb. Izdanja Državnog zavoda za zaštitu prirode: Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske.

DOPUNSKA

Božac, R. (1993): Gljive. Školska knjiga, Zagreb. Bralić, I. (1991): Nacionalni parkovi Hrvatske. Školska knjiga, Zagreb. Durrell, G. (1990): Svijet prirode. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. Heinzel, H. i sur. (1999): Ptice Hrvatske i Europe. Hrvatsko ornitološko društvo, Zagreb. Matoničkin, I., Pavletić, Z. (1975): Život naših rijeka. Zagreb: Školska knjiga. Mikuska, J., Mikuska, T., Romulić, M. (2002): Ptice. Vodič kroz biološku raznolikost Kopačkog rita. Kopački rit: Matica hrvatska Osijek; Javna ustanova Park prirode Kopački rit. Izdanja državnog zavoda za zaštitu prirode: Crvena knjiga morskih riba Hrvatske, Crvena knjiga vretenaca Hrvatske, Crvena knjiga vodozemac i gmazova Hrvatske, Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske, Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Primijenjena razvojna psihologija

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Primijenjena razvojna psihologija

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Tena Velki


STATUS KOLEGIJA Izborni modula A

IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR VII.

SATNICA (tjedno) 1 sat predavanja i 1 sat seminar

OBLICI Predavanje, seminar

NAPOMENA


Primijeniti znanja iz razvojne psihologije u praktičnom radu s djecom. Ovladati s niz konkretnih, razvojno poticajnih praktičnih aktivnosti, te naučiti osmisliti nove poticaje koji vode ka višoj razvojnoj razini.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Radionice, kolokvij, usmeni ispit


Prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Osmišljavanje i izvođenje radionice. Čitanje zadane literature kao priprema za sudjelovanje na seminarskim raspravama.

UVJETI ZA POTPIS Potpisi se mogu uskratiti studentima koji su izostali s više od 30% nastavnih sati utvrđenih studijskim programom (Pravilnik o studiranju Sveučilišta J.J. Strossmayera, čl. 42, stavak 2).


Napredovanje studenata prati se tijekom akademske godine putem sudjelovanja u nastavi. Ocjenjuje se osmišljavanje i realizacija radioničkog rada. Sadržaji koje student nije uspješno svladao tijekom godine provjeravaju se usmenim ispitom.

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Brajković, S. i Živković, Ž. (2002). Ja to mogu: priručnik za učitelje. Osijek: Nensen dijalog centar. Čorkalo Biruški, D. (Ur.) (2009). Primijenjena psihologija: pitanja i odgovori. Zagrteb: Školska knjiga. Ćurko, B. i Kragić, I. (2008). Filozofija za djecu – primjer „Male filozofije“ . Život i škola, 20 (2), 61-68. Krizmanić, M. i Kolesarić, V. (2005). Tolerancija u svakidašnjem životu: psihologija tolerancije. Jastrebarsko: Naklada Slap. Ružić, V. (2013). Poticanje čitanja i učenje o temama tolerancije i nenasilja: kreativne radionice i zbornik dječjih radova. Jastrebarsko: Naklada Slap. (online knjiga) http://issuu.com/nakladaslap/docs/poticanje___itanja_i_u__enje_o_tema Velki, T. (2012). Priručnik za rad s hiperaktivnom djecom u školi. Jastrebarsko: Naklada Slap. Živković, Ž. (2004). Pamtim, pamtiš, pamti – Vježbe i savjeti za bolje pamćenje i učenje, Knjiga 1; Pamtimo, pamtite, pamte - Vježbe i savjeti za bolje pamćenje i učenje, Knjiga 2.Jastrebarsko: Naklada Slap. Živković, Ž. (2004). Emocije u razredu. Đakovo: Tempo. Živković, Ž. i Brajković, S. (2003). Ja to mogu. u Žižak, A i Bouillet, D. (ur.) Standardi programa prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži i Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih.

DOPUNSKA

Ajduković, M., Pečnik, N. (1993). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alineja. Miljević Ređički, R. i sur. (2000). Učitelji za učitelje: primjeri provedbe načela aktivne/efikasne škole. Zagreb: IEP. Živković, Ž., Brajković, S. (2003). Spajalica : 100 vježbi, savjeta i igara za poboljšanje koncentracije.

Đakovo:Tempo.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - Prirodno-geografska obilježja Hrvatske

OPĆI

PO

DACI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Prirodno-geografska obilježja Hrvatske




IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR I.


OBLICI predavanja, seminar


Ishodima učenja studenti će se osposobiti za razumjevanje zemljopisnih osobitosti Republike Hrvatske, za

poznavanje osobitosti krajobraza svijeta. Upoznati će se s drugim osobitostima zemljopisnih djelova svijeta.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA


Izrada i prezentacija jednoga seminarskog rada Pismeni i usmeni ispit

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, uspješna izrada samostalnog (seminarskog) rada.


Pismeni ispit

Usmeni ispit

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Nejašmić, I.: Osnove opće geografije, Educa, Zagreb 1998.

Vresk, M.: Uvod u geografiju, Školska knjiga, Zagreb 1997.

DOPUNSKA

Herak, M.: Geologija - struktura, dinamika i razvoj Zemlje, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Riđanović, J. : Hidrogeografija, Školska knjiga, Zagreb, 1993. Šegota, T. i Filipčić, A.: Klimatologija za geografe, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Friganović, M.:Demogeografija, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002. Znanstveni i stručni radovi objavljeni u časopisima: Acta Geographica Croatica, Geografski glasnik, Geografski horizont, Drvo znanja i Meridijani.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Prirodoslovlje I

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Prirodoslovlje I




IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR I.


OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni zadatci, multimedija i internet

NAPOMENA

Nastava iz predavanja i vježbi izvodi se u blokovima od po dva sata svaki drugi tjedan tijekom semestra. Predavanja i vježbe se izvode prema tjednom rasporedu sati. Konzultacije će se održavati: prof. dr. sc. Irella Bogut - petkom od 12:00 do 13:00 sati ili prema dogovoru mr. sc. Željko Popović - utorkom u 9:00 sati ili prema dogovoru


Nakon uspješno završenih obveza i položenog ispita student će steći preduvjete da mu se opće prirodne zakonitosti nametnu

kao standardi učenja tijekom studija i života (opće kompetencije), a bit će sposoban razumjeti osnovne prirodne pojave i

zakonitosti koje će moći primijeniti u praksi učiteljskog poziva (specifične kompetencije). Praktična znanja i vještine - koja

proizlaze iz sadržaja Praktikuma - pomoći će studentu da shvati prirodne zakone i da s lakoćom može organizirati

demonstracijske pokuse u nastavi prvenstveno prirode i društva.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kontinuirana provjera usvojenog gradiva tijekom semestra putem pismenih kolokvija/testova.


Studenti trebaju redovno pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi, te unaprijed pripremati zadane tekstove i zadatke te samostalno rješavati zadatke. Tijekom semestra studenti pišu dva pismena kolokvija/testa tijekom predavanja i jedan usmeni nakon vježbi, kojima se provjerava napredak u savladavanju gradiva. Nakon završetka nastave studenti pristupaju pismenom i usmenom ispitu.

UVJETI ZA POTPIS

Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao/la predavanja i vježbe te pristupio/la svim kolokvijima/testovima tijekom predavanja i vježbi. Tijekom izvođenja nastave dozvoljen je po jedan izostanak s predavanja i vježbi. Izostanak s vježbi student u dogovoru s asistentom treba nadoknaditi.


pismeni i usmeni ispit Napomena: Studenti koji u svim kolokvijima tijekom nastave u prosjeku postignu 80% ili veći rezultat biti će oslobođeni pismene provjere znanja.

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

Delić, A., Vijtiuk, N. (2004): Prirodoslovlje. Školska knjiga, Zagreb. Ančić, V., Bogut, I., Đumlija, S. (2008): Od molekule do organizma. Alfa d.d., Zagreb.

DOPUNSKA

Costantini, F. (1971). Učim na pokusima. Zagreb: Tehnička knjiga. Paar, V. (2004). Fizika 4. Zagreb: Školska knjiga. Sikirica, M., Korpar-Čolig, B. (2001). Kemija s vježbama 1 i 2. Zagreb: Školska knjiga. Napomena: U radu se koristi i literatura na stranome jeziku te drugi izvori (Internet).

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Prirodoslovlje II

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Prirodoslovlje II




IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR III.


OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni zadatci, multimedija i internet

NAPOMENA

Nastava iz predavanja i vježbi izvodi se u blokovima od po dva sata svaki drugi tjedan tijekom semestra. Predavanja i vježbe se izvode prema tjednom rasporedu sati. Konzultacije će se održavati: prof. dr. sc. Irella Bogut - petkom od 12:00 do 13:00 sati ili prema dogovoru mr. sc. Željko Popović - utorkom u 9:00 sati ili prema dogovoru


Nakon uspješno završenih obveza i položenog ispita student će steći preduvjete da mu se opće prirodne zakonitosti nametnu

kao standardi učenja tijekom studija i života (opće kompetencije), a bit će sposoban prepoznati i razumjeti osnovne prirodne

pojave u znanosti o životu te povezanosti pojava u prirodi koje će moći primijeniti u praksi učiteljskog poziva (specifične

kompetencije). Praktična znanja i vještine - koja proizlaze iz sadržaja Praktikuma - pomoći će studentu da shvati biološke

zakonitosti te da s lakoćom može organizirati demonstracijske pokuse u nastavi prvenstveno prirode i društva.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kontinuirana provjera usvojenog gradiva tijekom semestra putem pismenih kolokvija/testova.


Studenti trebaju redovno pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi, te unaprijed pripremati zadane tekstove i zadatke te samostalno rješavati zadatke. Tijekom semestra studenti pišu dva pismena kolokvija/testa tijekom predavanja i jedan usmeni nakon vježbi, kojima se provjerava napredak u savladavanju gradiva. Nakon završetka nastave studenti pristupaju pismenom i usmenom ispitu.

UVJETI ZA POTPIS

Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao/la predavanja i vježbe te pristupio/la svim kolokvijima/testovima tijekom predavanja i vježbi. Tijekom izvođenja nastave dozvoljen je po jedan izostanak s predavanja i vježbi. Izostanak s vježbi student u dogovoru s asistentom treba nadoknaditi.


pismeni i usmeni ispit Napomena: Studenti koji u svim kolokvijima tijekom nastave u prosjeku postignu 80% ili veći rezultat biti će oslobođeni pismene provjere znanja.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Delić, A., Vijtiuk, N. (2004): Prirodoslovlje. Školska knjiga, Zagreb. Bogut, I., Futivić, I., Đumlija, S., Špoljarević, M. (2009): Biologija 2. Alfa, Zagreb. Keros, P., Andreis, I., Gamulin, M. (1998): Anatomija i fiziologija. Školska knjiga, Zagreb.

DOPUNSKA

Bačić, T. - Erben, R. - Krajačić, M. (2003). Raznolikost živoga svijeta. Zagreb: Školska knjiga. Berns, M. (1984). Stanica. Zagreb: Školska knjiga. Brooks, J. (1987). Počeci života. Zagreb: Duhovna stvarnost. Glavač, V. (2001). Uvod u globalnu ekologiju. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, Pučko otvoreno učilište. Lelas, Z. (1977). Mladi cvjećari, prirodnjaci i biolozi. Zagreb: Školske novine. Matas, M. - Simončić, V. - Šobot, S. (1989). Zaštita okoline danas za sutra. Zagreb: Školska knjiga. E-škola Hrvatskog prirodoslovnog društva http://hpd.botanic.hr/index.html Napomena: U radu se koristi i literatura na stranome jeziku te drugi izvori (Internet).

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Programski jezik Logo

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Programski jezik Logo




IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR VII.


OBLICI predavanja, konzultacije, samostalni zadaci, multimedija i Internet, CARNet LMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet CMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, gdje su studentima dostupne sve aktualne informacije o kolegiju, nastavni materijali, evidencija dolazaka, rezultati kolokvija i ispitnih rokova, tj. sve informacije potrebne za uspješno izvođenje i praćenje nastave ovoga kolegija. Uz to je omogućena i stalna komunikacija putem foruma i osobnih poruka unutar sustava. Sve važne obavijesti tijekom izvođenja nastave biti će dostavljene na forum kolegija unutar Moodle sustava i automatski proslijeđene studentima na njihove e-mail adrese. Za uspješno sudjelovanje u nastavi i izvršavanje svojih obveza studenti moraju imati vlastite CARNetove korisničke podatke. Službena e-komunikacija provodi se isključivo putem domene ufos.hr koja osigurava identifikaciju studenata Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.


Nakon uspješnog svladavanja kolegija od studenta se očekuje da je sposoban za sljedeće: - promišljati o fazama kreiranja rješenja pri jednostavnom programiranju - u Logu primijeniti koncepte: programska petlja, grananje, potprogram, ulazne i izlazne vrijednosti - programirati crtanje geometrijskih likova i mreža u Logu primjenom grafike kornjače - u Logu programirati matematičke probleme na razini osnovnoškolske matematike - razumjeti kôd jednostavnijeg programa u Logu - samostalno se snalaziti u okolini Loga s ciljem daljnjeg napredovanja - izvesti nastavne jedinice iz osnovnoškolske nastave informatike koje sadržajem obuhvaćaju programiranje u

Logu

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA


NAČIN



PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeksu studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, ako je student prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom.

KOLOKVIJI U tijeku semestra održat će se dva kolokvija i to u vrijeme rasporedom predviđene nastave. Konačna ocjena iz kolokvija je srednja ocjena oba pozitivno ocjenjena kolokvija. Pozitivna konačna ocjena iz kolokvija zamjena je za pismeni dio ispita.

PISMENI ISPIT Pismeni ispit se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet CMS Moodle ili u papirnatom obliku. Ispit se prijavljuje i izvodi u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku i to prema kalendaru redovnih i izvanrednih ispitnih rokova Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA I. Kniewald, Terrapin Logo, SysPrint, Zagreb, 2005.

DOPUNSKA Udžbenici informatike za osnovnu školu: V. Galešev, I. Kniewald, Informatika, udžbenik, SysPrint, Zagreb

WEB IZVORI

[1]Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla", CARNet, https://lms.carnet.hr/ [2]Službena stranica Terrapin Loga, http://www.terrapinlogo.com/ [3]MSWLogo: An Educational programming language, Softronics, Inc., An Educational Software Company, http://www.softronix.com/

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Psihologija dječje igre

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Psihologija dječje igre



STATUS KOLEGIJA Izborni modul A

IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV



SEMESTAR V.

SATNICA (tjedno) 1 sat predavanja i 1 sat seminara


NAPOMENA


Razumjeti ulogu igre u razvoju djeteta. Poznavati obilježja dječje supkulture. Poznavati igrovnu baštinu djece u Slavoniji i

njen odnos prema igrovnoj baštini djece svijeta. Razumjeti ulogu odraslog u očuvanju igre kao jedne od vodećih aktivnosti u

djetinjstvu.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokviji, usmeni ispit


Prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Čitanje zadane literature kao priprema za sudjelovanje na seminarskim raspravama. Aktivno sudjelovanje u organiziranim aktivnostima tijekom seminarske nastave.

UVJETI ZA POTPIS Potpisi se mogu uskratiti studentima koji su izostali s više od 30% nastavnih sati utvrđenih studijskim programom (Pravilnik o studiranju Sveučilišta J.J. Strossmayera, čl. 42, stavak 2) te ako nisu izvršili gore navedene obveze tijekom nastave.


Napredovanje studenata prati se tijekom akademske godine putem kolokvija. Sadržaji koje student nije uspješno svladao na provjerama i ocjenjivanju znanja tijekom godine provjeravaju se usmenim ispitom.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Računalne baze podataka

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Računalne baze podataka

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc.dr.sc. Ivana Đurđević Babić

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Tomislav Milić, asistent


IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR VII.


OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni i praktični zadaci, multimedija i Internet, CARNet LMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA



Nakon uspješnog svladavanja kolegija student će biti u stanju: -razumjeti pojam baze podataka -skicirati bazu podataka -kreirati bazu podataka u MS Accessu

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI kolokviji, praktični radovi, zadaće, pismeni ispit

NAČIN

Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenata, a s obzirom na njihove koeficijente: 1. kolokviji ili pismeni ispit (0,5) 2. praktični radovi (0,3) i zadaće (0,2) Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeks studenta ovjerio izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, te nakon što su sve gore navedene obveze izvršene. � Ocjena komponente 1. utvrđuje se prema navedenom kriteriju ocjenjivanja:

nedovoljan (1) 0% do 49% dovoljan (2) 50% do 60% dobar (3) 61% do 75% vrlo dobar (4) 76% do 89% izvrstan (5) 90% do 100%

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, ako je student: a. prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom, b. predao sve zadaće tijekom semestra, c. uspješno prezentirao i predao praktični rad.

KOLOKVIJI U tijeku semestra održat će se dva kolokvija i to u vrijeme rasporedom predviđene nastave. Konačna ocjena iz kolokvija utvrđuje se nakon drugog kolokvija prema navedenom kriteriju ocjenjivanja, a nakon zbrajanja ostvarenih bodova na svakom od kolokvija te s obzirom na udio tako ostvarenih bodova u ukupnom mogućem broju bodova. Pozitivno ocijenjena oba kolokvija su zamjena za pismeni dio ispita.

PISMENI ISPIT Pismeni ispit se prijavljuje i izvodi u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku i to prema kalendaru redovnih i izvanrednih ispitnih rokova Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.Pismeniispitćebiti

uzkorištenjeračunala(poprincipuECDLispita)


RADOVI Studentićepredati2samostalnauratka:skicubazeibazukreiranuuMSAccessu.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA [1]Grundler, Gvozdanović, Ikica, Kos, Milijaš, Srnec, Širanović, Zvonarek, ECDL 5.0 (Windows 7, MS Office 2010), PRO-MIL, 2011.

[2]M.Varga:Bazepodataka,DRIPZagreb,1994

DOPUNSKA [1] Chris Grover, Matthew MacDonald, E. A. Vander Veer., Office 2007 kompletan priručnik, Pogue Press O'Reilly, 2008.

WEB IZVORI

http://wwww.carnet.hr/tematski/onlinebaze/baze

Centar za online baze podataka, http://www.online-baze.hr/ Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla", CARNet, https://lms.carnet.hr/ http://office.microsoft.com/en-us/default.aspx

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Računalni alati za nastavu

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Računalni alati za nastavu

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) Ana Kozić, asistentica





- korisiti različite oblike računalnih alata u nastavi - raditi s uređajima i programima koji bi im mogli pomoći u realizaciji i pripremi nastavnog sata pomoću

informacijske tehnologije

IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR III.


OBLICI vježbe, konzultacije, samostalni zadatak, multimedija i Internet, CARNet LMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet LMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, gdje su studentima dostupne sve aktualne informacije o kolegiju, nastavni materijali, pregled zadaća i praktičog zadatka, evidencija dolazaka, rezultati kolokvija i ispitnih rokova, tj. sve informacije potrebne za uspješno izvođenje i praćenje nastave ovoga kolegija. Uz to je omogućena i stalna komunikacija putem foruma i osobnih poruka unutar sustava. Sve važne obavijesti tijekom izvođenja nastave studentima će biti dostavljene na e-mail i/ili objavljene na forumu kolegija u Moodle-u.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI kolokviji, praktični zadatak, pismeni ispit

NAČIN

Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenata, a s obzirom na njihove koeficijente: 1. kolokviji ili pismeni ispit (0,7) 2. pohađanje nastave (0,1) 3. praktični zadatak (0,2) Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeks studenta ovjerio izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, te nakon što su sve gore navedene obveze izvršene. � Ocjena komponenata 1. i 2. utvrđuje se prema navedenom kriteriju ocjenjivanja:


� Ocjena komponente 3. utvrđuje se s obzirom na stupanj realizacije predviđenih i unaprijed zadanih elemenata.

P

OLA

GA

NJE

ISP

ITA

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, ako je student: a. prisustvovao na barem 80% nastave propisane studijskim programom, b. predao i demonstrirao praktični zadatak. Da bi student, koji nije na vrijeme izvršio propisane semestralne obveze, naknadno stekao pravo na potpis nastavnika, morat će učiniti sljedeće: � ako nije realizirana obveza pod a., morat će riješiti dodatne zadatke u skladu sa sadržajem

kolegija; broj dodatnih zadataka bit će jednak broju izostanaka � ako je obveza pod b. neizvršena, treba ju realizirati naknadno uz moguće dodatne zadatke

KOLOKVIJI U tijeku semestra održat će se dva kolokvija. Svaki kolokvij sastoji se od praktičnog dijela koji se rješava na računalu. Konačna ocjena iz kolokvija utvrđuje se nakon drugog kolokvija, a ona je srednja ocjena konačnih ocjena svakog od dva kolokvija. Ocjena svakog kolokvija određuje se prema navedenom kriteriju ocjenjivanja. Pozitivno ocijenjen kolokvij je zamjena za pismeni dio ispita. Kolokviji su djelomično pozitivno ocijenjeni ako je samo jedan od kolokvija pozitivno ocijenjen. Djelomično pozitivno ocjenjeni kolokvij omogućuje studentu ponovno polaganje negativno ocjenjenog kolokvija, ali samo na prvom zimskom ispitnim roku (prvi rok u veljači koji se održava iste akademske godine kada je kolegij odslušan). Kolokviji su pozitivno ocijenjeni ako su oba kolokvija pozitivno ocijenjena. Pozitivno ocijenjeni kolokviji su zamjena za pismeni dio ispita za ispitne rokove koji se održavaju iste akademske godine kada je kolegij odslušan.

PISMENI ISPIT Pismeni ispit se sastoji od praktičnog dijela te se rješava na računalu. Ispit se prijavljuje i izvodi u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku i to prema kalendaru redovnih i izvanrednih ispitnih rokova Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.

PRAKTIČNI ZADATAK Svaki student je dužan napraviti kratki seminar na slobodnu temu, između 3000 i 5000 riječi, upute za pisanje seminara biti će unaprijed zadane. Uz seminar potrebno je napraviti odgovarajuću prezentaciju u Power Point-u koju će svaki student prezentirati pred svojom grupom. Predviđeno trajanje prezentacije je 5 do 7 minuta. Prilikom prezentacije potrebno je poštivati pravila dobre izvedbe prezentacije koja će biti dostupna svim studentima zajedno s materijalima za nastavu. Svi ovi kriteriji utječu na konačnu ocjenu koja se kreće u rasponu od 1 do 5. Seminar u elektroničkom obliku i prezentacija predaje se na CARNet LMS Moodle.

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

[1] Materijali s nastave [2] S. Johnson, Microsoft Office 2007 - na dlanu (prijevod s engleskoga: Tomislav Mance), Miš, Zagreb, 2007.

WEB IZVORI

[1]Službena stranica Microsoft Office-a, http://office.microsoft.com/en-us/training/HA102184981033.aspx [2] Video tutorial http://www.lynda.com/home/DisplayCourse.aspx?lpk2=257

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Računalni praktikum

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Računalni praktikum

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) Tomislav Milić, asistent


STATUS KOLEGIJA Izborni kolegij iz informatičkog modula

IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E


MJESTO Sveučilišni kampus, Ulica cara Hadrijana 10, HR - 31000 Osijek računalna učionica

SEMESTAR II. semestar studija (ljetni semestar)


OBLICI vježbe, konzultacije, suradnički zadaci, multimedija i internet, CARNet LMS, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava ovoga kolegija se izvodi u obliku hibridne nastave vježbi uz podršku sustava za upravljanje učenjem (CARNet LMS) pri čemu se učionička nastava izvodi na računalima u specijaliziranoj računalnoj učionici. U LMS okruženju ovoga kolegija dostupni su svi materijali za učenje i različiti alati za komunikaciju, kao i opće i aktualne informacije, pregled semestralnih aktivnosti i rezultati provjera znanja. Za uspješno praćenje ovoga kolegija studentu je potreban elektronički identitet na CARNet mreži. Komunikacijske aktivnosti za dodatna pojašnjenja i upute koje podrazumijeva ovaj kolegij su: (1) uredske konzultacije, (2) e-konzultacije putem elektroničke pošte, (3) diskusije unutar foruma LMS sustava. Sve aktualne obavijesti tijekom izvođenja nastave će biti objavljene na forumu kolegija u LMS-u i/ili studentima dostavljene na e-mail. Službena komunikacija elektroničkom poštom provodi se isključivo putem domene ufos.hr koja osigurava identifikaciju studenata Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.

OČEKIVANI ISHODI (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina)

Nakon uspješnog svladavanja kolegija od studenta se očekuje da je sposoban za sljedeće: - koristiti operacijski sustav, posebice sustav MS Windows, na elementarnoj korisničkoj razini - prilagoditi korisničku okolinu osobnog računala u sustavu MS Windows - primijeniti različite korisničke programe potrebne za samostalni rad na osobnom računalu - arhivirati i komprimirati podatke - čitati, kreirati i dorađivati PDF datoteke - raditi s velikim datotekama - online pohranjivati i oblikovati uredske dokumente - uvesti odgovarajuće programske alate dostupne online

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI praktični zadaci, kolokviji, pismeni ispit, završni ispit

NAČIN

Rad studenta se prati i vrednuje tijekom nastave dok se konačna ocjena utvrđuje na ispitu. Opterećenje studenta je raspoređeno kroz nastavne aktivnosti ovoga kolegija koje obuhvaćaju: pohađanje nastave, praktične zadatke, kolokvije ili pismeni ispit te završni ispit. Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeksu studenta ovjerio izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a slijedi iz ostvarenog broja bodova na kolegiju koji se postiže kroz sljedeće elemente ocjenjivanja kvantificirane pripadnim brojem bodova: (1) praktični zadaci (20 bodova), (2) kolokviji ili pismeni ispit (70 bodova), (3) završni ispit (10 bodova). Bodovi ostvareni praktičnim zadatkom vrijede u akademskoj godini u kojoj su ostvareni. Za postizanje pozitivne ocjene iz ovoga kolegija potrebno je: (i) realizirati specifične zahtjeve pojedinog elementa ocjenjivanja, (ii) postići barem 51% ukupnog broja bodova kolegija. S obzirom na udio u ukupnom broju bodova kolegija, kriterij ocjenjivanja za određivanje konačne ocjene je: dovoljan (2) - barem 51%, dobar (3) - barem 65%, vrlo dobar (4) - barem 78%, izvrstan (5) - barem 91%.

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeksu studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, ako je student izvršio sve što slijedi:

a. nazočnost na barem 70% nastave propisane studijskim programom,

b. ostvarenih barem 51% ukupnog broja bodova iz praktičnih zadataka.

PRAKTIČNI ZADACI Tijekom semestra studenti suradnički obrađuju zadanu tematsku cjelinu te aktivno sudjeluju u njenom predstavljanju s naglaskom na praktičnu primjenu. Specifični zahtjev za postizanje pozitivne ocjene iz ovoga kolegija: - barem 51% ukupnog broja bodova iz praktičnih zadataka.

KOLOKVIJI U tijeku semestra održat će se dva kolokvija koje student rješava samostalno na računalu u računalnoj učionici Fakulteta. Specifični zahtjevi za postizanje pozitivne ocjene iz ovoga kolegija ukoliko se konačna ocjena određuje temeljem kolokvija: - minimalno 20% mogućeg broja bodova na svakom pojedinačnom kolokviju,

- barem 51% ukupnog broja bodova iz kolokvija.

PISMENI ISPIT Pismeni ispit obuhvaća cjelokupni sadržaj ovoga kolegija, a student ga rješava samostalno na računalu u računalnoj učionici Fakulteta. Ispit se prijavljuje i izvodi u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku i to prema kalendaru redovnih i izvanrednih ispitnih rokova Učiteljskoga fakulteta u Osijeku. Specifični zahtjev za postizanje pozitivne ocjene iz ovoga kolegija ukoliko se konačna ocjena određuje temeljem pismenog ispita: - barem 51% ukupnog broja bodova iz pismenog ispita.

ZAVRŠNI ISPIT Završni ispit podrazumijeva primjenu računalnih vještina, čiji je razvoj predviđen očekivanim ishodima učenja ovoga kolegija, u svrhu rješavanja praktičnih zadaća.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Golešev, V. et al. (2008) Informatika i računalstvo. Zagreb: SysPrint.

DOPUNSKA

[1] Grundler, D. et al. (2011) ECDL 5.0 (Windows 7, Office 2010). Varaždin: PRO-MILL.

Dostupno u CARNet e-Knjižnici. [2] Grundler, D. et al. (2004) Kako radi računalo. Varaždin: PRO-MILL.

Dostupno u CARNet e-Knjižnici. [3] Brođanac, P. (2007) Informatika 1. Zagreb: Školska knjiga.

[4] Gvozdanović, T. et al. (2005) e-Citizen. Varaždin: PRO-MILL.

Dostupno u CARNet e-Knjižnici.

WEB IZVORI Svi dostupni relevantni web izvori.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Računalo u odmoru i razonodi

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Računalo u odmoru i razonodi



STATUS KOLEGIJA Izborni iz modula Informatika

IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E


MJESTO Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Cara Hadrijana 10

SEMESTAR X.



NAPOMENA



Studenti će steći potpuni uvid i naučiti primijeniti ICT u prva četiri razreda osnovne škole prema Okvirima

nacionalnog kurikula u realizaciji administrativnih poslova, pripremi materijala za nastavu, organizaciji nastave i

istraživanja s učenicima te korištenju računala za razonodu učenika u funkciji učenja.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI seminarski radovi, zadaće, projekti, usmeni ispit

NAČIN

Konačna ocjena vježbi proizlazi iz ocjena sljedećih komponenata 1. aktivno sudjelovanje na nastavi 2. zadaće 3. seminarski radovi 4. projektni rad

UVJETI ZA POTPIS

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, ako je student:

1. prisustvovao na barem 80% nastave propisane studijskim programom, 2. predao sve zadaće tijekom semestra, 3. uspješno prezentirao i predao seminarske radove. 4. uspješno riješio i predao projektni rad

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA [1] Dragan Petrić: Internet, uzduž i poprijeko. Sysprint, Zagreb, 2003.

DOPUNSKA [2] D. Grundler, Kako radi računalo, Pro-mil, Varaždin, 2004.

WEB IZVORI Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla", CARNet, https://lms.carnet.hr/ Edukativne igre, http://www.zarazno.com/igre/mozgalice/edukativne-igre

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Rano učenje engleskog jezika

OPĆI

PO

DACI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Rano učenje engleskog jezika


SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Mirna Erk, viša predavačica

STATUS KOLEGIJA izborni iz modula C

IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR IX.

SATNICA (tjedno) 1 sat predavanja i 1 sat seminara


NAPOMENA


Nakon uspješnog svladavanja kolegija student: 1. posjeduje znanja o suvremenim glotodidaktičkim načelima organiziranja procesa učenja i poučavanja stranoga

jezika u kontekstu ranoga učenja. 2. posjeduje znanja o teorijskim načelima vrjednovanja i samovrjednovanja u radu s učenicima mlađe školske dobi. 3. posjeduje znanja o projektima ranog učenja engleskog jezika u svijetu i u Republici Hrvatskoj. 4. svjestan je kontinuirane potrebe praćenja i uvažavanja relevantnih propisa i dokumenata (npr. Hrvatski nacionalni

obrazovni standard i Nastavni plan i program Republike Hrvatske) koji su sukladni razvoju i promjenama u sustavu, a koje donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske

5. poznaje relevantne dokumente Europske unije koji se odnose na nastavu stranih jezika i jezičnu politiku unutar Unije (npr. Zajednički europski referentni okvir: učenje, poučavanje, vrednovanje) i svjestan je potrebe kritičkoga promišljanja istih.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Seminarski rad, kolokviji i završni ispit.


Redovita prisutnost i sudjelovanje u nastavi. Izrada seminarskog rada na zadanu temu i predstavljanje teme seminarskog rada u obliku samostalnog izlaganja na stranom jeziku.

UVJETI ZA POTPIS Prisutnost na predavanjima i seminarima te pozitivno ocijenjeno izlaganje seminarskog rada na engleskom jeziku.

NAČIN POLAGANJA ISPITA Ispitna ocjena jednim je dijelom rezultat uspješnog izlaganja seminarskog rada, a drugim je dijelom rezultat uspješno položenih kolokvija i završnog ispita.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Cameron, L. (2001). Teaching Languages to Young Learners. Cambridge: CUP. Enever, J. (ur.), (2011a). ELLiE: Early language learning in Europe. London, UK: The British Council. Hrvatski nacionalni obrazovni standard od 1. do 8. razreda osnovne škole (2005). Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa. Zagreb: MZOŠ. Nacionalni okvirni kurikulum (2011). Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa. Zagreb: MZOS. Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006). Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa. Zagreb: MZOŠ. Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (2010). Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa. Zagreb: MZOS. Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje (2005). Vijeće za kulturnu suradnju, Odbor za obrazovanje, Odjel za suvremene jezike, Strasbourg. (Prijevod: Valnea Bressan i Martina Horvat). Zagreb: Školska knjiga.

DOPUNSKA

Nikolov, M. - Mihaljević Djigunović, J. (2011). All Shades of Every Color: An Overview of Early Teaching and Learning of Foreign Languages. Annual Review of Applied Linguistics, 31: 95-119. Prebeg-Vilke, Mirjana (1991). Vaše dijete i jezik: materinski, drugi i strani jezik. Vilke, M. et al. (1993). Children and Foreign Languages. Zagreb: Faculty of Philosophy. Vilke, M. et al. (1995). Children and Foreign Languages II. Zagreb: Faculty of Philosophy. Vrhovac, Y. (ur.) (2001). Children and Foreign Languages III. Zagreb: Faculty of Philosophy. Vrhovac, Y. et al. (1999). Strani jezik u osnovnoj školi. Zagreb: Naprijed.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Razvojna psihologija

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Razvojna psihologija




IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV



SEMESTAR III. i IV.

SATNICA (tjedno) zimski semestar: 2 sata predavanja ljetni semestar: 2 sata predavanja i 1 sat seminara


NAPOMENA


Poznavanje razvojnih promjena i temeljnih obilježja psihičkog razvoja, te čimbenika koji taj razvoj podržavaju, pospješuju ili ometaju. Poznavanje karakterističnih ponašanja i sposobnosti djece određene dobi kao i individualnih razlika. Razumijevanje činitelja i procesa koji uzrokuju razvojne promjene te razumijevanje mogućnosti poticanja razvoja u odgojno obrazovnim ustanovama.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokviji, usmeni ispit


Prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Čitanje zadane literature kao priprema za sudjelovanje na seminarskim raspravama. Aktivno sudjelovanje u organiziranim aktivnostima tijekom seminarske nastave.

UVJETI ZA POTPIS Potpisi se mogu uskratiti studentima koji su izostali s više od 30% nastavnih sati utvrđenih studijskim programom (Pravilnik o studiranju Sveučilišta J.J. Strossmayera, čl. 42, stavak 2) te ako nisu izvršili gore navedene obveze tijekom nastave.


Napredovanje studenata prati se tijekom akademske godine putem kolokvija (najmanje 4).Sadržaji koje student nije uspješno svladao na provjerama i ocjenjivanju znanja tijekom godine provjeravaju se usmenim ispitom.

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

Vasta, R., Haith,M.M., Miller, S.A., (2000). Dječja psihologija: moderna znanost. Jastrebarsko: Naklada Slap. Duran, M. (2003). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap.

DOPUNSKA Berk, L. (2005). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Davison, G.C i Neale J. M. (1999). Emocionalni poremećaji i poremećaji ponašanja u djetinjstvu i adolescenciji. U: Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja . Jastrebarsko: Naklada Slap.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Religije svijeta

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Religije svijeta




IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR IX .




Studenti će se upoznati s različitim pristupima pojedinih kultura prema religijama, te povijesnim razvojem njezine društvene

uloge. Primjerima će se ukazati na doprinos vjere filozofiji, kao i na njihovo ispreplitanje i međusobno isključivanje. Na

temelju klasičnih socioloških teorija o religiji upoznat će se s osnovnim pojmovima sociologije religija. Dobit će uvid u

suvremenu poziciju religije u društvu.


Redovito pohađanje nastave i seminara, rad na zadanoj literaturi. Konzultacije prije izrade seminarskog rada.

UVJETI ZA POTPIS Redovito pohađanje nastave i seminara, redovno izvršavanje zadanih obaveza



LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Sabino Aquaviva/Enzo Pace, Sociologija religije, Zagreb 1996. Gerhard Staguhn, Kratka povijest svjetskih religija, Zagreb 2004.

DOPUNSKA Hannah Arendt, O zlu, Zagreb 2006. David Self, Religije svijeta, Zagreb 1998.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Stručno pedagoška praksa I

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Stručno pedagoška praksa I

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) dr. sc. Rahaela Varga, poslijedokt.



IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR IIII, IV,

SATNICA (tjedno) III. semestar : 1 V IV. semestar: 1 V

OBLICI Vježbe, konzultacije, samostalni zadaci studenata

NAPOMENA

Studenti Stručno – pedagošku praksu obavljaju u institucijama predškolskog odgoja; sami pronalaze sami pronalaze vrtić i mentoricu; Duljina Stručno – pedagoške prakse ovisi o godini studija Prije odlaska na Stručno – pedagošku praksu student dobije sve potrebne upute i obrasce


Studenti 2. godine učiteljskog studija nakon tjedan dana provedenih na praksi u školi:

- imaju znanja o cjelokupnom ustroju osnovne škole i odgojno – obrazovnog procesa; - upoznati su s školskim kurikulumom, odgojno – obrazovnim planovima i programima rada; - upoznati su s oblicima i metodama rada u odgojno – obrazovnom procesu; - imaju znanja i uvide u dinamiku i etape odgojno – obrazovnog procesa, odgojno – obrazovnu ekologiju, odgojno -

obrazovnu komunikaciju, odgojno – obrazovnu klimu, medije u odgoju i obrazovanju i oblike nastave za djecu s posebnim potrebama (daroviti/s teškoćama)

- upoznati su s pedagoškom dokumentacijom škole – posebno koju vodi učitelj, zakone i pravilnike iz djelokruga odgoja i obrazovanja;

- Upoznati su s radom školske knjižnice i fondom učeničke i naslovne učiteljske stručne literature te oblicima stručnog usavršavanja;

- Imaju prve uvide i vještine povezivanja teorije (znanja iz kolegija I. i II. godine studija) s praktičnim radom učitelja;


Student je obvezan: prisustvovati nastavi pripreme za Stručno – pedagošku praksu; pravovremeno se javiti ravnatelju vrtića i mentoru/ici; Stručno – pedagošku praksu trebaju obaviti u dogovorenim terminima (prema rasporedu) za pojedina godišta; Tijekom Stručno – pedagoške prakse studenti rade mapu Stručno - pedagoške prakse sa svim unaprijed dogovorenim elementima, pripremama i prilozima; trebaju voditi dnevnik/ dnevna izvješća po danima i priložiti u mapu; na kraju Stručno – pedagoške prakse treba dobiti mišljenje/ocjenu za svoj rad od mentora/ice

UVJETI ZA POTPIS Kada student/ica izvrši sve gore navedene zadatke i dobije pozitivno mišljenje od mentora/ice


Ne polaže se

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Udžbenici, priručnici, vježbenice, radne bilježnice i radni listovi koje koriste odgajatelji Dječji tisak i časopisi.

DOPUNSKA Obrasci za stručno pedagošku praksu.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Stručno pedagoška praksa II

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Stručno pedagoška praksa II




IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR V. i VI

SATNICA (tjedno) V. semestar: 1 V VI. semestar: 2 V


NAPOMENA



Studenti 3. godine Učiteljskog studija nakon Stručno – pedagoške prakse u školi:

- upoznati su s ostvarenjem svrhe i zadaća nastave u nižim razredima osnovne škole;

- imaju uvide u primjenu različitih teorijskih znanja u nastavi i u drugim oblicima obrazovanja;

- uz vođenje mentora imati vještine izrade zadataka objektivnog tipa, vrijednovanje učeničkih rezultata i

postignuća u znanju i sposobnostima u svim predmetima;

- mogu primijeniti znanja i vještine u samostalnom izvođenju nastave likovne kulture;

- vještine snimanja motoričkih sposobnosti učenika;

- imaju uvide u organizaciju i provođenje sjednica učiteljskoga vijeća, roditeljskih i drugih sastanaka,

individualnih kontakata učitelja s roditeljima, školskih programa i akcija (proslave, ekskurzije, izleti, nastupi,

natjecanja, izložbe, posjeti kinu, kazalištu, sistematski liječnički pregledi, cijepljenje i sl.) ;

- poznaju godišnji plan i program rada za razred u kojem obavljaju stručno – pedagošku praksu i mjesečno

planiranje prema odrednicama HNOS-a;

- studenti s pojačanim engleskim jezikom i informatikom mogu povezati teorijska znanja s praktičnim radom





Ne polaže se

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA



IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Stručno pedagoška praksa III

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Stručno pedagoška praksa III

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Alma Škugor



IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E

AKADEMSKA GODINA

2016./17.


SEMESTAR VII. i VIII

SATNICA (tjedno) VII. semestar: 3 V VIII. semestar: 3 V


NAPOMENA



Studenti 4. godine Učiteljskog studija nakon Stručno – pedagoške prakse u školi:

- primjenjuju različita teorijska znanja u nastavi i u drugim oblicima obrazovanja;

- imaju znanja i vještine za samostalno izvođenje integriranog nastavnog dana, nastave prirode i društva, i

hrvatskog jezika, matematike, izvanučioničke nastave, glazbene kulture

- pratiti rad učenika s posebnim potrebama;

- mogu aktivno pomagati i sudjelovati u pripremama i provedbi školskih programa i akcijama: proslave,

ekskurzije, izleti, nastupi, natjecanja, izložbe, posjeti kinu, kazalištu, sistematski liječnički pregledi, cijepljenje i sl.)





Ne polaže se

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA



IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Stručno pedagoška praksa IV

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Stručno pedagoška praksa IV




IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E

AKADEMSKA GODINA

2016./17.


SEMESTAR IX.

SATNICA (tjedno) IX – 4 sata tjedno


NAPOMENA



Student V godine studija:

- samostalno izvodi nastavu iz svih predmeta - provodi istraživanja u odgojno – obrazovnom procesu





Ne polaže se

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA



IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Statistika

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Statistika

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Dragana Jankov Maširević

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Petra Abičić, asistentica


IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E


MJESTO Sveučilišni kampus, Ulica cara Hadrijana 10, HR - 31000 Osijek

SEMESTAR IX. semestar studija (zimski semestar)

SATNICA (tjedno) 1P + 1S

OBLICI predavanja, seminari, konzultacije, samostalni zadaci, multimedija i internet, CARNet LMS, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava ovoga kolegija izvodi se u obliku predavanja i seminara uz podršku web stranice kolegija kao i sustava za upravljanje učenjem (CARNet LMS) pri čemu se učionička nastava seminara izvodi na računalima u specijaliziranoj računalnoj učionici. U LMS okruženju ovoga kolegija dostupni su svi materijali za učenje i različiti alati za komunikaciju, kao i opće i aktualne informacije, pregled semestralnih aktivnosti i rezultati provjera znanja. Za uspješno praćenje ovoga kolegija studentu je potreban elektronički identitet na CARNet mreži. Komunikacijske aktivnosti za dodatna pojašnjenja i upute koje podrazumijeva ovaj kolegij su: (1) uredske konzultacije, (2) diskusije unutar foruma LMS sustava, (3) e-konzultacije putem elektroničke pošte. Sve aktualne obavijesti tijekom izvođenja nastave će biti objavljene na forumu kolegija u LMS-u i/ili studentima dostavljene na e-mail. Službena komunikacija elektroničkom poštom provodi se isključivo putem domene ufos.hr koja osigurava identifikaciju studenata Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.


Nakon uspješnog svladavanja kolegija od studenta se očekuje da je sposoban za sljedeće: - odrediti mjere učestalosti - odrediti i interpretirati mjere deskriptivne statistike - procijeniti populacijske parametre - provesti statističke testove za testiranje hipoteza o očekivanju, proporciji i distribuciji populacija od interesa (za velike

uzorke) - donijeti zaključke/odluke o populacijama od interesa na određenoj razini značajnosti

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI kolokviji, pismeni ispit, projektni zadatak, završni ispit

NAČIN

Rad studenta se prati i vrednuje tijekom nastave dok se konačna ocjena utvrđuje na ispitu. Opterećenje studenta je raspoređeno kroz nastavne aktivnosti ovoga kolegija koje obuhvaćaju: pohađanje nastave, kolokvije ili pismeni ispit te završni ispit. Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeksu studenta ovjerio izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a slijedi iz uspjeha na kolokvijima ili na pismenom ispitu te završnom ispitu. Kriterij ocjenjivanja provjera znanja s obzirom na ukupni mogući broj bodova je: dovoljan (2) - barem 51%, dobar (3) - barem 65%, vrlo dobar (4) - barem 78%, izvrstan (5) - barem 91%. Ocjenjivanje završnog ispita se vrši s obzirom na stupanj sposobnosti samostalne analize i zaključivanja.

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeksu studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, ako je student prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom.

KOLOKVIJI Pozitivno ocijenjeni kolokviji su zamjena za pismeni dio ispita i vrijede za akademsku godinu u kojoj su položeni. Studenti koji ovim putem ne ostvare pozitivnu ocjenu pristupaju pismenom ispitu. Za postizanje pozitivne ocjene iz ovoga kolegija potrebno je ostvariti barem 15% bodova na svakom pojedinačnom kolokviju.

PISMENI ISPIT Pismeni ispit obuhvaća cjelokupni sadržaj ovoga kolegija. Ispit se prijavljuje i izvodi u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku i to prema kalendaru redovnih i izvanrednih ispitnih rokova Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.

PROJEKTNI ZADATAK Studenti mogu izraditi, izložiti i braniti projektni zadatak. Uspjeh ostvaren projektnim zadatkom utjecat će na konačnu ocjenu ispita.

ZAVRŠNI ISPIT Završni ispit se sastoji iz prezentacije projektnog zadatka i diskusije o korištenoj metodologiji.

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

Benšić, M. & Šuvak, N. (2013) Primijenjena statistika. Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Odjel za matematiku.

DOPUNSKA [1] Jazbec, A. (2008) Osnove statistike. Zagreb: Šumarski fakultet. [2] Spiegel, M. R. & Stephens, L. J. (1999) Theory and Problems of Statistics. Schaum's Outline

Series. New York – Toronto: McGraw-Hill.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Suvremeni mediji u nastavi književnosti

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Suvremeni mediji u nastavi književnosti




IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR III.




Nakon uspješno završenoga kolegija od studenata se očekuje da steknu komunikacijske, društvene, računalne i znanstveno-

istraživačke kompetencije te postanu svjesni perspektivnih promjena koje nameće društvo znanja.

Student će biti informacijski pismen. Kompetentan da u oceanu informacija pronađe, vrjednuje i koristi onu pouzdanu.

Cilj kolegija je osvijestiti studente o potrebama učenja tijekom cijeloga života i naučiti ih kako biti ravnopravan partner

kolegama učiteljima i stručnim suradnicima u nastavi.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Redovito pohađanje nastave (predavanja i seminari) te samostalno izlaganje jednoga eseja/završnoga projekta.


• Prisustvovanje nastavi

• Aktivnost na nastavi

• 3 zadaće

• 2 kolokvija

• Esej/završni projekt Ocjena se formira na temelju ukupnoga broja bodova iz svih gore spomenutih sastavnica.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, uspješno izvršavanje svih propisanih zadaća


Prisustvovanje i aktivnost u nastavi (30 bodova) 1. Pismeni kolokviji (30 bodova) 2. Pismeni Kolokvij (20 bodova) Tijekom semestra 3 zadaće (30 bodova)

Esej/završni projekt (100 bodova) Krajnja ocjena proizlazi iz ukopnoga broja bodova. Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom nastave polažu ih na ispitnome roku.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Nastavni plan i program za osnovnu školu /ed. by Dijana Vican, Ivan Milanović Lire. Zagreb : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2006. Špiranec, Sonja; Banek Zorica, Mihaela. Informacijska pismenost. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 2008. Kovačević, Dinka; Lovrinčević, Jasmina; Lasić-Lazić, Jadranka. Školska knjižnica korak dalje. Zagreb : Altagama, 2004. Znanjem do znanja : prilog metodici rada školskog knjižničara / ed. by Jasmina Lovrinčević (et al.). Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2005. Mattes, Wolfgang. Nastavne metode : 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike. Zagreb : Naklada Ljevak, 2007.

DOPUNSKA Woolls, Blanche. The school library media manager. Englewood, Co. : Libraries Unlimited, 1999.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Suvremene nastavne strategije

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Suvremene nastavne strategije


SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Rahaela Varga, poslijedokt.


IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E

AKADEMSKA GODINA

2016./17.


SEMESTAR VI.


OBLICI

-nastava temeljena na iskustvenom učenju -izrada samostalnih zadatka -realizacija timskih zadataka te poticanje suradničkog učenja tijekom realizacije zadataka u manjoj skupini/timu, vježbanje strategija za timsko učenje kao što su reflektiranje/promišljanje, propitivanje i diskusije; - vrjednovanje osobnih aktivnosti i aktivnosti drugih

NAPOMENA Od studenta se očekuje priprema i provedba preuzetih zadataka u skladu s načelima suvremene nastave i posebnim naglaskom na timskom, grupnom i samostalnom radu.


Student će:

- moći kritički propitivati znanstvene činjenice u okvirima školskoga kurikuluma

- znati primijeniti nastavne strategije temeljene na konstruktivizmu.

- razviti sklonost prema timskom radu interakcijom i suradnjom utemeljenima na partnerskim odnosima

- biti sposoban za kontinuirano vrednovanje i samovrednovanje vlastitog rada

- razviti sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrenuje učinke svojih postignuća

- biti spreman sučeljavati alternativna mišljenja i donositi promišljene i utemeljene odluke

- demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim situacijama aktivnom primjenom stečenih znanja, vještina i sposobnosti i

na taj način razvijati sposobnost kritičkoga mišljenja u učenika

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Pisani i usmeni ispit


Osim redovitog i aktivnog sudjelovanja u nastavi (predavanjima i seminarima/radionicama) te realizacije tekućih nastavnih obveza, studenti su obvezni aktivno participirati u nastavi koja uključuje organizirane posjete škola u koje je ugrađen kurikulski pristup.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi i uspješno ostvarene vježbe


Vrjednuju se vježbe i njihova prilagođenost djeci rane školske dobi Tijekom semestra studenti će polagati 2 kolokvija (u svibnju i lipnju) Ako student nije bio uspješan u navedenim zahtjevima tijekom godine (1. i 2. dio), ili ako želi višu ocjenu, polaže završni ispit (pisani i usmeni)

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Peko, A., Pintarić, A. (1999) Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek. Marzano, j. R., Pickering J. D., Pollock E. J. (2006) Nastavne strategije, Zagreb: Educa. Munjiza, E., Peko,A., Sablić, M. (2007) Projektno učenje, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti,Osijek. Terhart, E. (2001) Metode poučavanja i učenja, Educa, Zagreb

DOPUNSKA

Cotrell.S.(2005) Critical Thinking Skills. Palgrave MacMillan Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (1998) Okvirni sustav kritičkog mišljenja u cjelini nastavnog programa. Vodič kroj projekt I., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (1998) Metode za promicanje kritičkog mišljenja. Vodič kroz Projekt II., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (1998) Čitanje, pisanje i diskusija u svakom predmetu. Vodič kroz projekt III., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (1998) Nove strategije za promicanje kritičkog mišljenja, Vodič kroj projekt IV., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (1998) Suradničko učenje. Vodič kroj projekt V., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb Temple, C., Steele, J. L., Meredith, S. K. (1998) Planiranje nastavnog sata i ocjene, Vodič kroz projekt VI., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb http://www.standards.dfes.gov.uk/thinkingskills/

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Sviranje I

O

PĆ

I P

OD

AC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Sviranje I




IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV



SEMESTAR III. i IV.


OBLICI vježbe, konzultacije, samostalni zadaci

NAPOMENA Nastava se izvodi svaki tjedan. Konzultacije se održavaju četvrtkom u 18.30 ili po dogovoru


Student će nakon odslušanog kolegija biti u stanju:

a) ovladati tehnikom sviranja na instrumentu objema rukama

b) svirati melodiju i harmonijsku pratnju pjesama

b) primijeniti vještinu čitanja notnog pisma za analizu i interpretaciju skladbe

c) svirati i pjevati pjesme za djecu rane školske dobi

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Golčić, I. (1998.) Pjesmarica za osnovne škole. Zagreb: HKD sv. Jeronima

Njirić, N. (1994.) Pjevanka – priručnik za učitelje. Zagreb: Školska knjiga

Riman, M. (2008.) Dijete pjeva. Rijeka: Učiteljski fakultet u Rijeci

DOPUNSKA Udžbenici za Glazbenu kulturu od I. do III. razreda osnovne škole

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Sviranje II

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Sviranje II




IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR V.


OBLICI vježbe, konzultacije, samostalni zadaci

NAPOMENA Nastava se izvodi svaki tjedan. Konzultacije se održavaju četvrtkom u 18.30 ili po dogovoru


Student će nakon odslušanog kolegija biti u stanju:

a) svirati melodiju i harmonijsku pratnju pjesama

b) primijeniti vještinu čitanja notnog pisma za analizu i interpretaciju skladbe

c) pjevati i svirati pjesme za djecu rane školske dobi

d) transponirati zadanu pjesmu u različite tonalitete

e) harmonizirati zadanu melodiju uporabom trozvuka

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kontinuirana provjera usvojenog gradiva tijekom semestra putem usmenih i praktičnih kolokvija.


Studenti trebaju redovno pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi, te pravodobno prirediti zadane vježbe. Tijekom nastave studenti polažu četiri usmena i praktična kolokvija kojima se provjerava napredak u savladavanju gradiva. Nakon završetka nastave studenti pristupaju usmenom i praktičnom ispitu.

UVJETI ZA POTPIS Pravo na potpis stječu studenti koji su redovito pohađali vježbe i aktivno sudjelovali u nastavi.


Praktični i usmeni ispit Napomena: Studenti koji polože sva četiri kolokvija tijekom nastave bit će oslobođeni provjere znanja na ispitu.

LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

Golčić, I. (1998.) Pjesmarica za osnovne škole. Zagreb: HKD sv. Jeronima

Njirić, N. (1994.) Pjevanka – priručnik za učitelje. Zagreb: Školska knjiga

Riman, M. (2008.) Dijete pjeva. Rijeka: Učiteljski fakultet u Rijeci

Lhotka-Kalinski,I. (1975.) Umjetnost pjevanja. Zagreb: Školska knjiga

DOPUNSKA

Udžbenici za Glazbenu kulturu od I. do III. razreda osnovne škole

Đerfi-Bošnjak, V. (2001.) Ja volim pjesmu, pjesma voli mene. Osijek: Grafika

Manasteriotti, V. (1988.) Zbornik pjesama i igara za djecu, Priručnik muzičkog

odgoja.Zagreb: Školska knjiga

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - Školska higijena

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Školska higijena

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Zvonimir Užarević


STATUS KOLEGIJA izborni predmet iz modula A

IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR VI.


OBLICI predavanja, radionice, konzultacije, samostalni zadatci, multimedija i internet


Nakon uspješno završenih obveza i položenog ispita student će steći preduvjete da mu se opće zdravstveno-higijenske

zakonitosti nametnu kao standardi tijekom studija i života (opće kompetencije), a bit će sposoban prepoznati različite

zdravstvene probleme i situacije koje će moći primijeniti u praksi učiteljskog poziva (specifične kompetencije). Praktična

znanja - koja proizlaze iz sadržaja kolegija - pomoći će studentu da shvati higijenske zakonitosti te da ih interdisciplinarnim

pristupom može primijeniti u razrednoj nastavi.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kontinuirana provjera usvojenog gradiva tijekom semestra.


Studenti trebaju redovno pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi, te unaprijed pripremati zadane tekstove i zadatke te samostalno rješavati zadatke. Tijekom semestra studenti pišu pismene kolokvije/testove, kojima se provjerava napredak u savladavanju gradiva. Nakon završetka nastave student pristupa usmenom ispitu.

UVJETI ZA POTPIS

Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao/la predavanja te pristupio/la pismenim kolokvijima/testovima tijekom predavanja.

NAČIN POLAGANJA ISPITA Usmeni ispit.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Springer, O. (1997). Higijena. Zagreb: Profil international. Prebeg, Ž., Ž. Prebeg (1985). Higijena i škola. Zagreb: Školska knjiga.

DOPUNSKA

Matasović, D. (1993). Kako odgojiti nepušača. Zagreb: Školska knjiga.

Herceg, J. (1985). Zdravstveni odgoj u razrednoj nastavi. Zagreb: Školska knjiga.

Schwoerbel, R. (1995). Reći ne nije dovoljno. Kako odgajati djecu da razborito odlučuju o drogama i

alkoholu. Zagreb: SysPrint.

Šarić, A. (1990). Prehrana. Zagreb: Školska knjiga. Šimunović, Z. (1989). Školsko dijete i zdravlje. Zagreb: Školske novine.

Varoščić, M. (1992). Zdravlje čini život ljepšim. Rijeka: Tiskara Rijeka.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Tablični kalkulator

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Tablični kalkulator

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) Tomislav Milić, asistent


STATUS KOLEGIJA Temeljni kolegij

IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E


MJESTO Sveučilišni kampus, Ulica cara Hadrijana 10, HR - 31000 Osijek računalna učionica

SEMESTAR II. semestar studija (ljetni semestar)

SATNICA (tjedno) 1V

OBLICI vježbe, konzultacije, samostalni zadaci, multimedija i internet, CARNet LMS, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava ovoga kolegija se izvodi u obliku hibridne nastave vježbi uz podršku sustava za upravljanje učenjem (CARNet LMS) pri čemu se učionička nastava izvodi na računalima u specijaliziranoj računalnoj učionici. U LMS okruženju ovoga kolegija dostupni su svi materijali za učenje i različiti alati za komunikaciju, kao i opće i aktualne informacije, pregled semestralnih aktivnosti i rezultati provjera znanja. Za uspješno praćenje ovoga kolegija studentu je potreban elektronički identitet na CARNet mreži. Komunikacijske aktivnosti za dodatna pojašnjenja i upute koje podrazumijeva ovaj kolegij su: (1) uredske konzultacije, (2) e-konzultacije putem elektroničke pošte, (3) diskusije unutar foruma LMS sustava. Sve aktualne obavijesti tijekom izvođenja nastave će biti objavljene na forumu kolegija u LMS-u i/ili studentima dostavljene na e-mail. Službena komunikacija elektroničkom poštom provodi se isključivo putem domene ufos.hr koja osigurava identifikaciju studenata Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.


Nakon uspješnog svladavanja kolegija od studenta se očekuje da je sposoban za sljedeće: - izvesti niz tabličnih kalkulacija primjenom odgovarajućih matematičkih formula te ugrađenih funkcija

- izdvojiti određene podatke proračunske tablice lociranjem, sortiranjem i filtriranjem

- uvjetno oblikovati dijelove proračunskih tablica

- upravljati podacima primjenom specijaliziranih alata tabličnog kalkulatora

- ispisati proračunsku tablicu i njene dijelove

- grafički prikazati rezultate tabličnih kalkulacija (histogram, strukturirani krug, linijski graf)

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI praktične zadaće, kolokviji, pismeni ispit, završni ispit

NAČIN

Rad studenta se prati i vrednuje tijekom nastave dok se konačna ocjena utvrđuje na ispitu. Opterećenje studenta je raspoređeno kroz nastavne aktivnosti ovoga kolegija koje obuhvaćaju: pohađanje nastave, praktične zadaće, kolokvije ili pismeni ispit te završni ispit. Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeksu studenta ovjerio izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a slijedi iz ostvarenog broja bodova na kolegiju koji se postiže kroz sljedeće elemente ocjenjivanja kvantificirane pripadnim brojem bodova: (1) praktične zadaće (20 bodova), (2) kolokviji ili pismeni ispit (70 bodova), (3) završni ispit (10 bodova). Bodovi ostvareni praktičnim zadaćama vrijede u akademskoj godini u kojoj su ostvareni. Za postizanje pozitivne ocjene iz ovoga kolegija potrebno je: (i) realizirati specifične zahtjeve pojedinog elementa ocjenjivanja, (ii) postići barem 51% ukupnog broja bodova kolegija. S obzirom na udio u ukupnom broju bodova kolegija, kriterij ocjenjivanja za određivanje konačne ocjene je: dovoljan (2) - barem 51%, dobar (3) - barem 65%, vrlo dobar (4) - barem 78%, izvrstan (5) - barem 91%.

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeksu studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, ako je student izvršio sve što slijedi: g. nazočnost na barem 70% nastave propisane studijskim programom,

h. ostvarenih barem 51% ukupnog broja bodova iz praktičnih zadaća.

PRAKTIČNE ZADAĆE Tijekom semestra studenti samostalno rješavaju dvije praktične zadaće, a rješenja predaju na CARNet LMS. Specifični zahtjev za postizanje pozitivne ocjene iz ovoga kolegija: - barem 51% ukupnog broja bodova iz praktičnih zadaća.

KOLOKVIJI U tijeku semestra održat će se dva kolokvija koje student rješava samostalno na računalu u računalnoj učionici Fakulteta. Specifični zahtjevi za postizanje pozitivne ocjene iz ovoga kolegija ukoliko se konačna ocjena određuje temeljem kolokvija: - minimalno 20% mogućeg broja bodova na svakom pojedinačnom kolokviju,

- barem 51% ukupnog broja bodova iz kolokvija.

PISMENI ISPIT Pismeni ispit obuhvaća cjelokupni sadržaj ovoga kolegija, a student ga rješava samostalno na računalu u računalnoj učionici Fakulteta. Ispit se prijavljuje i izvodi u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku i to prema kalendaru redovnih i izvanrednih ispitnih rokova Učiteljskoga fakulteta u Osijeku. Specifični zahtjev za postizanje pozitivne ocjene iz ovoga kolegija ukoliko se konačna ocjena određuje temeljem pismenog ispita: - barem 51% ukupnog broja bodova iz pismenog ispita.

ZAVRŠNI ISPIT Završni ispit podrazumijeva primjenu računalnih vještina iz područja tabličnih kalkulacija u svrhu jednostavne analize podataka.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

[5] Grundler, D. et al. (2011) ECDL 5.0 (Windows 7, Office 2010). Varaždin: PRO-MILL.

Dostupno u CARNet e-Knjižnici. [6] MS Excel (http://office.microsoft.com/)

DOPUNSKA

[1] Grover, C., MacDonald, M. & Vander Veer, E.A. (2008) Office 2007 kompletan priručnik (prijevod s engleskog: Krišto, M. et al.). Zagreb: Dobar Plan.

[2] Johnson, S. (2007) Microsoft® Office 2007 - na dlanu (prijevod s engleskog: Mance, T.). Zagreb: Miš.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Teorija glazbe

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Teorija glazbe

NOSITELJ KOLEGIJA doc. dr. sc. Vesna Svalina

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU Gordana Ercegovac Jagnjić, viša predavačica


IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV



SEMESTAR I.


OBLICI predavanja, seminari, radionice, konzultacije, samostalni zadaci

NAPOMENA Nastava se izvodi svaki tjedan. Konzultacije će se održavati srijedom u 10.30 ili po dogovoru.


Nakon uspješnog svladavanja kolegija student će biti u stanju: � spoznati osnove glazbene pismenosti � definirati i razlikovati temeljne pojmove iz glazbene teorije � pravilno tumačiti i interpretirati glazbene sadržaje � samostalno primijeniti stečena glazbeno-teorijska znanja i sposobnosti.

PO

LA

GA

NJE

IS

PIT

A

OBLICI Kontinuirana provjera usvojenog gradiva tijekom semestra putem pismenih i praktičnih kolokvija.


Studenti trebaju redovito pohađati nastavu i aktivno u njoj sudjelovati. Tijekom nastave studenti polažu dva pismena i praktična kolokvija kojima se provjerava napredak u svladavanju gradiva. Nakon završetka nastave studenti pristupaju pismenom i usmenom ispitu.

UVJETI ZA POTPIS Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao predavanja i seminare i aktivno u njima sudjelovao.


Pismeni i usmeni ispit. Napomena: Studenti koji polože sve kolokvije tijekom nastave bit će oslobođeni pismene i usmene provjere znanja na ispitu.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Tomašić, Đ., Osnove glazbene teorije, Erudit, Zagreb, 2003. Njirić, N., Pjevanka – priručnik za učitelje, Školska knjiga, Zagreb, 1994. Završki, J., Teorija glazbe, Školska knjiga, Zagreb, 1995. Partiture pjesama iz programa glazbene kulture od I. do IV. razreda osnovne škole

DOPUNSKA Golčić, I., Pjesmarica za osnovne škole, HKD sv. Jeronima, Zagreb, 1998. Rakijaš, B., Osnove muzičke kulture, Školska knjiga, Zagreb, 1981. Udžbenici glazbene kulture u osnovnoj školi i gimnaziji

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Teorija kurikula

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Teorija kurikula


SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Rahaela Varga, poslijedokt.


IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR IV.




-razumijevanje pojma kurikuluma

- razlikovanje pojmova didaktika i kurikulum

- poznavanje kurikulumske tradicije u obrazovanju

- primjena Nacionalnog okvirnog kurikulum za izradu vlastitog kurikuluma nastave

-izrada kurikuluma redovne nastavne ili kurikuluma izvannastavnih aktivnosti uz argumentiranje izbora pojedinih sastavnica

kurikuluma

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA



Redovno prisustvovanje predavanjima, aktivno sudjelovanje na nastavi, grupna izrada kurikuluma, praćenje realizacije školskog kurikuluma

UVJETI ZA POTPIS Prisustvovanje nastavi, izvršene obaveze


Završni pisani rad (kurikulum), usmeni ispit

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

- Cindrić, M., Miljković, D., Strugar,V. (2010) Didaktika i kurikulum. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu.

- Marsh, J.C.(1994.)Kurikulum: Temeljni pojmovi, Zagreb:Educa - Nacionalni okvirni kurikulum (2010) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, dostupno na:

http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685 -

DOPUNSKA

- Jurić, V. (2007) Kurikulum suvremene škole. U: Previšić. V. (ur.) Kurikulum: teorije-metodologija-sadržaj-struktura . Zagreb : Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu ; Školska knjiga, 2007. Str. 217-265.

- Strugar. V. (2012) Znanje, obrazovni standardi, kurikulum. Zagreb: Škoslke novine

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Teorije učenja i usvajanja jezika

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Teorije učenja i usvajanja jezika


SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Mirna Erk, viša predavačica


IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR VIII.


OBLICI Predavanja.


Nakon uspješnog svladavanje kolegija student:

• posjeduje znanja o pionirskim teorijama kognitivnoga i psiholingvističkoga razvoja djeteta i njihovim glotodidaktičkim implikacijama

• posjeduje znanja o suvremenim teorijama usvajanja prvoga i drugoga i stranoga jezika

• posjeduje znanja o afektivnim čimbenicima i individualnim razlikama važnim za jezični razvoj učenika u stranom jeziku

• posjeduje znanja o razvoju međujezika učenika

• posjeduje znanja o tradicionalnim, suvremenim i alternativnim pristupima nastavi stranog jezika i sposoban ih je kritički procijeniti.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokviji i završni ispit.


Nazočnost nastavi. Redovito čitanje nastavnog materijala i sudjelovanje u raspravama na različite tematske sadržaje.



Kontinuirana provjera znanja i završni ispit.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Lightbown, P. M. - Spada, N. (1999). How Languages are Learned. Oxford: OUP. D. Atkinson (ur.), (2011). Alternative approaches to second language acquisition. London and New York: Routledge.

DOPUNSKA Brown, H. D. (2000). Principles of Language Learning and Teaching, 4th ed. San Francisco, Longman. Vilke, M. (1991). Vaše dijete i jezik. Zagreb: Školska knjiga.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Terenska nastava

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Terenska nastava




IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E

AKADEMSKA GODINA

2016./17.


SEMESTAR III. i IV.

SATNICA (tjedno) III. semestar 1 P; IV. semestar 1 V

OBLICI predavanja, vježbe, terenska nastava, radionice, konzultacije, samostalni zadatci, multimedija i internet

NAPOMENA

Nastava iz predavanja izvodi se u blokovima od po dva sata svaki drugi tjedan tijekom semestra. Vježbe se izvode u ljetnom semestru kroz jednu jednodnevnu i dvije poludnevne terenske nastave tijekom mjeseca svibnja i lipnja. Moguće je organizirati i višednevnu nastavnu ekskurziju dogovorno sa studentima. Konzultacije će se održavati: prof. dr. sc. Irella Bogut - petkom od 12:00 do 13:00 sati ili prema dogovoru mr. sc. Željko Popović - utorkom u 9:00 sati ili prema dogovoru


Nakon uspješno završenih obveza student će steći preduvjete da mu se opće prirodne zakonitosti nametnu kao

standardi učenja tijekom studija i života (opće kompetencije), a bit će sposoban prepoznavati i razumjeti

osnovne pojave u prirodi te njihovu povezanost u izvornim situacijama u prirodi koje će moći primijeniti u praksi

učiteljskog poziva (specifične kompetencije). Praktična znanja i vještine - koja proizlaze iz sadržaja kolegija -

pomoći će studentu da lakoćom može organizirati terenski rad s djecom u nastavi prvenstveno prirode i društva.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kontinuirana provjera usvojenog gradiva tijekom semestra. Praktični rad.


Studenti trebaju redovno pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u nastavi, te samostalno rješavati zadatke.

UVJETI ZA POTPIS

Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao/la predavanja i vježbe te samostalno izradio zbirku organizama (herbarij, preparirane životinje-kukci). Zbirku treba poznavati što dokazuje odgovaranjem pred nastavnikom u dogovoreno vrijeme. Tijekom izvođenja nastave dozvoljen je po jedan izostanak s predavanja i vježbi. Izostanak s vježbi student u dogovoru s asistentom treba nadoknaditi.


nema ispita

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Domac, R. (1994). Flora Hrvatske. Priručnik za određivanje bilja. Zagreb: Školska knjiga. Lelas, Z. (1985). Nastavne ekskurzije u biologiji. Zagreb: Školske novine.

DOPUNSKA

Bralić, I. (1991). Nacionalni parkovi Hrvatske. Zagreb: Školska knjiga.Chinery, M. (1989). 1000 ideja za prirodoslovca. Sarajevo: Svjetlost. Durrell, G. (1990). Svijet prirode. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske. Matoničkin, I. - Pavletić, Z. (1975). Život naših rijeka. Zagreb: Školska knjiga. Nikolić, T. (1996). Herbarijski priručnik. Zagreb: Školska knjiga. Popović, Ž., 1999: Terenska nastava na učiteljskom studiju. Zbornik radova znanstvenog skupa “125 godina poslije”, Ur.: M. Matas i H. Vrgoč, Hrvatski pedagoško književni zbor, Zagreb i VUŠ, Petrinja, 62-65. Rauš, Đ. (ur.) (1992). Šume u Hrvatskoj. Zagreb: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume. Hrvatski informacijski servis za okoliš.www.srce.hr/botanic/cise/doc/index.html Napomena: U radu se koristi i literatura na stranome jeziku te drugi izvori (Internet).

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - Usmena i pisana komunikacija

OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O S

TU

DIJ

U






OP

ĆI

PO

DA

TC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Usmena i pisana komunikacija

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Lidija Bakota

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Ivana Trtanj, poslijedokt.


IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR IX.


OBLICI predavanja, seminari


Nakon uspješnog svladavanja gradiva iz kolegija Metodika hrvatskoga jezika II, studenti će moći: - objasniti osnovne pojmove i postavke interpersonalne komunikacije (komunikacije licem u lice) - primijeniti u komunikaciji različite govorne i pisane oblike - izvesti uspješan javni govor, govor uvjeravanja i govor koji ostavlja dojam - primijeniti vještine raspravljanja u različitim komunikacijskim kontekstima - primijeniti vještine aktivnoga slušanja u interpersonalnoj komunikaciji (komunikaciji licem u lice) - primijeniti vještine negovorne komunikacije kao dopune govornoj - procijeniti poštivanje govornoga bontona u svakodnevnim komunikacijskim susretima - vrjednovati uspješnost komunikacije u razrednom okruženju - sastaviti različite pisane oblike (životopis, poslovno pismo, prijava na natječaj, zapisnik)

- primijeniti različite funkcionalne stilove hrvatskoga standardnoga jezika u pisanoj komunikaciji

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA



Nazočnost na predavanjima i seminarima. Studenti su obvezni tijekom semestra održati jedan javni govor i sudjelovati u kulturnim događanjima grada (predstavljanja knjiga, javna predavanja, otvorenja izložbi…) i aktivno sudjelovanje na seminarima.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, aktivno sudjelovanje na seminarima.


Usmeni kolokvij: Priprema i izvođenje javnoga govora uz poznavanje relevantne literature. Završni ispit: Studenti koji nisu položili usmeni kolokvij tijekom semestra polažu ga na završnom usmenom ispitu. Odabranu temu iz područja komunikologije usmeno izložiti s naglaskom na poznavanje metajezika struke i znanstvene literature.

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA Boban, V. (2003): Počela govorne komunikacije. Zagreb: Pales. Neill, S. (1994): Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa. Škarić, I. (2000): Temeljci suvremenoga govorništva. Zagreb: Školska knjiga.

DOPUNSKA

Adubato, S., Foydi Geronimo, T. (2004): Govorite iz srca. Zagreb: Alinea. Apel, H.J. (2003): Predavanje: uvod u akademski oblik poučavanja. Zagreb: Erudita. Aristotel: Retorika. (bilo koje izdanje). Benien, K. (2006): Kako voditi teške razgovore. Zagreb: Erudita. Biškup, J. (1990): Osnove javnog komuniciranja. Zagreb: Školska knjiga. Brajša, P. (1993): Menedžerska komunikacija. Zagreb-Varaždin: Društvo za razvoj informacijske pismenosti. Brajša, P. (1994): Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školska novine. Brajša, P. (1996): Umijeće svađanja. Pula: C.A.S.H. Brajša, P. (2000): Umijeće razgovora. Zagreb: C.A.S.H. Bruner, J. (2000): Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa. (1. poglavlje Kultura, um i obrazovanje, str. 17-57.) Buzan, T. (2004): Kako izrađivati mentalne mape. Zagreb: Veble commerce. Buzan, T. (2006): Brzo čitanje. Zagreb: Veble commerce. Čurković-Kalebić, S. (2003): Jezik i društvena situacija. Zagreb: Školska knjiga. (6. poglavlje: Razred i razredni govor, str. 52-69.) Gnjato, V. (2003): Sastanci, interesno komuniciranje. Zagreb: Alinea. Gottesman, D., Mauro, B. (2006): Umijeće javnog nastupa. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. Laufer, I., Schulz von T., Tausch, R. (2003): Kako se razumljivo izražavati. Zagreb: Erudita. Miljković, D., Rijavec, M. (2002): Menadžerske vještine 3. Zagreb: IEP-D2 VERN. Novosel, P. (1991): Uvod u suvremenu psihologiju. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske. Pavić, D., Sirovica, B. (1995): Čitajte brže, pamtite bolje. Karlovac: NIZMH. Petar, S. (2001): Recite to jasno i glasno. Rijeka: Andromeda, Positive Business. Pease, A. (2002): Govor tijela. Zagreb: AGM.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Uvod u linearnu algebru

O

PĆ

I P

OD

AC

I

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Uvod u linearnu algebru



IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR III semestar studija

SATNICA (tjedno) 1P+1V


NAPOMENA



Nakon uspješnog svladavanja kolegija od studenta se očekuje da je sposoban za sljedeće: - definirati i objasniti temeljne pojmove linearne algebre (vektor, operacije s vektorima, linearna nezavisnost i zavisnost,

vektorski prostor, matrice, operacije s matricama, determinante) - provjeriti da standardni primjeri zadovoljavaju definicije - provesti osnovne računske operacije s vektorima i geometrijski ih interpretirati - provesti osnovne računske operacije s determinantama, matricama i primijeniti ih na rješavanje sustava linearnih

jednadžbi

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA


NAČIN

Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenata 1. kolokvija ili pismeni ispit 2. usmeni ispit

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza ukoliko je student: a. izostao s najviše jednoga predavanja tijekom semestra, b. redovno pohađao vježbe, c. izašao na sve kolokvije.

KOLOKVIJI U tijeku semestra održat će se dva kolokvija. Konačna ocjena iz kolokvija utvrđuje se nakon posljednjeg kolokvija. Uvjet za ostvarivanje pozitivne ocjene iz kolokvija je ostvarivanje minimalno 20% bodova na svakom pojedinačnom kolokviju i 50% bodova u sumi bodova s oba kolokvija. Pozitivno ocijenjen kolokvij je zamjena za pismeni dio ispita i vrijedi do ponovnog izvođenja predmeta. Pozitivno ocijenjen kolokvij je uvjet za izlazak na usmeni ispit. Ukoliko student nije uspješno položio kolokvije pristupa pismenom ispitu prije usmenog ispita.


LIT

ER

AT

UR

A OSNOVNA

[1] D. Jukić, R. Scitovski, Matematika I, Odjel za matematiku, Osijek, 2000.

[2] S. Kurepa, Uvod u linearnu algebru, Školska knjiga, Zagreb, 1975.

DOPUNSKA

[1] K. Horvatić, Linearna algebra I, II, III, PMF-Matematički odjel, Zagreb 1995.

[2] N. Antončić, E. Špalj, V. Volenec, Matematika 3, Školska knjiga, Zagreb, 2006.

[3] L. Čaklović, Zadaci iz linearne algebre, Školska knjiga, Zagreb, 1979.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Uvod u računarstvo

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Uvod u računarstvo


SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Ana Kozić, asistica


IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR II.



NAPOMENA



Nakon uspješnog svladavanja kolegija student će biti u stanju: -identificirati generacije računala -identificirati dijelove računala i njihovu funkciju -pretvarati brojeve iz dekadskog brojevnog sustava u binarni, oktalni, heksadekadski brojevni sustav i obrnuto -prepoznati logičke sklopove -oblikovati tablice istinitosti

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI kolokviji, praktični radovi, zadaće, pismeni ispit, usmeni ispit

NAČIN

Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenata: b. kolokviji ili pismeni ispit (50% konačne ocjene) c. zadaće i praktični radovi (20% konačne ocjene) d. usmeni ispit (30% konačne ocjene)

Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeks studenta ovjerio izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, te nakon što su sve gore navedene obveze izvršene. � Ocjena komponenata 1. i 2. utvrđuje se prema navedenom kriteriju ocjenjivanja:


PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

NAPOMENE


1. prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom, 2. predao sve zadaće tijekom semestra, 3. uspješno prezentirao i predao praktične radove.

KOLOKVIJI U tijeku semestra održat će se dva kolokvija i to u vrijeme rasporedom predviđene nastave. Konačna ocjena iz kolokvija utvrđuje se nakon drugog kolokvija prema navedenom kriteriju ocjenjivanja, a nakon zbrajanja ostvarenih bodova na svakom od kolokvija te s obzirom na udio tako ostvarenih bodova u ukupnom mogućem broju bodova. Pozitivno ocijenjena oba kolokvija su zamjena za

pismeni dio ispita.



LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA [1] P. Brođanac, Informatika 1, Školska knjiga, Zagreb, 2007. [2] V. Galešev i dr., Informatika i računalstvo, SysPrint, Zagreb, 2006. [3] D. Grundler, Kako radi računalo, Pro-mil, Varaždin, 2004.

DOPUNSKA

[1] L. Budin, Informatika za 1. razred gimnazije, Element, Zagreb, 1996. [2] T. Drabik, Brzi vodič kroz Windows XP, Bug i SysPrint, Zagreb, 2002. [3] D. Grundler, Informatika 1, Školska knjiga, Zagreb, 2003. [4] Časopis VIDI

WEB IZVORI Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla", CARNet, https://lms.carnet.hr/ http://office.microsoft.com/en-us/default.aspx

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Vizualne komunikacije i dizajn

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Vizualne komunikacije i dizajn




IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR II.




Usvajanje temeljnog znanja iz vizualne komunikacije i dizajna, razvijanja vlastitih izražajnih sposobnosti u oblikovanju, s naglaskom na grafički dizajn. Sposobnost primijene stečenih znanja u procesu donošenja odluka o obliku i načinu prezentacije vizualne poruke putem različitih medija vizualne komunikacije. Razvijanje vizualnog mišljenja.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Predavanja, seminari, konzultacije, samostalni zadatci.


Studenti su obavezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, redovito pohađati predavanja i seminare; realizirati postavljene zadatke, napisati i verbalno izložiti uspješan seminarski rad.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, izvršeni samostalni zadatci, seminarski rad.


Kolokviji, seminarski rad, usmeni ispit

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Vukić, F. Stoljeće hrvatskog dizajna. Zagreb: Meandar, 1996.

Lidwell, W. Univerzalna načela dizajna. Zagreb : Mate, 2006.

Whiteley, N. Oblikovanje za društvo. Karlovac : Naklada društva arhitekata, građevinara i geodeta,

1999.

DOPUNSKA Dorfles, G. Kič : antologija lošeg ukusa. Zagreb : Golden marketing, 1997.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - Web programiranje

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Web programiranje




IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV

E



SEMESTAR V.



NAPOMENA

Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet LMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, gdje su studentima dostupne sve aktualne informacije o kolegiju, nastavni materijali, pregled zadaća i praktičnih zadataka, evidencija dolazaka, rezultati kolokvija i ispitnih rokova, tj. sve informacije potrebne za uspješno izvođenje i praćenje nastave ovoga kolegija. Uz to je omogućena i stalna komunikacija putem foruma i osobnih poruka unutar sustava. Sve važne obavijesti tijekom izvođenja nastave studentima će biti dostavljene na e-mail ili/i objavljene na forumu kolegija u Moodle-u.


Student će moći:

• pravilno primijeniti HTML i CSS u skladu s web standardima

• pravilno strukturirati HTML dokument

• primijeniti HTML sintaksu za izradu web stranica

• razlikovati elemente HTML-a

• koristiti zaglavlja, paragrafe, liste, linkove, slike i tablice u opisnom jeziku HTML

• primijeniti stilski jezik CSS, usporediti i razlikovati sintaksu CSS-a i HTML-a

• definirati i primijeniti id i class selektore

• objasniti načine oblikovanja sadržaja web stranice CSS-om, primijeniti odgovarajući način za rješavanje određenog problema

• kontrolirati izgled web stranice i koristiti boje, uređivati i definirati margine, rubove, tablice i tekst u CSS-u

• primijeniti stečena znanja na samostalnoj izradi web stranice

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA


NAČIN

Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenata: e. kolokviji ili pismeni ispit (50% konačne ocjene) f. zadaće i praktični radovi (20% konačne ocjene) g. usmeni ispit (30% konačne ocjene)

Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeks studenta ovjerio izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, te nakon što su sve gore navedene obveze izvršene. � Ocjena komponenata 1. i 2. utvrđuje se prema navedenom kriteriju ocjenjivanja:


PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

NAPOMENE


1. prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom, 2. predao sve zadaće tijekom semestra, 3. uspješno izvršio praktične radove

KOLOKVIJI U tijeku semestra održat će se dva kolokvija i to u vrijeme rasporedom predviđene nastave. Konačna ocjena iz kolokvija utvrđuje se nakon drugog kolokvija, a ona je srednja ocjena konačnih ocjena svake od navedenih komponenata kolokvija.

PISMENI ISPIT Ispit se prijavljuje i izvodi u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku i to prema kalendaru redovnih i izvanrednih ispitnih rokova Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.


LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA [2] P. Griffiths, The Best Practice Guide To XHTML and CSS, New Riders, Berkley, 2007.

DOPUNSKA

[1] P. Brođanac, Informatika 1, Školska knjiga, Zagreb, 2007. [2] D. Hayes, Vodič kroz HTML i XHTML (prijevod s engleskoga: K. Čordaš), MIŠ, Zagreb, 2002. [3] D. Short, G. Green, Macromedia Dreamweaver 8: praktični priručnik (prijevod s engleskoga M. Lisjak i N. Crnko), Dobar Plan, Zagreb, 2008. [4] Časopis VIDI

WEB IZVORI

[1] HTML and CSS Tutorials, http://www.htmldog.com/ [2] W3Schools, http://www.w3schools.com/ [3] Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla", CARNet, https://lms.carnet.hr/ [4] P. McIntire, Visual Design for the Modern Web,http://www.cs.niu.edu/~mcintire/webbook/ [5] B. Skaalid, Web Design for Instruction, College of Education, University of Saskatchewan, http://www.usask.ca/education/coursework/skaalid/index.htm

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Zavičajni idiom

IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR IX.




Studenti će ovladati metodologijom terenskoga rada u istraživanju jezika i njegovih idioma. Bit će osposobljeni poučavati

djecu mlađe školske dobi vrijednostima tradicijskih zavičajnih jezičnih elemenata. Bit će osposobljeni za razumijevanje

razvoja standardizacije hrvatskoga jezika u djece mlađe školske dobi. Razvit će svijest o potrebi proučavanja i njegovanja

zavičajnih idioma.

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Pismeni ispit


Pohađanje nastave, odlazak na terensku nastavu, pisanje seminarskoga rada

UVJETI ZA POTPIS Izrađen seminarski rad


Seminarski rad kao rezultat lingvističkog terenskog istraživanja

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

1. Kolenić, Ljiljana: Govori slavonskoga dijalekta (šokački govori) u knjizi Šokadija i Šokci, Podrijetlo i naseljavanje, Privlačica, Vinkovci, 2007., 185.-200.

2. Kolenić, Ljiljana, Berbić Kolar, Emina:Govor Starih Perkovaca, Šokačka rič br.5., Vinkovci, 2008., 83.-92.

3. Kolenić, Ljiljana, Berbić Kolar, Emina: Slavonski dijalekt u školi, Subotica, 2009., 257.-261.

DOPUNSKA

1. Kolenić, Ljiljana, Ćurak, Silvija, Mjesni govor Drenovaca, Šokačka rič 4, Vinkovci, 2007., 71.-82.

2. Kolenić, Ljiljana, Ćurak, Silvija, Mjesni govor Vrbanje, Šokačaka rič 5, Vinkovci, 2008., 71.-82.

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Zavičajni idiom

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Emina Berbić Kolar

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Nina Mance, viša asist.


IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Zavičajna povijest

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Zavičajna povijest

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv. prof. dr. sc. Damir Matanović



IZV

OĐ

EN

JE

NA

ST

AV

E



SEMESTAR I.




-poznavanje i primjena procesa europske i globalne historije dvadesetog i dvadesetprvog stoljeća -poznavanje i razumjevanje političkih, gospodarskih i kulturnih sustava -razumijevanje komparativnih prednosti i nedostataka koje Europa ima u globalnom društvu



UVJETI ZA POTPIS Redoviti dolazak na nastavu seminara i aktivno sudjelovanju u radu te na vrijeme izvršavanje danih obveza



LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA J. Habermas, Eseji o Europi, Zagreb 2008.

DOPUNSKA E. Gellner, Culture, Identity and Politics, Cambridge 1996.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Zlostavljena i zanemarena djeca

OP

ĆI

PO

DA

CI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI

PO

DA

CI

O

KO

LE

GIJ

U

NAZIV KOLEGIJA Zlostavljana i zanemarena djeca




IZV

OĐ

EN

JE N

AST

AV



SEMESTAR III.

SATNICA (tjedno) 1 sat predavanja, 1 sat seminara

OBLICI Predavanje i seminari

NAPOMENA


Prepoznati znakove različitih oblika zlostavljanja i zanemarivanja djece (fizičko, emocionalno i seksualno zlostavljanje; fizičko, medicinsko, emocionalno i obrazovno zanemarivanje). -Objasniti uzroke i posljedice zlostavljana i zanemarivanja djece. -Prepoznati znakove nasilja među djecom (u školi i putem modernih tehnologija). -Objasniti rizične i zaštitne čimbenike kod pojave nasilnog ponašanja među djecom. -Pravilno reagirati ukoliko u razredu imaju zlostavljeno ili zanemareno dijete. -pravilno provoditi različite programe intervencija usmjerene smanjenju nasilja među djecom

PO

LA

GA

NJE

ISP

ITA

OBLICI Kolokviji, seminarski rad, usmeni ispit


Prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi (sudjelovanje na seminarskim raspravama), seminarski rad

UVJETI ZA POTPIS Pozitivno ocijenjen seminarski rad Potpisi se mogu uskratiti studentima koji su izostali s više od 30% nastavnih sati utvrđenih studijskim programom (Pravilnik o studiranju Sveučilišta J.J. Strossmayera, čl. 42, stavak 2)


Napredovanje studenata prati se tijekom akademske godine putem kolokvija.

Sadržaji koje student nije uspješno svladao na provjerama i ocjenjivanju znanja tijekom godine provjeravaju se usmenim ispitom

LIT

ER

AT

UR

A

OSNOVNA

Buljan Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D. (2000). Zlostavljanje i zanemarivanje djece. Zagreb: Marko M. Bilić, V., Buljan-Flander, G. i Hrpka, H. (2012). Nasilje nad i među djecom. Jastrebarsko: Naklada Slap. www.poliklinika-djeca.hr (25.9.2009.)

DOPUNSKA

Ajduković, M. (2001). Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na psihosocijalni razvoj djece. Dijete i društvo, 3, (1-2), 59-77 . Ajduković, M. (2001). Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, 3 (1-2), 161-172. Dulčić, A. (2001). Zlostavljana i zanemarena djeca - obiteljsko ozračje i društvena zaštita. Dijete i društvo, 3(1-2), 13-20.

Hrabar, D. (2001). Zanemarivanje i zlostavljanje djece u obitelji – pravni aspekti. Dijete i društvo, 3 (1-2), 21-33. Mamula, M. (2004). Seksualno nasilje u školama. Zagreb: Centar za prevenciju, istraživanje i suzbijanje seksualnog nasilja i žensku seksualnost. May-Chahal, C., Herczog, M. (2004). Seksualno zlostavljanje djece u Europi. Zagreb: Ibis grafika. Modly, D. (2006). Nasilje nad djecom i zlostavljanje djece: neka kriminalistička i kaznenopostupovna stajališta. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Olweus, D. (1998). Nasilje među djecom u školi: Što znamo i što možemo učiniti. Zagreb: Školska knjiga. Pečnik, N. (2003). Međugeneracijski prijenos zlostavljanja djece. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Rigby, K. (2006). Zlostavljanje u školama i što možemo učiniti? Zagreb: Mosta.

Slavens, E. (2006). Nasilništvo : učini nešto prije nego zagusti. Zagreb: Mosta. Sanderson, C. (2005). Zavođenje djeteta: kako zaštititi djecu od seksualnog zlostavljanja - priručnik za roditelje i učitelje. Zagreb: V.B.Z. Mamula, M. (2004). Seksualno nasilje u školama. Zagreb: Centar za prevenciju, istraživanje i suzbijanje seksualnog nasilja i žensku seksualnost. Mamula, M., Kolarec, Đ. (2001). Seksualno nasilje. Zagreb: Centar za žene žrtve rata.. Olweus, D. (1998). Nasilje među djecom u školi: Što znamo i što možemo učiniti. Zagreb: Školska knjiga. Pečnik, N. (2003). Međugeneracijski prijenos zlostavljanja djece. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Rigby, K. (2006). Zlostavljanje u školama i što možemo učiniti? Zagreb: Mosta.

Slavens, E. (2006). Nasilništvo : učini nešto prije nego zagusti. Zagreb: Mosta. Sanderson, C. (2005). Zavođenje djeteta: kako zaštititi djecu od seksualnog zlostavljanja - priručnik za roditelje i učitelje. Zagreb: V.B.Z.

Documents

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni Učiteljski studij (.pdf)