SVEUČILIŠTE U ZAGREBUstariweb.mef.hr/meddb/slike/pisac19/file5367p19.pdf · 4. HITNA I KRIZNA STANJA U PSIHIJATRIJI 12 – P6, S6 2 Prof. dr. sc. Vlado Jukić 5. FORENZIČKA PSIHIJATRIJA

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET

Prijedlog sveučilišnog poslijediplomskog specijalističkog studija

PSIHIJATRIJA

Zagreb, travanj 2013.

2

SADRŽAJ

1. UVOD

1.1. Razlozi za pokretanje studija

2. OPĆI DIO

2.1. Naziv studija

2.2. Nositelj studija i izvođač studija

2.3. Znanstveno područje, polje i grana

2.4.Trajanje studija

2.5. Uvjeti upisa na studij

2.6. Kompetencije koje polaznik stječe završetkom studija

2.7. Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

3. OPIS PROGRAMA

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu

izvedbu i brojem ECTS-bodova

3.2. Opis svakog predmeta

3.3. Struktura studija, ritam studiranja i obveze polaznika

3.4. Popis predmeta, modula i drugih dijelova programa koje polaznik može izabrati s drugih

poslijediplomskih (specijalističkih i doktorskih) studija.

3.5. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova - pripisivanje bodovne vrijednosti kolegijima koje

studenti mogu izabrati s drugih studija na Sveučilištu ili drugim visokim učilištima.

3.6. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku (uz navođenje jezika).

3.7. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom

studijskom programu mogu nastaviti studij.

3.8. Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu

studijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja.

3.9. Način završetka studija, tj. uvjeti za odobrenje teme završnog rada, te postupak ocjene i

obrane završnog rada.

3.10. Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studiranja (preporuča se da za

jednogodišnje programe to razdoblje bude jedna i pol godina, a za dvogodišnje programe tri

godine).

3

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa

4.2. Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija

4.3. Imena nastavnika i broj suradnika koji će sudjelovati u izvođenju svakog predmeta

pri pokretanju studija

4.4. Podaci o svakom angažiranom nastavniku

4.5. Popis radilišta (nastavnih, istraživačkih i stručnih baza) raspoloživih za provođenje studija,

suglasnosti rukovoditelja ustanove u kojima se odvija studijska aktivnost, izjava o postojanju

potrebne opreme i prostora, te popis i kvalifikacije suradnika koji će sudjelovati u studijskim

(nastavnim, istraživačkim i stručnim) aktivnostima.

4.6. Popis suradnika, potencijalnih studijskih savjetnika, mentora ili voditelja završnog rada.

4.7. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika

4.8. Procjena troškova studija po polazniku.

4.9. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa.

4

1. UVOD

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu središnja je medicinska ustanova u Hrvatskoj iz

koje su potekle generacije uglednih liječnika i znanstvenika, uključujući psihijatre.

Specijalističko usavršavanje iz psihijatrije je ključna karika u edukaciji psihijatara koji se

unutar zdravstvenog sustava bave prevencijom psihijatrijskih poremećaja, te dijagnostikom

i liječenjem osoba oboljelih od psihijatrijskih poremećaja. Dosadašnje specijalističko

usavršavanje iz psihijatrije nije uključivalo poslijediplomski specijalistički studij iz

psihijatrije, a taj nedostatak se godinama kompenzirao kroz radionice i tečajeve koji, unatoč

visokoj kvaliteti, ne mogu pružiti kontinuitet u edukaciji, niti obuhvatiti sve specijalizante u

Republici Hrvatskoj.

Budući da cjelovito specijalističko usavršavanje nužno uključuje osmišljenu, suvremenu i na

dokazima utemeljenu poslijediplomsku edukaciju, predlažemo da obavezni dio

specijalističkog usavršavanja postane i poslijediplomski specijalistički studijski program

kojeg ovdje iznosimo. Nastavni plan i program studija se temelji na suvremenim spoznajama

struke, smjernicama UEMS-a, te našem dugogodišnjem iskustavu u edukaciji specijalizanata

psihijatrije.

2. OPĆI DIO

2.1. Naziv studija

PSIHIJATRIJA

2.2. Nositelj studija i izvođač studija

Predlagač odnosno nositelj i izvođač je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za

psihijatriju i psihološku medicinu. Voditeljica studija je prof.dr.sc. Vesna Medved, a

suvoditeljica dr.sc. Nikolina Jovanović.

2.3. Znanstveno područje, polje i grana

Područje biomedicine i zdravstva, polje kliničke medicinske znanosti (3.02.), grana

psihijatrija (3.02.29).

5

2.4. Trajanje studija

1 godina, ili dva semestra

2.5. Uvjeti upisa na studij

Poslijediplomski specijalistički studij može upisati pristupnik koji se nalazi na

specijalističkom usavršavanju iz psihijatrije.

Upis na poslijediplomski studij obavlja se na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u

dnevnom tisku.

2.6. Kompetencije koje polaznik stječe završetkom studija

Cilj ovog poslijediplomskog studija jest da liječnik na specijalizaciji iz psihijatrije usvoji

suvremen, znanstveno utemeljen pristup prevenciji, dijagnostici i liječenju psihijatrijskih

poremećaja. Suvremen i znanstveno utemeljen pristup podrazumijeva integraciju bioloških,

psiholoških i socijalnih čimbenika koji sudjeluju u nastajanju psihijatrijskih poremećaja, ali i

poznavanje, razumijevanje i operativnu integraciju neurobioloških i psihosocijalnih metoda

liječenja psihijatrijskih poremećaja. Poseban naglasak će se staviti na profesionalni integritet

i etička načela u radu s duševnim bolesnicima i članovima njihovih obitelji, te komunikaciju

sa suradnim strukama.

2.7. Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Završetkom studija stječe se akademski naziv prema posebnim propisima koji uređuju

akademska i stručna zvanja.

6

3. OPIS PROGRAMA

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izved bu i brojem ECTS-bodova

Predmet Broj sati Broj ECTS

Voditelji

OBAVEZNI PREDMETI I semestar 1. OPĆA PSIHOPATOLOGIJA 15 – P9, S2, V4 2 Prof.dr.sc. Dražen Begić 2. PSIHIJATRIJSKI INTERVJU

I KLASIFIKACIJSKI SUSTAVI

15 – P7, S2, V6 2 Prof.dr.sc. Dražen Begić

3. ETIKA U PSIHIJATRIJI 10 – P8, S2 1,5 Prof.dr.sc. Vesna Medved 4. PSIHOGERIJATRIJA 12 – P8, S3, V1 2 Prof. dr. sc. Ninoslav Mimica 5. BOLESTI OVISNOSTI 20 – P17, S3 3 Prof. dr. sc. Veljko Đorđević 6. PSIHOTIČNI POREMEĆAJI 35 – P16, S16, V3 4 Prof.dr.sc. Vesna Medved 7. POREMEĆAJI

RASPOLOŽENJA 16 – P10, S3, V3 3 Prof. dr. sc. Alma Mihaljević-

Peleš 8. ANKSIOZNI POREMEĆAJI 15 – P8, S5, V2 3 Prof. dr. sc. Alma Mihaljević-

Peleš 9. Opće kompetencije

liječnika specijalista 50 – P7, S28, V15 8 Prof.dr.sc. Mirjana Kujundžić

Tiljak Doc.dr.sc. Ivan Gornik

Ukupno I semestar 188 sati 28,5 II semestar 1. POREMEĆAJI OSOBNOSTI 20 – P15, S3, V2 2,5 Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek 2. POREMEĆAJI U DJEĆJOJ I

ADOLESCENTNOJ DOBI 12 – P6, S4, V2 2 Prof. dr. sc. Vlasta Rudan

3. POREMEĆAJI HRANJENJA 8 – P3, S3, V2 1 Prof. dr. sc. Vlasta Rudan 4. HITNA I KRIZNA STANJA U

PSIHIJATRIJI 12 – P6, S6 2 Prof. dr. sc. Vlado Jukić

5. FORENZIČKA PSIHIJATRIJA

11 – P8, S3 2 Prof. dr. sc. Vlado Jukić

6. SURADNA PSIHIJATRIJA 8 – P4, S3, V1 1 Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek 7. PSIHIJATRIJA U ZAJEDNICI 10 – P5, S3, V2 1 Prof. dr. sc. Neven Henisberg 8. SOCIOTERAPIJA I

REHABILITACIJA U PSIHIJATRIJI

15 – P5, S5, V5 2,5 Prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić

9. BIOLOGIJSKE METODE U LIJEČENJU

28 – P24, S3, V1 4 Prof. dr. sc. Miro Jakovljević

10. PSIHOTERAPIJA 28 – P20, S6, V2 4 Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek 11. ZAVRŠNI RAD - 7 Mentor po izboru Ukupno II semestar 152 sati 29 Sveukupno 340 sati 57,5

7

IZBORNI PREDMETI PROFESIONALNE VJEŠTINE U PSIHIJATRIJI

20 – P5, S2, V13 2,5 Prof. dr. sc. Norman Sartorius

POVIJEST PSIHIJATRIJE 10 – P7, S3 1 Prof. dr. sc. Vlado Jukić KAKO NAPISATI ZNANSTVENI RAD U PSIHIJATRIJI

10 – P5, S3, V2 1,5 Doc. dr.sc. M. Šagud

PSIHIJATRIJA USMJERENA PREMA OSOBI

10 – P5, S1, V4 1 Doc. dr.sc. M. Braš

Naveden je ukupni broj sati neposredne nastave.

Polaznik izabire jedan izborni predmet od 2,5 ECTS ili jedan od 1,5 ECTS i jedan od 1 ECTS

boda čime stječe ukupno 60 ECTS bodova.

8

3.2. OPIS SVAKOG PREDMETA Naslov predmeta OPĆE KOMPETENCIJE LIJEČNIKA SPECIJALISTA Vrsta predmeta Obvezni predmet Jezik izvođenja Broj sati nastave Okvirni sadržaj predmeta

Hrvatski (po potrebi engleski) 50 Svaki liječnik specijalist, osim specifičnih vještina i znanja u okviru svoje specijalizacije treba steći i razvijati opće kompetencije koje pomažu u odnosu prema pacijentima, suradnicima, racionalnom gospodarenju resursima, etičnosti, promociji zdravlja i zdravstvenoj edukaciji. Konkretno, svaki specijalizant će usvojiti osnovna znanja potrebna za razvijanje općih kompetencija iz područja: komunikacijskih vještina, timskog rada, znanstvenog rada, stjecanja i prenošenja znanja, upravljanja sustavom, profesionalnog razvoja, etike i propisa te promocije zdravlja. U okviru ovog predmeta liječnik specijalizant će usvojiti osnovna znanja i naučiti kako može i treba razvijati navedene kompetencije. To će se realizirati u interakciji s iskusnim stručnjacima kliničkih, pretklničkih i javnozdravstvenih medicinskih struka kroz predavanja, seminare i interaktivne vježbe. Predmet se sastoji od 6 modula:

1) LIJEČNIK KOMUNIKATOR 2) LIJEČNIK SURADNIK 3) LIJEČNIK MENADŽER 4) LIJEČNIK ZASTUPNIK ZDRAVLJA 5) LIJEČNIK UČENIK I UČITELJ 6) LIJEČNIK PROFESIONALAC

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

U okviru modula LIJEČNIK KOMUNIKATOR polaznici će usvojiti potrebna znanja kako bi mogli:

1. razvijati povjerenje i jamčiti etičnost u terapijskim postupcima u odnosima s pacijentima i njihovim obiteljima;

2. znati jasno predočiti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu i njegovoj obitelji, kao i svojim stručnim suradnicima;

3. učinkovito prenositi usmene i pismene informacije tijekom medicinske intervencije.

U okviru modula LIJEČNIK SURADNIK polaznici će usvojiti potrebna znanja kako bi mogli:

1. primjereno i učinkovito sudjelovati u radu multiprofesionalnih zdravstvenih timova;

2. učinkovito surađivati s drugim zdravstvenim djelatnicima kako bi se spriječili ili učinkovitim pregovaranjem mogli riješiti eventualni međusobni sukobi.

U okviru modula LIJEČNIK MENADŽER polaznici će

9

usvojiti potrebna znanja kako bi mogli: 1. sudjelovati u aktivnostima koje doprinose

učinkovitosti njihove zdravstvene organizacije i sustava zdravstva:

2. učinkovito upravljati svojom praksom i karijerom; 3. na odgovarajući način upravljati dodijeljenim

sredstvima za zdravstvenu zaštitu; U okviru modula LIJEČNIK ZASTUPNIK ZDRAVLJA polaznici će usvojiti potrebna znanja kako bi mogli:

1. zadovoljiti individualne potrebe zdravlja pacijenata u okviru zdravstvene skrbi;

2. prepoznati odrednice zdravlja populacije u kojoj djeluje;

3. promicati zdravlje pojedinih pacijenata, zajednica i populacija.

U okviru modula LIJEČNIK UČENIK I UČITELJ polaznici će usvojiti potrebna znanja kako bi mogli:

1. kritički procjenjivati informacije i njihove izvore kako bi ih mogao ispravno i učinkovito primijeniti tijekom donošenja kliničke odluke;

2. primjereno poučavati pacijente i njihove obitelji, studente, ostale zdravstvene djelatnike kao i cjelokupno stanovništvo;

3. aktivno sudjelovati i pridonijeti u stvaranju, prenošenju, primjeni i tumačenju suvremenih medicinskih znanja i znanstvenih postignuća;

U okviru modula LIJEČNIK PROFESIONALAC polaznici će usvojiti potrebna znanja kako bi mogli:

1. Primjenjivati visoke etičke standarde te time osigurati predanost svojim pacijentima, profesiji i društvu

2. Sudjelovati u stvaranju i primjeni zakonske regulative svoje profesije te time osigurati predanost svojim pacijentima, medicinskoj struci i društvu

3. Brinuti za vlastito zdravlje Sveukupno polaznici – budući LIJEČNICI SPECIJALISTI će usvojiti potrebna znanja kako bi mogli:

1. Djelotvorno funkcionirati kao konzultant, koji integrirajući sve stečene kompetencije može pružati optimalnu, etičnu te pacijentu usmjerenu medicinsku skrb

2. Steći i unapređivati klinička znanja, vještine i stavove primjereno svakodnevnoj praksi

3. Adekvatno i cjelovito procijeniti pacijentove potrebe

4. Djelotvorno koristiti preventivne i terapijske

10

postupke 5. Stručno i primjereno primjenjivati proceduralne

vještine, dijagnostiku i terapije. 6. Konzultirati druge zdravstvene profesionalce te

moći prepoznati granice njihove stručnosti.

Oblici provođenja nastave Način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta

Predavanja(7 sati) , seminari (28 sati), vježbe (15 sati). Rad u malim grupama, analize posebnih slučajeva i primjera, samostalan rad na definiranom zadatku.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

Nastavni materijali na mrežnim stranicama Medicinskog fakulteta, priručnik.

Popis preporučene dopunske literature

1. Kodeks medicinske etike i deontologije (Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog liječničkog zbora). Narodne novine 55/2008.

2. Zakon o liječništvu, Narodne novine 121/03 3. Zakon o zaštiti prava pacijenata, Narodne novine

169/04 4. Zakon o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskog

tijela u svrhu liječenja, Narodne novine 177/04 5. Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti ljudskih

prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine: Konvencije o ljudskim pravima i biomedicini, Narodne novine – međunarodni ugovori 13/2003.

6. Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, 111/97, 128/99, 79/2002.

7. Zakon o zaštiti na radu (pročišćeni tekst zakona NN 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09).

8. Zakon o lijekovima, Narodne novine 124/ 97, 121/03, 71/07.

9. Pravilnik o kliničkim ispitivanjima i dobroj kliničkoj praksi, Narodne novine 175/03, 121/07, 14/10.

10. Zakon o dobrobiti životinja, Narodne novine 19/99. 11. Zakon o zaštiti životinja, Narodne novine 135/06. 12. Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Narodne novine

1/97,121/03, 48/05, 86/06, 150/2008. 13. Kazneni zakon, Narodne novine 110/97, 27/98,

129/00, 51/01,150/04,84/05. 14. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Narodne novine, 150/2008. 15. Zakon o socijalnoj skrbi. Narodne novine, 73/1997,

izmjene i dopune 44/2006. i 79/2007. 16. Obiteljski zakon. Narodne novine, 116/2003.,

izmjene i dopune 17/2004., 136/2004., 107/2007. 17. Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje

prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece. Narodne novine, 18/1978.

18. Zakon o zaštiti tajnosti podataka. Narodne novine, 108/1996.

11

19. Konvencija o pravima djeteta. Narodne novine - Međunarodni ugovori, 12/1993.

20. Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Narodne novine, 126/2006.

21. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, Narodne novine 100/2011.

22. Marina Ajduković, Vladimir Kolesar. Etički kodeks istraživanja s djecom. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži i Vijeće za djecu Vlade Republike Hrvatske, Zagreb, 2003.

23. Međunarodna komisija za medicinu rada. Međunarodni etički kodeks za stručnjake medicine rada. Hrvatsko izdanje: Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, 1996.

24. Ronald B. Adler., George Rodman: Understanding Human Communication (9th ed), Oxford University Press 2006,.

25. Margaret Lloyd, Robert Bor: Communication Skills for Medicine, Elsevier Health Sciences 2004.

26. Daniel Goleman: Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zagreb1997,

27. Daniel Goleman: Socijalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zagreb 2006.

28. Allan i Barbara Pease: Velika škola govora tijela, Mozaik knjiga, Zagreb, 2008.

29. Robert Klitzman: When doctors become patients, Oxfor dUniversity Press, Oxford 2008.

30. Jerome Groopman: How Doctors Think, A Mariner Book, Boston-New York 2007.

31. Peter Cantillon, Linda Hutchinson and Diana Wood: ABC of learning and teadhing in medicine, BMJ, London 2003

32. Bart J. Harvey, Eddy S. Lang, Jason R. Frank: The Research guide: A primer for residents, other health care treinees, and practitioners, Royal College of Physicians and Surgeons of Canada

33. Đorđević V, Braš M. “Komunikacija u medicini- Čovjek je čovjeku lijek”, Medicinska naklada, 2011;

34. Veljko Đorđević, Marijana Braš, Davor Miličić Person in Medicine and Healthcare- From Bench to Bedside to Community Medicinska naklada, 2012

35. Čikeš N, Pavleković G, Degoricija V. Priručnik za nastavnike predmeta Temelji liječničkog umijeća, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, 2012

36. Đorđevic V, Braš M. Osnovni pojmovi o komunikaciji u medicini. Medix (2011) supl 1; 12-14.

37. Đorđevic V, Braš M, Čikeš N, Brajkovic L, Milicic D. Suvremeni pristup edukaciji komunikacijskih vještina. Medix (2011), supl 1:19-26.

38. Braš M, Đorđevic V, Miličic D. Komunikacija liječnika

12

i bolesnika. Medix (2011), supl 1: 38-43. 39. Dorđević V, Bras M, Brajković L. Person-centered

medical interview. Croat Med J. 2012 Aug;53(4):310-3.

40. The Royal College of Physicians and Surgeons of Canada. CanMEDS 2005. dostupno na: http://rcpsc.medical.org/canmeds

41. Komunikacija i komunikacijske vještine u medicini. Medix 2011; 17 (br. 92), suppl. 1

ECTS (utrošeno vrijeme studenta i trajanje nastave)

Predmet nosi ukupno 8 ECTS bodova s ukupno 50 teorijske i praktične nastave. Broj ECTS bodova sukladan je broju nastavnih sati očekivanim ishodima učenja koji se ne usvajaju samo klasičnom teorijskom nastavom već zahtijevaju od polaznika savladavanje i usvajanje vještina i kompetencija u interaktivnom okružju.

Način polaganja ispita (pismeni, usmeni, praktični)

Uspješnost savladavanja nastavnih sadržaja polaznika će se kontinuirano evaluirati tijekom nastave. Ispit će se sastojati od dva dijela: pismeni ispit (test) i usmeni komisijski ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Procjena u tijeku nastave, vođenje evidencije o obavljenoj nastavi i usvojenim vještinama. Anketa o kvaliteti nastave i nastavnika, koja se analizira na razini specijalističkog studija i Fakulteta.

13

Naslov predmeta OPĆA PSIHOPATOLOGIJA Vrsta (obavezni/izborni) Obavezni Ime nositelja predmeta Dražen Begić Imena nastavnika/suradnika na predmetu

N. Mimica, V. Jukić, A. Mihaljević-Peleš, D. Marčinko, I. Filipčić, M. Skočić, N. Jovanović

Jezik izvođenja Hrvatski jezik Broj sati nastave (unijeti) 15 Okvirni sadržaj predmeta (50-100 riječi)

Cilj kolegija je upoznavanje s općom psihopatologijom i prepoznavanje glavnih simptoma psihičkih poremećaja i bolesti. U uvodnom dijelu će se definirati psihopatologija, objasniti njezin odnos s kliničkom psihijatrijom te dati kratki povijesni pregled psihopatologije. Prikazat će se glavni kriteriji razlikovanja psihički normalnog (zdravog) od abnormalnog (bolesnog). Navest će se razlike između psihičkog poremećaja I bolesti, te znakova i simptoma u psihijatriji. Opisat će se psihičke funkcije (svijest, doživljavanje vlastite ličnosti, psihomotorika, volja, pažnja, mišljenje, afektivnost, pamćenje, inteligencija, opažanje, nagoni, socijalno funkcioniranje) i njihova najvažnija odstupanja.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (20-30 riječi)

Polaznik će tijekom ovog kolegija steći znanja o psihičkim funkcijama i njihovim odstupanjima. Moći će razlikovati psihički normalno od abnormalnog (zdravo od bolesnog), kao i prepoznati glavne simptome i znakove psihičkih poremećaja te ih razlikovati.

Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta (predavanja, vježbe, seminari, seminarski radovi, analize posebnih slučajeva i primjera (case studies), i sl.)

Predavanja 9, seminari 2, vježbe 4

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita (2-3 udžbenika)

Begić D. Psihopatologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2011.

Sadock BJ, Sadock VA, Ruiz P. Kaplan & Sadock's Comprehensive textbook of psychiatry. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins, 2009.

Davison GC, Neale JM. Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja. Jastrebarsko: Naklada Slap, 1999.

Popis preporučene dopunske literature (knjige, časopisi) 1. Blaney PH, Millon T. Oxford Textbook of

Psychopathology. New York, Oxford: Oxford University Press, 2009.

2. „Psychopathology“ (žurnal), „Karger“, Basel.

14

ECTS 2,0

Način polaganja ispita (pismeni, usmeni, praktični) pismeni Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Procjena u tijeku nastave, vođenje evidencije o

obavljenoj nastavi i usvojenim vještinama. Anketa o kvaliteti nastave i nastavnika, koja se analizira na razini specijalističkog studija i Fakulteta.

Razrada predmeta OPĆA PSIHOPATOLOGIJA

Broj

sati

P/S/V Voditelj:

D. Begić

1. Paradigme u psihopatologiji/psihijatriji 2 Predavanje D. Begić

2. Razlika „normalno-abnormalno“ u psihijatriji

1 Predavanje D. Begić

3. Poremećaji svijesti i doživljavanja vlastite ličnosti

1 Predavanje N. Mimica

4. Poremećaji psihomotorike, volje i pažnje 1 Predavanje D. Begić

5. Poremećaji afektivnosti, poremećaji nagona

1 Predavanje A. Mihaljević-Peleš

6. Poremećaji mišljenja 1 Predavanje V. Jukić

7. Poremećaji pamćenja, inteligencije, opažanja

1 Predavanje I. Filipčić

8. Psihotični fenomeni, agresivnost 1 Predavanje V. Jukić

9. Anksioznost i anksiozni fenomeni 1 Seminar D. Begić

10. Suicidalnost 1 Seminar D. Marčinko

11. Razgovor s bolesnikom 2 Vježbe M. Skočić

12. Razgovor s bolesnikom 2 Vježbe N. Jovanović

15

15

Naslov predmeta PSIHIJATRIJSKI INTERVJU I KLASIFIKACIJSKI SUSTAVI Vrsta (obavezni/izborni) Obavezni Ime nositelja predmeta Dražen Begić Imena nastavnika/suradnika na predmetu

Mihaljević-Peleš, N. Jovanović, M. Skočić, V. Đorđević, M. Rojnić Kuzman, M.Braš

Jezik izvođenja Hrvatski jezik Broj sati nastave (unijeti)

15

Okvirni sadržaj predmeta (50-100 riječi)

Cilj kolegija je upoznavanje s psihopatološkom procjenom, čiji su najvažniji dijelovi klinički (psihijatrijski) intervju i psihički profil (status), te upoznavanje sa suvremenim psihijatrijskim klasifikacijama. Student će saznati kada i zašto se radi psihopatološka procjena te iz kojih se dijelova ona sastoji. Opisat će se vrste intervjua, sam tijek, elastičnost u njegovom provođenju, informacije koje treba dobiti. U praktičnom će se dijelu vježbati provođenje psihijatrijskog intervjua s bolesnicima koji imaju različite psihičke poremećaje i bolesti. Definicija klasifikacije, koncept postavljanja dijagnoze kao temelj klasifikacijksog sustava, ograničenja postojećih i zahtjevi budućih klasifikacija. Međunarodna klasifikacija bolesti – MKB (poglavlje posvećeno duševnim poremećajima i bolestima) i Dijagnostički i statistički priručnik – DSM kao nadopunjujuće psihijatrijske klasifikacije. Ocjenske ljestvice u psihijatriji kao klinički instrument za objektiviziranje kliničke slike poremećaja/bolesti i međusobmo razlikovanje njihovih simptoma.


Upoznati teorijske osnove pristupa psihijatrijskom bolesniku i načine vođenja psihijatrijskog intervjua te praktično ovladati vođenjem psihijatrijskog intervjua s odraslom osobom. Korištenje postojećih klasifikacijskih sustava (osobito MKB) u svakodnevnom kliničkom radu.




Begić D. Psihopatologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2011. Sadock BJ, Sadock VA, Ruiz P. Kaplan & Sadock's Comprehensive textbook of psychiatry. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins, 2009.

Popis preporučene dopunske literature (knjige, časopisi)

Morrison J. The First Interview. New York, London: The Guilford Press, 2008. Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstenih

16

problema, 10. revizija. Zagreb: Medicinska naklada, 1994. Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje, 4. izdanje (DSM-IV). Jastrebarsko: Naklada Slap, 1996.

ECTS 2,0 Način polaganja ispita (pismeni, usmeni, praktični)

pismeni



17

Razrada predmeta

PSIHIJATRIJSKI INTERVJU I

KLASIFIKACIJSKI SUSTAVI

Broj

sati

P/S/V Voditelj:

D. Begić

1. Komunikacija u medicini 1 Predavanje V. Đorđević

2. Opći psihijatrijski intervju 1 Predavanje D. Begić

3. Psihopatološka procjena i psihički profil (status)


4. Psihijatrijska povijest bolesti 1 Predavanje A. Mihaljević-Peleš

6. Klinički intervju (razgovor s bolesnikom) 2 Vježbe N. Jovanović

7. Klinički intervju (razgovor s bolesnikom) 2 Vježbe M. Rojnić Kuzman

8. Klinički intervju (razgovor s bolesnikom) 2 Vježbe M. Skočić

9. Klasifikacija u psihijatriji 1 Predavanje D. Begić

10. Međunarodna klasifikacija bolesti 1 Predavanje A. Mihaljević-Peleš

11. Dijagnostički i statistički priručnik 1 Predavanje M.Braš

12. Usporedba MKB i DSM sustava 1 Seminar D. Begić

13. Ocjenske ljestvice u psihijatriji 1 Seminar M. Braš

15

18

Naslov predmeta ETIKA U PSIHIJATRIJI Vrsta (obavezni/izborni)

obavezni

Ime nositelja predmeta Prof.dr.sc.Vesna Medved Imena nastavnika/suradnika na predmetu

Doc.dr.sc.Ana Borovečki, Doc.dr.sc.Marijana Braš, Prof dr.sc. Veljko Đorđević, Prof.dr.sc. V. Jukić


10


Polaznici će se upoznati sa povijesnim razvojom medicinske etike, a u okviru nje i psihijatrijske etike na što su značajni utjecaj imale mnogobrojne međunarodne i nacionalne deklaracije. One su polazni dokumenti za razumijevanje etičkih, pravnih, medicinskih, socijalnih, teoloških i ekonomskih aspekata sa kojma se susreće medicina. Aktualno postoji oko sedamdesetak rezolucija,izjava,daklaracija i sl. koje služe izgradnji i usavršavanju medicinske etike i medicinskog zakonodavstva. Ovi dokumenti će biti grupirani, prikazani i analizirani prema problematici koju obrađuju. Polaznicima će se prikazati problematika medicinskoga prava sa naglaskom na zakonske odredbe za područje duševnih bolesti. Obradit će se teme koje uključuju informirani pristanak, medicinska tajna, eutanazija, prisilna hospitalizacija, zaštita građanskih prava bolesnika. Specijalizanti će se upoznati sa nadležnostima etičkih povjerenstva, specifičnostima kliničkih istraživanja u psihijatriji i palijativnom skrbi. Polaznici će biti upoznati s povijesnim razvojem i osnovnim etičkim principima vezanim uz klinička istraživanja ( informirani pristanak, zaštita ispitanika, ocjena štetnosti i koristi, etička povjerenstva za istraživanja). Poseban će naglasak biti na istraživanjima u psihijatrij i specifičnostima tih istraživanja. Nastava će biti usmjerena na stjecanje praktičnih znanja kroz interaktivan pristup predavanjima i raspravu na konkretnim primjerima tijekom seminara.


Upoznavanje s osnovnim načelima etike i međunarodnih dokumanata na kojima je ona utemeljena. Etičko postupanje u svakodnevnoj kliničkoj psihijatrijskoj praksi i istraživanjima s psihijatrijskim bolesnicima.


Predavanja 8, seminari 2

Popis literature 1. Madridska deklaracija o etičkim načelima u psihijatrijskoj

19

potrebne za studij i polaganje ispita (2-3 udžbenika)

praksi, Svjetska psihijatrijska organizacija, 2011. 2. European Textbook on Ethics in Reserach. European Union 2010.


1. Ethics of psychiatric reserach. Royal College of Psychiatrists. Position Satetment PSO2/ 2011.Pinals DA, Appelbaumn PS. Ethical Aspects of Neuropsychiatirx 2. Reserach with Human Subjects. u: Davis KL, Channey D, Coyle JT, Nemeroff C ( urednici)Neuropsychopharamcology 5th Generation of Progress. Lippincott, Williams, & Wilkins, Philadelphia, Pennsylvania, 2002 .str. 475-484.


pismeni



20

Razrada predmeta

ETIKA U PSIHIJATRIJI

Broj

sati

P/S/V Voditelj:

V. Medved

1. Osnovni principi medicinske i psihijatrijske etike

2 Predavanje V.Medved

2. Etika u psihijatriji – primjeri iz prakse

1 Seminar V. Medved

3. Etika i klinička istraživanja u psihijatriji

2 Predavanje A. Borovečki

4. Etika u kliničkim istraživanjima – primjeri iz prakse

1 Seminar A. Borovečki

5. Etika u psihogerijatriji 1 Predavanje V. Đorđević

6. Palijativna skrb – etički izazovi

1 Predavanje

M. Braš

7. Etički problemi prisilne hospitalizacije

2 Predavanje

V. Jukić

10

21

Naslov predmeta PSIHOGERIJATRIJA Vrsta (obavezni/izborni) Obavezni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Ninoslav Mimica Imena nastavnika/suradnika na predmetu

Prof. dr. sc. Neven Henigsberg


12


Osnove epidemiologije psihijatrijskih poremećaja u starijoj životnoj dobi; Načela vođenja psihijatrijskog intervjua s osobama starije životne dobi; Neuropsihološka obrada osoba s demencijom i psihijatrijski mjerni instrumenti; Delirium; Blagi kognitivni poremećaj vs. fiziološko zaboravljanje starijih osoba vs. demencija; Alzheimerova demencija i druge demencije; Psihijatrijski poremećaji u starijoj životnoj dobi; Specifičnosti psihofarmakologije u psihijatriji starije životne dobi; Mjesto I značaj palijativne medicine u psihogerijatriji; Forenzički aspekti psihogerijatrijske populacije (poslovna sposobnost, raspravna sposobnost, sposobnost davanja informiranog pristanka za liječenje, glasačka sposobnost, zlostavljanje starijih osoba i starije osobe kao zlostavljači); Izvaninstitucionalna skrb za oboljele starije životne dobi (patronaža, dnevni boravci, udruge samopomoći).


Specifičnosti psihijatrijskog pregleda bolesnika starije životne dobi; razlikovanje fizioloških procesa starenja od neurodegenerativnih poremećaja; poznavati bateriju pretraga za ranu dijagnostiku Alzheimerove bolesti; savladati osnovne psihometrijske metode (MMSE, TCS; ADAS-cog; NPI); specifičnosti psihofarmakoterapije i forenzičko psihogerijatrijsko vještačenje.




1. Blazer DG, Steffens DC (ur). Essentials of Geriatric Psychiatry, Second Edition. Washington, London: American Psychiatric Publishing, 2012.

2. Sheehan B, Karim S, Burns S. Old Age Psychiatry. Oxford: Oxford University Press, 2009.

3. Duraković Z i sur. Farmakoterapija u gerijatriji. Medixova medicinska biblioteka, Zagreb, 2011.


Spar JE, La Rue A. Clinical Manual of Geriatric Psychiatry. Washington, London: American Psychiatric Publishing,

22

(knjige, časopisi) 2006. Weiner MF, Lipton AM (ur.). The American Psychiatric Publishing Textbook of Alzheimer Disease and Other Dementias. Washington, London: American Publishing, 2009. Feldman HH (ur). Atlas of Alzheimer's Disease. London: Informa healthcare, 2007. Hay DP; Klein Hay DP, Klein DT, Hay LK, Grossberg GT, Kennedy JS. (eds). Agitation in patients with dementia : a practical guide to diagnosis and management. Washington, DC: American Psychiatric Publishing, Inc.; 2003. Bonner C. Reducing stress-related behaviours in people with dementia: care-based therapy, second impression. London: Jessica Kingsley Publishers; 2006. Mimica N. Komunikacija s osobom oboljelom od demencije. Medix 2011;17:(92 - Suppl 1):56-8. Mimica N, Kalinić D. Art therapy may be benefitial for reducing stress-related behaviours in people with dementia – case report. Psychiat Danub 2011;23(1):125-8. Mimica N, Presečki P. Current treatment options for people with Alzheimer's disease in Croatia. Chemico-Biological Interactions 2010;187(1-3):409-10. Mimica N, Presečki P. How do we treat people with dementia in Croatia. Psychiat Danub 2010;22(2):363-6. Rabins PV, Lyketsos CG, Steele C. Practical Dementia Care. New York: Oxford University Press; 1999. Sheehan B, Karim S, Burns A. Old age psychiatry. Oxford: Oxford University Press; 2009. Waite J, Harwood RH, Morton IR, Connelly DJ. Dementia care: a practical manual. Oxford: Oxford University Press; 2009.


pismeni



23

Razrada predmeta

PSIHOGERIJATRIJA Broj

sati

P/S/V Voditelj:

N. Mimica

1. Epidemiologija i etiologija psihijatrijskih poremećaja u starijoj životnoj dobi

1 predavanje N. Mimica

2. Komunikacijske vještine sa osobama starije životne dobi 1 predavanje M. Braš

3. Neuropsihološka obrada osoba s demencijom i psihijatrijski mjerni instrumenti

1 vježbe N. Mimica

4. Delirium 1 seminar N. Mimica

5. Blagi kognitivni poremećaj vs normalno staračko zaboravljanje vs demencija

1 seminar N. Mimica

6. Alzheimerova demencija i druge demencije 1

predavanje N. Mimica

7. Neuroimaging dijagnositka u demencijama 1

predavanje V. Medved

8. Psihijatrijski poremećaji u starijoj životnoj dobi 1


9. Specifičnosti psihofarmakologije u psihijatriji starije životne dobi 1


10. Palijativna medicina u psihogerijatriji 1

predavanje M. Braš

11. Forenzički aspekti psihogerijatrijske populacije (poslovna sposobnost, raspravna sposobnost, sposobnost davanja informiranog pristanka za liječenje, glasačka sposobnost, zlostavljanje starijih osoba i starije osobe kao zlostavljači)

1

predavanje

N. Mimica

12. Izvaninstitucionalna skrb za oboljele starije životne dobi (patronaža, dnevni boravci, udruge samopomoći)

1 seminar V. Đorđević

12

24

Naslov predmeta BOLESTI OVISNOSTI Vrsta (obavezni/izborni) obvezni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Veljko Đorđević Imena nastavnika/suradnika na predmetu

Prof. dr. sc. Neven Henigsberg, Prof. dr. sc. Ninoslav Mimica, Prof. dr. sc. V. Đorđević, M. Rojnić Kuzman, Dr.sc. Zrnka Kovačić, Dr.sc. Radmila Topić


20


Definicija bolesti ovisnosti kao grane psihijatrije. Dijagnost kriteriji za ovisnost, zlouporabu, intoksikaciju i druge aspe ovisnosti te njihova klasifikacija. Epidemiologija alkoholizm drugih ovisnosti. Povijesni aspekt ovisnosti o alkoholu, droga i „novim sredstvima ovisnosti“. Etiološki koncepti (biologij psihološki, socijalni i drugi) bolesti ovisnosti. Razvoj, t bolesti i klinička slika alkoholizma i ovisnosti o psihoaktivn tvarima te drugim sredstvima ovisnosti. Dijagnostika bol ovisnosti i timski rad s ovisnicima. Psihofarmakoterapij psihoterapijski (individualni, obiteljski, grupni) i socioterapi (terapijske zajednice ovisnika, KLA, klubovi liječe narkomana, ovisnika o kockanju) postupci u liječenju ovisn Dualni poremećaji i komplikacije bolesti ovisnosti (tjeles neurološke, psihičke). Prevencija ovisnosti i rehabilita ovisnika. Društveno značenje bolesti ovisnosti.


Zadovoljavajuće (specijalističko) poznavanje svih aspekata (povijesti, epidemiologije, etiologije, socio-ekonomskih i forenzičkih) i svih vrsta bolesti ovisnosti. Kompetentnost u prepoznavanju i dijagnosticiranju ovisnosti o alkoholu, drogama i drugim sredstvima ovisnosti. Predvođenje i koordiniranje stručnjaka raznih profila u liječenju ovisnika.




Latt Noeline; Katherine Conigrave, Jane Marshall, John Saunders, E. Jane Marshall, David Nutt (2009) Addiction medicine. Oxford: Oxford University Press. American Psychiatric Association (APA). Diagnostic and statistical manual of mental disorders. Ed. 4. Washington, APA, 1994.(Poglavlje – Poremećaji povezani s uzimanjem psihoaktivnih tvari) Sakoman, Slavko. Društvo bez droge? Institut društvenih

25

znanosti Ivo Pilar, Zagreb. 2001. Ante Bagarić, Miroslav Goreta. Psihijatrijsko vještačenje ovisnika o drogama i kockanju. Medicinska naklada, Klinika za psihijatriju Vrapče. Zagreb, 2012.


Sakoman S. - Društvo bez droge, Nakladnik: Institu društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb 2008. Valentin Pozaić (uredio), Droga - od beznađa do nade, Drugo prošireno izdanje, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 1999. Alcoholism, časopis, izdavač Klinika za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti KBC Sestre milosrdnice, Zagrebu, u suradnji s International Council on Alcohol and Addictions, Lausanne, (Švicarska) i Alcohol Research Center, University of Trieste (Italija)


pismeni



26

Razrada predmeta

BOLESTI OVISNOSTI Broj sati

P/S/V Voditelj: V. Jukić

1. Povijest, epidemiologija, definicije pojmova, dijagnostički kriteriji i klasifikacije bolesti ovisnosti

2 predavanje V. Jukić

2. Alkoholizam – etiologija prema bio-psiho-socijalnom modelu i klinička slika


3. Alkoholizam – liječenje (farmakoterapija, psihoterapija, psihosocijalne metode, KLA)

2 predavanje V. Đorđević

4. Ovisnost o psihoaktivnim supstancama – etiologija i klinička slika


5. Ovisnost o psihoaktivnim supstancama – liječenje


6. Ovisnost o kockanju, internetu i pušenju


7. Komunikacijske vještine u radu s ovisnicima i članovima obitelji


8. Prevencija ovisnosti 1 predavanje M. Rojnić Kuzman

9. Socijalno-ekonomski i forenzičko značenje bolesti ovisnosti


10. Tjelesne bolesti kao posljedica alkoholizma

1 seminar R. Topić

11. Prikazi iz stručne i znanstvene literature

2 seminar Z. Kovačić

20

27

Naslov predmeta PSIHOTIČNI POREMEĆAJI Vrsta (obavezni/izborni) obvezni Ime nositelja predmeta Prof.dr.sc.Vesna Medved Imena nastavnika/suradnika na predmetu

Prof.dr.sc.Miro Jakovljević, prof.dr.sc.Alma Mihaljević Peleš, Prof.dr.sc.Slađana Štrkalj Ivezić, Doc.dr.sc. Marina Šagud, Doc.dr.sc. Igor Filipčić, Dr.sc. Martina Ronjić Kuzman, Dr.sc. Nikolina Jovanović, Dr.sc. Milena Skočić i Prof L. Brajković, Dr.sc. Radmila Topić


35


Sadržaj predmeta su shizofrenija kao najvažniji član ove skupine, sumanuti poremećaji, shizoafektivne psihoze i organski uvjetovani psihotični poremećaji. Polaznici će se upoznati s aktualnim spoznajama o etiologiji i dijagnostici psihotičnih poremećaja koji su vrlo relevantni u kliničkom radu. U tom smislu obradit će se patofiziološke teorije nastanka psihičkih poremećaja; biokemijske i ostale teorije, genetske teorije, neurorazvojne i neurodegenerativne. Značajno mjesto zauzimaju psihodinamske i sociodinamske teorije koje će biti prikazane kroz povijesni aspekt njihove konceptualizacije. Polaznici će biti detaljno upoznati sa kliničkom slikom navedenih psihotičnih poremećaja. U okviru organskih psihotičnih stanja iznijet će se većina tjelesnih bolesti koje mogu imati i psihotičnu manifestaciju i opisati specifičnosti fenomenologije. U istom smislu obradit će se komorbidna stanja psihotičnih poremećaja sa drugim duševnim poremećajima. Neuropsihologijska obrada bolesnika prikazat će se kroz kliničku i istraživačku praksu. U svrhu postavljanja dijagnoze i praćenja učinka liječenja polaznici će biti upoznati sa dijagnostičkim i ocjenskim ljestvicama. Nastava će se odvijati kroz predavanja uz koja će polaznici dobiti handouts materijal. Seminari će se odvijati na način da će svaki polaznik na samostalno izabranu temu izložiti seminarski rad koji će se diskutirati u grupi i sa voditeljem seminara.Vježbe će obuhvaćati prikaze slučajeva iz kliničke prakse kao i prikaze aktualnih bolesnika na Klinici.


Polaznici trebaju u potpunosti savladati teoriju i praksu sa područja psihotičnih poremećaja. Teorijska znanja koje se odnose na etiologiju duševnih poremećaja temelj su za racionalnu farmakoterapiju. Osim toga cilj je savladati prepoznavanje različitih vrsta psihotičnih poremećaja I specifičnosti kliničke slike pojedinačnih I komorbidnih stanja.

Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u


28

provedbi predmeta (predavanja, vježbe, seminari, seminarski radovi, analize posebnih slučajeva i primjera (case studies), i sl.) Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita (2-3 udžbenika)

Sadock BJ, Sadock VA, Ruiz P. Kaplan & Sadock's Comprehensive textbook of psychiatry. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins, 2009. Weinberger DR, Harrison P. Schizophrenia. Willey and Blackwell, 2011.


Silveira C, Marques-Teixeira J, de Bastos-Leite AJ. More than one century of schizophrenia: an evolving perspective. J Nerv Ment Dis. 2012 Dec;200(12):1054-7. doi: 10.1097/NMD.0b013e318275d249. Review. Jääskeläinen E, Juola P, Hirvonen N, McGrath JJ, Saha S, Isohanni M, Veijola J, Miettunen J. A Systematic Review and Meta-Analysis of Recovery in Schizophrenia. Schizophr Bull. 2012 Nov 20. Watson A, Barker V, Hall J, Lawrie SM. Remembering the self in schizophrenia. Br J Psychiatry. 2012 Dec;201(6):423-4. doi: 10.1192/bjp.bp.112.110544.

ECTS 4 Način polaganja ispita (pismeni, usmeni, praktični)

pismeni



http://www.amazon.com/s/ref=ntt_athr_dp_sr_1?_encoding=UTF8&field-author=Daniel%20R.%20Weinberger&search-alias=books&sort=relevancerank�

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23197119�






29

Razrada predmeta

PSIHOTIČNI POREMEĆAJI Broj

sati

P/S/V Voditelj:

V. Medved

1. Epidemiologija i klasifikacija psihotičnih poremećaja

1 predavanje I. Filipčić

2. Epidemiologija i klasifikacija psihotičnih poremećaja

1 seminar I. Filipčić

3. Multifaktorijalnost u etiologiji psihotičnih poremećaja

2 predavanje M. Jakovljević

4. Biokemijske teorije psihotičnih poremećaja

2 seminar N. Jovanović

5. Genetske teorije nastanka psihotičnih poremećaja

2 seminar M. Kuzman Rojnić

6. Neurorazvojne i neurodegenerativne teorije nastanka psihotičnih poremećaja

2 predavanje V. Medved

7. Psihodinamske i sociodinamske teorije nastanka psihotičnih poremećaja

2 predavanje S. Štrkalj Ivezić

8. Klinička slika shizofrenije 2 predavanje V. Medved 9. Klinička slika shizofrenije 1 seminar V. Medved 10. Klinička slika shizofrenije 1 vježbe R. Topić 11. Suicidalnost u psihotičnih

bolesnika 1 seminar N. Jovanović

12. Diferencijalna dijagnoza shizofrenije s deficitarnim simptomima i unipolarne depresije


13. Diferencijalna dijagnoza shizofrenije i poremećaja osobnosti

1 predavanje D. Marčinko

14. Postpartalna psihoza 1 seminar M. Skočić

15. Organski uvjetovani psihotični poremećaji


16. Organski uvjetovani psihotični poremećaji

2 seminar V. Medved

17. Komorbiditet shizofrenije sa drugim psihičkim poremećajima

1 predavanje Filipčić

18. Komorbiditet shizofrenije s tjelesnim poremećajima

1 seminar Filipčić

19. Neuropsihologijsko testiranje u bolesnika sa shizofrenijom

2 seminar L. Brajković

20. Metakognitivni trening 1 seminar L. Brajković 21. Metakognitivni trening 1 vježbe L. Brajković

30

22. Ocjenske ljestvica za psihotične poremećaje

1 predavanje M. Šagud

23. Ocjenske ljestvica za psihotične poremećaje

1 vježbe M. Šagud

24. Osnovni principi liječenja psihotičnih poremećaja - algoritmi


25. Prikaz iz stručne i znanstvene literature

2 seminar M. Kuzman Rojnić

35

31

Naslov predmeta POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA Vrsta (obavezni/izborni) obavezni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Alma Mihaljević-Peleš Imena nastavnika/suradnika na predmetu

Doc. dr. sc. Igor Filipčić, Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek, Dr.sc. Nikolina Jovanović, dr. sc. Martina Kuzman-Rojnić, doc. dr. sc. Darko Marčinko prof. dr. sc. Alma Mihaljević-Peleš, , doc. dr. sc. Marina Šagud


16


Afektivni poremećaji su najučestaliji psihijatrijski poremećaji u općoj populaciji u radno najproduktivnijoj životnoj dobi. Često se susreću u praksi, ali zbog nedovoljnog poznavanja prirode poremećaja i pravila liječenja, učestalo dolazi do kronifikacije poremećaja i prijevremnog oštećenja radne sposobnosti bolesnika. Predmet će dati pregled klasifikacije afektivnih poremećaja kao i njihovu epidemilogiju. Polaznici će biti upoznati s etiologijom afektivnih poremećaja: biološkim, psihološkim i socijalnim čimbenicima. Također će polaznicima biti prikazane kliničke slike svakog pojedinog poremećaja i metode dijagnostike i procjene stanja, te liječenje biološkim, psihološkim i socijalnim pristupom kroz prikaze slučajeva. Posebno će biti prikazane smjernice za liječenje i kritički osvrt pri njihovoj primjeni u svjetlu individualiziranog liječenja bolesnika.


Cilj predmeta je naučiti pravovremeno dijagnosticirati i ispravno započeti liječenje u redovnoj psihijatrijskoj praksi, te spriječiti kronifikaciju bolesti i pojavu komorbidnih psihijatrijskih ili tjelesnih stanja. Cilj je nadalje ovladati dijagnostičkim i terapijskim postupcima, upoznati ocjenske ljestvice za procjenu i praćenje liječenja, što će osigurati učinkovitije liječenje, a time i bolje zbrinjavanje i rehabilitaciju ovih bolesnika.




Hotujac Lj: Psihijatrija, udžbenik David Semple & Roger Smyth: Oxford Handbook of Psychiatry, OUP Oxford, 2nd edition (2009.) Kaplan H, Sadock B: Kaplan and Sadock's Synopsis of psychiatry Behavioural Sciences/Clinical Psychiatry, Tenth

32

Edition, 2007.


Mihaljević-Peleš, A I Šagud M. Antidepresivi u kliničkoj praksi, priručnik uz Tečaj trajnog medicinskog usavršavanja 2009. I 2011. Mihaljević-Peleš, A I Šagud M. Antipsihotici u kliničkoj praksi, priručnik uz Tečaj trajnog medicinskog usavršavanja 2010.


pismeni test



33

Razrada predmeta

POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA Broj sati

P/S/V Voditelj: A. Mihaljević-Peleš

1. Povijest, klasifikacija i epidemiologija poremećaja raspoloženja

2 predavanje A. Mihaljević-Peleš

2. Biologija depresije 2 predavanje M. Šagud

3. Psihodinamske i psihosocijalne teorije u nastanku afektivnih poremećaja i osnove psihoterapijskog liječenja

2 predavanje R. Gregurek

4. Primjena ocjenskih ljestvica u procjeni poremećaja raspoloženja


5. Primjena ocjenskih ljestvica u procjeni poremećaja raspoloženja

1 vježbe A. Mihaljević-Peleš

6. Sucidalnost u poremećajima raspoloženja

1 predavanje Doc. dr. sc. Darko Marčinko

7. Sucidalnost u poremećajima raspoloženja

1 seminar Doc. dr. sc. Darko Marčinko

8. Bipolarni afektivni poremećaj – klinička obilježja maničnih i depresivnih epizoda

1 seminar M. Kuzman-Rojnić

9. Sezonska depresija 1 seminar Doc. dr. sc. Igor Filipčić

10. Depresija u komorbiditetu sa tjelesnim bolestima


11. Osnovni principi liječenja poremećaja raspoloženja - algoritmi

1 predavanje A. Mihaljević- Peleš

12. Prikaz iz stručne i znanstvene literature/ seminari/klinički prikazi

2 vježbe N. Jovanović

16

34

Naslov predmeta ANKSIOZNI POREMEĆAJI Vrsta (obavezni/izborni) obavezni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Alma Mihaljević-Peleš Imena nastavnika/suradnika na predmetu

Prof. dr.sc. Dražen Begić, prof. dr. sc. Rudolf Gregurek, dr.sc. Nikolina Jovanović, prof. dr. sc. Vesna Medved, prof. dr. sc. Alma Mihaljević-Peleš, dr. sc. Milena Skočić, doc. dr. sc. Marina Šagud


15


Anksiozni poremećaji sve su učestaliji poremećaji u općoj populaciji I javljaju se obično u radno najproduktivnijoj životnoj dobi. O ovim poremećajima psihijatri znaju malo i često ga rješavaju davanjem anksiolitika po potrebi, što uzrokuje kronifikaciju poremećaja i oštećenje radne sposobnosti bolesnika. Predmet će dati pregled klasifikacije anksioznih poremećaja; kliničku klasifikaciju na anksiozne poremećaje u užem smislu i anksiozne poremećaje u širem smislu. Polaznici će biti upoznati s etiologijom anksioznih poremećaja: biološkim, psihološkim i socijalnim teorijama. Također će polaznicima biti prikazane kliničke slike svakog pojedinog poremećaja i metode dijagnostike i procjene stanja, te liječenje biološkim, psihološkim i socijalnim pristupom kroz prikaze slučajeva.


Cilj predmeta je naučiti pravovremeno dijagnosticirati i ispravno započeti liječenje u redovnoj psihijatrijskoj praksi, te spriječiti kronifikaciju bolesti i pojavu komorbidnih psihijatrijskih ili tjelesnih stanja. Koristeći znanja iz ostalih predmeta cilj je ovladati dijagnostičkim i terapijskim postupcima koji će omogućiti dobro zbrinjavanje I rehabilitaciju ovih bolesnika.




Hotujac Lj: Psihijatrija, udžbenik David Semple & Roger Smyth: Oxford Handbook of Psychiatry, OUP Oxford, 2nd edition (2009.) Kaplan H, Sadock B: Kaplan and Sadock's Synopsis of psychiatry Behavioural Sciences/Clinical Psychiatry, Tenth Edition, 2007.

35


Gregurek,R i Klein E: Posttraumatski stresni poremećaj – hrvatska iskustva- Ur. R. Gregurek, E. Klein. Medicinska naklada, Zagreb, 2000. Mihaljević-Peleš, A I Šagud M. Antidepresivi u kliničkoj praksi, priručnik uz Tečaj trajnog medicinskog usavršavanja 2009. I 2011. Begić D. Suvremeno liječenje anksioznih poremećaja, priručnik uz Tečaj trajnog medicinskog usavršavanja 2009. I 2011.


pismeni test



36

Razrada predmeta

ANKSIOZNI POREMEĆAJI Broj

sati

P/S/V Voditelj:

A. Mihaljević-

Peleš

1. Povijest i klasifikacija anksioznih i drugih neurotskih poremećaja


2. Biologija anksioznosti 1 predavanje M. Šagud 3. Psihodinamska teorija i

psihološke teorije u razvoju anksioznih poremećaja


4. Simptomi i klinička slika paničnog poremećaja i općeg (generaliziranog) anksioznog poremećaja

1 seminar M. Skočić

5. Simptomi i klinička slika obuzeto-prisilnog poremećaja


6. Simptomi akutne reakcije na stres i poremećaja prilagodbe


7. Simptomi i klinička slika fobija i drugih neurotskih poremećaja


8. Simptomi i klinička slika PTSP - prikaz slučaja


9. Kognitivno-bihevioralna teorija - prikaz slučaja

1 vježbe D. Begić

10. Procjena anksioznih poremećaja ocjenskim ljestvicama


11. Procjena anksioznih poremećaja ocjenskim ljestvicama

1 vježbe A. Mihaljević-Peleš

12. Osnovni principi liječenja anksioznih poremećaja - algoritmi

1 predavanje A. Mihaljević Peleš

13. Prikaz iz stručne i znanstvene literature/prikazi bolesnika

2 seminar M. Braš

15

37

Naslov predmeta POREMEĆAJI OSOBNOSTI Vrsta (obavezni/izborni) obavezatni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek; Imena nastavnika/suradnika na predmetu

Prof. dr. sc. Dražen Begić, Prof.dr.sc. N. Jokić-Begić , Prof. dr.sc. Vlasta Rudan; prof. dr. sc. Alma Mihaljević-Peleš; Doc. dr. sc. Darko Marčinko; doc. dr. sc. Marina Šagud; Doc. dr. sc. Ivica Begovac; dr. sc. Zorana Kušević; Dr. sc. Milena Skočić


20


Cilj kolegija je upoznavanje s razvojem ličnosti u cijeloživotnoj perspektivi i teorijskim pristupima razvoja ličnosti, te sa poremećajima. U uvodnom dijelu će biti ukratko predstavljene i uspoređivane osnovni teoretski pristupi u psihologiji ličnosti (Osobinski pristup; Psihoanalitički pristup; Kognitivni pristup; Pristup teorija učenja; Humanistički pristup). Uz kritički osvrt, bit će uspoređene različite teorije ličnosti. Bit će prikazana razvojna perspektiva u razumijevanju ličnosti, s naglaskom na stabilnost i promjenama osobina ličnosti. Raspravljat će se o granici između „zdrave“ i „patološke“ ličnosti. Posebno će se obraditi odnos ličnosti i psihofizičkog zdravlja. Poremećaji ličnosti su heterogena skupina poremećaja, a smatra ih se trajnim, nefleksibilnim obrascima ponašanja, devijantnim u odnosu na kulturalna očekivanja, te izvorom stresa i poremećenog funkcioniranja. Poremećaji osobnosti su dugoptrajni model unutrašnjeg doživljavanja i ponašanja koji izrazito odstupa od očekivanog s obzirom na kulturalnu pripadnost osobe, pervazivan je i nefleksibilan, ima početak u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi, stabilan je tijekom vremena, te dovodi do smetnji ili oštečenja.


Polaznik će tijekom ovog kolegija steći znanja o osnovnim teoretskim pristupima proučavanju ličnosti i moći će se kritički osvrnuti na njih. Razumjet će cijeloživotnu perspektivu u razvoju ličnosti. Znat će kritički promišljati o granici između uobičajenih varijacija osobina ličnosti i psihopatoloških odstupanja, te ovladati s konkretnim dijagnostičkim i terapijskim postupcima u pristupu osobama oboljelim od poremećaja osobnosti.

Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta (predavanja, vježbe, seminari, seminarski radovi, analize posebnih


38

slučajeva i primjera (case studies), i sl.) Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita (2-3 udžbenika)

1. Kaplan and Sadock's Synopsis of Psychiatry: Behavioral Sciences/Clinical Psychiatry; Lippincott Williams & Wilkins; 9th edition; 2009.

2. Gabbard GO. Psychodynamic Psychiatry in Clinical Practice, The DSM-IV Edition. Washington D.C.: American Psychiatric Press; 1994.

3. Perwin LA, John OP. Handbook of Personality: Theory and research. New York, London: The Guilford Press, 1999.

4. Ingram RE, Price JM. Vulnerability to Psychopathology. Risk across the Lifespan. New York, London: The Guilford Press, 2001.


Fonagy, P. , György G., Elliot L., Targe M., Affect Regulation, Mentalization, and the Development of the Self Publisher: New York: Other Press, 2004 Fonagy P, Steele M, Steele H, Target M: Reflective-Functioning Manual, Version 4.1: For Application to Adult Attachment Interviews. London, UK, University College London, 1997 Gabbard GO, Wilkinson S: Management of Countertransference With Borderline Patients. Washington, DC, American Psychiatric Press, 1994 Patrick CJ. Handbook of Psychopathy. New York, London: The Guilford Press, 2007. Monte CE. Beneath the Mask. Fort Worth: Harcourt Brace, 1995.


usmeni ispit



39

Razrada predmeta

POREMEĆAJ OSOBNOSTI Broj sati

P/S/V Voditelj: R. Gregurek

1. Teorijski pristupi ličnosti i njezinom razvoju, Osobinski pristup, Pristup teorija učenja, Humanistički pristup


3. Psihoanalitički pristup 2 Predavanje R. Gregurek

4. Kognitivni pristup 2 Predavanje N. Jokić-Begić

5. Cijeloživotna perspektiva razvoja ličnosti

1 Predavanje N. Jokić-Begić

6. Granice između „zdrave“ i „patološke“ ličnosti

1 Seminar N. Jokić-Begić

7. Epidemiologija i etiologija poremećaja osobnosti


8. Biologijske teorije poremećaja osobnosti

1 seminar M. Šagud

9. Klinička slika poremećaja osobnosti i diferencijalna dijagnoza poremećaja osobnosti

2 predavanje V. Rudan

10. Poremećaji osobnosti u adolescenciji

1 predavanje I. Begovac

11. Osnovne postavke psihoterapijskog pristupa

2 predavanje V. Rudan

12. Osnovne postavke farmakoterapijskog pristupa

1 predavanje A.Mihaljević- Peleš

13. Koncept mentalizacije u okviru poremećaja osobnosti


14. Diferencijalna dijagnoza poremećaja osobnosti – primjer iz kliničke prakse

2 vježbe Z. Kušević



20

40

Naslov predmeta POREMEĆAJI U DJEČJOJ I ADOLESCENTNOJ DOBI Vrsta (obavezni/izborni) obavezatni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Vlasta Rudan Imena nastavnika/suradnika na predmetu

Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek; prof. dr. sc. Alma Mihaljević-Peleš; Doc. dr. sc. Ivica Begovac; dr. sc. Zorana Kušević;


12


Dječja je psihijatrija progresivno stjecala svoju autonomiju. Izrastajući iz neurologije, opće psihijatrije i pedijatrije, ona u svijetu postupno stječe status zasebne medicinske discipline, koja izučava i liječi duševno bolesno dijete ili ono koje ima psihičke teškoće od samog rođenja pa do zavrpšetka puberteta odnosno adolesencije. Stoga dječja psihijsatrija zahtjeva posebna umijeća da se prepoznaju i otkriju elementi opasnog razvoja prema patološkim mentalnim stanjima koja će remetiti ličnost u njezinu psihološkom i socijalnom funkcioniranju tijekom života. Dječja psihijatrija vodi brigu o više vrsta uzročnih čimbenika: genetski, biološki, psihodinamski i socijalni čimbenici. Polaznici će biti upiznati sa sljedećim poremećajima: Poremećaji ponašanja ( poremećaji pažnje/hiperaktivni poremećaji- ADHD), Emocionalni i socijalni poremećaji (depresije u dječjoj i adolescentnoj dobi, strahovi i anksioznost, Poremećaji socijalnih odnosa), Razvojni poremećaji (mentalna retardacija, autizam), Rizična djeca (zlostavljanja djece, seksualna zlostavljanja), Problemi u adolescenciji (obiteljski konflikti i problemi komunikacije adolescenata, Ovisnosti).


Cilj predmeta je upoznati polaznike sa suvremenim spoznajama iz ovog područja. Polaznici bi rješavali konkretne probleme iz svakodnevne medicinske prakse u okviru djelokruga liječnika specijaliste psihijatra.Cilj je ovladati s konkretnim dijagnostičkim i terapijskim postupcima u pristupu oboljelima dječje i adolescentne dobi.



41


1. Vidović V, Begovac I, Majić G, Škrinjarić J, Grubić M, Barišić N. Dječja psihijatrija. U N. Barišić (ur.). Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2009, str. 717- 758. 2. Lewis M: Child and adolescent Psychiatry. Williams / Wilkins, Baltimore, 2004. 3. Volkmar FR, Martin A. Essentials of Lewis's child and adolescent psychiatry. Walters Kluwer and Lippincott Williams & Wilkins, 2011.


Mash EJ, Terdal LG. Assessment of Childhood Disorders (3ed Ed). The Guilford Press, New York, London, 1997. Gabbard GO. Psychodynamic Psychiatry in Clinical Practice, The DSM-IV Edition. Washington D.C.: American Psychiatric Press; 1994.


usmeni ispit



42

Razrada predmeta

DJEČJA I ADOLESCENTNA

PSIHIJATRIJA

Broj

sati

P/S/V Voditelj:

V. Rudan

1. Etiologija i epidemiologija

1 predavanje R. Greguek

2. Poremećaji u dječjoj dobi 1 predavanje I. Begovac

3. Autizam 1 seminar I. Begovac

4. ADHD 1 seminar I. Begovac

5. Poremećaji u adolescenciji 2 predavanje V. Rudan

6. Emocionalni i socijalni poremećaji u dječjoj i adolescentnoj dobi

1 seminar V. Rudan

7. Terapijski pristup poremećajima dječje i adolescentne dobi (farmakoterapija, psihoterapija)

2 predavanje V.Rudan

8. Dječja i adolescentna psihijatrija – primjeri iz kliničke prakse

2 vježbe Z. Kušević


1 seminar Z. Kušević

12

43

Naslov predmeta POREMEĆAJI HRANJENJA Vrsta (obavezni/izborni) obavezatni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Vlasta Rudan Imena nastavnika/suradnika na predmetu

Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek; doc. dr. sc. Darko Marčinko; doc. dr. sc. Ivan Begovac; dr. sc. Zorana Kušević; dr. sc, Milena Skočić


8


Poremećaji hranjenja su karakteizirani sa teškim smetnjama u prehrambenim navikama i ponašanju. Ovaj poremećaj uključuje dvije specifične dijagnoze, Anoreksiju nervozu i Bulimiju nervozu. Karakteristika Anoreksije nervoze je odbijanje osobe da održi minimalnu normalnu tjelesnu težinu. Karakteristike Bulimije nervoze je ponavljanje epizoda prejedanja nakon kojih slijede neodgovarajuće kompenzatorno ponašanja, kao što je samoinducirano povraćanje, zloporaba laksativa, diuretika ili drugih lijekova post ili prekomjerno gimnasticiranje. Osnovna karakteristika i Anoreksije nervoze I Bulimije nervoze je poremećaj percepcije oblika vlastitog tijela i težine. Prevalencija kod žena u kasnijoj adolescenciji i ranoj odrasloj dobi pokazuje da 0,5- 1,0% osoba zadovoljava sve kriterije za Anoreksiju nervozu. Etiologija ovog poremećaja još nije u potpunosti poznarta i uključuje obiteljsku predispoziciju uz genetsku sklonost.


Cilj predmeta je upoznati studente sa suvremenim spoznajama iz ovog područja. Studenti bi rješavali konkretne probleme iz svakodnevne medicinske prakse u okviru djelokruga liječnika specijaliste psihijatra. Cilj je ovladati s konkretnim dijagnostičkim i terapijskim postupcima u pristupu osobama oboljelim od poremećaja hranjenja.




Alexander-Mott, L. & Lumsden, D. B. (Eds.). Understanding eating disorders:Anorexia nervosa, bulimia nervosa and obesity. Washington, DC: Taylor & Francis., 1994 MacSween, M. Anorexic bodies: A feminist and sociological perspective on anorexia nervosa. New York, NY: Routledge., 1993.

44

Hutchison, M. G. (1985). Transforming body image. New York, NY: The CrossingPress. Vidović, V. Anoreksija i bulimija. Biblioteka Časopisa Psiha, Zagreb, 1998.


Palazzoli MS. Self-Starvation: From Individual to Family Therapy in the Treatment of Anorexia Nervosa. London. Chauser. Cambridge. Harvard University Press, 1974


USMENI ISPIT



http://www.amazon.ca/Self-Starvation-Individual-Therapy-Treatment-Anorexia/dp/0876687575/ref=sr_1_3?s=books&ie=UTF8&qid=1343144576&sr=1-3�

http://www.amazon.ca/Self-Starvation-Individual-Therapy-Treatment-Anorexia/dp/0876687575/ref=sr_1_3?s=books&ie=UTF8&qid=1343144576&sr=1-3�

45

Razrada predmeta POREMEĆAJI HRANJENJA

Broj

sati

P/S/V Voditelj:

V. Rudan

1. Povijest i epidemiologija poremećaja hranjenja


2. Etiologija poremećaja hranjenja 1 predavanje V. Rudan

3. Anoreksija nervoza - klinička slika

1 seminar I. Begovac

4. Bulimija nervoza – klinička slika

1 seminar V. Rudan

5. Pretilost – dijagnostika i liječenje

1 seminar V. Đorđević

6. Pretilost – dijagnostika i liječenje

1 vježbe V. Đorđević

7. Terapijski pristup poremećajima hranjenja (farmakoterapija, psihoterapija)


8. Terapijski pristup poremećajima hranjenja (farmakoterapija, psihoterapija)

1 vježbe D. Marčinko

8

46

Naslov predmeta HITNA I KRIZNA STANJA U PSIHIJATRIJI Vrsta (obavezni/izborni) Obvezni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Vlado Jukić Imena nastavnika/suradnika na predmetu

Dr.sc. M. Herceg, Doc.dr.sc. D. Marčinko, Doc.dr.sc. I. Filipčić, Prof. dr. sc. Ninoslav Mimica, Dr.sc. N. Jovanović

Jezik izvođenja Hrvatski jezik Broj sati nastave (unijeti) 12


Hitna i krizna stanja u psihijatriji u prvom su redu klinički problem. Psihički zdravi pojedinci mogu upasti u „krizno stanje“ zbog kojeg im je potrebna hitna psihijatrijska/psihoterapijska pomoć. Hitna stanja u psihijatriji su vezana uz sve nozološke psihijatrijske entitete. Zato im se uglavnom pristupa sindromski. Najčešće sindromi koje zahtijevaju hitnu psihijatrijsku intervenciju su agresivnost, suicidalnost, intoksiciranost, smetenost, intenzivan strah, delirantno stanje različite etiologije... Psihijatar mora znati prepoznati krizno i hitno psihijatrijsko stanje te mora adekvatno terapijski intervenirati. Ponekad je indicirana i primjena fizičke sile te prisilna hospitalizacije. Brza dijagnostika i hitna intervencija jedan je od najzahtjevnijih psihijatrijskih zadataka. Predavanja će obuhvatiti teme kao što su krizna stanja – akutan reakcija na stres, agresivnost kao transdijagnostički psihijatrijski fenomen, suicidalnost – kliničke značajke, etiološki čimbenici i psihijatrijske intervencije, hitna stanja kod oboljelih od shizofrenije i sličnih poremećaja, hitna stanja kod oboljelih od afektivnih i neurotskih poremećaja, hitna psihijatrijska stanja izazvana intoksikacijama i apstinencijskim krizama, hitna stanja u psihogerijatriji, dijagnostički postupci u hitnim psihijatrijskim situacijama, prisilna hospitalizacija i hitna psihijatrijska stanja, planovi terapijskih, dijagnostičkih i rehabilitacijskih postupaka s hitnim psihijatrijskim bolesnikom.


Ovladati znanjima i vještinama potrebnim za rješavanje najčešćih hitnih i kriznih stanja u psihijatriji.

Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta (predavanja, vježbe, seminari, seminarski radovi, analize posebnih slučajeva i primjera


47

(case studies), i sl.) Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita (2-3 udžbenika)

Rachel Lipson Glick, Jon S. Berlin, Avrim B. Fishkind, Scott L. Zeller, Emergency psychiatry: Principles and Practice, Lippincott Williams & Wilkins, Wolters Kluwer; Philadelphia, 2008. Kaplan and Sadock's Synopsis of Psychiatry: Behavioral Sciences/Clinical Psychiatry; Lippincott Williams & Wilkins; 9th edition; 2009.


Jorge R. Petit, Handbook of Emergency Psychiatry, Lippincott Williams & Wilkins, Philadelphia, USA, 2004 Beer M.D., Pereira S.M., Paton C., Psychiatric Intensive Care, Greenwich Medical Media Limited, London, UK, 2001


PISMENI ISPIT



48

Razrada predmeta

HITNA I KRIZNA STANJA U PSIHIJATRIJI

Broj sati

P/S/V Voditelj: V. Jukić

1. Povijest psihijatrije s osvrtom na hitnu psihijatriju, način na koji su ustrojene hitne i urgentne psihijatrijske službe, najčešća stanja koja zahtjevaju hitnu intervenciju

1 seminar M. Herceg

2. Agitirano, agresivno i homicidalno ponašanje

2 seminar M. Herceg

3. Suicidalna ideacija, suicidalne namjera, pokušaji suicida, samoozljeđivanje i parasuicidalno ponašanje - prepoznavanje i terapijske intervencije


4. Stanje nakon doživljene interpersonalne/druge traume – algoritmi pružanja prve pomoći


5. Alkoholna intoksikacija, akutne komplikacije ovisnosti o alkoholu, najčešće interakcije između psihotropnih i drugih lijekova i alkohola


6. Intoksikacija psihoaktivnim tvarima i lijekovima, akutne komplikacije ovisnosti o drogama


7. Adverzivne reakcije i nuspojave uzimanja psihofarmaka (EPS, maligni neuroleptički sy, serotoninski sy) - algoritmi pružanja prve pomoći


8. Organizacija psihijatrijske službe i psihijatrijskog zbrinjavanja u uvjetima elementarnih nepogoda ili rata


12

49

Naslov predmeta FORENZIČKA PSIHIJATRIJA Vrsta (obavezni/izborni) Obvezni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Vlado Jukić Imena nastavnika/suradnika na predmetu

Prof. dr. sc. Ninoslav Mimica, Dr.sc. Z. Kovačić

Jezik izvođenja Hrvatski jezik Broj sati nastave (unijeti) 11


Definicija forenzičke psihijatrije kao subspecijalističkog područja opće psihijatrije. Interdisciplinarna suradnja psihijatrije i prava kao temeljni metodološki princip u rješavanju forenzičko-psihijatrijskih pitanja. Forenzička psihopatologija. Forenzička psihologija. Temeljni principi psihijatrijskih vještačenja na svim područjima kaznenog i građanskog prava. Terapijski modeli na području forenzičke psihijatrije. Etička pitanja u forenzičko-psihijatrijskom radu. Ljudska prava i slobode u forenzičko-psihijatrijskoj teoriji i praksi. Profesionalna odgovornost psihijatra. Forenzička psihijatrija u internacionalnoj i supranacionalnoj perspektivi. Istraživanja na području forenzičke psihijatrije.


Zadovoljavajuće poznavanje zakonskih i etičkih normi kojima se regulira postupanje psihijatra i njihovih suradnika na svim područjima forenzičko-psihijatrijskog angažmana. Zadovoljavajuće poznavanje teorijskih i praktičnih aspekata svakodnevnog psihijatrijskog angažmana, kako na području vještačenja forenzičkih ispitanika, tako i na području tretmana forenzičkih pacijenata




Vlado Jukić ur. Miroslav Goreta. ZAKON O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA - ideje, norme, implementacija, evaluacija Medicinska naklada 2000. Miroslav Goreta FORENSIC PSYCHIATRY, PSYCHOANALYSIS AND CRIMINAL LAW, M. Naklada, 2004. Dragica Kozarić-Kovačić Grubišić-Ilić Grozdanić

50

FORENZIČKA PSIHIJATRIJA, M. Naklada, 2005. Popis preporučene dopunske literature (knjige, časopisi)

Dražen kovačević tija žarković palijan IZ FORENZIČKE PSIHIJATRIJE, Ceres 2001.


PISMENI ISPIT



51

Razrada predmeta

FORENZIČNA PSIHIJATRIJA Broj

sati

P/S/V Voditelj:

V. Jukić

1. Psihijatrijsko zakonodavstvo 2 predavanje V. Jukić

2. Forenzička psihopatologija 2 predavanje

V. Jukić

3. Vještačenja na području kaznenog prava

1 predavanje

V. Jukić

4. Vještačenja na području građanskog prava

1 predavanje

N. Mimica

5. Forenzičko-psihijatrijski aspekt prisilne hospitalizacije

1 predavanje

V. Jukić

6. Etička pitanja i ljudska prava u forenzičko-psihijatrijskoj teoriji i praksi. Profesionalna odgovornost psihijatra

1 predavanje

V. Jukić

7. Procjena rizika u forenzično-psihijatrijskom kontekstu

1 seminar V. Jukić

8. Forenzična psihijatrija i mediji

1 seminar V. Jukić

9. Prikazi iz stručne i znanstvene literature

1 seminar Z. Kovačić

11

52

Naslov predmeta SURADNA PSIHIJATRIJA Vrsta (obavezni/izborni) obavezni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek Imena nastavnika/suradnika na predmetu

prof. dr. sc. Vesna Medved; doc. dr. sc. Darko Marčinko; doc. dr. sc. Ivica Begovac; doc. dr. sc. Marijana Braš; doc. dr. sc.Igor Filipčić


8


Liaison psihijatrija predstavlja subspecijalizaciju psihijatrije, odnosno njen klinički servis, edukaciju i istraživanje na nepsihijatrijskim medicinskim odjelima. Ove aktivnosti bazirane su na radu s organskim i psihosomatskim bolesnicima. Osnova rada liaison psihijatara je u izgradnji veza između psihijatrije i organske medicine s ciljem stvaranja biopsihosocijalnog pristupa u liječenju. Liaison psihijatrija uključuje klinički rad, edukaciju i istraživanje na polju stvaranja veza između psihijatrije i organske medicine. Suvremeni pristup u medicini zasniva se na postavci da je psihičko u tijesnoj vezi s biološkim, te da je i normalni i abnormalni psihički život izraz aktivnosti središnjeg živčanog sustava, odnosno njegova međudjelovanja s drugim organskim sustavima.

Posebna pažnja bila bi posvećena razumijevanju utjecaja psiholoških proživljavanja bolesnika na liječnika, ali i psiholoških reakcija liječnika u kontaktu s bolesnikom. Isto tako, studenti bi stekli znanja o komunikaciji s teškim, umirućim bolesnikom i tehnikama priopćavanja loših vijesti.


Cilj predmeta je upoznati specijalizante s psihičkim problemima tjelesnih bolesnika i njihovog utjecaja na prezentaciju kliničke slike, dijagnostiku, liječenje i tijek bolesti. Specijalizanti bi rješavali konkretne probleme iz svakodnevne medicinske prakse u okviru prepoznavanja utjecaja psiholoških-psihičkih činitelja na tijek bolesti i liječenja.

Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta (predavanja, vježbe, seminari, seminarski radovi, analize posebnih slučajeva i primjera


53

(case studies), i sl.) Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita (2-3 udžbenika)

Gregurek R. Suradna i konzultativna psihijatrija. Psihijatrijski i psihološki problemi u somatskoj medicini. Školska knjiga, Zagreb, 2006. Rundell JR, Wise MG. Essentials of consultation-liaison psychiatry. Washington-London: American Psychiatric Press; 1999.


Levenson JL. Textbook of Psychosomatic Medicine. The American Psychiatric Publishing, Arlington, 2005. Maletić A. Psihološki aspekti transplantacije bubrega. Soc Psihijat 1985; 13:35-49. Fava GA, Freyberger H. Handbook of psychosomatic medicine. New York: Int Univ Press; 1998.


usmeni



54

Razrada predmeta

SURADNA PSIHIJATRIJA Broj sati P/S/V Voditelj:

R. Gregurek

1. Uvod u liaison psihijatriju 1 predavanje R. Gregurek 2. Tjelesno i psihološko u

nastanku bolesti 1 predavanje R. Gregurek

3. Suradna psihijatrija na neurologiji, pulmologija i dijabetologija - kliničke vinjete


5. Psihijatrijska evaluacija donora i primatelja u procesu transplantacije


6. Bolesno dijete 1 vježbe I. Begovac 7. Umirući bolesnik 1 seminar M. Braš 8. Psihološke reakcije liječnika i

medicinskog tima 1 seminar R. Gregurek

8

55

Naslov predmeta PSIHIJATRIJA U ZAJEDNICI Vrsta (obavezni/izborni) Obavezni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Neven Henigsberg

Imena nastavnika/suradnika na predmetu

Prof. dr. sc. Ninoslav Mimica


10


Organizacija psihijatrijske službe u zajednici uključujući vanbolničke i bolničke oblike liječenja; Suvremene strategije reforme mentalnog zdravlja; Socijalnii čimbenici koji utječu na nastanak ili pojavu bolesti, utjecaj bolesti na socijalno funkcioniranje i kvalitetu života; načela multidisciplinarne suradnje u skrbi za mentalno zdravlje, timskom radu, ulozi psihijatra, psihologa, socijalnih radnika, radnih terapeuta, medicinskih sestara i drugih stručnjaka vještine osnovnog psihološkog pristupa prema osobama s psihotičnim poremećajem koje su u vanbolničkoj skrbi; protektivni i čimbenici rizika za nastanak i ishod psihičke bolesti; planiranje liječenja, tzv. case managment (koordinator liječenja), rehabilitacijski plan, metode rehabilitacije; Trening socijalnih vještina, uključuje program prepoznavanja ranih znakova bolesti i postupak sprječavanja relapsa; Socijalnih vještina: uključuje bihevioralnu tehniku učenja vještina potrebnih za svakodnevni život: brigu o sebi, komunikacijske vještine, rješavanje problema, konflikta, planiranje aktivnosti, vještine potrebne za odmor i rekreaciju, funkcioniranje u ulogama (obitelj, partnerski odnosi, posao, školovanje, rad) i drugo; Terapijski čimbenici sredine: terapijska zajednica, milije terapija u bolničkoj i vanbolničkoj sredini, kao i u dnevnoj bolnici; Interdisciplarnost u skrbi za mentalno zdravlje. Uloga korisnika usluga u planiranju i liječenju osoba s phičkim poremećajima.


Sudjelovanje u radu tima za psihijatrijsku skrb u zajednici, poznavanje načela u razvoju tima za skrb u zajednici, poznavanje rada tijela državne uprave u skrbi za bolesnke koji boluju od psihitrijskih poremećaja, metode intervencija u zajednici.

Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta (predavanja, vježbe, seminari, seminarski radovi, analize posebnih


56

slučajeva i primjera (case studies), i sl.) Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita (2-3 udžbenika)

Graham Thornicroft, George Szmukler, Kim T Mueser, Robert E. Drake (urednici). Oxford textbook of community mental health. 2011. World Health Organization – Regional Office for Europe: The European mental health action plan (u pripremi) World Health Organization: Global menal health action plan 2013-2020 (u pripremi) World Health Organization. mhGAP Mental Health Gap Action Programme: Scaling up care for mental, nerological, and substance use disorders.


Nacionalna strategija zdravstva Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja za razdoblje od 2011-2016. godine Nacionalna strategija za sprečavanje štetne uporabe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja za razdoblje od 2011-2016. godine


usmeni



57

Razrada predmeta PSIHIJATRIJA U ZAJEDNICI

Broj

sati

P/S/V Voditelj:

N. Henigsberg

1. Načela razvoja skrbi za mentalno zdravlje u zajednici

1 P N. Henigsberg

2. Epidemiološki pokazatelji od značaja za razvoj skrbi za mentalno zdravlje u zajednici

1 P N. Henigsberg

3. Suvremene strategije reforme mentalnog zdravlja 1 P N. Henigsberg

4. Multidisciplinarna suradnja u skrbi za mentalno zdravlje 1 P N. Henigsberg

5. Protektivni i čimbenici rizika za nastanak i ishod psihičke bolesti

1 P N. Henigsberg

6. Metode prevencije suicida i sucidalnog ponašanja 1 S N. Henigsberg

7. Načela izrade rehabilitacijskog plana 1 S N. Henigsberg

8. Uloga korisnika u planiranju i liječenju osoba s psihičkim poremećajima

1 S N. Henigsberg

9. Centar za mentalno zdravlje u zajednici – analiza slučaja 1 V N. Henigsberg

10. Razvoj skrbi za mentalno zdravlje u zajednici u okviru nacionalne stragegije u Republici Hrvatskoj

1 V N. Henigsberg

10

58

Naslov predmeta SOCIOTERAPIJA I REHABILITACIJA U PSIHIJATRIJI Vrsta (obavezni/izborni) Obavezni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić


Z. Kovačić, Z. Kušević, N. Prosinečki


15


Socioterapija i rehabilitacija obuhvaćaju različite psihosocijalne postupke s ciljem oporavka putem izgradnje vještina potrebnih za samostalni život i rad u zajednici, prevenciju bolesti i invalidnosti. Osniva se na psihobiosocijalnom modelu bolesti, socijalnom modelu invalidnosti, interpersonalnom učenju, principima oporavka, osnaživanja i kvalitete života. Predmet obuhvaća prikaz teorijskog modela i principa rehabilitacije, stvaranje terapijskog saveza, indikacije, procjenu, plan rehabilitacije te specifične psihosocijalne postupke: terapijska zajednica, psihodedukacija s planom prevencije recidiva, casemangment, rad s obitelji, radna rehabilitacija, zapošljavanje uz podršku , trening socijalnih vještina, specifičnosti rada s oboljelima od prve psihotične epizode, programe borbe protiv stigme i odnos prema psihijatriji u zajednici.


Opće : razumijevanje uloge rehabilitacije u sveobuhvatnom planu liječenja i organizaciji psihijatrije u zajednici. Specifične : vještine terapijskog pristupa koji potiče oporavak, procjena indikacije za rehabilitaciju i različite psihosocijalne metode, izrada plana rehabilitacije i suradnja s različitim sektorima, vještine za primjenu psihosocijalnih metoda.




Štrkalj Ivezić S i sur Rehabilitacija u psihijatriji, Svitanje/PB Vrapče: Zagreb 2010 Štrkalj –Ivezić S.Psihoza, shizofrenija, shizioafektivni poremećaj, bipolarni poremećaj Psihoedukacija između informacije i psihoterapije Zagreb: Medicinska naknada/PB Vrapče 2011

59

Međunarodna klasifikacija funkcioniranja,onesposobljenosti i zdravlja SZO Zagreb: Medicinska naknada 2011.


Morgan C, Bhugra D Principles of Social Psychiatry, London . Willy Blackwel 2010 Liberman R. P. Recovery from the disability American Psychiatric Publishing Washington DC London England, 2008 Štrkalj- Ivezić i sur : Smjernice za zapošljavanja za stručnjake i poslodavce Zagreb: Svitanje 2011. Sartorius N,Schulze H Reducing the Stigma of Mental Illness A report from a Global Programme of the World Psychiatric Association Cambridge Univeristy Press 2005.


usmeni



60

Razrada predmeta

SOCIJALNA PSIHIJATRIJA I PSIHIJATRIJA U ZAJEDNICI

Broj sati

P/S/V Voditelj: S. Štrkalj Ivezić

1. Socijalna psihijatrija i psihijatrija u zajednici

1 P S. Štrkalj Ivezić

2. Socijalna psihijatrija i psihijatrija u zajednici

1 S S. Štrkalj Ivezić

3. Stvaranje terapijskog saveza u socioterapiji i rehabiltiaciji

1 S

S. Štrkalj Ivezić

4 Procjena i plan rehabilitacije 1 P

S. Štrkalj Ivezić

5. Terapijska zajednica

1 V S. Štrkalj Ivezić

6. Casemanagment 1 P

S. Štrkalj Ivezić

7. Casemanagment 1 V S. Štrkalj Ivezić 8. Psihoedukacija, prevencija ponovne

epizode bolesti i rad s obitelji

1 V Z. Kovačić

9. Trening socijalnih vještina

1 V Z. Kovačić

10. Radna sposobnost, radna terapija, radna rehabilitacija i potpomognuto zapošljavanje

1 P

S. Štrkalj Ivezić

11 Stigma psihičke bolesti 1 P

S. Štrkalj Ivezić

12 Stigma psihičke bolesti 1 V S. Štrkalj Ivezić 13. Deinstiuticionalizacija i programi

smještaja za oboljele od psihotičnih poremećaja

1 S

Z. Kušević

14. Socijalne intervencije kod osoba sa duševnim poremećajima

2 S N. Prosinečki

15

61

Naslov predmeta BIOLOGIJSKE METODE U LIJEČENJU Vrsta (obavezni/izborni) Obavezni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Miro Jakovljević


M. Šagud, M. Herceg, N. Mimica, I. Filipčić, N. Jovanović, M. Kuzman Rojnić, R. Topić


28


U uvodnom dijelu polaznici će čuti teorijske postavke o tome na koji način funkcionira središnji živčani sustav u zdravih osoba, te zatim što se događa u pojedinim poremećajima. Posebno će biti prikazani poremećaji u funkciji dopaminskog, serotoninskog, noradrenergičkog, kolinergičkog, GABA i glutamatnog sustava, te njihove međusobne interakcije. Ukratko će biti riječi i o genetskoj osnovi psihijatrijskih poremećaja, te o odnosu funkcije (ekspresije) gena i naprijed spomenute aktivnosti pojedinih neurotransmiterskih sustava u mozgu. Drugi dio donosi osnove psihofarmakoterapije, pokazati će se kako farmakodinamika određuje klinički učinak, ali i podnošljivost lijekova, farmakokinetske osobine psihofarmaka, te na koji način razlike među njima možemo na nabolji način iskoristiti u kliničkoj praksi, odnosno, prilagoditi svakom bolesniku.


Opće : razumijevanje uloge biologijskih metoda u liječenju psihijatrijskih poremećaja Specifične : znanje o mehanizm,u djelovanja i mogućim nuspojavama psihofarmaka, razumijevanje interakcija, te propisivanje lijekova prema individualnim potrebama svakog pojedinog pacijenta




Stahl's Essential Psychopharmacology: Neuroscientific Basis and Practical Applications, Cambridge University Press, 2012.

Sadock BJ, Sadock VA, Ruiz P. Kaplan & Sadock's Comprehensive textbook of psychiatry. Philadelphia:

62

Lippincott Williams & Wilkins, 2009. Popis preporučene dopunske literature (knjige, časopisi)


PISMENI



63

Razrada predmeta

BIOLOGIJSKE METODE LIJEČENJA U

PSIHIJATRIJI

Broj

sati

P/S/V

Voditelj:

M. Jakovljević

1. Neurobiologijske osnove psihičkih poremećaja, neurotransmiterski krugovi i teorije neuronskih krugova

2 P M. Šagud

2. Osnove psihofarmakoterapije - farmakokinetika, farmakodinamika, rezistencija, tolerancija, interakcije psihofarmaka

2 P M. Šagud

3. Antipsihotici; konvencionalni antipsihotici, EPS, prolaktin, farmakološka svojstva pojedinih konvencionalnih antipsihotika

2 P M. Jakovljević

4. Antipsihotici; atipični antipsihotici, faktori koji antipsihotike čine atipičnima, farmakološka svojstva pojedinačnih atipičnih AP, metabolički sindrom

2 P M. Jakovljević

5. Antipsihotici u kliničkoj praksi; terapija shizofrenije (pozitivni, negativni, agresivni, kognitivni simptomi, sedacija), prebacivanje sa antipsihotika, kombinacija antipsihotika

2 P M. Jakovljević

6. Antidepresivi; opći principi djelovanja, SSRI, SNRI, NDRI, NRI, SNDI, SARI, MAO, triciklici

2 P M. Jakovljević

7. Antidepresivi u kliničkoj praksi; odabir AD prema simptomima (anksioznost, somnolencija, poremećaj spavanja, seksualne disfunkcije), kombinacije antidepresiva

2 P M. Jakovljević

8. Stabilizatori raspoloženja; litij, antikonvulzivi, atipični antipsihotici

2 P M. Jakovljević

9. Stabilizatori raspoloženja u kliničkoj praksi; algoritmi, kombinacije stabilizatora raspoloženja i nuspojave

2 P M. Jakovljević

10. Anksiolitici i hipnotici 2 S M. Herceg 11. Anksiolitici i hipnotici u kliničkoj praksi;

algoritmi liječenja 2 P M. Šagud

12. Antidementivi 2 P N. Mimica 13. Elektrokonvulzivna terapija, metode

stimulacije mozga i transkranijska magnetska stimulacija – indikacije, tehnike primjene, mehanizmi djelovanja

1 P I. Filipčić

14. Kreativna psihofarmakoterapija 1 P M. Jakovljević 15. Kreativna psihofarmakoterapija 1 V R. Topić 16. Pregled stručne i znanstvene literature 1 S M. Kuzman

Rojnić 28

64

Naslov predmeta PSIHOTERAPIJA Vrsta (obavezni/izborni)

obavezni

Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek Imena nastavnika/suradnika na predmetu

Prof. dr. sc. Vlasta Rudan, Prof. dr. sc. Miro Jakovljević, Prof. dr. sc. Dražen Begić, Doc. dr. sc. Ivan Begovac, Doc. dr. sc. Darko Marčinko, Doc. dr. sc. Mirna Peršić- Brida, dr. sc. Zorana Kušević, dr. sc. Milena Skočić, prim. mr. sc. Damir De Zan


28


Psihoterapija podrazumijeva pokušaje jedne osobe da psihološkim sredstvima olakša psihološke patnje i bol druge osobe. Kao instrument služe riječi, ali u obzir dolaze i drugi oblici komunikacije, kao što su različita simbolička ponašanja, od tapšanja po ramenima do razrađenih tehnika kojima se korigiraju emocionalne reakcije i uspostavlja unutrašnji mir. Psihoterapeuti su specijalno educirane osobe sa svrhom da se bave psihoterapijom i oni su formalno-pravno odgovorni društvu ili grupi kojoj bolesnik pripada. Njihova se aktivnost sustavno usmjerava razrađenom teorijom koja objašnjava izvore bolesnikovih tegoba i određuje tehnike kojom se uklanjaju ove tegobe. Cilj nastave iz psihoterapije je upoznavanje s psihičkim životom bolesnika, te upoznavanje s osnovama psihoterapijskog pristupa u liječenju bolesnika.


Cilj predmeta je upoznati studente sa suvremenim spoznajama iz ovog područja. Studenti stječu nova znanja na temelju već stečenih spoznaja tijekom redovnog studija u predmetu psihijatrija, ali i ostalih predmeta. Studenti bi rješavali konkretne probleme iz svakodnevne medicinske prakse u okviru djelokruga liječnika specijaliste psihijatra. Cilj je ovladati konkretnim dijagnostičkim i terapijskim postupcima u psihoterapijskom pristupu osobama oboljelim od psihičkih poremećaja.


20 predavanja, 6 seminara, 2 vježbi

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

Kaplan and Sadock's Synopsis of Psychiatry: Behavioral Sciences/Clinical Psychiatry; Lippincott Williams & Wilkins; 9th edition; 2009.

65

(2-3 udžbenika) Gabbard GO. Psychodynamic Psychiatry in Clinical Practice, The DSM-IV Edition. Washington D.C.: American Psychiatric Press; 1994. Gabbard GO. Textbook of Psychotherapeutic Treatments, Washington D.C.: American Psychiatric Press; 2009. Beck JS. Cognitive therapy: basics and beyond. New York: Guilford Press; 1995. Brown D, Pedder J. Introduction to psychotherapy. London: Routledge; 1991 Freud S. (1910) The future prospects of psychoanalytic therapy. Standard Edition, London: Hogarth Press; 1953. Lasky, R. Dynamics of Development and the Therapeutic Process. New Jersey; Jason Aronson Inc.; 1993. McWilliams, N. Psychoanalytic Diagnosis: Understanding Personality Structure in the Clinical Process. New York; The Guilford Press; 1994. Klain E. Grupna analiza, Medicinska naklada, Zagreb, 1996.


Fonagy, P. , György G., Elliot L., Targe M., Affect Regulation, Mentalization, and the Development of the Self Publisher: New York: Other Press, 2004 Fonagy P, Steele M, Steele H, Target M: Reflective-Functioning Manual, Version 4.1: For Application to Adult Attachment Interviews. London, UK, University College London, 1997 Cozolino L. The neuroscience of psychotherapy: building and rebuilding the human brain. New York: Norton Professional Books; 2002. Foulkes SH, Anthony EJ. Group psychotherapy: the psychoanalytic approach. Harmondsworth: Penguin; 1957. Foulkes, SH. Group Analytic psychothereapy: method and principles. London: Gordon and Breach; 1975. Shultz, JH. Das Autogene Training. Stuttgart: Thieme; 1979. Sifneos PE. Short-term psychotherapy and emotional crisis. Cambridge, MA: Harvard University Press; 1972. Schore, A.N. Affect Regulation and the Repair of the Self. New York: Norton Professional Books, 2003.


usmeni



66

Razrada predmeta

PSIHOTERAPIJA

Broj

sati

P/S/V Voditelj:

R. Gregurek

1. Razvojna psihologija

1 P V. Rudan

2. Teorijske osnove psihoanalitičke terapije. 3 P V. Rudan

3. Tehnike individualne psihoterapije 2 P I. Begovac

4 Teorijske osnove grupne psihoterapije i grupne analize.

3 P R. Gregurek

5 Kognitivno-bihevioralna psihoterapija

3 P D. Begić

6 Obiteljska psihoterapija. Bračna i partnerska psihoterapija.

2 P V. Rudan

7 Obiteljska psihoterapija. Bračna i partnerska psihoterapija.

1 S V. Rudan

8 Klinička psihoterapija provodi program stacionarne psihoterapije.

2 S M. Peršić-Brida

9 Tehnike relaksacije

1 P R. Gregurek

10 Tehnike relaksacije

1 V M. Jakovljević

11 Koncept mentalizacije

1 P D. Marčinko

12 Koncept mentalizacije

1 S M. Skočić

13 Integrativna psihoterapija 2 P D. Kozarić-Kovačić

14 Integrativna psihoterapija 1 S D. Kozarić-Kovačić

15. Balint grupa – teorijski koncept 2 P R. Gregurek

16. Balint grupa – prezentacija

1 V Z. Kušević

17 Pregled stručne i znanstvene literature

1 S N. Jovanović

28

67

Naslov predmeta PROFESIONALNE VJESTINE U PSIHIJATRIJI

Vrsta

izborni Ime nositelja predmeta Norman Sartorius Imena nastavnika/suradnika

Nikolina Jovanovic, Martina Rojnić Kuzman, Aran Tomac, Igor Filipčić

Jezik izvođenja Hrvatski jezik

Broj sati nastave

20 Okvirni sadržaj predmeta (50-100 riječi)

U toku nastave učesnici će steći neke od profesionalnih vještina koje su vazne za nastavu, za javne nastupe i za znanstveni rad. Nastava ce biti interaktivna. Tako ce na primjer ucesnici pripremiti i drzati kratka predavanja nakon cega ce biti rasprave o nacinu kako su odrzana. Ostale vjestine ukljucene u program – npr. kako raditi s komisijama, kako pripremiti poster, kako traziti financijsku potporu, kako citati i ocjenjivati znastvenu literature bit ce takodjer stecene vjezbama. Razvijanje općih i

specifičnih kompetencija (20-

Vještine koje ce učesnici steci od vaznosti su za primjenu vecine kompetencija u psihijatriji.

Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta (predavanja, vježbe, seminari, seminarski radovi, analize posebnih slučajeva i primjera (case studies) i sl )

P5 S2 V13


1. Gustavii B. How to write and illustrate a scientific paper. Cambridge University Press, 2003. 2. Turk C. Effective speaking. Chapman & Hill, 1996.


Dopunska literatura će biti priložena tijekom nastave.

ECTS 2,5

Način polaganja ispita (pismeni, usmeni,

usmeni



68

Razrada predmeta

PROFESIONALNE VJESTINE U PSIHIJATRIJI

Broj sati

P/S/V

Voditelj

1.

Kako odrzati predavanje 1 P Sartorius

2. Kako odrzati predavanje 6 V Sartorius

3. Kako pripremiti poster 2 P Jovanović

4 Kako pripremiti poster 2 V Jovanović

5 Kako čitati i pripremiti znanstvene radove

2 S Sartorius

6 Kako čitati i pripremiti znanstvene radove

3 V Sartorius

7 Kako tražiti financijsku potporu

1 P Martina Rojnić Kuzman

8 Kako predsjedati sastancima radnih grupa

2 V Sartorius, Filipčić

9

Kako ocijeniti prioritete 1 P Sartorius

20

69

Naslov predmeta POVIJEST PSIHIJATRIJE

Vrsta

izborni Ime nositelja predmeta Vlado Jukić Imena nastavnika/suradnika

N. Mimica, N. Henisberg


Broj sati nastave


Povijest psihijatrije opisuje razvoj psihijatrije kako grane medicine. Prvotno je psihijatrija bila izvanmedicinska disciplina, potom se postupno razvoja u okviru neuropsihijatrije, a onda kao samostalna struka i znanstvena disciplina. Korijene njezinog razvoja jasno vidimo u 19. stoljeću, a u 20. stoljeću poprima značajke zaokružene medicinske i znanstvene discipline. Razvoj psihijatrije u Hrvatskoj nešto je kasnio za njezinim razvojem u zapadnom svijetu. Tijekom svoje povijesti psihijatrija je prošla put od magijskog do znanstvenog. Povijest psihijatrije prati povijest razvoja organizacije psihijatrijske službe kao i povijest razvoja pojedinih terapijskih metoda i postupaka.

Poznavanje povijesti psihijatrije psihijatrima pomaže u sagledavanju njezinog mjesta i uloge danas i na njezinoj osnovi se trasira put psihijatrije u budućnost.


Upoznavanje sa najvažnijim odrednicama svjetske i hrvatske psihijatrijske povijesti. Kritičko promišljanje aktualnih bio-psiho-socijalnih spoznaja i razumijevanje njihove geneze kroz povezivanje s povijesnim rauzvojem.

Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta

Predavanja 7h, seminar 3h


Edward Shorter: A History of Psyhiatry – from the Era of the Asylum to the Age of Prozac, John Wiley ans Sons, Inc, 1997. Marko Munjiza: Historijski razvoj psihijatrije, IP Službeni glasnik, Beograd 2011.


Stela Fatović (urednica): Ludnica i lučbarnica. Knjiga 12. Rasprave i građa za povijest znanosti, HAZU, Zagreb, 2012.

ECTS 1

70

Način polaganja ispita (pismeni, usmeni, praktični)

usmeni



71

Razrada predmeta

POVIJEST PSIHIJATRIJE

Broj

sati

P/S/V Voditelj:

V. Jukić

1. Povijest psihijatrije u starom i srednjem vijeku 1 P V. Jukić

2. Psihijatrija od početka novog vijeka do kraja 20. stoljeća 1 P N. Mimica

3. Povijest razvoja biološkim metoda liječenja u psihijatriji 1 P N. Henisberg

4 Psihoterapijske i socioterapijske metode liječenja u psihijatriji u 20. stoljeću

1 P V. Jukić

5 Hrvatska psihijatrija od početaka do kraja 19. stoljeća

1 P V. Jukić

6 Hrvatska psihijatrija u 20. stoljeću 2 P V. Jukić

7 Razvoj društva i njegove implikacije na zbivanja u psihijatriji

1 S V. Jukić

8 Razvoj hrvatske psihijatrijske publicistike 1 S V. Jukić

9 Edukacija u psihijatriji

1 S V. Jukić

10

72

Naslov predmeta Kako napisati znanstveni rad u psihijatriji

Vrsta

izborni Ime nositelja predmeta Marina Šagud Imena nastavnika/suradnika

Darko Marčinko, Vesna Medved, Alma Mihaljević-Peleš


Broj sati nastave


U tijeku nastave učesnici će steći neke ideje, kao i teoretske i praktične, vještine koje su im potrebne za provođenje i pisanje znanstvenog rada. Cilj ovog predmeta je motivirati polaznike da počnu provoditi istraživanja, jer svaki kliničar može napisati znanstveni rad, prikaz slučaja, ali i pregled dosadašnjih istraživanja iz određenog područja. Tijekom predavanja sudionici će biti upoznati sa načinom provođenja, te pisanja i objavljivanja znanstvenog rada. U seminarima i vježbama svaki od sudionika će pridonijeti raspravi svojim iskustvima, pitanjima i praktičnim radom. Cilj ovog predmeta je početak izrade vlastitog znanstvenog rada.


Planiranje znanstvenog rada, postavljanje hipoteze i određivanje ciljeva, izbor metoda, te provođenje i pisanje rada

Oblici provođenja nastave

Predavanja 5, seminara 3, vježbe 2


1. Daniel WW (1990) Applied nonparametric statistics. PWS Kent Publishing Company, Boston Spatz C (2011) Basic statistics: Tales of distributions. Wadsworth 2. BelmontChernick V (2012) How to get your paper accepted for publication. Paediatric Respiratory Reviews 13 (2012) 130–132 3. Mack C (2012): How to write a good scientific paper: title, abstract, and keywords. Journal of Micro/Nanolithography. MEMS MOEMS. 11(2), 020101.

Popis preporučene dopunske literature (k č )

Dopunska literatura bit će priložena za vrijeme nastave.

ECTS 1,5

Način polaganja ispita

pismeni

73



74

Razrada predmeta KAKO NAPISATI ZNANSTVENI RAD U PSIHIJATRIJI

Broj

sati

P/S/V

Voditelj

1. Istraživanja u psihijatriji 2 P M. Šagud

2. Kako planirati istraživanja u psihijatriji i gdje ih objaviti

1 S M. Šagud

3. « Neuroimaging » istraživanja u psihijatriji

1 P V. Medved

4. Kako napisati prikaz bolesnika 1 P A. Mihaljević

5.

Uloga pretraživanja baza i literature kod pisanja znanstvenog rada

1 P Marčinko

6. Struktura znanstvenog rada 1 S N. Pivac

7. Kliničar i statistika 2 V N. Pivac

M. Šagud

8. Kako napisati pregledni rad 1 S M. Šagud

Ukupno 10

75

Naslov predmeta PSIHIJATRIJA USMJERENA PREMA OSOBI

Vrsta (obavezni/izborni)

izborni

Ime nositelja predmeta Doc.dr.sc. Marijana Braš, dr.med.


Prof.dr.sc. Veljko Đorđević, dr.med. Doc.dr.sc. Igor Filipčić, dr.med. Dr.sc,. Nikolina Jovanović, dr.med.

Jezik izvođenja hrvatski jezik

Broj sati nastave (unijeti)

10


U ovom će se predmetu predstaviti koncept psihijatrije usmjerene prema osobi, koji se unazad desetak godina razvija od strane vodećih svjetskih psihijatrijskih udruženja, a poslužio je i kao model razvoja medicine usmjerene prema osobi, koju sada snažno podržava Svjetska zdravstvena organizacija i sve krovne medicinske organizacije. Analizirat će se psihološki, biološki, socijalni, duhovni, i kulturološki aspekti psihijatrije usmjerene prema osobi. Također će se u predmetu obraditi pojam medicinskog intervjua usmjerenog prema osobi u području psihijatrije, s naglaskom na specifične situacije tijekom medicinskog intervjua koje zahtijevaju posebne komunikacijske vještine.


Opće kompetencije: savladavanje pojma psihijatrije usmjerene prema osobi

Specifične kompetencije: korištenje medicinskog intervjua usmjerenog prema osobi, prepoznavanje situacija koje zahtijevaju specifične komunikacijske vještine (npr priopćavanje loših vijesti, rasprava o prognozi i rizicima, zajedničko donošenje odluka i dr.)


Predavanja 5, seminara 1, vježbe 4

Predavanja će obuhvatiti polovinu nastave, a ostatak će se odvijati kroz iskustveno učenje (igranja uloga, tzv. fishbowl tehnika, analiza slučajeva snimljenih na videu i dr.)


Đorđević V, Braš M. Komunikacija u medicini. Medicinska naklada, 2011.

Đorđević V, Braš M, Miličić D.,Person in Medicine and

76

Healthcare- from Bench to Bedside to Community, Medicinska naklada, 2012


International Journal of the Person Centered Medicine (Vol I, No 1)


Usmeno



77

Razrada predmeta

PSIHIJATRIJA USMJERENA PREMA

OSOBI

Broj

sati

P/S/V Predavač

1. Psihijatrija usmjerena prema osobi - definicija

1 P M. Braš

2. Medicinski intervju usmjeren prema osobi 1 P V. Đorđević

3. Biološki aspekti psihijatrije usmjerene prema osobi

1 P I. Filipčić

4. Psihološki aspekti psihijatrije usmjerene prema osobi

1 P N. Jovanović

5. Socio-kulturološki i duhovni aspekti psihijatrije usmjerene prema osobi

1 P M. Braš

6. Medicinski intervju usmjeren prema psihijatru i medicinski intervju usmjeren prema pacijentu

1 S V. Đorđević

7. Priopćavanje loših vijesti-komunikacijske vještine

1 V M. Braš

8. Rasprava o prognozi i rizicima – komunikacijske vještine

1 V V. Đorđević

9. Zajedničko donošenje odluka-komunikacijske vještine

1 V M. Braš

10. Emocionalne reakcije na bolest- komunikacijske vještine

1 V V. Đorđević

Ukupno 10

78

3.3. Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata

3.3.1. Struktura studija

U TABLICI 3.1. naveden je ukupni broj sati neposredne nastave.

Predviđeno je 340 sati neposredne nastave u obaveznim predmetima što uključuje 184

sati predavanja, te 106 sat seminarske nastave i 50 sati vježbi na kojima će studenti

raditi na rješavanju zadataka ili analizi specifičnih slučajeva i primjera u malim grupama.

Osim toga predviđeno je 200 sati samostalnog studentskog rada, posvećenog rješavanju

unaprijed zadanih zadataka, ili pripremi seminarskih radova i ispitnih zadataka.

Predviđeno je 20 sati godišnje neposredne nastave u izbornim predmetima (22 sati

predavanja, 11 seminarske nastave i 17 sati vježbi), te 35 sati samostalnog rada

studenata. Polaznik izabire jedan izborni predmet od 2,5 ECTS ili jedan od 1,5 ECTS i

jedan od 1 ECTS boda čime stječe ukupno 60 ECTS bodova.

3.3.2. Ritam studiranja

Studij se odvija u dva semestra. U prvom semestru je devet obaveznih kolegija - osam

stručnih kolegija i kolegij općih kompetencija – „Opće kompetencije liječnika

specijalista” - a u drugom semestru je deset obaveznih kolegija. Student odabire jedan ili

dva izborna predmeta (ovisno o ECTS bodovima).

Molim vidjeti tablicu 3.1.

3.3.3. Obveze polaznika u studiranju

Obveza je polaznika da položi sve propisane ispite i da izradi poslijediplomski završni

rad (v. Točku 3.9).

3.4. Popis predmeta i/ili modula koje studenti mogu izabrati s drugih

poslijediplomskih studija

U suglasju s voditeljstvom poslijediplomskog studija, studenti mogu izabrati kolegije iz

srodnih/biomedicinskih područja.

3.5. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova

Planira se pokretljivost studenata među fakultetima znanstvenog područja biomedicine i

zdravstva Sveučilišta u Zagrebu, te medicinskim fakultetima s drugih sveučilišta u

79

Hrvatskoj i Europi. Najprije će se poticati mobilnost na razini izborne nastave, možda i

SMU, a potom i mobilnost u sklopu obveznih predmeta (core curriculum). Uvjete

prijenosa ECTS-bodova utvrdit će matični fakulteti.

3.6. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku (uz

navođenje jezika)

Svi predloženi, obvezni i izborni predmeti, mogu se izvoditi na engleskom jeziku, za

grupu od najmanje 8 studenata.

3.7. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo

studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij

Studentima koji su izgubili status studenta može se uz molbu dopustiti nastavak studija

prema važećem nastavnom planu i programu.

Prilikom razmatranja molbe studentima će se uzeti u obzir stečeni broj ECTS bodova na

jednom poslijediplomskom studiju radi njihovog premještaja na drugi studij, a u suglasju

sa voditeljem poslijediplomskog studija, odnosno nastavničkim kolegijem studija.

3.8. Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o

apsolviranom dijelu studijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja

Student koji je apsolvirao dio studijskog programa stječe pravo na potvrdu (certifikat) o

stečenim ECTS bodovima.

Studentima se mogu priznati ECTS bodovi stečeni kroz cijeloživotno obrazovanje, kao

apsolvirani dio studijskog programa (npr. završeni tečajevi stalnog usavršavanja

liječnika).

3.9. Način završetka studija

Specijalistički studij završava polaganjem svih ispita i izradom poslijediplomskog

završnog rada. Tema završnog rada se dogovara s glavnim mentorom, a po potrebi se

može uključiti kao komentor voditelj kolegija iz kojeg student piše završni rad.

Završni rad se sastoji od dva dijela – prvi je teorijski u kojem se u maniri preglednog

stručnog rada iznose teorijske spoznaje iz teme o kojoj se piše, a drugi dio se odnosi na

klinički primjer iz odabrane teme, tj. prikaz bolesnika iz studentove prakse koji uključuje

povijest bolesti, anamnezu, heteroanamnezu, proces postavljanja dijagnoze,

80

diferencijalno-dijagnostičke dileme i opis liječenja. Pisanje i obrana završnog

specijalističkog rada imaju ukupno opterećenje od 7 ECTS bodova.

Obrana završnog rada se odvija pred tročlanim povjerenstvom.

3.10. Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studiranja

To je pitanje određeno sveučilišnim Pravilnikom o poslijediplomskim specijalistickim

studijima, čl. 3.

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa

Program specijalističkog studija Psihijatrija će se odvijati u prostorima nastavnih baza

Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Klinika za psihijatriju i Klinika za

psihološku medicinu Kliničkog bolničkog centra Zagreb, te Klinika za psihijatriju Vrapče.

4.2. Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija

Navedeni prostori Medicinskog fakultetu u Zagrebu su dostatni za izvođenje studijskog

programa i opremljeni su suvremenom nastavnom tehnologijom. Navedene ustanove su

prošle kroz postupak verifikacije putem Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i dobile

verifikaciju da ispunjavaju posebne propisane uvjete i to a) pedagoške standarde o

veličini nastavnih grupa za pojedine oblike nastave u odnosu na raspoloživi prostor,

optimalan sastav nastavnih grupa prema kriterijima fakulteta, b) stručne uvjete –

odgovarajuću razinu stručnoga rada te povezivanje stručnog i znanstvenoistraživačkog

rada – redovito stručno usavršavanje zdravstvenih djelatnika,– sudjelovanje na stručnim

i znanstvenim skupovima.

c) kadrovske uvjete – visoko kvalificiran stručni kadar s najmanje jednom trećinom

zdravstvenih djelatnika koji imaju znanstvena ili istraživačka zvanja,

– najmanje dva zdravstvena djelatnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta,

izvanrednog profesora ili redovitog profesora.

Sa svim zdravstvenim ustanovama Fakultet ima sklopljene sporazume i ugovore o

suradnji u kojima su detaljno utvrđena prava i obveze u izvođenju nastave.

81

4.3. IMENA NASTAVNIKA I BROJ SURADNIKA KOJI ĆE SUDJELOVATI U IZVOĐENJU SVAKOG PREDMETA

4.3.1. POPIS NASTAVNIKA MEDICINSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU KOJI ĆE SUDJELOVATI U IZVOĐENJU PREDMETA POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA

REDOVITI PROFESOR U TRAJNOM ZVANJU

PREZIME I IME RADILIŠTE PREDMET

1. Miro Jakovljević Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb

Biologijske metode u liječenju; Psihotični poremećaji; Psihoterapija

REDOVITI PROFESORI


1. Dražen Begić Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb

Opća psihopatologija; Psihijatrijski intervju i klasifikacijski sustavi; Anksiozni poremećaji; Poremećaji osobnosti; Poremećaji u dječjoj i adolescentnoj dobi; Psihoterapija

2. Rudolf Gregurek Klinika za psihološku medicinu, KBC Zagreb

Poremećaji osobnosti; Psihoterapija; Suradna psihijatrija; Anksiozni poremećaji; Poremećaji u dječjoj i adolescentnoj dobi; Poremećaji hranjenja;

3. Vlado Jukić Klinika za psihijatriju Vrapče

Hitna i krizna stanja u psihijatriji; Forenzička psihijatrija; Povijest psihijatrije; Etika u psihijatriji

4. Vesna Medved Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb

Psihotični poremećaji; Etika u psihijatriji; Anksiozni poremećaji; Suradna psihijatrija; Kako napisati znanstveni rad u psihijatriji

5. Vlasta Rudan Klinika za psihološku medicinu, KBC Zagreb

Poremećaji u dječjoj i adolescentnoj dobi; Poremećaji hranjenja; Poremećaji osobnosti; Psihoterapija

IZVANREDNI PROFESORI


1. Alma Mihaljević Peleš

Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb

Poremećaji raspoloženja; Anksiozni poremećaji; Psihotični poremećaji; Opća psihopatologija; Psihijatrijski intervju i klasifikacijski sustavi; Poremećaji osobnosti; Kako napisati

82

znanstveni rad u psihijatriji 2. Veljko Đorđević Klinika za psihološku

medicinu, KBC Zagreb

Bolesti ovisnosti; Psihijatrijski intervju i klasifikacijski sustavi; Etika u psihijatriji; Poremećaji hranjenja; Psihijatrija usmjerena prema osobi

3. Neven Henigsberg

Klinika za psihijatriju Vrapče

Psihijatrija u zajednici; Psihogerijatrija; Bolesti ovisnosti; Povijest psihijatrije

4. Ninoslav Mimica Klinika za psihijatriju Vrapče

Psihogerijatrija; Opća psihopatologija; Bolesti ovisnosti; Hitna i krizna stanja u psihijatriji; Psihijatrija u zajednici; Biologijske metode u liječenju; Povijest psihijatrije

5. Mirjana Kujundžić Tiljak

Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar

Opće kompetencije liječnika specijaliste

DOCENTI


1. Ivan Begovac Klinika za psihološku medicinu, KBC Zagreb

Poremećaji osobnosti; Poremećaji hranjenja; Suradna psihijatrija; Psihoterapija

2. Marijana Braš Klinika za psihološku medicinu, KBC Zagreb

Psihijatrija usmjerena prema osobi; Psihijatrijski intervju i klasifikacijski sustavi; Etika u psihijatriji; Suradna psihijatrija

3. Darko Marčinko Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb

Opća psihopatologija; Poremećaji osobnosti; Poremećaji hranjenja; Hitna i krizna stanja u psihijatriji; Suradna psihijatrija; Psihoterapija; Kako napisati znanstveni rad u psihijatriji

4. Marina Šagud Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb

Kako napisati znanstveni rad u psihijatriji; Psihotični poremećaji; Anksiozni poremećaji; Poremećaji osobnosti; Biologijske metode u liječenju

5. Ana Borovečki Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar

Etika u psihijatriji

83

6. Ivan Gornik Klinika za internu medicinu, KBC Zagreb

Opće kompetencije liječnika specijaliste

NASTAVNICI U NASLOVNIM ZVANJIMA


1. Slađana Štrkalj Ivezić

Klinika za psihijatriju Vrapče

Socioterapija i rehabilitacija u psihijatriji; Psihotični poremećaji

2. Igor Filipčić Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb

Opća psihopatologija; Psihotični poremećaji; Hitna i krizna stanja u psihijatriji; Suradna psihijatrija; Biologijske metode u liječenju; Profesionalne vjestine u psihijatriji; Psihijatrija usmjerena prema osobi

3. Mirna Peršić-Brida

Klinika za psihološku medicinu, KBC Zagreb

Psihoterapija

VIŠI ASISTENTI


1. Zorana Kušević Klinika za psihološku medicinu, KBC Zagreb

Poremećaji osobnosti; Poremećaji u dječjoj i adolescentnoj dobi; Socioterapija i rehabilitacija u psihijatriji; Psihoterapija

84

ZNANSTVENI NOVACI – VIŠI ASISTENTI


1. Nikolina Jovanović


Opća psihopatologija; Psihotični poremećaji; Anksiozni poremećaji; Hitna i krizna stanja u psihijatriji; Biologijske metode u liječenju; Profesionalne vještine u psihijatriji ; Psihijatrija usmjerena prema osobi

2. Zrnka Kovačić Klinika za psihijatriju Vrapče

Bolesti ovisnosti; Forenzička psihijatrija; Socioterapija i rehabilitacija u psihijatriji;

3. Martina Rojnić Kuzman


Psihijatrijski intervju i klasifikacijski sustavi; Bolesti ovisnosti; Psihotični poremećaji; Biologijske metode u liječenju; Profesionalne vjestine u psihijatriji

4. Milena Skočić Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb

Opća psihopatologija; Psihijatrijski intervju i klasifikacijski sustavi; Psihotični poremećaji; Anksiozni poremećaji; Poremećaji osobnosti; Psihoterapija

5. Radmila Topić Medicinski fakultet Zagreb

Bolesti ovisnosti; Psihotični poremećaji; Biologijske metode liječenja

ASISTENT


1. Miro Herceg Klinika za psihijatriju Vrapče

Hitna i krizna stanja u psihijatriji; Biologijske metode u liječenju

BROJ VANJSKIH SURADNIKA KOJI ĆE SUDJELOVATI U IZVOĐENJU NASTAVE: 6

Nataša Jokić-Begić, Ana Borovečki, Lovorka Brajković, Nina Prosinečki, Nela Pivac, Norman Sartorius.

85

4.4. PODACI O SVAKOM ANGAŽIRANOM NASTAVNIKU

Ime MIRO Prezime JAKOVLJEVIĆ Naziv ustanove Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Prof. dr. sc. Miro Jakovljević, rođen je 27. siječnja 1954. godine u Sarajevu gdje je 1977. god. završio Medicinski fakultet. Od 19.11.1979.god. zaposlen je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Klinici za psihijatriju KBC-a Zagreb. Specijalistički ispit iz psihijatrije položio je 1983.god. Magistrirao je 1984.god. nakon završetka poslijediplomskog studija iz kliničke farmakologije, a doktorat medicinskih znanosti obranio je 1989. Godine 1990. izabran je za docenta, 1993. u zvanje višeg znanstvenog suradnika, 1996. godine za izvanrednog profesora, a 2003.god. za redovitog profesora na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te je od 2008. redoviti profesor u trajnom zvanju. Subspecijalist je za biologijsku psihijatriju i socijalnu psihijatriju. Pročelnik je Katedre za psihijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru od 2000.god. Od 1990. do 1998.god. bio je pročelnik Centra za kliničku psihofarmakologiju, a od 1998. pročelnik je Zavoda za biologijsku psihijatriju i kliničku psihofarmakologiju Psihijatrijske klinike Rebro. Od 2007.god. predstojnik je Klinike za psihijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u KBC Zagreb, te prodekan za znanost na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Pokretač je i urednik internacionalnog časopisa „Psychiatria Danubina“ koji redovito izlazi od 1989.god. na engleskom i njemačkom jeziku, a pokriven je s nekoliko indeksirajućih publikacija i elektronskih baza uključujući Index Medicus/MEDLINE i Science Citation Index Expanded (SCIE). Od 1997.god. redoviti je član Hrvatske akademije medicinskih znanosti, a član je i više uglednih međunarodnih institucija i društava (Američko psihijatrijsko udruženje, Europsko udruženje psihijatara, Predsjednički savjet WFSBP, itd.). Bio je pozvani predavač na brojnim svjetskim i europskim psihijatrijskim kongresima, svoje radove prezentirao je na svim važnijim internacionalnim i domaćim psihijatrijskim kongresima i skupovima. Organizirao je nekoliko internacionalnih kongresa (Podunavski psihijatrijski simpozij, Zagreb 1998., Zagreb 2010., Centralno-europski neuropsihofarmakološki simpozij Brijuni 2001, Sarajevo 2007, Mostar 2008, Zagreb 2010.), te hrvatski kongres o psihofarmakoterapiji s internacionalnim sudjelovanjem (Cavtat 2003, Zagreb 2005, Šibenik 2007, Zagreb 2010, Dubrovnik 2011.). Godinama je voditelj istraživačkih projekata sponzoriranih od Ministarstva znanosti RH i međunarodnih organizacija. Objavio je dvanaestak knjiga, preko 170 znanstvenih i stručnih radova, a svoje tekstove ima u brojnim knjigama drugih autora.

86

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina

Marcinko D, Pivac N, Martinac M, Jakovljevic M, Mihaljevic-Peles A, Muck-Seler D. Platelet serotonin and serum cholesterol concentrations in suicidal and non-suicidal male patients with a first episode of psychosis. Psychiatry Res. 2007; 150:105-8. Epub 2007 Jan 31. Bozina N, Peles AM, Sagud M, Bilusic H, Jakovljevic M. Association study of paroxetine therapeutic response with SERT gene polymorphisms in patients with major depressive disorder. World J Biol Psychiatry. 2007 Jul 30;1-8. Ljubicić D, Stipcević T, Pivac N, Jakovljević M, Mück-Seler D.The influence of daylight exposure on platelet 5-HT levels in patients with major depression and schizophrenia. J Photochem Photobiol B. 2007 Dec 14;89(2-3):63-9. Marčinko D, Marčinko A, Jakovljević M, Đorđević V, Gregurek R, Henigsberg N, Folnegović Grošić P, Folnegović Šmalc V. Serum cholesterol concentrations in suicidal and non-suicidal male patients suffering from persistent delusional disorder. Colegium Anthropologicum 2007;31(3):113-117. Nađ S, Marčinko D, Vuksan-Ćusa B, Jakovljević M. The influence of spirituality and religiosity on suicidality in chronic war related PTSD in comparison to control subjects. J Nerv Ment Dis 2008; 196(1):79-83. Marčinko D, Marčinko V, Karlović D, Marčinko A, Martinac M, Begić D, Jakovljević M. Serum lipid levels and suicidality among male patients with schizoaffective disorder. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry 2008; 32(1):193-6.

Sagud M, Pivac N, Mustapic M, Nedic G, Peles AM, Kramaric M, Jakovljevic M, Muck-Seler D. The effect of lamotrigine on platelet serotonin concentration in patients with bipolar depression. Psychopharmacology (Berl). 2008 Feb 2;

Jakovljevic M, Vuksan-Cusa B, Topic R. Some treatment dilemmas in rapidly developing dementia: A case report. World J Biol Psychiatry. 2008;9:64-68. Jakovljevic M. Integrating brave new psychiatry of the person, for the person, by the person and with the person: the postmodern turn. Editorial. Psychiatr Danub 2008; 20:2-5 Jakovljevic M. Transdisciplinary holistic integrative psychiatry – a wishful thinking or reality? Psychiatr Danub 2008; 20:341-348 Sagud M, Mihaljevic-Peles A, Pivac N, Mück-Seler D, Siumunovic I, Jakovljevic M. Genetics of schizophrenia in the context of integrative psychiatry. Psychiatr Danub 2008; 20:364-368 Maslov B, Jakovljevic M, Crncevic Z, Ostojić Lj, Marcinko D, Babic D, Korsic M. Metabolic syndrome and schizophrenia from integrative medicine perspective. Psychiatr Danub 2008; 20:384-389 Marcinko D, Popovic-Knapic V, Franic T, Karlovic D, Martinac M, Brataljenovic T, Jakovljevic M. Association of cholesterol and socio-demographic parameters with suicidality in the male patients with

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=pubmed&cmd=Retrieve&dopt=AbstractPlus&list_uids=17270280&query_hl=1&itool=pubmed_DocSum�

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=pubmed&cmd=Retrieve&dopt=AbstractPlus&list_uids=17270280&query_hl=1&itool=pubmed_DocSum�

87

schizophrenia. Psychiatr Danub 2008; 20:390-395 Jakovljevic M, Babic D, Crncevic Z, Martinac M, Maslov B, Topic R: Metabolic syndrome and depression in war veterans with post-traumatic stress disorder. Psychiatr Danub 2008; 20:406-410 Aukst Margetić B, Jakovljevic M. Religiosity and schizophrenia. Psychiatr Danub 2008; 20:437-438 Kozumplik O, Uzun S, Jakovljević M: Weight loss during therapy with olanzapine orally disintegrating tablets: two case reports. Psychiatria Danubina, Vol. 21, No 1, 2009:72-74 Jakovljević M. The side effects of psychopaharmacotherapy: Conceptual, explanatory, ethical and moral issues – creative psychopharmacology instead of toxic psychiatry. 1st Croatian Congress on Side Effects of Psychotropics. Psychiatr Danub 2009; 21:86-90 Jakovljević M. Psychopharmacotherapy and comorbidity: conceptual and episteomiological issues, dilemmas and controversies. Psychiatria Danubina, 2009; Vol. 21, No. 3, pp 333–340 Jakovljević M; Psychopharmacotherapy and comorbidity: conceptual and epistemiological issues – creative psychopharmacology instead of toxic psychiatry. 4th Croatian Congress on Psychopharmacotherapy. Psychiatria Danubina, Vol. 21, No 3, 2009:333-340 Aukst MB, Jakovljević M, Brataljenović T, Šumić M: Personality and schizophrenia: psychobiological model and its relationship with comorbidity. 4th Croatian Congress on Psychopharmacotherapy. Psychiatria Danubina, Vol. 21, No 3, 2009:356-360 Kozumplik O, Uzun S, Jakovljević M: Psychotic disorders and comorbidity: somatic illness vs side effect. 4th Croatian Congress on Psychopharmacotherapy. Psychiatria Danubina, Vol. 21, No 3, 2009:361-367 Šagud M, Mihaljević-Peleš A, Mϋck Šeler D, Pivac N, Vuksan -Ćusa B, Brataljenović T, Jakovljević M: Smoking and schizophrenia. 4th Croatian Congress on Psychopharmacotherapy. Psychiatria Danubina, Vol. 21, No 3, 2009:371-375 Vuksan-Ćusa B, Marčinko D, Šagud M, Jakovljević M: The comorbidity of bipolar disorder and cardiovascular diseases from pharmacotherapy perspective. 4th Croatian Congress on Psychopharmacotherapy. Psychiatria Danubina, Vol. 21, No 3, 2009:382-385 Uzun S, Kozumplik O, Topić R, Jakovljević M: Depressive disorder and comorbid somatic illness or side effect? A review. 4th Croatian Congress on Psychopharmacotherapy. Psychiatria Danubina, Vol. 21, No 3, 2009:391-398 Jakovljević M: New generation vs first generation antipsychotics debate: pragmatic clinical trials and practice-based evidence. Psychiatria Danubina, Vol. 21, No 4, 2009:446-452 Kozumplik O, Uzun S, Jakovljević M: Metabolic syndrome in patients with psychotic disorders: diagnostic issues, comorbidity and side effects of antipsychotics. Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 1,

88

2010:69-74 Uzun S, Kozumplik O, Jakovljević M, Sedić B: Side effects of treatment with benzodiazepines. Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 1, 2010:90-93 Jakovljević M, Tomić Z, Maslov B, Skoko I: New image of psychiatry, mass media impact and public relations. Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 2, 2010:145-148 Jakovljević M, Reiner Ž, Miličić D, Crnčević Ž: Comorbidity, multimorbidity and personalized psychosomatic medicine: epigenetics rolling on the horizon. 24th Danube Congress of Psychiatry, Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 2, 2010:184-189 Filipčić I, Margetić B, Šimunović I, Jakovljević M: Depression treatment and its impact upon the quality of life in patients with diabetes type 2 – the Croatian study. 24th Danube Congress of Psychiatry, Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 2, 2010:231-235 Šagud M, Mϋck Šeler D, Mihaljević -Peleš A, Vuksan-Ćusa B, Živković M, Jakovljević M, Pivac N: Cathechol-o-methyl transferase and schizophrenia. 24th Danube Congress of Psychiatry, Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 2, 2010:270-274 Vuksan-Ćusa B, Šagud M, Jakovljević M: Creative protein and metabolic syndrome in patients with bipolar disorder comparerd to patients with schizophrenia. 24th Danube Congress of Psychiatry, Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 2, 2010:275-277 Skočić M, Dujmović J, Jevtović S, Jakovljević M: Premorbid combat related PTSD in Huntington's disease – Case report. 24th Danube Congress of Psychiatry, Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 2, 2010:309-312 Jakovljević M: The creative psychopharmacotherapy and personalized medicine: the art & practice of the learning organization. 12th Central European Neuropsychopharmacological Symposium, Vol 22, No 2, 2010:309-312 Filipčić I, Margetić B, Šimunović I, Jakovljević M. Depression treatment and its impact upon the quality of life in patients with diabetes type 2 – the Croatian study. Psychiatria Danubina, 2010; Vol. 22, No. 2, pp 231–235 Šagud M, Mück-Šeler D, Mihaljević-Peleš A, Vuksan-Ćusa B, Živković M, Jakovljević M, Pivac N. Catecholo-methyl transferase and schizophrenia. Psychiatria Danubina, 2010; Vol. 22, No. 2, pp 270–274 Vuksan-Ćusa B, Šagud M, Jakovljević M. C-reactive protein and metabolic syndrome in patients with bipolar disorder compred to patients with schizophrenia. Psychiatria Danubina, 2010; Vol. 22, No. 2, pp 275–277 Skočić M, Dujmović J, Jevtović S, Jakovljević M. Premorbid combat related PTSD in Huntington's disease. Psychiatria Danubina, 2010; Vol. 22, No. 2, pp 286–288 Jakovljević M. The creative psychopharmacotherapy and personalized medicine: The art & practice of the learning organization. Psychiatria Danubina, 2010; Vol. 22, No. 2, pp 309–312

89

Begić D, Popović-Knapić V, Grubišin J, Kosanović-Rajačić B, Filipčić I, Telarović I, Jakovljević M. Quantitative electroendephalography in schizophrenia and depression. Psychiatria Danubina, 2011; Vol. 23, No. 4, pp 355-362 Šagud M, Mihaljević-Peleš A, Begić D, Vuksan-Ćusa B, Kramarić M, Živković M, Jakovljević M. Antipsychotics as antidepressants: What is the mechanism? Psychiatria Danubina, 2011; Vol. 23, No. 3, pp 302-307 Jakovljević M. Agomelatine as chronopsychopharmaceutics restoring circadian rhythms and enhancing resilience to stress: a wishful thinking or an inovative strategy for superior management of depression? Psychiatria Danubina, 2011; Vol. 23, No. 1, pp 2–9 Oreški I, Jakovljević M, Aukst-Margetić B, Crnčević Orlić Ž, Vuksan-Ćusa B. Comorbidity and multimorbidity in patients with schizophrenia and bipolra disorder: similarities and difference. Psychiatria Danubina 2012; Vol. 24, No 1, pp 80-85 Jakovljević M. Posttraumatic stress disorder (PTSD): a tailor-made diagnosis for an age of disenchantment and disillusionment. Psychiatria Danubina 2012; Vol. 24, No 3, pp 238-240 Jakovljević M. Posttraumatic stress disorders (PTSD) between fallacy and facts: what we know and what we don't know? Psychiatria Danubina 2012; Vol. 24, No 3, pp 241-245 Jakovljević M, Brajković L, Jakšić N, Lončar M, Aukst-margetić B, Lasić D. Posttraumatic stress disorders (PTSD) from different perspectives: a transdisciplinary integrative approach. Psychiatria Danubina 2012; Vol. 24, No 3, pp 246-255. Jakšić N, Brajković L, Ivezić E, Topić R, Jakovljević M. The role of personality traits in posttraumatic stress disorder (PTSD). Psychiatria Danubina 2012; Vol. 24, No 3, pp 256-266 Jakovljević M. Psychiatry and crossroad between crisis and new identity. Psychiatria Danubina 2012; Vol. 24, Suppl 3, pp 267-271 Jakovljević M, Loga S, Kučukalic A, Burgić-Radmanović, M, Sinanović O, Jukić V, Dodig G, Babić G. Ličnost, tjeskoba i depresije u suvremenoj medicini. Biblioteka „Mostarska psihijatrijska subota“. Pro Mente d.o.o. Zagreb Jakovljević M (ur.): Nove ideje i koncepti u suvremenoj psihijatriji. Biblioteka „Mostarska psihijatrijska subota“, knjiga 2, Pro Mente d.o.o. Zagreb Jakovljević M. i sur: Duhovnost u suvremenoj medicini i psihijatriji – Dileme i izazovi. Biblioteka „Mostarska psihijatrijska subota, knjiga 3, Pro Mente d.o.o. Zagreb, 2010. Jakovljević M, Ostojić Lj, Reiner Ž (ur): Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema MKB-10: latinski, engleski i hrvatski nazivi najvažnijih bolesti i patoloških stanja. Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Pro Mente d.o.o., Zagreb, 2011. Jakovljević M, (ur.): Shizofrenija u teoriji i praksi, Knjiga I: Ontologija i klinička fenomenologija, Etiopatogeneza i klinička slika. Biblioteka „Znanjem do uspjeha“. Promente d.o.o., Zagreb, 2011.

90

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje

8. srpnja 2008. redoviti profesor u trajnom zvanju

Ime Dražen Prezime Begić Naziv ustanove Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinički bolnički centar

Zagreb E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Dražen Begić rođen je 1958. u Vukovaru. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio je 1982. Od 1990. je specijalist psihijatar, a od 2004. subspecijalist iz biologijske psihijatrije. Završio je poslijediplomski studij iz biologijske psihijatrije, magistrirao te doktorirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Znanstveni je savjetnik i redoviti profesor psihijatrije u Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Radi kao pročelnik Kliničke jedinice za psihofiziologiju Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Sudjeluje u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Medicinskom i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sudjeluje u nastavi niza tečajeva trajne edukacije, a voditelj je tečajeva „Suvremeno liječenje anksioznih poremećaja“ i „Suvremeni pristup transseksualnosti“. Pročelnik je Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu. Uključen je u više znanstveno-istraživačkih projekata. Sada je voditelj projekta „Kvantitativni EEG pokazatelji u depresivnih i shizofrenih bolesnika“ i suradnik u projektu „Učinci psihoedukacije na ishode liječenja u depresivnih dijabetičkih bolesnika“. Napisao je preko 100 znanstvenih i stručnih radova, objavljenih u periodici, monografijama i temeljnim hrvatskim psihijatrijskim udžbenicima. Autor je udžbenika „Psihopatologija“. Glavni je urednik časopisa „Socijalna psihijatrija“. Član je niza domaćih i međunarodnih stručnih društava. Od 2002. je suradni član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, a tajnik njezinog Psihološkog odjela je od 2012. Profesionalni interes usmjerava prema istraživanju životnih događaja u nastanku i razvitku psihičkih poremećaja, otkrivanju bioloških markera duševnih bolesti, psihofarmakoterapiji, kvantitativnom i farmako EEG-u, poremećajima spavanja, anksioznosti i anksioznim poremećajima te subtipizaciji posttraumatskog stresnog poremećaja.

91

U svom psihoterapijskom radu bavi se kognitivno-bihevioralnom terapijom.


1. Begić D. Elektrofiziologija posttraumatskog stresnog poremećaja. U: M. Lončar, N. Henigsberg (ur.) Psihičke posljedice traume. Zagreb: Medicinska naklada, 2007.

2. Lauri Korajlija A, Jokić-Begić N, Begić D. Perfectionism as Predictor of Anxiety and Depression. In: P. Roussi, E. Vassilaki, K. Kaniasty (eds.) Stress and psychosocial resources. Berlin: Logos Verlag Berlin Gmbh, 2007.

3. Begić D, Jokić-Begić N. Heterogeneity of Posttraumatic Stress Disorder Symptoms in Croatian War Veterans: Retrospective Study. Croatian Medical Journal 2007; 48: 133-139.

4. Begić D. Neuroznanost i psihoterapija: suvremena gledišta. U: M. Jakovljević (ur.) Nove ideje i koncepti u suvremenoj psihijatriji. Zagreb: Pro Mente d.o.o., 2008.

5. Marčinko D, Marčinko V, Karlović D, Marčinko A, Martinac M, Begić D, Jakovljević M. Serum lipid levels and suicidality among male patients with schizoaffective disorder. Progress in Neuro-Psychopharmacology & Biological Psychiatry 2008; 32: 193-196.

6. Pibernik-Okanović M, Begić D, Peroš K, Szabo S, Metelko Ž. Psychosocial factors contributing to persistent depressive symptoms in type 2 diabetic patients: a Croatian survey from from the European Depression in Diabetes Research Consortium. Journal of Diabetes and Its Complications 2008; 22: 246-253.

7. Pibernik-Okanović M, Grgurević M, Begić D, Szabo S, Metelko Ž. Interaction of depressive symptoms and diabetes-related distress with glycaemic control in Type 2 diabetic patients. Diabetic Medicine 2008; 25: 1252-1254.

8. Begić D, Popović-Knapić V, Grubišin J. Kvantitativni EEG u razlikovanju shizofrenije i depresije. Socijalna psihijatrija 2008; 36: 64-69.

9. Begić D. Istraživanja u psihijatriji. U: T. Frančišković, Lj. Moro (ur.) Psihijatrija. Zagreb: Medicinska naklada, 2009.

10. Srkalović Imširagić A, Begić D, Martić-Biočina S. Acute stress and depression 3 days after vaginal delivery – observational, comparative study. Collegium Antropologicum 2009; 33: 521-527.

11. Pibernik-Okanović M, Begić D, Ajduković D, Andrijašević N, Metelko Ž. Psychoeducation versus treatment as usual in diabetic patients with subthreshold depression: preliminary results of a randomized controlled trial. Trials 2009; 10: 78-86.

12. Begić D, Mahnik-Miloš M, Grubišin J. EEG characteristics in depression, „negative“ and „positive“ schizophrenia. Psychiatria Danubina 2009; 21: 579-584.

13. Popović-Knapić V, Begić D, Hotujac Lj. Psihijatrijski simptomi i sindromi u neurologiji. Socijalna psihijatrija 2009; 37: 59-68.

14. Telarović S, Telarović Si, Begić D. Fatalni maligni neuroleptički sindrom u kombiniranoj primjeni flufenazina i klozapina. Socijalna psihijatrija 2009; 37: 150-154.

15. Popović-Knapić V, Begić D. Kvantitativne EEG karakteristike u

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=426144�



92

depresiji i shizofreniji. Socijalna psihijatrija 2009; 37: 189-194. 16. Begić D. Psihopatologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2011. 17. Begić D. Socijalna psihijatrija. U: Ž. Reiner (ur.) 50 godina

Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2011.

18. Šagud M, Mihaljević-Peleš A, Begić D, Vuksan-Ćusa B, Kramarić M, Živković M, Jakovljević M. Antipsychotics as antidepressants: what is the mechanism. Psychiatria Danubina 2011; 23: 302-307.

19. Begić D, Popović-Knapić V, Grubišin J, Kosanović-Rajačić B, Filipčić I, Telarović I, Jakovljević M. Quantitative electroencephalography in schizophrenia and depression. Psychiatria Danubina 2011; 23: 355-362.

20. Telarović S, Telarović I, Begić D. Parkinsonova bolest i depresija. Socijalna psihijatrija 2011; 39: 243-248.

21. Begić D. Psychopathology in Person-Centred Medicine. In: V. Đorđević, M. Braš, D. Miličić (eds.) Person in Medicine and Healthcare. From Bench to Bedside to Community. Zagreb: Medicinska naklada, 2012.

22. Begić D. Analiza članaka objavljenih u časopisu „Socijalna psihijatrija“ u razdoblju od 2001. do 2011. godine. Socijalna psihijatrija 2012; 40: 76-80.

23. Antolić K. Lauri Korajlija A, Štrkalj-Ivezić S, Begić D. Utjecaj programa psihosocijalne podrške na kvalitetu života osoba oboljelih od shizofrenije. Socijalna psihijatrija 2012; 40: 135-140


Izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora 13.12.2011.

Ime RUDOLF Prezime GREGUREK Naziv ustanove KLINIKA ZA PSIHOLOŠKU MEDICINU, KLINIČKI BOLNIČKI

CENTAR ZAGREB E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Rudolf Gregurek rođen je 17. siječnja 1958. godine u Križevcima. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Oženjen je i otac jednog djeteta. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1976. godine, a diplomirao je 1981. godine. Obvezatni liječnički staž obavio je tijekom 1981/82. godine u Kliničkoj bolnici “Sestara milosrdnica”, te položio stručni ispit. Od 1982. do 1987. godine radi u DZ Križevci.

93

Specijalizaciju iz psihijatrije započinje 1987. godine u Klinici za psihološku medicinu, a specijalistički ispit iz psihijatrije položio je 7. veljače 1990. godine i od tada radi kao specijalist psihijatar u Klinici za psihološku medicinu, Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Od 2000. godine pročelnik je Polikliničkog psihoterapijskog odjela, Klinike za psihološku medicinu. Voditelj je Referentnog centra za psihoterapiju Ministarstva zdravstva od 2001. godine. Od 2003. godine predstojnik je Klinike za psihološku medicinu, KBC Zagreb Tijekom specijalizacije završio je poslijediplomski studij iz Psihoterapije, a magistarski rad “Somatizacija ovdje i sada kao izraz anksioznosti u velikoj grupi” obranio je 1992. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Psihoterapijski aspekti liječenja bolesnika transplantacijom koštane srži” obranio je 1995. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon završene psihoterapijske edukacije izabran je 1995. godine za supervizora i edukatora iz grupne analize i individualne psihoanalitičke psihoterapije. Od 2000. godine uži je specijalista iz psihoterapije. U akademskoj godini 1994/95. izabran je za asistenta u kumulativnom radnom odnosu za predmet Psihološka medicina, na Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s radnim mjestom na Klinici za psihološku medicinu. U višeg asistenta izabran je 1996. godine, u zvanje docenta izabran je 1998. godine, a 2003. godine izabran je u zvanje izvanrednog profesora. Pročelnik je Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 2006. godine do 2009. godine.. U zvanje znanstvenog savjetnika izabran je 11. siječnja 2006. godine. U nastavnim aktivnostima sudjeluje u redovitoj dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi Medicinskog fakulteteta Sveučilišta u Zagrebu. Uveo je više novih izbornih predmeta u studij medicine, a u okviru znanstvenog poslijedliplomskog studija Biomedicina organizirao je i uveo metodološki predmet u I. godinu studija, a u II. godini pokrenuo je i uveo više izbornih predmeta iz okvira psihijatrije i suradne psihijatrije. Voditelj je dva stručna poslijediplomska studija (Psihoterapija, Psihotraumatologija), pri čemu je voditelj više kolegija u tim poslijediplomskim studijima. Od 2008. godine voditelj je kolegija Psihosomatska medicina na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Aktivno je bio uključen u više znanstvenih projekata, a bio je voditelj i glavni istraživač projekata „Kvaliteta života kroničnih bolesnika i transplantiranih“ (1996.-2002.), „Eksperimentalni razvoj hrvatskog modela psihoterapije PTSP-a“ (2002.-2005.), a od 2008. godine vodi projekt pod nazivom „Neurobiološki aspekti ljudske adaptacije na stres i odgovor na psihoterapiju“ u okviru Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Objavio je preko stotinu stručnih i znanstvenih radova, od toga 21CC radova, 5 CC sažetaka, 1 SCI-Expanded, 22 rada u drugim međunarodnim indeksiranim publikacijama, autor je 5 knjiga, 14

94

poglavlja u 10 udžbenika, više skripti, urednik je tri priručnika za poslijediplomnsku nastavu i tečajeve trajne edukacije. Citiran je s 54 citata. Član je uredništva časopisa Liječnički vjesnik od 1999. godine.


Gregurek R. Psychotherapy in 21st century. Psychiatr Danub. 24 (Supp. 3):13-48; 2012 Gregurek R. Psihološka medicina. Medicinska naklada, Zagreb, 2011 Gregurek, R. Istraživana u psihoterapiji. U: Psihijatrija. Ur. T. Frančišković i Lj. Moro i sur. Medicinska naklada, Zagreb, 60-64, 2009. Gregurek, R. Psihoanalitička teorija i neuroznanosti. U: Psihijatrija. Ur. T. Frančišković i Lj. Moro i sur. Medicinska naklada, Zagreb, 60-64, 2009. Gregurek, R., Braš, M. Česti psihijatrijski poremećaji u onkoloških bolesnika. Ur.: M.Šamija,D. Nemet i sur. Medicinska naklada, Zagreb, 421- 431, 2010. Gregurek, R. Posttraumatic stress disorder from neurophysiology to psychotherapy: A Croatian experience. In interpersonnal Trauma and its Consequences in Adulthood. Widera-Wysoczanska A. & A. Kuczynska (Eds.) Cambridge Scholars Publishing, Newcastle upon Tyne, UK., 129-139, 2010. Gregurek, R., Brajković, L., Kalenić, B., Bras, M., Persić-Brida, M. Five years study on impact of anxiety on quality of life in patients treated with bone marrow transplantation. Psychiatr Danub. 2009 Mar;21(1):49-55.

Gregurek, R. Internal and External Boundaries of Supervision. Group Analysis 2007; 40: 167-177.

Gregurek, R., Petrović, R. Utjecaj psihoterapije na moždanu cirkulaciju – prikaz bolesnika. Liječ Vjesn 129: 265-268; 2000. Kotrulja.,L , Tadinac., M , Jokić-Begić.,N, Gregurek.,R, A Multivariate Analysis of Clinical Severity, Psychological Distress and Psychopathological Traits in Psoriatic Patients .Acta Dermato-Venereologica, 2010 May;90(3):251-6.


2003. godina izbor u redovnog profesora

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19270621?ordinalpos=1&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DefaultReportPanel.Pubmed_RVDocSum�



95

Ime VLASTA Prezime RUDAN Naziv ustanove KLINIKA ZA PSIHOLOŠKU MEDICINU, KLINIČKI BOLNIČKI

CENTAR ZAGREB E-mail adresa Adresa osobne web stranice

Životopis Vlasta Rudan je rođena je u Zagrebu, 11. ožujka 1948. godine. Doktor medicine, specijalista psihijatrije, uži specijalist iz dječje i adolescentne psihijatrije, psihoanalitičar i dječji i adolescentni psihoanalitičar Internacionalnog psihoanalitičkog udruženja (IPA) zaposlena na Poliklinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju Klinike za psihološku medicinu Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Rebro, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1971. godine s prosječnom ocjenom 4,5. Godine 1976. Završava dvogodišnji poslijediplomski studij "Psihoterapija" na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1981. obranila je magistarski rad pod naslovom "Prilog proučavanju uloge motivacije za psihoterapiju" na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekla akademski stupanj Magistra medicinskih znanosti. Od 1982.je Edukator iz dinamski orjentirane obiteljske, bračne i partnerske terapije, a od 1988. Supervizor iz analitičke psihoterapije. Boravila je na usavršavanju u SAD-u (1983-1984, te 1988. Godine). Godine Obranila doktorat medicinskih znanosti pod naslovom "Neuroza i formiranje spolnog identiteta u adolescenciji" na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekla akademski stupanj Doktor medicinskih znanosti. Od 1998. je uži specijalist iz dječje i adolescentne psihijatrije, 2001. Postaje Direktni član Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja (IPA) čime je potvđena kvalificiranost za psihoanalitičara, 2003. Psihoanalitičar za djecu i adolescente IPA. Od 2001. Godine je docent u kumulativnom radnom odnosu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 2003. Izvanredni profesor, a od 2009. je redovni profesor u kumulativnom odnosu. Do danas napisala i objavila (sama i u suradnji): 2 kvalifikacijska rada, 43 znanstvenih radova u znanstvenim časopisima, 2 znanstvene knjige (monografije), 7 znanstvenih priopćenja in extenso, 5 stučnih knjiga, 6 enciklopedijskih članka i pregleda, 11 stručnih radova u časopisima s recenzijom,8 nastavnih tekstova. Od ukupno objavljena 81rada, 57 je referirano u inozemnim bazama podataka od čega 18 u CC i SSCI i 22 u bazama kao: Index Medicus, Excerpta Medica, Biol. Abstract, ICAS:A, ABSEES, MPISA, PSIHEI, Clin. Psychol., MEDLINE, a Citiranost radova: ukupno citata – 63

.

Popis radova objavljenih u

1. Marčinko D, Skočić M, Šarić M, Popović-Knapić V, Tentor B, Rudan V. Countertransference in the therapy of suicidal patients – an

96

posljednjih pet godina

important part of integrative treatment. Psychiatr Danub 2008; 20(3):402-5. 2. Hercigonja Novkovic V, Rudan V, Pivac N, Nedic G, Muck-Seler D. Platelet serotonin concentration in children with attention-deficit/hyperactivity disorder. Neuropsychobiology. 2009;59(1):17-22.2 3. Skočić M, Rudan V, Brajković L, Marčinko D. Relationship among psychopathological dimensions, coping mechanisms, and glycemic control in a Croatian sample of adolescents with diabetes mellitus type 1. Eur Child Adolesc Psychiatry 2010;19(6):525-33. 4. Mestrović J, Bralić I, Flander GB, Jelavić M, Oreb IJ, Konstantopoulos A, Kuzman M, Malović S, Miljević-Ridicki R, Miskulin M, Mujkić A, Radonić M, Rudan V, Seso-Simić D, Simić G. Child in contemporary Croatian society. Lijec Vjesn. 2010;132(9-10):303-8. 5. Skočić M, Marčinko D, Rudan V, Ražić A, Stipčević M. Relationship between Psychopathological Factors and Metabolic Control in Children and Adolescents with Insulin-Dependent Diabetes Mellitus. Coll Antropol. 2012;36(2):467-72.


2009. godina izbor u redovnog profesora

Ime VELJKO Prezime ĐORĐEVIĆ Naziv ustanove Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za psihološku medicinu

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine)

E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Prof. dr. sc. Veljko Đorđević, prim. doktor medicine i specijalist psihijatar, subspecijalist iz socijalne psihijatrije, rođen je 16. rujna 1951. u Zagrebu. Hrvat je, državljanin je RH. Zaposlen je kao izvanredni profesor u kumulativnom radnom odnosu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i na Klinici za psihološku medicinu KBC Zagreb. Doktor medicine 1975; Specijalist psihijatar, 1981; Magistar znanosti, 1980; Doktor medicinskih znanosti, 2003; Primarijus, 2002; Subspecijalist iz socijalne psihijatrije 2004.; naslovni docent 2007.g., docent u kumulativnom radnom odnosu 2011. Od 1981-1992.g. zaposlen je kao specijalist psihijatar na Klinici za psihijatriju, alkoholizam i bolesti ovisnosti KB Sestre Milosrdnice. Od 1992-2002. radi u vlastitoj privatnoj psihijatrijskoj ordinaciji, te vodi i uređuje niz uspješnih radio i televizijskih emisija na području popularizacije medicine. Od 2002.g.-2009.g. radi na Klinici za psihijatriju, KBC

97

Zagreb kao pročelnik Zavoda za socijalnu psihijatriju. Od 2002-2004.g. bio je pomoćnik Ravnatelja KBC Zagreb. Od 2009.g. zaposlen je na Klinici za psihološku medicinu KBC Zagreb. Od 21.9.2010. godine je v.d. predstojnika Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u srpnju 2011. godine imenovan je za predstojnika CEPAMET-a na razdoblje od tri godine. Ima višegodišnju edukacija iz raznih socioterapijskih i psihoterapijskih tehnika (hipnoterapija, transakcijska analiza, kibernetska psihoterapija ponašanja), uža specijalizacija iz socijalne psihijatrije, završen poslijediplomski studij iz biomedicine, pohađanje domaćih i međunarodnih škola i tečajeva (osobito iz područja komunikacijskih vještina, gdje je završio i dvije eurospke škole iz komunikacije u medicini – Cambridge i Prag, 2011). Nalovni je docent od 19.veljače 2007. Godine, a docent u kumulativnom radnom odnosu od 14. ožujka 2011. godine. 30. listopada 2006.g. izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika, a viši znanstveni suradnik je od 12.4.2010. godine. Jedan je od osnivača i voditelja Zagrebačke škole nepušenja i jedan je od prvih terapeuta u izvaninstitucionalnim gerijatrijskim klubovima u Hrvatskoj kao i u radu s ovisnicima u zatvorima, odnosno psihijatrijskog modela koji danas nazivamo psihijatrijom u zajednici. Bio je jedan od prvih psihijatara, ali i liječnika uopće, koji je kroz brojne medije (TV,radio,novine) poveo borbu protiv stigme psihijatrijskih bolesnika, ali i pokrenuo brojne preventivne kampanje, tako da kontinuiranim radom duže od dva desetljeća senzibilizira hrvatsku i međunarodnu javnost o svim problemima povezanim ne samo s mentalnim zdravljem i poremećajima već s cjelokupnom medicinom. Aktivno sudjeluje u nastavi iz kolegija Psihološka medicina, predavač je i u poslijediplomskom studiju Psihoterapija te na tečajevima stalnog medicinskog usavršavanja. Od akademske godine 2010/2011 godine doc dr sc Veljko Đorđević vodi izborni predmet Komunikacija u medicini, koji je odlukom dekana i Fakultetskog vijeća odmah uveden u tri godine studija te se nastava održava u malim grupama i kroz više modula. Sudjeluje u istraživačkim projektima sponzoriranim od Ministarstva znanosti RH i međunarodnih organizacija (EFIC) i dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Član je brojnih domaćih i međunarodnih organizacija. Izabran je za jednog od nacionalnih voditelja europske grupe učitelja iz područja komunikacijskih vještina ( t-EACH). Autor je brojnih publikacija (30 indeksiranih radova, od čega 14 radova u CC, te urednik dvije knjige uz poglavlja u drugim knjigama), voditelj brojnih tribina, okruglih stolova i simpozija na domaćim i međunarodnim skupovima, aktivno uključen u znanstveno-istraživačke projekte. Predsjednik je Hrvatskog društva za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja Hrvatskog liječničkog zbora.

Popis radova objavljenih u

1. Maslov B, Marčinko D, Ostojić Lj, Ostojić Z, Babić D, Đorđević V, Jakovljević M. Metabolic syndrome, anxiety, depression and

98

posljednjih pet godina

suicidality in schizophrenic and PTSD patients. Colegium Anthropologicum 2009:33, Suppl 2:7-10

2. Koić E, Đorđević V, Filaković P, Nađ S. „Alea Iacta Est“ (A Case Series Report of Problem and Pathological Gambling). Coll Antropol 2009;33(3):961-971.

3. Marčinko D, Marčinko A, Jakovljević M, Đorđević V, Gregurek R, Henigsberg N, Folnegović Grošić P, Folnegović Šmalc V. Serum cholesterol concentrations in suicidal and non-suicidal male patients suffering from persistent delusional disorder. Colegium Anthropologicum 2008;32 (suppl1): 113-117.

4. Bajs M, Janović S, Henigsberg N, Đorđević. Capacity to consent to research in patients with mental illness. Lijec Vjesn. 2007;129(10-11):322-6.

5. Braš M, Dorđević V, Milunović V, Brajković L, Miličić D, Konopka L.Person-centered medicine versus personalized medicine: Is it just a sophism? A view from chronic pain management. Psychiatr Danub. 2011 Sep;23(3):246-50.

6. Braš M, Đorđević V, gregurek R, Bulajić M. Neurobiological and clinical relationship between psychiatric disorders and chronic pain. Psychiatr Danub, 2010 Jun; 22(2): 221-6.

7. Gregurek R, Bras M, Đorđević V, Ratković AS, Brajković L. Psychological problems of patients with cancer. Psychiatr Danub, 2010 Jun; 22(2):227-30.

8. Đorđevic V, Braš M. Osnovni pojmovi o komunikaciji u medicini. Medix (2011) supl 1; 12-14.

9. Đorđevic V, Braš M, Čikeš N, Brajkovic L, Milicic D. Suvremeni pristup edukaciji komunikacijskih vještina. Medix (2011), supl 1:19-26.

10. Braš M, Đorđevic V, Miličic D. Komunikacija liječnika i bolesnika. Medix (2011), supl 1: 38-43.

11. Braš M, Đorđevic V, Bilic V, Brajkovic L, Kuševic Z. Psihodinamika neverbalne komunikacije u psihijatriji. Medix (2011), supl 1 : 87-94

12. Medjedović Marčinko V, Marčinko D, Đorđević V, Orešković S. Anxiety and Depression in Pregnant Women with Previous History of Spontaneous Abortion. Coll Antropol 2011;35(1):225-228.

13. Djordjevic V, Bras M, Milunovic V, Brajkovic L, Stevanovic R. The founding of the Centre for Palliative Medicine, Medical Ethics and Communication Skills: a new step toward the development of patient – oriented medicine in Croatia. Croat. Med J. 2011; 52(1) Supl 1:87-8

14. Bajs M, Janović S, Bajs M, Dordević V, Jevtović S, Radonić E, Kalember P. Correlation of cognitive functions with some aspects of illness, treatment and social functioning in recurrently hospitalized schizophrenic patients. Coll Antropol. 2011 Jan;35 Suppl 1:39-44.

15. Bras M, Milunovic V, Boban M, Brajkovic L, Benkovic V, Dordevic V, Polasek O. Quality of life in Croatian Homeland war

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term=%22Bajs%20M%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVAbstract�

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term=%22Janovi%C4%87%20S%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVAbstract�

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term=%22Henigsberg%20N%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVAbstract�







99

(1991-1995) veterans who suffer from post-traumatic stress disorder and chronic pain. Health Qual Life Outcomes. 2011 Jul 29;9(1):56

16. Brajković L, Gregurek R, Kušević Z, Ratković A, Braš M, Đorđević V, Life Satisfaction in Persons of the Third Age after Retirement. Coll Antropol. 35 (2011) 3:665-671;

17. Dordević V, Bras M, Milunović V, Brajković L, Boban M, Bicanić I, Jasaragić M, Gregurek R, Milicić D, Laco M. Self-perceived social support in Croatian war veterans suffering from combat-related posttraumatic stress disorder -- what should not have happened.. Acta Clin Croat. 2011 Jun;50(2):177-84.

18. Miljković A, Kolčić I, Braš M, Hayward C, Polašek O. Heritability analysis suggests comparable genetic component of mechanical pain threshold and tolerance. Pain Med. 2012 Sep;13(9

19. Dorđević V, Bras M, Brajković L. Person-centered medical interview. Croat Med J. 2012 Aug;53(4):310-3.

20. Braš M, Brajković L, Milunović V, Bičanić I, Haller F, Dorđević V, Miličić D. Psychiatrists' empathy, beliefs and attitudes towards veterans suffering from combat-related posttraumatic stress disorder. Psychiatr Danub. 2012 Sep;24(3):287-91


Veljača 2012. godine – izabran za izvanrednog profesora u kumulativnom radnom odnosu

Ime Alma Prezime Mihaljević-Peleš Naziv ustanove Klinika za psihijatriju, Medicinski fakultet I KBC Zagreb E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Dr Alma Mihaljević-Peleš, djeluje kao liječnik psihijatar 23 godina. Angažirana je u brojnim znanstvenim, stručnim i nastavnim aktivnostima svoje Katedre i Klinike. Ima iza sebe dvadesetpetogodišnje nastavno iskustvo ( od novaka do izvanrednog profesora) u dodiplomskoj nastavi za studente medicine, iz predmeta psihijatrija i izbornih predmeta, za studente sestrinstva, ali i kao predavač u poslijediplomskim studijima i znanstvenom studiju (Klinička psihofarmakologija, Metode ispitivanja psiholoških funkcija i ponašanja, Hitna stanja u medicini, Psihoterapija). Voditelj je izbornog predmeta Anksiozni poremećaji i Hitna stanja u psihijatriji, voditelj je i koordinator predmeta psihijatrija u Studiju na engleskom jeziku - samostalno je sastavila curriculum predmeta, kao i predmeta Problems of Addiction – na 6. godini studija. Voditelj je dva tečaja











100

trajne edukacije liječnika prve kategorije na Medicinskom fakultetu: Antidepresivi u kliničkoj praksi i Antipsihotici u kliničkoj praksi. Bila je zamjenik Pročelnika katedre od 2006. do 2009. godine, a potom je obnašala dužnost v.d. Pročelnika Katedre od studenog 2009.g. do rujna 2010.g. Kao liječnik posebni znanstveni interes pokazuje za područje biologijske psihijatrije, te područje psihofarmakologije i psihofarmakoterapije. Sudjelovala je u nekoliko znanstvenih projekata financiranim od Ministarstva znanosti i tehnologije. Sada je aktivni istraživač u programu: «Multidimenzionalna analiza bioloških pokazatelja u duševnim poremećajima», prof. dr. sc. M. Jakovljevića i voditelj je samostalnog projekta: Farmakogenetska varijabilnost u psihijatrijskih bolesnika. Bila je višekratno pozvani predavač na domaćim i međunarodnim skupovima. Stalnim praćenjem najnovijih znanstvenih dostignuća, publiciranjem radova, aktivnim učešćem na kongresima, simpozijima i stručnim sastancima, stalno nadopunjuje svoje znanje, što se prvenstveno ogleda u njezinom zapaženom medicinskom radu. Objavila je veliki broj radova, od toga preko polovice u indeksiranim časopisima, a 23 u CC. Ima 296 nezavisnih citata. Među objavljenim radovima brojni su nastavni tekstovi. Značajnije navodi u popisu radova. Recenzent je u više znanstvenih časopisa : TThhee WWoorrlldd JJoouurrnnaall ooff BBiioollooggiiccaall ppssyycchhiiaattrryy,, PPrrooggrreessss iinn nneeuurrooppssyycchhoopphhrraammaaccoollooggyy,, HHuummaann PPssyycchhoopphhrraammaaccoollooggyy CClliinniiccaall aanndd EExxppeerriimmeennttaall,, CCoolllleeggiiuumm AAnnttrrooppoollooggiiccuumm,, EExxppeerrtt OOppiinniioonn OOnn DDrruugg MMeettaabboolliissmm aanndd TTooxxiiccoollooggyy,, PPeerrssoonnaalliizzeedd mmeeddiicciinnee,, PPssyycchhiiaattrryy rreesseeaarrcchh,, PPhhaarrmmaaccaa,, SSoocciijjaallnnaa ppssiihhiijjaattrriijjaa ii LLiijjeeččnniiččkkii vvjjeessnniikk.. Od 2010.g u uredništvu međunarodnog on-line časopisa ISRN psychiatry. Član je brojnih stručnih društava: Hrvatskog psihijatrijskog društva, Hrvatskog društva za biologijsku psihijatriju i psihofarmakologiju HLZ (dopredsjednik Društva), Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatske liječničke komore, World Federation of Societies of Biological Psychiatry, World Psychiatric Association. Subspecijalista je za područje biologijske psihijatrije, pročelnik je Zavoda za afektivne poremećaje i voditelj referalnog centra Ministarstva zdravlja za afektivne poremećaje.


1. Mihaljević-Peleš A., Božina N., Šagud M., Rojnić-Kuzman M., Lovrić M.: MDR1 gene polymorphism: therapeutic response to paroxetine among patients with major depression. Progress in Neuro-Psychopharmacology & Biological Psychiatry 32 (2008) 1439–1444.

2. Muck-Seler D, Sagud M, Mustapic M, Nedic G, Babic A, Mihaljevic Peles A, Jakovljevic M, Pivac N. The effect of lamotrigine on platelet monoamine oxidase type B activity in patients with bipolar depression. Progress in Neuro-Psychopharmacology & Biological Psychiatry 32 (2008) 1195—1198 CC

101

3. Šagud M, Pivac N, Mustapić M, Nedić G, Mihaljević-Peleš A, Kramarić M, Jakovljević M, Muck-Šeler D. The effect of lamotrigine on platelet serotonin concentration in patients with bipolar depression, Psychopharamcology, (2008.) 197(4):683-685 CC

4. Sagud M, Mihaljevic-Peles A, Pivac N, Jakovljevic M , Muck-Seler D. Lipid levels in female patients with affective disorders. Psychiatry Research 168 (2009) 218–221. CC

5. Jovanovic N, Božina N, Lovrić M, Medved V, Jakovljevic M, Peleš AM.( 2010) The role of CYP2D6 and ABCB1 pharmacogenetics in drug-naïve patients with first-episode schizophrenia treated with risperidone. Eur J Clin Pharmacol 66(11): 1109-17 CC Povezivao se terapijski odgovor na tisperidon s polimorfizmom CYP26 i ABCB1.

6. Muck-Šeler D, Šagud M, Mihaljević-Peleš A, Jakovljević M, Pivac N. Baseline Lipid Levels and Acute Treatment Response to Paroxetine and Tianeptine in Depressed. Women Journal of Clinical psychopharamacology. 2011. 31(3): 387-389 CC

7. Vuksan-Ćusa B, Jakovljević M, Sagud M, Mihaljević Peleš A, Marčinko D, Topić R, Mihaljević S, Sertić J. (2011). Metabolic syndrome and serum homocysteine in patients with bipolar disorder and schizophrenia treated with SGA. Psychiatry Res. 2011 Jan 6. [Epub ahead of print] CC

8. Sagud M, Nikolac M, Mihaljevic-Peles A, Nedic G, Vuksan Cusa B, Mustapic M, Jakovljevic M, Muck-Seler D, Pivac N. The lack of effect of ziprasidone on platelet serotonin concentration in schizophrenic patients. Psychopharmacology (Berl). 2012; 219(4):1179-81. CC

9. Nikolac M, Sagud M, Nedic G, Nenadic Sviglin K, Mihaljevic Peles

A, Uzun S, Vuskan Cusa B, Kozumplik O, Zivkovic M, Mustapic M, Jakovljevic M, Pavlovic M, Muck-Seler D, Borovecki F, Pivac N. The lack of association between catechol-O-methyl-transferase Val108/158Met polymorphism and smoking in schizophrenia and alcohol dependence. Psychiatry Res. 2012 Aug 28. [Epub ahead of print] CC

10. Karlović D, Serretti A, Jevtović S, Vrkić N, Serić V, Peleš AM.

Diagnostic accuracy of serum brain derived neurotrophic factor concentration in antidepressant naïve patients with first major depression episode. J Psychiatr Res. 2012 Oct 23. doi:pii: S0022-3956(12)00297-X. 10.1016/j.jpsychires.2012.09.017. [Epub ahead of print] CC

11. Vuksan-Cusa B, Sagud M, Jakovljevic M, Peles AM, Jaksic N,

102

Mihaljevic S, Zivkovic M, Mikulic SK, Jevtovic S. Association between C-reactive protein and homocysteine with the subcomponents of metabolic syndrome in stable patients with bipolar disorder and schizophrenia. Nord J Psychiatry. 2012 Dec 11. [Epub ahead of print]

12. Živkovic M, Mihaljevic-Peles A, Nada B, Sagud M, Nikolac-Perkovic

M, Vuksan Cusa B, Muck-Seler D. The association study of polymorphisms in DAT, DRD2 and COMT genes with acute extrapyramidal adverse effects in male schizophrenic patients treated with haloperidol. Journal of Clinical Psychopharmacology, 2013.

Radovi označeni plavo prihvaćeni su za objavu Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje

Zadnji izbor u izvanednog profesora 18.02.2008.

13.prosinca 2011.izabrana u znanstvenu savjetnicu. U tijeku postupak

izbora u redovitog profesora

Ime Ninoslav Prezime Mimica Naziv ustanove Klinika za Psihijatriju Vrapče E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

/

Životopis Prof. dr. sc. Ninoslav Mimica, prim. dr. med. specijalist psihijatar, r. 20.06.1959. godine u Zagrebu. Završio Medicinski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu, magistrirao iz područja biološke antropologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1994. godine. Specijalizaciju iz psihijatrije završio 1994. godine u Zagrebu. Član Katedre za psihijatriju od 1995. godine, aktualno u statusu izvanrednog profesora i znanstvenog savjetnika, predaje studentima u okviru dodiplomske i poslijediplomske nastave. Zaposlen na Katedri za psihijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s radnim mjestom pročelnika Zavoda za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom: «Istraživanje katatonog i paranoidnog tipa shizofrenije na temelju dugotrajnog praćenja”, obranio 2002. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Status primarijusa stekao 2005. godine. Subspecijalist je iz

mailto:[email protected]�

103

područja biologijske psihijatrije, a također je i subspecijalist iz područja forenzičke psihijatrije. Sudjelovao u brojnim međunarodnim kliničkim farmakološkim ispitivanjima psihofarmaka. Stalni je sudski vještak, redoviti član Odbora za sudbena mišljenja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kao sudski vještak bio pozvan da vještači za potrebe haškog tribunala (ICTY). Aktivni je član brojnih domaćih strukovnih udruga. Primljen je u članstvo slijedećih stranih udruga: Association of European Psychiatrists (AEP); World Federation of Societies of Biological Psychiatry (WFSBP); European Pharmacological Societies (EPHAR); American Psychiatric Association (APA). Predsjednik je Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi HLZ-a, Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest i predstavnik Hrvatske u krovnim organizacijama Alzheimer’s Disease International (ADI) i Alzheimer Europe (AE). Objavio je preko 380 stručnih i znanstvenih tekstova u brojnim domaćim i stranim časopisima, te knjigama. Bio je pozvani predavač na brojnim domaćim i međunarodnim stručnim/znanstvenim skupovima. Za svoj stručno/znanstveni rad višekratno je međunarodno nagrađivan.


Radovi in-extenso u indeksiranim časopisima (2009.-2013.):

1. Mimica N, Presečki P. Side effects of approved antidementives. Psychiatria Danubina 2009;21(1):108-113.

2. Muck-Seler D, Presecki P, Mimica N, Mustapic M, Pivac N, Babic A, Nedic G, Folnegovic-Smalc V. Platelet serotonin concentration and monoamine oxidase type B activity in female patients in early, middle and late phase of Alzheimer's disease. Progress in Neuro-Psychopharmacology & Biological Psychiatry 2009;33(7):1226-1231.

3. Mimica N, Drmić S, Presečki P. Involuntary emotional expression disorder in Alzheimer's disease – psychopharmacotherapy aspects. Psychiatria Danubina 2009;21(3):425-428.

4. Pleša Mažar M, Mimica N. Povezanost bračnog stanja i poslovne sposobnosti u osoba oboljelih od shizofrenije. Socijalna psihijatrija 2009;37(4):175-179.

5. Kušan Jukić M, Drmić S, Mimica N. Ejaculatory dysfunction in patient with schizophrenia on sertindole. Psychiatria Danubina 2010;22(1):128-131.

6. Presečki P, Kušan Jukić M, Martić Biočina S, Agius M, Mimica N. Assessment of risk behaviour in psychiatric patients by a

104

Brief Profile Questionnaire – a pilot study. Socijalna psihijatrija 2010;38(1):28-32.

7. Mimica N, Presečki P. How do we treat people with dementia in Croatia. Psychiatria Danubina 2010;22(2):363-366.

8. Presečki P, Mihanović M, Mimica N. Cognitive impairment and general anaesthesia – case report. Psychiatria Danubina 2010;22(2):385-386.

9. Boban M, Šarac H, Mimica N, Mladinov M, Süßmair C, Ackl N, Bader B, Huzak M, Danek A, Hof PR, Šimić G. CSF tau proteins in differential diagnosis of dementia. Translational Neuroscience 2010;1(1):43-48.

10. Mimica N, Presečki P. Current treatment options for people with Alzheimer's disease in Croatia. Chemico-Biological Interactions 2010;187:409-410.

11. Pivac N, Nikolac M, Nedic G, Mustapic M, Borovecki F, Hajnsek S, Presecki P, Pavlovic M, Mimica N, Muck Seler D. Brain derived neurotrophic factor Val66Met polymorphism and psychotic symptoms in Alzheimer’s disease. Progress in Neuro-Psychopharmacology & Biological Psychiatry 2010, doi: 10.1016/j.pnpbp.2010.10.020

12. Momčilović B, Prejac J, Brundić S, Morović S, Skalny AV, Mimica N, Drmić S. An essay on human and elements, multielement profiles, and depression. Translational Neuroscience 2010;1(4):322-334.

13. Marasović-Šušnjara I, Palada V, Marinović-Terzić I, Mimica N, Marin J, Muck-Seler D, Mustapić M, Presečki P, Pivac N, Folnegović-Šmalc V, Marinović-Ćurin J, Terzić J. No association between histamine N-methyltransferase functional polymorphism Thr105Ile and Alzheimer’s disease. Neuroscience Letters 2011;489:119-121.

14. Presečki P, Mück-Šeler D, Mimica N, Pivac N, Mustapić M, Stipčević T, Folnegović Šmalc V. Serum lipid levels in patients with Alzheimer’s disease. Collegium Antropologicum 2011;35(Suppl 1):115-120.

15. Mimica N, Žakić Milas D, Joka S, Kalinić D, Folnegović Šmalc V, Harrison JE. A validation study of appropriate phonological verbal fluency stimulus letters for use with Croatian speaking individuals. Collegium Antropologicum 2011;35(Suppl 1):235-238.

16. Mimica N, Kalinić D. Art therapy may be benefitial for reducing stress-related behaviours in people with dementia – case report. Psychiatria Danubina 2011;23(1):125-128.

17. Mimica N. Demencija i palijativna skrb. Neurologia Croatica 2011;60(3-4):119-124.

18. Momčilović B, Prejac J, Višnjević V, Mimica N, Morović S, Čelebić A, Drmić S, Skalny AV. Environmental human silver exposure. Toxicological and Environmental Chemistry 2012;94(6):1238-1246.

19. Mustapic M, Popovic Hadzija M, Pavlovic M, Pavkovic P,

105

Presecki P, Mrazovac D, Mimica N, Korolija M, Pivac N, Muck-Seler D. Alzheimer's disease and type 2 diabetes: the association study of polymorphisms in tumor necrosis factor-alpha and apolipoprotein E genes. Metabolic Brain Disease 2012;27(4):507-512.

20. Boban M, Malojčić B, Mimica N, Vuković S, Zrilić I, Hof PR, Šimić G. The reliability and validity of the Mini-Mental State Examination in the elderly Croatian population. Dementia and Geriatric Cognitive Disorders 2012;33(6):385-392.

21. Momčilović B, Prejac J, Višnjević V, Drmić S, Mimica N, Bukovec-Megla Ž, Brundić S, Viktorovich Skalny A. The muscle immobility of depression – the weightlessness within. Psychology 2012(3, Special Issue):825-833.

22. Boban M, Malojcic B, Mimica N, Vukovic S, Zrilic I. The Frontal Assessment Battery in the Differential Diagnosis of Dementia. Journal of Geriatric Psychiatry and Neurology 2012;25(4):201-207.

23. Lončar Vuina A, Milovac Ž, Aljinović V, Mimica N. Alzheimerova bolest – zapisi jedne njegovateljice. Socijalna psihijatrija 2012;40(4):263-268.


15.11.2010. – znanstveni savjetnik 23.04.2012. – izvanredni profesor

Ime Ivan Prezime Begovac Naziv ustanove Klinika za psihološku medicinu; Medicinski Fakultet; Katedra za

psihijatriju i psihološku medicinu; Sveučilište u Zagrebu, KBC Zagreb E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

/

Životopis Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu godine 1990. Godine 1996. je specijalizirao psihijatriju. Od godine 2011 je pročelnik specijalističkog zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju Klinike za psihološku medicinu. Godine 2000. je magistrirao i godine 2004. je doktorirao u području dječje i adolescentne psihijatrije pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2001. je postao subspecijalist iz dječje i adolescentne psihijatrije. Godine 1993. je bio na tromjesečnoj stipendiji pod nazivom: Dijagnostičko i terapijsko shvaćanje anksioznih poremećaja, u Gracu, Austrija, pod mentorstvom Prof. H. Zapotoczky-a. Godine 1996/1997 je bio na jednogodišnjoj DAAD

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term=Boban%20M%5BAuthor%5D&cauthor=true&cauthor_uid=23172762�

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term=Malojcic%20B%5BAuthor%5D&cauthor=true&cauthor_uid=23172762�

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term=Mimica%20N%5BAuthor%5D&cauthor=true&cauthor_uid=23172762�

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term=Vukovic%20S%5BAuthor%5D&cauthor=true&cauthor_uid=23172762�

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term=Zrilic%20I%5BAuthor%5D&cauthor=true&cauthor_uid=23172762�


106

stipendiji pod nazivom: Istraživanje protektivnih faktora- terapijski rad s izbjeglom djecom i adolescentima i njihovim obiteljima, u Hamburgu, Njemačka, pod mentorstvom Prof. Petera Riedesser-a. Apsolvirao je znanstveni seminar u Camposampieru, Italija, godine 2002. Ima aktivno znanje rada s računalom, aktivno koristi engleski i njemački jezik. Sudjelovao do sada u niz znanstvenih projekata. Trenutno je voditelj znanstvenog projekta naslova: osobine ličnosti i obitelji bolesnica s poremećajima jedenja nakon oporavka. Godine 2010. i 2011. dobitnik Erasmus stipendije za studijski boravak pri psihoanalitičkom institutu u Ulmu (odgovorna osoba: dr. Christine Schwilk), Njemačka i na Klinici za psihoterapiju i psihosomatiku u Ulmu, Njemačka (odgovorne osobe: Prof. dr. Harald Guendel i prof. dr. Joern von Wietersheim).

Sudjeluje u diplomskoj (Psihološka medicina, dječja psihijatrija) i postdiplomskoj nastavi (predmeti: dječja psihijatrija, psihoterapija) na Medicinskom fakultetu. Voditelj je predmeta i pomoćnik je voditelja poslijediplomskog studija iz Dječje i adolescentne psihijatrije na Medicinskom fakultetu. Voditelj je dva izborna dodiplomska kolegija: Horvat ide doktoru; i Dijete u krizi- dijagnostičke metode u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji. Surađuje sa niz eminentnih stručnjaka iz inozemstva (Prof. Achenbach iz SAD-a, prof. von Wietersheim iz Njemačke).

Publicirao je više od osamdesetak radova, prezentirao je radove na više domaćih i inozemnih stručnih skupova. Od godine 2006. je primljen u suradničko zvanje višeg asistenta na Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 2007. ima zvanje primarijusa. Trenutno je predsjednik HD za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju pri HLZ. Od godine 2010. je docent na Medicinskom fakultetu. Godine 2010. postao grupni analitičar pri Institutu za grupnu analizu u Zagrebu. Od godine 2010. započeo edukaciju iz psihoanalize pri psihoanalitičkoj studijskoj grupi u Zagrebu.


Popis radova (in extenso) Objavljeni radovi u indeksiranim publikacijama (Current Contents): 1. Rescorla LA, Ivanova MY, Achenbach TM, Begovac I, Chahed M, Drugli MB. et al. International epidemiology of child and adolescent psychopathology: 2. Integration and applications of dimensional findings from 44 societies. Journal of the american academy of child and adolescent psychiatry 2012; 51(12): 1273-83. 2. Rescorla LA, Ginzburg S, Achenbach TM, Ivanova MY, Almquist F, Begovac I. et al., Cross-informant agreement between parent-reported and adolescent self-reported problems in 25 societies. Journal of clinical child & adolescent psychology 2012 (online version) 3. Begovac B. Begovac I. Dreams of deceased children and countertransference in the group psychotherapy of bereved mothers: clinical illustration. Death Studies 2012; 36: 723.41.

107

Objavljeni radovi u indeksiranim publikacijama (Science Citation Index): 1. Begovac I, Divčić B, Begovac B, Klopotan Ž. The loss of criteria for mental retardation and regression of symptoms of childhood autism during a five year follow up- a case report. Acta Clinica Croatica 2009; 48: 445- 450. 2. Begovac I, Begovac B, Majić G, Vidović V. Longitudinal studies of IQ stability in children with childhood autism - literature survey. Psychiatria Danubina 2009;21:310-9. Objavljeni radovi u indeksiranim publikacijama (Index Medicus): 1. Begovac B, Begovac I, Paladino J. Sumanuti poremećaj paranoidnog tipa i nerupturirana intracerebralna aneurizma- postoji li povezanost? Acta Medica Croatica 2008; 62: 61-4. Objavljeni radovi u indeksiranim publikacijama (Excerpta Medica, Psychinfo, Scopus): 1. Santrić L, Begovac I. Komunikacija u djece s poremećajem iz autističnog spektra. Socijalna psihijatrija 2011; 39: 211-224. 2. Majić G, Tocilj-Šimunković G, Vidović V, Škrinjarić J, Begovac B, Begovac I. Zrcaljenje u grupi. Socijalna psihijatrija 2011; 39: 199-203. 3. Begovac B, Begovac I. Grupna kohezija u grupnoj psihoterapiji. Soc psihijat 2011; 39:19-24. 4. Majić G, Begovac I, Begovac B, Klobučar S, Vidović V, Škrinjarić J. Utjecaj attachment-a na psihopatologiju u dječjoj dobi. Soc psihijat 2008; 36: 171-8. 5. Majić G, Begovac I, Klobučar S, Begovac B, Vidović V, Škrinjarić J. Attachment (privrženost, vezivanje)- teorijske postavke. Soc psihijat 2008; 36: 125-30. 6. Vidović V, Majić G, Begovac I. Psihodinamski čimbenici u nastanku anoreksije nervoze i bulimije nervoze. Paediatria Croatica 2008; (Suppl.) 52(1):106-10. 7. Begovac B, Begovac I, Hotujac L. Social integration of patients with psychiatric disorders: experience from an outpatient department. Soc psihijat 2008; 36: 11-7. Nastavni tekstovi: 1. Vidović V, Majić G, Begovac I. Psihopatologija razvoja/ poremećaji privrženosti. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 718-719. 2. Vidović V, Begovac I, Majić G. Suprotstavljajuće- prkosni poremećaj ponašanja. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 719-721. 3. Vidović V, Begovac I, Majić G. Poremećaji ponašanja. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 721-725. 4. Majić G, Begovac I, Vidović V, Grubić M. Anksiozni poremećaji. U.

108

Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 728-734. 5. Begovac I, Majić G, Vidović V, Barišić N. Autizam ranog djetinjstva. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 734-739. 6. Begovac I, Majić G, Vidović V. Poremećaj psihološkog razvoja. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 739-744. 7. Begovac I, Majić G, Vidović V, Barišić N. Hiperkinetički poremećaj. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 744-747. 8. Begovac I, Majić G, Vidović V. Psihoze u adolescenciji. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 747-750. 9. Majić G, Begovac I, Vidović V, Škrinjarić J. Depresije u djece. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 750-756. 10. Majić G, Begovac I, Vidović V. Opsesivno- kompulzivni poremećaj. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 756-758. 11. Vidović V, Majić G, Begovac I, Broz V. ranjivost i otpornost (elastičnost) u psihodinamici razvoja. Pedijatrija danas. Nove spoznaje o starim temama- 20 godina poslije. Urednici Votava- Raić A, Dumić M, Tješić Drinković D. Zagreb: Medicinska Naklada, 2008, 161-166. Knjige: 1. Buzov Ivan, Begovac Ivan. Tajne jedne duše. Medicinska naklada. Zagreb. 2012.


Izabran za docenta u kumulativnom radnom odnosu, godine 2010.

Ime MARIJANA Prezime BRAŠ Naziv ustanove Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za psihološku medicinu

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine)


Životopis

109

Doc. dr. sc. Marijana Braš, dr. med., specijalist psihijatrije. Rođena u Osijeku 1971. Diplomirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao najbolji student u akademskoj godini 1995/96, zbog čega je dobitnica nagrade „Drago Perović“. Tijekom svih godina studija stipendist Sveučilišta u Zagrebu, suradnica na nekoliko projekata iz područja eksperimentalne biomedicine na Institutu „Ruđer Bošković“ u Zagrebu, a tri godine i predstavnica hrvatske nevladine organizacije pri United Nations Department of Public Information - UNDPI u New Yorku. Od 1999. do 2006. zaposlena na Klinici za psihijatriju KB Osijek. Specijalistički ispit iz psihijatrije položila 2003. Od 2006. zaposlena na Klinici za psihološku medicinu Kliničkog bolničkog centra Zagreb, 2008. izabrana za višeg asistenta na Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te je 2012. godine izabrana za docenta u kumulativnom radnom odnosu na istoj Katedri. Magistarski rad iz područja biomedicine obranila 2005. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirala 2007. Stručni magistarski rad iz psihoterapije obranila na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2009. Aktivno sudjelovala na nizu znanstvenih i stručnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu te bila predavač i jedan od voditelja na nekoliko poslijediplomskih tečajeva trajnog medicinskog usavršavanja. Urednica sedam knjiga te autor nekoliko poglavlja u drugim knjigama i udžbenicima, kao i nekoliko desetaka originalnih znanstvenih i stručnih radova. Aktivno sudjeluje i u znanstvenim projektima financiranim od Ministarstva znanosti i tehnologije RH. Voditeljica Ambulante za psihološku/psihijatrijsku pomoć ženama oboljelima od raka dojke. Predsjednica Povjerenstva za palijativnu skrb Ministarstva zdravlja RH. Članica nekoliko domaćih i međunarodnih stručnih udruženja, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ-a. Od 2001. uključena i u mentorski program iz neuropsihofarmakoterapije (CINP). Voditeljica Odsjeka za palijativnu medicinu Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Hvatska predstavnica u eurospkj radnoj skupini za edukaciju o komunikacijskim vještinama (t-EACH) Dobitnica nagrade Europske federacije ogranaka Međunarodnog društva za proučavanje boli (EFIC) za istraživanje iz područja genetike boli.


1. Bras M. Psychopharmacotherapy in psychiatric comorbidities

among patients with chronic pain. Encephale. 2007 Nov;33(Pt

3):859-62. Review. French

2. Bras M, Loncar Z, Boban M, Gregurek R, Brajković L, Tomičić H,

110

Muljačić A, Mičković V, Kalenić B. Self-Inflicted Burns in Patients

with Chronic Combat- Related Post-Traumatic Stress Disorder.

Coll Antropol 2007:31(4): 1173-7;

3. Bras M, Loncar Z, Brajković L, Gregurek R, Mičković V. Coping

with severe burns in the early stage after burn injury. Coll

Antropol. 2007:31(1):159-63. (rad indeksiran u CC, 1 citat)

4. Gregurek, R., Braš, M. Psihoterapija anksioznih poremećaja.

Medix, 2007.

5. Janculjak D, Fingler M, Bras M, Hećimović I, Splavski B,

Vuković.Efficiency of pharmacological treatment of chronic post-

traumatic headaches. Acta Med Croatica. 2008 May;62(2):151-5.

6. Bras M, Gregurek R, Milunović V, Busić I, Brajković L.Relationship

between combat related posttraumatic stress disorder (PTSD)

and multiple sclerosis (MS). Psychiatr Danub. 2008 Mar;20(1):80-

4. (SCI Exp)

7. Brajković L, Jevtović S, Bilić V, Lončar Z. The Efficacy of a Brief

Supportive Psychodynamic Therapy in Treating Anxious-

Depressive Disorder in Daily Hospital Coll Antropol.

2009;33(1):245-51; (CC)

8. Gregurek R, Brajković L, Kalenić B, Bras M, Persić-Brida M. Five

years study on impact of anxiety on quality of life in patients

treated with bone marrow transplantation. Psychiatr Danub.

2009 Mar;21(1):49-55. (SCI Exp)

9. Gregurek R, Braš M: Povijest psihosomatske medicine i

suvremene klasifikacije. Medix, br. 83 (2009);92-95;

10. Braš M, Gregurek R. Suvremene koncepcije o etiologiji

psihosomatskih bolesti. Medix, br. 83 (2009);96-99;

11. Gregurek R, Braš M. Psihoonkologija. Medix, br. 83 (2009);114-

119;

12. Braš M, Gregurek R. Kronična bol – psihološki aspekti i

psihofarmakoterapija. Medix, br. 83 (2009);121-128;

13. Braš M, Gregurek R, Kušević Z. Uloga liaison psihijatra u liječenju

neuroloških bolesnika. Medix, br. 83 (2009);144-149;

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=Search&Term=%22Janculjak%20D%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DiscoveryPanel.Pubmed_RVAbstractPlus�

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=Search&Term=%22Fingler%20M%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DiscoveryPanel.Pubmed_RVAbstractPlus�

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=Search&Term=%22Bras%20M%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DiscoveryPanel.Pubmed_RVAbstractPlus�

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=Search&Term=%22He%C4%87imovi%C4%87%20I%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DiscoveryPanel.Pubmed_RVAbstractPlus�

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=Search&Term=%22Splavski%20B%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DiscoveryPanel.Pubmed_RVAbstractPlus�

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=Search&Term=%22Vukovi%C4%87%20V%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_DiscoveryPanel.Pubmed_RVAbstractPlus�





111

14. Kušević Z, Braš M. Neki psihodinamski aspekti psihosomatskih

stanja kod djece i adolescenata. Medix, br. 83 (2009);150-152;

15. Braš M. Psihofarmakoterapija u suradnoj (liaison) psihijatriji.

Medix, br. 83 (2009);158-162;

16. Braš M. Psihijatrijsko/psihološki aspekti u palijativnoj medicini.

Medix, br. 83 (2009);170-174;

17. Brajković L, Bras M, Milunović V, Busić I, Boban M, Loncar Z,

Micković V, Gregurek R.The connection between coping

mechanisms, depression, anxiety and fatigue in multiple sclerosis.

Coll Antropol. 2009 Dec;33 Suppl 2:135-40.

18. Gregurek R, Braš M, Đorđević V, Strahinja Ratković A, Brajković L.

Psychological problems of patients with cancer. Psychiatr

Danub.2010 June; 22(2):227-230

19. Braš M, Gregurek R, Đorđević V, Bulajić M. Neurobiological and

clinical relationship between psychiatric disorders and chronic

pain. Psychiatr Danub.2010 June; 22(2):221-226.

20. Jevtovic S, Gregurek R, Kalenic B, Brajkovic L, Bras M, Loncar M,

Germain A. Correlation of Sleep Disturbances, Anxiety and

Depression in Croatian War Veterans with Posttraumatic Stress

Disorder. Coll. ANtropol. 2011; 35 Suppl 1:175 – 181.

21. Brajkovic L, Gregurek R, Kusevic Z, Ratkovic AS, Bras M,

Djordjevic V. Life Satisfaction in Person of the Third Age after

Retirement, Coll Antropol. 2011 Sep;35(3):665-71.

22. Djordjevic V, Bras M, Milunovic V, Brajkovic L, Stevanovic R. The

founding of the Centre for Palliative Medicine, Medical Ethics and

Communication Skills: a new step toward the development of

patient – oriented medicine in Croatia. Croat. Med J. 2011; 52(1)

Supl 1:87-8.

23. Đorđevic V, Braš M. Osnovni pojmovi o komunikaciji u medicini.

Medix (2011) supl 1; 12-14.

24. Đorđevic V, Braš M, Čikeš N, Brajkovic L, Milicic D. Suvremeni

pristup edukaciji komunikacijskih vještina. Medix (2011), supl

112

1:19-26.

25. Braš M, Đorđevic V, Miličic D. Komunikacija liječnika i bolesnika.

Medix (2011), supl 1: 38-43.

26. Braš M, Lončar Z, Kandic-Splavski B, Milunovic V, Devčic M,

Stevanovic R, Juretic A, Bičanic I, Cvek M. Komunikacijske vještine

u palijativnoj medicini. Medix (2011), supl 1: 70-76.

27. Braš M, Đorđevic V, Bilic V, Brajkovic L, Kuševic Z.

Psihodinamika neverbalne komunikacije u psihijatriji. Medix

(2011), supl 1 : 87-94.

28. Bras M, Milunović V, Boban M, Mićković V, Loncar Z, Gregurek

R, Laco M. A quality of life in chronic combat related

posttraumatic stress disorder--a study on Croatian War

veterans. Coll Antropol. 2011 Sep;35(3):681-6.

29. Braš M, Dorđević V, Milunović V, Brajković L, Miličić D,

Konopka L Person-centered medicine versus personalized

medicine: is it just a sophism? A view from chronic pain

management.. Psychiatr Danub. 2011 Sep;23(3):246-50.

Review.

30. Braš M, Milunović V, Boban M, Brajković L, Benković V,

Dorđević V, Polašek O. Quality of life in Croatian Homeland

war (1991-1995) veterans who suffer from post-traumatic

stress disorder and chronic pain. Health Qual Life Outcomes.

2011 Jul 29;9:56.

31. Dordević V, Bras M, Milunović V, Brajković L, Boban M, Bicanić

I, Jasaragić M, Gregurek R, Milicić D, Laco M. Self-perceived

social support in Croatian war veterans suffering from

combat-related posttraumatic stress disorder -- what should

not have happened.. Acta Clin Croat. 2011 Jun;50(2):177-84.

32. Miljković A, Kolčić I, Braš M, Hayward C, Polašek O.

Heritability analysis suggests comparable genetic component

of mechanical pain threshold and tolerance. Pain Med. 2012

Sep;13(9
















113

33. Dorđević V, Bras M, Brajković L. Person-centered medical

interview. Croat Med J. 2012 Aug;53(4):310-3.

34. Braš M, Brajković L, Milunović V, Bičanić I, Haller F, Dorđević

V, Miličić D. Psychiatrists' empathy, beliefs and attitudes

towards veterans suffering from combat-related

posttraumatic stress disorder. Psychiatr Danub. 2012

Sep;24(3):287-91.


Veljača 2012. godine – izabrana za docenta u kumulativnom radnom odnosu

Ime Darko Prezime Marčinko Naziv ustanove

KBC Zagreb

E-mail adresa

[email protected]

Adresa osobne web stranice

-

Životopis Ime (ime oca) i prezime: DARKO (Jozo) MARČINKO, dr.m doc.dr.sc. Radno mjesto: Specijalist psihijatar Klinike psihijatriju Klinički bolnički centar Zagreb, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, HRVATSKA Datum i mjesto rođenja: 25. studenog 1973., Zagreb, Hrvatska E-mail: [email protected] Edukacija i dosadašnja radna mjesta

1979-1987 OŠ Mladost, Zagreb 1987-1990 SŠ EOC, Zagreb (maturirao nakon završenog 3.

razreda srednje škole i upisao studij) 1990-1996 Medicinski fakultet sveučilišta u Zagrebu

(1. generacija 6-godišnjeg studija na MF) • tijekom studija demonstrator na

Katedri za fiziologiju (1992.-1994.g.) • nakon studija, kraće vrijeme

znanstveno-istraživački rad na istoj katedri (do odlaska u MORH)






mailto:darko.marcinko@zg�

114

lipanj 1996. Diplomirao na prvom mogućem roku (završni ispit održan 28.6.1996.g.)

1996-1997 liječnički staž – Bolnica za plućne bolesti Jordanovac rujan 1997 položio državni ispit prosinac 1997- kolovoz 1999

zaposlen u MORH-u, Uprava za zdravstvo, među inim aktivnostima radio i kao urednik medicinskog biltena i terenski posao liječnika u ambulanti Baško Polje (Makarska)

kolovoz 1999-prosinac 1999

zaposlen u AKD Mungos, na poslovima liječnika u ekipi za razminiravanje

prosinac 1999 – prosinac 2003

KBC Zagreb, specijalizacija iz psihijatrije

9. prosinac 2003 položio specijalistički ispit iz psihijatrije siječanj 2004 – veljača 2009

zaposlen u Centru za krizna stanja Klinike za psihijatriju KBC Zagreb (Rebro)

od veljače 2009 zaposlen kao voditelj odjela za afektivne i anksiozne poremećaje Zavoda za integrativnu psihijatriju Klinike za psihijatriju KBC Zagreb (Rebro)

rujan 2009 stekao zvanje docenta, u kumulativnom radnom odnosu, na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

prosinac 2010 položio subspecijalistički ispit iz biologijske psihijatrije

svibanj 2011 položio ispit za sudskog vještaka srpanj 2011 Član uredništva časopisa Croatian Medical Journal prosinac 2011 zaposlen kao Pročelnik spec.zavoda za

poremećaje hranjenja i personologiju Klinike za psihijatriju KBC Zagreb (Rebro)

Poslijediplomska nastava, Sveučilište u Zagrebu Završio 3 godine DOKTORSKOG STUDIJA “Medicinske znanosti”

(1999.-2002.), na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i položio sve potrebe ispite.

2007.g. postao doktor medicinskih znanosti iz područja biomedicine i zdravstva Doktorska disertacija, obranjena 16.5.2007.g. (tema: Biologijski i klinički pokazatelji suicidalnosti u shizofreniji), mentor: prof.dr. Miro Jakovljević

Psihoterapijska edukacija 1. Obiteljska, bračna i partnerska psihoterapija. Završio edukaciju u

trajanju od 5 godina (2002.-2007.g.) iz Obiteljske, bračne i partnerske psihoterapije (voditelj edukacije: prof.dr. V.Vidović na Klinici za psihološku medicinu), • 4.11.2005. položio završni ispit,

115

• 2006. i 2007.g. obavio završni, praktični, supervizijski dio edukacije,

• 16.5.2007. temeljem obavljene edukacije dobio titulu Obiteljski i bračni psihoterapeut,

2. Psihoanalitička psihoterapija – završetak edukacije 2012.g. • Nekoliko godina (kroz period 2005.-2007.g.) u grupnoj superviziji

iz individualne psihoanalitičke psihoterapije, • u sklopu tripartitne edukacije: vlastita terapija (kod prof.dr.Vlaste

Rudan) na Klinici za psihološku medicinu (ukupno 480 sati, kroz period 2007.-2012.g.), supervizija kod 2 supervizora (ukupno 200 sati supervizije, kroz period 2009.-2012.g.), kao i teorijska edukacija (2008.-2012.g.).

3. Kognitivno-bihevioralna psihoterapija. Završio 1. i 2. stupanj edukacije iz Kognitivno-bihevioralne psihoterapije (voditelj edukacije: prof. N.Anić)

4. Medicinska hipnoza i hipnoterapija. Završio više tečajeva iz medicinske hipnoze (suradnja s dr D.Legac)

5. Grupna analiza. Uvodni dio, obavljen tijekom specijalizantske izobrazbe (voditelj edukacije: prof. dr.R.Gregurek)


Popis stručnih i znanstvenih radova iz područja psihijatrije.

Radovi indeksirani u Current Contents:

1. Nađ S, Marčinko D, Vuksan-Ćusa B, Jakovljević M. The influence of spirituality and religiosity on suicidality in chronic war related PTSD in comparison to control subjects. J Nerv Ment Dis 2008; 196(1):79-83.

2. Marčinko D, Marčinko V, Karlović D, Marčinko A, Martinac M, Begić D, Jakovljević M. Serum lipid levels and suicidality among male patients with schizoaffective disorder. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry 2008; 32(1):193-6.

3. Rudan V, Skočić M, Marčinko D. Towards an integration of psychoanalysis and neurobiology in 21st century. Collegium Antropologicum 2008; 32(3):977–979.

4. Vuksan-Ćusa B, Marčinko D, Nađ S, Jakovljević M. Differences in cholesterol and metabolic syndrome between bipolar disorder men with and without suicide attempts. Progress in Neuropsychopharmacology and Biological Psychiatry 2009;33(1):109-12.

5. Maslov B, Marčinko D, Miličević R, Babić D, Đorđević V, Jakovljević M. Metabolic syndrome, anxiety, depression and suicidal tendencies in post-traumatic stress disorder and schizophrenic patients. Coll Antropol 2009;33(2):7-10.

6. Skočić M, Rudan V, Brajković L, Marčinko D. Relationship among psychopathological dimensions, coping mechanisms, and glycemic control in a Croatian sample of adolescents with diabetes mellitus type 1. Eur

116

Child Adolesc Psychiatry 2010;19(6):525-33. 7. Vuksan-Ćusa B, Jakovljević M, Sagud M, Mihaljević Peleš A, Marčinko D,

Topić R, Mihaljević S, Sertić J. Metabolic syndrome and serum homocysteine in patients with bipolar disorder and schizophrenia treated with second generation antipsychotics. Psychiatry Res 2011;189(1):21-5.

8. Mihaljević S, Vuksan-Ćusa B, Marčinko D, Koić E, Kušević Z, Jakovljević M. Spiritual Well-Being, Cortisol, and Suicidality in Croatian War Veterans Suffering from PTSD. J Relig Health. 2011;50(2):464-73.

9. Medjedović Marčinko V, Marčinko D, Đorđević V, Orešković S. Anxiety and Depression in Pregnant Women with Previous History of Spontaneous Abortion. Coll Antropol 2011;35(1):225-228.

10. Marčinko D, Bilić V, Pivac N, Tentor B, Franić T, Lončar M, Medjedović Marčinko V, Jakovljević M. Serum cholesterol concentration and structured individual psychoanalytic psychotherapy in suicidal and non-suicidal male patients suffering from borderline personality disorder. Coll Antropol 2011;35(1):219-223.

11. Bilić V, Marčinko D, Miličić D. Super-ego in Patients with Coronary Artery Disease. Coll Antropol 2011;35(1):127-131.

12. Loncar M, Plasć ID, Hrabać P, Marčinko D, Komar Z, Groznica I.Subjective assessment of quality of life of persons whose fathers had died in the homeland war. Coll Antropol. 2011;35 Suppl 1:205-11.

13. Zdjelarević A, Komar Z, Loncar M, Plasć ID, Hrabac P, Groznica I, Marčinko D.Quality of life in families of Croatian veterans 15 years after the war. Coll Antropol. 2011;35 Suppl 1:281-6.

14. Podobnik J, Foller Podobnik I, Grgic N, Marčinko D, Pivac N. The effect of add-on treatment with quetiapine on measures of depression, aggression, irritability and suicidal tendencies in children and adolescents. Psychopharmacology (Berl) 2012;220(3):639-41.

15. Franić T, Dodig G, Kardum G, Marčinko D, Ujević A, Bilušić M. Early adolescence and suicidal ideations in Croatia: sociodemographic, behavioral, and psychometric correlates. Crisis. 2011;32(6):334-45.

16. Karlović D, Serretti A, Vrkić N, Martinac M, Marčinko D. Serum concentrations of CRP, IL-6, TNF-α and cortisol in major depressive disorder with melancholic or atypical features. Psychiatry Res. 2012 Mar 2. [Epub ahead of print]

17. Karlović D, Serretti A, Marčinko D, Martinac M, Silić A, Katinić K. Serum testosterone concentration in combat-related chronic posttraumatic stress disorder. Neuropsychobiology. 2012;65(2):90-5.

18. Aukst Margetić B, Jakovljević M, Ivanec D, Marčinko D, Margetić B, Jakšić N.Current suicidality and previous suicidal attempts in patients with schizophrenia are associated with different dimensions of temperament and character. Psychiatry Res. 2012 May 4.

19. Franić T, Kardum G, Marin Prizmić I, Pavletić N, Marčinko D. Parental involvement in the war in Croatia 1991-1995 and suicidality in Croatian male adolescents. Croat Med J. 2012;53(3):244-53.

20. Skočić M, Marčinko D, Rudan V, Ražić A, Stipčević M. Relationship between Psychopathological Factors and Metabolic Control in Children and Adolescents with Insulin-Dependent Diabetes Mellitus. Coll Antropol.

117

2012;36(2):467-72.

Radovi indeksirani u drugim publikacijama:

1. Marčinko D. Intersubjectivity and psychopharmacotherapy in the treatment of chronically suicidal patients. Psychiatr Danub. 2011 Sep;23(3):325-7.

2. Marčinko D, Bilić V. Family therapy as addition to individual therapy and psychopharmacotherapy in late adolescent female patients suffering from borderline personality disorder with comorbidity and positive suicidal history. Psychiatria Danubina 2010; 22:211-214.

3. Bilić, V., Nemčić-Moro, I., Karšić, V., Grgić, V., Stojanović-Špehar, S., Marčinko, D. Bilić V, Marčinko D. Clinical experiences in treating PTSD patients by combining individual and group psychotherapy. Psychiatria Danubina 2010;22(2):173-178

4. Bilić V, Marčinko D. Comorbidity of kidney stones and pychiatric disease. Psychiatria Danubina 2010;22(2):249-252,

5. Vuksan-Ćusa B, Marčinko D, Jakovljević M. Homocistein i psihijatrijski poremećaji. Soc Psih Socijalna Psihijatrija 2009;37 (4): 212-215.

6. Filipčić I, Medved V, Marčinko D, Kramarić M, Pavičić D, Pavičić F. Učestalost i liječenje depresije u bolesnika oboljelih od astme i kronične opstrukcijske plućne bolesti (KOPB). Socijalna Psihijatrija 2008;36 (2):69-74.

7. Vuksan-Ćusa B, Marčinko D, Šagud M, Jakovljević M. The comorbidity of bipolar disorder and cardiovascular diseases from pharmacotherapy perspective. Psychiatria Danubina 2009; 21 (3): 382-385

8. [My paper]Marčinko D, Vuksan-Ćusa B. Borderline personality disorder and bipolar disorder comorbidity in suicidal patients: diagnostic and therapeutic challenges. Psychiatr Danub 2009;21(3):412-25.

9. Marčinko D, Skočić M, Šarić M, Popović-Knapić V, Tentor B, Rudan V. Countertransference in the therapy of suicidal patients – an important part of integrative treatment. Psychiatr Danub 2008; 20(3):402-5.

10. Marčinko D, Popović-Knapić V, Franić T, Karlović D, Martinac M, Brataljenović T, Jakovljević M. Association of cholesterol and socio-demographic parameters with suicidality in the male patients with schizophrenia. Psychiatr Danub 2008; 20(3):390-5.

11. Maslov B, Jakovljević M, Crnčević Ž, Ostojić L, Marčinko D, Babić D, Koršić M. Metabolic syndrome and schizophrenia from integrative medicine perspective. Psychiatr Danub 2008; 20(3):384-9.

Knjige

• “NARCISTIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI I NJEGOVA DIJAGNOSTIČKA OPRAVDANOST – DOPRINOS MEĐUNARODNOJ RASPRAVI”, urednici Darko Marčinko i Vlasta Rudan, Medicinska naklada, 2013.

• “Suicidologija” - udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, urednik: Darko Marčinko, Medicinska naklada, 2011.

http://www.scopus.com/authid/detail.url?origin=resultslist&authorId=25225386800�






http://www.scopus.com/record/display.url?eid=2-s2.0-77954352234&origin=resultslist&sort=plf-f&src=s&st1=Marcinko&st2=Darko&nlo=1&nlr=200&nls=&sid=_awMOAedF3gu_32_4EIOnUL%3a122&sot=anl&sdt=aut&sl=35&s=AU-ID%28%22Mar%c4%8dinko%2c+Darko%22+7003778332%29&relpos=2&relpos=2&searchTerm=AU-ID(\�



http://www.scopus.com/authid/detail.url?authorId=35242482700�

http://www.scopus.com/source/sourceInfo.url?sourceId=19863&origin=resultslist�
















118

Poglavlja u knjizi 1. Triglycerides: Chemical Structure, Biosynthesis and Role in Disease.

Poglavlje pod nazivom “Lipid Levels in Neuropsychiatric Disorders”. Izdavač “Nova Publishers”, 2013.g.

2. Marčinko Darko; poglavlje Nove spoznaje i koncepti u suicidologiji, u knjizi “Nove ideje i koncepti u suvremenoj psihijatriji”. Izdavač “Pro Mente d.o.o.”, urednik Miro Jakovljević, Zagreb, 2008.

3. Marčinko Darko; poglavlje Povezanost kolesterola i suicidalnog ponašanja kod psihičkih poremećaja, u knjizi “Kolesterol u suvremenoj medicinu”. Izdavač “Pro Mente d.o.o.”, urednik Miro Jakovljević, Zagreb, 2008 /knjiga u postupku izdavanja/.

4. Marčinko Darko i sur. Poglavlje «Farmakoterapija suicidalnih bolesnika»; u knjizi PSIHOFARMAKOTERAPIJA, urednika prof.dr.sc. Vera Folnegović-Šmalc (tekst napisan, knjiga u postupku izdavanja)

5. Pivac N, Muck-Seler D, Mustapic M, Sagud M, Marcinko D, Deželjin M, Jakovljevic M (2006). Peripheral biological markers and treatment response in schizophrenia, Chapter 15, pp. 319-370 In: Schizophrenic Psychology: New Research. Ed. Douglas P. French. Hauppauge, NY : Nova Science Publishers, Inc.


2009.g. izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta 2013.g. izabran u znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik

Ime MARINA Prezime ŠAGUD Naziv ustanove Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za psihijatriju E-mail adresa Adresa osobne web stranice

Životopis Rođena sam u Zagrebu, gdje sam završila osnovnu školu i gimnaziju te diplomirala 1988. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon odrađenog pripravničkog staža 1989-1990, radila sam u farmaceutskoj kući „Pliva“ od 1991. do 1993. Od 1993 do 1997. sam bila specijalizant psihijatrije u Klinici za Psihijatriju, KBC Zagreb. Od 1997. sam specijalist psihijatar u Klinici za Psihijatriju, KBC Zagreb. Doktorsku disertaciju pod naslovom: Trombocitni serotonin, trombocitna MAO i serumski lipidi u dijagnostici i liječenju poremećaja raspoloženja, pod mentorstvom prof. dr. sc. Alme Mihaljević-Peleš obranila sam 2007. Od 2008. sam viši asistent, a od 2012 docent, na katedri za psihijatriju i psihološku medicinu

119

Medicinskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu. Također sam tajnica i koordinator za e-učenje katedre za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu. Od studenog 2011. sam voditelj odjela intenzivne njege Zavoda za afektivne poremećaje. Sudjelujem kao istraživač u kliničkim studijama, kao i u nekoliko Projekata Ministarstva znanosti u Klinici za psihijatriju KBC Zagreb i Institutu Ruđer Bošković. Moj svakodnevni rad uključuje skrb za bolesnike na zatvorenom i otvorenom dijelu odjela za afektivne poremećaje, nastavu na dodiplomskom studiju medicinskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, diplomskom studiju sestrinstva, doktorskom studiju biomedicina i zdravstvo, stručnom poslijediplomskom specijalističkom studiju iz psihijatrije, te tečajevima stalnog usavršavnja liječnika. Član sam Fakultetskog vijeća Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Povjerenstva za lijekove KBC Zagreb, Hrvatskog psihijatrijskog društvač Hrvatskog/svjetskog društva za biologijsku psihijatriju te Hrvatskog/svjetskog društva farmakologa, te sam član upravnog vijeća Hrvatskog društva za zaštitu osoba s intelektualniim teškoćama.


1. Vuksan-Cusa B, Sagud M, Jakovljevic M, Peles AM, Jaksic M, Mihaljevic S, Zivkovic M, Mikulic SK, Jevtovic S (2012) Association between C-reactive protein and homocysteine with the subcomponents of metabolic syndrome in stable patients with bipolar disorder and schizophrenia. Nord J Psychiatry, u tisku

2. Nikolac M, Sagud M, Nedic G, Nenadic Sviglin K, Mihaljevic Peles A, Uzun S, Kozumplik O, Zivkovic M, Mustapic M, Jakovljevic M, Pavlovic M, Muck Seler D, Borovecki F, Pivac N (2012) Lack of association catechol-O-methyl transferase Val158/150 Met polymorphism and smoking in schizophrenia and alcohol dependence. Psychiatry Res, u tisku

3. Sagud M, Nikolac M, Mihaljevic-Peles A, Nedic G, Vuksan Cusa B, Mustapic M, Jakovljevic M, Muck-Seler D, Pivac N (2012) The lack of effect of ziprasidone on platelet serotonin concentration in schizophrenic patients. Psychopharmacology, 219(4):1179-81

4. Mück-Seler D, Sagud M, Mihaljevi-Peles A, Jakovljevi M, Pivac N (2011) Baseline lipid levels and acute treatment response to paroxetine and tianeptine in depressed women. J Clin Psychopharmacol 31(3):387-90

5. Vuksan-Ćusa B, Jakovljević M, Sagud M, Mihaljević Peleš A, Marčinko D, Topić R, Mihaljević S, Sertić J (2011) Metabolic syndrome and serum homocysteine in patients with bipolar disorder and schizophrenia treated with second generation antipsychotics. Psychiatry Res 189(1):21-5

6. Sagud M, Mihaljevic-Peles A, Pivac N, Jakovljevic M, Muck-Seler D. Lipid levels in female patients with affective disorders. Psychiatry Res. 2009 15;168(3):218-21

7. Mihaljevic Peles A, Bozina N, Sagud M, Rojnic Kuzman M, Lovric M. MDR1 gene polymorphism: therapeutic response to paroxetine among patients with major depression. Prog





120

Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2008 Aug 1;32(6):1439-44

8. Muck-Seler D, Sagud M, Mustapic M, Nedic G, Babic A, Mihaljevic Peles A, Jakovljevic M, Pivac N. The effect of lamotrigine on platelet monoamine oxidase type B activity in patients with bipolar depression. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2008 Jul 1;32(5):1195-1198

9. Sagud M, Pivac N, Mustapic M, Nedic G, Peles AM, Kramaric M, Jakovljevic M, Muck-Seler D. The effect of lamotrigine on platelet serotonin concentration in patients with bipolar depression. Psychopharmacology (Berl). 2008 May;197(4):683-685

10. Bozina N, Peles AM, Sagud M, Bilusic H, Jakovljevic M. Association study of paroxetine therapeutic response with SERT gene polymorphisms in patients with major depressive disorder. World J Biol Psychiatry. 2008;9(3):190-197

11. Sagud M, Mihaljević-Peleš A, Begić D, Vuksan-Ćusa B, Kramarić M, Zivković M, Jakovljević M (2011) Antipsychotics as antidepressants: what is the mechanism? Psychiatr Danub 23(3):302-7.

12. Mihaljević-Peleš A, Sagud M, Janović MB, Mikulić SK, Jevtović S (2011) Do we need new therapeutic strategies for depression? Psychiatr Danub 23(3):300-1

13. Mihaljević-Peles A, Sagud M, Bozina N, Zivković M, Jovanović N (2010) Pharmacogenetics and antipsychotics in the light of personalized pharmacotherapy. Psychiatr Danub 22(2):335-7.

14. Vuksan-Cusa B, Sagud M, Jakovljević M (2010) C-reactive protein and metabolic syndrome in patients with bipolar disorder compared to patients with schizophrenia. Psychiatr Danub 22(2):275-7.

15. Sagud M, Mück-Seler D, Mihaljević-Peles A, Vuksan-Cusa B, Zivković M, Jakovljević M, Pivac N (2010) Catechol-O-methyl transferase and schizophrenia. Psychiatria Danubina 22(2):270-4

16. Sagud M, Mihaljević-Peles A, Mück-Seler D, Pivac N, Vuksan-Cusa B, Brataljenović T, Jakovljević M (2009) Smoking and schizophrenia. Psychiatr Danub 21(3):371-5

17. Zivković M, Mihaljević-Peles A, Sagud M, Silić A, Mihanović M. The role of CYP2D6 and TaqI A polymorphisms in malignant neuroleptic syndrome: two case reports with three episodes. Psychiatr Danub. 2010 Mar;22(1):112-6

18. Mihaljević-Peles A, Sagud M, Bozina N, Zivković M, Jovanović N. Pharmacogenetics and interactions of antidepressants in the treatment of co-morbid illness. Psychiatr Danub. 2009 Sep;21(3):399-400

19. Vuksan-Cusa B, Marcinko D, Sagud M, Jakovljević M. The comorbidity of bipolar disorder and cardiovascular diseases from pharmacotherapy perspective. Psychiatr Danub. 2009 Sep;21(3):382-5

20. Sagud M, Mihaljević-Peles A, Mück-Seler D, Pivac N, Vuksan-Cusa B, Brataljenović T, Jakovljević M. Smoking and schizophrenia.






121

Psychiatr Danub. 2009 Sep;21(3):371-37 21. Sagud M, Mihaljević-Peles A, Pivac N, Muck-Seler D, Simunović I,

Jakovljević M. Genetics of schizophrenia in the context of integrative psychiatry. Psychiatr Danub. 2008 Sep;20(3):364-8.

22. Mihaljević-Peles A, Sagud M, Bozina N, Zivković M. Pharamacogenetics and antidepressant treatment in integrative psychiatry perspective. Psychiatr Danub. 2008 Sep;20(3):399-401.


2012. docent

Ime Slađama Prezime Štrkalj – Ivezić Naziv ustanove Klinika za psihijatriju Vrapče E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Radno iskustvo: 2011 - Pročelnica Zavoda za socijalnu psihijatriju Klinika za psihijatriju Vrapče Zagreb 2007- Šefica Centra za rehabilitaciju u zajednici 1997 – Šefica Dnevne bolnice Klinike, Psihijatrijska bolnica (PB) Vrapče 1992 – 2001 Voditelj psihoterapijskog i psihosocijalnog programa Klinike Vrapče 1987 – 1992 Specijalista psihijatar, PB Vrapče 1983 – 1987 Specijalista psihijatar, Zavod za zaštitu mentalnog zdravlja djece i omladine, Zagreb 1982 – 1983 Specijalista psihijatar, Medicinski centar, Varaždin Školovanje, izrada teza i specijalizacija:

1976. diplomirala na Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1982. poslijediplomski studij iz psihoterapije 1982. specijalistički ispit iz psihijatrije 1981- 1983 Didaktička grupna analiza 1987. magistar znanosti : “Uloga terapeuta u promjeni odnosne psihodinamike jednog psihijatrijskog odjela”. Medicinski fakultet u Zagrebu 1987- 2000 Grupna supervizija grupne psihoterapije ( prof. Dr. sc. E. Cividini Stranić) 1991 Doktorat znanosti, tema: “Simbiotski transfer u odnosu na remisiju bolesti shizofrenih bolesnika” . Medicinski fakultet u





122

Zagrebu - 1998 Edukacija iz dijagnostičkih instrumenata: RDC, SADS-L

Columbia University, New York 1991 – 1995 Diploma course in group analysis, Institut of Group

Analysis, London, UK 1992 Edukacija iz psihoterapije psihoza – studijsko

putovanje: “Ann Sippy Clinic”, voditelj: Jack Rosenberg, Los Angeles “Chestnut Lodge Hospital”, voditelj: David Feinsilver, Washington DC

1985 – 1990 Edukacija iz dinamski orjentirane obiteljske, bračne i partnerske terapije, Zagreb

2001 Subspecijalizacija iz psihoterapije (priznavanjem MIZ-a) 2003 Subspecijalizacija iz socijalne psihijatrije ( priznavanjem MIZ-a) Nastavna djelatnost 2010- 2013 Nastava za medicinske sestre, Medicinski fakultet u

Zagrebu 1992- 2013 glavni mentor za specijalizacije i subspecijalizacije 1999- 2013 teorijska nastava za specijalizante, medicinske sestre iz područja psihodinamike i grupne psihoterapije/grupne analize 1995- 2013 – Grupna supervizija u okviru škole psihoterapije psihoza 2009- Specijalistički studij Psihijatrijsko sestrinstvo ;Zravstveno veleučilište u Zagrebu Uvodna i pozvana predavanja na međunarodnim kongresima: veliki broj predavanja na nacionalnim skupovima, pozivana međunarodna predavanja Engleska , Slovenija, Bosna i Hercegovina, Makednonija

Mentorstvo: tri magisterija, komentorstvo dva mageisterija, Komentorstvo tri doktorata 2008- 2013 Međunarodni seminar za socijalne radnike iz mentalnog zdravlja u zajednici –stalni predavač

1991 -2013- predavanja, vježbe i seminari iz područja socijalne psihijatrije i psihoterapije za studente medicine Medicinski fakultet Zagreb

1998 voditelj vježbi i seminara za studente medicine, kolegij Psihološka medicina, Medicinski fakultet u Zagrebu

1999- 2008- Predavač na poslijediplomskom studiju iz medicine rada, Socijalne psihijatrije, Psihoterapije, Psihotraume -Medicinski fakultet u Zagrebu

2001 Harvard medical School Harvard program in Refugee Trauma Ministry of Health-Federation of BIH : Edukacija iz područja mentalno zdravlje za liječnike u primarnoj zdravsvenoj zaštiti. 1988 – 1990 Balintove grupe za medicinske sestre 1980 – 1982 predavač na srednjoj medicinskoj školi Varaždin,

123

predmet Psihijatrija Organizacijske i druge aktivnosti 1995- 2013 Stručni seminari kontinuirane edukacije za liječnike 1995- 2013 “School of Psychotherapy of Psychoses”, Inter-University Center, Dubrovnik Kongres Socijalne psihijatrije- psihijatrije u zajednici Split, 2004, 2009 1999- 2008 Kliničke smjernice za različite psihičke poremećaja Utjecaj na razvoj struke 2008-2012. Izrada programa specijalizacije za područje psihijatrije Član Stručnog povjerenstva za reformu psihijatrije Ministarstvo zdravstva RH, 1999-2000 2001 Recenzija pilot projekta Koprivničko-križevačke županije za Projekt zdravstvenog sustava 2001. Projekt izrade kliničkih smjernica Ministarstva zdravstva: Član stručne grupe Ministarstva zdravstva i Hrvatskog liječeničkog zbora za izradu prijedloga kliničke smjernice za Shizofreniju, Depresiju i PTSP 2002 Član povjerenstva Ministarstva zdravstva za izradu stručno-medicinske podloge za donošenje Pravilnika o utvrđivanju uvjeta u pogledu prostora, opreme i djelatnika za obavljanje zdravstvene djelatnosti 2003- Član ekspertne skupina u projektu SZO Stability Pakt Mentalno zdravlje u zajednici“ 2003. Seminar kontinuirane medicinske edukacija za liječnike opće prakse/obiteljske medicine Aktivno sudjelovanje na kongresima, simpozijima

Kontinuirano sudjelovanje na brojnim različitim kongresima u zemlji i inozemstvu od 1980g. Zahvale i odličja, nagrade Zahvalnica Hrvatskog liječničkog zbora za zborsku aktivnost te unapređenje zdravlja naroda, 1999, 2000, 2005 1999 Senior Scientist Award 11 Biennial Winter Workshop

on Schizophrenia Davos,2002 Stručne i znanstvene publikacije (170 ) Recenzije : Psihijatrija Danubina, Socijalna psihijatrija. Medicina Jadretina, Hrvatska revija za rehabilitaciju, Liječnički vjesnik Croatian Medical Journal, Psychosis, Ostale aktivnosti sudjelovanje u povjerenstvima za izradu doktorata i magisterija, suradnja s udrugama bolesnika, predsjednica Udruge Svitanje, Suradnja s Koalicijom udruga u zdravstvu, Član nacionalnog preventivnog mehanizma, pučki pravobranitelj.

Članstvo u strukovnim udrugama : Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko psihijatrijsko društvo, Hrvatsko društvo za kliničku psihijatriju ( predsjednica) ;Sekcija za psihoterapiju i psihosocijalne metode liječenja psihoza ( predsjednica).

124

Međunarodno: UEMS. ISPS

Nagrade i priznanja:

Hrvagtski Liječnički zbor, Nagrada za radove na međunarodnim kongresima

Domaći i međunarodni projekti:

1991 – 1998 Genetika shizofrenije, Columbia University, New York & Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2000 Genetika bipolarnog poremećaja, University of Bon,

Njemačka –kolaborataivna studija s više europskih centara

2009- Prediktivni modeli u zdravstvu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH 2010 -2011 IPA Izjednačavanje jednakih mogućnosti za zapošljavanje osoba s psihičkom bolesti 2010-2013 Dnevni centar za rehabilitaciju, Ministarstvo socijalne politike


Vrdoljak, M., Sesar, M. A., Ivezić-Štrkalj, S. (2008). Socijalno

funkcioniranje osoba oboljelih od shizofrenije lišenih poslovne

sposobnosti. Medicinski arhiv, 62: 5-6: 285-289.

Štrkalj-Ivezić, S., Vrdoljak, M., Sesar, A. M. (2008). Razlika u

socijalnom funkcioniranju između muškaraca i žena oboljelih od

shizofrenije, Socijalna psihijatrija, 36: 196-201.

Gruber E , . Ivezic-Strkalj S

"Since I have my case manager, I am back to life" case management in

Croatia. Psychiatr. Danub. 2008 Mar;20(1):63-70

Strkalj Ivezić S, John N. Gender and schizophrenia. Psychiatr Danub. 2009 Sep;21 Suppl 1:106-10.

Urlić I, Strkalj-Ivezić S, John N.Trauma, shame and psychotic

depression experienced by ex-POWs after release. Psychiatr Danub.

2009 Sep;21 Suppl 1:81-7

Urlić I, Strkalj-Ivezić S, John N.Psychodynamic understanding and

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19789493?itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVDocSum&ordinalpos=1�




125

psychotherapeutic approach to psychoses.Psychiatr Danub. 2009

Sep;21 Suppl 1:3-7

Štrkalj Ivezić S, Mužinić L, Vidulin V. Progam koodiniranog liječenja

(case management) u rehabilitaciji osoba s psihotičnim

poremećajem. Socijalna psihijatrija. Vol 37 (2009), 83-91.

Ivezić S, Jukić V, Hotujac Lj. Jukić MK, Tikvica A Organizacija službe

za mentalno zdravlje u primarnoj medicini, Liječ Vjesn 2010 132 (1-

2) 38-42.

Štrkalj –Ivezić S, Mužinić L Filipac V Case managment – A pillar of community psychiatry Psyhiatria Danubina 22,2010; 26-425 Antolić K, Korajlija L , Štrkalj-Ivezić S, Begić D Utjecaj programa psihosocijalne podrške na kvalitetu čivota osoba oboljelih od schizophrenije Soc . Psih. 2012 ; 40 135-141 Knjige: Štrkalj Ivezić S i sur Rehabilitacija u psihijatriji Hrvatski liječnički zbor Zagreb 2010 Štrkalj Ivezić S Kako prebroditi depresiju i pobijediti osamljenost Štrkalj –Ivezić S i sur Prisilna hospitalizacja u psihijatriji Udruga Svitanje Zagreb2011. Štrkalj-Ivezić S i sur Lišenje poslovne sposobnosti Udruga Svitanje 2012. Štrkalj Ivezić S Psihoza, Shizofrenija, shizoafektivni poremećaj. Bipolarni poremećaj Medicinska nakłada Zagreb 2011


2011- izbor u naslovnog izvanrednog profesora

Ime IGOR

126

Prezime FILIPČIĆ Naziv ustanove KBC Zagreb E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Doc.dr.sc. Igor Filipčić specijalist psihijatar i subspecijalista biologijske psihijatrije, naslovni docent u Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb- Rebro. Igor Filipčić rođen je 24. studenog 1969. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu, i srednju školu. Otac troje djece, po narodnosti Hrvat. Aktivno govori engleski jezik, 1989 godine proveo 10 mjeseci u Broomley School of English u Londonu. U jesen 1995. godine diplomirao u redovitom roku na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon obavljenog obveznog liječničkog staža u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče i položenog stručnog ispita 1997 godine, radi u DZ Trnje. Stručni poslijediplomski studij iz Psihoterapije završava 2000. godine, Znanstveni poslijediplomski studij iz područja biomedicina i zdravstva 2002 godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Doktorski studij na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2004. godine. Doktorsku disertaciju, pod nazivom „Učestalost depresije i utjecaj liječenja depresije na kvalitetu života bolesnika koji boluju od kroničnih somatskih bolesti”, uspješno je obranio 2008. godine. Ista je nagrađena od strane Hrvatskog psihijatrijskog društva 2009. godine na 6. Psihijatrijskim danima nagradom za najbolju doktorsku disertaciju iz područja psihijatrije iste godine. Specijalistički ispit iz psihijatrije položio je 2002. godine s odličnim uspjehom. Iste je godine završio edukaciju iz elektroencefalografije u Klinici za neurologiju Medicinskog fakulteta i KBC-a Zagreb. U U vremenu od 2002. do 2006. godine predstavnik je mladih psihijatara Hrvatske u Svjetskoj psihijatrijskoj organizaciji i jedan od organizatora sekcije Mladih psihijatara hrvatske u sastavu Hrvatskog psihijatrijskog društva. Od veljače 2002. godine zaposlen je kao specijalist psihijatar na Klinici za psihijatriju KBC-a u Zagrebu, 2009. godine postaje subspecijalist iz biologijske psihijatrije i stiče znanstveno zvanje znanstveni suradnik, iste godine i Voditelj odjela za anksiozne i depresivne poremećaje u sklopu Zavoda za biologijsku psihijatriju, Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb. Od 2001. godine aktivno sudjeluje u održavanju nastave dodiplomskog studija na Medicinskom fakultetu u Zagrebu iz predmeta Psihijatrija (seminari i vježbe), a od 2007. godine predavač, voditelj seminara i vježbi predmeta Psihijatrija u sklopu Studija na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je i 2010 godine izabran u naslovno nastavno zvanje docenta u Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu. Sudjelovao u osmišljavanju, pisanju i provedbi većine aktivnosti iz projekta”Program smanjenja stigme i diskriminacije psihičkih bolesnika”od 2002 do 2008. godine. U studenom 2009. godine pohodio je jednomjesečnu edukaciju iz TMS-a,


http://dr.sc/�

127

(Transkranijalne magnetske stimulacije), u Klinici za neurologiju i psihijatriju, Sveučilišta u Bostonu, Harvard Medical School, (predstojnik Prof.dr.sc. Alvaro Pascuale-Leone). Član Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog psihijatrijskog društva (HPD), Hrvatskog društva za biološku psihijatriju i kliničku psihofarmakologiju,trenutno u svojstvu tajnika društva. Aktivni član Europskog psihijatrijskog društva (EPA), Svjetskog psihijatrijskog društva (WPA). Voditelj psihijatrijske ambulante za neurološke bolesnike u okviru KBC-a, te psihijatrijske ambulante za bolesnike oboljele od dijabetesa u Sveučilišnoj bolnici ”Vuk Vrhovac” u Zagrebu.


Filipčić I, Popović-Grle S, Marcinko D, Bašić S, Hotujac L, Pavičić F, Hajnšek S, Aganović I. Screening for depression disorders in patients with chronic somatic illness. Coll Antropol. 2007 Mar;31(1):139-43. PMID: 17598392. Basic S, Hajnsek S, Bozina N, Filipčić I, Sporis D, Mislov D, Posavec A. The influence of C3435T polymorphism of ABCB1 gene on penetration of phenobarbital across the blood-brain barrier in patients with generalized epilepsy. Seizure. 2008 Mar 6; PMID: 18329296 Margetic B, Aukst-Margetic B, Ivanec D, Filipcic I. Perception of stigmatization in forensic patients with schizophrenia. Int.J. Soc Psychiatry 2008 Nov; 54(6):502-13. PMID 18974189. Beldie A, den Boer JA, Brain C, Constant E, Figueira ML, Filipcic I et al.Fighting stigma of mental illness in midsize European countries. J. Soc Psychiatry Psychiatr Epidemiol. 2012 Apr;47 Suppl 1:1-38 Hajnsek S, Milavec-Puretic V, Nankovic S, Petelin Gadze Z, Filipcic I, Bujan Kovac A, Stulhofer Buzina D. Lichen planus induced by carbamazepine: A case report. Epilepsy Behav. 2012 May 5. Hajnšek s., Basic S., Sporis D., Filipcic I, Kovacevic I., Posavec A. Acyuired stuttering resulting from right paritel subcortical infarction Neurologia Croatica, 55(3-4):n51-56 2006. Filipcic I., Medved V., Marcinko D., Kramaric M., Pavicic D., Pavicic Prevalence and antidepressant treatment in patients with asthma and chronic obstructive pulmonary disease (COPD) Socijalna psihijatrija 36(2)p.p. 69-74 2008. Filipcic I., Grubišin J., Vukelja D., Hajnšek S. Depresija u oboljelih od epilepsije i kako je liječiti. Socijalna psihijatrija 37(1)p.p. 1-56 2009. Filipčić I., Integrative Treatment of Depression in Patients with Asthma and COPD, 23rd Danube Symposion of Psychiatry.Mostar 2008.Psychiatria Danubina2008; Suppl Filipčić I., Margetić B., Šimunović I.,Jakovljević M. Depression treatment and its impact upon the quality of life in patients with diabetes type 2 – the croatian study, Psychiatria Danubina, 2010; Vol 22,N02 pp 201-425. Grubišin J., Medved V., Rojnić-Kuzman M.,Jovanović N., Filipčić I. Physical and social anhedonia in female schizophrenic patients, Social Psychiatry Vol 39-2011 131-148-156, 2011.

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17598392?ordinalpos=3&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVDocSum�



https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22526821�



128

Begić D, Popović-Knapić V.,Grubišin J.,Kosanović-Rajačić B.,Filipčić I.,Telarović I.,Jakovljević M. Quantitative electroencephalography in schizophrenia and depression, Psychiatria Danubina, 2011; Vol 23,No4 pp 355-362.


27.05.2010. naslovni docent

Ime ZORANA Prezime KUŠEVIĆ Naziv ustanove MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, KLINIKA ZA

PSIHOLOŠKU MEDICINU REBRO E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Rođena 10.04.1967.u Požegi. Odrasla u Zagrebu. Diplomirala na Med. fakultetu u Zagrebu 1992. Danas specijalista psihijatrije sa uzom specijalizacijom iz dječije i adolescentne psihijatrije. Zaposlena na Med. fakultetu u statusu višeg asistenta, u kumulativnom radnom odnosu sa KBC Zagreb i Klinikom za psihološku medicinu. U znanstvenom zvanju znanstvenog suradnika. Stalni sudski vještak iz područja psihijatrije. Doktorirala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 2008. sa temom iz psihotraumatologije. Dodatne edukacije iz grupne analize, analitički orijentirane psihoterapije i psihoanalize.


Kusevic Z, Mršić Husar S, Prosinečki N, Kulenović Somun A, Babić G, Vukušić H, Gregurek R. Odnos intenziteta posttraumatskog stresnog poremećaja izazvanog ratnom traumom i socijalne podrške. Socijalna psihijatrija 2012. 40 (1) 170- 175. Kusevic Z., Čivljak M, Vukusic Rukavina T, Babić G, Lončar M, Vuksan Ćusa B, Gregurek R. The Conection between Alexithymia and Somatic Morbidity in a population of Combat Veterans with Chronic PTSD. Acta Informatica Medica 2013. Sarajevo. 21/1 :7-11. Babić G, Kusevic Z. Komparativni prikaz organizacije skrbi za osobe oboljele od poremećaja sa psihozom, I II dio, deinstitucionalizacija i moguće negativne posljedice. Socijalna psihijatrija 2012. 40(2); 118-126. Mihaljević S, Vuksan Cusa B, Marcinko D, Koic E, Kusevic Z, Jakovljević M. Spiritual Well being, Cortisol and suicidality in Croatian War Veterans Sufering from PTSD. Journal of Religion and Health 2011. /50/ (464-473) Brajković L, Gregurek R, Kusevic Z, Strahinja Ratković A, Bras M, Đorđević V. Life satisfaction in Persons of the Third Age after Retirement. Coleg Antopol September 2011 (35) 665-671

Datum zadnjeg

129

izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje

Ime Nikolina Prezime Jovanović Naziv ustanove Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za

psihijatriju i psihološku medicinu Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za psihijatriju


Životopis Nikolina Jovanović je specijalist psihijatrije i doktor znanosti, zaposlena na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Klinici za psihijatriju KBC Zagreb. Bavi se kliničkim i znanstvenim radom, te sudjeluje u diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi. Diplomirala je 2002. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu među najboljima u generaciji i od 2004. godine radi na Fakultetu. Godine 2010. je doktorirala s temom „Suicidalno razmišljanje i ponašanje u shizofreniji – povezanost s varijantama gena za serotoninski i dopaminski transporter”. Iste godine je položila specijalistički ispit iz psihijatrije, a od 2012. – 2014. godine je na subspecijalizaciji iz psihoterapije. Diplomirala je i arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Usavršavala se u Italiji i SAD-u, sudjeluje u tri domaća i pet međunarodnih znanstvenih projekata, autorica je 26 znanstvenih i stručnih članaka, 4 poglavlja u knjigama i 22 priopćenja na kongresima. Aktivno sudjeluje u unaprijeđenju edukacije psihijatara u Hrvatskoj i Europi kao predsjednica Sekcija mladih psihijatara Hrvatske (2009-2011), članica Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju Hrvatskoga liječničkog zbora, predstavnica Hrvatske u UEMS-u, članica odbora mladih psihijatara pri Europskom psihijatrijskom udruženju, članica Odbora za specijalističko usavršavanje iz psihijatrije pri Ministarstvu Zdravlja i suvoditeljica Poslijediplomskog studija Psihijatrija pri Medicinskom fakultetu. Aktivno govori Engleski i Talijanski jezik.


Radovi u CC indeksiranim časopisima:

1. Jovanović N, Podlesek A, Medved V, Grubisin J, Mihaljevic Peles A, Lovretic V. Association between psychopathology and suicidal behaviour in schizophrenia - a cross-sectional study of 509 participants The Journal of Crisis Intervention and Suicide Prevention, 2013, prihvaćeno za objavljivanje

2. Božina N, Jovanović N, Podlesek A, Rojnić Kuzman M, Kudumija


130

Slijepčević M, Roguljić A, Dimitrović A, Božina T, Lovrić J, Ljubić H, Medved V. Suicide ideators and attempters with schizophrenia--the role of 5-HTTLPR, rs25531, and 5-HTT VNTR Intron 2 variants. J Psychiatr Res. 2012;46:767-73.

3. Nawka A, Rukavina TV, Nawková L, Jovanović N, Brborović O, Raboch J. Psychiatric disorders and aggression in the printed media: is there a link? A central European perspective. BMC Psychiatry. 2012;12:19

4. Rukavina TV, Nawka A, Brborović O, Jovanović N, Kuzman MR, Nawková L, Bednárová B, Zuchová S, Hrodková M, Lattová Z. Development of the PICMIN (picture of mental illness in newspapers): instrument to assess mental illness stigma in print media. Soc Psychiatry Psychiatr Epidemiol. 2012;47:1131-44.

5. Nawková L, Nawka A, Adámková T, Rukavina TV, Holcnerová P, Kuzman MR, Jovanović N, Brborović O, Bednárová B, Zuchová S, Miovský M, Raboch J. The picture of mental health/illness in the printed media in three Central European countries. J Health Commun. 2012;17:22-40.

6. Jovanović N, Božina N, Lovrić M, Medved V, Jakovljević M, Peleš AM. The role of CYP2D6 and ABCB1 pharmacogenetics in drug-naïve patients with first-episode schizophrenia treated with risperidone. Eur J Clin Pharmacol. 2010;66:1109-17.

7. Jovanović N, Kuwert P, Sarajlic Vuković I, Poredos Lavor D, Medved V, Kovac M, Spitzer C, Dudeck M, Vogel M, Freyberger HJ, Grabe HJ. Impact of war trauma and posttraumatic stress disorder on psychopathology in Croatian and German patients with severe mental illness. Croat Med J. 2010 15;51:131-6

8. Carli V, Jovanovic N, Podlesek A, Roj A, Rihmer Z, Maggi S, Marusic D, Cesaro C, Marusic A, Sarchiapone M. The role of impulsivity in self-mutilators, suicide ideators and suicide attempters — A study of 1265 male incarcerated individuals. J Affect Disord. 2010;123:116-22.

9. Keller S, Sarchiapone M, Zarrilli F, Videtic A, Ferraro A, Carli V, Sacchetti S, Lembo F, Angiolillo A, Jovanovic N, Pisanti F, Tomaiuolo R, Monticelli A, Balazic J, Roy A, Marusic A, Cocozza S, Fusco A, Bruni CB, Castaldo G, Chiariotti L. Increased BDNF promoter methylation in the wernicke area of suicide subjects. Arch Gen Psychiatry. 2010; 67:258-67.

10. Sarchiapone M, Jovanovic N, Roy A, Podlesek A, Carli V, Amore M, Mancini M, Marušic A. Relations of psychological characteristics to suicide behaviour: Results from a large sample of male prisoners. Personality and Individual Differences 47;2009:250 –255.

11. Kuzman MR, Jovanović N, Vidović D, Margetić BA, Mayer N, Zelić SB, Lasić D, Nadj S, Simurina AB, Slijepcević MK, Bolanca M, Skocić M, Katić P, Soskić T, Plestina S. Problems in the current psychiatry residency training program in Croatia: residents' perspective. Coll Antropol. 2009;33:217-23.

12. Medved V, Rojnic Kuzman M, Jovanovic N, Grubišin J. Metabolic




















131

syndrome in female patients with schizophrenia treated with second generation antipsychotics: a 3-month follow up. J Psychopharmacol. 2009;23:915-22.

13. Božina N, Jovanović N, Lovrić M, Medved V. Case report: A patient with schizophrenia on risperidone treatment as a CYP2D6 poor metabolizer. Ther Drug Monit. 2008;30:748-51

14. Kuzman MR, Jovanovic N, Vukelja D, Medved V, Hotujac Lj. Psychiatric symptoms in idiopathic intracranial hypertension. Psychiatry Clin Neurosci. 2008;62:367.

15. Bozina N, Kuzman MR, Medved V, Jovanovic N, Sertic J, Hotujac L. Associations between MDR1 gene polymorphisms and schizophrenia and therapeutic response to olanzapine in female schizophrenic patients. J Psychiatr Res. 2008;42:89-97

16. Jovanović N, Kuzman MR, Medved V, Sabolić AB, Grubisin J, Hotujac L. Posttraumatic stress disorder in women-experiences form the Psychiatric Clinic, University Hospital Center Zagreb, Croatia. Coll Antropol 2009; 33:267-72.

Radovi u časopisima indeksiranim u drugim bazama 1. Kuzman MR, Medved V, Bozina N, Grubišin J, Jovanovic N, Sertic J.

Association study of MDR1 and 5-HT2C genetic polymorphisms and antipsychotic-induced metabolic disturbances in female patients with schizophrenia. Pharmacogenomics 2011;11:35-44.

2. Grubišin J, Medved V, Rojnić-Kuzman M, Jovanović N, Filipčić I. Physical and social anhedonia in female schizophrenic patients, Social Psychiatry Vol 39-2011 131-148-156, 2011.

3. Jovanović N, Rojnić Kuzman M, Mayer N, Aukst Margetić B, Blažević Zelić S, Vidović D, Lasić D, Peharda T, Nađ S, Blečić H, Degmečić D. Specijalističko usavršavanje iz psihijatrije u Hrvatskoj iz perspective educatora / Psychiatric residency training in Croatia – the educators perspective. Soc psihijatrija 2010;38:67-74.

4. Vukušić Rukavina T, Rojnić Kuzman M, Brborović O, Jovanović N. Prikaz duševnih smetnji u tiskanim medijima u Hrvatskoj. Perception of mental illness in Croatian printed media. Soc psihijatrija 2010;38:14-22.

5. Mihaljević-Peles A, Sagud M, Bozina N, Zivković M, Jovanović N. Pharmacogenetics and antipsychotics in the light of personalized pharmacotherapy. Psychiatr Danub. 2010;22:335-7.

6. Medved V, Jovanović N, Knapić VP. The comorbidity of diabetes mellitus and psychiatric disorders. Psychiatr Danub. 2009;21:585-8.

7. Mihaljević-Peles A, Sagud M, Bozina N, Zivković M, Jovanović N. Pharmacogenetics and interactions of antidepressants in the treatment of co-morbid illness. Psychiatr Danub. 2009;21:399-400.

8. Jovanović N, Beezhold J, Andlauer O, Rojnic Kuzman M, Podlesek A, Hanon C, Schulze B. Burnout among psychiatry residents – The International Psychiatry Resident / Trainee Burnout Syndrome

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=pubmed&cmd=Retrieve&dopt=AbstractPlus&list_uids=17113599&query_hl=6&itool=pubmed_docsum�

http://www.unboundmedicine.com/medline/ebm/author/Jovanovic_N�

http://www.unboundmedicine.com/medline/ebm/author/Kuzman_MR�

http://www.unboundmedicine.com/medline/ebm/author/Medved_V�

http://www.unboundmedicine.com/medline/ebm/author/Sabolic_AB�

http://www.unboundmedicine.com/medline/ebm/author/Grubisin_J�

http://www.unboundmedicine.com/medline/ebm/author/Hotujac_L�

http://www.unboundmedicine.com/medline/ebm/journal/Coll_Antropol�












132

Study (BoSS). Die Psychiatrie, 2009;6:1-5. 9. Marušič A, Jovanović N. “Suicide-o-phrenia”: When schizophrenia

and suicide behaviour overlap, Adv Schizophr Clin Psychiatry 2008;3:70-7


2010., znanstveni novak-viši asistent

Ime Zrnka Prezime Kovačić Petrović Naziv ustanove Hrvatski institut za istraživnje mozga, Klinika za psihijatriju

Vrapče E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Zrnka Kovačić Petrović rođena je 20. listopada 1980. godine u Zagrebu. Fakultet je upisala 1999. godine i diplomirala 2005. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplomski studij „Biomedicina i zdravstvo“ upisala je 2006. godine, a 21.12.2010. godine uspješno je obranila doktorsku disertaciju pod nazivom „Polimorfna regija vezana za gen serotoninskog transportera u bolesnika s posttraumatskim stresnim poremećajem“. Od 2006. godine aktivni je suradnik-istraživač na projektu Europske komisije, “Genome based therapeutic drugs for depression”-FP6 projekt (voditelj: prof. dr. sc. Neven Henigsberg). Od iste godine znanstvena je novakinja na suradničkom radnom mjestu sa zvanjem višeg asistenta na projektu, kojeg financira Minstarstvo znanosti, obrazovanja i športa po nazivom: “1H-MRS promjene u predviđanju terapijskog odgovora, relapsa i povrata depresije” (voditelj: prof. dr. sc. Neven Henigsberg, šifra projekta: 108-1081870-1880). Od 2007. godine na specijalizaciji iz psihijatrije Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Klinike za psihijatriju Vrapče, te je 2013. godine položila specijalistički ispit iz psihijatrije. Autorica je više znanstvenih i stručnih radova iz područja psihijatrije. Sudjeluje u provođenju više kliničkih istraživanja u Poliklinici Neuron (kao istraživač). Godine 2011. izabrana je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom području biomedicine i zdravstva-polje kliničke medicinske znanosti. Od 2011. članica Sekcije mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije Hrvatske pri Hrvatskom psihijatrijskom društvu Aktivno govori engleski i njemački jezik.

Popis radova

133

objavljenih u posljednjih pet godina

1. Radovi objavljeni u časopisima koji se indeksiraju u Current Contentsu: 1. Keers R, Bonvicini C, Scassellati C, Uher R, Placentino A, Giovannini C, Rietschel M, Henigsberg N, Kozel D, Mors O, Maier W, Hauser J, Souery D, Mendlewicz J, Schmal C, Zobel A, Larsen ER, Szczepankiewicz A, Kovacic Z, Elkin A, Craig I, McGuffin P, Farmer AE, Aitchison K, Gennarelli M. Variation in GNB3 predicts response and adverse reactions to antidepressants. J Psychopharmacol. 2011;25:867-74. 2. Perroud N, Uher R, Hauser J, Rietschel M, Henigsberg N, Placentino A, Kozel D, Maier W, Mors O, Sourey D, Dmitrzak-Weglazar M, Jorgensen L, Kovacic Z, Giovannini C, Mendlewicz J, Zobel A, Strohmaier J, McGuffin P, Aitchison KJ, Farmer A. History of suicide attempts among patients with depression in the GENDEP project. J Affect Disord. 2010;123:131-7. 3. Jendricko T, Vidovic A, Grubisic-Ilic M, Romic Z, Kovacic Z, Kozaric-Kovacic D. Homocysteine and serum lipid concentration in male war veterans with posttraumatic stress disorder. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2009;33:134-40. 4. Noskova T, Pivac N, Nedic G, Kazantseva A, Gaysina D, Faskhutdinova G, Gareeva A, Khalilova Z, Khusnutdinova E, Kozaric-Kovacic D, Kovacic Z, Jokic M, Muck-Seler D. Ethnic differences in the serotonin transporter polymorphism (5-HTTLPR) in several European populations. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2008;32:1735-9. 5. Kovacic Z, Henigsberg N, Pivac N, Nedic G, Borovecki A. Platelet serotonin concentration and suicidal behaviour in combat related posttraumatic stress disorder. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2008;32:544-51.

2. Poglavlja objavljena u knjigama:

1. Pivac Nela, Kozarić-Kovačić D, Nedić G, Nikolac M, Mustapić M, Babić A, Grubišić-Ilić M, Kovačić Z, Muck-Šeler D. Genetic markers in suicidal and non-suicidal veterans with combat-related posttraumatic stress disorder. Egan, Sylvia J (ur.). U: Posttraumatic stress disorder (PTSD): causes, symptoms and treatment. New York: NOVA Science Publisher;2010:str.109-139. 2. Pivac N, Nedić G, Nikolac M, Nenadić-Šviglin K, Kozarić-Kovačić D, Mustapić M, Kovačić Z, Grubišić-Ilić M, Borovečki F, Hajnšek S, Muck-Šeler D. Sleep disturbances and serotonergic markers in psychiatric disorders. Columbus, Alexandra M (ur.). U: Advances in Psychology Research. New York: NOVA Science Publisher;2010:str.1-85. 3. Kovačić Z, Henigsberg N, Kalember P, Folnegović-Šmalc V. Farmakoterapija agresivnog ponašanja. Žarković-Palijan T, Kovačević D (ur.). U: Iz forenzične psihijatrije 3. Zagreb: Ceres d.o.o., Matica hrvatska, Ogranak Kutina, Neuropsihijatrijska bolnica Dr. Ivan Barbot Popovača;2009:str.335-44. 4. Mimica N, Folnegović-Šmalc V, Kovačić Z. Osobe s demencijom kao žrtve zlostavljanja. Žarković-Palijan T, Kovačević D (ur.). U: Iz



134

forenzične psihijatrije 3. Zagreb: Ceres d.o.o., Matica hrvatska, Ogranak Kutina, Neuropsihijatrijska bolnica Dr. Ivan Barbot Popovača;2009:str.415-27. 5. Henigsberg N, Kovačić Z, Kalember P. Pharmacotherapy of suicidal PTSD patients. Wiederhold BK (ur.). U: Lowering suicide risk in returning troops. Amsterdam: IOS Press;2008:str.131-5.


Od 2010. godine znanstveni novak-viši asistent (s doktoratom). Od 3. listopada 2011. godine znanstveni suradnik u znanstvenom području biomedicine i zdravstva-polje kliničke medicinske znanosti.

Ime Martina Prezime Rojnic Kuzman Naziv ustanove Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za psihijatriju

KBC Zagreb E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis

− Osnovna i srednja škola u Puli

Edukacija:

− Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju 1996-2002, diplomirala kao jedan od 10 najboljih studenata u generaciji, s prosjekom ocjena 4.6.

− Poslijediplomski znanstveni studij Biomedicine i zdravstva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2003-2006.

− Obranila doktorsku disertaciju pod nazivom „Povezanost polimorfizama gena SERT, MDR1 i 5-HT2C s razvojem nuspojava i terapijskim odgovorom u shizofrenih bolesnica liječenih novim antipsihotikom “ obranila je 2008. godine, koji je bio proglašen najboljim doktoratom na Medicinskom fakultetu u toj godini.

− Stažist Klinike za psihijatriju KBC Zagreb 2002-2003, položila završni ispit 2003.

Radno iskustvo:

− Znanstveni novak – mlađi asistent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2004 – 2008.

− Znanstveni novak – viši asistent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2008 –

− Specijalizacija iz psihijatrije 2004-2008 za Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dobila kao "Dekanski novak", specijalistički ispit položila 2008


135

− Rad sa studentima – održavanje nastave, kroz vježbe i seminare u skopu dodiplomske nastave na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2003 – (najmanje 150 sati godišnje, a od 2008. Godine 225 sati godišnje) i u sklopu poslijediplomske nastave na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2008 – ) , te tečaju 1. Kategorije (2011 -)

Provođenje nastave i rad sa studentima

− Mentorstvo 2 diplomska rada (2010 g.) − Mentorstvo 2 studentska znanstvena rada koji su nagrađeni s

Dekanovom nagradom za najbolji studentski znanstveni rad na Medicinskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u godini 2010/2011 (Petra Lovrec, Mia Smoljan: Koliko je budućih psihijatara među studentima Medicinskog fakulteta u Zagrebu: utjecaj osobnih stavova i edukacije iz psihijatrije) i Rektorovom nagradom za za najbolji studentski znanstveni rad na Medicinskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u godini 2011/2012 (Dina Bošnjak, Petra Habljak: Prepoznajemo li depresiju? Istraživanje stavova studenata medicine)

Neformalna edukacije - tečajevi

- Harvard Teaching Course: Bjelolasica, Croatia, 2002, u organizaciji Medicinskog fakulteta Sveučilišta u i Harvard University, Boston, MA, USA

- Zagreb Course on the Development of Leadership and

Professional Skills, Zagreb, July 2008, u organizaciji Profesora dr.sc. N. Sartorius i profesora dr.sc. Sir D. Goldberga

- Niz tečajeva 1. kategorije iz područja Kliničke psihijatrije, CME

u organizaciji Europske i Svjetske psihijatrijske asocijacije

Socijalne i organizacijske vještine i kompetencije

- Predsjednik i jedan od osnivača Sekcije mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije Hrvatkse pri Hrvatskom psihijatrijskom društvu (2005, 2007-2009) (http://mladi.psihijatrija.hr/)

- Predsjednik European Federation of Psychiatry Trainees (2008-2011) (http://www.efpt.eu/)

- Član Early Career Psychiatrists Committee - European Psychiatric Association (2008 - ) (http://www.europsy.net/what-we-do/early-career-psychiatrists/)

- Glavni organizator 18. Foruma Europske federacije specijalizanata psihijatrije i 1. programa za specijalizante iz

136

Hrvatske (Lipanj 2010, Dubrovnik) - Član različitih organizacijskih odbora za niz aktivnost mladih

psihijatara na području Hrvatske i u inozemstvu u zemlji (2005 -), te niza radnih grupa koje rade na području edukacije i psihijatrije (UEMS Board/Section of psychiatry (2008-2011)

- Član znanstvenog odbora kongresa New Directions in Psychiatry: A Forum for European Young Psychiatrists, Sorrento, 2012

- Član znanstvenog i orgnizacijskog odbora course for Early Career Psychiatrists on “Psychopathology and Clinical Practice: One Hundred Years of Karl Jaspers Psychopathology”, Rome 2013. P

Osobne vještine i kompetencije

- Tečno govori i piše na dva strana jezika (engleski, talijanski) - Koristi se računalom: Microsoft office - Koristi se statističkim programima SPSS i softverima za

populacijsku genetiku ARLEQUINE i UNPHASED

− Nagrada i stipendija International Society of Psychiatric Genetics za rad i sudjelovanje na XVI. World congress pf psychiatric Genetics, Osaka, Japan, 11-15.10.2008.

Stipendije i nagrade:

− Godišnja nagrade Hrvatskog psihijatrijskog društva za obranu doktorske disertacije (2009)

− Nagrada za najbolju doktorsku disertaciju na području kliničke medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2008).

− Dobila projekt "The Picture of Mental Illness in the Czech, Slovak and Croatian Mass Media" koji financira Finance and Mental Health Services Training in Czech Republic/Central Europe, University of Berkley

− Dobitnik stipendije za sudjelovanje na World Congress of Psychiatry, Kairo, 10.-15.9.2005 World Psychiatric Association.

− Nagrada za najbolji poster. Jovanovic N, Beezhold J, Rojnic Kuzman M, Andlauer O, Hanon C. Burn out syndrome and suicide ideations in psychiatry residents, Pula, 48 Neuropsihijatrijski kongres, 2009.

− Nagrada za najbolji poster. Rojnić M, Medved V, Petrović R, Pacic-Turk Lj, Vukusic-Rukavina T: SPECT u dijagnostici demencija, 2. psihijatrijski dani, Rovinj, Croatia, 18.-21.4. 2004.

− Stipendija za studentsku razmjenu 2001, na Klinici za ginekologiju, KBC Malta.

− Rektorova nagrada za najbolji studentski znanstveni rad:

137

Bergovec M, Kuzman T, Rojnić M, Maković A. Zagreb University School of Medicine: students' grades during war (2002).

Znanstveni rad

- Autor više znanstvenih publikacija - Pozvani autor u više publikacija (poglavlje u knjigama,

pozvani članci) - Recenzent više domaćih i stranih časopisa (Medical education,

Psychiatry Research, Pharmacogenomics, Schizophrenia Research, Biological Psychiatry, Collegium Antropologicum)

- Pomoćni urednik u časopisu Psychiatria Danubina (2011 – ) - Pozvani predavač sam na više internacionalnih kongresa

(European psychiatric congress, Prague 2011, Munich, 2010; Vienna 2009, Madrid 2007; Forum of the Federation of Psychiatric Trainees, Dubrovnik 2010, Prague 2011; Italian national congress for young psychiatrists and trainees, Napulj 2010; Slovenski 4. nacionalni kongres, Maribor, 2008)

- Suradnik The IDEA Project - Inpatient Discharge: Experiences and Analysis An International Collaborative Study i voditelj projekta za Hrvatsku (2010 – 2012)

Projekti

- Suradnik i voditelj za Hrvatsku na projetku Svjetske psihijatrijske asocijacije (WPA) International Study of Student Career Choice in Psychiatry (2009 - 2012)

- Suradnik I nacionalni coordinator za Hrvatsku na projeku Placebo in the treatment of depression (2011 - 2012)

- Suradnik na projektu International Burn out study (2009 - ) - Suradnik na projektu MZOS, voditelja prof.dr.sc. Dražena

Begića Kvantitativni EEG pokazatelji u depresivnih i shizofrenih bolesnika (2008-)

- Suradnik na projektu The Picture of Mental Illness in the Czech and Slovak Mass Media (Comparative Study – Czech Part), Berkley University, California, USA (2008 - 2011)


Radovi u CC indeksiranim časopisima: 1. Nawka A, Rojnic Kuzman M, Giacco D. Trainees on the future

of psychiatry: a plethora of challenges ahead of us. World psychiatry, 2012;11(3):203

2. Lovrić M, Božina N, Hajnšek S, Rojnic Kuzman M, Sporiš D, Lalić Z, Božina T, Granić P. Association between lamotrigine concentrations and ABCB1 polymorphisms in patients with epilepsy. Therapeutic Drug Monitoring 2012;34(5):518-25

3. Rojnic Kuzman M, Giacco D, Simmons M, Wuyts P, Bausch-Becker N, Favre G, Nawka A. Are there differences between training curricula on paper and in practice? Views of European trainees. World Psychiatry. 2012;11(2):135.

138

4. Božina N, Jovanović N, Podlesek A, Rojnić Kuzman M, Kudumija Slijepčević M, Roguljić A, Dimitrović A, Božina T, Lovrić J, Ljubić H, Medved V. Suicide ideators and attempters with schizophrenia - The role of 5-HTTLPR, rs25531, and 5-HTT VNTR Intron 2 variants. J Psychiatr Res. 2012;46(6):767-73.

5. Kuzman MR, Müller DJ. Association of the MTHFR gene with antipsychotic-induced metabolic abnormalities in patients with schizophrenia. Pharmacogenomics. 2012;13(8):843-6.

6. Kuzman MR, Giacco D, Simmons M, Wuyts P, Bausch-Becker N, Favre G, Nawka A. Psychiatry training in Europe: Views from the trenches. Med Teach. 2012;34(10):e708-17.

7. Rukavina TV, Nawka A, Brborović O, Jovanović N, Kuzman MR, Nawková L, Bednárová B, Zuchová S, Hrodková M, Lattová Z. Development of the PICMIN (picture of mental illness in newspapers): instrument to assess mental illness stigma in print media. Soc Psychiatry Psychiatr Epidemiol. 2012;47(7):1131-44.

8. Nawková L, Nawka A, Adámková T, Rukavina TV, Holcnerová P, Kuzman MR, Jovanović N, Brborović O, Bednárová B, Zuchová S, Miovský M, Raboch J. The picture of mental health/illness in the printed media in three Central European countries. J Health Commun. 2012;17(1):22-40.

9. Kuzman MR, Medved V, Bozina N, Grubišin J, Jovanovic N, Sertic J.Association study of MDR1 and 5-HT2C genetic polymorphisms and antipsychotic-induced metabolic disturbances in female patients with schizophrenia. Pharmacogenomics J. 2011;11(1):35-44.

10. Sarah Bergen, Jingchun Chen, Elif Dagdan, Tee Shiau Foon, Fernando S. Goes, Lorna M. Houlihan, Stefan Kloiber, Ravinesh A. Kumar, Martina Rojnic Kuzman, Andreas Menke, Inti Pedroso, Alja Videtic, Sandra Villafuerte, Lynn E DeLisi. Selected summaries from the XVI World Congress of Pyschiatric Genetics, Osaka, Japan, October 11-15, 2008. Psychiatr Genet. 2009 Oct;19(5):219-36

11. Kuzman MR, Medved V, Terzic J, Krainc D. Genome-wide expression analysis of peripheral blood identifies candidate biomarkers for schizophrenia. J Psychiatr Res. 2009 Sep;43(13):1073-7.

12. Vesna Medved, Martina Rojnic Kuzman, Nikolina Jovanovic, Jasmina Grubisin, Tomislav Kuzman. Metabolic syndrome in female patients with schizophrenia treated with second generation antipsychotics: a 3-month follow-up. J Psychopharmacol. 2009 Nov;23(8):915-22. 36

13. Martina Rojnic Kuzman, Nikolina Jovanovic, Dinko Vukelja, Vesna Medved, Ljubomir Hotujac. Psychiatric symptoms in idiopathic intracranial hypertension, letter to editor, Psychiatry and Clinical Neurosciences 2008; 62: 367.

14. Alma Mihaljevic Peles, Nada Bozina, Marina Sagud,

139

Martina Rojnic Kuzman, Mila Lovric. MDR1 gene polymorphism: therapeutic response to paroxetine among patients with major depression. Progress in Neuro-Psychopharmacology & Biological Psychiatry, 2008 1; 32(6): 1439-44. 36

15. Rojnic Kuzman M, Medved V, Bozina N, Hotujac L, Sain I, Bilusic H. The influence of 5-HT2C and MDR1 genetic polymorphisms on antipsychotic-induced weight gain in female schizophrenic patients. Psychiatry research 2008; 16: 308-315. 36

16. Bozina N, Rojnic Kuzman M, Medved V, Jovanovic N, Sertic J, Hotujac Lj. Associations between MDR1 gene polymorphisms and schizophrenia and therapeutic response to olanzapine in female schizophrenic patients. Journal of psychiatric research 2008 Jan;42(2):89-97. 36

17. Nawka A, Kuzman MR, Giacco D, Malik A.Mental health reforms in Europe: challenges of postgraduate psychiatric training in Europe: a trainee perspective. Psychiatr Serv. 2010 Sep;61(9):862-4.

18. Jovanović N, Kuzman MR, Medved V, Sabolić AB, Grubisin J, Hotujac L. Posttraumatic stress disorder in women--experiences form the Psychiatric Clinic, University Hospital Center Zagreb, Croatia. Coll Antropol. 2009; 33(1): 267-7236

19. Kuzman MR, Jovanović N, Vidović D, Margetić BA, Mayer N, Zelić SB, Lasić D, Nadj S, Simurina AB, Slijepcević MK, Bolanca M, Skocić M, Katić P, Soskić T, Plestina S. Problems in the current psychiatry residency training program in Croatia: residents' perspective. Coll Antropol. 2009; 33(1): 217-23.

20. Hotujac L, Kuzman MR. Vagus nerve stimulation in the treatment of pharmacoresistant depression. Neuro Endocrinol Lett. 2008 Nov 23;29(Suppl1).

Radovi u časopisima indeksiranim u drugim bazama 1. Kuzman MR, Medved V, Velagic V, Goluza E, Bradas Z. The use

of electroconvulsive therapy to treat schizoaffective disorder in a patient with pacemaker: a case report. Psychiatr Danub. 2012;24(2):211-4.

2. Grubišin, J, Medved V, Rojnic Kuzman M, Jovanović N, Filipčić I. Fizička i socijalna anhedonija u shizofrenih bolesnika (Physical and social anhedonia in female schizophrenic patients). Socijalna psihijatrija 2011; 39: 148-155

3. Rojnic Kuzman M, Bolanca M, Rojnic Palavra I. General practice meeting the needs for psychiatric care in Croatia. Psychiatria Danubina 2010 Mar;22(1):57-63

4. M. Rojnić Kuzman, A. Malik, K. B. Nostrom, S. Colin, I. T. Calliess. International organizations of young psychiatrists and trainees: an update (Sadašnje stanje organizacija mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije). Socijalna psihijatrija 2010; 38 (1): 5-10.

5. Rojnic Kuzman M, Jovanovic N. Sekcija mladih psihijatara i

140

specijalizanata psihijatrije Hrvatske – jučer, danas, sutra (The Croatian Section of young psychiatrists and psychiatric trainees – yesterday, today and tomorrow). Socijalna psihijatrija 2010; 38 (1): 10-14.

6. Vukušić Rukavina T, Rojnić Kuzman M, Brborović O, Jovanović N. Prikaz duševnih smetnji u tiskanim medijima u Hrvatskoj (Perception of mental illness in Croatian printed media). Socijalna psihijatrija 2010; 38 (1): 14-22

7. Jovanović N, Rojnić Kuzman M, Mayer N, Aukst Margetić B, Blažević Zelić S, Vidović D, Lasić D, Peharda T, Nađ S, Blečić H, Degmečić D. Specijalističko usavršavanje iz psihijatrije u Hrvatskoj iz perspektive edukatora (Psychiatric residency training in Croatia – the educators prospective). Socijalna psihijatrija 2010; 38 (1): 67-74.

8. Calliess IT, Kuzman MR, Treichel K, Nikitopoulos J, Malik A. Networking, Leadership and Empowerment. Young psychiatrist forging their own destiny. Die Psychiatrie 2009; 6

9. Jovanovic N, Beezhold J, Andlauer O, Kuzman MR, Podlesek A, Hanon C, Schulze B. European psychiatry residents on fire - First results from The International Psychiatry Resident / Trainee Burnout Syndrome Study BoSS. Die Psychiatrie 2009; 6

10. Strkalj Ivezic S, Rojnic Kuzman M, Silobrcic Radic M. Mental health services in Croatia. International Psychiatry 2009; 6(4):91-93.

11. Hotujac Lj, Rojnić Kuzman M. Liječenje akutne epizode bipolarnog afektivnog poremećaja. Medix, 2008, 77.


28.4.2008, znanstveni novak-viši asistent

141

Ime Miroslav Prezime Herceg Naziv ustanove Klinika za psihijatriju Vrapče E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis a) osobni podaci, obrazovanje i zaposlenje: Prim. dr. sc. Miroslav Herceg, doktor medicine i specijalist psihijatar, subspecijalist iz biologijske psihijatrije, znanstveni suradnik, stalni sudski vještak iz psihijatrije, rođen je 21. listopada 1968. godine u Zagrebu. Oženjen je, otac dvoje djece. Zaposlen je u Klinici za psihijatriju Vrapče na mjestu pročelnika Zavoda za integralnu psihijatriju II. Osnovnu školu završio u Jastrebarskom. Srednju medicinsku školu završio 1987. godine u Zagrebu. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao 1988. godine, a završio 1994. godine. Obvezatni liječnički pripravnički staž završio pri Psihijatrijskoj bolnici Vrapče u kojoj se nakon položenog državnog ispita zapošljava na mjestu liječnika sekundarca. Specijalizaciju iz psihijatrije završio 2000. godine. Po završetku specijalizacije radi na mjestu odjelnog psihijatra na odjelu integralne ženske psihijatrije, a od siječnja 2012. godine na mjestu pročelnika Zavoda za integralnu psihijatriju II. b) akademski stupnjevi, napredovanje i funkcije u službi Prim. dr. sc. Miroslav Herceg, dr. med. obranio je doktorsku disertaciju 2010. g. pod naslovom «Uloga vrste antipsihotika i drugih čimbenika na rehospitalizaciju bolesnika nakon prve epizode shizofrenije» na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te stekao akademski stupanj doktor medicinskih znanosti iz područja biomedicine i zdravstva. Magistrirao je 2004. g. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom «Analiza bolničke potrošnje psihofarmaka u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče u četverogodišnjem razdoblju» te stekao akademski stupanj magistra znanosti. Od 2000.godine radi kao specijalist psihijatar, ima dugogodišnje kliničko iskustvo. Naslov primarijusa stekao 2010. godine. Od siječnja 2012. godine obnaša dužnost pročelnika Zavoda za integralnu psihijatriju II u Klinici za psihijatriju Vrapče. c) znanstveno i stručno usavršavanje Završio je znanstveni poslijediplomski studij iz Biomedicine 2000. godine, Stručni poslijediplomski studij iz Kliničke farmakologije i toksikologije 2003. godine. Specijalizaciju iz psihijatrije završio 2000. godine, subspecijalizaciju iz biologijske psihijatrije završio 2009. godine. Izobrazbu za stalnog sudskog vještaka iz psihijatrije završio 2006. godine. Završio brojne edukacije u zemlji i inozemstvu od kojih se ističu: Seminar Internacionalnog

142

psihijatrijskog instituta u Danskoj 2000. godine, Bečku školu za klinička ispitivanja u psihijatriji i neurologiji u Beču 2001. godine. Seminare pod naslovom Trendovi u farmakološkom liječenju shizofrenije i Cost-effectivness psihijatrijskih tretmana u Stockholmu u Švedskoj 2002. godine. Zavšio Edukacijski program za mlade psihijatre Svjetskog psihijatrijskog društva u Yokohami u Japanu 2002. godine. Kao istraživač sudjelovao u brojnim kliničkim ispitivanjima psihofarmaka od I do IV kliničke faze. Sudjelovao na brojnim kongresima i seminarima u zemlji i svijetu. Autor je više objavljenih radova i sažetaka. Područje znanstvenog interesa dr.sc. Miroslava Hercega u prvom redu su istraživanja u psihijatriji s posebnim interesom za biologijsku psihijatriju, shizofreniju i psihofarmakologiju što su bile i teme njegovog magistarskog rada i doktorske disertacije. d) znanstveno zvanje: znanstveni suradnik


1) Herceg M, Jukić V, Vidović D, Erdeljić V, Ćelić I, Kozumplik O, Bagarić D, Silobrčić Radić M. Two-year rehospitalisation rates of patients with newly diagnosed or chronic schizophrenia on atypical or atypical or typical antipsychotics drugs: retrospective cohort study. Croat Med J. 2008;49:215-23.

2) Jukić V, Herceg M, Brečić P, Vidović D, Križaj. Dynamic in presvribing antipsychotic drugs during five year period (2001-2005) in the Psychiatric hospital «Vrapče», Zagreb, Croatia. Coll. Antropol. 32 (2008) Suppl. 1:211-213.

3) Mužinić L, Jukić V, Herceg M, majdančić Ž, Križaj A. Psihijatrijski bolesnik i nasilje u obitelji. Soc. psihijat., 36 (2008) 23-28.

4) Sumic JC, Baric V, Bilic P, Herceg M, Sisek-Sprem M, Jukic V. QTc and psychopharmacs: are there any differeneces between monotherapy and polytherapy. Ann Gen Psychiatry, 2007 May 3;6:13.

5) Jukić V, Herceg M. Farmakoekonomija antipsihotika. Medix, 2006;62/63:119-122.

6) Herceg M. Antidepresivi i suicidalnost. Pharmaca. 2007;45:219-221.

7) Hrabrić K, Jukić V, Bilić P, Ćelić I, Herceg M. Neuroradiologic diagnostic in patients hospitalized in Vrapče Psychiatric Hospital. Lijec Vjesn. 2009:131:122-5.

8) Herceg M, Mužinić L, Jukić V. Can we prevent blood dyscrasia (leucopenia, thrombocytopenia) and epileptic seizures induced by clozapine. Psychiat Danub. 2010;22:85-9.

9) Jukić V, Herceg M, Savić A. Availability of psychiatric medications to Croatian healthcare users and the influence of availability of atypical antipsychotics on psychiatric hospital morbidity. Psychiat Danub. 2011;23:320-4.

10) Jukić V, Savić A, Herceg M. Availability of psychiatric medications, especially antipsychotics, in context of patient rights and destigmatization of psychiatric patients. Psychiat Danub.

143

2011;23:316-9. Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje

Viši asistent, 2013.

4.4.1. PODACI O SVAKOM ANGAŽIRANOM SURADNIKU

Ime Ana Prezime Borovečki Naziv ustanove Sveučilište u zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog

zdravlja “Andrija Štampar” E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

-

Životopis Dr. Ana Borovečki, rođena1973. u Zagrebu. Završila je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu. 1998. diplomirala je na Medicinskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1998.dobila je Rektorovu nagradu za rad “Filozofski uzori Gjure Armena Baglivija u De fibra motrice et morbosa”. 2000. diplomirala je na Filozofskome fakultetu sveučilišta u Zagrebu filozofiju i komparativnu književnost. 2004. magistrirala je na Sveučilištu u Leuvenu European Masters in Bioetics. Doktorirala je na Sveučilištu u Nijmegenu u Nizozemskoj 2008.godine s temom „Ethics Committees in Croatia“. 2009.stekla je naziv stručnog magistra iz područja javnog zadrvstva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Specijalist je kliničke farmakologije s toksikologijom.Od stranih jezika poznaje latinski i grčki, tečno govori engleski i francuski, služi se njemačkim jezikom,a pasivno poznaje i talijanski jezik. Od 2009. docent je na Katedri za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


IZVORNI ZNANSTVENI I PREGLEDNI RADOVI U CC ČASOPISIMA 1.Borovečki, Ana: The Quest for Mediterranean Bioethics. Medicine Healthcare and Philosophy Journal. 15(2012); 417-418 ( uvodnik u tematski broj). 2. Borovečki, Ana; Makar-Aušperger, Ksenija; Francetić, Igor; Babić-Bosanac, Sanja; Gordijn, Bert; Steinkamp, Norbert; Orešković, Stjepan. Developing a Model of Healthcare Ethics Support in Croatia. // CQ. Cambridge quarterly of healthcare ethics. 19 (2010), 3; 395-401 (članak, znanstveni). ZNANSTVENI RADOVI U DRUGIM ČASOPISIMA 1. Borovečki, Ana; Bradamante, Vlasta; Šimonović, Dubravka; Babić-

144

Bosanac, Sanja. Etički pristup znanstvenim istraživanjima u kojima se korsite pohranjeni biološki materijali pacijenata i njihovi medicinski podatci. // LIječnički Vjesnik. 133 (2011) , 81-88; 133-139 (pregledni rad, znanstveni). 2. Borovečki, Ana; Babić- Bosanac, Sanja; ten Have, Henk. STADIUL IMPLEMENT RII LEGII PRIVIND DREPTURILE PACIENTILOR DIN CROATIA- STUDIU PILOT. // Revista Romana de Bioetica. 8 (2010) , 3; 36-48 (članak, znanstveni). 3. Babić-Bosanac, Sanja; Borovečki, Ana; Fišter, Kristina. Patients’ rights in the Republic of Croatia – between the law and reality. // Medicinski glasnik Ljekarske komore Zeničko -dobojskog kantona. 5 (2008) , 1; 33-36 (članak, znanstveni). OSTALI RADOVI U DRUGIM ČASOPISIMA 1. Borovečki, Ana; Francetić, Igor; Mujkić, Aida. Ethics and biomedical research in Croatia. // Bioethica Forum. 3 (2010) , 1; 26-29 (pregledni rad, stručni). 2. Strech, Daniel; Borovečki, Ana; Kovács, Laszlo. Report on the conference "Clinical ethics consultation: theories and methods--implementation--evaluation, " February 11-15, 2008, Bochum, Germany. // Medicin, Health Care and Philosophy. 12 (2009) , 1; 109-110 (kratko priopćenje, ostalo). 3. Šimonović, Dubravka; Borovečki, Ana. Impact of the Oviedo Convention and its Protocols on National Legislation in Croatia. // Medical Ethics and Bioethics. 16 (2009) , Suppl 1; 21-22 (pregledni rad, stručni).


21.9.2009.

Ime LOVORKA Prezime BRAJKOVIĆ Naziv ustanove Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

-

Životopis Lovorka Brajković je diplomirala 1999. godine na Filozofskom fakultetu, Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Odsjek za psihologiju. Od 2000. – 2003. Stručni poslijediplomski studij – specijalistički studij iz kliničke psihologije; tema magisterija odobrena 2003.godine. Od 2001. – 2003. Polazi Stručni poslijediplomski studij

145

Psihotraumatologija – Medicinski fakultet Sveučilište u Zagrebu. Doktorirala je 2010.godine na Medicinskom fakultetu Zagreb – biomedicina i zdravstvo, kliničke medicinske znanosti. Educirala se iz komunikacijskih vještina, petogodišnja edukacija iz Transakcijske analize, smjer klinička psihoterapija (1994 – 2000), edukacija iz realitetne psihoterapije (I stupanj), edukacija iz seksualne terapije – 2004-2007., edukacija iz autogenog treninga (početna i napredna) (2006, 2007), Edukacija iz grupne psihoterapije (bazični trening) (2000), licencirani je seksualni terapeut (2012). Od svibnja 2012. je znanstveni savjetnik – biomedicina i zdravstvo, polje kliničke medicinske znanosti.


IZVORNI ZNANSTVENI I PREGLEDNI RADOVI U CC ČASOPISIMA 1.Borovečki, Ana: The Quest for Mediterranean Bioethics. Medicine Healthcare and Philosophy Journal. 15(2012); 417-418 ( uvodnik u tematski broj). 2. Borovečki, Ana; Makar-Aušperger, Ksenija; Francetić, Igor; Babić-Bosanac, Sanja; Gordijn, Bert; Steinkamp, Norbert; Orešković, Stjepan. Developing a Model of Healthcare Ethics Support in Croatia. // CQ. Cambridge quarterly of healthcare ethics. 19 (2010), 3; 395-401 (članak, znanstveni). ZNANSTVENI RADOVI U DRUGIM ČASOPISIMA 1. Borovečki, Ana; Bradamante, Vlasta; Šimonović, Dubravka; Babić-Bosanac, Sanja. Etički pristup znanstvenim istraživanjima u kojima se korsite pohranjeni biološki materijali pacijenata i njihovi medicinski podatci. // LIječnički Vjesnik. 133 (2011) , 81-88; 133-139 (pregledni rad, znanstveni). 2. Borovečki, Ana; Babić- Bosanac, Sanja; ten Have, Henk. STADIUL IMPLEMENT RII LEGII PRIVIND DREPTURILE PACIENTILOR DIN CROATIA- STUDIU PILOT. // Revista Romana de Bioetica. 8 (2010) , 3; 36-48 (članak, znanstveni). 3. Babić-Bosanac, Sanja; Borovečki, Ana; Fišter, Kristina. Patients’ rights in the Republic of Croatia – between the law and reality. // Medicinski glasnik Ljekarske komore Zeničko -dobojskog kantona. 5 (2008) , 1; 33-36 (članak, znanstveni). OSTALI RADOVI U DRUGIM ČASOPISIMA 1. Borovečki, Ana; Francetić, Igor; Mujkić, Aida. Ethics and biomedical research in Croatia. // Bioethica Forum. 3 (2010) , 1; 26-29 (pregledni rad, stručni). 2. Strech, Daniel; Borovečki, Ana; Kovács, Laszlo. Report on the conference "Clinical ethics consultation: theories and methods--implementation--evaluation, " February 11-15, 2008, Bochum, Germany. // Medicin, Health Care and Philosophy. 12 (2009) , 1; 109-110 (kratko priopćenje, ostalo). 3. Šimonović, Dubravka; Borovečki, Ana.

146

Impact of the Oviedo Convention and its Protocols on National Legislation in Croatia. // Medical Ethics and Bioethics. 16 (2009) , Suppl 1; 21-22 (pregledni rad, stručni).


21.9.2009.

Ime LOVORKA Prezime BRAJKOVIĆ Naziv ustanove Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb


-

Životopis Lovorka Brajković je diplomirala 1999. godine na Filozofskom fakultetu, Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Odsjek za psihologiju. Od 2000. – 2003. Stručni poslijediplomski studij – specijalistički studij iz kliničke psihologije; tema magisterija odobrena 2003.godine. Od 2001. – 2003. Polazi Stručni poslijediplomski studij Psihotraumatologija – Medicinski fakultet Sveučilište u Zagrebu. Doktorirala je 2010.godine na Medicinskom fakultetu Zagreb – biomedicina i zdravstvo, kliničke medicinske znanosti. Educirala se iz komunikacijskih vještina, petogodišnja edukacija iz Transakcijske analize, smjer klinička psihoterapija (1994 – 2000), edukacija iz realitetne psihoterapije (I stupanj), edukacija iz seksualne terapije – 2004-2007., edukacija iz autogenog treninga (početna i napredna) (2006, 2007), Edukacija iz grupne psihoterapije (bazični trening) (2000), licencirani je seksualni terapeut (2012). Od svibnja 2012. je znanstveni savjetnik – biomedicina i zdravstvo, polje kliničke medicinske znanosti. Područje znanstvenog interesa primarno je vezano za kliničku psihologiju, psihološku medicinu i psihoterapiju te psihosomatsku medicinu i suradnu psihijatriju, odnosno kliničke medicinske znanosti (biomedicinu i zdravstvo). U području liaison (suradne) psihijatrije najviše se bavi problematikom kronične boli, psihoonkologijom i palijativnom medicinom, gdje ima niz znanstvenih ali i stručnih i nastavnih aktivnosti.


Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima 1. Djordjevic V, Bras M, Brajkovic L. Person-centered medical

interview. Croatian Medical Journal. 2012; 53(4): 310-3. 2. Brajkovic L, Gregurek R, Kusevic Z, Ratkovic, AS, Bras M,

Djordjevic V. Life Satisfaction in Persons of Third Age after Retirement. Collegium Antropologicum, 2011; 35(3): 665-67

3. Bras M, Milunovic V, Boban M, Brajkovic L, Benkovic V, Dordevic

147

V, Polasek O. Quality of Life in Croatia Homeland War (1991 – 1995) veterans who suffer from post-traumatic stress disorder and chronic pain. Health and quality of life outcomes 2011; 9:56.

4. Jevtovic S, Gregurek R, Kalenic B, Brajkovic L, Bras M, Loncar M, Germain A. Correlation of Sleep Disturbances, Anxiety and Depression in Croatian War Veterans with Posttraumatic Stress Disorder. Coll. Antropol. 2011; 35 Suppl 1:175 – 181.

5. Skočić M, Rudan V, Brajković L, Marcinko D. Relationship among psychopathological dimensions, coping mechanisms, and glycemic control in a Croatian sample of adolescents with diabetes mellitus type 1. Europen Child and Adolescent Psychiatry. 2010 Jun;19(6):525-33.

6. Brajković L, Bras M, Milunović V, Busić I, Boban M, Loncar Z, Micković V, Gregurek R. The connection between coping mechanisms, depression, anxiety and fatigue in multiple sclerosis. Collegium Antropologicum. 2009;33 Suppl 2:135-40.

7. Brajković L, Jevtović S, Bilić V, Bras M, Loncar Z. The efficacy of a brief supportive psychodynamic therapy in treating anxious-depressive disorder in Daily Hospital. Collegium Antropologicum. 2009;33(1):245-51.

8. Brajković L, Godan A, Godan L. Quality of life after stroke in old age: comparison of persons living in nursing home and those living in their own home. Croatian Medical Journal. 2009;50(2):182-8.

9. Godan A, Brajković L, Fortuna V, Godan L. Attitudes and sterotypes of supporting fields towards the persons with disabilities. Collegium Antropologicum. 2008;32(3):783-91.

Radovi koji se citiraju u SCI bazama1. Braš M, Brajković L, Milunović V, Bičanić I, Haller F, Dorđević V,

Miličić D. Psychiatrists' empathy, beliefs and attitudes towards veterans suffering from combat-related posttraumatic stress disorder. Psychiatr Danub. 2012 Sep;24(3):287-91

:

2. Jakšić N, Brajković L, Ivezić E, Topić R, Jakovljević M. The Role of Personality Traits in Posttraumatic Stress Disorder (PTSD). Psychiatr Danub. 2012 Sep;24(3):256-66.

3. Jakovljević M, Brajković L, Jakšić N, Lončar M, Aukst-Margetić B, Lasić D. Posttraumatic Stress Disorder (PTSD) from Different Perspectives: a Transdisciplinary Integrative Approach. Psychiatr Danub. 2012 Sep;24(3):246-55.

4. Jakovljević M, Brajković L, Lončar M, Cima A. Posttraumatic Stress Disorder (PTSD) between Fallacy and Facts: What We Know and What We Don't Know? Psychiatr Danub. 2012 Sep;24(3):241-5

5. Bras M, Milunovic V, Brajkovic L, Djordjevic V. Principi palijativne medicine. Neurologica Croatica. 2011; 60(3-4): 101-106

6. Djordjevic V, Bras M, Milunovic V, Brajkovic L. Komunikacija s neurološkim bolesnikom. Neurologica Croatica. 2011; 60(3-4): 107-111

7. Brajkovic L, Bras M, Djordjevic V. Psihološka procjena neurološkog bolesnika u palijativnoj medicini. Neurologica


















148

Croatica. 2011; 60(3-4):113-117 8. Dordević V, Bras M, Milunović V, Brajković L, Boban M, Bicanić I,

Jasaragić M, Gregurek R, Milicić D, Laco M. Self-perceived social support in Croatian war veterans suffering from combat-related posttraumatic stress disorder -- what should not have happened. Acta Clinica Croatica. 2011;50(2):177-84.

9. Bras M, Djordjevic V, Milunovic V, Brajkovic L, Milicic D, Konopka L. Person-centered medicine versus Personalized medicine: Is it just a sophism? A view from chronic pain management. Psychiatria Danubina, 2011; 23(3): 246-250.

10. Gregurek R, Bras M, Dordević V, Ratković AS, Brajković L. Psychological problems of patients with cancer. Psychiatry Danubina. 2010;22(2):227-30.

11. Josipovic-Jelic Z, Soljan I, Brajkovic L, Titlic M. Why Croatian patients increasingly opt for treatment in private medical clinics? Bratisl Lek Listy. 2009;110(6):368-73.

12. Gregurek R, Brajković L, Kalenić B, Bras M, Persić-Brida M. Five years study on impact of anxiety on quality of life in patients treated with bone marrow transplantation. Psychiatry Danubina. 2009;21(1):49-55.

13. Bras M, Gregurek R, Milunović V, Busić I, Brajković L. Relationship between combat related posttraumatic stress disorder (PTSD) and multiple sclerosis (MS). Psychiatry Danubina. 2008;20(1):80-4.


Od svibnja 2012. je znanstveni savjetnik – biomedicina i zdravstvo, polje kliničke medicinske znanosti.

Ime Nina Prezime Prosinečki Naziv ustanove KBC Rebro E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

-

Životopis Datum i godina rođenja: 19.12.1979. Obrazovanje: 2003. Dipl. Socijalni radnik. Pravni fakultet u Zagrebu- Studijski centar socijalnog rada 2012. Doktorand, Studijski centar socijalnog rada. Područje rada: psihosocijalni prediktori recediva u alkoholičara nakon ortotopične transplantacije jetre Radno iskustvo: Od 2004. KBC Rebro










149

Nastava: Od 2010. Studijski centar socijalog rada, kolegij Savjetovanje- vježbe Usavršavanja: Realitetna terapija, The William Glasser Institute Certification (HURT)


N.Prosinečki. Animal-assisted therapy- novi trend u liječenju osoba psihičkim I intelektualnim smetnjama. Socijalna psihijatrija 2011;39:25-34 N.Prosinečki. Psihosocijalni pristup u radu s psihički oboljelim osobama. Socijalna psihijatrija 2011;39:171-178 Z.Kušević, S.Mršić-Husar, N.Prosinečki, A.Kulenović Somun, G.Babić, H.Vukušić, R.Gregurek. Odnos intenziteta posttraumatskog stresnog poremećaja izazvanog ratnom traumom I socijalne podrške. Socijalna psihijatrija 2012;40:70-76 J.Grubišin, N.Prosinečki. Utjecaj kliničkih parametara na uspješnost prepoznavanja emocija u shizofrenih bolesnica. Socijalna psihijatrija 2012;40:161-169


-

150

Ime Dragica Prezime Kozarić-Kovačić Naziv ustanove Klinička bolnica Dubrava, Klinika za psihijatriju Zdarvstvenog

veleučilišta, Referentni centar Ministarstva zdravlja za poremećaje uzrokovane stresom, Regionalni centar za psihotraumu Zagreb, Zagreb, Avenija Gojka Šuška 6


Životopis Dragica Kozarić-Kovačić rođena je 26. rujna 1949. godine u Popovači. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je završila 1974. godine. Specijalizaciju iz psihijatrije je obavila u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče u Zagrebu od 1976. do 1979. godine. Godine 1984. je obranila magistarski rad na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 1987. godine je obranila doktorsku disertaciju također na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1999. je obranila MA iz Integrativne psihoterapije na University of Derby, UK. Naziv primariusa stekla je 1990. godine. Godine 1991. izabrana je u znanstveno zvanje znanstvene suradnice i iste godine je izabrana u znanstveno-nastavno zvanje docentice na Fakultetu za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1994. izabrana je za suradnog člana Hrvatske akademije medicinskih znanosti. Godine 1995. je izabrana u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora i 1996. godine je izabrana za redovnog člana Hrvatske akademije medicinskih znanosti i dopredsjednika Razreda za psihološku medicinu Hrvatske akademije medicinskih znanosti. Godine 2000. je izabrana u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sudjeluje u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Medicinskom fakultetu, Pravnom fakultetu, Zdravstvenom veleučilištu, Odsjeku za psihologiju, Studiju forenzičnih znanosti, itd. Godine 2007. je izabrana u redovitog profesora u trajnom zvanju. Od 2004. do 2012. godine bila je predsjednica Stručnog povjerenstva za dodjelu nagrada iz područja biomedicine Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH, te članica je Saborskog odbora RH za dodjelu nagrada za znanosti, a od 2010. godine član je Komisije za pomilovanje predsjednika RH. Predstojnica je Klinike za psihijatriju Kliničke bolnice Dubrava i voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za poremećaje uzrokovane stresom te pročelnica Katedre za psihijatriju Zdravstvenog veleučilišta. Od 1980. godine je stalni sudski vještak iz forenzičke psihijatrije, a od 2000. g. je subspecijalista iz forenzičke psihijatrije. Bila je dekanica Visoke policijske škole u dva mandata, od 1995. do 1998. g., uvela je uz stručni studij Sveučilišni (znanstveni) studij iz kriminalistike na Sveučilištu u Zagrebu te poslijediplomski studij iz

151

"Nasilničkog kriminalieta", kojega je vodila kao i kolegij "Forenzičko-psihijatrijski aspekti nasilničkog kriminaliteta". Predavač u Center of Excellency-Defense against terorrism-NATO, koji je smješten u Ankari. Od 1999. godine organizira edukaciju iz integrativne psihoterapije u Hrvatskoj u suradnji s Evropskom udrugom za integrativnu psihoterapiju i University of Derby iz UK s mogučnošću dobivanja Evropske licenece iz integrativne psihoterapije. Ujedno sudjeluje u edukaciji integrativnih psihoterapeuta koju organizira Evropska udruga za integrativnu psihoterapiju u Engleskoj zajedno s University of Derby gdje je gost predavač. Vodila je i vodi znanstvene domaće i međunarnodne projekte, uspostavila je suradnju s međunarodnim institucijama. Kao glavni istraživač je sudjelovala i sudjeluje u kliničkim ispitivanjima lijekova. Organizirala je brojne simpozije i kongrese te radionice, recenzent je za domaće i strane časopise i projekte. Unazad nekoliko godina organizira hrvatske simpozije posvećene stresu te nekoliko naprednih NATO radionica o stresu. Bavi se s nekoliko područja iz psihijatrije. Iz užeg područja rada objavila je 51 izvorni znanstveni članak indeksiran u bazi Current Contents, 62 izvorna znanstvena članka koja se indeksiraju u drugim međunarodnim indeksnim publikacijama (SCI ili SSCI, Index Medicus, Excerpta Medica, itd.), 26 kongresnih sažetaka indeksiranih u bazi Current Contents, 16 (poglavlja u udžbenicima/udžbenici), 90 knjiga ili poglavlja u knjigama od kojih je jedna indeksirana u bazi Current Contents, 85 ostalih članaka, 160 kongresnih priopćenja, itd. Dobila je treću nagrada na 12. evropskom psihijatrijskom kongresu (AEP), održanom u Genevi od 14. do 18.4.2004. godine, prvu nagradu za najbolji rad na Psihijatrijskim danima održanim u Opatiji, ožujak 2005. g te 2006. godine te godišnju nagradu "Ivan Filipović” Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u području znanstvenog i nastavnog rada.


RADOVI INDEKSIRAJNI U CURRENT CONTENTS: 1. Stipčević T, Pivac N, Kozarić-Kovačić D, Muck-Šeler D. Thyroid activity in patients with major depression. Coll Antropol. 2008; 32 (3): 973-976. 2. Noskova T, Pivac N, Nedic G, Kazantseva A, Gaysina D, Faskhutdinova G, Gareeva A, Khalilova Z, Khusnutdinova E, Kozaric-Kovacic D, Kovacic Z, Jokic M, Muck Seler D (2008) Ethnic differences in the serotonin transporter polymorphism (5-HTTLPR) in several European populations. Progress Neuro-Psychopharmacol Biol Psychiatry. 2008;32 (7):1735-1739. 3. Gerearts E, Kozarić-Kovačić D, Merkelbach H, Peraica T, Jelicic M, Candel I. Detecting deception of war-related posttraumatic stress disorder. J Forensic Psych Psychology. 2009; 20 (2):278-285. 4. Kozarić-Kovačić D. Psychopharmacotherapy of Posttraumatic stress disorder. Croat Med J. 2008; 49:459-475. 5. Jendričko T, Vidović A, Grubišić-Ilić M, Romić Ž, Kovačić Z, Kozarić-Kovačić D. Homocysteine and serum lipids concentration in

152

male veterans with posttraumatic stress disorder. Progress Neuro-Psychopharmacol Biol Psychiatry. 2009; 33 (1):134-140. 6. Pivac N, Kim B, Nedić G, Joo YH, Kozarić-Kovačić D, Hong JP, Muck-Šeler D. Ethnic differences in the brain-derived neurotrophic factor Val66Met polymorphism in Croatian and Korean healthy subjects. Croat Med J. 2009; 50 (1):43-48. 7. Jovanović T, Norrholm SD, Jambrošićic-Sakoman A, Esterajher S, Kozarić-Kovačić D. Altered resting psychophysiology and startle response in Croatian combat veterans with PTSD. Intl J Psychiophysiology. 2009; 71(3):264-268. 8. Kozarić-Kovačić D, Grubišić-Ilić M, Romić Ž, Vidović A, Jendričko T, Pivac N. Body mass index in male Caucasian veterans with and without posttraumatic stress disorder. Progress Neuro-Psychopharmacol Biol Psychiatry. 2009, 33; 8: 1447-1450. 9. Vidović A, Grubišić-Ilić M, Kozarić-Kovačić D, Gotovac K, Rakoš I, Markotić A, Rabatić S, Dekaris D, Sabioncello A. Exaggerated platelet reactivity to physiological agonists in war veterans with posttraumatic stress disorder. Neuroendocrinology. 2010; 2: xxx. 10. Nenadić-Šviglin K, Nedić G, Nedić G, Nikolac M, Kozarić-Kovačić D, Stipčević T, Muck-Šeler D, Pivac N. Suicide attempts, comorbid depression and platelet serotonin in alcohol dependence. Alcohol. 2010;45:209-216. 11. Pivac N, Kozarić-Kovačić D, Grubišić-Ilić M, Nedić G, Rakoš Iva, Nikolac M, Blažev M, Muck-Šeler D. The association between brain-derived neurotrophic factor Val66Met variants and psychotic symptoms in posttraumatic stress disorder. The World Journal of Biological Psychiatry.2012;13:306-311. 12. Čeprnja M, Đerek L, Unić A, Blažev M, Fistonić M, Kozarić-Kovačić D, Franić M, Romić Ž. Oxidative Stress Markers in Patients with Post-Traumatic Stress Disorders. Coll Antropol. 2011; 4: 1155-1160. 13. Jovanović T, Jambrošić Sakoman A, Kozarić-Kovačić D, Havelka Meštrović A, Duncan JE, Davis M, Norrholm DS. Acute stress disorder versus chronic posttraumatic stress disorder: inhibition of fear as function of the time since trauma. Depress Anxiety. 2012: 1-8. 14. Kozarić-Kovačić D, Eterović M. Lamotrigine abolished aggression in patient with treatment-resistant posttraumatic stress disorder. Clinical Neuopharmacology , 2013 (u postupku objavljivanja). RADOVI U DRUGIM MEĐUNARODNIM INDEKSNIM PUBLIKACIJAMA 1. Grubišić-Ilić M, Marinić I, Božičević I, Blažev M, Vidović A, Kozarić-Kovačić D. Učestalost primjene benzodiazepina u terapiji posttraumatskog stresnog ppremećaja. Alcoholism. 2008; 44 (Suppl. 1):40-40. 2. Kozarić-Kovačić D, Vidović A, Božičević I, Blažev M, Marinić I, Grubišić-Ilić M. Uobičajeni laboratorijski pokazatelji ukazuju na veću stvarnu učestalost poremećaja uzrokovanih alkoholom u osoba s

153

posttraumatskim stresnim poremećajem. Alcoholism. 2008; 44 (Suppl. 1):94-94. 3. Kozarić-Kovačić D. Integrative Psychotherapy. Psychiatria Danubina. 2008; 20(3):352-364. 4. Kozarić-Kovačić D. Causes, diagnoses and treatment of post-traumatic stress disorder. Acta Neuropsychiatrica. 2009; 21:9-9. 5. Kozarić-Kovačić D. Pharmacotherapy treatment of PTSD and comorbid disorders. Psychiatra Danubina. 2009; 21 (21):411-414. 6. Kozarić-Kovačić D, Jambrošić-Sakoman A, Jovanović T. Psychophysiological indicators of acute stress disorder and posttraumatic stress disorder: predictive value of peritraumatic dissociation. JCR (Journal of CyberTherapy and Rehabilitation). 2010; 3:154-156. 7. Kozarić-Kovačić D, Jambrošić Sakoman A. Jovanovic T, Milas G. Psychophysiological indicators of acute stress disorder. Stud Health Technol Inform. 2010, 154:185-189. 8. Kozarić-Kovačić D, Jambrošić-Sakoman A, Jovanović T. Startle reactivity in acute stress disorder and posttraumatic stress disorder. JCR (Journal of CyberTherapy and Rehabilitation). 2011; 4: 207-209. 9. Kozarić-Kovačić D, Jambrošić Sakoman A. Jovanovic T. Startle reacitvity in acute stress disorder and posttraumatic stress disorde. Stud Health Technol Inform. 2011, 167:194-198. UDŽBENICI

1. Kozarić-Kovačić D. Integrativna psihoterapija (Integrative Psychotherapy). U: Jukić V, Pisk Z, ur. Psihoterapija (Psychotherapy): Zagreb: medicinska naklada i psihijatrijska bolnica Vrapče, 2008: 75-80.

2. Kozarić-Kovačić D. Integrativna psihoterapija (Integrative Psychotherapy). U: Frančišković T, Moro, LJ, ur. Psihijatrija (Psychiatry). Zagreb: Medicinska naklada, 2009: 146-156.

3. Kozarić-Kovačić D. Psihijatrijski komorbiditet (Psychiatric Comorbidity). U: Frančišković T, Moro, LJ, ur. Psihijatrija (Psychiatry). Zagreb: Medicinska naklada, 2009: 361-367.

. Kozarić-Kovačić D. Simuliranje psihičkih poremećaja (Malingering Psychiatric Disturbances). U: Frančišković T, Moro, LJ, ur. Psihijatrija (Psychiatry). Zagreb: Medicinska naklada, 2009:384-388.

KNJIGE1. Kozarić-Kovačić D, Gamberger D, Marinić I, Grubišić-Ilić M, Romić Ž. Integrative Diagnostic Model for PTSD and Suicidality. In: Wiederhold BK, editor. Lowering Suicide Risk in Returning Troops: Wounds of War. NATO Security through Science Series, IOS Press Amsterdam. 2008: 53-72. 2. Pivac N, Kozarić-Kovačić D, Nedić G, Mustapić M, Stipčević T, Nenadić-Šviglin K, Grubišić-Ilić M, Mück-Šeler D. Neurobiology of Suicidal Behaviour. In: Wiederhold BK, editor. Lowering Suicide Risk in Returning Troops: Wounds of War. NATO Science through peace and security. IOS Press Amsterdam, 2008: 3-23. 3. Kozarić-Kovačić D, Grubišić Ilić M, Hećimović V, Peraica T.

http://www.biomedexperts.com/Abstract.bme/20543295/Psychophysiological_indicators_of_acute_stress_disorder�

154

(editors of Croatian edition). Gilbert MC, Evans K. Psihoterapijska supervizija-integrativni odnosni pristup psihoterapijskoj superviziji [Psychotherapy supervision: An integrative relational. approach to psychotherapy supervision]. Zagreb: Medicinska naklada. 2008. 4. Pivac N, Kozarić-Kovačić D, Mustapić M, Deželjin M, Nenadić-Šviglin K, Muck-Šeler D. Peripheral biological markers in alcoholism. New York: Nova Science Publishers, 2008. 5. Kozarić-Kovačić D. Integrativna psihoterapija. U: Jukić V, Pisk Z (urednici). Psihoterapija-škole i psihoterapijski pravci u Hrvatskoj danas. Zagreb: Medicinska naklada, Psihijatrijska bolnica Vrapče, 2008: 75-80. 6. Pivac N, Nedić G, Nikolac M, Nenadić-Šviglin K, Kozarić-Kovačić D, Mustapić M, Kovačić Z, Grubišić-Ilić M, Borovečki F, Hajnšek S, Muck-Šeler D. Sleep disturbances, and serotonergic markers in psihiatric disorders. In book: Nightmares: Causes, Content Analyses and Treatmens. New York: Nova Science Publishers, 2010:1-85. 7. Pivac N, Kozarić-Kovačić D, Nedić G, Nikolac M, Mustapić M, Babić A, Grubišić-Ilić M, Kovačić Z, Muck-Šeler D. Gnetic markers in suicidal and non-suicidal veterans with combat-related posttraumatic stress disorder. In book: Posttraumatic stress disorder. New York: Nova Science Publishers, 2010: 109-139. 8. Muck-Šeler D, Mustapić M, Nedić G, Babić A, Mimica N, Kozarić-Kovačić D, Nenadić-Šviglin K, Stipčević T, Presečki P, Borovečki F, Folnegović-Šmalc V, Kovačić Z, Pivac N. Genetic and biochemical markers of serotonergic and catecholaminergic systems in neuropsychiatric disorders. Neuropsychiatric Ganetics. New York: Nova Science Publishers, 2010:1-67. 9. Kozarić-Kovačić D, Jambrošić Sakoman A, Jovanović T, Milas G. Psychophysiological indicators of acute stress disorder. U: BK Wiederhold, G Riva, SI Kim. Annual Review of Cybertherapy and Telemedicine 2010. Amsterdam-Berlin-Tokyo-Washington,DC: IOS Press, 2010: 185-189. 10. Kozarić-Kovačić D, Grubišić-Ilić M, Marinić I, Alegić Karin A. Posttraumatic stress disorder and aggression. In: Wiederhold B, ed. Coping with posttraumatic stress disorder in returning troops. Amsterdam-Berlin-Tokyo-Washington,DC: IOS Press, 2010: 115-126. 11. Kozarić-Kovačić D, Pavelić K, Filipac V, Cindrić M, Vučinić S, Kraljević Pavelić S. Proteomics and posttraumatic stress disorder. In: Wiederhold B, ed. Coping with posttraumatic stress disorder in returning troops. Amsterdam-Berlin-Tokyo-Washington,DC: IOS Press, 2010: 57-61. 12. Kozarić-Kovačić D, Jambrošić-Sakoman A, Marinić I. Biofeedback/Neurofeedback Treatment of psychiatric disturbances following traumatic brain injury: case report. NATO Advanced research Workshop: Coping with blaste-related Traumatic Brain Injury in Returning Troops: Wounds of War III. Wiederhold, Brenda, editor(s). New York: IOS Press. 2011; 184-189. 13. Kozarić-Kovačić D, Jambrošić-Sakoman A, Marinić I. Biofeedback treatment of PTSD War Veterans with chronic pain syndromes: Case

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&lang=ENG&rad=541368�




155

Reports. NATO Advanced Research Workshop "Wounds of War IV": Pain Syndromes-from recruitment of returning troops. Wiederhold, Brenda, (Ur). New York: IOS Press. 2011; 194-198. 14. Pivac N, Nedić G, Nikolac M, Fistonić M, Kovačević M, Mustapić M, Gverić-Korkut I, Grubišić-Ilić M, Kozarić-Kovačić D, Muck-Šeler D. Neurobiological Basis of Pain Syndrome in War Veterans with PTSD: Preliminary Findings. NATO Advanced Research Workshop "Wounds of War IV": Pain Syndromes-from recruitment of returning troops. Wiederhold, Brenda, (Ur). New York: IOS Press. 2011; 21-22. 15. Kozarić-Kovačić D. Klinika za psihijatriju. U: M Kujundžić, ur. Klinička bolnica Dubrava KBD 1991-2011. Zagreb: Klinička bolnica Dubrava, 2011: 80-83. 16. Kozarić-Kovačić D. Psychophisiological Indicators and Biofeedback Treatment of stress-related disorders: Our Experience. NATO Advanced Study Institute. Invisible Wounds – New Tools to Enhance Posttraumatic Stress Disorder Diagnosis and Treatment. Wiederhold, Brenda, editor(s). New York: IOS Press. 2012; In Press. 17. Kozarić-Kovačić D, Pavelić K, Filipac V, Cindrić M, Vučinić S, Kraljević Pavelić S. Proteomics and posttraumatic stress disorder. In: Wiederhold B, ed. Coping with posttraumatic stress disorder in returning troops. Amsterdam-Berlin-Tokyo-Washington,DC: IOS Press, 2010: 57-61. 18. Kozarić-Kovačić D, Jambrošić-Sakoman A, Marinić I. Biofeedback/Neurofeedback Treatment of psychiatric disturbances following traumatic brain injury: case report. NATO Advanced research Workshop: Coping with blaste-related Traumatic Brain Injury in Returning Troops: Wounds of War III. Wiederhold, Brenda, editor(s). New York: IOS Press. 2011; 184-189. 19. Kozarić-Kovačić D, Jambrošić-Sakoman A, Marinić I. Biofeedback treatment of PTSD War Veterans with chronic pain syndromes: Case Reports. NATO Advanced Research Workshop "Wounds of War IV": Pain Syndromes-from recruitment of returning troops. Wiederhold, Brenda, (Ur). New York: IOS Press. 2011; 194-198. 20. Pivac N, Nedić G, Nikolac M, Fistonić M, Kovačević M, Mustapić M, Gverić-Korkut I, Grubišić-Ilić M, Kozarić-Kovačić D, Muck-Šeler D. Neurobiological Basis of Pain Syndrome in War Veterans with PTSD: Preliminary Findings. NATO Advanced Research Workshop "Wounds of War IV": Pain Syndromes-from recruitment of returning troops. Wiederhold, Brenda, (Ur). New York: IOS Press. 2011; 21-22. 21. Kozarić-Kovačić D. Klinika za psihijatriju. U: M Kujundžić, ur. Klinička bolnica Dubrava KBD 1991-2011. Zagreb: Klinička bolnica Dubrava, 2011: 80-83. 22. Kozarić-Kovačić D. Psychophisiological Indicators and Biofeedback Treatment of stress-related disorders: Our Experience. NATO Advanced Study Institute. Invisible Wounds – New Tools to Enhance Posttraumatic Stress Disorder Diagnosis and Treatment. Wiederhold, Brenda, editor(s). New York: IOS Press. 2012; In Press. OSTALI ČLANCI – NEINDEKSIRANI






156

1. Kozarić-Kovačić D. Psihofiziološka dijagnostika poremećaja uzrokovanih stresom. Medix. 2010: 147-151. 2. Kozarić-Kovačić D. Okrugli stol: "Prijedlog Zakona (Pravilnika) o psihoterapiji u RH". Medix.2010: 36-38.


16.1.2007. godine-izbor u trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora

Ime Nataša Prezime Jokić-Begić Naziv ustanove Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Nataša Jokić-Begić rođena je 1. kolovoza 1964. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je psihologiju 1987. godine. Na istom je fakultetu magistrirala, a doktorat je stekla na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 2000. godine. Od 1987. bila je zaposlena u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, najprije u Centru za medicinska istraživanja, a od 1989. kao klinički psiholog u Klinici za psihološku medicinu. Od 2001. do 2004. godine bila je u kumulativnom radnom odnosu u KBC Zagreb i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2004. godine u punom random vremenu je zaposlena na Odsjeku za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedra za zdravstvenu i kliničku psihologiju, sada u zvanju redovitog profesora. Na matičnom fakultetu voditeljica je više obaveznih i izbornih kolegija na diplomskom i poslijediplomskom studiju. Sudjeluje i u diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pod njezinim mentorstvom obranjen je veći broj diplomskih, magistarskih, specijalističkih i doktorskih radova. Osmislila je novi Poslijediplomski specijalistički studij iz kliničke psihologije, kojega je voditelj i na kojem uspješno studira druga generacija studenata. Članica je Vijeća poslijediplomskih studija Filozofskog fakulteta. Članica je Povjerenstva za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom svoje sveučilišne nastavne karijere unaprijedila je nastavu iz „kliničkih“ kolegija i to tako da se ona izvodi u zdravstvenim ustanovama. Na njezin poticaj formalizirana je suradnja između Filozofskog fakulteta i zdravstvenih ustanova (KBC Zagreb, Psihijatrijska bolnica „Sveti Ivan“, KBC Sestre milosrdnice). Prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić svoj je znanstveni interes otpočetka vrlo aktivno usmjerila u područje kliničke i zdravstvene psihologije prije svega prema istraživanju etioloških čimbenika anksioznosti,

157

pojavnih oblika anksioznih poremećaja i njihovom liječenju, kao i prema psihičkim manifestacijama stresa. Od 2003. Do 2006. god. bila je uključena kao istraživač u znanstveni projekt MZOS Biopsihosocijalne odrednice doživljavanja i ponašanja u zdravlju i bolesti. U projektnom razdoblju 2007.-2012.god. voditeljica je znanstvenog projekta Anksioznost i depresivnost u cjeloživotnoj perspektiv, te voditeljica programa Psihičko zdravlje u cjeloživotnoj perspektivi: rizični i zaštitni čimbenici koje također financira MZOS. Aktivno je sudjelovala na više međunarodnih i domaćih stručnih i znanstvenih skupova, te je objavila 50-ak radova i više poglavlja u udžbenicima, knjigama, priručnicima. Sudjelovala je u organizaciji nekoliko domaćih i međunarodnih konferencija. Recenzirala je više udžbenika i knjiga te veći broj članaka za međunarodne i domaće časopise koji su zastupljeni u citirajućim publikacijama. Aktivno je bila uključena u dva Tempus projekta Sveučilišta u Zagrebu: Tempus Jep – 41060 – 2006 „Developing university counseling and advisory services“ i Tempus EduQuality – Obrazovanje za jednake mogućnosti na hrvatskim sveučilištima (2010.-2012.). U okviru Tempus projekata nastalo je niz publikacija koje pridonose unaprijeđenju rada akademske zajednice. Članica je Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatskog udruženja za kognitivno-bihevioralne terapije (čija je potpredsjednica), Hrvatskog društva za neuroznanost te Društva za kliničku genetiku Hrvatske. Predsjednica je Povjerenstva za vježbenike Hrvatske psihološke komore. Nacionalni je predstavnik u međunarodnom udruženju za istraživanje stresa i anksioznosti (Stress and Anxiety Research Society). Dobitnica je priznanja Hrvatskog psihološkog društva „Marulić: Fiat Psychologia” 2007. godine za osobito vrijedan doprinos razvitku i promicanju hrvatske primijenjene psihologije.


1. Begić D, Jokić-Begić N. Heterogenity of Posttraumatic Stress Disorder Symptoms in Croatian War Veterans: Retrospective Study. Croatian Medical Journal 2007; 48: 133-139.

2. Jokić-Begić N, Tadinac M, Hromatko I, Lauri Korajlija A. The Subjective Quality of Life (SQOL) in Gastroenterological Patients. Psychological Topics 2007; 16: 259-274.

3. Jokić-Begić N, Babić Čikaš A, Jurin T, Lučev E, Markanović D, Ručević S. Transseksualnost: život u krivom tijelu? Liječnički vjesnik 2008; 130: 237–247.

4. Jokić-Begić N. Psihosocijalne karakteristike transseksualnih osoba u Hrvatskoj. Socijalna psihijatrija 2008; 36: 116-125.

5. Tadinac M, Hromatko I, Jokić-Begić N, Kotrulja L. Jastrebovi i grlice: provjera hipoteze darvinovske medicine na modelu psorijaze. Društvena istraživanja 2009; 18: 25-47.

6. Jokić-Begić N, Ivanec D, Markanović D. Effects of Cognitive Pain-coping Strategies and Locus of Control on Perception of Cold Pressor Pain in Healthy Individuals: Experimental Study. Acute Pain 2009; 11: 113-120.

7. Zajc L, Jokić-Begić N. Sportsko klađenje – neke psihosocijalne

158

karakteristike različitih kategorija kockara. Socijalna psihijatrija 2009; 37: 180-188.

8. Jokić-Begić N, Arambašić L. Psihološki čimbenici povezani s genetskim testiranjem. Društvena istraživanja. 2010; 19: 355-376.

9. Kotrulja L, Tadinac M, Jokić-Begić N, Gregurek R. A Multivariate Analysis of Clinical Severity, Psychological Distress and Psychopathological Traits in Psoriatic Patients. Acta dermato-venereologica 2010; 90: 251-256.

10. Staničić A, Jokić-Begić N. Psychophysical Characteristics of the Premenstrual Period. Collegium antropologicum 2010; 34: 1421-1425.

11. Jokić-Begić N. CBT and neuroscience: towards closer integration. Psihologijske teme 2010; 19(2): 235-254.

12. Stojanović-Špehar S, Blažeković-Milaković S, Jokić-Begić N, Pranić S, Šupe S, Katić M. Unaided general practitioners' clinical diagnosis in evaluation of depressive patients: a pilot study. Psychiatria Danubina 2010; 22: 535-539.

13. Stojanović-Špehar S, Blažekovic-Milaković S, Jokić-Begić N. Assessing Psychosocial Factors in Depressed Patients - Accordance of Patient's and Physician's Assessment. Collegium antropologicum 2011; 35(3): 643-649.

14. Čuržik D, Jokić-Begić N. Anxiety sensitivity and anxiety as correlates of expected, experienced and recalled labor pain. Journal of psychosomatic obstetrics and gynecology 2011; 32(4): 198-203.

15. Antičević V, Jokić-Begić N, Britvić D. Spolne razlike u osobinama ličnosti ovisnika o heroinu i konzumenata marihuane na Eysenckovom upitniku ličnosti (EPQ). Društvena istraživanja 2012; 21(1): 203-218.

16. Jokić-Begić N, Jurin T, Lauri Korajlija A. Factor Structure and Psychometric Properties of the Modified Childhood Anxiety Sensitivity Index in a Sample of Croatian Children and Adolescents. Journal of psychopathology and behavioral assessment 2012; 34(1): 126-135.

17. Jurin T, Jokić-Begić N, Lauri Korajlija A. Factor Structure and Psychometric Properties of the Anxiety Sensitivity Index in a Sample of Croatian Adults. Assessment 2012; 19(1): 31-41.

18. Čuržik D, Jokić Begić N. The utility of BDI-II in assessment of pre- and postpartum depression symptoms and their relation to labor pain. Psychiatria Danubina 2012; 24(2): 167-174.

19. Kozjak Mikić Z, Jokić-Begić N, Bunjevac T. Zdravstvene teškoće i izvori zabrinutosti adolescenata tijekom prilagodbe na srednju školu. Psychological Topics 2012; 21(2): 317-336.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje

Izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora 17.7.2011.

159

4.5. Popis radilišta (nastavnih, istraživačkih i stručnih baza) za provođenje studija

Klinika za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Klinika za psihološku medicinu

Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Klinika za psihijatriju Vrapče.

4.7. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i

broj nastavnika.

Do 100 polaznika u svakoj akademskoj godini.

4.8. Procjena troškova studija po studentu

Prema odluci Dekanskog kolegija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ukupni

troškovi (materijalni troškovi i honorari nastavnika) specijalističkih poslijediplomskih

studija iznose 12.000 kn po polazniku.

4.9. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa, a posebno

način sudjelovanja studenata u ocjenjivanju studijskog programa

Na Medicinskom fakultetu, posebno u sklopu studijskog programa koji se predlaže,

pozorno će se pratiti kvaliteta nastave i uspješnost studiranja. U sklopu Fakultetskog

vijeća postoji Odbor za osiguranje kvalitete, koji će surađivati sa Sveučilišnim centrom

za osiguranje kvalitete u sklopu djelovanja Hrvatske agencije za visoko obrazovanje i

znanost. Odbor će se u prvom redu posvetiti promicanju visokih standarda obrazovanja,

pružati aktivnu podršku unapređivanju kvalitete. Poticat će rasprave o kvaliteti, širenje

kulture kvalitete, definirati standarde i kriterije kvalitetnog funkcioniranja institucije.

Također će poticati razvoj evaluacijskih i samo-evalauacijskih postupaka za istraživanje

kvalitete nastave, istraživati uzroke nekvalitetnog studiranja. Posebnu će pozornost

posvetiti međunarodnoj suradnji i znanstvenoj kompetitivnosti, uspoređivanju sa

studijima na uglednim europskim sveučilištima. Također će poticati stručno

usavršavanje nastavnika.

Odbor će i dalje inzistirati na redovnom provođenju ankete nastave i nastavnika na

svakom predmetu (u nastavku je primjerak ankete). Uloga studenata u procjeni kvalitete

bit će ključna, studenti će u tom procesu imati partnersku funkciju

Documents

SVEUČILIŠTE U ZAGREBUstariweb.mef.hr/meddb/slike/pisac19/file5367p19.pdf · 4. HITNA I KRIZNA STANJA U PSIHIJATRIJI 12 – P6, S6 2 Prof. dr. sc. Vlado Jukić 5. FORENZIČKA PSIHIJATRIJA