Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni Učiteljski studij

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI 31000 Osijek, Ulica cara Hadrijana 10

tel ▪ +385 31 321 700 fax ▪ + 385 31 321 899

e-mail ▪ [email protected]

OIB ▪ 28082679513 ▪ MB: 1404881 ▪ IBAN: HR1825000091102044575

www.foozos.hr _____________________________________________________________________________________________________________

IZVEDBENI PLAN NASTAVE

ak. 2016./17. god.

Integrirani preddiplomski i diplomski

sveučilišni Učiteljski studij

dislocirani studij u Slavonskom Brodu

Osijek, rujan 2016.

OBRAZUJEMO

BU

DU

ĆN

OST

mailto:[email protected]

http://www.foozos.hr/

Naziv studija: INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ UČITELJSKI STUDIJ Slavonski Brod

I. GODINA Akademska 2016./17. godina

I. Zimski semestar

R br.

Kolegij P S V ECTS Nositelj ili izvođač dijela nastave

1. Engleski jezik I Njemački jezik I

- -

- -

2 2

2 2

dr.sc. Manuela Karlak, v. asist. dr.sc. Lana Mayer, v. asist.

2. Teorija glazbe

1 1 - 3 doc.dr.sc. Vesna Svalina Sanja Nuhanović pred.

3. Hrvatski jezik

2 1 - 4 doc.dr.sc. Dubravka Smajić dr.sc. Nina Mance, v. asist.

4. Oblikovanje teksta 1 - 1 2 doc.dr.sc. Vjekoslav Galzina

5. Kineziološka kultura - - 2 2

Jurica Lovrinčević, pred.

6. Likovna kultura 1 - 1 2

doc.dr.art. Goran Kujundžić dr.art. Marko Šošić, v. asist.

7. Elementarna matematika 1 - 1 3

izv.prof.dr.sc. Ružica Kolar-Šuper Ana Katalenić, asist.

8. Prirodno-geografska obilježja Hrvatske

1 1 - 2

izv.prof.dr.sc. Irella Bogut mr.sc. Željko Popović, prof. v. šk.

9. Hrvatska povijest 1 1 - 2 dr.sc. Ivančica Marković v. asist.

10. Prirodoslovlje I 1 - 1 3 doc.dr.sc. Zvonimir Užarević

11. Pedagogija 2 1 - 3 izv.prof.dr.sc. Branko Bognar

Slobodni izborni-student bira 1

1. Kulturna povijest Hrvatske 1 1 - 2 dr.sc. Ivančica Marković, v. asist.


I. GODINA Akademska 2016./17. godina

II. Ljetni semestar

R br.


1. Engleski jezik II Njemački jezik II

- -

- -

2 2

2 2


2. Glazbena kultura 1 1 - 2 doc.dr.sc. Vesna Svalina Sanja Nuhanović, pred.

3. Dječja književnost 1 1 - 3 izv.prof.dr.sc. Emina Berbić Kolar dr.sc. Irena Krumes, v. asist. dr.sc. Nina Mance, v. asist.

4. Hrvatski jezik 2 1 - 3 doc.dr.sc. Dubravka Smajić dr.sc. Nina Mance, v. asist.

5. Medijska kultura 1 1 - 3 izv.prof.dr.sc. Emina Berbić Kolar

6. Tablični kalkulator - - 1 2 doc.dr.sc. Vjekoslav Galzina

7. Kineziološka kultura - - 2 1 Jurica Lovrinčević, pred.

8. Likovne tehnike i oblikovanje u prostoru

1 - 1 2

doc.dr.art. Goran Kujundžić dr.art. Marko Šošić, v. asist.

9. Elementarna matematika 1 - 1 3 izv.prof.dr.sc. Ružica Kolar-Šuper Ana Katalenić, asist.

10. Pedagogija 1 1 - 3 izv.prof.dr.sc. Branko Bognar

Modul A

11. Leksikologija i tvorba riječi u hrvatskom jeziku (B,C)

1 - 1 2 izv.prof.dr.sc. Emina Berbić Kolar Igor Marko Gligorić, asist.

12. Vizualne komunikacije i dizajn (B,C)

1 1 - 2 doc.dr.art. Goran Kujundžić dr.art. Marko Šošić, v. asist.


Zavičajni idiom 1 1 - 2 izv.prof.dr.sc. Emina Berbić Kolar Igor Marko Gligorić, asist.


II. GODINA Akademska 2016./17. godina

III. Zimski semestar

R. br.


1. Sviranje I - - 1 2 Sanja Nuhanović, pred.

2. Jezična kultura 1 1 - 3 izv.prof.dr.sc. Emina Berbić Kolar Igor Marko Gligorić, asist.

3. Računalni alati za nastavu - - 1 1 doc.dr.sc. Vjekoslav Galzina

4. Kineziološki praktikum - 1 1 2 Jurica Lovrinčević, pred. Ivana Klaričić, asist.

5. Matematika 1 - 1 3 izv.prof.dr.sc. Ružica Kolar-Šuper Ana Katalenić, asist.

6. Prirodoslovlje II 1 - 1 3 doc.dr.sc. Zvonimir Užarević

7. Terenska nastava 1 - - 2 doc.dr.sc. Zvonimir Užarević

8. Didaktika 2 1 - 3 prof.dr.sc. Anđelka Peko dr.sc. Rahaela Varga, poslijedokt.

9. Stručno pedagoška praksa I - - 1 2 Tanja Đurić, asist.

10. Razvojna psihologija 2 - - 3 doc.dr.sc. Slavka Galić

Modul A

11. Engleski jezik III Njemački jezik III

- -

- -

2 2

1 1


12. Suvremeni mediji u nastavi književnosti (B,C)

2 1 - 2 izv.prof.dr.sc. Emina Berbić Kolar

13. Zlostavljana i zanemarena djeca(B,C)

1 1 - 1 doc.dr.sc. Tena Velki dr.sc. Lara Cakić, v. asist.


Kreativnost u nastavi 1 1 - 2 izv.prof.dr.sc. Branko Bognar


II. GODINA Akademska 2016./17. godina

IV. Ljetni semestar

R. br.


1. Sviranje I - - 1

2

Sanja Nuhanović, pred.

2. Jezična kultura 1 1 -

3

izv.prof.dr.sc. Emina Berbić Kolar Igor Marko Gligorić, asist.

3. Informatika u obrazovanju 1 - 1

2

doc.dr.sc. Vjekoslav Galzina

4. Kineziološki praktikum - 1 1

2

Jurica Lovrinčević, pred. Ivana Klaričić, asist.

5. Matematika 1 - 1 3 izv.prof.dr.sc. Ružica Kolar-Šuper Ana Katalenić, asist.

6. Terenska nastava - - 1

1

doc.dr.sc. Zvonimir Užarević

7. Didaktika 1 1 -

3

prof.dr.sc. Anđelka Peko dr.sc. Rahaela Varga, poslijedokt.

8. Razvojna psihologija 2 1 -

3

doc.dr.sc. Slavka Galić dr.sc. Lara Cakić, v. asist.

9. Stručno pedagoška praksa I - - 1 2 Tanja Đurić, asist.

Modul A

10. Engleski jezik III Njemački jezik III

- -

- -

2 2

2 2

dr. sc. Manuela Karlak, v. asist. dr.sc. Lana Mayer, v. asist.

11. Dramski odgoj (B,C) 1 - 2 3 izv.prof.art. Mira Perić Kraljik

12. Teorija kurikula 1 1 - 2 prof.dr.sc. Anđelka Peko doc.dr.sc. Snježana Dubovicki


13. Roditeljstvo 1

1

-

2

izv.prof.dr.sc. Vesnica Mlinarević Maja Koporčić, asist.

Naziv studija: INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ UČITELJSKI STUDIJ Slavonski Brod III. GODINA

Akademska 2016./17. godina

V. Zimski semestar

R. br.


1. Sviranje II - - 1 2 Sanja Nuhanović, pred.

2. Metodika hrvatskoga jezika I 2 - - 3 doc.dr.sc. Valentina Majdenić dr.sc. Irena Krumes, v. asist.

3. Internet u odgoju i obrazovanju

1 - - 2 doc.dr.sc. Vjekoslav Galzina

4. Kineziologija 2 2 - 4 doc.dr.sc. Zvonimir Tomac

5. Metodika likovne kulture I 2 - 1 3 doc.dr.art. Goran Kujundžić dr.art. Marko Šošić, v. asist.

6. Metodika matematike I 2 - - 3 izv.prof.dr.sc. Zdenka Kolar-Begović

7. Metodika prirode i društva I 2 - - 2 prof.dr.sc. Edita Borić

8. Psihologija obrazovanja 2 1 - 3 dr.sc. Željko Rački, v. asist.

9. Stručno pedagoška praksa II - - 1 2 Tanja Đurić, asist.

Modul A

10. Alternativne škole (B,C)

1 1 - 2 doc.dr.sc. Marija Sablić

Maja Koporčić, asist.

11. Psihologija dječje igre (B,C)

1 1 - 2 doc.dr.sc. Tena Velki dr.sc. Lara Cakić, v. asist.


Hrvatska nacionalna baština 1 1 - 2 dr.sc. Ivančica Marković, v. asist. *

Izvannast. inform. i teh. aktivn. 1 - 1 2 doc.dr.sc. Vjekoslav Galzina


III. GODINA Akademska 2016./17. godina

VI. Ljetni semestar

R. br.


1. Metodika hrvatskoga jezika I 2 - 1 4 doc.dr.sc. Valentina Majdenić dr.sc. Irena Krumes, v. asist.

2. Internet u odgoju i obrazovanju

1 - - 2 doc.dr.sc. Vjekoslav Galzina

3. Kineziološka metodika I 2 - 1 4 doc.dr.sc. Tihomir Vidranski Ivana Klaričić, asist.

4. Metodika likovne kulture II 2 - 2 4 doc.dr.art. Goran Kujundžić dr.art. Marko Šošić, v. asist.

5. Metodika matematike I 2 - 1 4 izv.prof.dr.sc. Zdenka Kolar-Begović Željko Gregorović, pred.

6. Psihologija obrazovanja 1 1 - 3 dr.sc. Željko Rački, v. asist.

7. Stručno pedagoška praksa II - - 2 2 Tanja Đurić, asist.

Modul A

8. Izvannastavne i izvanškolske sportske aktivnosti (B,C

1

-

1

2

doc.dr.sc. Tihomir Vidranski Ivana Klaričić, asist.

9. Školska higijena (B,C) 1 - - 1 doc.dr.sc. Zvonimir Užarević

10. Suvremene nastavne strategije (B,C)

1

1

-

2

prof.dr.sc. Anđelka Peko dr.sc. Rahaela Varga, poslijedokt.


Poznavanje biljaka i životinja 1 1 - 2 doc.dr.sc. Zvonimir Užarević

izv.prof.dr.sc. Vesnica Mlinarević P

Maja Koporčić, asist. S

izv.prof.dr.sc. Irella Bogut N mr.sc. Željko Popović, prof. v. š.

Naziv studija: INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ UČITELJSKI STUDIJ Slavonski Brod IV. GODINA

Akademska 2016./17. godina VII. Zimski semestar

R. br.


1. Metodika glazbene kulture I 2 - 2 5 doc.dr.sc. Vesna Svalina


2. Metodika hrvatskoga jezika II 2 - 2 3 doc.dr.sc. Valentina Majdenić dr.sc. Irena Krumes, v. asist.

3. Programski jezik Logo 1 - - 2 doc.dr.sc. Vjekoslav Galzina

4. Kineziološka metodika II 1 - 2 4 doc.dr.sc. Tihomir Vidranski Ivana Klaričić, asist.

5. Metodika matematike II 2 - 2 3 izv.prof.dr.sc. Zdenka Kolar-Begović Željko Gregorović, pred.

6. Metodika prirode i društva II 1 - 2 4 prof.dr.sc. Edita Borić

7. Stručno pedagoška praksa III - - 3 3 Tanja Đurić, asist.

Modul A

8. Glazbena slušaonica I 1 1 - 3 doc.dr.sc. Vesna Svalina


9. Primijenjena razvojna psihologija

1 1 - 3 doc.dr.sc. Slavka Galić dr.sc.Lara Cakić, viša asist.

Naziv studija: INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ UČITELJSKI STUDIJ Slavonski Brod IV. GODINA


VIII. Ljetni semestar

R. br.


1. Metodika glazbene kulture II 2 - 2 4 doc.dr.sc. Vesna Svalina


2. Metodika hrvatskoga jezika II 1 - 2 4 doc.dr.sc. Valentina Majdenić dr.sc. Irena Krumes, v. asist.

3. Kineziološka metodika II 2 - 1 4 doc.dr.sc. Tihomir Vidranski Ivana Klaričić, asist.

4. Metodika matematike II 1 - 1 4 izv.prof.dr.sc. Zdenka Kolar-Begović Željko Gregorović, pred.

5. Metodika prirode i društva II 1 - 2 4 prof.dr.sc. Edita Borić

6. Stručno pedagoška praksa III - - 3 3 Maja Koporčić, asist.

Modul A

7. Istraživačka nastava prirode i društva

1 - 1 5 prof.dr.sc. Edita Borić

Slobodni izborni-student bira 1-

Zavičajna povijest 1 1 - 2 dr.sc. Ivančica Marković, v. asist.

Naziv studija: INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ UČITELJSKI STUDIJ Slavonski Brod V. GODINA


IX. Zimski semestar

R. br.


1. Statistika 1 1 - 3 doc.dr.sc. Dragana Jankov Maširević

Petra Abičić, asist. 2. Ekologija 1 1 - 2 izv.prof.dr.sc. Irella Bogut

3. Metodologija pedagoškog istraživanja

1

2 - 4 izv.prof.dr.sc. Branko Bognar

4. Pedagogija djece s posebnim potrebama

2 2 - 4

doc.dr.sc. Ivana Sekol

5. Stručno-pedagoška praksa IV - - 4 4 izv.prof.dr.sc. Branko Bognar

Modul A

6. Religije svijeta (B) 1 1 - 4 dr.sc. Ivančica Marković v. asist. *

7. Usmena i pisana komunikacija (B)

2 2 - 5 izv.prof.dr.sc. Emina Berbić Kolar Igor Marko Gligorić, asist.

8. Glazbena slušaonica II (B) - 1 - 2 Sanja Nuhanović, pred.

Slobodni izborni - student bira 1

Izvannastavne aktivnosti u školskom kurikulumu

1 1 - 2 izv.prof.dr.sc. Vesnica Mlinarević Maja Koporčić, asist. Tanja Đurić, asist.

Naziv studija: INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ UČITELJSKI STUDIJ Slavonski Brod V. GODINA

Akademska 2016./17. godina X. Ljetni semestar

R. br.


1. Diplomski rad - - - 20

2. Integrirana nastava 1 1 - 3 doc.dr.sc. Marija Sablić Maja Koporčić, asist.

3. Metodika odgoja 1 1 - 3 izv.prof.dr.sc. Branko Bognar

Modul A

4. Korelacijsko-integracijski sustav u hrvatskom jeziku (B)

1

1 - 4 izv.prof.dr.sc. Emina Berbić Kolar dr.sc. Irena Krumes, v. asist. dr.sc. Nina Mance, v. asist.

Nastavnici i suradnicikoji će izvoditi nastavu

prema studijskom programu

ak. 2016./17. god.

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

Nastavnici i suradnici

akademska 2016./17. godina

Red. br. IME I PREZIME

REDOVITI PROFESORI

1. prof. dr. sc. Edita Borić

2. prof. dr. sc. Anđelka Peko

IZVANREDNI PROFESORI

3. izv. prof. dr. sc. Emina Berbić-Kolar

4. izv. prof. dr. sc. Branko Bognar

5. izv. prof. dr. sc. Irella Bogut

6. izv. prof. dr. sc. Zdenka Kolar – Begović

7. izv. prof. dr. sc. Ružica Kolar – Šuper

8. izv. prof. dr. sc. Damir Matanović

9. izv.prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević

10. izv. prof. art. Mira Perić Kraljik

DOCENTI

11. doc. dr. sc. Snježana Dubovicki

12. doc. dr. sc. Vjekoslav Galzina

13. doc. dr. art. Goran Kujundžić

14. doc. dr. sc. Valentina Majdenić

15. doc. dr. sc. Marija Sablić

16. doc. dr. sc. Ivana Sekol

17. doc. dr. sc. Dubravka Smajić

18. doc. dr. sc. Vesna Svalina

19. doc. dr. sc. Zvonimir Užarević

20. doc. dr. sc. Zvonimir Tomac

21. doc. dr. sc. Tena Velki

22. doc. dr. sc. Tihomir Vidranski

VIŠI PREDAVAČI

23. mr. sc. Željko Popović, prof. v. šk.

PREDAVAČ

24. Željko Gregorović

25. Sanja Nuhanović

VIŠI ASISTENTI

26. dr. sc. Manuela Karlak

27. dr. sc. Irena Krumes

28. dr.sc. Lana Mayer

29. dr.sc. Nina Mance

30. dr. sc. Ivančica Marković

31. dr. sc. Željko Rački

32. dr. art. Marko Šošić

33. dr. sc. Rahaela Varga, poslijedokt.

ASISTENTI

34. Maja Birovljević, asist.

35. Tanja Đurić, asist.

36. Igor Marko Gligorić, asist.

37. Ana Katalenić, asist.

38. Ivana Klaričić, asist.

39. Maja Koporčić, asist.

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

Vanjski suradnici

akademska 2016./17. godina

Red. br. IME I PREZIME

1. doc. dr. sc. Slavka Galić

2. doc. dr. sc. Dragana Jankov Maširević

3. dr. sc. Lara Cakić

Voditelji godišta

ak. 2016./17. god.

Predstavnik voditelja: doc. dr. sc. Vjekoslav Galzina

Zamjenica predstavnika voditelja: dr. sc. Ivančica Marković, viša asistentica

Voditelji I. godine:

dr. sc. Ivančica Marković, viša asistentica

dr. sc. Nina Mance, viša asistentica

Voditelji II. godine:

Igor Marko Gligorić, asistent

Ivana Klaričić, asistentica

Voditelji III. godine:

Sanja Nuhanović, predavačica

dr. art. Marko Šošić, viši asistent

Voditelji IV. godine:

doc. dr. sc. Vjekoslav Galzina

Željko Gregorović, predavač

Voditelji V. godine:

dr. sc. Irena Krumes, viša asistentica

doc. dr. sc. Ivana Sekol

Pregled sadržaja kolegija

s osnovnom literaturom

ak. 2016./17. god.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Alternativne škole

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU

VISOKO UČILIŠTE Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

ZNANSTVENO-NASTAVNA SASTAVNICA Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

ODSJEK Odsjek za društvene znanosti

NAZIV STUDIJA Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni Učiteljski studij

OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Alternativne škole

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Marija Sablić

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Maja Koporčić, asist.

STATUS KOLEGIJA Izborni iz modula

IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE

AKADEMSKA GODINA 2016./17.

MJESTO Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, dislocirani studij u Slav. Brodu

SEMESTAR V.

SATNICA (tjedno) 1 P + 1 S

OBLICI Predavanja s aktivnostima, seminari, konzultacije. Verbalne metode (predavanja, rad na tekstu, razgovor, diskusija), pedagoške radionice vizualne metode, metoda praktičnih radova. Terenska nastava.

NAPOMENA

Nastava podrazumijeva predavanja i seminare kao oblik nastave. Na predavanjima poučavanje je usmjereno na promjenu studentova razumijevanja i mogućnost upotrebe naučenoga. Pri učenju novoga polazi se od postojeće razine znanja u području. U predavanjima će se koristiti različite tehnike aktivnoga učenje. Također je predviđen posjet postojećim alternativnim odgojno-obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina):

Opisati, definirati i objasniti fenomen pluralizma u obrazovanju. Opisati i objasniti utjecaj kulturnih, društveno-političkih, ideoloških i gospodarskih prilika koje u pojedinim društvenim epohama utječu na razvoj alternativnih škola u Hrvatskoj Pronalaziti informacije o pojedinim alternativnim školama Razumjeti različite koncepcije alternativnih škola Primjenjivati različite alternativne koncepcije u praksi. Prepoznavati, razumjeti glavne elemente svake pojedine alternativne koncepcije (idejni začetnik, pogled na dijete, osnovna obilježja) Razlikovati didaktičko-metodičke aspekte pojedinih alternativnih škola Uspoređivati alternativne škole s obzirom na njihove zajedničke karakteristike i različitosti Uspoređivati različite svjetske obrazovne sustave. Uspoređivati i kritički razmišljati o pedagoškim, didaktičkim i metodičkim rješenjima u alternativnim, privatnim i slobodnim školama Raspravljati o suvremenim kretanjima u području alternativnog i privatnog školovanja (osobito u odnosu prema državnome) Raspravljati o mogućnosti primjene nekih od alternativnih pokušaja u današnjim javnim školama Pretraživati literaturu o alternativnim pedagoškim idejama i školama.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Seminarski rad, eseji, usmeni ispit

OBAVEZE STUDENATA TIJEKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA

Konačna ocjena studenta proizlazi iz sljedećih komponenti: Seminarski rad (ocjena 1-5) Kolokvij 1 (ocjena 1-5) Kolokvij 2 (ocjena 1-5) Završni usmeni ispit na koji studenti mogu pristupiti ukoliko su izvršili sve obveze tijekom semestra. Konačna ocjena iz kolegija je zbroj ocjena iz sva tri zadatka. Studenti koji nisu odradili sva tri zadatka ili nisu pozitivno ocijenjeni iz pojedinog zadatka ne mogu dobiti završnu ocjenu dok ne ispune dogovorene uvjete. U završnu ocjenu ulazi i ukupan broj dolazak na predavanja . Studenti koji ne provedu minimalno 13 sati na predavanjima i 13 sati na seminarima nemaju mogućnost dobivanja potpisa niti izlaska na ispit.

UVJETI ZA POTPIS Student/studentica koja je pozitivno ocijenjen/a iz sva tri radna zadatka, te je proveo minimalno 13 sati na predavanjima i 13 sati na seminarima ima mogućnost dobivanja potpisa .

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Studenti su obvezni tijekom semestra napisati seminarski rad prema unaprijed određenim propozicijama. Također će se pisati dva kolokvija koji će također biti ocjenjivani. Na kraju semestra bit će zbrojene ocjene iz sva tri radna zadatka te pružena mogućnost izlaska na usmeni ispit.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

1. Armstrong, T. (2008), Najbolje škole, Zagreb:Educa

2. Matijević, M. (2001), Alternativne škole, Zagreb: Tipex

3. Philipps, S.(1999), Montessori priprema za život, odgoj neovisnosti i odgovornosti,

Jastrebarsko: Slap

4. Seitz, M., Hallwacah, U. (1997), Montessori ili Waldorf. Zagreb, Educa

5. Glasser, W.(2003), Kvalitetna škola, Zagreb: Educa

DOPUNSKA 1. Calgren, F. (1990), Odgoj ka slobodi, Zagreb: Društvo prijatelja Waldorfske pedaagogije

2. Walforf. G. (1992), Privatne škole-iskustva u deset zemalja, Zagreb: Educa

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Didaktika

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Didaktika

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) prof. dr. sc. Anđelka Peko

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Rahaela Varga, poslijedokt.

STATUS KOLEGIJA Obvezni

IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR III i IV.

SATNICA (tjedno) III. semestar – 2 P + 1 S; IV. semestar – 1 P + 1 S

OBLICI Predavanja, seminari, radionice


Studenti će upoznati osnovne didaktičke pojmove: cilj i zadatke, sadržaje i aktivnosti, kurikulum, etape odgojno-obrazovnog procesa, socijalne oblike, strategije, ekologiju, medije, komunikaciju i klimu. Praktično će upoznati niz suvremenih pristupa nastavi kao što je rad na projektima, istraživanje, igra uloga, te niz kreativnih postupaka koji će se primjenjivati na nastavi. Studenti će se osposobiti za organizaciju nastave orijentirane na učenika i nastave koja se bazira na aktivnosti. Naučit će pisati eseje, služiti se različitim izvorima, koristiti učenje na daljinu putem Moodla, snimati nastavu videom, a upoznat će specifičnosti nastave u kombinaciji i način organizacije integriranog dana u čistim i kombiniranim odjeljenjima.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Pismeni i usmeni ispit, sastavljanje mape radova tijekom trajanja kolegija


Redovno prisustvovanje nastavi, aktivno sudjelovanje na nastavi, esej, projekt „Nastava u

KO“, projekt „Integrirani dan“, mapa iz didaktike.

UVJETI ZA POTPIS Prisustvovanje nastavi, izvršene sve obaveze.


Pismeni ispit: Ispit „Didaktika 1“, ispit „Didaktika 2“ Usmeni ispit: Prezentacija projekta, usmeni ispit.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

1. Bognar,L., Matijević,M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga 2. Jelavić,F. (2008). Didaktika. Jastrebarsko: Naklada Slap 3. Kyriacou, CH. (1997). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa 4. Matijević, M., Radovanović D. (2011). Nastava usmjerena na učenika. Zagreb: Školske

novine 5. Peko, A., Pintarić, A. (1999). Uvod u didaktiku hrvatskog jezika. Osijek: Sveučilište J. J.

Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet 6. Peko, A., Varga, R., Mlinarević, V. Lukaš, M. i Munjiza, E. (2014) Kulturom nastave (p)o

učeniku. Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku

Bognar, L., Matijević, M.(2002.)Didaktika, Zagreb: Školska knjiga. Peko, A., Pintarić, A.( 1999.). Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek: Pedagoški fakultet. Jelavić, F. (1995.) Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Naklada Slap. Desforges, C. (2001.), Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi. Zagreb: Educa. Terhart, E.(2001.)Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa.

DOPUNSKA Meyer, H. (2002.) Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa. Klippert, H. (2001.) Kako uspješno učiti u timu. Zagreb:Educa. Dryden, G., Vos, J.(2001) Revolucija u učenju. Zagreb: Educa.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Dječja književnost

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU



ODSJEK Odsjek za filologiju


OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Dječja književnost

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv. prof. dr. sc.Emina Berbić Kolar

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Irena Krumes, viša asistentica

STATUS KOLEGIJA obvezni

IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE AKADEMSKA GODINA 2016./17.

MJESTO Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti , dislocirani studij u Slavonskom Brodu

SEMESTAR II.

SATNICA (tjedno) 1P + 1 S

OBLICI Predavanja, analiza književnih djela, seminari, obavezno gledanje kazališne predstave i interpretacija, nazočnost na znanstvenom skupu Zlatni danci.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - definirati i objasniti osnovne značajke književnosti za djecu i mladež - usporediti periodizacijski slijed svjetske i hrvatske književnosti za djecu i mladež - razlikovati stilsko-poetičke odrednice književnih tekstova namijenjenih djeci i mladima - prepoznati obilježja žanrovskog sustava - povezati obilježja žanrovskog sustava dječje književnosti i usporediti ih s obilježjima književnih tekstova za

odrasle

- primijeniti temeljnu literaturu (Milan Crnković i Dubravka Težak, Stjepan Hranjec, Ana Pintarić) na književne predloške

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kolokvij, izrada seminarskoga rada


1. Pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi 2. Izrada i izlaganje seminarskoga rada 3. Posjet kazališnoj predstavi i pisanje prikaza

4. Sustavno praćenje literature i pisanje dva kolokvija.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost na nastavi.


Praćenje i ocjenjivanje studenata u udjelima bodova (ukupno 165 bodova): 1. Pohađanje i sudjelovanje u nastavi (45 bodova) 2. Izrada i izlaganje seminarskoga rada (50 bodova) 3. Dva pisana kolokvija (30 bodova svaki) 4. Prikaz Kazališne predstave (5 bodova) 5. Nazočnost na znanstvenom skupu Zlatni danci (5 bodova)

LITE

RA

TUR

A OSNOVNA

Hranjec, Stjepan, Pregled hrvatske dječje književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2006. Pintarić, Ana, Umjetničke bajke - teorija, pregled i interpretacija, Filozofski fakultet, Matica hrvatska, Osijek, 2008.

DOPUNSKA Crnković, Milan, Težak, Dubravka, Povijest hrvatske dječje književnosti od početaka do 1955., Znanje, Zagreb, 2002. Pintarić, Ana, Biblija i književnost – interpretacije, Filozofski fakultet Osijek, 2009.

LEK

TIR

A

IZBOR

Ljudevit Bauer: Tri medvjeda i gitara Sunčana Škrinjarić: Kako sanjaju stvari ili Plesna haljina žutog maslačka Jens Sigsgaard: Pale sam na svijetu Charles Perrault: Bajke (izbor) Jacob i Wilhelm Grimm: Bajke (izbor) Hans Christian Andersen: Bajke (izbor) Ivana Brlić- Mažuranić: Priče iz davnine Kareli Čapek: Poštarska bajka Carlo Collodi: Pinokio Mato Lovrak: Vlak u snijegu ili Družba Pere Kvržice Ivana Brlić-Mažuranić: Čudnovate zgode šegrta Hlapića Sanja Polak: Dnevnik Pauline P. ili Drugi dnevnik Pauline P. Nada Iveljić: Čuvarice novih krovova Anto Gardaš: Duh u močvari ili Ljubičasti planet ili Izum profesora Leopolda ili Bakreni Petar ili Tajna zelene pećine James M. Barrie: Petar Pan Hrvoje Hitrec: Eko Eko Johanna Spyri: Heidi Lewis Caroll: Alisa u zemlji čudesa Dubravko Horvatić: Grički top Basne (izbor)

http://www.hdpisaca.org/clan.asp?clan_id=257

http://www.pinocchio.it/

http://www.heidi-swiss.ch/en/heididorf/johannaspyri03.html

IZVEDBENI PLAN NASTAVE– Dramski odgoj

OP

ĆI P

OD

ATC

I

O S

TUD

IJU



ODSJEK Katedra za umjetnička područja


OP

ĆI P

OD

ATC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Dramski odgoj

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv.prof. art. Mira Perić Kraljik

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU

STATUS KOLEGIJA Izborni predmet iz modula A

IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR IV.

SATNICA (tjedno) 1 P + 2 V

OBLICI Predavanja, vježbe


Studenti će biti osposobljeni za realizaciju dramske igre i procesne drame u okviru hrvatskoga jezika, ali će znati primijeniti dramske tehnike u svim predmetima

Znat će realizirati dramski igrokaz, dramske minijature

imati sposobnost donošenja odluka i vještinu odlučivanja primjerenu situacijama;

demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti;

biti osposobljeni za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge;

poticati i razvijati stalnu brigu o kvaliteti.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Realizacija dramske igre i procesne drame

OBVEZE STUDENATA TIJEKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA

Nazočnost na predavanjima i vježbama. Studenti su obvezni pogledati dvije predstave (živi i lutkarski teatar). Napraviti osobnu kartu predstave.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, uspješno održana dramska igra i procesna drama.


Vježbe i usmeni ispit

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Ladika, Z., (1970.), Dijete i scenska umjetnost, Školska knjiga: Zagreb Ladika, Z. i su., (1983.), Dramske igre, Školska knjiga: Zagreb Perić Kraljik, M., (2009.), Dramske igre za djecu predškolske dobi, Osijek: Učiteljski fakultet Gruić, I., (2002.), Prolaz u zamišljeni svijet (procesna drama ili drama u nastajanju), Zagreb: Golden marketing

DOPUNSKA Švacov, V., (1984.), Temelji dramaturgije, Zagreb: Školska knjiga

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - Ekologija

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU



ODSJEK Odsjek za prirodne znanosti


OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Ekologija

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv. prof. dr. sc. Irella Bogut



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA



SEMESTAR IX.


OBLICI predavanja, seminari, radionice, terenska nastava, konzultacije, samostalni zadaci, multimedija i internet


Nakon uspješno završenih obveza i položenog ispita student će steći preduvjete da mu se opće prirodne zakonitosti nametnu

kao standardi učenja tijekom studija i života (opće kompetencije), a bit će sposoban prepoznati i razumjeti povezanosti

pojava u prirodi koje će moći primijeniti u praksi učiteljskog poziva (specifične kompetencije). Praktična znanja i vještine -

koja proizlaze iz sadržaja kolegija - pomoći će studentu da shvati ekološke zakonitosti te da ih interdisciplinarnim pristupom

može primijeniti u razrednoj nastavi.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kontinuirana provjera usvojenog gradiva tijekom semestra. Obrana/izlaganje seminarskog rada.


Studenti trebaju redovno pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi, te unaprijed pripremati zadane tekstove i zadatke te samostalno rješavati zadatke. Tijekom semestra studenti pišu dva pismena kolokvija/testa, kojima se provjerava napredak u savladavanju gradiva. Nakon završetka nastave i obranjenog seminarskog rada student pristupa pismenom i usmenom ispitu.

UVJETI ZA POTPIS

Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao/la predavanja i seminare te

pristupio/la pismenim kolokvijima/testovima tijekom predavanja i seminara.


pismeni i usmeni ispit

Napomena: Studenti koji u oba kolokvija tijekom nastave u prosjeku postignu 80% ili veći

rezultat biti će oslobođeni pismene provjere. Uspješno izložen seminarski rad (izvrsna

ocjena) i položeni kolokviji s izvrsnom ocjenom oslobađaju od pismenog i usmenog ispita.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Glavač, V. (2001). Uvod u globalnu ekologiju. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Pučko otvoreno učilište. Springer, O. (ur.) (2001). Ekološki leksikon. Zagreb: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske, Barbat.

DOPUNSKA

Bralić, I. (1991). Nacionalni parkovi Hrvatske. Zagreb: Školska knjiga. Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske. (2004). Zagreb: Državni zavod za zaštitu prirode. Ecology WWW page. http://pbil.univ-lyon1.fr/Ecology/Ecology-WWW.html Hrvatski informacijski servis za okoliš. http://pubwww.srce.hr/botanic/cise/doc/index.html Kamenjarin, J. (2005.): Zaštita prirode (interna skripta), Visoka učiteljska škola, Split (dostupno i na CD mediju). Klepac, R. (1988). Osnove ekologije. Zagreb: JUMENA. Pozaić, V. (ur.) (1991). Ekologija. Znanstveno-etičko-teološki upiti i obzori. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove. Rauš, Đ. (ur.) (1992). Šume u Hrvatskoj. Zagreb: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume. Skupina autora (1995): Zaštita okoliša u pravnom sustavu Republike Hrvatske. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Sabora RH, Zagreb. Uzelac, V. (1990). Osnove ekološkog odgoja. Zagreb: Školske novine. Napomena: U radu se koristi i literatura na stranome jeziku te drugi izvori (Internet).

http://pubwww.srce.hr/botanic/cise/doc/index.html

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Elementarna matematika

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Elementarna matematika

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv. prof. dr. sc. Ružica Kolar-Šuper

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Ana Katalenić, asist.


IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR I i II semestar studija

SATNICA (tjedno) 1 P + 1 V, 1 P + 1 V

OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet LMS Moodle

https://moodle.carnet.hr/, gdje su studentima dostupne sve aktualne informacije o

kolegiju, nastavni materijali, rezultati kolokvija i ispitnih rokova.

Putem konzultacija te e-komunikacije s nastavnikom studenti će dobivati dodatna

pojašnjenja i upute.


Nakon uspješnog svladavanja kolegija od studenta se očekuje da je sposoban za sljedeće:

- razumjeti i objasniti značenje jednostavnih tvrdnji koristeći matematičku notaciju i jezik

- razumjeti i koristiti pojmove: skup, operacije sa skupovima, Vennovi dijagrami, binarna relacija, relacija

ekvivalencije

- pravilno tumačiti i koristiti pojam funkcije

- raspoznavati i definirati skupove brojeva

- definirati osnovne računske operacije na skupovima brojeva i zakone koji za njih vrijede

- prevesti u matematički jezik jednostavne probleme koji su formulirani nematematički, te koristiti dobiveni zapis

za rješavanje početnog problema

- pokazati intuitivno znanje i razumijevanje temeljnih koncepata elementarne geometrije

- razumjeti osnovne teoreme planimetrije i njihove dokaze

- izvoditi jednostavne geometrijske konstrukcije

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit

NAČIN

Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenti 1. kolokviji ili pismeni ispit 2. usmeni ispit Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeks studenta ovjerio izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, te nakon što su sve gore navedene obveze izvršene. Ocjena komponente 1. utvrđuje se prema navedenom kriteriju ocjenjivanja:

dovoljan (2) 50% do 60% dobar (3) 61% do 75% vrlo dobar (4) 76 % do 89% izvrstan (5) 90% do 100%

https://moodle.carnet.hr/

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA

Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom

propisanih obveza ukoliko je student:

a. izostao s najviše jednoga predavanja tijekom svakog semestra,

b. izašao na sve kolokvije

KOLOKVIJI

U tijeku godine održat će se četiri kolokvija. Konačna ocjena iz kolokvija utvrđuje se nakon

posljednjeg kolokvija. Uvjet za ostvarivanje pozitivne ocjene iz kolokvija je ostvarivanje

minimalno 20% bodova na svakom pojedinačnom kolokviju i 50% bodova u sumi bodova sa sva

četiri kolokvija.

Pozitivno ocijenjen kolokvij je zamjena za pismeni dio ispita.

PISMENI ISPIT

Pismeni ispit se prijavljuje i izvodi u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku i to

prema kalendaru redovnih i izvanrednih ispitnih rokova Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA [1] B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika 1, Tehnička knjiga, Zagreb 1992.

[2] S. Kurepa, Uvod u matematiku, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.

DOPUNSKA

[1] M. Pavleković, Metodika nastave matematike s informatikom I, Element, Zagreb, 2001.

[2] S. Mintaković, F. Ćurić, Matematika sa zbirkom zadataka, Školska knjiga, Zagreb, 2003.

[3] M. Radić, Algebra, Školska knjiga, Zagreb, 1978.

[4] Udžbenici i zbirke zadataka iz srednje škole

[5] Matka, časopis za mlade matematičare

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Engleski jezik I

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Engleski jezik I

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) dr. sc. Manuela Karlak, viša asist.



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR I.

SATNICA (tjedno) 2 V

OBLICI Vježbe


Student može: - razumjeti osnovne poruke diskursa na teme s kojima se često susreće (obitelj, školovanje, slobodno vrijeme,

putovanja, priroda ...) - usmeno se izražavati o poznatim temama koristeći jednostavne strukture, te razmjenjivati informacije - opisati događaje, iskustva, planove i dati objašnjenja i argumente

- napisati kraći tekst na teme od osobnog interesa i obrađene teme

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI kolokviji, završni ispit


Redovito pohađanje nastave. Pismeni i usmeni ispit na kraju I. semestra.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost na predavanjima.


3 pismena kolokvija ili završni pismeni ispit, usmeni ispit nakon položenog pismenog ispita.

LITE

RA

TUR

A OSNOVNA

Redstone, C., Cunningham, G. (2007): Face to Face upper intermediate. Cambridge: Cambridge University Press

DOPUNSKA

Bujas, Ž. (2001). Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus. Bujas, Ž. (2001). Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus. Eastwood, J. (1999). Oxford Practice Grammar. Oxford: OUP. Murphy, R. (2003). English Grammar in Use. Cambridge: CUP.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Engleski jezik II

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Engleski jezik II



STATUS KOLEGIJA Izborni

IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE


MJESTO Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti , dislocirani studij u Slavonskom Bodu

SEMESTAR II.


OBLICI Vježbe


Student može: - razumjeti osnovne poruke diskursa na teme s kojima se često susreće (obitelj, školovanje, slobodno vrijeme,

putovanja, priroda, bonton, običaji ...) - usmeno se izražavati o poznatim temama koristeći jednostavne strukture, te razmjenjivati informacije - opisati događaje, iskustva, planove i dati objašnjenja i argumente - napisati kraći tekst na teme od osobnog interesa i obrađene teme

Student je svjestan povezanosti stranoga jezika i kulture, te je upoznat s nekim običajima u zemljema engleskog govornog područja.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A



Redovito pohađanje nastave. Pismeni i usmeni ispit na kraju I. semestra.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost na predavanjima.


3 pismena kolokvija ili završni pismeni ispit, usmeni ispit nakon položenog pismenog ispita.

LITE

RA

TUR

A OSNOVNA

Redstone, C., Cunningham, G. (2007): Face to Face upper intermediate. Cambridge: Cambridge University Pres

DOPUNSKA

Bujas, Ž. (2001). Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus. Bujas, Ž. (2001). Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus. Eastwood, J. (1999). Oxford Practice Grammar. Oxford: OUP. Murphy, R. (2003). English Grammar in Use. Cambridge: CUP.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Engleski jezik III

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Engleski jezik III




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR III i IV.


OBLICI Vježbe


Student može:

- razumjeti onovne poruke kompleksnijih tekstova i slušnih zapisa na različite konkretne i apstraktne teme (umjetnost, putovanja, izumi, školski sustavi, mediji…)

- sudjelovati u razgovoru na poznate i obrađene teme izražavajući se tečno i spontano - izraziti i argumentirati svoje mišljenje o različitim temama - napisati jasne i argumentirane kraće i duže tekstove na širok spektar tema

Student je svjestan povezanosti stranoga jezika i kulture, te je upoznat s nekim običajima u zemljema engleskog govornog

područja.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A



Redovito pohađanje nastave.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi.


Pismeni kolokviji: - Nakon svake obrađene cjeline iz udžbenika, 3 kolokvija u semestru

Završni ispit: Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom godine polažu ih na ispitnom roku. Studenti koji žele postići bolji uspjeh od onoga postignutog na kolokvijima obvezni su položiti završni ispit.

LITE

RA

TUR

A OSNOVNA Kay, S., Jones, V. (2005): Inside Out Upper Intermediate. Oxford: Macmillan.

DOPUNSKA

Bujas, Ž. (2001). Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus. Bujas, Ž. (2001). Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus. Eastwood, J. (1999). Oxford Practice Grammar. Oxford: OUP. Hewings, M. (2003). Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Glazbena kultura

O

PĆ

I PO

DA

CI

O S

TUD

IJU



ODSJEK Odsjek za umjetnička područja


OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Glazbena kultura

NOSITELJ KOLEGIJA doc. dr. sc. Vesna Svalina

NASTAVNIK KOJI IZVODI NASTAVU Sanja Nuhanović, pred.


IZV

OĐ

ENJE

N

AST

AV

E



SEMESTAR II.


OBLICI predavanja, seminari, radionice, konzultacije, samostalni zadaci

NAPOMENA Nastava se izvodi svaki tjedan. Konzultacije će se održavati srijedom u 10.30 ili po dogovoru.


Nakon uspješnog svladavanja kolegija student će biti u stanju:

definirati i razlikovati temeljne pojmove iz glazbene kulture upoznati i usvojiti spoznaje o mijeni stilskih razdoblja u glazbenoj povijesti razviti kulturu slušanja glazbe spoznati vrijednost hrvatske i svjetske glazbe prepoznati i uspoređivati značajke stilskih razdoblja prepoznati, analizirati i uspoređivati različita glazbena djela u pogledu glazbene vrste, formalne strukture, stilskog

razdoblja kojemu djelo pripada i ostalih izražajnih sastavnica samostalno primijeniti stečena znanja i sposobnosti u predmetnoj metodici.

PO

LAG

AN

JE

ISP

ITA

OBLICI Kontinuirana provjera usvojenog gradiva tijekom semestra putem pismenih i praktičnih kolokvija.


Studenti trebaju redovito pohađati nastavu i aktivno u njoj sudjelovati, te pravodobno prirediti seminarski rad. Tijekom nastave studenti polažu dva pismena i praktična kolokvija kojima se provjerava napredak u svladavanju gradiva. Nakon završetka nastave studenti pristupaju pismenom i usmenom ispitu.

UVJETI ZA POTPIS Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao predavanja i seminare, aktivno sudjelovao u nastavi i izradio seminarski rad.


Pismeni i usmeni ispit. Napomena: Studenti koji polože sve kolokvije tijekom nastave bit će oslobođeni pismene i usmene provjere znanja na ispitu.

LITE

RA

TUR

A OSNOVNA

Županović, l., Tvorba glazbenog djela, Školske novine, Zagreb, 1995. Rakijaš, B., Osnove muzičke kulture, Školska knjiga, Zagreb, 1981. Njirić, N., Pjevanka – priručnik za učitelje, Školska knjiga, Zagreb, 1994. Partitutre pjesama iz programa Glazbene kulture od I. do IV. razreda osnovne škole Reich, T., Glazbena čitanka, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

DOPUNSKA

Golčić, I., Pjesmarica za osnovne škole, HKD sv. Jeronima, Zagreb, 1998. Lhotka-Kalinski, I., Umjetnost pjevanja, Školska knjiga, Zagreb, 1975. Udžbenici glazbene kulture u osnovnoj školi i gimnaziji Tomašić, Đ., Osnove glazbene teorije, Erudit, Zagreb, 2003.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Glazbena slušaonica I

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Glazbena slušaonica I

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Vesna Svalina

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Sanja Nuhanović, pred.


IZV

OĐ

ENJE

NA

STA



SEMESTAR VII.


OBLICI Program kolegija realizira se u VII. semestru s fondom od 30 sati (1+1+0). Nastava se realizira putem predavanja i seminara.


Nakon uspješno završenog kolegija kandidat će poznavati značajke glazbenih vrsta, glazbeno-stilskih razdoblja te tradicijske

glazbe Hrvatske, moći će odrediti sastavnice glazbenog djela i prepoznati izvođače temeljem slušanja.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kolokvij, usmeni ispit


Studenti su obvezni redovno prisustvovati nastavi. Uvjet za izlazak na usmeni ispit je uspješno položen kolokvij.



Kolokvij: Studenti će prepoznavati skladbe (temeljem slušanja), uočavat će do kakvih je promjena došlo po pitanju tempa i dinamike te će imati zadatak odrediti oblik zadanog glazbenog primjera. Usmeni ispit: Na usmenom ispitu vodit će se razgovor o izražajnim i tvorbenim elementima zadanih glazbenih djela (temeljem slušanja) s tim da će svaki student imati mogućnost prezentirati još i tri skladbe po vlastitom izboru.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA Reich, T. (1994.) Glazbena čitanka za mlade prijatelje glazbe. Zagreb: Školska knjiga. Rojko, P. (2005.) Metodika glazbene nastave - praksa II. dio. Zagreb: Jakša Zlatar.

DOPUNSKA

Andreis, J. (1968.) Vječni Orfej. Zagreb: Školska knjiga. Focht, I. (1976.) Tajna umjetnosti. Zagreb: Školska knjiga. Ščedrov, Lj./Perak Lovričević, N./Ambruš-Kiš, R. (2000.) Glazbeni susreti 1. vrste – udžbenik glazbene umjetnosti za I. razred gimnazije. Zagreb: Profil International d.o.o.. Ščedrov, Lj./Perak Lovričević, N./Ambruš-Kiš, R. (1998.) Glazbeni susreti 2. vrste – udžbenik glazbene umjetnosti za II. razred gimnazije. Zagreb: Profil International d.o.o. Ščedrov, Lj./Perak Lovričević, N./Ambruš-Kiš, R. (2000.) Glazbeni susreti 3. vrste – udžbenik glazbene umjetnosti za III. razred gimnazije. Zagreb: Profil International d.o.o.. Ščedrov, Lj./Perak Lovričević, N./Ambruš-Kiš, R. (1999.) Glazbeni susreti 4. vrste – udžbenik glazbene umjetnosti za IV. razred gimnazije. Zagreb: Profil International d.o.o.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Glazbena slušaonica II

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Glazbena slušaonica II

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) Sanja Nuhanović, pred.



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA



SEMESTAR IX.

SATNICA (tjedno) 1 S

OBLICI Program kolegija realizira se u IX,. semestru s fondom od 15 sati (0+1+0). Nastava se realizira putem seminara.


Nakon uspješno završenog kolegija kandidat će biti u stanju analizirati glazbene oblike, kritički i estetski procjenjivati glazbu

te kompetentno izvoditi aktivnost slušanja glazbe.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kolokvij, usmeni ispit


Studenti su obvezni redovno prisustvovati nastavi. Uvjet za izlazak na usmeni ispit je uspješno položen kolokvij.



Kolokvij: Studenti će prepoznavati skladbe (temeljem slušanja). Usmeni ispit: Na usmenom ispitu vodit će se razgovor o izražajnim i tvorbenim elementima zadanih glazbenih djela (temeljem slušanja) s tim da će svaki student imati mogućnost prezentirati još i tri skladbe po vlastitom izboru.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA Reich, T. (1994.) Glazbena čitanka za mlade prijatelje glazbe. Zagreb: Školska knjiga. Rojko, P. (2005.) Metodika glazbene nastave - praksa II. dio. Zagreb: Jakša Zlatar.

DOPUNSKA

Andreis, J. (1968.) Vječni Orfej. Zagreb: Školska knjiga. Focht, I. (1976.) Tajna umjetnosti. Zagreb: Školska knjiga. Ščedrov, Lj./Perak Lovričević, N./Ambruš-Kiš, R. (2000.) Glazbeni susreti 1. vrste – udžbenik glazbene umjetnosti za I. razred gimnazije. Zagreb: Profil International d.o.o.. Ščedrov, Lj./Perak Lovričević, N./Ambruš-Kiš, R. (1998.) Glazbeni susreti 2. vrste – udžbenik glazbene umjetnosti za II. razred gimnazije. Zagreb: Profil International d.o.o. Ščedrov, Lj./Perak Lovričević, N./Ambruš-Kiš, R. (2000.) Glazbeni susreti 3. vrste – udžbenik glazbene umjetnosti za III. razred gimnazije. Zagreb: Profil International d.o.o.. Ščedrov, Lj./Perak Lovričević, N./Ambruš-Kiš, R. (1999.) Glazbeni susreti 4. vrste – udžbenik glazbene umjetnosti za IV. razred gimnazije. Zagreb: Profil International d.o.o.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Hrvatska povijest

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU



ODSJEK Odsjek za cjeloživotno obrazovanje


OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Hrvatska povijest

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) dr. sc. Ivančica Marković, viša asist.



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE


MJESTO Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti , dislocirani studij u Slavonski Brod

SEMESTAR I.


OBLICI Predavanja, seminari


Studenti će tijekom kolegija razviti kognitivne sposobnosti za razumjevanje povijesnih procesa. Razviti će svijest

o ulozi i položaju hrvatskog naroda u geopolitičkom okružju. Razviti će se nacionalna svijest i svijest o

mogućnostima, potrebama i opcijama integracija nacionalne države u različite povijesne državno-političke

tvorevine.


Redovito pohađanje nastave i seminara te samostalno izlaganje jedne povijesne teme iz hrvatske povijesti

UVJETI ZA POTPIS Redoviti dolazak na nastavu seminara i aktivno sudjelovanju u radu te na vrijeme izvršavanje danih obaveza


Kolokviji, usmeno provjeravanje

LITE

RA

TU

RA

OSNOVNA Trpimir Macan, Povijest Hrvatskog naroda, ŠK, Zagreb, 1992.

DOPUNSKA Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi liber, Zagreb, 2003. Ferdo Šišić, Pregled hrvatske povijesti, (više izdanja) Hrvatska povijest, Školska knjiga, Zagreb 2005-2007.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Hrvatski jezik

OP

ĆI P

OD

ATC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI

PO

DA

TCI O

K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Hrvatski jezik

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc.dr.sc. Dubravka Smajić

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr.sc. Nina Mance, viša asist.


IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR I. i II.


OBLICI Predavanja, seminar


Definirati osnovne jezikoslovne pojmove Prepoznati fonološki i morfološki uvjetovane alternacije te primijeniti usvojena pravila Razlikovati morfološke vrste, provoditi morfološku analizu Opisati povijest hrvatskoga standardnoga jezika Objasniti čimbenike standardnoga jezika Znati pravilno oblikovati seminarski rad o jezičnom savjetništvu (citiranje i navođenje literature) i samostalno ga izložiti. Samostalna primjena znanja iz hrvatske gramatike i pravopisa Ocijeniti kazališnu predstavu u pismenom prikazu

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A



Nazočnost na predavanjima i seminarima. Studenti su obvezni izraditi seminarski rad, svladati jezikoslovno pojmovlje, posjetiti kazalište te napisati prikaz kazališne predstave, nazočiti na stručnim i znanstvenim izlaganjima iz hrvatskoga jezika na skupovima u organizaciji Fakulteta. Obveze su izbodovane.

UVJETI ZA POTPIS

Nazočnost nastavi; nazočnost na konzultacijama evidentirana posebno za studente koji nisu uspješni u polaganju pojedinih kolokvija. Aktivnost na nastavi i izvršene zadaće. Skupljeno ukupno 10 bodova.


Kolokviji: 1. Jezikoslovno pojmovlje A 2. Pravopis I (odraz jata, afrikate, rastavljanje riječi i jezični savjeti I), 3. Glasovne promjene, 4. Pravopis II (veliko slovo, kratice, razgodci, sastavljeno i rastavljeno pisanje, jezični savjeti II), B 5. Morfologija Pismeni ispit: Studenti koji nisu položili kolokvije iz skupine A ili B tijekom godine polažu ih na završnom pismenom ispitu istodobno. Usmeni ispit: čitanje teksta zasićenoga afrikatama, izlaganje iz literature prema pitanjima iz zadanoga gradiva.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Težak, S.-Babić, S.: Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

Ham, S.: Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

Babić-Moguš: Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2010.

Babić-Ham-Moguš: Hrvatski školski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2008.

Rječnik hrvatskoga jezika, uredio Šonje, J., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Školska knjiga,

Zagreb, 2000.

Škiljan, D.: Pogled u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, 1980.

Dulčić, M. (prir.): Govorimo hrvatski. Jezični savjeti, Hrvatski radio, Naprijed d.d., Zagreb, 1997.

DOPUNSKA

Nikić-Opačić-Zlatar: Jezikomjer. Vodič za izbjegavanje najčešćih pogrešaka u hrvatskom

standardnom jeziku, Croma, Stobreč, 2006.

Brodnjak, V.: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, Školske novine, Zagreb, 1991.

Težak , S.: Hrvatski naš svagda(š)nji, Školske novine, 1991.

Težak, S.: Hrvatski naš osebujni, Školske novine, 1995.

Težak, S.: Hrvatski naš (ne)zaboravljeni, Tipex, Zagreb, 1999.

Protuđer, I.: Pravilno govorim hrvatski 4, Naklada Protuđer, Split, 2004.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Hrvatska nacionalna baština

OP

ĆI P

OD

ATC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

ATC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Hrvatska nacionalna baština

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) dr. sc. Ivančica Marković, viša asistentica


STATUS KOLEGIJA Modul A – razvojni smjer

IZV

OĐ

ENJE

NA

STA


MJESTO Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, dislocirani studij u Slavonskom Brodu

SEMESTAR V. (peti)



NAPOMENA


Nakon uspješno završenog predmeta student će samostalno moći interpretirati i donositi zaključke o nacionalnoj baštini

Hrvatske.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kolokviji, seminarski rad, završni ispit.


Nazočnost na predavanjima i seminaru, samostalna prezentacija seminarskog rada

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi i seminaru


Pismeni kolokviji: prema zadanoj literaturi Pismeni ili usmeni ispit: prema zadanoj literaturi

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA Zvane Črnja: Kulturna povijest Hrvatske, knjiga 2., „Otokar Keršovani“, 1978. Milovan Gavazzi: Godinu dana hrvatskih narodnih običaja, Zagreb 1991.

DOPUNSKA Josip Horvat: Kultura Hrvata kroz 1000 godina, Zagreb, 2006.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Informatika u obrazovanju

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI

PO

DA

CI O

K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Informatika u obrazovanju

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Vjekoslav Galzina



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR IV.


OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni zadaci, multimedija i Internet, CARNet CMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet CMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, gdje su studentima dostupne sve aktualne informacije o kolegiju, nastavni materijali, pregled zadaća i seminarskih radova, evidencija dolazaka, rezultati kolokvija i ispitnih rokova, tj. sve informacije potrebne za uspješno izvođenje i praćenje nastave ovoga kolegija. Uz to je omogućena i stalna komunikacija putem foruma i osobnih poruka unutar sustava. Sve važne obavijesti tijekom izvođenja nastave biti će dostavljene na forum kolegija unutar Moodle sustava i automatski proslijeđene studentima na njihove e-mail adrese. Za uspješno sudjelovanje u nastavi i izvršavanje svojih obveza studenti moraju imati vlastite CARNetove korisničke podatke.


Po završetku poučavanja studenti će moći:

opisati povijesni razvoj računala

primijeniti pravilne strategije pretraživanja interneta

usporediti i razlikovati alate Hot Potatoesa

koristeći alate Hot Potatoes izraditi interaktivne web stranice prilagođene nivou osnovnoškolskih korisnika

pojasniti geometrijske konstrukcije koristeći alate dinamičke geometrije

samostalno primijeniti alat dinamične geometrije i riješiti konkretan geometrijski problem

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI kolokviji, praktični radovi, pismeni ispit, usmeni ispit

NAČIN

Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenata: 1. kolokviji ili pismeni ispit (50% konačne ocjene) 2. zadaće i praktični radovi (20% konačne ocjene) 3. usmeni ispit (30% konačne ocjene) Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeks studenta ovjerio izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, te nakon što su sve gore navedene obveze izvršene. Ocjena komponenata 1. i 2. utvrđuje se prema navedenom kriteriju ocjenjivanja:

nedovoljan (1) 0% do 50% dovoljan (2) 51% do 60% dobar (3) 61% do 75% vrlo dobar (4) 76 % do 90% izvrstan (5) 91% do 100%

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, ako je student: c. prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom, d. predao sve zadaće i praktične radove tijekom semestra.

KOLOKVIJI U tijeku semestra održat će se dva kolokvija i to u vrijeme rasporedom predviđene nastave. Konačna ocjena iz kolokvija je srednja ocjena oba pozitivno ocjenjena kolokvija. Pozitivna konačna ocjena iz kolokvija zamjena je za pismeni dio ispita.

PISMENI ISPIT Pismeni ispit se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet CMS Moodle ili u papirnatom obliku. Ispit se prijavljuje i izvodi u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku i to prema kalendaru redovnih i izvanrednih ispitnih rokova Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.

ZADAĆE Tijekom semestra studenti su dužni redovito rješavati zadaće. Predaja zadaće vrši se uz pomoć CARNet CMS sustava Moodle.



LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA Dario Sušanj: Brzi vodič kroz Power point 2002. Sysprint, Zagreb, 2003. Ljiljana Milijaš: PC Škola – Office XP. PRO MIL, Zagreb 2002.

DOPUNSKA

[1] L. Budin, Informatika za 1. razred gimnazije, Element, Zagreb, 1996. [2] T. Drabik, Brzi vodič kroz Windows XP, Bug i SysPrint, Zagreb, 2002. [3] D. Grundler, Informatika 1, Školska knjiga, Zagreb, 2003. [4] Časopis VIDI

WEB IZVORI http://edupoint.carnet.hr/on_line_tecajevi/on_line.html - stranica sa informacijama o on-line tečajevima za kreiranje web stranica, pretraživanje baza podataka i dr. koje organizira CARNet-ov Edulab edukacijski centar za studente i nastavnike

http://www.srce.hr/tecajevi/materjalnovi.html

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Integrirana nastava

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI

PO

DA

CI O

K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Integrirana nastava

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Marija Sablić



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR X


OBLICI Predavanja s aktivnostima, seminari, konzultacije, rad na projektu Verbalne metode (predavanja, rad na tekstu, razgovor, diskusija), pedagoške radionice vizualne metode, metoda praktičnih radova. Terenska nastava.

NAPOMENA

Nastava podrazumijeva predavanja i seminare kao oblik nastave. Na predavanjima poučavanje je usmjereno na promjenu studentova razumijevanja i mogućnost upotrebe naučenoga. Pri učenju novoga polazi se od postojeće razine znanja u području. U predavanjima će se koristiti različite tehnike aktivnoga učenje. Također je predviđen posjet postojećim osnovnim školama koje rade integriranu nastavu.


Znati oblikovati pripravu za provođenje integrirane nastave u praksi Znati imenovati temeljne predstavnike konstruktivizma Znati razvrstati zadaće nastave prema temi integriranoga dana Prepoznavati oblike integrirane nastave Razlikovati integriranu nastavu od korelacije Primijeniti integrirani pristup u praksi Primjenjivati holistički pristup u izradi integriranog dana Ovladati specifičnim nastavnim strategijama koje se primjenjuju u integriranoj nastavi Ovladati tehnikama i raznovrsnim igrama za razvoj samosvijesti i stvaranje pozitivne slike djeteta o sebi Organizirati grupni kontekst: (grupne oblike i tehnike rada) poticajnu, funkcionalnu, za dijete atraktivnu okolinu (centri aktivnosti unutar i izvan škole ) pogodnu za cjelovit razvoj djeteta (sloboda izbora materijala, prostora, vršnjaka i dr.) Osposobiti se za istraživački rad te steći kompetencije programiranja, analiziranja i vrednovanja odgojno-obrazovnog rada u nižim razredima osnovne škole Ovladati sposobnostima refleksije i samoevaluacije vlastitog profesionalnog rada Znati koristiti učeničke mape u praksi. Ovladati tehnikama suradnje s roditeljima.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Rad na projektu, usmeni ispit


Konačna ocjena studenta proizlazi iz sljedećih komponenti: 1. Projektni zadatak (ocjena 1-5) 2. Projektni zadatak (ocjena 1-5) 3. Projektni zadatak (ocjena 1-5)

Završni usmeni ispit na koji studenti mogu pristupiti ukoliko su izvršili sve obveze tijekom semestra. Konačna ocjena iz kolegija je zbroj ocjena iz sva tri zadatka. Studenti koji nisu odradili sva tri zadatka ili nisu pozitivno ocijenjeni iz pojedinog zadatka ne mogu dobiti završnu ocjenu dok ne ispune dogovorene uvjete. U završnu ocjenu ulazi i ukupan broj dolazak na predavanja . Studenti koji ne provedu minimalno 13 sati na predavanjima na seminarima nemaju mogućnost dobivanja potpisa niti izlaska na ispit.

UVJETI ZA POTPIS Student/studentica koja je pozitivno ocijenjen/a iz sva tri radna zadatka, te je proveo minimalno 13 sati na predavanjima i 13 sati na seminarima ima mogućnost dobivanja potpisa .


Studenti su obvezni tijekom semestra izraditi sva tri projektna zadatka. Na kraju semestra bit će zbrojene ocjene iz sva tri radna zadatka te pružena mogućnost izlaska na usmeni ispit.

LITE

RA

TUR

A OSNOVNA

1. Burke Walsh, K. (2004.), Kurikulum za prvi razred osnovne škole: Stvaranje razreda usmjerenog na dijete, Pučko otvoreno učilište Korak po korak, Zagreb

2. Burke Walsh, K. (2003.), Kurikulum za drugi, treći i četvrti razred osnovne škole: Razvojno-primjereni program za djecu od 8 do 10 godina, Pučko otvoreno učilište Korak po korak, Zagreb

3. Čudina – Obradović, M., Brajković, S. (2009.). Integrirano poučavanje. Zagreb: Pučko otvoreno učilište Korak po Korak

4. Munjiza, E., Peko, A., Sablić, M. (2007.) Projektno učenje. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Filozofski fakultet, Učiteljski fakultet.

DOPUNSKA

1. Bebek, S., Podravec, D. (2003.). Radost učenja – integrirana i projektna nastava u osnovnoj školi. Virje: Tiskara Horvat

2. Integrated Curriculum Guide http://www.archeworks.org/projects/tcsp/ic_guide_p2.html

http://www.archeworks.org/projects/tcsp/ic_guide_p2.html

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Internet u odgoju i obrazovanju

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Internet u odgoju i obrazovanju



STATUS KOLEGIJA Obvezni kolegij

IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR V. i VI.

SATNICA (tjedno) 1P

OBLICI predavanja, konzultacije, samostalni zadaci, multimedija i Internet, CARNet CMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet CMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, gdje su studentima dostupne sve aktualne informacije o kolegiju, nastavni materijali, pregled zadaća, evidencija dolazaka, rezultati kolokvija i ispitnih rokova, tj. sve informacije potrebne za uspješno izvođenje i praćenje nastave ovoga kolegija. Uz to je omogućena i stalna komunikacija putem foruma i osobnih poruka unutar Moodle sustava. Sve važne obavijesti tijekom izvođenja nastave biti će dostavljene na forum kolegija unutar Moodle sustava i automatski proslijeđene studentima na njihove e-mail adrese. Za uspješno sudjelovanje u nastavi i izvršavanje svojih obveza studenti moraju imati vlastite CARNetove korisničke podatke.


Po završetku poučavanja studenti će moći:

definirati i objasniti rad umreženih računala te mrežne usluge (www, elektronička pošta, prijenos datoteka, ...)

usporediti i razlikovati mrežne usluge

objasniti i opisati oblike računalnih zloupotreba te osiguravanje sigurnosti računala

kreirati demonstraciju računalnog programa i interaktivne upute (tutorijal)

definirati i kritički analizirati edukativne računalne igre

ponoviti i primijeniti ergonomske naputke za rad s računalom i računalnom opremom

prepoznati računalne edukativne programe i objasniti mogućnosti njihovih primjena u nastavnom procesu

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI kolokviji, praktični radovi, pismeni ispit, usmeni ispit

NAČIN

Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenata: 4. kolokviji ili pismeni ispit (50% konačne ocjene) 5. zadaće i praktični radovi (20% konačne ocjene) 6. usmeni ispit (30% konačne ocjene) Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeks studenta ovjerio izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, te nakon što su sve gore navedene obveze izvršene. Ocjena komponenata 1. i 2. utvrđuje se prema navedenom kriteriju ocjenjivanja:




PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, ako je student: e. prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom, f. izradio i prezentirao seminarske radove.

KOLOKVIJI U tijeku semestra održat će se dva kolokvija. Konačna ocjena iz kolokvija je srednja ocjena oba pozitivno ocjenjena kolokvija. Pozitivna konačna ocjena iz kolokvija zamjena je za pismeni dio ispita.


LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

[1.] Vučina, Ž. Pretraživanje i vrednovanje informacija na Internetu, Carnet, Zagreb, 2006.. [2.] Grundler, D., Gvozdanović, T., Ikica, Z., Lipljin, N., Milijaš, LJ., Srnec, T., Zvonarek, LJ., e-Kids

ECDL odobrena literatura, Promil, Varaždin, 2006.

DOPUNSKA [1] Hamidović, H., WLAN Bežične lokalne računalne mreže, INFOPRESS. [2] CARNet Sigurnost djece na internetu, http://www.sigurnostdjece.info/images/stories/prirucnik_bk2.pdf

WEB IZVORI

[1.] http://edupoint.carnet.hr/on_line_tecajevi/on_line.html - stranica sa informacijama o on-line tečajevima za kreiranje web stranica, pretraživanje baza podataka i dr. koje organizira CARNet-ov Edulab edukacijski centar za studente i nastavnike

[2.] http://www.davesite.com/webstation/html/ - HTML Interactive Tutorial for Beginners

http://www.sigurnostdjece.info/images/stories/prirucnik_bk2.pdf

http://www.srce.hr/tecajevi/materjalnovi.html

http://www.davesite.com/webstation/html/

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Istraživačka nastava prirode i društva

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Istraživačka nastava prirode i društva

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) prof. dr. sc. Edita Borić



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR VIII.


OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni zadaci, multimedija i internet


poticanje iskustvenoga učenja

razlikovati vrste istraživanja i istraživačke nastave

razumjeti pristupe istraživačke nastave

utemeljenom poučavanju i učenju

razvijanje sposobnosti evaluacije primjera istraživački utemeljenog učenja i poučavanja o istraživačkoj iskustvenoj nastavi

razvijanje sposobnosti planiranja kurikuluma odgoja i obrazovanja za predmet prirodu i društvo utemeljenog na istraživanju

samostalno organizirati i provesti nastavu izvan učionice: upoznavanje djelotvornih strategija poučavanja i učenja o zavičaju izvan učionice

razvijanje osviještenosti o tome kako iskustva izvan učionice mogu imati pozitivan utjecaj na

učenje o okolišu i prirodi

razvijanje sposobnost planiranja, organiziranja i strategija rizičnog upravljanja koje zahtjeva poučavanje i učenje izvan učionice

primijeniti različite pristupe istraživanju u nastavi prirode i društva

objasniti i analizirati suvremeno poimanje istraživački usmjerena nastavi prirode i društva, te usporediti s tradicionalnom nastavom

primijeniti promatranje prirode u prirodi

demonstracija u prirodi i prirode

samostalno istraživanje u učionici i izvan učionice

izraditi projekt zavičaja

panirati, pripremiti i napraviti projekt

prezentirati rezultate i rad na projektu

izraditi nastavani poster

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Zadaće/kolokviji


Nazočnost na predavanjima i vježbama. Studenti su obvezni uspješno izvršiti tri istraživačka zadatka na projektu.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi i pozitivno ocijenjena sva tri istraživačka zadatka/kolokvija.


Studentov rad na projektu vrednuje se kroz tri istraživačka zadatka ocjenama od 2 do 5. Konačna ocjena iz kolegija je zbroj ocjena iz sva tri istraživačka zadatka. Studenti koji nisu odradili sva tri zadatka ili nisu pozitivno ocijenjeni iz pojedinog zadatka ne mogu dobiti završnu ocjenu dok ne ispune dogovorene uvjete.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Borić, E. i Runje, M. (2014). Priručni8k za istraživanje u zoovrtu. Osijek: Unikom Borić, E. (2009). Istraživačka nastava prirode i društva – priručnik za nastavu. www.ufos.hr De Zan,I. (1994). Istraživačka nastava biologije. Zagreb: Školske novine De Munjiza, E., Peko, A., Sablić, M. (2007). Projektno učenje. Osijek: Sveučilište J.J. Strossmayera, Učiteljski i Filozofski fakultet. Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Stoll, L., Fink, D. (2000). Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa Odobreni udžbenici prirode i društva od 1.do 4.razreda od strane MZOŠ-a.

DOPUNSKA

Borić, E., Lelas, Z. (2000). Efikasnost učenja biocenoza livada različitim oblicima rada na terenu. Život i škola, 3, 103-110. Desforges, C. (2001). Učenje izvan škole. U: Desforges, C. (ur.), Uspješno učenje i poučavanje, Psihologijski pristupi. Zagreb: Educa. Devernay, B., Garašić, D., Vučić, V. (2001). Odgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj: priručnik za nastavnike i odgajatelje. Zagreb: Društvo za unapređivanje odgoja i obrazovanja. Maleš, D. (1996). Rad na projektu – važan oblik školskog rada. Napredak, 137 (1) 79-83.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Izvanastavne i izvanškolske sportske aktivnosti

OP

ĆI P

OD

ATC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

ATC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Izvanastavne i izvanškolske sportske aktivnosti

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Tihomir Vidranski

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Ivana Klaričić, asist.

STATUS KOLEGIJA Izborni iz modula A

IZV

OĐ

ENJE

NA

STA



SEMESTAR VI.


OBLICI Predavanja, kineziološke vježbe.

NAPOMENA Vježbe se održavju u športskoj dvorani.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći samostalno voditi izlete, ture, pohode i ekskurzije, moći organizirati

razredna, međurazredna i školska sportska natjecanja, te voditi trenažni proces pripreme za natjecanja.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A



Nazočnost na predavanjima i vježbama.



Pismeni kolokviji: 1. Organizacija i provođenje izvannastavnih organizacijskih oblika rada. 2. Osnove sportskog treninga.

Usmeni ispit: Tijekom nastave studenti se kontinuirano prate i prikupljaju bodove iz elemenata: pohađanje nastave, seminarski rad i pismeni kolokvij. Na kraju semestra pristupaju usmenom ispitu čiji će opseg ovisiti o razini prikupljenih bodova u kontinuiranom praćenju.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Findak, V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon, VUŠ, Petrinja. Milanović, D. i sur. (1997). Priručnik za sportske trenere, FFK, Zagreb. Mišigoj-Duraković, M. (1999). Tjelesno vježbanje i zdravlje, Zagreb. Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije, Visoka učiteljska škola u Petrinja.

DOPUNSKA Kališ, S. (2000). Fitness za djecu- praktični savjeti za roditelje. Zagreb, Gopal. Kinesiology, International Journal of Fundamentaland Applied Kinesiology. Faculty of Kinesiology University of Zagreb, Croatia.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Izvannastavne informatičke i tehničke aktivnosti

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Izvannastavne informatičke i tehničke aktivnosti



STATUS KOLEGIJA izborni

IZV

OĐ

ENJE

NA

STA



SEMESTAR V.


OBLICI Predavanja; seminari/radionica

NAPOMENA


Ciljevi u terminima očekivanih rezultata: Očekuje se kod studenata primjena stečenih znanja u povezivanju multidisciplinarnog sadržaja tehnike i informacijske tehnologije u obrazovni proces razredne nastave. Studenti će moći primijeniti i unaprijediti stečene spoznajne, psihomotoričke i socijalne vještine kroz integraciju obrazovnog procesa u praktičnim aktivnostima s učenicima. Studenti će na osnovi stečenih kompetencija moći analizirati sadržaja tehnike i tehnologije, te njihov utjecaj na gospodarske i društvene promjene, a posebno kroz izradu modela i maketa u cilju upoznavanja i očuvanja kulturne baštine u domeni tehničke kulture i muških i ženskih ručnih radova kao praktičnog izričaja. Studenti će stečena znanja moći interpretirati strukturne i funkcionalne interakcije tehničkih artefakata kao elemenata tehničkih sustava u okruženju.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kolokvij, praktični rad ili seminarski rad, završni ispit(pismeno i usmeno)


Nazočnost na predavanjima i vježbama. Tijekom semestra provodi se kontinuirano vrednovanje: prisutnost na predavanjima i vježbama; sudjelovanje u radu radionica kod izrade praktičnog rada (maketa ili model) ili izložiti individualno ili timski seminarski rad.

UVJETI ZA POTPIS Redovita prisutnost na predavanjima(P) i vježbama(V). Dozvoljeni neopravdani izostanci: 3x na predavanjima(P) i 3x na vježbama (V).


Tijekom semestra biti će organizirana 2 kolokvija uz pristup usmenom na redovitom ispitnom roku ili cijelovito polaganje ispita (pismeno i usmeno). Konačna ocjena je zajednička ocjena kao izvod svih aktivnosti na kolegiju kroz semestar i ocjene ispita.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Čatić, I.: Tehnika, temelj kulture – zagovor hrvatske budućnosti, Graphis, Zagreb, 2003. Burger, H.: Filozofija tehnike, Naprijed, Zagreb, 1989. Zbornik: Filozofija i tehnika, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2003. Winston, B.: Media Technolgy and Society: From the Telegraph to the Internet, Routledge, London, 2003.

DOPUNSKA

Arnold, Gehlen : Duša u tehničkom dobu, AGM, Zagreb, 2004. Rapo, V.: Ženski ručni rad u školama kontinentalne Hrvatske, Hrvatski školski muzej, Zagreb, 2003. Rapo, V.: Muški ručni rad u pučkim, građanskim i učiteljskim školama kontinentalne Hrvatske, Hrvatski školski muzej, Zagreb, 2004.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Izvannastavne aktivnosti u školskom kurikulumu

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU




NAZIV STUDIJA Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Učiteljski studij

OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Izvannastavne aktivnosti u školskom kurikulumu

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv. prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Maja Koporčić, asist. Tanja Đurić, asist.


IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE


MJESTO Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek

SEMESTAR IX.

SATNICA (tjedno) 1 P, 1 S



1. sažeti temeljna znanja i shvatiti cjelovit i sistematiziran uvid u slobodno vrijeme učenika; 2. raspravljati na kritičan način propitivanjem problema tradicionalnih i suvremenih izvannastavnih aktivnosti; 3. samostalno izraditi nastavni plan i program izvannastavne aktivnosti; 4. pedagoški osmisliti kvalitetno provođenje slobodnog vremena, stvaralačko ispunjavanje i razvijanje kulture provođenja slobodnog vremena.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI


Student je dužan aktivno sudjelovati na predavanjima, seminarima i terenskoj nastavi. Student je dužan u timu izraditi nastavni plan i program za jednu izvannastavnu aktivnost. Provjera znanja učinit će se na temelju studentskog sudjelovanja i prezentiranja izvannastavne aktivnosti, kolokvija i usmenog ispita.

UVJETI ZA POTPIS


Pismeno, usmeno

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Mlinarević, V., Brust Nemet, M. (2012), Izvannastavne aktivnosti u školskom kurikulumu. Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku. Prosser, J. (Ed.) (1999). School Culture. London: P.C.P. Rosić, V. (2005). Slobodno vrijeme – slobodne aktivnosti. Rijeka: Naklada Žagar. Mlinarević, V., Brust Nemet, M. (2011). Aktivni sudionici unaprjeđivanja kvalitete školskih izvananstavnih aktivnosti. U T. Varju Potrebić i J. Lepeš (Chair), III. međunarodna naučna konferencija o negovanju talenata, U službi talenata (pp. 221-227). Kanjiža: Regionalni centar za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju.

DOPUNSKA

Arbunić, A. (2002). Slobodne aktivnosti između pedagogijske teorije i prakse. U V. Rosić (Chair), Zbornik radova, Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse (pp. 303-309). Rijeka: Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju: Graftrade. Arbunić, A. (2004). Roditelji i slobodno vrijeme djece. Pedagogijska istraživanja, 1(2), 221-230. Jurčić, M. (2008). Učiteljevo zadovoljstvo temeljnim čimbenicima izvannastavnih aktivnosti. Život i škola, 54(20), 9-26. Martinčević, J. (2010). Provođenje slobodnog vremena i uključenost učenika u izvannastavne aktivnosti škole. Život i škola, 56(24), 19-34.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Jezična kultura

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

ATC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Jezična kultura

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Dubravka Smajić

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Nina Mance, viša asist.


IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR III. i IV.




Studenti će savladati vještine lektoriranja koje podrazumijevaju poznavanje cjelokupne gramatike i pravopisa hrvatskoga

jezika. Uspješno će određivati samostalne i nesamostalne rečenične članove u rečenici kao i vrste rečenica. U potpunosti će

savladati sintaksom hrvatskoga jezika

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kolokviji, završni ispit


Nazočnost na predavanjima i seminarima. Studenti su obvezni izraditi seminarski rad, napisati esej ili održati javni govor, odnosno drugu govornu vrstu, posjetiti kazališne predstave, nazočiti na stručnim i znanstvenim izlaganjima iz hrvatskoga jezika na skupovima u organizaciji Fakulteta. Obveze su izbodovane.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi; nazočnost na konzultacijama evidentirana posebno za studente koji nisu uspješni u polaganju pojedinih kolokvija.Aktivnost na nastavi i izvršene zadaće.Skupljeno ukupno najmanje 11 bodova.


Kolokviji: 1. Naglasci, A 2. Jezične pogrješke, B 3. Sintaksa I, 4 . Sintaksa II Pismeni ispit: Studenti koji nisu položili kolokvije iz skupine A ili B tijekom godine polažu ih na završnom pismenom ispitu istodobno. Usmeni ispit: izlaganje prikaza knjige ili jezikoslovnoga časopisa (odabrani dijelovi ili članci)

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

1. Težak-Babić, Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1996. 2. Ham, Sanda, Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2002. 3. Babić-Finka-Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1996. 4. Babić-Ham-Moguš, Hrvatski školski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2008. 5. Rječnik hrvatskoga jezika, uredio Šonje J, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Školska

knjiga, Zagreb, 2000. 6. Barić, Eugenija, Hrvatski jezični savjetnik, Pergamena, , Školske novine, Zagreb, 1999.

DOPUNSKA

1. Brodnjak, Vladimir, Razlikovni rječnik srpskoga i hrvatskoga jezika, Školske novine, Zagreb, 1991.

2. Težak, Stjepko, Hrvatski naš svagda(š)nji, Školske novine, 1991. 3. Opačić, Nives, Reci mi to kratko i jasno.Hrvatski za normalne ljude, Novi Liber, Zagreb, 2009. Izabrani članci iz časopisa Kolo i Jezik

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Kineziologija

OP

ĆI P

OD

ATC

I

O S

TUD

IJU



ODSJEK Odsjek za društvena znanosti


OP

ĆI P

OD

ATC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Kineziologija

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Zvonimir Tomac



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA



SEMESTAR V.



NAPOMENA Dio se sati seminara održava se u športskoj dvorani.


Studenti će moći razumijeti i biti osposobljeni primijeniti osnovne kineziološke zakonitosti o utjecaju tjelesne aktivnosti na

različite segmente antropološkog statusa čovjeka, strukturu i opće zakonitosti upravljanog procesa vježbanja djece mlađe

školske dobi.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kolokviji, seminari, završni ispit.


Nazočnost na predavanjima i seminarima. Studenti su obvezni izraditi seminarski rad i prezentirati ga usmeno i praktično seminarskoj skupini.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, uspješno pripremljen i prezentiran seminarski rad.


Pismeni kolokviji: 1. Pojam, definicija i struktura kineziologije. Utjecaj kinezioloških podražaja na antropološka obilježja djece mlađe školske dobi. 2. Utjecaj kinezioloških podražaja na zdravlje. Pojam, načela i čimbenici upravljanog procesa vježbanja Usmeni ispit: Tijekom nastave studenti se kontinuirano prate i prikupljaju bodove iz elemenata: pohađanje nastave, seminarski rad i pismeni kolokvij. Na kraju semestra pristupaju pismenom ispitu oni studenti koji nisu položili kolokvije. Opseg usmenog ispita ovisit će o visini prikupljenih bodova u kontinuiranom praćenju i pismenom ispitu.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Findak, V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon, VUŠ, Petrinja. Milanović, D. i sur. (1997). Priručnik za sportske trenere, FFK, Zagreb. Mišigoj-Duraković, M. (1999). Tjelesno vježbanje i zdravlje, Zagreb. Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije, Visoka učiteljska škola u Petrinja.

DOPUNSKA Kališ, S. (2000). Fitness za djecu- praktični savjeti za roditelje. Zagreb, Gopal. Kinesiology, International Journal of Fundamentaland Applied Kinesiology. Faculty of Kinesiology University of Zagreb, Croatia.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Kineziološka kultura

OP

ĆI P

OD

ATC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

ATC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Kineziološka kultura

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) Jurica Lovrinčević, pred.



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR I., II.


OBLICI vježbe


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći samostalno planirati i programirati proces samovježbanja, a u svrhu

unapređenja i očuvanja zdravlja te kvalitete življenja.


Studenti su dužni redovno pohađati i aktivno sudjelovati u nastavi.

UVJETI ZA POTPIS Redovno pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje.


Ispit nije predviđen.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Anderson, B. Streching: vježbe istezanja za svakodnevni fitnes, trčanje, plivanje. Anderson, B. Fitnes za sve Belan, I. Jogging Periodizacija- Teorija i metodologija treninga Colwin, C. M. Plivanje za 21. stoljeće, Zagreb: Gopal, 1998. Wolf-Cvitak, J. Ritmičko-sportska gimnastika (skripta), Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu, 2000. Janković, V . Elementi tehnike odbojke i metodika, Zagreb Body building-Tehnika izvođenja vježbi Primjenjena kineziologija u rekreaciji Tićak. Oblikovanje tijela za žene. Siler, B. Pilates tijelo, Zagreb: Biovega, 2003. Priručnik za sportske trenere. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu, 1997. Srhoj, Lj. ,Miletić, Đ. Plesne strukture, Split, 2000.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Kineziološka metodika I

OP

ĆI P

OD

ATC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

ATC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Kineziološka metodika I




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR VI.

SATNICA (tjedno) 2 P

OBLICI Predavanja


Studenti će moći razumjeti i primijeniti temeljne pojmove i zakonitosti kineziološke metodike vezane uz metode, principe,

metodičke organizacijske oblike rada, strukturu i sadržaje oficijelnog okvirnog plana i programa tjelesne i zdravstvene

kulture.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kolokviji, završni ispit.


Nazočnost na predavanjima.



Pismeni kolokviji: 3. Sredstva tjelesne i zdravstvene kulture. Plan i program tjelesne i

zdravstvene kulture. Metode rada i metodički postupci. 4. Metodički principi. Organizacijski oblici rada u tjelesno-zdravstvenom

odgojno-obrazovnom području. Metodički organizacijski oblici rada u nastavi.

Usmeni ispit: Tijekom nastave studenti se kontinuirano prate i prikupljaju bodove iz elemenata: pohađanje nastave i pismeni kolokvij. Na kraju semestra pristupaju pismenom ispitu oni studenti koji nisu položili kolokvije. Opseg Usmenom ispita ovisit će o razini prikupljenih bodova u pismenom ispitu.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Findak, V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon, VUŠ, Petrinja. Findak, V.(1995). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, priručnik za nastavnike razredne nastave. Zagreb, Školska knjiga. Findak, V.(1992). Metodički organizacijski oblici radau edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji. Hrvatski savez za športsku rekreaciju, Zagreb. Findak, V.(1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Školska knjiga, Zagreb. Pejčić, A. (2001). Opće pripremne vježbe za najmlađe. Pedagoški fakultet Rijeka, Rijeka. Pejčić, A., Berlot (1996). Sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture u prva četiri razreda osnovne škole. CDM-biblioteka, Rijeka. Pejčić, A. (2005). Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane školske dobi. VUŠ Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

DOPUNSKA

Milanović, D. i sur. (1997). Priručnik za sportske trenere, FFK, Zagreb. Mišigoj-Duraković, M. (1999). Tjelesno vježbanje i zdravlje, Zagreb. Kališ, S. (2000). Fitness za djecu- praktični savjeti za roditelje. Zagreb, Gopal. Kinesiology, International Journal of Fundamentaland Applied Kinesiology. Faculty of Kinesiology University of Zagreb, Croatia

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Kineziološka metodika II

OP

ĆI P

OD

ATC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

ATC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Kineziološka metodika II




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR VII. i VIII.

SATNICA (tjedno) VII. semestar: 1 P + 2 V; VIII. semestar: 2 P + 2 V

OBLICI Predavanja, metodičke vježbe

NAPOMENA Metodičke se vježbe održavaju se u osnovnoj školi.


Studenti će moći razumijeti i primijeniti temeljne kineziološke informacije u osnovnim i diferenciranim organizacijskim

oblicima rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi djece mlađe školske dobi. Osposobit će se za planiranje i programiranje,

provedbu i kontrolu različitih oblika procesa vježbanja.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kolokviji, javna predavanja, seminarski rad i završni ispit.


Nazočnost na predavanjima i vježbama. Studenti su obvezni pogledati uzorna predavanja učitelja/učiteljica u vježbaonicama (Osijek) te održati jedno uspješno javno predavanje u svakom semestru u nižim razredima osnovne škole. Studenti su obvezni prije javnoga predavanja doći na konzultacije s napisanom pripremom za izvođenje nastavnoga sata. Prije usmenoga ispita studenti su dužni izraditi seminarski rad na temu Planiranje i programiranje nastave tjelesne i zdravstvene kulture a na primjeru inicijalnoga stanja jednog razrednog odjela kojeg su proveli tijekom stručno pedagoške prakse u tekućoj akademskoj godini.



Pismeni kolokviji: 5. Neposredno pripremanje učitelja za nastavu i dnevna priprava. 6. Metodički organizacijski oblici rada. Organizacija i tijek odgojno-obrazovnog

procesa. 7. Planiranje i programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. 8. Praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi.

Usmeni ispit: Tijekom nastave studenti će putem kontinuiranog praćenja prikupljati bodove iz elemenata: pohađanje nastave, nastupno javno predavanje i seminarski rad. Na kraju semestra pristupaju usmenom ispitu čiji će opseg i rezultat ovisit o razini prikupljenih bodova osobito putem kolokvija.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Findak, V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon, Visoka učiteljska škola u Petrinji, Petrinja. Findak, V.(1995). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, priručnik za nastavnike razredne nastave. Zagreb, Školska knjiga. Findak, V.(1992). Metodički organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji. Hrvatski savez za športsku rekreaciju, Zagreb. Findak, V.(1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Školska knjiga, Zagreb. Pejčić, A. (2001). Opće pripremne vježbe za najmlađe. Pedagoški fakultet Rijeka, Rijeka. Pejčić, A., Berlot (1996). Sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture u prva četiri razreda osnovne škole. CDM-biblioteka, Rijeka. Pejčić, A. (2005). Kineziološke aktivnosti za djecu predškolske i rane školske dobi. VUŠ Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.

DOPUNSKA

Milanović, D. i sur. (1997). Priručnik za sportske trenere, FFK, Zagreb. Mišigoj-Duraković, M. (1999). Tjelesno vježbanje i zdravlje, Zagreb. Kališ, S. (2000). Fitness za djecu - praktični savjeti za roditelje. Zagreb, Gopal. Kinesiology, International Journal of Fundamentaland Applied Kinesiology. Faculty of Kinesiology University of Zagreb, Croatia. Zbornici radova Ljetnih škola kineziologa Hrvatske

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Kineziološki praktikum

OP

ĆI P

OD

ATC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

ATC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Kineziološki praktikum

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) Jurica Lovrinčević, pred. Ivana Klaričić, asist.



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA



SEMESTAR III. i IV.

SATNICA (tjedno) 1 S + 1 V

OBLICI Seminar i vježbe

NAPOMENA Seminar u učionici – vježbe u sportskoj dvorani


Nakon uspješno završenog predmeta, student će moći demonstrirati sve teme propisane Nastavnim planom i programom iz

tjelesne i zdravstvene kulture za djecu mlađe školske dobi, provoditi asistenciju, čuvanje i pomaganje prilikom izvedbe svih

elemenata te primjenjivati i metodičke postupke kod učenja.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kolokviji, seminari, završni ispit.


Nazočnost na seminarima i vježbama. Studenti su obvezni izraditi seminarski rad kojeg prezentiraju usmenim izlaganjem, i predaju ga u obliku elektroničnog zapisa.Praktični dio seminara provode kroz vježbe u sportskoj dvorani sa studentima svoje seminarske skupine.Tijekom godine studenti oblikuju radnu mapu koja je uvjet za izlazak na usmeni dio ispita.

UVJETI ZA POTPIS Pravo na potpis studenti ostvaruju nakon što su ispunili gore navedene obveze (osim radne mape).


Tijekom čitave godine studenti imaju mogućnosti polaganja kolokvija. Kolokviji se sastoje od praktične demonstracije motoričkih znanja prema Planu i programu propisanom za djecu mlađe školske dobi. Položeni kolokviji i radna mapa su uvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Opseg usmenog ispita ovisit će o razini prikupljenih bodova u kontinuiranom praćenju studenata tijekom godine. Usmeni dio ispita predstavljaju teorijska znanja vezana za sadržaje predviđene Planom i programom propisanom za djecu mlađe školske dobi (hodanje i trčanje, skakanja, bacanja i hvatanja, penjanja i puzanja, dizanja, nošenja, vuče, potiskivanja, navlačenja, kotrljanja i kolutanja, višenja i upiranja , igre i ples.)

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Findak,V (1994). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Zagreb., Školska knjiga. Findak, V. Brže, više, jače. Zagreb: Školska knjiga, 2002. (za prvi razred) Findak, V. Brže, više, jače. Zagreb: Školska knjiga. 2003. (za četvrti razred) Findak, V. Brže, više, jače. Zagreb: Školska knjiga. 2003. (za treći razred) Findak, V. Brže, više, jače. Zagreb: Školska knjiga. 2003. (za drugi razred) Findak, V. Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi: priručnik za učitelje razredne nastave. Zagreb: Školska knjiga, 1996. Neljak, B. Vježbajmo zajedno, Zagreb: Profil, 2007. Findak, V. Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi: priručnik za nastavnike osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga, 1985. Anderson, B. Streching: vježbe istezanja za svakodnevni fitnes, trčanje, plivanje Caligiuri, P. Nogomet: tehnike i taktike za vrhunsku igru, Zagreb: Gopal, 1998. Pavičić, I. Nogomet za mlade, Zagreb: [s.n., 1989] Trninić, S. Analiza i učenje košarkaške igre, Pula: Vikta, 1996 Zvonarek, N. Mini rukomet. Zagreb: Hrvatski rukometni savez Pejčić, A., Berlot, S. (1996 ) Sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture za prva četiri razreda osnovne škole (priručnik za učitelje). Pejčić, A. (1996) Sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture za prva četiri razreda osnovne škole. Sveučilište u Rijeci,Rijeka. Tkalčić, S. Kompleks opće pripremnih kretnji. Zagreb, Studio Moderna.

DOPUNSKA

Kališ, S. (2000). Fitness za djecu- praktični savjeti za roditelje. Zagreb, Gopal. Fučkar, K Aerobika za mlađu školsku dob. Suvremena aerobika- Zbornik radova, šesti zagrebački sajam sporta. Zagreb FKK. Knežević, G. (1993) Naše kolo veliko, Etno, Zagreb. Iwolf- Cvitak. J. (2004) Ritmička gimnastika. Kugler, Zagreb.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Korelacijsko-integracijski sustav u hrvatskom jeziku

OP

ĆI P

OD

ATC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

ATC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Korelacijsko-integracijski sustav u hrvatskom jeziku

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv.prof.dr.dr.sc. Emina Berbić Kolar

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr.sc.. Irena Krumes , viša asistentica dr.sc.Nina Mance, viša asist.

STATUS KOLEGIJA Izborni iz modula A

IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR X


OBLICI predavanja, seminari


Nakon uspješnog svladavanja gradiva iz kolegija Korelacijsko-integracijski sustav u nastavi hrvatskoga jezika studenti će moći: - opisati korelacijsko-integracijski sustav - opisati problemsko-stvaralački sustav - opisati različite metodičke sustave hrvatskoga jezika - usporediti različita područja nastave hrvatskoga jezika - usporediti nastavu hrvatskoga jezika s drugim predmetima - prikazati korelacijsko-integracijski sustav u nastavi hrvatskoga jezika - primijeniti metodičke modele sati korelacije i integracije u nastavi hrvatskoga jezika

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A



Nazočnost na predavanjima i seminarima. Simulacija nastavnih situacija u kojima se ostvaruje korelacija i integracija nastavnih područja Hrvatskoga jezika kao i korelacija i integracija Hrvatskoga jezika s drugim predmetima.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, aktivno sudjelovanje na seminarima.


Usmeni kolokvij: Pripremiti i izložiti prema osobnom izboru primjer integracije i/ili korelacije u nastavi Hrvatskoga jezika. Završni ispit: Studenti koji nisu položili usmeni kolokvij tijekom semestra polažu ga na završnom usmenom ispitu.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Grupa autora (1993): Dosadno mi je – što da radim. Priručnik za razvijanje dječje kreativnosti. 2. izdanje. Zagreb: Školska knjiga. Salopek, A. (2009): Korelacija i integracija u razrednoj nastavi. Zagreb. Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006): Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

DOPUNSKA

Kermek-Sredanović, M.(1994): Djeca – Film, priča i pjesma. Zagreb: Školske novine. Kunić, I.(1991): Kultura dječjeg govornog i scenskog stvaralaštva. Zagreb: Školska knjiga. Lazić, D. (1996): Strip u nastavi književnosti u: Hrvatski u školi. Zbornik metodičkih radova. Zagreb: Školska knjiga. Pavličević, D.(1992): Kompjutorske igre u nastavi hrvatskoga jezika (s osobitim osvrtom na sadržaje gramatike pravopisa u mlađim razredima osnovne škole). Zagreb: Školska knjiga. Težak, D.(1990): Dječji junak u romanu i filmu. Zagreb: Školska knjiga. Vodopija, I. (2006): Dijete i jezik. Od riječi do SMS-a. Osijek: Matica hrvatska Ogranak Osijek. Metodički časopisi: Metodika. Časopis za teoriju i praksu metodikâ u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu. Učiteljski fakultet u Zagrebu. Život i škola. Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku. Filozofski fakultet u Osijeku. Učiteljski fakultet u Osijeku. Zbornici: Dijete i jezik. Zbornik radova. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Učiteljski fakultet u Osijeku. Zlatni danci. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Filozofski fakultet u Osijeku. Filozofski fakultet Pečuh. Matica hrvatska Osijek.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Kreativnost u nastavi

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Kreativnost u nastavi

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv.prof. dr. sc. Branko Bognar



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE


MJESTO Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti , dislocirani studij u Slav. Brodu

SEMESTAR III.


OBLICI predavanja, seminari, radionice


Studenti će upoznati veći broj kreativnih postupaka za svaku etapu odgojno-obrazovnog procesa (dogovor, realizaciju i evaluaciju) i biti će ih u stanju primijeniti u nastavi sa svojim budućim učenicima. Razvit će samopouzdanje u svoje kreativne sposobnosti i bit će potaknuti da iznalaze i razvijaju svoje specifične kreativne sposobnosti kao što je fluentnost, fleksibilnost, originalnost, elaboracija, senzitivnost, radoznalost, smisao za humor.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Ispit znanja o kreativnosti u nastavi


Redovno prisustvovanje, prikaz knjige, kreiranje inovacije u nastavi,

UVJETI ZA POTPIS Redovno prisustvovanje i izvršene obaveze


pismeno

LITE

RA

TUR

A OSNOVNA

1. Bognar, B. (2004). Poticanje kreativnosti u školskim uvjetima. Napredak, 2(14), 69-77. 2. Bognar,L./Bognar,B. (2007). Kreativnost učitelja kao značajna kompetencija nastavničke

profesije u 3. Babić, N., Kompetencije i kompetentnost učitelja: zbornik radova. Sveučilište Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku, Kherson State University, Kherson Ukraine.

4. Bognar, L., Dubovicki, S. (2012). Emocije u nastavi. Croatian Journal of Education. 14, 1; 135-153.

5. Bognar, L., Kragulj, S. (2009). Poticanje kreativnosti budućih učitelja na Učiteljskom fakultetu u Osijeku, u: Poticanje stvaralaštva u odgoju i obrazovanju : knjiga radova : priručnik za sadašnje i buduće učiteljice i učitelje = Encouraging creativity in education : collection of papers : a handbook for current and future teachers / Bene, Annamaria (ur.) Szabadka : Forum Konyvkiado, Ujvidek esUyvideki Egyetem, Magyar Tannyelu Tanitokepso Kar, 197-210.

6. Bognar,L., Waithead,J., Bognar,B., Perić Kraljik,M., Munk,K. (2010). Poticanje stvaralaštva u odgoju i obrazovanju/Encouraging Creativity in Education, Zagreb: Profil International, d.o.o.

7. Cvetković-Lay,J., Pečjak,V. (2004). Možeš i drukčije: priručnik s vježbama za poticanje kreativnog mišljenja. Zagreb: Alinea: Centar za poticanje darovitosti djeteta "Bistrić".

DOPUNSKA

1. Kroflin, L. (ur.) (1987). Dijete i kreativnost. Zagreb : Globus. 2. Ozimec, S. (1996). Otkriće kreativnosti, Tonimir, Varaždinske toplice. 3. Polić, M. (2001). Odgoj i stvaralaštvo. Metodički ogledi. 2(16); str. 9-17. 4. Previšić,V. (1987). Slobodne aktivnosti i stvaralaštvo, Zagreb: Školske novine. 5. Srića, V. (1994). Upravljanje kreativnošću. Zagreb: Školska knjiga.

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=458349


IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Kulturna povijest Hrvatske

OP

ĆI P

OD

ATC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

ATC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Kulturna povijest Hrvatske

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) dr. sc. Ivančica Marković, viša asistentica


STATUS KOLEGIJA Izborni predmet, modul A

IZV

OĐ

ENJE

NA

STA



SEMESTAR I. (prvi)



NAPOMENA


Nakon uspješno završenog predmeta student će biti osposobljen za samostalno zaključivanje i interpretiranje hrvatske

kulturne povijesti s naglaskom na razdoblje 18. i 19. stoljeća.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A



Nazočnost na predavanjima i seminaru.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi i seminarski rad.


Pismeni kolokviji: Prema zadanoj literaturi Usmeni ispit: Prema zadanoj literaturi

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA Povijest Hrvata, Od kraja 15. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, Zagreb, 2005. U potrazi za mirom i blagostanjem, Hrvatske zemlje u 18. stoljeću, Zagreb, 2013.

DOPUNSKA

Slobodan Prosperov Novak, Povijest hrvatske književnosti, sv. 1. , Split, 2004. Josip Horvat, Kultura Hrvata kroz 1000 godina, Zagreb, 2006.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Leksikologija i tvorba riječi u hrvatskom jeziku

OP

ĆI P

OD

ATC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

ATC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Leksikologija i tvorba riječi u hrvatskom jeziku

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv.prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Igor Marko Gligorić, asist.

STATUS KOLEGIJA izborni iz modula A

IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR II.




Studenti će savladati leksikološke poddiscipline:onomastiku, frazeologiju. Također će savladati odnose sinonimije, antonimije

i homonimije. Naučit će značenje jezičnoga purizma kao i odnose domaćih i stranih riječi u hrvatskome jeziku. Savladat će

prilagodbu posuđenica na svim jezičnim razinama.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Izlaganje, seminarski rad


Sudjelovanje na nastavi, izrada seminarskih radova, polaganje kolokvija

UVJETI ZA POTPIS Sudjelovanje na nastavi, seminarski rad, pismeni i usmeni ispit.


Izlaganje seminara na nastavi. Pismeni ispit. Usmeni ispit.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

1.Kolenić, Ljiljana, Riječi u svezama, Osijek, 2006.

2. Moguš, Milan, Povijest hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 2009.

Udžbenici iz leksikologije za gimnazije

DOPUNSKA 1.Kolenić, Ljiljana, Frazemi hrvatskih jezičnoznanstvenih tekstova, Slavenska frazeologija i pragmatika, Zagreb 2007., 134.-138..

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Likovna kultura

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Likovna kultura

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. art. Goran Kujundžić

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. art. Marko Šošić, viši asist.


IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE


MJESTO Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti islocirani studij u Slavonskom Brodu

SEMESTAR I.




Posjedovanje kompetencija likovnog temeljnog znanja sadržaja likovnog izražavanja, razvijanja vlastitih izražajnih sposobnosti u likovnom području. Ovladanost primijene stečenih znanja i praktičnih iskustava u procesu donošenja odluka o obliku i načinu prezentacije vizualne poruke u okviru različitih medija i vizualnih komunikacija. Posjedovanje osjetljivosti i vizualnog mišljenja, samostalnog pristupa likovnom djelu. Formiran aktivan odnos prema ostalima vrijednostima u likovnim djelima. Posjedovanje sigurnosti za samostalno pripremanje i izvođenje nastavnog rada; analiziranja svakodnevne školske prakse kao i teorijskih okvira u kojem djeluje.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Predavanja, vježbe, konzultacije, seminari, samostalni zadaci i izložbe


Studenti su obavezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, redovito pohađati predavanja i vježbe; realizirati postavljene zadatke likovnih vježbi (13), napisati jednu uspješnu analizu zadanog likovnog djela.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, mapa likovnih radova (13), napisati seminarski rad posjeti izložbi.


Pismeni, usmeni ispit, praktični radovi

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Damjanov, J., Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Zagreb:1989.

Ivančević, R., Likovni govor-Uvod u svijet likovnih umjetnosti. Zagreb: Profil, 1997.

DOPUNSKA Janson, H. W.,Povijest umjetnosti. Zagreb: Stanek, 2005. č

Brešan, D. Priručnih likovnih pojmova i reprodukcija. Zagreb: Ljevak, 2006.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Likovne tehnike i oblikovanje u prostoru

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Likovne tehnike i oblikovanje u prostoru




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR II.


OBLICI Predavanja, vježbe, analiza


Razvijena spoznaja o metodama rada svim likovnim tehnikama. Posjedovanje znanja o načinu i primijeni stečenih znanja u praksi i radu sa djecom školske dobi. Ovladanost konkretnih elemenata i načela likovnih tehnika i oblikovanja i njihovoj primjeni. Spoznaju o bazičnim i naprednim vještinama u radu s različitim likovnim tehnikama. Osviještenost o potrebi za permanentnim usavršavanjem kao i evaluaciji i samoevaluaciji rada.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Usmeni, vježbe, samostalni zadaci, konzultacije


Studenti su obavezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, redovito pohađati predavanja i vježbe; realizirati postavljene zadatke likovnih vježbi (14) + 1 samostalni praktični rad.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, mapa likovnih radova-vježbi (14) i samostalno likovno rješenje (1rad).


Usmeni ispit, mapa likovnih radova.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Peić, M., Pristup likovnom djelu. Zagreb: Školska knjiga, 1968.

Sartori, M., Tehnike i umijeće crtanja. Rijeka: Leo-comerc, 2004.

Itten, J., Kunst der Fabre. Ravensburg: Otto Meier Verlag, 1966.

Paro, F., Grafika, AKLU, 1991.

DOPUNSKA Clifford, A., Astiry og Garden Design. LondonFaber and Faber, 1969.

Prijatelj, K., Crteži Miroslava Kraljevića, Split: Galerija umjetnina, 1953.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Matematika

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Matematika

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija)

izv.prof.dr. sc. Ružica Kolar-Šuper

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Ana Katalenić, asist.


IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE


MJESTO Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti ,dislocirani studij u Slavonskom Brodu

SEMESTAR III. i IV.


OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet LMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, gdje su studentima dostupne sve aktualne informacije o kolegiju, nastavni materijali, rezultati kolokvija i ispitnih rokova. Putem konzultacija te e-komunikacije s nastavnikom studenti će dobivati dodatna pojašnjenja i upute.


Nakon uspješnog svladavanja kolegija od studenta se očekuje da je sposoban za sljedeće: - razumjeti pojam funkcije, prepoznati linearnu, kvadratnu, eksponencijalnu i logaritamsku funkciju - razumjeti prikaz funkcije koristeći formulu, tablicu ili graf - prevesti u matematički jezik jednostavne probleme koji su formulirani nematematički, te koristiti dobiveni zapis za rješavanje početnog problema

- pokazati intuitivno znanje i razumijevanje temeljnih pojmova stereometrije primijeniti principe kombinatorike radi utvrđivanja broja različitih kombinatornih konfiguracija

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit

NAČIN

Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenata: 7. kolokvija ili pismeni ispit 8. usmeni ispit Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeks studenta ovjerio izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, te nakon što su sve gore navedene obveze izvršene. Ocjena komponente 1. utvrđuje se prema navedenom kriteriju ocjenjivanja:

dovoljan (2) 50% do 60% dobar (3) 61% do 75% vrlo dobar (4) 76 % do 89% izvrstan (5) 90% do 100%

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza ukoliko je student: g. izostao s najviše jednoga predavanja tijekom svakog semestra, h. izašao na sve kolokvije

KOLOKVIJI U tijeku godine održat će se četiri kolokvija. Konačna ocjena iz kolokvija utvrđuje se nakon posljednjeg kolokvija. Uvjet za ostvarivanje pozitivne ocjene iz kolokvija je ostvarivanje minimalno 20% bodova na svakom pojedinačnom kolokviju i 50% bodova u sumi bodova sa sva četiri kolokvija. Pozitivno ocijenjen kolokvij je zamjena za pismeni dio ispita.

PISMENI ISPIT Pismeni ispit se prijavljuje i izvodi u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku i to prema kalendaru redovnih i izvanrednih ispitnih rokova Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.


LITE

RA

TUR

A OSNOVNA

B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika 1, Tehnička knjiga, Zagreb 1992. D. Jukić, R. Scitovski, Matematika I, Odjel za matematiku, Osijek, 2000. B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika II, Tehnička knjiga, Zagreb 1992.

DOPUNSKA

S. Mintaković, F. Ćurić: Matematika sa zbirkom zadataka, Školska knjiga, Zagreb, 2003. S. Kurepa: Uvod u matematiku, Tehnička knjiga, Zagreb, 1975. M. Radić: Algebra, Školska knjiga, Zagreb, 1978. M. Pavleković: Metodika nastave matematike s informatikom I, Element, Zagreb, 2001. Udžbenici i zbirke zadataka iz srednje škole

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Medijska kultura

OP

ĆI P

OD

ATC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

ATC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Medijska kultura

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv. prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR II.




Studenti će nakon odslušanog kolegija biti sposobni učiniti sljedeće: -razlikovati informaciju od dezinformacije -osmišljavati i postavljati pitanja nakon odslušanih medijskih sadržaja -razlikovati činjenica od mišljenja i gledišta od u različitim izvorima -imati sposobnost kritičkog vrjednovanja novih saznanja -razlikovati činjenice od osobnog stava -argumenitrano vrjednovati medijske sadržaje -postati aktivan posjetitelj kulturnih događaja s mogućnošću analiziranja

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Pohađanje; aktivnost na nastavi/seminaru; zadaće/prezentacije ; kolokviji ; esej / završni projekt usmeni ispit - po potrebi


- prisustvovanje - aktivnost - 5 zadaća - 2 kolokvija - esej /završni projekt - donošenje ocjene na temelju ukupnog broja bodova - pismeni/usmeni ispit prema potrebi

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, uspješno izvršavanje svih propisanih zadaća.


Prisustvovanje i aktivnost u seminaru (30 bodova) 1. Pismeni kolokviji: (30 bodova) 2. Pismeni Kolokvij : (20 bodova) Tijekom semestra 5 zadaća (50 bodova) Esej/završni projekt (70 bodova) Donošenje ocjene na temelju ukupnog broja bodova Pismeni/usmeni ispit; po potrebi

LITE

RA

TUR

A OSNOVNA Inglis, F., Teorija medija, Zagreb, Barbat, 1997. Košir M., Zgrablić, N., Ranfel, N, Život s medijima, Zagreb, 1999. Mikić, K, Film u nastavi medijske kulture

DOPUNSKA

Marschall, M., Razumijevanje medija- Mediji čovjekovi produžeci, Zagreb, Golen marketing, 2008. Milišra, Z., Tolić, M., Vertovšek, N, Mladi – odgoj za medije, Zagreb, M. E. P., 2010.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika glazbene kulture I

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Metodika glazbene kulture I

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU doc. dr. sc. Vesna Svalina

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Sanja Nuhanović, predavačica


IZV

OĐ

ENJE

NA

STA



SEMESTAR VII.


OBLICI Predavanja, vježbe, konzultacije

NAPOMENA Dio se sati metodičkih vježbi održava u vježbaonici fakulteta.

ISH

OD

I

Nakon uspješno završenog kolegija Metodika glazbene kulture I student će:

znati sadržaje metodike nastave glazbene kulture;

moći pjevati dječje i narodne pjesme s jasnom dikcijom i dinamičkim nijansiranjem uz istovremeno sviranje melodije i harmonijske pratnje na glazbenom instrumentu (sintesajzeru, glasoviru);

poznavati veći broj glazbenih i glazbeno-scenskih djela različitih žanrova i stilova zadanih osnovnoškolskim programom glazbene kulture;

imati razvijenu kulturu slušanja i estetskog doživljavanja glazbenog djela;

poznavati rezultate značajnih glazbeno-pedagoških istraživanja;

biti u stanju samostalno istraživati glazbeno-pedagoška pitanja;

biti u stanju uvoditi djecu mlađe školske dobi u aktivnosti pjevanja, slušanja, sviranja i glazbenog stvaralaštva;

moći procjenjivati glazbene sposobnosti učenika;

moći organizirati nastavni sat glazbene kulture.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI kolokvij, praktična predavanja u osnovnoj školi, završni ispit


Nazočnost na predavanjima i metodičkim vježbama. Studenti su obvezni prisustvovati nastavnim satovima učitelja/učiteljica u vježbaonici fakulteta te održati jedno uspješno javno predavanje iz Metodike glazbene kulture u nižim razredima osnovne škole. Studenti su obvezni prije javnoga predavanja poslati elektroničkim putem pisanu pripravu za izvođenje nastavnoga sata i doći na konzultacije na kojima će pjevati i svirati sadržaje vezane uz temu javnoga predavanja.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, uspješno održano javno predavanje.


Kolokvij: kolokvij se polaže praktično - sviranje i pjevanje zadanih pjesama. Završni ispit: Studenti koji ne polože kolokvij, sadržaj kolokvija polažu tijekom ispita. Studenti tijekom ispita određuju putem slušanja glazbeni oblik skladbe, prepoznaju naziv skladbe i skladatelja, uočavaju glazbene sastavnice te pokazuju usvojenost sadržaja iz područja metodike glazbene kulture.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Svalina, V. (2015). Kurikulum nastave glazbene kulture i kompetencije učitelja za poučavanje glazbe. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti. Svalina, V. (2013). Interdisciplinarni pristup poučavanju glazbe na primarnom stupnju odgoja i

obrazovanja. U: S. Vidulin-Orbanić (ur.) Glazbena pedagogija u svjetlu sadašnjih i budućih promjena 3: interdisciplinarni pristup glazbi: istraživanje, praksa i obrazovanje, zbornik radova (str. 135-150), Pula: Sveučilište Jurja Dobrile.

Svalina, V. (2010). Dječje stvaralaštvo u nastavi glazbe. U Korszerű módszertani kihívások, Káich K. (ur.). Szabadka: Magyar Tannyelvű Tanítóképző, 378-393.

Vidulin-Orbanić, S. (2002). Pristup glazbi u prvim školskim godinama.Tonovi, 40, 49-55. Vidulin-Orbanić, S. i Terzić, V. (2011). Polazište i pristup pjevanju u općeobrazovnoj školi. Metodički

ogledi, 18 (2), 137-156.

DOPUNSKA Andreis, J. (1968). Vjecni Orfej. Zagreb: Školska knjiga. Ardley, N. (1991). Upoznajmo svijet glazbala. Zagreb: Mladost.

http://www.mediafire.com/view/?mwj6ny3j016o23v


Dobrota, S. (2012a). Korelacija u glazbenoj nastavi. Tonovi, 27 (59), 18-23. Dobrota, S. (2012b). Uvod u suvremenu glazbenu pedagogiju. Split: Filozofski fakultet u Splitu Dobrota, S. i Reić Ercegovac, I (2009). Glazbene preferencije mladih s obzirom na neke

sociodemografske varijable. Odgojne znanosti, 11, 381-398. Dobrota, S. i Reić Ercegovac, I. (2016). Zašto volimo ono što slušamo: glazbeno-pedagoški i psihološki

aspekti glazbenih preferencija. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. Dobrota, S. i Reić Ercegovac, I. (2016). Zašto volimo ono što slušamo: glazbeno-pedagoški i psihološki

aspekti glazbenih preferencija. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. Campbell, P. S. (2005). Deep Listening to the Musical World. Music Educators Journal, 92 (1), 30-36. Dubovicki, S., Svalina, V. i Proleta, J. (2014). Izvannastavne glazbene aktivnosti u školskim

kurikulumima. Školski vjesnik: časopis za pedagoška i školska pitanja, 63 (4), 553-578. http://bib.irb.hr/datoteka/654896.Dubovicki_Svalina_Proleta_1.pdf

Ercegovac-Jagnjić, G. i Nikolić, L. (2007). Glazbene kompetencije učitelja. U Kompetencije i kompetentnost učitelja, Babić, N. (ur.). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Učiteljski fakultet, 191-197.

Dobrota, S. (2012a). Korelacija u glazbenoj nastavi. Tonovi, 27 (59), 18-23. Dobrota, S. (2012b). Uvod u suvremenu glazbenu pedagogiju. Split: Filozofski fakultet u Splitu. Đerfi-Bošnjak, V. (2001). Ja volim pjesmu, pjesma voli mene. Osijek: Grafika. Golčić, I. (1998.) Pjesmarica – za osnovne škole. Zagreb: HKD Sv. Jerolima. Makjanić/Završki (1974.) Glazbeni odgoj u I, II, i III razredu osnovne škole. Zagreb: Školska knjiga. Manasteriotti, V. (1988). Zbornik pjesama i igara za djecu, Priručnik muzičkog odgoja. Zagreb:

Školska knjiga. Nikolić, L. (2014). Teaching singing in classroom: Educating future teachers in primary schools. U

Zbornik radova XVI pedagoškog foruma, Petrović, M. (ur.). Beograd: Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu, 81-99.

Njirić, N. (1994). Pjevanka – priručnik za učitelje. Zagreb: Školska knjiga. Požgaj, J. (1988.) Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga. Proleta, J. i Svalina, V. (2011). Odgojna uloga izvannastavnih glazbenih aktivnosti. Život i škola:

časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, 26 (2), 134-153. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114757

Reich, T. (1994). Glazbena čitanka za mlade prijatelje glazbe. Zagreb: Školska knjiga. Riman, M. (2008). Dijete pjeva. Rijeka: Učiteljski fakultet u Rijeci. Svalina, V. (2009.) Glazboterapija i djeca s posebnim potrebama, Zagreb: Tonovi, 53; 144-153. Svalina, V. i Matijević, M. (2011). Glazbeno daroviti učenici na primarnom stupnju

školovanja. Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 152 (3-4), 425-445. Svalina, V. Muha, K. i Peko, A. (2016). Izvannastavne glazbene aktivnosti u prva četiri razreda

osnovne općeobrazovne škole. Napredak, 157 (1-2), 71-89. Šulentić Begić, J. (2016). Otvoreni model nastave glazbe u prva četiri razreda osnovne škole. Osijek:

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti. Vidulin, S. i Bolić, M. (2015). Analiza učeničkih postignuća iz područja Glazbene umjetnosti i kulture u

kontekstu Nacionalnog okvirnog kurikuluma. Život i škola, 61, 2, 109-123. Vidulin-Orbanić, S. I Duraković, L. (2012). Metodički aspekti obrade muzikoloških sadržaja. Pula:

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Vidulin-Orbanić, S. (2013). Glazbeno stvaralaštvo: teorijski i praktični prinos izvannastavnim

glazbenim aktivnostima. Pula: Udruga za promicanje kvalitete i poticanje izvrsnosti u odgoju i obrazovanju SEM.

Završki, J. (1979.) Rad s dječjim pjevačkim zborom. Zagreb: Školska knjiga. Završki, J. (1992.) Tratinčice – susreti s glazbom u prva četiri razreda osnovne škole. Zagreb: Školska

knjiga. Udžbenici za Glazbenu kulturu od I. do IV. razreda osnovne škole.



https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=534058

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114757




IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika glazbene kulture II

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Metodika glazbene kulture II

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU doc. dr. sc. Vesna Svalina

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Sanja Nuhanović, predavačica


IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR VIII.


OBLICI Predavanja, vježbe, konzultacije

NAPOMENA Dio se sati metodičkih vježbi održava u vježbaonici fakulteta.

ISH

OD

I

Nakon uspješno završenog kolegija student će:

znati sadržaje metodike nastave glazbene kulture;

moći pjevati dječje i narodne pjesme s jasnom dikcijom i dinamičkim nijansiranjem uz istovremeno sviranje melodije i harmonijske pratnje na glazbenom instrumentu (sintesajzeru, glasoviru);

poznavati veći broj glazbenih i glazbeno-scenskih djela različitih žanrova i stilova zadanih osnovnoškolskim programom glazbene kulture;

imati razvijenu kulturu slušanja i estetskog doživljavanja glazbenog djela;

poznavati rezultate značajnih glazbeno-pedagoških istraživanja;

biti u stanju samostalno istraživati glazbeno-pedagoška pitanja;

biti u stanju uvoditi djecu mlađe školske dobi u aktivnosti pjevanja, slušanja, sviranja i glazbenog stvaralaštva;

moći procjenjivati glazbene sposobnosti učenika;

moći organizirati nastavni sat glazbene kulture.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI kolokvij, praktična predavanja u osnovnoj školi, završni ispit


Nazočnost na predavanjima i metodičkim vježbama. Studenti su obvezni prisustvovati nastavnim satovima učitelja/učiteljica u vježbaonici fakulteta te održati jedno uspješno javno predavanje iz Metodike glazbene kulture u nižim razredima osnovne škole. Studenti su obvezni prije javnoga predavanja poslati elektroničkim putem pisanu pripravu za izvođenje nastavnoga sata i doći na konzultacije na kojima će pjevati i svirati sadržaje vezane uz temu javnoga predavanja.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, uspješno održano javno predavanje.


Kolokvij: kolokvij se polaže praktično - sviranje i pjevanje zadanih pjesama. Završni ispit: Studenti koji ne polože kolokvij, sadržaj kolokvija polažu tijekom ispita. Studenti tijekom ispita putem slušanja prepoznaju naziv skladbe i skladatelja, uočavaju glazbene sastavnice te pokazuju usvojenost sadržaja iz područja metodike glazbene kulture.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Svalina, V. (2015). Kurikulum nastave glazbene kulture i kompetencije učitelja za poučavanje glazbe. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti. Svalina, V. (2013). Interdisciplinarni pristup poučavanju glazbe na primarnom stupnju odgoja i

obrazovanja. U: S. Vidulin-Orbanić (ur.) Glazbena pedagogija u svjetlu sadašnjih i budućih promjena 3: interdisciplinarni pristup glazbi: istraživanje, praksa i obrazovanje, zbornik radova (str. 135-150), Pula: Sveučilište Jurja Dobrile.

Svalina, V. (2010). Dječje stvaralaštvo u nastavi glazbe. U Korszerű módszertani kihívások, Káich K. (ur.). Szabadka: Magyar Tannyelvű Tanítóképző, 378-393.

Vidulin-Orbanić, S. (2002). Pristup glazbi u prvim školskim godinama.Tonovi, 40, 49-55. Vidulin-Orbanić, S. i Terzić, V. (2011). Polazište i pristup pjevanju u općeobrazovnoj školi. Metodički

ogledi, 18 (2), 137-156.

DOPUNSKA Andreis, J. (1968). Vjecni Orfej. Zagreb: Školska knjiga. Ardley, N. (1991). Upoznajmo svijet glazbala. Zagreb: Mladost.



Dobrota, S. (2012a). Korelacija u glazbenoj nastavi. Tonovi, 27 (59), 18-23. Dobrota, S. (2012b). Uvod u suvremenu glazbenu pedagogiju. Split: Filozofski fakultet u Splitu Dobrota, S. i Reić Ercegovac, I (2009). Glazbene preferencije mladih s obzirom na neke

sociodemografske varijable. Odgojne znanosti, 11, 381-398. Dobrota, S. i Reić Ercegovac, I. (2016). Zašto volimo ono što slušamo: glazbeno-pedagoški i psihološki

aspekti glazbenih preferencija. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. Campbell, P. S. (2005). Deep Listening to the Musical World. Music Educators Journal, 92 (1), 30-36. Dubovicki, S., Svalina, V. i Proleta, J. (2014). Izvannastavne glazbene aktivnosti u školskim

kurikulumima. Školski vjesnik: časopis za pedagoška i školska pitanja, 63 (4), 553-578. http://bib.irb.hr/datoteka/654896.Dubovicki_Svalina_Proleta_1.pdf

Đerfi-Bošnjak, V. (2001). Ja volim pjesmu, pjesma voli mene. Osijek: Grafika. Ercegovac-Jagnjić, G. i Nikolić, L. (2007). Glazbene kompetencije učitelja. U Kompetencije i

kompetentnost učitelja, Babić, N. (ur.). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Učiteljski fakultet, 191-197.

Golčić, I. (1998). Pjesmarica – za osnovne škole. Zagreb: HKD Sv. Jerolima. Makjanić/Završki (1974). Glazbeni odgoj u I, II, i III razredu osnovne škole. Zagreb: Školska knjiga. Manasteriotti, V. (1988). Zbornik pjesama i igara za djecu, Priručnik muzičkog odgoja. Zagreb:

Školska knjiga. Nikolić, L. (2014). Teaching singing in classroom: Educating future teachers in primary schools. U

Zbornik radova XVI pedagoškog foruma, Petrović, M. (ur.). Beograd: Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu, 81-99.

Njirić, N. (1994). Pjevanka – priručnik za učitelje. Zagreb: Školska knjiga. Požgaj, J. (1988). Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga. Proleta, J. i Svalina, V. (2011). Odgojna uloga izvannastavnih glazbenih aktivnosti. Život i škola:

časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, 26 (2), 134-153. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114757

Reich, T. (1994). Glazbena čitanka za mlade prijatelje glazbe. Zagreb: Školska knjiga. Riman, M. (2008). Dijete pjeva. Rijeka: Učiteljski fakultet u Rijeci. Svalina, V. (2009). Glazboterapija i djeca s posebnim potrebama, Zagreb: Tonovi, 53; 144-153. Svalina, V. i Matijević, M. (2011). Glazbeno daroviti učenici na primarnom stupnju

školovanja. Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 152 (3-4), 425-445. Svalina, V. Muha, K. i Peko, A. (2016). Izvannastavne glazbene aktivnosti u prva četiri razreda

osnovne općeobrazovne škole. Napredak, 157 (1-2), 71-89. Šulentić Begić, J. (2016). Otvoreni model nastave glazbe u prva četiri razreda osnovne škole. Osijek:

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti. Vidulin, S. i Bolić, M. (2015). Analiza učeničkih postignuća iz područja Glazbene umjetnosti i kulture u

kontekstu Nacionalnog okvirnog kurikuluma. Život i škola, 61, 2, 109-123. Vidulin-Orbanić, S. I Duraković, L. (2012). Metodički aspekti obrade muzikoloških sadržaja. Pula:

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Vidulin-Orbanić, S. (2013). Glazbeno stvaralaštvo: teorijski i praktični prinos izvannastavnim

glazbenim aktivnostima. Pula: Udruga za promicanje kvalitete i poticanje izvrsnosti u odgoju i obrazovanju SEM.

Završki, J. (1979). Rad s dječjim pjevačkim zborom. Zagreb: Školska knjiga. Završki, J. (1992). Tratinčice – susreti s glazbom u prva četiri razreda osnovne škole. Zagreb: Školska knjiga. Udžbenici za Glazbenu kulturu od I. do IV. razreda osnovne škole.



https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=534058





IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika hrvatskoga jezika I

OP

ĆI P

OD

ATC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

ATC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Metodika hrvatskoga jezika I

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Valentina Majdenić

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Irena Krumes, viša asist.


IZV

OĐ

ENJE

NA

STA



SEMESTAR V. i VI.

SATNICA (tjedno) V. semestar: 2 P; VI. semestar: 2 P + 1 V

OBLICI predavanja, vježbe

NAPOMENA


Nakon uspješnog svladavanja gradiva iz kolegija Metodika hrvatskoga jezika I, studenti će moći: - objasniti pojam Metodike hrvatskoga jezika i njezin položaj u sustavu znanosti - usporediti teme i obrazovna postignuća u nastavnom planu i programu - definirati svrhu, cilj i zadaće nastave početnoga čitanja i pisanja - opisati metodičke sustave pripremnoga razdoblje - opisati različite metodičke sustave usavršavanja čitanja i pisanja - prikazati metode poticanja čitanja kod učenika mlađe školske dobi - definirati svrhu, cilj i zadaće nastave književnosti u nižim razredima osnovne škole - definirati književne rodove i vrste i opisati njihovu zastupljenost u nastavnom planu i programu

- primijeniti metodičke modele sati početnoga čitanja i pisanja te nastave književnosti u razrednom kontekstu

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI kolokviji, praktična predavanja u osnovnoj školi, završni ispit


Nazočnost na predavanjima i metodičkim vježbama. Studenti su obvezni pogledati uzorna predavanja učitelja/učiteljica u vježbaonicama (Osijek / Slavonski Brod) te održati jedno uspješno javno predavanje iz Metodike hrvatskoga jezika u nižim razredima osnovne škole u ljetnom semestru. Studenti su obvezni prije javnoga predavanja doći na konzultacije s napisanom pripremom za izvođenje nastavnoga sata. Tijekom godine studenti su obvezni ispisati dvije pisanke B rukopisnim pismom.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, uspješno održano javno predavanje i pozitivno ocijenjeno poznavanje rukopisnoga pisma.


Pisani kolokviji: 1. Teorijski pristup Metodici hrvatskoga jezika (prosinac), 2. Početno čitanje i pisanje (siječanj), 3. Pripovjedna proza u razrednoj nastavi (travanj), 4. Lirska pjesma u razrednoj nastav (svibanj)i, 5. Provjera rukopisnoga pisma (tijekom godine). Usmeni kolokvij: Odabranu temu iz područja Metodike hrvatskoga jezika usmeno izložiti s naglaskom na poznavanje metajezika struke i znanstvene literature. Završni ispit: Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom godine polažu ih na završnom usmenom ispitu. Studenti koji žele postići bolji uspjeh od onoga postignutog na kolokvijima obvezni su izložiti 3 članka iz recentnih metodičkih časopisa.

LIT

ERA

TUR

A OSNOVNA

Bežen, A. (2002): Metodički pristup početnom čitanju i pisanju na hrvatskom jeziku. Zagreb: Profil. Bežen, A.(2003): Metodički pristup književnosti i medijske kulture u drugom, trećem i četvrtom razredu. Zagreb: Profil. Bežen, A. (2008): Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu. Učiteljski fakultet u Zagrebu.Profil. Lučić, K. (2004): Nastava u kombiniranim odjelima. Zagreb: Školska knjiga. Lučić-Mumlek, K. (2002): Lektira u razrednoj nastavi. Zagreb: Školska knjiga. Nastavni plan i program za osnovnu školu. (2006): Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Rosandić, D. (2005): Metodika književnog odgoja. Zagreb: Školska knjiga.

DOPUNSKA

Pedagoški i metodički časopisi: Metodika, Život i škola, Napredak, Školske novine Zbornici: Dijete i jezik danas, Zlatni danci. Bežen, A.(1989): Znanstveni sustav metodike književnog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školske novine.

Centner, S. (2007): Kako zavoljeti knjigu i čitanje. Đakovo: Tempo. Čudina-Obradović, M.(1996): Igrom do čitanja. Zagreb:Školska knjiga. Diklić, Z.(1990): Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti. Zagreb: Školska knjiga. Lagumdžija, N.(2000): Basna u osnovnoškolskoj nastavni umjetnosti. Zagreb: HENA COM. Leniček, E.(2002): Lektira u prva četiri razreda osnovne škole. Visoka učiteljska škola. Petrinja. Peko, A. i A. Pintarić (1999): Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika. Osijek: Pedagoški fakultet Osijek. Šabić, A.G.(1983): Lirska poezija u razrednoj nastavi. Zagreb: Školska knjiga. Težak, D.(1993): Priče o dobru, priče o zlu, Priručnik za razvijanjemoralnog prosuđivanja u djece. Zagreb: Školska knjiga. Težak, S. - Težak, D.(1997): Interpretacija bajke u osnovnoj školi. Zagreb: Divič. Vodopija, I.(2006): Dijete i jezik. Od riječi do SMS-a. Matica hrvatska ogranak Osijek.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika hrvatskoga jezika II

OP

ĆI P

OD

ATC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

ATC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Metodika hrvatskoga jezika II

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Valentina Majdenić

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Irena Krumes, viša asistentica


IZV

OĐ

ENJE

NA

STA




SATNICA (tjedno) VII. semestar: 2 P + 2 V; VIII. semestar: 2 P + 1 V

OBLICI predavanja, vježbe

NAPOMENA


Nakon uspješnog svladavanja gradiva iz kolegija Metodika hrvatskoga jezika II, studenti će moći: - definirati svrhu, cilj i zadaće nastave hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja - objasniti suvremeni pristup nastavi jezika i jezičnoga izražavanja u nižim razredima osnovne škole (komunikacijsko-

funkcionalni pristup učenju nasuprot lingvističkom, razvoj komunikacijskih vještina slušanja, govorenja, čitanja i pisanja)

- usporediti različite metodičke sustave i metode u nastavi jezika - opisati različite vrste govornih i pismenih vježbi u nastavi jezičnoga izražavanja - povezati govorne i pismene vježbe prema načelu postupnosti i primjerenosti u nastavi jezičnoga izražavanja - primijeniti metodičke modele sati govornih i pismenih vježbi u nastavi Hrvatskoga jezika u razrednom kontekstu

procijeniti i vrjednovati pogrješke u učeničkim pisanim radovima (sastavcima).

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI kolokviji, praktična predavanja u osnovnoj školi, završni ispit


Nazočnost na predavanjima i metodičkim vježbama. Studenti su obvezni održati jedno uspješno javno predavanje iz Metodike hrvatskoga jezika u nižim razredima osnovne škole u zimskom semestru. Studenti su obvezni prije javnoga predavanja doći na konzultacije s napisanom pripremom za izvođenje nastavnoga sata. Tijekom godine studenti su obvezni ispisati jednu pisanku B rukopisnim pismom.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, uspješno održano javno predavanje i poznavanje rukopisnoga pisma.


Pisani kolokviji: 1 Govorne vježbe (prosinac), 2. Pisane vježbe (siječanj), 3. Gramatika i pravopis u razrednoj nastavi (travanj), 4. Medijska kultura (svibanj), 5. Provjera rukopisnoga pisma (tijekom godine). Usmeni kolokvij: Odabranu temu iz područja Metodike hrvatskoga jezika usmeno izložiti s naglaskom na poznavanje metajezika struke i znanstvene literature. Završni ispit: Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom godine polažu ih na završnom usmenom ispitu. Studenti koji žele postići bolji uspjeh od onoga postignutog na kolokvijima obvezni su izložiti 3 članka iz recentnih metodičkih časopisa.

LITE

RA

TUR

A OSNOVNA

Bežen, A. (2008): Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu. Učiteljski fakultet u Zagrebu. Profil. Lučić, K. (2004): Nastava u kombiniranim odjelima. Zagreb: Školska knjiga. Nastavni plan i program za osnovnu školu. (2006): Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Pavličević-Franić, D. (2002) Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa. Rosandić, D. (2005): Metodika književnog odgoja. Zagreb: Školska knjiga. Rosandić, D.(2002): Od slova do teksta i metateksta. Zagreb: Profil. Težak, S. (1996): Teorija nastave hrvatskoga jezika 1 i 2. Zagreb: Školska knjiga. Težak, S.(1990): Metodika nastave filma. Zagreb: Školska knjiga. Težak, S.(1990): Govorne vježbe u nastavi hrvatskog jezika. Zagreb: Školska knjiga.

DOPUNSKA

Bežen, A.(1989): Znanstveni sustav metodike književnog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školske novine. Diklić, Z.(1990): Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti. Zagreb: Školska knjiga. Gudelj-Velaga, Z.(1990): Nastava stvaralačke pismenosti. Zagreb: Školska knjiga.

Kermek-Sredanović, M (1991): Književno-scenski odgoj i obrazovanje mladih, Zagreb: Školska knjiga. Kermek-Sredanović, M.(1994): Djeca – Film, priča i pjesma. Zagreb: Školske novine. Kunić, I.(1991): Kultura dječjeg govornog i scenskog stvaralaštva. Zagreb: Školska knjiga. Pavličević, D.(1992): Kompjutorske igre u nastavi hrvatskoga jezika (s osobitim osvrtom na sadržaje gramatike pravopisa u mlađim razredima osnovne škole). Zagreb: Školska knjiga. Težak, D.(1990): Dječji junak u romanu i filmu. Zagreb: Školska knjiga. Turković, H.(1996): Umijeće filma. Hrvatski filmski savez 1996. Visinko, K. (2010) Jezično izražavanje u nastavi hrvatskoga jezika – pisanje. Zagreb: Školska knjiga Vodopija, I.(2006): Dijete i jezik. Od riječi do SMS-a. Matica hrvatska ogranak Osijek. Udžbenici i priručnici za nastavu hrvatskoga jezika. Pedagoški i metodički časopisi: Metodika, Život i škola, Napredak, Školske novine Zbornici: Dijete i jezik danas, Zlatni danci.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika likovne kulture I

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Metodika likovne kulture I




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR V.




Posjedovanje kompetencija temeljnog metodičkog znanja koje omogućavaju realizaciju suvremene odgojno-obrazovne tehnologije u predškolskoj ustanovi. Sposobni da pri odabiru poticaja vode brigu o psihofizičkom razvoju djece, o likovnim tehnikama i likovno-tehničkim sredstvima koja su primjerena pojedinoj razvojnoj fazi likovnog izraza i zadacima pojedinog likovnog područja. Primjenjuje stečena znanja u oblikovanju kritičkog uvida u efikasnost i primjerenost metoda poučavanja za djecu školske dobi. Osviještenost o potrebi za permanentnim usavršavanjem u metodici likovne kulture. Student stječe sposobnost promišljanja i kreiranja odgojno-obrazovnih jedinica s metodičkim osobitostima. Osposobljeni za evaluaciju i samoevaluaciju rada.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Usmeni, praktični rad, analiza, konzultacije


Studenti su obavezni aktivni sudjelovati u svim oblicima nastavnog rada, redovito pohađati predavanja i vježbe; realizirati postavljene zadatke likovnih vježbi (14). Istražiti i napisati uspješnu analizu dječjih likovnih radova; sakupiti 10 dječjih uradaka.

UVJETI ZA POTPIS Nazočiti nastavi, analiza dječjih likovnih uradaka (10); mapa likovnih radova - vježbi .


Usmeni; mapa dječjih likovnih radova.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Brešan, D. Dječja likovna kreativnost od prve do desete godine. Zagreb: Profil, 2008.

Grgurić, N. i Jakubin, M., Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje. Zagreb: Educa, 1996.

Belamarić, D., Dijete i oblik. Zagreb: Školska knjiga, 1987

DOPUNSKA Vrlič, T., Likovno-ustvarjalni razvoj otrok v predžkolskem obdobju. Ljubljana: Debora, Bodulić, V., Umjetnički i dječji crtež, Rijeka, Liburnija, 1982.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika likovne kulture II

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Metodika likovne kulture II




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR VI.




Posjedovanje kompetencija temeljnog metodičkog znanja koje omogućavaju realizaciju suvremene odgojno-obrazovne tehnologije u školskoj ustanovi. Sposobni da pri odabiru poticaja vode brigu o psihofizičkom razvoju djece, o likovnim tehnikama i likovno-tehničkim sredstvima koja su primjerena pojedinoj razvojnoj fazi likovnog izraza i zadacima pojedinog likovnog područja. Primjenjuju stečena znanja u oblikovanju kritičkog uvida u efikasnost i primjerenost metoda poučavanja za djecu školske dobi. Postojanost i kontinuitet likovne tematike u školskoj dobi za razvoj likovnih mogućnosti izražavanja. Sposobnost poticanja u razvijanje likovnih senzibilnosti djece osobnim iskustvima. Osviještenost promišljanja i kreiranja odgojno-obrazovnih sadržaja s metodičkim osobitostima. Primjenjuju zaštitu likovnih radova djece. Osviještenost o potrebi za permanentnim usavršavanjem u metodici likovne kulture kao i evaluaciji i samoevaluaciji rada.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Usmeni, praktična predavanja u osnovnoj školi, analiza, konzultacije


Studenti su obavezni aktivni sudjelovati u svim oblicima nastavnog rada, redovito pohađati predavanja i vježbe; studenti su obavezni pogledati uzorna predavanja učitelja/učiteljica u vježbaonicama (Osijek/Slavonski Brod) te održati jedno uspješno predavanje iz nastavnog predmeta likovne kulture u nižim razredima osnovne škole u ljetnom semestru. Studenti su obavezni prije javnog predavanja doći na konzultacije s napisanom pripremom za izvođenje nastavnog sata.

UVJETI ZA POTPIS Nazočiti nastavi; uspješno održano javno predavanje; mapa likovnih radovi -vježbi.


Usmeni, pisana priprava i analizirani likovni radovi djece s održanog javnog predavanja.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA Brešan, D., Dječja likovna kreativnost od prve do desete godine. Zagreb: Profil, 2008. Grgurić, N. i Jakubin, Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje, Zagreb: Educa, 1989. Ivančević, R. Likovni govor. Uvod u svijet umjetnosti. Zagreb: Profil, 1989.

DOPUNSKA Tanay, E. R., likovna kultura u nižim razredima osnovne škole. Zagreb: Školska knjiga, 1990. Marinović, M. i Radin, F.,Djeca i mediji: Zagreb:Idiz, 2001.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika matematike I

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Metodika matematike I

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv. prof. dr. sc. Zdenka Kolar-Begović

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Željko Gregorović, pred.


IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR V. i VI.

SATNICA (tjedno) V. semestar: 2 P ; VI. semestar: 2 P + 1 V

OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, zadaće, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava se izvodi u prostorima fakulteta i Osnovne škole Retfala gdje studenti u

skupinama aktivno prate i analiziraju javna predavanja studenata iz svoje skupine (vodeći

bilješke u Dnevniku metodičkih vježbi) te realiziraju svoj samostalni nastavni sat iz

matematike s učenicima mlađe školske dobi, pod nadzorom asistenata.


Studenti će tijekom i/ili na kraju realizacije kolegija biti sposobni: - razumjeti i koristiti metode mišljenja i zaključivanja (analogija, analiza i sinteza, indukcija i dedukcija, generalizacija i specijalizacija, apstrakcija i konkretizacija)

- definirati ciljeve i zadatke za pojedine nastavne cjeline i nastavne teme, - metodički artikulirati nastavni sat , - izraditi pripremu za izvođenje nastavnoga sata, - koristiti različite nastavne metode, - aktivno poučavati traganjem za odgovorima kvalitetnim postavljanjem pitanja koja učenike vode do zaključaka, - razvijati konceptualno razumijevanje, - primijeniti suvremene koncepcije nastave, - stručno i metodički korektno izvesti nastavni sat u osnovnoj školi,

korektno koristiti matematički aparat i matematičku terminologiju

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kolokviji i zadaće, pismeni ispit, usmeni ispit


Pohađanje i aktivno sudjelovanje u predavanjima, vježbama na fakultetu i osnovnoj školi, izrada domaćih zadaća, polaganje kolokvija, vođenje Dnevnika metodičkih vježbi

UVJETI ZA POTPIS

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza ukoliko je student: i. izostao s najviše jednoga predavanja tijekom svakog semestra, j. predao sve zadaće koje su ocijenjene prolaznom ocijenom k. izašao na sve kolokvije l. redovno pohađao metodičke vježbe m. uspješno realizirao nastavni sat u osnovoj školi n. redovno vodio Dnevnik metodičkih vježbi.


U ovom kolegiju primjenjuje se kontinuirano praćenje rada studenata tijekom akademske godine, a na njegovom kraju održat će se završni usmeni ispit. Ocjena se formira na osnovi aktivnosti na nastavi, pozitivno ocijenjenih svih kolokvija, uspješno realiziranog nastavnoga sata u osnovoj školi i pozitivno ocijenjenog Dnevnika metodičkih vježbi, pozitivno ocijenjenih domaćih zadaća te završnog usmenog ispita. Ukoliko student nije pozitivno ocijenjen iz svih kolokvija pristupa pismenom ispitu prije usmenog ispita.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

M. Pavleković, Metodika nastave matematike s informatikom I, Element, Zagreb, 2001. (drugo izd). Udžbenici i ostali didaktički materijal iz matematike namijenjen učenicima od I. do IV. razreda os. škole Časopisi: Matka, Matematika i škola, Osječka matematička škola, Poučak.

DOPUNSKA

J. A. Van De Walle, Elementary and Middle School Mathematics: Teaching Developmentally, Addison – Wesley Publ., 2000. S. G. Krantz, How to teach mathematics, Amer. Math. Soc. 1990. M. A. Sobel, E. M. Maletsky, Teaching Mathematics: A Sourcebook of Aids, Activities and Strategies, Allyn et Bacon, 1998. Dougherty (Ed.), Research in Mathematics Education, Information Age Publ. Inc., 2002.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika matematike II

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU



ODSJEK Odsjek prirodne znanosti


OP

ĆI P

OD

AC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Metodika matematike II

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv. prof. dr. sc . Zdenka Kolar-Begović

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Željko Gregorović, pred.


IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE




SATNICA (tjedno) VII. semestar: 2 P + 2 V; VIII: semestar: 1 P + 1 V

OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, zadaće, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava se izvodi u prostorima fakulteta i Osnovne škole Retfala gdje studenti u skupinama aktivno prate i analiziraju javna predavanja studenata iz svoje skupine (vodeći bilješke u Dnevniku metodičkih vježbi) te realiziraju svoj samostalni nastavni sat iz matematike s učenicima mlađe školske dobi, pod nadzorom asistenata.


Studenti će tijekom i/ili na kraju realizacije kolegija biti sposobni: - primijeniti prikladne metode rada i poučavanja za učenike različitih mogućnosti i interesa - koristiti različite metode rješavanja problemskih zadataka prikladne učenicima do četvrtog razreda - pročitati i savladati temu iz stručne matematičke literature te je prezentirati putem smislenog pisanog i/ili usmenog izvještaja koristeći matematički jezik i notaciju

- koristiti i redovito pratiti matematičke časopise - koristiti popularno-znanstvenu literaturu kao motivaciju za prikladne matematičke sadržaje - koristiti ispravno matematički aparat i matematičku terminologiju raditi na razvoju osobnosti za učiteljski poziv

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kolokviji i zadaće, pismeni ispit, usmeni ispit


Pohađanje i aktivno sudjelovanje u predavanjima, vježbama na fakultetu i osnovnoj školi, izrada domaćih zadaća, polaganje kolokvija, vođenje Dnevnika metodičkih vježbi

UVJETI ZA POTPIS

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza ukoliko je student: o. izostao s najviše jednoga predavanja tijekom svakog semestra, p. predao sve zadaće koje su ocijenjene prolaznom ocijenom q. izašao na sve kolokvije r. redovno pohađao metodičke vježbe s. uspješno realizirao nastavni sat u osnovoj školi t. redovno vodio Dnevnik metodičkih vježbi.


U ovom kolegiju primjenjuje se kontinuirano praćenje rada studenata tijekom akademske godine, a na njegovom kraju održat će se završni usmeni ispit. Ocjena se formira na osnovi aktivnosti na nastavi, pozitivno ocijenjenih svih kolokvija, uspješno realiziranog nastavnoga sata u osnovoj školi i pozitivno ocijenjenog Dnevnika metodičkih vježbi, pozitivno ocijenjenih domaćih zadaća te završnog usmenog ispita. Ukoliko student nije pozitivno ocijenjen iz svih kolokvija pristupa pismenom ispitu prije usmenog ispita.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

M. Pavleković, Metodika nastave matematike s informatikom I, Element, Zagreb, 2001. (drugo izd). M. Pavleković, Metodika nastave matematike s informatikom II, Element, Zagreb, 1999. Udžbenici i ostali didaktički materijal iz matematike namijenjen učenicima od I. do IV. razreda os. škole Časopisi: Matka, Matematika i škola, Osječka matematička škola, Poučak.

DOPUNSKA

Mashes C. Sharma, Matematika bez suza – kako pomoći djetetu s teškoćama u učenju matematike, Ostvarenje, Zagreb, 2001. Krampač-Grljušić, A. Posebno dijete : priručnik za učitelje u radu s djecom s posebnim obrazovnim potrebama. Osijek : Grafika, 2007. S. G. Krantz, How to teach mathematics, Amer. Math. Soc. 1990. Dougherty (Ed.), Research in Mathematics Education, Information Age Publ. Inc., 2002.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika odgoja

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Metodika odgoja

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv. prof. dr. sc. Branko Bognar



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR X.


OBLICI predavanja, seminari, radionice


Studenti će upoznati osnovne teorije odgoja i posebno humanistički pristup odgoju. Naučiti će razlikovati područja i činitelje

odgoja. Upoznat će osnovne metode odgoja i ovladati nizom postupaka koji se koriste u odgoju. Naučit će se služiti

Moodlom, literaturom, pisati prikaz knjige i analizu slučaja, a rješavat će odgojne probleme i kreirati igre kojima se ostvaruju

odgojni zadaci.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI seminarski rad, završni ispit


aktivno sudjelovanje i prisustvovanje na predavanjima i seminarima, analiza slučaja, esej.

UVJETI ZA POTPIS nazočnost predavanjima i seminarima, izvršene obaveze


Pismeni: Ispit MO Usmeni: Prikaz analize slučaja

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Bagić, A., Bognar, L., Uzelac, M. (1994) Budimo prijatelji. Zagreb: Slon. Bognar, L. (2002) Metodika odgoja. Osijek : Pedagoški fakultet. Bićanić, J. (2001) Vježbanje životnih vještina, Alinea: Zagreb. Barath, A., Matul, D., Sabljak, Lj. (1994) Korak do oporavka. Zagreb: Gradska knjižnica. Čudina-Obradović, M., Težak, D.(1995) Mirotvorni razred: priručnik za učitelje o mirovnom odgoju. Zagreb: Znamen. Good, E. P. (1993) Kako pomoći klincima da si sami pomognu. Zagreb: Alinea. Miljević_Riñički, R., Maleš, D., Rijavec, M. (2001) Odgoj za razvoj, Alinea: Zagreb. Mougniote, A. (1995) Odgajati za demokraciju. Zagreb: Educa.

DOPUNSKA

Lukšić, L. Obrazovanje (i odgoj) kao mit, kao metafora, i kao tehnologija, Metodički ogledi, 2001, Vol. 8. No 2. Morin, E. (2002) Odgoj za budućnost, Educa: Zagreb. Tomaš-Pavunc, K. (2001) Mirotvorni odgoj u nastavi. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, Vol. 3, br. 1, str. 389-394. Burja Radovan, M. Ljudska prava i odgoj – filozofski i etički temelji. Metodički ogledi . 2004.Vol. 11 No 2.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika prirode i društva I

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Metodika prirode i društva I




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR V.


OBLICI predavanja, konzultacije, samostalni zadaci


upoznati osnovne zadaće, svrhu i ciljeve nastavnog predmeta metodike prirode i društva upoznati temeljne sadržaje iz područja metodike nastave prirode i društva povezati i uskladiti teorije i praksu pripremiti studenata za rad u školi osposobiti ih za aktivno sudjelovanje u školi i promicanje načela kritičkog mišljenja

osposobiti studente za sučeljavanje alternativnih mišljenja i donošenja promišljenih i utemeljenih odluka

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Zadaće/kolokviji, završni kolokvij


Nazočnost na predavanjima. Studenti su obvezni tijekom predavanja izvršiti i biti pozitivno ocijenjeni iz tri zadaće/kolokvija.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi i pozitivno ocijenjene sve tri zadaće/kolokvija.


Studenti koji imaju sve tri zadaće pozitivno ocijenjene ostvaruju pravo pristupiti završnom kolokviju. Konačna ocjena iz kolegija je zbroj ocjena iz tri zadaće/kolokvija i završnog kolokvija. Studenti koji nisu predali zadaće ili zadaće nisu pozitivno ocijenjene nemaju pravo pristupiti završnom kolokviju dok ne ispune dogovorene uvjete.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

De Zan, I. (2005). Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga Kyriacou, C. (2001). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa Mattes, W. (2007), Nastavne metode 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike.

Zagreb: Naklada Ljevak.

Nastavni plan i program (2006.), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske Odobreni udžbenici prirode i društva od 1. do 4.razreda Nacionalni kurikulum www.mzos.hr

DOPUNSKA

Devernay, B., Garašić, D., Vučić, V. (2001). Odgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj: priručnik za nastavnike i odgajatelje. Zagreb: Društvo za unapređivanje odgoja i obrazovanja. Dryden, G., Vos, J. (2001). Revolucija u učenju. Zagreb: Educa Glasser, W. (1994). Kvalitetna škola. Zagreb: Educa Terhart, E. (2001). Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa

http://www.mzos.hr/

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodika prirode i društva II

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Metodika prirode i društva II




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE





OBLICI predavanja, metodičke vježbe, konzultacije, Internet i multimedija

NAPOMENA Dio se sati metodičkih vježbi održava u Osnovnoj školi.


upoznati studente s načinima i mogućnosti vizualizacije sadržaja nastavnog predmeta priroda i

društvo u učionici i izvan učionice

ukazati studentima na odabir pojedinog nastavnog sredstva koje će omogućiti najbolju vizualizaciju pojedinog konkretnog sadržaja.

uputiti ih u izradu jednostavnih nastavnih sredstava

osposobiti ih za organizaciju i provođenje izvanučionične nastave (u prirodu-park, zoološki vrt, potok,

muzej, knjižnicu, galeriju,..)

primijeniti metode, modele,strategije na način da sve implementiraju u sadržaje prirode i društva

naučiti i primijeniti vrednovanje, praćenje i ocjenjivane, kao i evaluaciju nastave

osposobiti studente za samostalnu pripremu, organizaciju, provođenje nastavnog sata

poticati ekološku svijest

osposobiti ih za samostalnu primjenu suvremenih medija u nastavi prirode i društva

ukazati na važnost i mogućnosti primjene igre u nastavi prirode i društva upoznati ih s pravima djeteta i kreiranje te provođenje radionica natu temu

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI kolokviji, praktična predavanja u osnovnoj školi, završni kolokvij


Nazočnost na predavanjima i metodičkim vježbama. Studenti su obvezni pogledati uzorna predavanja učitelja/učiteljica u vježbaonicama (Osijek / Slavonski Brod) te održati dva pozitivno ocijenjena javna predavanje iz Metodike prirode i društva. Studenti su obvezni prije javnoga predavanja doći na konzultacije s napisanom pripremom za izvođenje nastavnoga sata. Studenti su obvezni tijekom predavanja izvršiti i biti pozitivno ocijenjeni iz četiri zadaće/kolokvija.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost na predavanjima i metodičkim vježbama, pozitivno ocijenjena dva javna predavanja, pozitivno ocijenjene četiri zadaće/kolokvija.


Studenti koji imaju sve četiri zadaće pozitivno ocijenjene te pozitivno ocijenjena dva javna predavanja ostvaruju pravo pristupiti završnom kolokviju. Konačna ocjena iz kolegija je zbroj ocjena iz četiri zadaće/kolokvija, dva javna predavanja i završnog kolokvija. Studenti koji nisu predali sve zadaće ili zadaće nisu pozitivno ocijenjene nemaju pravo pristupiti završnom kolokviju dok ne ispune dogovorene uvjete. Studenti koji nisu održali dva javna predavanja ili predavanja nisu pozitivno ocijenjena nemaju pravo pristupiti završnom kolokviju dok ne ispune dogovorene uvjete.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

De Zan.I. (2005) Metodika nastave prirode i društva, Zagreb: Školska knjiga Matijević,M. (2004) Ocjenjivanje učenika u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb. Nastavni plan i program (2006.), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske Nacionalni kurikulum www.mzos.hr Odobreni udžbenici prirode i društva od 1.do 4.razreda

DOPUNSKA

Lončar-Vis+cković, S.;Dolaček-Alduk, Z. (2010) Ishodi učenja, Osijek: Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Munjiza, E., Peko, A., Sablić, M. (2007). Projektno učenje. Osijek: Sveučilište J.J. Strossmayera, Učiteljski i Filozofski fakultet Uzelac, V. (1996) Okoliš-obrazovanje-odgajatelji/učitelji, Hrvatski pedagoško književni zbor, Zagreb

http://www.mzos.hr/

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Metodologija pedagoških istraživanja

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU




NAZIV STUDIJA Integrirani preddiplomski i diplomski petogodišnji Učiteljski studij

OP

ĆI P

OD

AC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Metodologija pedagoških istraživanja




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR IX.


OBLICI Predavanja, vježbe, seminari, samostalni zadaci


Posjedovati kapacitet za učenje kao pretpostavku za generiranje novih ideja i za prilagodljivost na nove situacije; usvojiti, opisati i

interpretirati osnovne metodološke pojmove; osposobiti se za praćenje stručne i znanstvene literature te njihovu kritičku

procjenu; osposobiti se za osmišljavanje, izradu i provedbu jednostavnijih istraživanja.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI pismeni i usmeni ispit


Nazočnost na predavanjima i seminarima, aktivno sudjelovanje u svim oblicima rada, izrada nacrta istraživanja.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, seminarima, uspješno odrađene sve zadaće na seminarima.

NAČIN POLAGANJA ISPITA Izrada nacrta istraživanja Pismeni ispit: Usmeni ispit: Usmeno odgovoriti na tri pitanja iz programa kolegija

LITE

RA

TUR

A OSNOVNA

Cohen, L., Manion, L., Morrison, K.(2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Zagreb: Naknada Slap. Etički kodeks istraživanja s djecom (2003). ur. Dulčić, A., Ajduković, M., Kolesarić, V., Zagreb: Državno zavod za zaštitu obitelji, ministarstva i mladeži, Vijeće za djecu Vlade Republike Hrvatske. Halmi, S. (1995) Metodologija istraživanja u socijalnom radu. Zagreb: Alinea. Leipzig, J., Leh, J. (1998) Proučavanje djece pomoću promatranja i bilježenja. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak. Matijević, M., Mužić, V., Jokić, M. (2003) Istraživati i objaviti – elementi metodološke pismenosti u pedagogiji. Zagreb: HPKZ. Mužić, V. (2004.): Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja (2. prošireno izdanje). Zagreb: Eduka.

DOPUNSKA

Fraenkel, J.R., Wallen, N.E. (1990). How to design and evaluate research in education. New York: McGrawCHill. Matijević, M. (2002) Metodološka pitanja didaktike (71-97), U: Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. Mužić, V. (1982) Metodologija pedagoških istraživanja. Sarajevo: Svjetlost. Vujević, M. (2002) Uvođenje u znanstveni rad (6. dopunjeno izdanje). Zagreb: Školska knjiga.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Njemački jezik I

OP

ĆI P

OD

ATC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

ATC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Njemački jezik I

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) dr. sc. Lana Mayer, viša asist.



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE


MJESTO Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti , diclocirani studij u Slavonskom Brodu

SEMESTAR I.


OBLICI Vježbe


- kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja razvijen osjećaj uspjeha kod studenata - vokabular studenata je sustavno proširen - pobuđen pozitivan stav prema zemljama njemačkog govornog područja - studenti razumiju standardni govor u globalu, snalaze se govorno u obrađenim temama

- mogu napisati jednostavan tekst o obrađenoj temi

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kolokviji ili završni ispit


Nazočnost na vježbama (min. 80%), aktivno sudjelovanje

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi (min. 80%)


Pismeni kolokviji: 1. Tema Landeskunde 2. Tema Familie Završni ispit: Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom godine polažu ih na završnom pismenom ispitu; usmeni ispit uz 2. temu za sve

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA Orth-Chambah, J.: em Brückenkurs, Ismaning, 2000

DOPUNSKA Schumann, J.: Mittelstufe Deutsch, Ismaning, 1992 Wagner, R.: Grammatiktraining – 2, Ismaning 1997

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Njemački jezik II

OP

ĆI P

OD

ATC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

ATC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Njemački jezik II




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR II.


OBLICI Vježbe


- kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja razvijen osjećaj uspjeha kod studenata - vokabular studenata je sustavno proširen - studenti razumiju standardni govor u globalu, snalaze se govorno u obrađenim temama - mogu opisati svoje osobine i osobine poznate osobe, pravilno dekliniraju članove i pridjeve

- mogu napisati jednostavan tekst o obrađenoj temi

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A



Nazočnost na vježbama ( min. 80%), aktivno sudjelovanje

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi (min. 80%)


Pismeni kolokviji: 1. Tema Menschen, Eigenschaften 2. Tema Adjektivdeklination Završni ispit: Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom godine polažu ih na završnom pismenom ispitu; usmeni ispit.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA Orth-Chambah, J.: em Brückenkurs, Ismaning, 2000


IZVEDBENI PLAN NASTAVE– Njemački jezik III

OP

ĆI P

OD

ATC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

ATC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Njemački jezik IIi




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR III. i IV.


OBLICI Vježbe


- vokabular studenata je sustavno proširen na navedene teme - studenti razumiju standardni govor u globalu, snalaze se govorno u obrađenim temama - mogu napisati jednostavan tekst o obrađenoj temi - studenti su stekli znanja o njemačkom školskom sustavu i pojedinačnim školama - znaju govoriti o svom zanimanju u budućnosti

znaju stvarati hipotetske rečenice i izreći svoje želje

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A



Nazočnost na vježbama (min 80%), aktivno sudjelovanje

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi (min 80%)


Pismeni kolokviji: 1. Tema Schule, Schulsysteme 2. Tema Beruf und Freizeit 3. Tema Lehrerberuf Završni ispit: Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom godine polažu ih na završnom pismenom ispitu, usmeni ispit ako student želi bolju ocjenu.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA Orth-Chambah, J.: em Brückenkurs, Ismaning, 2000 Perlmann-Balme, M.; Schwalb, S.: em Hauptkurs, Ismaning, 2000


IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Oblikovanje teksta

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Oblikovanje teksta




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR I.


OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni zadaci, multimedija i Internet, CARNet LMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet LMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, gdje su studentima dostupne sve aktualne informacije o kolegiju, nastavni materijali, pregled zadaća i seminarskih radova, evidencija dolazaka, rezultati kolokvija i ispitnih rokova, tj. sve informacije potrebne za uspješno izvođenje i praćenje nastave ovoga kolegija. Uz to je omogućena i stalna komunikacija putem foruma i osobnih poruka unutar sustava. Sve važne obavijesti tijekom izvođenja nastave studentima će biti dostavljene na e-mail ili/i objavljene na forumu kolegija u Moodle-u.


Nakon uspješnog svladavanja kolegija student će biti u stanju: -identificirati i primijeniti funkcije editora teksta i word procesora -oblikovati različite stilove teksta -oblikovati tablicu sadržaja -umetnuti i prilagoditi grafičke elemente u dokument -kreirati i urediti tablice -izraditi skupno pismo -ispisati dokument

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI kolokviji, praktični radovi, zadaće, pismeni ispit, usmeni

NAČIN

Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenata: 9. kolokviji ili pismeni ispit (50% konačne ocjene) 10. zadaće i praktični radovi (20% konačne ocjene) 11. usmeni ispit (30% konačne ocjene) Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeks studenta ovjerio izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, te nakon što su sve gore navedene obveze izvršene. Ocjena komponente 1. utvrđuje se prema navedenom kriteriju ocjenjivanja:


PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeks studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, ako je student: u. prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom, v. predao sve zadaće tijekom semestra i predao praktične radove.

KOLOKVIJI U tijeku semestra održat će se dva kolokvija i to u vrijeme rasporedom predviđene nastave. Konačna ocjena iz kolokvija utvrđuje se nakon drugog kolokvija prema navedenom kriteriju ocjenjivanja, a nakon zbrajanja ostvarenih bodova na svakom od kolokvija te s obzirom na udio tako ostvarenih bodova u ukupnom mogućem broju bodova. Pozitivno ocijenjena oba kolokvija su zamjena za pismeni dio ispita.

PISMENI ISPIT Pismeni ispit se prijavljuje i izvodi u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku i to prema kalendaru redovnih i izvanrednih ispitnih rokova Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.



ZADAĆE Tijekom semestra studenti rješavaju zadaće, a rješenja predaju na CARNet LMS Moodle. Svaka zadaća nosi određeni broj bodova.

LI

TER

ATU

RA

OSNOVNA [1] Steve Johnson, MICROSOFT OFFICE 2007 - Na dlanu, MIŠ, Zagreb, 2007.

DOPUNSKA [2] Chris Grover, Matthew MacDonald, E. A. Vander Veer., Office 2007 kompletan priručnik, Pogue Press O'Reilly, knjizara.hr, 2008.

WEB IZVORI Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla", CARNet, https://lms.carnet.hr/ http://office.microsoft.com/en-us/default.aspx

https://lms.carnet.hr/

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Pedagogija

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU




NAZIV STUDIJA Integrirani preddiplomski I diplomski sveučilišni Učiteljski studij

OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Pedagogija




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR I. i II.

SATNICA (tjedno) I. semestar – 2 P + 1 V; II. semestar – 1 P + 1 V

OBLICI Predavanja i seminari


Imati sposobnost organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina; razviti sklonost prema timskom radu, interakcijom i suradnjom utemeljenima na partnerskim odnosima; samostalnim I kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja postizati napredak u studiju; biti osposobljeni za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge; demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače zakonitosti, pojave i procesi u

profesionalnom polju rada na teorijskoj i praktičnoj razini.


Redovno pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi; Seminarski rad; Samostalni praktično-istraživački rad; Kolokviji i priprema za kont. provjeru znanja

UVJETI ZA POTPIS Redovno pohađanje nastave; izrada i izlaganje seminarskog rada


Pismeni i usmeni

LIT

ERA

TUR

A

OSNOVNA

Gudjons H. (1994), Pedagogija. Temeljna znanja (poglavlje Didaktika). Zagreb:Educa Jensen, E. (2003), Super-nastava. Zagreb: Educa Kyriacou, C. (2001), Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa Kippert, H. (2001), Kako uspješno učiti u timu. Zagreb:Educa Terhart, E. (2001) Metode poučavanja i učenja. Zagreb:Educa Mijatović, A. (ur.) (1998), Osnove suvremene pedagogije, HKZ "MI", HPKZ. Previšić, V. i sur. (2007), Pedagogija, Zagreb. HPD. Vukasović, A. (2001), Pedagogija, Zagreb, HKZ "MI".

DOPUNSKA

Stoll, L., Fink, D. (1995), Mijenjajmo naše škole. Zagreb:Educa Matijević, M.(2001), Alternativne škole. Zagreb: Tipex Armstrong, T.(2008), Najbolje škole. Zagreb:Educa Bratanić, M. (1990.) Mikropedagogija, Interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja, Zagreb,Školska knjiga. Glasser, W. (2000), Kvalitetna škola. Zagreb:Educa

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Pedagogija djece s posebnim potrebama

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Pedagogija djece s posebnim potrebama

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Ivana Sekol



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE

AKADEMSKA GODINA

2016./17.

MJESTO Dislocirani stdudij u Slavonskom Brodu

SEMESTAR IX.


OBLICI Predavanja; seminari

NAPOMENA Studenti će tijekom seminarske nastave jednodnevno hospitirati u Centru za odgoj i obrazovanje Ivan Štark, Udruzi za promicanje inkluzije Osijek, te dječjim vrtićima „Sjenčica“ (starija odgojna skupina) i „Kosjenka“ (skupina djece s posebnim potrebama)


Posjedovati kapacitet za učenje kao pretpostavku za generiranje novih ideja i za prilagodljivost na nove situacije; imati sposobnost donošenja odluka i vještinu odlučivanja primjerenu situacijama; demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti; poznavati i razumijeti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi razvoja I učenja djeteta u ranom djetinjstvu i načinima njihova kultiviranja i socijalizacije; demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače zakonitosti, pojave i procesi u profesionalnom polju rada na teorijskoj i praktičnoj razini;

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kolokviji, završni usmeni ispit


Prisutnost na predavanjima; izrada seminara; kontinuirano praćenje stručne i znanstvene literature (osvrti na pročitane članke)

UVJETI ZA POTPIS Prisutnost na predavanjima, napisan jedan seminarski rad


Usmeni

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Bujas-Petković, Z. (1995). Autistični poremećaj. Zagreb: Školska knjiga. Čudina-Obradović, M. (1990). Nadarenost, razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga. Finnie, N. C. (1974). Postupak sa cerebralno paraliziranim djetetom kod kuće. Beograd: Savez društava defektologa. Kiš-Glavaš, L., Teodorović, B., Levandovski, D. (1997). Program bazične perceptivno-motoričke stimulacije. Zagreb: Fakultet za defektologiju. Kiš – Glavaš, L., Fulgosi – Masnjak, R. (2003). Do prihvaćanja zajedno: integracija djece s posebnim potrebama: priručnik za učitelje. Zagreb: Hrvatska udruga za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama – IDEM. Ljubešić, M. (2003). Biti roditelj. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Stančić, V. (1991). Oštećenja vida – biopsihosocijalni aspekti. Zagreb: Školska knjiga.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - Poznavanje biljaka i životinja

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Poznavanje biljaka i životinja

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Zvonimir Užarević



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA



SEMESTAR VI.


OBLICI predavanja, seminari, vježbe, radionice, terenska nastava, konzultacije, samostalni zadatci, multimedija i internet


Nakon uspješno završenih obveza student će steći preduvjete da mu se opće prirodne zakonitosti nametnu kao standardi

učenja tijekom studija i života (opće kompetencije), a bit će sposoban prepoznavati i razumjeti osnovne pojave u prirodi te

njihovu povezanost u izvornim situacijama u prirodi koje će moći primijeniti u praksi učiteljskog poziva (specifične

kompetencije). Praktična znanja i vještine - koja proizlaze iz sadržaja kolegija - pomoći će studentu da lakoćom može

organizirati terenski rad s djecom u nastavi prvenstveno prirode i društva. Studenti će znati prepoznati najčešće skupine

biljaka i životinja. Poznavati će zaštićene predstavnike biljnog i životinjskog svijeta. Razlikovati će jestive, nejestive te otrovne

organizme.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kontinuirana provjera usvojenog gradiva tijekom semestra. Obrana/izlaganje seminarskog rada.


Studenti trebaju redovno pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi, te unaprijed pripremati zadane tekstove i zadatke te samostalno rješavati zadatke. Tijekom semestra studenti pišu dva pismena kolokvija/testa, kojima se provjerava napredak u savladavanju gradiva. Nakon završetka nastave i izloženog seminarskog rada student pristupa usmenom ispitu.

UVJETI ZA POTPIS Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao/la predavanja i vježbe te pristupio/la pismenim kolokvijima/testovima tijekom predavanja i vježbi. Izostanak s vježbi student u dogovoru s nastavnikom treba nadoknaditi.


Usmeni ispit. Napomena: položeni kolokviji s rezultatom uspješnosti 80% i više te uspješno izložen seminarski rad (ocjena izvrstan) oslobađaju od polaganja usmenog ispita.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Bogut, I., Futivić, I., Đumlija, S., Špoljarević, M. (2009). Biologija 2. Alfa, Zagreb. Domac, R. (1996): Flora Hrvatske. Priručnik za određivanje bilja. Školska knjiga, Zagreb. Burnie, D. (2005): Životinje. Mozaik knjiga, Zagreb. Garms, H., Borm, L. (1981): Fauna Europe. Mladinska knjiga, Ljubljana-Zagreb. Rauš, Đ. (1992): Šume u Hrvatskoj. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Vevers, G. i sur. (1990): Veliki atlas životinja. Mladinska knjiga, Ljubljana-Zagreb. Izdanja Državnog zavoda za zaštitu prirode: Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske.

DOPUNSKA

Božac, R. (1993): Gljive. Školska knjiga, Zagreb. Bralić, I. (1991): Nacionalni parkovi Hrvatske. Školska knjiga, Zagreb. Durrell, G. (1990): Svijet prirode. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. Heinzel, H. i sur. (1999): Ptice Hrvatske i Europe. Hrvatsko ornitološko društvo, Zagreb. Matoničkin, I., Pavletić, Z. (1975): Život naših rijeka. Zagreb: Školska knjiga. Mikuska, J., Mikuska, T., Romulić, M. (2002): Ptice. Vodič kroz biološku raznolikost Kopačkog rita. Kopački rit: Matica hrvatska Osijek; Javna ustanova Park prirode Kopački rit. Izdanja državnog zavoda za zaštitu prirode: Crvena knjiga morskih riba Hrvatske, Crvena knjiga vretenaca Hrvatske, Crvena knjiga vodozemac i gmazova Hrvatske, Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske, Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Napomena: U radu se koristi i literatura na stranome jeziku te drugi izvori (Internet).

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Psihologija obrazovanja

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Psihologija obrazovanja

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) dr. sc. Željko Rački, viši asistent



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR V. i VI.

SATNICA (tjedno) V. semestar: 2 P + 1 S; VI. semestar: 1 P + 1 S



Nakon položenog kolegija Pedagoška psihologija student će imati sljedeće opće i specifične kompetencije: I. opće kompetencije: - student će moći argumentirati što je sadržaj, cilj i neposredna korist od pedagoške psihologije (psihologije obrazovanja) u kontekstu osnovnoškolske učiteljske prakse - student će kao stručnog suradnika koji učitelju u školi jest na raspolaganju za suradnju, savjete i pomoć, moći navesti psihologa i znati koje su njegove ovlasti i mogućnosti (bit će upoznat sa zakonskom regulativom rada psihologa u školi) - student će moći navesti ustanove i e-mjesta na kojima može dobiti informacije o radu psihologa u školi i zakona kojima se u radu vodi - student će moći opisati i interpretirati povijest nastanka pedagoške psihologije kao discipline (u funkciji potreba institucionaliziranog obrazovanja) - student će moći pravilno tumačiti temeljne pojmove pedagoške psihologije (inteligencija, motivacija, učenje, pamćenje, individualne razlike, učenici s posebnim potrebama) - student će moći analizirati psihologijsku literaturu iz područja, usporediti je i procijeniti njenu korisnost za neposredni učiteljski rad s djecom u razredu II. specifične kompetencije:

- student će moći prizvati godine važnijih događaja u pedagoškoj psihologiji - student će moći navesti razlog konstrukcije prvog testa inteligencije i usporediti taj i važnije povijesne događaje sa

suvremenom situacijom u sustavu odgoja i obrazovanja - student će moći dati primjer različitih metoda i tehnika istraživanja koje psiholog koristi u radu i nalaze kojih

priopćava učitelju - student će znati razlikovati mjerne instrumente i od njih znati kritično očekivati povoljne metrijske karakteristike - student će znati samostalno primijeniti i interpretirati sociometrijsku tehniku (razlikovati sociometrijski status

učenika), sastaviti pitanja za anketu, izračunati korelaciju odgovora ili školskih ocjena i napisati učiteljsko mišljenje na temelju liste za opservaciju učenika za potrebe individualnog praćenja djeteta

- student će moći navesti i usporediti različite teorije učenja s obzirom na njihovu primjenu u poučavanju - student će moći opisati karakteristike senzornog, kratkoročnog i dugoročnog pamćenja i primijeniti savjete i

tehnike za olakšavanje učenja uzimajući u obzir karakteristike pamćenja - student će znati klasificirati stupnjeve mentalne retardacije prema važećim zakonima u RH - student će moći navesti i razlikovati teorije inteligencije i dati primjere njihove upotrebe u razredu - student će moći objasniti utjecaj inteligencije na školsko postignuće - student će znati prepoznati i navesti individualne razlike medu učenicima (npr. anksioznost, stres, ekstraverzija) i

vlastite osobine relevantne za proces odgoja i obrazovanja djece (kroz istraživanje na vršnjacima), te njihove prednosti i nedostatke

- student će moći opisati i objasniti motivacijski učinak različitih postupaka učitelja prema učeniku (npr. način davanja povratne informacije i mijenjanje atribucija)

- student će moći navesti i razlikovati ciljne orijentacije prilikom učenja i opisati njihov učinak na izbor strategija učenja

- student će znati navesti, opisati i objasniti strategije učenja i odnose tih strategija sa školskom uspješnošću - student će znati analizirati razloge nediscipliniranog ponašanja učenika i primijeniti restituciju - student će vrjednovati vlastiti rad u kolegiju i dobiti osobnu povratnu informaciju u obliku mape i grafa o sebi kao

učeniku u okviru samoreguliranog učenja za potrebe cjeloživotnog razvoja (kao i dodatne povratne informacije o svim na satu predavanja i seminara mjerenim osobinama), čime stječe specifičan uvid u svoje osobine ličnosti, navike, vještine učenja, karakteristike mišljenja i pamćenja, i njihov utjecaj na obrazovne ishode.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Tri kolokvija, seminarski rad, ispit


Studenti su obvezni prisustvovati predavanjima i nastavi seminara. Ovo će se utvrditi prozivkom i bilježenjem prisutnosti. Studenti koji izostanu s više od 30% predviđenog fonda sati nisu ostvarili pravo na potpis nastavnika. Student priprema jedan (1) seminarski rad samostalno i samostalno prezentira vlastiti uradak u okviru nastave seminara. Seminarski rad izrađuje prema za to napisanim uputama. Temu s predviđenog popisa tema u okviru kolegija student samostalno izabire. Vrednuje se pisani rad i usmena prezentacija seminarskog rada jednom ocjenom (1-5) što zajedno iznosi 25% konačne ocjene. Seminarski rad se piše, predaje i može biti ocijenjen samo jednom.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi i izrađen seminarski rad.


Studenti ispit iz Pedagoške psihologije mogu položiti na dva načina: 1. polaganjem tri (3) kolokvija (međuispita) 2. ili izlaskom na redovne ljetne i jesenske ispitne rokove. Pisani kolokviji su: 1. Kolokvij - UVOD U PEDAGOŠKU PSIHOLOGIJU; METODE I TEHNIKE ISTRAŽIVANJA U PEDAGOŠKOJ PSIHOLOGIJI 2. Kolokvij - UČENJE, PAMĆENJE I INTELIGENCIJA 3. Kolokvij - INDIVIDUALNE RAZLIKE U NEKIM OSOBINAMA LIČNOSTI; UČENICI S POSEBNIM POTREBAMA; MOTIVACIJA; UPRAVLJANJE RAZREDOM I RAZREDNA DISCIPLINA Svaki se kolokvij sastoji od 30 kratkih esejskih ili zadataka nabrajanja, a prolaznost na kolokviju je 61% točno riješenih zadataka. Ocjene tri kolokvija nose 75%, a ocjena seminarskog rada 25% konačne ocjene. Studenti koji nisu izlazili na kolokvije ili nisu položili sva tri kolokvija tijekom godine polažu ispit u ljetnom ili zimskom ispitnom roku. Ispit je pisani a sastoji se od 50 kratkih esejskih (zadatci koji zahtijevaju pisani odgovor od 2-3 rečenice) ili zadataka nabrajanja, a prolaznost na ispitu je 61% točno riješenih zadataka. Konačna ocjena na ispitu se formira na način da 25% ocjene čini ocjena seminarskog rada a 75% ocjena na ispitu.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP. Andrilović, V., Čudina-Obradović, M. (1996). Psihologija učenja i nastave: Zagreb: Školska knjiga.

DOPUNSKA Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija. Rijeka: Filozofski fakultet.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Primijenjena razvojna psihologija

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Primijenjena razvojna psihologija

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Slavka Galić

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Lara Cakić, viša asist.


IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR VII.


OBLICI Predavanje, seminar


Primijeniti znanja iz razvojne psihologije u praktičnom radu s djecom.

Ovladati s niz konkretnih, razvojno poticajnih praktičnih aktivnosti, te naučiti osmisliti nove poticaje koji vode ka višoj

razvojnoj razini.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Radionice, usmeni ispit


Prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Osmišljavanje i izvođenje radionice. Čitanje zadane literature kao priprema za sudjelovanje na seminarskim raspravama.

UVJETI ZA POTPIS Potpisi se mogu uskratiti studentima koji su izostali s više od 30% nastavnih sati utvrđenih studijskim programom (Pravilnik o studiranju Sveučilišta J.J. Strossmayera, čl. 42, stavak 2).


Napredovanje studenata prati se tijekom akademske godine putem sudjelovanja u nastavi. Ocjenjuje se osmišljavanje i realizacija radioničkog rada. Sadržaji koje student nije uspješno svladao tijekom godine provjeravaju se usmenim ispitom.

LITE

RA

TUR

A OSNOVNA

Brajković, S., Živković, Ž. (2002). Ja to mogu:priručnik za učitelja. Osijek: Nensen dijalog centar Cakić, L., Baraban D., Živković Ž. (2003). Nenasilno rješavanje sukoba: Radni materijal namijenjen učiteljima i stručnim suradnicima u osnovnim školama. Osijek: Sunce. Društvo za psihološku pomoć. Čudina-Obradović, m (1993). Priče o dobru i zlu: priručnik za razvijanje moralnog prosuđivanja djece. (Odabrani sadržaji) Miljević- Riđički, R., Maleš, D., Rijavec, M. (2001). Odgoj za razvoj. Zagreb: Alinea. (Odabrani sadržaji) Živković, Ž (2004) Pamtim, pamtiš,pamti- Vježbe i savjeti za bolje pamćenje i učenje. Jasrebarsko: Naklada Slap. Živković, Ž (2004). Emocije u razredu. Đakovo: Tempo.

DOPUNSKA

Kovač-Cerović, T., Rosandić, R., Popadić, D. (1995). Učionica dobre volje: radionice za osnovce. Beograd: Grupa Most. Miljković, D., Rijavec, M. (2004) Razgovori sa zrcalom: psihologija samopouzdanja. Zagreb: Naklada IEP

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - Prirodno-geografska obilježja Hrvatske

OPĆI

PO

DACI

O S

TU

DIJ

U VISOKO UČILIŠTE Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku




OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Prirodno-geografska obilježja Hrvatske

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv. prof. dr. sc. Irella Bogut

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU mr. sc. Željko Popović, prof. v. šk.


IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR I.


OBLICI predavanja, seminar


Ishodima učenja studenti će se osposobiti za razumjevanje zemljopisnih osobitosti Republike Hrvatske, za

poznavanje osobitosti krajobraza svijeta. Upoznati će se s drugim osobitostima zemljopisnih djelova svijeta.


Izrada i prezentacija jednoga seminarskog rada Pismeni i usmeni ispit

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, uspješna izrada samostalnog (seminarskog) rada.


Pismeni ispit

Usmeni ispit

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA Nejašmić, I.: Osnove opće geografije, Educa, Zagreb 1998.

Vresk, M.: Uvod u geografiju, Školska knjiga, Zagreb 1997.

DOPUNSKA

Herak, M.: Geologija - struktura, dinamika i razvoj Zemlje, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Riđanović, J. : Hidrogeografija, Školska knjiga, Zagreb, 1993. Šegota, T. i Filipčić, A.: Klimatologija za geografe, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Friganović, M.:Demogeografija, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002. Znanstveni i stručni radovi objavljeni u časopisima: Acta Geographica Croatica, Geografski glasnik, Geografski horizont, Drvo znanja i Meridijani.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Programski jezik Logo

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Programski jezik Logo




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR VII.


OBLICI predavanja, konzultacije, samostalni zadaci, multimedija i Internet, CARNet LMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava se izvodi uz podršku web aplikacije CARNet CMS Moodle https://moodle.carnet.hr/, gdje su studentima dostupne sve aktualne informacije o kolegiju, nastavni materijali, evidencija dolazaka, rezultati kolokvija i ispitnih rokova, tj. sve informacije potrebne za uspješno izvođenje i praćenje nastave ovoga kolegija. Uz to je omogućena i stalna komunikacija putem foruma i osobnih poruka unutar sustava. Sve važne obavijesti tijekom izvođenja nastave biti će dostavljene na forum kolegija unutar Moodle sustava i automatski proslijeđene studentima na njihove e-mail adrese. Za uspješno sudjelovanje u nastavi i izvršavanje svojih obveza studenti moraju imati vlastite CARNetove korisničke podatke. Službena e-komunikacija provodi se isključivo putem domene ufos.hr koja osigurava identifikaciju studenata Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.


Nakon uspješnog svladavanja kolegija od studenta se očekuje da je sposoban za sljedeće: - promišljati o fazama kreiranja rješenja pri jednostavnom programiranju - u Logu primijeniti koncepte: programska petlja, grananje, potprogram, ulazne i izlazne vrijednosti - programirati crtanje geometrijskih likova i mreža u Logu primjenom grafike kornjače - u Logu programirati matematičke probleme na razini osnovnoškolske matematike - razumjeti kôd jednostavnijeg programa u Logu - samostalno se snalaziti u okolini Loga s ciljem daljnjeg napredovanja - izvesti nastavne jedinice iz osnovnoškolske nastave informatike koje sadržajem obuhvaćaju programiranje u

Logu

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A OBLICI kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit

NAČIN

Konačna ocjena proizlazi iz ocjena sljedećih komponenata: 12. kolokviji ili pismeni ispit (50% konačne ocjene) 13. zadaće i praktični radovi (20% konačne ocjene) 14. usmeni ispit (30% konačne ocjene) Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeksu studenta ovjerio izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, te nakon što su sve gore navedene obveze izvršene.


PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeksu studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, ako je student prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom.

KOLOKVIJI U tijeku semestra održat će se dva kolokvija i to u vrijeme rasporedom predviđene nastave. Konačna ocjena iz kolokvija je srednja ocjena oba pozitivno ocjenjena kolokvija. Pozitivna konačna ocjena iz kolokvija zamjena je za pismeni dio ispita.


LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA I. Kniewald, Terrapin Logo, SysPrint, Zagreb, 2005.

DOPUNSKA Udžbenici informatike za osnovnu školu: V. Galešev, I. Kniewald, Informatika, udžbenik, SysPrint, Zagreb

WEB IZVORI

[1]Nacionalni portal za udaljeno učenje "Nikola Tesla", CARNet, https://lms.carnet.hr/ [2]Službena stranica Terrapin Loga, http://www.terrapinlogo.com/ [3]MSWLogo: An Educational programming language, Softronics, Inc., An Educational Software Company, http://www.softronix.com/

https://lms.carnet.hr/

http://www.terrapinlogo.com/

http://www.softronix.com/

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - Prirodoslovlje I

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Prirodoslovlje I




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR I.


OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni zadatci, multimedija i internet



kao standardi učenja tijekom studija i života (opće kompetencije), a bit će sposoban razumjeti osnovne prirodne pojave i

zakonitosti koje će moći primijeniti u praksi učiteljskog poziva (specifične kompetencije). Praktična znanja i vještine - koja

proizlaze iz sadržaja Praktikuma - pomoći će studentu da shvati prirodne zakone i da s lakoćom može organizirati

demonstracijske pokuse u nastavi prvenstveno prirode i društva.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kontinuirana provjera usvojenog gradiva tijekom semestra putem pismenih kolokvija/testova.


Studenti trebaju redovno pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi, te unaprijed pripremati zadane tekstove i zadatke te samostalno rješavati zadatke. Tijekom semestra studenti pišu dva pismena kolokvija/testa tijekom predavanja i vježbi, kojima se provjerava napredak u savladavanju gradiva. Nakon završetka nastave studenti pristupaju pismenom i usmenom ispitu.

UVJETI ZA POTPIS

Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao/la predavanja i vježbe te

pristupio/la svim kolokvijima/testovima tijekom predavanja i vježbi. Izostanak s vježbi

student u dogovoru s nastavnikom treba nadoknaditi.


Pismeni i usmeni ispit.

Napomena: Studenti koji u svim kolokvijima tijekom nastave u prosjeku postignu 80% ili

veći rezultat biti će oslobođeni pismene provjere znanja. Uspješno položeni kolokviji s

izvrsnom ocjenom oslobađaju od pismenog i usmenog ispita.

LITE

RA

TUR

A OSNOVNA

Delić, A., Vijtiuk, N. (2004): Prirodoslovlje. Školska knjiga, Zagreb. Ančić, V., Bogut, I., Đumlija, S. (2008): Od molekule do organizma. Alfa d.d., Zagreb.

DOPUNSKA

Costantini, F. (1971). Učim na pokusima. Zagreb: Tehnička knjiga. Paar, V. (2004). Fizika 4. Zagreb: Školska knjiga. Sikirica, M., Korpar-Čolig, B. (2001). Kemija s vježbama 1 i 2. Zagreb: Školska knjiga. Napomena: U radu se koristi i literatura na stranome jeziku te drugi izvori (Internet).

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - Prirodoslovlje II

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Prirodoslovlje II




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR III.


OBLICI predavanja, vježbe, konzultacije, samostalni zadatci, multimedija i internet



kao standardi učenja tijekom studija i života (opće kompetencije), a bit će sposoban prepoznati i razumjeti osnovne prirodne

pojave u znanosti o životu te povezanosti pojava u prirodi koje će moći primijeniti u praksi učiteljskog poziva (specifične

kompetencije). Praktična znanja i vještine - koja proizlaze iz sadržaja Praktikuma - pomoći će studentu da shvati biološke

zakonitosti te da s lakoćom može organizirati demonstracijske pokuse u nastavi prvenstveno prirode i društva.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kontinuirana provjera usvojenog gradiva tijekom semestra putem pismenih kolokvija/testova.


Studenti trebaju redovno pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi, te unaprijed pripremati zadane tekstove i zadatke te samostalno rješavati zadatke. Tijekom semestra studenti pišu dva pismena kolokvija/testa tijekom predavanja i vježbi, kojima se provjerava napredak u savladavanju gradiva. Nakon završetka nastave studenti pristupaju pismenom i usmenom ispitu.

UVJETI ZA POTPIS


pristupio/la svim kolokvijima/testovima tijekom predavanja i vježbi. Izostanak s vježbi

student u dogovoru s nastavnikom treba nadoknaditi.


Pismeni i usmeni ispit.

Napomena: Studenti koji u svim kolokvijima tijekom nastave u prosjeku postignu 80% ili

veći rezultat biti će oslobođeni pismene provjere znanja. Uspješno položeni kolokviji s

izvrsnom ocjenom oslobađaju od pismenog i usmenog ispita.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA Delić, A., Vijtiuk, N. (2004): Prirodoslovlje. Školska knjiga, Zagreb. Bogut, I., Futivić, I., Đumlija, S., Špoljarević, M. (2009): Biologija 2. Alfa, Zagreb. Keros, P., Andreis, I., Gamulin, M. (1998): Anatomija i fiziologija. Školska knjiga, Zagreb.

DOPUNSKA

Bačić, T. - Erben, R. - Krajačić, M. (2003). Raznolikost živoga svijeta. Zagreb: Školska knjiga. Berns, M. (1984). Stanica. Zagreb: Školska knjiga. Brooks, J. (1987). Počeci života. Zagreb: Duhovna stvarnost. Glavač, V. (2001). Uvod u globalnu ekologiju. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, Pučko otvoreno učilište. Matas, M. - Simončić, V. - Šobot, S. (1989). Zaštita okoline danas za sutra. Zagreb: Školska knjiga. E-škola Hrvatskog prirodoslovnog društva http://hpd.botanic.hr/index.html Napomena: U radu se koristi i literatura na stranome jeziku te drugi izvori (Internet).

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Psihologija dječje igre

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Psihologija dječje igre

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Tena Velki



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR V.




Razumjeti ulogu igre u razvoju djeteta. Poznavati obilježja dječje supkulture. Poznavati igrovnu baštinu djece u Slavoniji i

njen odnos prema igrovnoj baštini djece svijeta. Razumjeti ulogu odraslog u očuvanju igre kao jedne od vodećih aktivnosti u

djetinjstvu.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kolokviji, usmeni ispit


Prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Čitanje zadane literature kao priprema za sudjelovanje na seminarskim raspravama. Aktivno sudjelovanje u organiziranim aktivnostima tijekom seminarske nastave.

UVJETI ZA POTPIS Potpisi se mogu uskratiti studentima koji su izostali s više od 30% nastavnih sati utvrđenih studijskim programom (Pravilnik o studiranju Sveučilišta J.J. Strossmayera, čl. 42, stavak 2) te ako nisu izvršili gore navedene obveze tijekom nastave.


Napredovanje studenata prati se tijekom akademske godine putem kolokvija. Sadržaji koje student nije uspješno svladao na provjerama i ocjenjivanju znanja tijekom godine provjeravaju se usmenim ispitom.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Duran, M . (2003). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap. Duran, M. (2003). Tradicija spontane kulture djece i mladih: Spomenar i dnevnik. Jastrebarsko: Naklada Slap. Duran, M. (2009). Tradicija spontane kulture djece i mladih: Praznovjerice za razonodu. Jastrebarsko: Naklada Slap.

DOPUNSKA

Classroom. Computers and Composition, 25 (8), 341-358.

Subrahmanyam, K., Kraut, R. E., Greenfield, P.M., Gross, E. F. (2000). The impact of home computer

use on children's activities and development. The Future of Children, 10, 123-144.

Compton-Lilly, C. (2007). What can video games teach us about teaching reading?. The Reading

Teacher, 60 (8), 718-727.

Simpson, E. (2005). Evolution in the classroom: What teachers need to know about the video game

generation. Tech Trends, 49 (5), 17-22..

http://www.sciencedirect.com/science/journal/87554615

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Računalni alati za nastavu

O

PĆ

I PO

DA

CI

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Računalni alati za nastavu




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR III. semestar studija (zimski semestar)

SATNICA (tjedno) 1V

OBLICI vježbe, konzultacije, suradnički zadatak, multimedija i internet, CARNet LMS, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava ovoga kolegija se izvodi u obliku hibridne nastave vježbi uz podršku sustava za upravljanje učenjem (CARNet LMS) pri čemu se učionička nastava izvodi na računalima u specijaliziranoj računalnoj učionici. U LMS okruženju ovoga kolegija dostupni su svi materijali za učenje i različiti alati za komunikaciju, kao i opće i aktualne informacije, pregled semestralnih aktivnosti i rezultati provjera znanja. Za uspješno praćenje ovoga kolegija studentu je potreban elektronički identitet na CARNet mreži. Komunikacijske aktivnosti za dodatna pojašnjenja i upute koje podrazumijeva ovaj kolegij su: (1) uredske konzultacije, (2) e-konzultacije putem elektroničke pošte, (3) diskusije unutar foruma LMS sustava. Sve aktualne obavijesti tijekom izvođenja nastave će biti objavljene na forumu kolegija u LMS-u i/ili studentima dostavljene na e-mail. Službena komunikacija elektroničkom poštom provodi se isključivo putem domene ufos.hr koja osigurava identifikaciju studenata Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.

OČEKIVANI ISHODI (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina)

Nakon uspješnog svladavanja kolegija od studenta se očekuje da je sposoban za sljedeće: u programu za izradu prezentacijskih materijala izvesti sljedeće aktivnosti:

- svrhovito se kretati sučeljem - primijeniti adekvatnu vrstu slajda u izradi prezentacijskog dokumenta - integrirati različite elemente (tekst, tablica, slika, dijagram, zvučni zapis, aktivacijski gumb) u prezentacijski dokument - prilagoditi postavke elemenata prezentacijskog dokumenta - kreirati prezentacijski materijal primjenom matrice slajdova s obzirom na zahtjeve teme prezentacije - prilagoditi generalne postavke prezentacijskog dokumenta - izraditi različite ispise prezentacijskog dokumenta i njegovih dijelova - pohraniti prezentacijski dokument u radnim formatima te u formatima pogodnima za prikaz

u programu za rad s grafičkim objektima izvesti sljedeće aktivnosti: - crtati jednostavne grafičke prikaze - na grafiku i digitalne fotografije primijeniti jednostavne posebne efekte kao i mogućnosti prilagodbe - u izradi i obradi grafike te u obradi digitalnih fotografija koristiti slojeve

samostalno primijeniti uvedene programske alate za predstavljanje različitih tema za potrebe studija te pripremu i realizaciju nastavnog sata u budućoj učiteljskoj praksi

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI praktični zadatak, kolokviji, pismeni ispit

NAČIN

Ispit je moguće položiti na sljedeće načine: (1) praktični zadatak i kolokviji, (2) praktični zadatak i pismeni ispit, (3) pismeni ispit. Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeksu studenta ovjerio izvršenje studijskim programom propisanih obveza te nakon što su sve potrebne aktivnosti za izabrani način polaganja ispita pozitivno ocijenjene. Ocjena ostvarena praktičnim zadatkom vrijedi u akademskoj godini u kojoj je ostvarena, tj. ispit je moguće položiti na način (1) i (2) samo u akademskoj godini u kojoj je kolegij upisan i odslušan. U (1) i (2) konačna ocjena proizlazi iz pozitivnih ocjena navedenih komponenata, a s obzirom na njihove koeficijente: praktični zadatak (0,2), kolokviji/pismeni ispit (0,8). U (3) konačna ocjena proizlazi iz pozitivne ocjene pismenog ispita. (*) Kriterij ocjenjivanja s obzirom na udio u mogućem broju bodova: dovoljan (2) - barem 51%, dobar (3) - barem 65%, vrlo dobar (4) - barem 78%, izvrstan (5) - barem 91%.

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠENJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeksu studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju Sveučilišta u Osijeku, ako je student izvršio sve što slijedi: w. nazočnost na barem 70% nastave propisane studijskim programom, x. pozitivna ocjena praktičnog zadatka.

PRAKTIČNI ZADATAK Primjenom programskih alata uvedenih na nastavi studenti suradnički izrađuju prezentacijski materijal za predstavljanje određene teme.

KOLOKVIJI U tijeku semestra održat će se dva kolokvija. Student kolokvij rješava samostalno na računalu u računalnoj učionici Fakulteta. Uvjet za ostvarivanje pozitivne ocjene iz kolokvija je ostvarivanje minimalno 15% bodova na svakom pojedinačnom kolokviju i 51% bodova u sumi bodova oba kolokvija. Konačna ocjena iz kolokvija utvrđuje se nakon posljednjeg kolokvija, a temeljem sume bodova oba kolokvija i postavljenog kriterija ocjenjivanja (*).

PISMENI ISPIT Pismeni ispit obuhvaća cjelokupni sadržaj ovoga kolegija. Student pismeni ispit rješava samostalno na računalu u računalnoj učionici Fakulteta. Ispit se prijavljuje i izvodi u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju Sveučilišta u Osijeku i to prema kalendaru redovnih i izvanrednih ispitnih rokova Učiteljskoga fakulteta u Osijeku. Konačna ocjena iz pismenog ispita utvrđuje se temeljem postavljenog kriterija ocjenjivanja (*).

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA Grundler, D., i dr. (2011), ECDL 5.0 (Windows 7, Office 2010), PRO-MILL, Varaždin Dostupno u CARNet e-Knjižnici.

WEB IZVORI Paint.NET, http://www.getpaint.net/doc/latest/Tutorials.html

http://www.getpaint.net/doc/latest/Tutorials.html

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Razvojna psihologija

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Razvojna psihologija

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Slavka Galić



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR III. i IV.

SATNICA (tjedno) III. semestar: 2 P; IV. semestar: 2 P + 1 S



Poznavanje razvojnih promjena i temeljnih obilježja psihičkog razvoja, te čimbenika koji taj razvoj podržavaju, pospješuju ili

ometaju. Poznavanje karakterističnih ponašanja i sposobnosti djece određene dobi kao i individualnih razlika.

Razumijevanje činitelja i procesa koji uzrokuju razvojne promjene te razumijevanje mogućnosti poticanja razvoja u odgojno

obrazovnim ustanovama.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kolokviji, usmeni ispit


Prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Čitanje zadane literature kao priprema za sudjelovanje na seminarskim raspravama. Aktivno sudjelovanje u organiziranim aktivnostima tijekom seminarske nastave.

UVJETI ZA POTPIS Potpisi se mogu uskratiti studentima koji su izostali s više od 30% nastavnih sati utvrđenih studijskim programom (Pravilnik o studiranju Sveučilišta J.J. Strossmayera, čl. 42, stavak 2) te ako nisu izvršili gore navedene obveze tijekom nastave.


Napredovanje studenata prati se tijekom akademske godine putem kolokvija (najmanje 6).Sadržaji koje student nije uspješno svladao na provjerama i ocjenjivanju znanja tijekom godine provjeravaju se usmenim ispitom.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA Vasta, R., Haith, M. M., Miller, S.A., (2005).Dječja psihologija: moderna znanost. Jastrebarsko: Naklada Slap. Duran, M . (2003). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrani sadržaji)

DOPUNSKA Berk, L., E., (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrani sadržaji) Davison, G.C., Neale , J. M. (1999). Emocionalni poremećaji i poremećaji ponašanja u djetinjstvu i adolescenciji. U: Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Religije svijeta

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Religije svijeta




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR IX .




Studenti će se u kolegiju Religije svijeta osposobiti za apstraktno razmišljanje o transcedentnom. Promišljati će

ulogu religije u suvremenom društvu. Komparirati će tri najveće svjetske religije. Upoznati će se s drugim

svjetskim religijama, sektama i kultovima.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A



UVJETI ZA POTPIS Redoviti dolazak na nastavu seminara i aktivno sudjelovanju u radu te na vrijeme izvršavanje danih obaveza



LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA Gerhard Staguhn, Kratka povijest svjetskih religija, Zagreb 2004.

DOPUNSKA David Self: Religije svijeta, 1998. Zagreb

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Roditeljstvo

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Roditeljstvo

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) izv. prof. dr. sc. Vesica Mlinarević


STATUS KOLEGIJA slobodni izborni predmet

IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR VI


OBLICI Predavanja, seminari/radionica


Usvojiti znanja o složenim zadaćama roditeljstva u suvremenom društvenom kontekstu te osposobiti studente za

promišljanje drugačijih obrazaca roditeljstva stjecanjem novih spoznaja, koje pridonose djelotvornijem

ponašanju i odrastanju djece u psihološki zdravom ozračju.


• demonstrirati posjedovanje osobnih kvaliteta ličnosti i dispozicija i njihovu refleksiju u razvoju

profesionalnoga polja rada učitelja, posebice u suradnji s roditeljima kao i osobnim roditeljskim ulogama

• demonstrirati uvažavanje različitosti i multikulkturalnosti;

• graditi bliske, povjerljive i recipročne odnose sa roditeljima razvojem suradnje na partnerskoj razini;


Student ima obvezu redovno pohanati predavanja i izvršavati sve obveze vezane uz

kolegij.

Praćenje i ocjenjivanje studenata s udjelima ECTS bodova

UVJETI ZA POTPIS

Pohananje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminar / Radionica


Pismeni ispit

Kontinuirana provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Gordon, E. (1993). Škola roditeljske djelotvornosti. Zagreb: Alinea.

Delač Hrupelj, J.; Miljković, D.; Lugomer Armano, G. (2000). Lijepo je biti roditelj. Zagreb: Creativa.

Mlinarević, V., Tomas, S. (2010). Partnerstvo roditelja i odgojitelja - čimbenik razvoja socijalne

kompetencije djeteta. // Magistra Iadertina. 5, 143-158.

Pantley E. (2002): Savršeno roditeljstvo - ABC odgoja djeteta, Mozaik knjiga, Zagreb.

DOPUNSKA

Buljan Flander, G.; Karlović, A. (2004.). Odgajam li dobro svoje dijete? Zagreb:Marko M. Usluge

d.o.o.

Bredekamp, L.; Atkins, S. C. (2004.). Obiteljske prepirke i kako ih riješiti. Split: Marjan tisak.

Prekop, I. (1995.). Mali tiranin. Zagreb: Educa.

Jull, J. (1995.). Razgovori s obiteljima: perspektive i procesi. Zagreb: Alinea.

Sullo, R. A. (1995.). Učite ih da budu sretni. Zagreb: Al graditi bliske, povjerljive i recipročne odnose

sa roditeljima razvojem suradnje na partnerskoj razini;

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Stručna praksa I

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Stručna praksa I

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) Tanja Đurić, asist.



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR IIII, IV,

SATNICA (tjedno)

III. semestar : 1 V IV. semestar: 1 V

OBLICI Vježbe, konzultacije, samostalni zadaci studenata

NAPOMENA

Studenti Stručno – pedagošku praksu obavljaju u institucijama predškolskog odgoja; sami pronalaze sami pronalaze vrtić i mentoricu; Duljina Stručno – pedagoške prakse ovisi o godini studija Prije odlaska na Stručno – pedagošku praksu student dobije sve potrebne upute i obrasce


Studenti 2. godine učiteljskog studija nakon tjedan dana provedenih na praksi u školi:

- imaju znanja o cjelokupnom ustroju osnovne škole i odgojno – obrazovnog procesa; - upoznati su s školskim kurikulumom, odgojno – obrazovnim planovima i programima rada; - upoznati su s oblicima i metodama rada u odgojno – obrazovnom procesu; - imaju znanja i uvide u dinamiku i etape odgojno – obrazovnog procesa, odgojno – obrazovnu ekologiju, odgojno -

obrazovnu komunikaciju, odgojno – obrazovnu klimu, medije u odgoju i obrazovanju i oblike nastave za djecu s posebnim potrebama (daroviti/s teškoćama)

- upoznati su s pedagoškom dokumentacijom škole – posebno koju vodi učitelj, zakone i pravilnike iz djelokruga odgoja i obrazovanja;

- Upoznati su s radom školske knjižnice i fondom učeničke i naslovne učiteljske stručne literature te oblicima stručnog usavršavanja;

- Imaju prve uvide i vještine povezivanja teorije (znanja iz kolegija I. i II. godine studija) s praktičnim radom učitelja;


Student je obvezan: prisustvovati nastavi pripreme za Stručno – pedagošku praksu; pravovremeno se javiti ravnatelju vrtića i mentoru/ici; Stručno – pedagošku praksu trebaju obaviti u dogovorenim terminima (prema rasporedu) za pojedina godišta; Tijekom Stručno – pedagoške prakse studenti rade mapu Stručno - pedagoške prakse sa svim unaprijed dogovorenim elementima, pripremama i prilozima; trebaju voditi dnevnik/ dnevna izvješća po danima i priložiti u mapu; na kraju Stručno – pedagoške prakse treba dobiti mišljenje/ocjenu za svoj rad od mentora/ice

UVJETI ZA POTPIS Kada student/ica izvrši sve gore navedene zadatke i dobije pozitivno mišljenje od mentora/ice


Ne polaže se

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA Udžbenici, priručnici, vježbenice, radne bilježnice i radni listovi koje koriste odgajatelji Dječji tisak i časopisi.

DOPUNSKA Obrasci za stručno pedagošku praksu.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Stručna praksa II

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Stručna praksa II

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) Tanja Đurić, asist.



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR V i VI

SATNICA (tjedno) V. semestar : 1 V VI. semestar: 2 V


NAPOMENA



Studenti 3. godine Učiteljskog studija nakon Stručno – pedagoške prakse u školi:

- upoznati su s ostvarenjem svrhe i zadaća nastave u nižim razredima osnovne škole;

- imaju uvide u primjenu različitih teorijskih znanja u nastavi i u drugim oblicima obrazovanja;

- uz vođenje mentora imati vještine izrade zadataka objektivnog tipa, vrijednovanje učeničkih rezultata i

postignuća u znanju i sposobnostima u svim predmetima;

- mogu primijeniti znanja i vještine u samostalnom izvođenju nastave likovne kulture;

- vještine snimanja motoričkih sposobnosti učenika;

- imaju uvide u organizaciju i provođenje sjednica učiteljskoga vijeća, roditeljskih i drugih sastanaka,

individualnih kontakata učitelja s roditeljima, školskih programa i akcija (proslave, ekskurzije, izleti, nastupi,

natjecanja, izložbe, posjeti kinu, kazalištu, sistematski liječnički pregledi, cijepljenje i sl.) ;

- poznaju godišnji plan i program rada za razred u kojem obavljaju stručno – pedagošku praksu i mjesečno

planiranje prema odrednicama HNOS-a;

- studenti s pojačanim engleskim jezikom i informatikom mogu povezati teorijska znanja s praktičnim radom


Student je obvezan: prisustvovati nastavi pripreme za Stručno – pedagošku praksu; pravovremeno se javiti ravnatelju vrtića i mentoru/ici; Stručno – pedagošku praksu trebaju obaviti u dogovorenim terminima (prema rasporedu) za pojedina godišta; Tijekom Stručno – pedagoške prakse studenti rade mapu Stručno - pedagoške prakse sa svim unaprijed dogovorenim elementima, pripremama i prilozima; trebaju voditi dnevnik/ dnevna izvješća po danima i priložiti u mapu; na kraju Stručno–pedagoške prakse treba dobiti mišljenje/ocjenu za svoj rad od mentora/ice



Ne polaže se

LITE

RA

TU

RA

OSNOVNA Udžbenici, priručnici, vježbenice, radne bilježnice i radni listovi koje koriste odgajatelji Dječji tisak i časopisi.


IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Stručna praksa III

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Stručna praksa I I I

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija)

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU VII. sem. Tanja Đurić, asist. VIII.sem. Maja Koporčić, asist.


IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR VII i VIII

SATNICA (tjedno) VII. semestar : 3 V VIII. semestar: 3 V


NAPOMENA




- primjenjuju različita teorijska znanja u nastavi i u drugim oblicima obrazovanja;

- imaju znanja i vještine za samostalno izvođenje integriranog nastavnog dana, nastave prirode i društva, i

hrvatskog jezika, matematike, izvanučioničke nastave, glazbene kulture

- pratiti rad učenika s posebnim potrebama;

- mogu aktivno pomagati i sudjelovati u pripremama i provedbi školskih programa i akcijama: proslave,

ekskurzije, izleti, nastupi, natjecanja, izložbe, posjeti kinu, kazalištu, sistematski liječnički pregledi, cijepljenje i sl.)





Ne polaže se

LIT

ERA

TUR

A

OSNOVNA

Udžbenici, priručnici, vježbenice, radne bilježnice i radni listovi koje koriste odgajatelji Dječji tisak i časopisi.


IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Stručna praksa IV

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Stručna praksa IV




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR IX.

SATNICA (tjedno) IX. semestar : 4 V


NAPOMENA




- primjenjuju različita teorijska znanja u nastavi i u drugim oblicima obrazovanja;

- imaju znanja i vještine za samostalno izvođenje integriranog nastavnog dana, nastave prirode i društva, i

hrvatskog jezika, matematike, izvanučioničke nastave, glazbene kulture

- pratiti rad učenika s posebnim potrebama;

- mogu aktivno pomagati i sudjelovati u pripremama i provedbi školskih programa i akcijama: proslave,

ekskurzije, izleti, nastupi, natjecanja, izložbe, posjeti kinu, kazalištu, sistematski liječnički pregledi, cijepljenje i sl.)





Ne polaže se

LIT

ERA

TUR

A

OSNOVNA

Udžbenici, priručnici, vježbenice, radne bilježnice i radni listovi koje koriste odgajatelji Dječji tisak i časopisi.


IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Statistika

OP

ĆI P

OD

AC

I O

STU

DIJ





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Statistika

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc. Dragana Jankov Maširević

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU Petra Abičić, asist.

STATUS KOLEGIJA Temeljni kolegij

IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR IX. semestar studija (zimski semestar)

SATNICA (tjedno) 1P + 1S

OBLICI predavanja, seminari, konzultacije, samostalni zadaci, multimedija i internet, CARNet

LMS, kontinuirana provjera znanja

WEB-STRANICA KOLEGIJA http://www.ufos.unios.hr/st/

NAPOMENA

Nastava ovoga kolegija izvodi se u obliku predavanja i seminara uz podršku web stranice kolegija kao i sustava za upravljanje učenjem (CARNet LMS) pri čemu se učionička nastava seminara izvodi na računalima u specijaliziranoj informatičkoj učionici. U LMS okruženju ovoga kolegija dostupni su svi materijali za učenje i različiti alati za komunikaciju, kao i opće i aktualne informacije, pregled semestralnih aktivnosti i rezultati provjera znanja. Za uspješno praćenje ovoga kolegija studentu je potreban elektronički identitet na CARNet mreži. Komunikacijske aktivnosti za dodatna pojašnjenja i upute koje podrazumijeva ovaj kolegij su: (1) uredske konzultacije, (2) diskusije unutar foruma LMS sustava, (3) e-konzultacije putem elektroničke pošte. Sve aktualne obavijesti tijekom izvođenja nastave će biti objavljene na forumu kolegija u LMS-u i/ili studentima dostavljene na e-mail. Službena komunikacija elektroničkom poštom provodi se isključivo putem domene ufos.hr koja osigurava identifikaciju studenata Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.


Nakon uspješnog svladavanja kolegija od studenta se očekuje da je sposoban za sljedeće: - odrediti mjere deskriptivne statistike - interpretirati mjere deskriptivne statistike - za velike uzorke procijeniti populacijske parametre intervalima pouzdanosti - postaviti statističke hipoteze o očekivanju, proporciji i distribuciji populacija od interesa - za velike uzorke provesti statističke testove za testiranje hipoteza o očekivanju, proporciji i distribuciji populacija od

interesa - donijeti zaključke/odluke o populacijama od interesa na određenoj razini značajnosti - samostalno analizirati podatke prikupljene istraživanjem za potrebe diplomskog rada kao i za potrebe obrade podataka

s ciljem publiciranja rezultata u stručnim časopisima u budućoj učiteljskoj praksi

http://www.ufos.unios.hr/st/

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI kolokviji, pismeni ispit, projektni zadatak, usmeni ispit

NAČIN

Ispit je moguće položiti na sljedeće načine: (1) kolokvijima, (2) pismenim ispitom. Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeksu studenta ovjerio izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, te nakon što su sve semestralne obveze izvršene. Ocjenjivanje pismenih ispita se vrši s obzirom na sljedeći kriterij ocjenjivanja: nedovoljan (1) - 0% do 49%, dovoljan (2) - 50% do 64%, dobar (3) - 65% do 79%, vrlo dobar (4) - 80% do 90%, izvrstan (5) - 91% do 100%. Ocjenjivanje usmenog dijela ispita se vrši s obzirom na stupanj sposobnosti samostalne analize i zaključivanja.

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠAVANJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeksu studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku, ako je student prisustvovao na barem 70% nastave propisane studijskim programom.

KOLOKVIJI Tijekom semestra je iz dva kolokvija moguće ostvariti najviše 100 bodova i dobiti ocjenu izvrstan. Sa tako ostvarenih barem 50 bodova studenti mogu izaći na usmeni ispit. Pozitivno ocijenjeni kolokviji su zamjena za pismeni dio ispita i vrijede za akademsku godinu u kojoj su položeni. Studenti koji ovim putem ne ostvare potrebnih 50 bodova pristupaju pismenom ispitu.

PISMENI ISPIT

Pismeni ispit obuhvaća cjelokupni sadržaj ovoga kolegija.

Ispit se prijavljuje i izvodi u skladu s Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Osijeku i to prema kalendaru

redovnih i izvanrednih ispitnih rokova Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.

PROJEKTNI ZADATAK

Studenti mogu izraditi, izložiti i braniti projektni zadatak. Uspjeh ostvaren projektnim zadatkom utjecat će

na konačnu ocjenu ispita.

USMENI ISPIT

Student ima pravo pristupa usmenom dijelu ispita nakon uredno izvršenih studijskim programom

propisanih obveza. Usmeni ispit se sastoji od prezentacije projektnog zadatka i diskusije o korištenoj

metodologiji.

LITE

RA

TUR

A OSNOVNA

Benšić, M., Šuvak, N. (2013), Primijenjena statistika, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Odjel za

matematiku, Osijek

DOPUNSKA

[1] Jazbec, A. (2008), Osnove statistike, Šumarski fakultet, Zagreb [2] Spiegel, M. R., Stephens, L. J. (1999), Theory and Problems of Statistics, Schaum's Outline Series,

McGraw-Hill, New York - Toronto [3] Gilbert, N. (1976), Statistics, W. B. Saunders Company, Philadelphia - Toronto

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Suvremene nastavne strategije

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Suvremene nastavne strategije

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) prof. dr. sc. Anđelka Peko

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU dr. sc. Rahaela Varga, poslijedokt.


IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE


MJESTO Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti,dislocirani studij u Slavonskom Brodu

SEMESTAR VI.


OBLICI

nastava temeljena na iskustvenom učenju izrada samostalnih zadatka realizacija timskih zadataka te poticanje suradničkog učenja tijekom realizacije zadataka u manjoj skupini/timu, vježbanje strategija za timsko učenje kao što su reflektiranje/promišljanje, propitivanje i diskusije; vrjednovanje osobnih aktivnosti i aktivnosti drugih

NAPOMENA Od studenta se očekuje priprema i provedba preuzetih zadataka u skladu s načelima suvremene nastave i posebnim naglaskom na timskom, grupnom i samostalnom radu.


Student će:

- moći kritički propitivati znanstvene činjenice u okvirima školskoga kurikuluma

- znati primijeniti nastavne strategije temeljene na konstruktivizmu.

- razviti sklonost prema timskom radu interakcijom i suradnjom utemeljenima na partnerskim odnosima

- biti sposoban za kontinuirano vrednovanje i samovrednovanje vlastitog rada

- razviti sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrenuje učinke svojih postignuća

- biti spreman sučeljavati alternativna mišljenja i donositi promišljene i utemeljene odluke

- demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim situacijama aktivnom primjenom stečenih znanja, vještina i sposobnosti i

na taj način razvijati sposobnost kritičkoga mišljenja u učenika

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Pisani i usmeni ispit


Osim redovitog i aktivnog sudjelovanja u nastavi (predavanjima i seminarima/radionicama) te realizacije tekućih nastavnih obveza, studenti su obvezni aktivno participirati u nastavi koja uključuje organizirane posjete škola u koje je ugrađen kurikulski pristup.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi i uspješno ostvarene vježbe


Vrjednuju se vježbe i njihova prilagođenost djeci rane školske dobi Tijekom semestra studenti će polagati 2 kolokvija (u svibnju i lipnju) Ako student nije bio uspješan u navedenim zahtjevima tijekom godine (1. i 2. dio), ili ako želi višu ocjenu, polaže završni ispit (pisani i usmeni)

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Peko, A., Pintarić, A. (1999) Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek. Marzano, j. R., Pickering J. D., Pollock E. J. (2006) Nastavne strategije, Zagreb: Educa. Munjiza, E., Peko,A., Sablić, M. (2007) Projektno učenje, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku,Osijek. Terhart, E. (2001) Metode poučavanja i učenja, Educa, Zagreb

DOPUNSKA

Cotrell.S.(2005) Critical Thinking Skills. Palgrave MacMillan Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (1998) Okvirni sustav kritičkog mišljenja u cjelini nastavnog programa. Vodič kroj projekt I., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (1998) Metode za promicanje kritičkog mišljenja. Vodič kroz Projekt II., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (1998) Čitanje, pisanje i diskusija u svakom predmetu. Vodič kroz projekt III., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (1998) Nove strategije za promicanje kritičkog mišljenja, Vodič kroj projekt IV., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (1998) Suradničko učenje. Vodič kroj projekt V., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb Temple, C., Steele, J. L., Meredith, S. K. (1998) Planiranje nastavnog sata i ocjene, Vodič kroz projekt VI., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb http://www.standards.dfes.gov.uk/thinkingskills/

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Suvremeni mediji u nastavi književnosti

OP

ĆI P

OD

ATC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

ATC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Suvremeni mediji u nastavi književnosti



STATUS KOLEGIJA izborni iz modula

IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE


MJESTO Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

SEMESTAR III.




Nakon uspješno završenoga kolegija od studenata se očekuje da steknu komunikacijske, društvene, računalne i znanstveno-

istraživačke kompetencije te postanu svjesni perspektivnih promjena koje nameće društvo znanja.

Student će biti informacijski pismen. Kompetentan da u oceanu informacija pronađe, vrjednuje i koristi onu pouzdanu.

Cilj kolegija je osvijestiti studente o potrebama učenja tijekom cijeloga života i naučiti ih kako biti ravnopravan partner

kolegama učiteljima i stručnim suradnicima u nastavi.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Redovito pohađanje nastave (predavanja i seminari) te samostalno izlaganje jednoga eseja/završnoga projekta.


Prisustvovanje nastavi

Aktivnost na nastavi

3 zadaće

2 kolokvija

Esej/završni projekt Ocjena se formira na temelju ukupnoga broja bodova iz svih gore spomenutih sastavnica.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, uspješno izvršavanje svih propisanih zadaća


Prisustvovanje i aktivnost u nastavi (30 bodova) 1. Pismeni kolokviji (30 bodova) 2. Pismeni Kolokvij (20 bodova) Tijekom semestra 3 zadaće (30 bodova)

Esej/završni projekt (100 bodova) Krajnja ocjena proizlazi iz ukopnoga broja bodova. Studenti koji nisu položili kolokvije tijekom nastave polažu ih na ispitnome roku.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Nastavni plan i program za osnovnu školu /ed. by Dijana Vican, Ivan Milanović Lire. Zagreb : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2006. Špiranec, Sonja; Banek Zorica, Mihaela. Informacijska pismenost. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 2008. Kovačević, Dinka; Lovrinčević, Jasmina; Lasić-Lazić, Jadranka. Školska knjižnica korak dalje. Zagreb : Altagama, 2004. Znanjem do znanja : prilog metodici rada školskog knjižničara / ed. by Jasmina Lovrinčević (et al.). Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2005. Mattes, Wolfgang. Nastavne metode : 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike. Zagreb : Naklada Ljevak, 2007.

DOPUNSKA Woolls, Blanche. The school library media manager. Englewood, Co. : Libraries Unlimited, 1999.

http://161.53.208.100/cgi-bin/unilib.cgi?form=010000000199990&id=0110416025

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Sviranje I

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Sviranje I




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA


MJESTO Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, dislocirani studij u Sllavonskom Brodu

SEMESTAR III. i IV.


OBLICI vježbe, konzultacije, samostalni zadaci

NAPOMENA Nastava se izvodi svaki tjedan.


Student će nakon odslušanog kolegija biti u stanju:

a) ovladati tehnikom sviranja na instrumentu objema rukama

b) svirati melodiju i harmonijsku pratnju pjesama

b) primijeniti vještinu čitanja notnog pisma za analizu i interpretaciju skladbe

c) svirati i pjevati pjesme za djecu rane školske dobi

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kontinuirana provjera usvojenog gradiva tijekom semestra putem usmenih i praktičnih kolokvija.


Studenti trebaju redovno pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi, te pravodobno prirediti zadane vježbe. Tijekom nastave studenti polažu pet usmenih i praktičnih kolokvija kojima se provjerava napredak u savladavanju gradiva. Nakon završetka nastave studenti pristupaju usmenom i praktičnom ispitu.

UVJETI ZA POTPIS Pravo na potpis stječu studenti koji su redovito pohađali vježbe i aktivno sudjelovali u nastavi.


Praktični i usmeni ispit Napomena: Studenti koji polože svih pet kolokvija tijekom nastave bit će oslobođeni provjere znanja na ispitu.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Golčić, I. (1998.) Pjesmarica za osnovne škole. Zagreb: HKD sv. Jeronima

Njirić, N. (1994.) Pjevanka – priručnik za učitelje. Zagreb: Školska knjiga

Riman, M. (2008.) Dijete pjeva. Rijeka: Učiteljski fakultet u Rijeci

DOPUNSKA Udžbenici za Glazbenu kulturu od I. do III. razreda osnovne škole

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Sviranje II

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Sviranje II




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA



SEMESTAR V.


OBLICI vježbe, konzultacije, samostalni zadaci



Student će nakon odslušanog kolegija biti u stanju:

a) svirati melodiju i harmonijsku pratnju pjesama

b) primijeniti vještinu čitanja notnog pisma za analizu i interpretaciju skladbe

c) pjevati i svirati pjesme za djecu rane školske dobi

d) transponirati zadanu pjesmu u različite tonalitete

e) harmonizirati zadanu melodiju uporabom trozvuka

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kontinuirana provjera usvojenog gradiva tijekom semestra putem usmenih i praktičnih kolokvija.


Studenti trebaju redovno pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi, te pravodobno prirediti zadane vježbe. Tijekom nastave studenti polažu četiri usmena i praktična kolokvija kojima se provjerava napredak u savladavanju gradiva. Nakon završetka nastave studenti pristupaju usmenom i praktičnom ispitu.

UVJETI ZA POTPIS Pravo na potpis stječu studenti koji su redovito pohađali vježbe i aktivno sudjelovali u nastavi.


Praktični i usmeni ispit Napomena: Studenti koji polože sva četiri kolokvija tijekom nastave bit će oslobođeni provjere znanja na ispitu.

LITE

RA

TUR

A OSNOVNA

Golčić, I. (1998.) Pjesmarica za osnovne škole. Zagreb: HKD sv. Jeronima

Njirić, N. (1994.) Pjevanka – priručnik za učitelje. Zagreb: Školska knjiga

Riman, M. (2008.) Dijete pjeva. Rijeka: Učiteljski fakultet u Rijeci

Lhotka-Kalinski,I. (1975.) Umjetnost pjevanja. Zagreb: Školska knjiga

DOPUNSKA

Udžbenici za Glazbenu kulturu od I. do III. razreda osnovne škole

Đerfi-Bošnjak, V. (2001.) Ja volim pjesmu, pjesma voli mene. Osijek: Grafika

Manasteriotti, V. (1988.) Zbornik pjesama i igara za djecu, Priručnik muzičkog

odgoja.Zagreb: Školska knjiga

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - Školska higijena

OPĆI

PO

DACI

O S

TU

DIJ





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Školska higijena



STATUS KOLEGIJA izborni predmet iz modula A

IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR VI.


OBLICI predavanja, radionice, konzultacije, samostalni zadatci, multimedija i internet


Nakon uspješno završenih obveza i položenog ispita student će steći preduvjete da mu se opće zdravstveno-higijenske

zakonitosti nametnu kao standardi tijekom studija i života (opće kompetencije), a bit će sposoban prepoznati različite

zdravstvene probleme i situacije koje će moći primijeniti u praksi učiteljskog poziva (specifične kompetencije). Praktična

znanja - koja proizlaze iz sadržaja kolegija - pomoći će studentu da shvati higijenske zakonitosti te da ih interdisciplinarnim

pristupom može primijeniti u razrednoj nastavi.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kontinuirana provjera usvojenog gradiva tijekom semestra.


Studenti trebaju redovno pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi, te unaprijed

pripremati zadane tekstove i zadatke te samostalno rješavati zadatke. Tijekom semestra

studenti pišu pismene kolokvije/testove, kojima se provjerava napredak u savladavanju

gradiva. Nakon završetka nastave student pristupa usmenom ispitu.

UVJETI ZA POTPIS

Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao/la predavanja te pristupio/la pismenim kolokvijima/testovima tijekom predavanja.


Usmeni ispit.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA Herceg, J. (1985). Zdravstveni odgoj u razrednoj nastavi. Zagreb: Školska knjiga. Springer, O. (1997). Higijena. Zagreb: Profil international.

DOPUNSKA

Matasović, D. (1993). Kako odgojiti nepušača. Zagreb: Školska knjiga.

Prebeg, Ž., Ž. Prebeg (1985). Higijena i škola. Zagreb: Školska knjiga.

Schwoerbel, R. (1995). Reći ne nije dovoljno. Kako odgajati djecu da razborito odlučuju o drogama i

alkoholu. Zagreb: SysPrint.

Šarić, A. (1990). Prehrana. Zagreb: Školska knjiga.

Šimunović, Z. (1989). Školsko dijete i zdravlje. Zagreb: Školske novine.

Varoščić, M. (1992). Zdravlje čini život ljepšim. Rijeka: Tiskara Rijeka.

Napomena: Literatura je na hrvatskom jeziku. U radu se koristi i literatura na stranom jeziku te ostali izvori (Internet).

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Tablični kalkulator

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Tablični kalkulator



STATUS KOLEGIJA Temeljni kolegij

IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR II. semestar studija (ljetni semestar)

SATNICA (tjedno) 1V

OBLICI vježbe, konzultacije, samostalni zadaci, multimedija i internet, CARNet LMS, kontinuirana provjera znanja

NAPOMENA

Nastava ovoga kolegija se izvodi u obliku hibridne nastave vježbi uz podršku sustava za upravljanje učenjem (CARNet LMS) pri čemu se učionička nastava izvodi na računalima u specijaliziranoj računalnoj učionici. U LMS okruženju ovoga kolegija dostupni su svi materijali za učenje i različiti alati za komunikaciju, kao i opće i aktualne informacije, pregled semestralnih aktivnosti i rezultati provjera znanja. Za uspješno praćenje ovoga kolegija studentu je potreban elektronički identitet na CARNet mreži. Komunikacijske aktivnosti za dodatna pojašnjenja i upute koje podrazumijeva ovaj kolegij su: (1) uredske konzultacije, (2) e-konzultacije putem elektroničke pošte, (3) diskusije unutar foruma LMS sustava. Sve aktualne obavijesti tijekom izvođenja nastave će biti objavljene na forumu kolegija u LMS-u i/ili studentima dostavljene na e-mail. Službena komunikacija elektroničkom poštom provodi se isključivo putem domene ufos.hr koja osigurava identifikaciju studenata Učiteljskoga fakulteta u Osijeku.


Nakon uspješnog svladavanja kolegija od studenta se očekuje da je sposoban za sljedeće: objasniti koncept proračunske tablice i njenu primjenu u aplikaciji za tablične kalkulacije s razumijevanjem izvesti sljedeće aktivnosti:

- svrhovito se kretati sučeljem - kvalitetno oblikovati proračunsku tablicu i podatke u njoj - izvršiti niz tabličnih kalkulacija primjenom odgovarajućih matematičkih formula te ugrađenih funkcija - izdvojiti određene podatke proračunske tablice lociranjem, sortiranjem i filtriranjem - uvjetno oblikovati dijelove proračunskih tablica - upravljati podacima primjenom specijalizirane tablice - ispisati proračunsku tablicu i njene dijelove - prikladno grafički prikazati rezultate tabličnih kalkulacija (histogram, strukturirani krug, linijski graf) te ih oblikovati

i prenijeti u aplikacije drugih namjena samostalno primijeniti aplikaciju za tablične kalkulacije za:

- jednostavne analize podataka za potrebe seminarskih radova tijekom studija - poslove evidentiranja i analiziranja podataka u budućoj učiteljskoj profesiji

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI praktične zadaće, kolokviji, pismeni ispit

NAČIN

Ispit je moguće položiti na sljedeće načine: (1) praktične zadaće i kolokviji, (2) praktične zadaće i pismeni ispit, (3) pismeni ispit. Konačna ocjena se utvrđuje nakon što je nastavnik svojim potpisom u Indeksu studenta ovjerio izvršenje studijskim programom propisanih obveza te nakon što su sve potrebne aktivnosti za izabrani način polaganja ispita pozitivno ocijenjene. Bodovi ostvareni praktičnim zadaćama vrijede u akademskoj godini u kojoj su ostvareni, tj. ispit je moguće položiti na način (1) i (2) samo u akademskoj godini u kojoj je kolegij upisan i odslušan. U (1) i (2) konačna ocjena proizlazi iz pozitivnih ocjena navedenih komponenata, a s obzirom na njihove koeficijente: praktične zadaće (0,2) i kolokviji/pismeni ispit (0,8). U (3) konačna ocjena proizlazi iz pozitivne ocjene pismenog ispita. (*) Kriterij ocjenjivanja s obzirom na udio u mogućem broju bodova: dovoljan (2) - barem 51%, dobar (3) - barem 65%, vrlo dobar (4) - barem 78%, izvrstan (5) - barem 91%.

NAPOMENE

PRAVO NA POTPIS NASTAVNIKA O UREDNOM IZVRŠENJU OBVEZA Nastavnik će svojim potpisom u Indeksu studenta ovjeriti uredno izvršenje studijskim programom propisanih obveza, a u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju Sveučilišta u Osijeku, ako je student izvršio sve što slijedi: y. nazočnost na barem 70% nastave propisane studijskim programom, z. pozitivna ocjena praktičnih zadaća.

PRAKTIČNE ZADAĆE Tijekom semestra studenti samostalno rješavaju dvije praktične zadaće, a rješenja predaju na CARNet LMS. Svaka praktična zadaća nosi određeni broj bodova. Konačna ocjena iz praktičnih zadaća određuje se nakon posljednje praktične zadaće, a temeljem sume bodova obje praktične zadaće i postavljenog kriterija ocjenjivanja (*).

KOLOKVIJI U tijeku semestra održat će se dva kolokvija. Student kolokvij rješava samostalno na računalu u računalnoj učionici Fakulteta. Uvjet za ostvarivanje pozitivne ocjene iz kolokvija je ostvarivanje minimalno 15% bodova na svakom pojedinačnom kolokviju i 51% bodova u sumi bodova oba kolokvija. Konačna ocjena iz kolokvija utvrđuje se nakon posljednjeg kolokvija, a temeljem sume bodova oba kolokvija i postavljenog kriterija ocjenjivanja (*).

PISMENI ISPIT Pismeni ispit obuhvaća cjelokupni sadržaj ovoga kolegija. Student pismeni ispit rješava samostalno na računalu u računalnoj učionici Fakulteta. Ispit se prijavljuje i izvodi u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju Sveučilišta u Osijeku i to prema kalendaru redovnih i izvanrednih ispitnih rokova Učiteljskoga fakulteta u Osijeku. Konačna ocjena iz pismenog ispita utvrđuje se temeljem postavljenog kriterija ocjenjivanja (*).

LITE

RA

TUR

A OSNOVNA

[1] Grundler, D., i dr. (2011), ECDL 5.0 (Windows 7, Office 2010), PRO-MILL, Varaždin Dostupno u CARNet e-Knjižnici.

[2] MS Excel (http://office.microsoft.com/)

DOPUNSKA

[1] Grover, C., MacDonald, M., Vander Veer, E. A. (2008), Office 2007 kompletan priručnik (prijevod s engleskog: Krišto, M. et al), Dobar Plan, Zagreb

[2] Johnson, S. (2007), Microsoft® Office 2007 - na dlanu (prijevod s engleskog: Mance, T.), Miš, Zagreb

http://office.microsoft.com/

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Teorija glazbe

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Teorija glazbe

NOSITELJ KOLEGIJA doc. dr. sc. Vesna Svalina

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU Sanja Nuhanović, pred.


IZV

OĐ

ENJE

N

AST

AV

E AKADEMSKA GODINA 2016./17.


SEMESTAR I.


OBLICI predavanja, seminari, radionice, konzultacije, samostalni zadaci



Nakon uspješnog svladavanja kolegija student će biti u stanju: spoznati osnove glazbene pismenosti definirati i razlikovati temeljne pojmove iz glazbene teorije pravilno tumačiti i interpretirati glazbene sadržaje samostalno primijeniti stečena glazbeno-teorijska znanja i sposobnosti.

PO

LAG

AN

JE

ISP

ITA

OBLICI Kontinuirana provjera usvojenog gradiva tijekom semestra putem pismenih i praktičnih kolokvija.


Studenti trebaju redovito pohađati nastavu i aktivno u njoj sudjelovati. Tijekom nastave studenti polažu dva pismena i praktična kolokvija kojima se provjerava napredak u svladavanju gradiva. Nakon završetka nastave studenti pristupaju pismenom i usmenom ispitu.

UVJETI ZA POTPIS Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao predavanja i seminare i aktivno u njima sudjelovao.


Pismeni i usmeni ispit. Napomena: Studenti koji polože sve kolokvije tijekom nastave bit će oslobođeni pismene i usmene provjere znanja na ispitu.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Tomašić, Đ., Osnove glazbene teorije, Erudit, Zagreb, 2003. Njirić, N., Pjevanka – priručnik za učitelje, Školska knjiga, Zagreb, 1994. Završki, J., Teorija glazbe, Školska knjiga, Zagreb, 1995. Partiture pjesama iz programa glazbene kulture od I. do IV. razreda osnovne škole

DOPUNSKA Golčić, I., Pjesmarica za osnovne škole, HKD sv. Jeronima, Zagreb, 1998. Rakijaš, B., Osnove muzičke kulture, Školska knjiga, Zagreb, 1981. Udžbenici glazbene kulture u osnovnoj školi i gimnaziji

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Teorija kurikula

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Teorija kurikula

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) prof. dr. sc . Anđelka Peko

SURADNICI KOJI IZVODE NASTAVU doc. dr. sc. Snježana Dubovicki


IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR IV.


OBLICI Predavanja, seminari, radionice


-razumijevanje pojma kurikuluma

- razlikovanje pojmova didaktika i kurikulum

- poznavanje kurikulumske tradicije u obrazovanju

- primjena Nacionalnog okvirnog kurikulum za izradu vlastitog kurikuluma nastave

-izrada kurikuluma redovne nastavne ili kurikuluma izvannastavnih aktivnosti uz argumentiranje izbora pojedinih sastavnica

kurikuluma

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Pismeni i usmeni ispit


Redovno prisustvovanje predavanjima, aktivno sudjelovanje na nastavi, prikaz knjige, grupno istraživanje

UVJETI ZA POTPIS Prisustvovanje nastavi, izvršene obaveze.


Pismeni ispit: Ispit TK

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA Marsch, J.C.(1994.)Kurikulum: Temeljni pojmovi, Zagreb:Educa Didaktičke teorije (1992.) (ured. Gudjons et.al.), Zagreb:Educa

DOPUNSKA

Moon, B.(2001). A Guide to the national Curriculum. Oxford, New York: Oxford University Press. Ornstein, A.C.& Hunkins, F.P. (1998):Curriculum:Fundations, Principies, and Issues. Boston: Allan&Bacon publishers Hameyer, E. /Hrsg./ (1983.): Hdb. Der Curriculumforschung, darin: Strukturtheoretische Konzepte Schröder, H. (2002.):Lernen, Lehren, Unterricht: lernpsychologische und didaktische Grundlagen.München:Oldenbourg

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - Terenska nastava

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Terenska nastava




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA



SEMESTAR III. i IV.

SATNICA (tjedno) III. semestar 1 P; IV. semestar 1 V

OBLICI predavanja, vježbe, terenska nastava, radionice, konzultacije, samostalni zadatci, multimedija i internet


Nakon uspješno završenih obveza student će steći preduvjete da mu se opće prirodne zakonitosti nametnu kao standardi

učenja tijekom studija i života (opće kompetencije), a bit će sposoban prepoznavati i razumjeti osnovne pojave u prirodi te

njihovu povezanost u izvornim situacijama u prirodi koje će moći primijeniti u praksi učiteljskog poziva (specifične

kompetencije). Praktična znanja i vještine - koja proizlaze iz sadržaja kolegija - pomoći će studentu da lakoćom može

organizirati terenski rad s djecom u nastavi prvenstveno prirode i društva.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kontinuirana provjera usvojenog gradiva tijekom semestra. Praktični rad.


Studenti trebaju redovno pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u nastavi, te samostalno rješavati zadatke.

UVJETI ZA POTPIS


samostalno izradio zbirku organizama (herbarij, preparirane životinje-kukci). Zbirku treba

poznavati što dokazuje u razgovoru sa nastavnikom. Izostanak s vježbi student u dogovoru

s nastavnikom treba nadoknaditi.


Nema ispita.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA Domac, R. (1994). Flora Hrvatske. Priručnik za određivanje bilja. Zagreb: Školska knjiga. Lelas, Z. (1985). Nastavne ekskurzije u biologiji. Zagreb: Školske novine.

DOPUNSKA

Bralić, I. (1991). Nacionalni parkovi Hrvatske. Zagreb: Školska knjiga.Chinery, M. (1989). 1000 ideja za prirodoslovca. Sarajevo: Svjetlost. Durrell, G. (1990). Svijet prirode. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske. Matoničkin, I. - Pavletić, Z. (1975). Život naših rijeka. Zagreb: Školska knjiga. Nikolić, T. (1996). Herbarijski priručnik. Zagreb: Školska knjiga. Popović, Ž., 1999: Terenska nastava na učiteljskom studiju. Zbornik radova znanstvenog skupa “125 godina poslije”, Ur.: M. Matas i H. Vrgoč, Hrvatski pedagoško književni zbor, Zagreb i VUŠ, Petrinja, 62-65. Rauš, Đ. (ur.) (1992). Šume u Hrvatskoj. Zagreb: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume. Hrvatski informacijski servis za okoliš. www.srce.hr/botanic/cise/doc/index.html Napomena: U radu se koristi i literatura na stranome jeziku te drugi izvori (Internet).

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Usmena i pisana komunikacija

O

PĆ

I PO

DA

TCI

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

ATC

I

O K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Usmena i pisana komunikacija




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR IX.


OBLICI predavanja, seminari


Nakon uspješnog svladavanja gradiva iz kolegija Metodika hrvatskoga jezika II, studenti će moći: - objasniti osnovne pojmove i postavke interpersonalne komunikacije (komunikacije licem u lice) - primijeniti u komunikaciji različite govorne i pisane oblike - izvesti uspješan javni govor, govor uvjeravanja i govor koji ostavlja dojam - primijeniti vještine raspravljanja u različitim komunikacijskim kontekstima - primijeniti vještine aktivnoga slušanja u interpersonalnoj komunikaciji (komunikaciji licem u lice) - primijeniti vještine negovorne komunikacije kao dopune govornoj - procijeniti poštivanje govornoga bontona u svakodnevnim komunikacijskim susretima - vrjednovati uspješnost komunikacije u razrednom okruženju - sastaviti različite pisane oblike (životopis, poslovno pismo, prijava na natječaj, zapisnik)

- primijeniti različite funkcionalne stilove hrvatskoga standardnoga jezika u pisanoj komunikaciji

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A



Nazočnost na predavanjima i seminarima. Studenti su obvezni tijekom semestra održati jedan javni govor i sudjelovati u kulturnim događanjima grada (predstavljanja knjiga, javna predavanja, otvorenja izložbi…) i aktivno sudjelovanje na seminarima.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, aktivno sudjelovanje na seminarima.


Usmeni kolokvij: Priprema i izvođenje javnoga govora uz poznavanje relevantne literature. Završni ispit: Studenti koji nisu položili usmeni kolokvij tijekom semestra polažu ga na završnom usmenom ispitu. Odabranu temu iz područja komunikologije usmeno izložiti s naglaskom na poznavanje metajezika struke i znanstvene literature.

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA Boban, V. (2003): Počela govorne komunikacije. Zagreb: Pales. Neill, S. (1994): Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa. Škarić, I. (2000): Temeljci suvremenoga govorništva. Zagreb: Školska knjiga.

DOPUNSKA

Adubato, S., Foydi Geronimo, T. (2004): Govorite iz srca. Zagreb: Alinea. Apel, H.J. (2003): Predavanje: uvod u akademski oblik poučavanja. Zagreb: Erudita. Aristotel: Retorika. (bilo koje izdanje). Benien, K. (2006): Kako voditi teške razgovore. Zagreb: Erudita. Biškup, J. (1990): Osnove javnog komuniciranja. Zagreb: Školska knjiga. Brajša, P. (1993): Menedžerska komunikacija. Zagreb-Varaždin: Društvo za razvoj informacijske pismenosti. Brajša, P. (1994): Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školska novine. Brajša, P. (1996): Umijeće svađanja. Pula: C.A.S.H. Brajša, P. (2000): Umijeće razgovora. Zagreb: C.A.S.H. Bruner, J. (2000): Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa. (1. poglavlje Kultura, um i obrazovanje, str. 17-57.) Buzan, T. (2004): Kako izrađivati mentalne mape. Zagreb: Veble commerce. Buzan, T. (2006): Brzo čitanje. Zagreb: Veble commerce. Čurković-Kalebić, S. (2003): Jezik i društvena situacija. Zagreb: Školska knjiga. (6. poglavlje: Razred i razredni govor, str. 52-69.) Gnjato, V. (2003): Sastanci, interesno komuniciranje. Zagreb: Alinea. Gottesman, D., Mauro, B. (2006): Umijeće javnog nastupa. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. Laufer, I., Schulz von T., Tausch, R. (2003): Kako se razumljivo izražavati. Zagreb: Erudita. Miljković, D., Rijavec, M. (2002): Menadžerske vještine 3. Zagreb: IEP-D2 VERN. Novosel, P. (1991): Uvod u suvremenu psihologiju. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske. Pavić, D., Sirovica, B. (1995): Čitajte brže, pamtite bolje. Karlovac: NIZMH. Petar, S. (2001): Recite to jasno i glasno. Rijeka: Andromeda, Positive Business. Pease, A. (2002): Govor tijela. Zagreb: AGM.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Vizualne komunikacije i dizajn

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Vizualne komunikacije i dizajn




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR II.




Razvijena spoznaja iz područja suvremenih vizualnih komunikacija i dizajna. Posjedovanje znanja vizualne pismenosti. Analitičko, praktično, teorijsko umijeće potrebito za profesionalni rad s djecom. Stvara virtualne galerije sa učeničkim radovima i zbirkama likovnih radova po godištima. Ovladanost primjene stečenih znanja i praktičnih iskustava u procesu donošenja odluka o obliku i načinu prezentacije vizualne poruke u okviru različitih medija i vizualnih komunikacija.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Pismeni,usmeni, seminari, samostalni zadaci, konzultacije


Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, redovito pohađati predavanja i seminare; realizirati postavljene zadatke - istraživački seminarski rad (projekt) i izraditi praktični rad.

UVJETI ZA POTPIS Nazočnost nastavi, prezentirati 1 seminari rad, posjete izložbama.


Pismeni, usmeni, samostalni seminarski rad, 1 praktični rad

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA Vukić, F., Stoljeće hrvatskog dizajna, Zagreb: Meandar, 1996.

Paić, Ž., Vizualne komunikacije: Uvod, Centar za vizualne studije, Zagreb. 2008.

DOPUNSKA Ružić, F. Multimedija. Zagreb: Meandar, 1996.

Petersson,R., Visual information, Engelwood Cliffs, N.J, 1993.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Zavičajni idiom

OP

ĆI P

OD

ATC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI

PO

DA

TCI O

K

OLE

GIJ

U NAZIV KOLEGIJA Zavičajni idiom




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR II.




Studenti će ovladati metodologijom terenskoga rada u istraživanju jezika i njegovih idioma. Bit će osposobljeni poučavati

djecu mlađe školske dobi vrijednostima tradicijskih zavičajnih jezičnih elemenata. Bit će osposobljeni za razumijevanje

razvoja standardizacije hrvatskoga jezika u djece mlađe školske dobi. Razvit će svijest o potrebi proučavanja i njegovanja

zavičajnih idioma.

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Pismeni ispit


Pohađanje nastave, odlazak na terensku nastavu, pisanje seminarskoga rada

UVJETI ZA POTPIS Izrađen seminarski rad


Seminarski rad kao rezultat lingvističkog terenskog istraživanja

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

1. Kolenić, Ljiljana: Govori slavonskoga dijalekta (šokački govori) u knjizi Šokadija i Šokci, Podrijetlo i naseljavanje, Privlačica, Vinkovci, 2007., 185.-200.

2. Kolenić, Ljiljana, Berbić Kolar, Emina:Govor Starih Perkovaca, Šokačka rič br.5., Vinkovci, 2008., 83.-92.

3. Kolenić, Ljiljana, Berbić Kolar, Emina: Slavonski dijalekt u školi, Subotica, 2009., 257.-261.

DOPUNSKA

1. Kolenić, Ljiljana, Ćurak, Silvija, Mjesni govor Drenovaca, Šokačka rič 4, Vinkovci, 2007., 71.-82.

2. Kolenić, Ljiljana, Ćurak, Silvija, Mjesni govor Vrbanje, Šokačaka rič 5, Vinkovci, 2008., 71.-82.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Zavičajna povijest

O

PĆ

I PO

DA

CI

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Zavičajna povijest




IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR VIII




-poznavanje i primjena procesa europske i globalne historije dvadesetog i dvadesetprvog stoljeća -poznavanje i razumjevanje političkih, gospodarskih i kulturnih sustava -razumijevanje komparativnih prednosti i nedostataka koje Europa ima u globalnom društvu



UVJETI ZA POTPIS Redoviti dolazak na nastavu seminara i aktivno sudjelovanju u radu te na vrijeme izvršavanje danih obveza



LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA J. Habermas, Eseji o Europi, Zagreb 2008.

DOPUNSKA E. Gellner, Culture, Identity and Politics, Cambridge 1996.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE – Zlostavljana i zanemarena djeca

OP

ĆI P

OD

AC

I

O S

TUD

IJU





OP

ĆI P

OD

AC

I O

KO

LEG

IJU

NAZIV KOLEGIJA Zlostavljana i zanemarena djeca

NASTAVNICI KOJI IZVODE NASTAVU (Nositelj kolegija) doc. dr. sc.Tena Velki



IZV

OĐ

ENJE

NA

STA

VE



SEMESTAR III.

SATNICA (tjedno) 1 sat predavanja, 1 sat seminara

OBLICI Predavanje i seminari

NAPOMENA


Prepoznati znakove različitih oblika zlostavljanja i zanemarivanja djece (fizičko, emocionalno i seksualno zlostavljanje; fizičko, medicinsko, emocionalno i obrazovno zanemarivanje). -Objasniti uzroke i posljedice zlostavljana i zanemarivanja djece. -Prepoznati znakove nasilja među djecom (u školi i putem modernih tehnologija). -Objasniti rizične i zaštitne čimbenike kod pojave nasilnog ponašanja među djecom. -Pravilno reagirati ukoliko u razredu imaju zlostavljeno ili zanemareno dijete. -pravilno provoditi različite programe intervencija usmjerene smanjenju nasilja među djecom

PO

LAG

AN

JE IS

PIT

A

OBLICI Kolokviji, seminarski rad, usmeni ispit


Prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi (sudjelovanje na seminarskim raspravama), seminarski rad

UVJETI ZA POTPIS Pozitivno ocijenjen seminarski rad Potpisi se mogu uskratiti studentima koji su izostali s više od 30% nastavnih sati utvrđenih studijskim programom (Pravilnik o studiranju Sveučilišta J.J. Strossmayera, čl. 42, stavak 2)


Napredovanje studenata prati se tijekom akademske godine putem kolokvija.

Sadržaji koje student nije uspješno svladao na provjerama i ocjenjivanju znanja tijekom godine provjeravaju se usmenim ispitom

LITE

RA

TUR

A

OSNOVNA

Buljan Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D. (2000). Zlostavljanje i zanemarivanje djece. Zagreb: Marko M. Bilić, V., Buljan-Flander, G. i Hrpka, H. (2012). Nasilje nad i među djecom. Jastrebarsko: Naklada Slap. www.poliklinika-djeca.hr (25.9.2009.)

http://www.poliklinika-djeca.hr/

DOPUNSKA

Ajduković, M. (2001). Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na psihosocijalni razvoj djece. Dijete i društvo, 3, (1-2), 59-77 . Ajduković, M. (2001). Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, 3 (1-2), 161-172. Dulčić, A. (2001). Zlostavljana i zanemarena djeca - obiteljsko ozračje i društvena zaštita. Dijete i društvo, 3(1-2), 13-20.

Hrabar, D. (2001). Zanemarivanje i zlostavljanje djece u obitelji – pravni aspekti. Dijete i društvo, 3 (1-2), 21-33. Mamula, M. (2004). Seksualno nasilje u školama. Zagreb: Centar za prevenciju, istraživanje i suzbijanje seksualnog nasilja i žensku seksualnost. May-Chahal, C., Herczog, M. (2004). Seksualno zlostavljanje djece u Europi. Zagreb: Ibis grafika. Modly, D. (2006). Nasilje nad djecom i zlostavljanje djece: neka kriminalistička i kaznenopostupovna stajališta. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Olweus, D. (1998). Nasilje među djecom u školi: Što znamo i što možemo učiniti. Zagreb: Školska knjiga. Pečnik, N. (2003). Međugeneracijski prijenos zlostavljanja djece. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Rigby, K. (2006). Zlostavljanje u školama i što možemo učiniti? Zagreb: Mosta.

Slavens, E. (2006). Nasilništvo : učini nešto prije nego zagusti. Zagreb: Mosta. Sanderson, C. (2005). Zavođenje djeteta: kako zaštititi djecu od seksualnog zlostavljanja - priručnik za roditelje i učitelje. Zagreb: V.B.Z. Mamula, M. (2004). Seksualno nasilje u školama. Zagreb: Centar za prevenciju, istraživanje i suzbijanje seksualnog nasilja i žensku seksualnost. Mamula, M., Kolarec, Đ. (2001). Seksualno nasilje. Zagreb: Centar za žene žrtve rata.. Olweus, D. (1998). Nasilje među djecom u školi: Što znamo i što možemo učiniti. Zagreb: Školska knjiga. Pečnik, N. (2003). Međugeneracijski prijenos zlostavljanja djece. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Rigby, K. (2006). Zlostavljanje u školama i što možemo učiniti? Zagreb: Mosta.

Slavens, E. (2006). Nasilništvo : učini nešto prije nego zagusti. Zagreb: Mosta. Sanderson, C. (2005). Zavođenje djeteta: kako zaštititi djecu od seksualnog zlostavljanja - priručnik za roditelje i učitelje. Zagreb: V.B.Z.

Documents

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni Učiteljski studij