HINA

Seminarski rad

SADRŽAJ

1. Uvod ………………...……………………………………………………………………... 3

2. Agencijske vijesti ……...…………………………………………………………………... 4

2.1. Točnost agencijske vijesti ………….……………………………………………. 4

2.1.1. Izvor agencijske vijesti ………………………………………………… 4

2.2. Brzina agencijske vijesti …………………………………………………………. 5

2.3. Potpunost agencijske vijesti ……………………………………………………... 5

2.4. Interes agencijskih vijesti ………………………………………………………... 6

3. Praćenje događaja novinskih agencija …………………………………………………….. 7

3.1. Praćenje prije događaja ………………………………………………………….. 7

3.2. Praćenje nakon događaja ………………………………………………………… 8

4. Hrvatska izvještajna novinska agencija …………………………………………………… 9

4.1. Samostalnost Hine ……………………………………………………………… 10

4.2. Tijela Hine ……………………………………………………………………… 10

4.2.1. Upravno vijeće ………………………………………………………... 11

4.2.2. Ravnatelj Hine ………………...……………………………………… 12

4.2.3. Glavni urednik Hine ………………………………………………….. 13

4.3. Opći servisi Hine ……………………………………………………………….. 14

2

4.3.1. Poslovni servisi ……………………………………………………….. 15

5. Novi zakon i promjene u Hini nakon 15 godina …………………………………………. 16

6. Zaključak …………………………………………………………………………………. 18

7. Literatura …………………………………………………………………………………. 19

1. UVOD

Potreba za informacijama i njezinim širenjem dovodi do nastanaka novinskih agencija

diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj. Zadaća je novinske agencije da prije svega pokrije

događaj, odnosno da opiše činjenice. U svijetu se novinske agencije javljaju puno prije, dok u

Hrvatskoj novinska agencija Hina počinje s radom 1990. godine. Ona je javna ustanova čije je

ustrojstvo i način rada uređuje zakonom i propisima donesenim na temelju njega. U ovom

seminarskom radu detaljnije ćemo objasnit rad Hrvatske izvještajne novinske agencije, te

strukturu neginog rada i djelovanja, a isto tako, prije toga, objasnit ćemo kako i kada nastaje

agencijska vijest i kakve sve karakteristike mora imat da bi imala taj naziv.

3

2. AGENCIJSKE VIJESTI

Novinske agencije donose vijesti koje nas informiraju o određenim događajima

(činjenicama) koje su važne za objavu.

Ona mora biti: točna, brza, nepristrana, znimljiva i koncizna (jezgrovita).

2.1. TOČNOST AGENCIJSKE VIJESTI

„Ugled agencije počiva na nepristranosti i pouzdanosti vijesti koje donosi, na

istinitosti njezinih informacija upućenih korisnicima različitog stajališta i mišljenja.

Zauzimanje samo za jednu stranu ili angažirano gledište isključeni su iz agencijskih usuga.

Sva gledišta moraju biti zastupljena što je mogće objektivnije; nijedna agencija si ne može

dopustiti kršenje tih osnovnih pravila koje donosi nepopravljivu štetu.“1

2.1.2. IZVOR AGENCIJSKE VIJESTI

Svaka agencijska vijest mora sadržavati izvor koji, po općem pravilu, mora bit

naveden u „leadu“ (prvom paragrafu) informacije. Ako je izvor sumnjiv ili neprecizan, brzina

mora biti žtvovana zbog pouzdanisti. Nećemo slati vijest prije nego provjerimo je li istinita.

Jedina iznimka je glasina, koja može služiti kao informacije jedino uz napomenu u kojem je

okružju nastalai, ako je to moguće, koji joj je izvor. Ipak, glasine treba prenosit s najvećim

mogućim oprezom. Neke od njih mogu nastati iz više ili manje jasnih interesa. Na primjer,

1 MARKO SAPUNAR, Osnove znanosti o novinarstvu, Vlastita naklada, Zagrab, 2006, str. 189.

4

glasine u financijskim i burzovnim krugovima mogu biti razorne jer mogu poslužiti kao

sredstvo utjecaja na tržište; u tom je slučaju novinar iskorišten kao instrument nečijeg

djelovanja.

Izvor može biti poznat ili ne. Kad izvor nije poznat, novinar je potpuno odgovoran za izbor i

definiranje svog izvora. Desk mora poštivat definicije kojima je onaj koji piše vijest označio

svoje izvore.

Novinar može sam sebi biti izvor, naravno on to mora naznačiti. („Proizlazi iz istraživanja

provedenoga za HINU“…) Ipak to je ponekad implicitno. To je često slučaj u sportskom

izvješćivanju.

2.2. BRZINA AGENCIJSKE VIJESTI

Svjetska agencija uvijek ima u nekom dijelu svijeta nekog korisnika, koji upravo

zaključuje izdanje ili završava radijsko ili televizijsko izdanje vijesti. U tom smislu je oštra

konkurencija među agencijama.

Provjerena informacija mora biti prenešena u najkraćem roku, a također i uporabiva za

korisnike u najkraćem roku.

Sve veća promjena informatike, na putu vijesti od proizvođača do korisnika, nameće još

strože poštovanje starih, nepromjenjenih, pravila novinske vijesti.

„Ako se ne poštuju osnovna pravila pisanja i novi zahtjevi prezentacije i informatičkog

formatiranja, informacija, koja bi se inače mogla odmah upotrijebiti, zakasnit će do korisnika.

Zanemare li se ta dva pravila, konkurentnostagencije slabi prema drugim agencijama.“2

2.3.POTPUNOST AGENCIJSKE VIJESTI

2 SAPUNAR,M.: nav. dj., str. 192.

5

Nije moguće sve reći o nekom događaju. Ipak, treba reći dovoljno, tako da ni jedno od

bitnih pitanja ne ostane bez odgovora.

Agencijska vijest ništa ne smije ostaviti u sjeni. To znači da svaka agencijska vijest mora

tvoriti cjelinu po sebi, koja je odmah iskoristivatakva kakva jest, bilo da je riječ o „flashu“ od

nekoliko riječi ili o pregledu događaja na nekoliko stranica.

Osnovno pravilo je: svako pitanje koje si novinar postavlja, i korisnik će si također postaviti.

Novinar nikada ne smije pretpostaviti da korisnik poznaje specifične lokalne ili stručne

podatke. On mora zanemariti sva svoja osobna iskustva i staviti se na mjesto korisnika,

uključivo i onih koji su zemljopisno i kulturološki najudaljeniji. Iznimka su posebne vijesti

koje su namjenjene korisnicima čiji je profil unaprijed jasno definiran. Inače, svaka

informacija mora biti dostupna najširoj publici, to više što je sve izraženija tendencija da se

mediji koriste agencijskim vijestima bez intervencija u tekstu.

Konačno, agencijski novinar ne radi kako bi zadivio svoje izvore; ako su samo oni razumjeli

vijest, novinar nije ispunio svoju misiju prema korisnicima.

2.4. INTERES AGENCIJSKIH VIJESTI

Agencija ne piše za sebe, ona se obraća publici. Svaka informacija ima svoju određenu

vrijednost kao vijest koja bitno ovisi o njezinom impaktu na ljude, njezinoj aktualnosti i

blizine, odnosno, udaljenosti događaja o kojem informira.

Dimenzioniranje nekog događaja uvjetovano je njegovim učinkom i blizinom zbivanj. On

privlači pažnju ovisno od njegove aktualnosti.

„Papina smrt, npr., pogađa više ljudi na svijetu od smrti nekog političara, ali smrt političara

izravnije utječe na stanovnike njegove lokalne zajednice nego Papina smrt.“3

Dakle, dvije su osnovne vrste vijesti: one koje se tiču velikog broja ljudi, u načelu posvuda po

svijetu, i one koje ciljaju na neku skupinu, posebnu publiku.

3 Afp-priručnik, Zagreb, Hina, 2002.,str. 50.

6

3.PRAĆENJE DOGAĐAJA NOVINSKIH AGENCIJA

Zadaća je novinske agencije da prije svega pokrije događaj, odnosno da opiše

činjenice.

Potpuno agencijsko pokrivanje treba, dakle, pratiti događaj „prije“, ako se za njega unaprijed

zna, ali isto tako i „poslije“. Tako opstaju najavni i zaključni tekstovi.

3.1. PRAĆENJE PRIJE DOGAĐAJA

Svaki važan događaj, kojem je datum održavanja unaprijed poznat, treba najaviti s

jednom ili više vijesti, kojima se taj događaj smješta u određeni okvir. Taj najavni tekst

sadržavat će, u mjeri u kojoj je to moguće, iste ključne riječi koje ćemo upotrebljavati i poslije

za neposredno pokrivanje događaja.

Opći najavni tekst koji sadrži od 400 do 600 riječi, objavljuje se 36 do 48 sati unaprijed, kako

bi ga tisak mogao preuzeti. Iznimno važan događaj može zahtjevati nekoliko najavnih

tekstova, objavljenih u tjednu prije tog događaja( npr. Izbor predsjednika neke zemlje). U

svakom slučaju opći najavni tekst objavit ćemo prije događaja i u njemu ćemo ponoviti bitne

djelove iz prijašnjih najavnih tekstova.

3.2. PRAĆENJE NAKON DOGAĐAJA

Pokrivanje važnog događaja ne treba se naglo prekinuti. Kad ser jednom probudi,

zanimanje javnosti traje još neko vrijeme. Općenito treba pisati o posljedicama događaja i

komentarima koji su se pojavili. Nakon događaja objavljuju se dvije vrste tekstova: sažetak i

analiza.

7

Među događajima koji zaslužuju sažetak nalaze se važni susreti, diplomski, politički,

gospodarski; djelovanje vlade, velika znanstvena dostignuća itd.

S druge strane, u analizi upućujemo na doseg nekog događaja, koji se smješta u njegov

okvir i perspektivu. Analiza ima oko 400 riječi, a razlikuje se od sažetka po činjenici što se

sadržaj odnosi na događaj koji se zbivao u nekom vremenskom razdoblju, dok se analiza

neposredno odnosi na neki pojedinačni događaj. Može se također reći da se sažetak odnosi na

pitanje „što“, a analiza na pitanje „zašto“.

8

4. HRVATSKA IZVJEŠTAJNA NOVINSKA AGENCIJA

Hrvatska izvještajna novinska agencija ili skračeno HINA javna je ustanova čije je

ustrojstvo i način rada uređuje zakonom i propisima donesenim na temelju njega.

Osnovana je u srpnju 1990. kao državna ustanova, a prvu vijest je objavila 17. Kolovoza

1990. godine.

Osnivač Hrvatske izvještajne novinske agencije je Repubika Hrvatska s ciljem prikupljanja i

razašiljanja što potpunijih činjeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o

zbivanjima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga,

politickoga, kulturnog i gospodarskog života. Svoje opće servisne vijesti i informacije Hina je

dužna staviti na raspolaganje svim pretplatnicima u Republici Hrvatskoj pod jednakim

uvjetima.

„Hina djeluje po načelima neovisnoga, nepristranog i profesionalnoga

novinskoagencijskog izvještavanja, te ne smije biti izložena bilo kakvim utjecajima koji bi

mogli ugroziti točnost, objektivnost ili vjerodostojnost njezinih informacija.“4

Hina ne smije, faktički ili pravno, doći pod vlasničku ili drugu interesnu kontrolu neke

ideološke, političke ili ekonomske skupine, jer bi time izgubila na ranije rečenoj neovisnosti i

nepristronosti.

Dužna je razvijati mrežu svojih dopisništava, tako da svojim izvješćivanjem ravnomjerno

obuhvati sve županije u Republici Hrvatskoj, a u izvještavanju iz Europe i svijeta potpunije

odrazi interese hrvatske javnosti i medija sukladno programu rada i financijskom planu, a sve

to sukladno svojim financijskim mogućnostima.

4 Zakon o hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji, „Narodne novine“, 2001.,96,čl.4.

9

4.1. SAMOSTALNOSTI HINE

Samostalnost Hine ogleda se posebno:

– u pravu Hine da samostalno obavlja djelatnost radi koje je osnovana

– u financijskoj samostalnosti u skladu s zakonom, statutom i ugovorima

– u pravu Hine da putem nadležnosti svojih tijela uređuje, u skladu sa zakonom, svoje

unutrašnje ustrojstvo i način rada

– u pravu Hine da svojim općim aktima uređuje pitanja prijama radnika te njihova prava i

dužnosti u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom

– u pravu novinara da daju mišljenje prigodom imenovanja glavnog urednika

– u pravu Hine da može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, da može biti

vlasnik pokretnih i nepokretnih stvari te da može biti stranka u postupcima pred sudom,

drugim državnim organima i tijelima s javnim ovlastima

4.2. TIJELA HINE

Hinom upravlja Upravno vijeće, koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor, koje ima

predsjednika, dopresjednika i tri člana. Jedan član Upravnog vijeća Hine imenuje se iz reda

zaposlenih u Hini, jedan član iz reda stručnjaka za medije, a ostala tri člana iz reda

ekonomsko-financijskih, pravnih i informatickih strucnjaka.

10

4.2.1 UPRAVNO VIJEĆE HINE

Član Upravnog vijeća Hine ne može biti državni dužnosnik, osoba koja obnaša neku

dužnost u tijelima političke stranke te osoba koja je u radnom odnosu ili obavlja bilo koje

druge poslove u konkurentskim tvrtkama zbog kojih bi moglo doći do sukoba interesa.

Članovi Upravnog vijeća imenuju se na vrijeme od četiri godine. Postupak izbora članova

Upravnog vijeća Hine pokreće Vlada Republike Hrvatske javnim pozivom. U javnom pozivu

navode se uvjeti za imenovanje članova Upravnog vijeća, te rok za podnošenje prijedloga koji

ne može biti kraći od 15 dana od objave poziva.

Na temelju prispjelih prijedloga Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru

članove Upravnog vijeća, nakon čega Hrvatski sabor glasuje pojedinačno o svakom

predloženom članu Upravnog vijeća Hine uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnoga

saborskog odbora.

Hrvatski sabor razrješuje člana Upravnog vijeća prije isteka vremena ukoliko svojim radom

teže povrijedi ili više puta povrijedi zakon i druge propise koji se odnose na rad i obavljanje

djelatnosti Hine, ako svojim radom prouzroči veću štetu Hini, na vlastiti zahtjev,

podnošenjem ostavke ili drugim slučajevima utvrđenim zakonom ili Statutom.

Upravno vijeće HINE obavlja sljedeće poslove:

– donosi Statut na prijedlog ravnatelja,

– odlučuje o raspolaganju imovinom, u skladu sa zakonom i Statutom Hine

– odlučuje o ulaganjima u razvoj Hine, u skladu sa zakonom i njenim Statutom

– donosi plan razvoja i program rada

– donosi financijski plan i godišnji obračun

– prati i kontrolira zakonitost i uspješnost rada Hine

11

– imenuje i razrješava ravnatelja Hine na temelju javnog natječaja

– imenuje i razrješava pomočnika ravnatelja na temelju javnog natječaja, a na prijedlog

ravnatelja Hine

– imenuje i razrješava glavnog urednika Hine na temelju javnog natječaja, a na prijedlog

ravnatelja Hine i uz prethodno pribavljeno mišljenje novinara Hine

– donosi opće akte

– redovito, a najmanje jedanput godišnje podnosi izvješće Hrvatskom saboru o svom radu

– donosi poslovnik o svom radu

– odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa zakonom, Statutom i poslovnikom o svom radu

Upravno vijeće Hine odlučuje većinom glasova ukupnog broja članova.

4.2.2. RAVNATELJ HINE

Za ravnatelja Hine može biti imenovana osoba koja je hrvatski državljanin, ima visoku

stručnu spremu, društvenog ili drugoga odgovarajučeg smjera u skladu sa Statutom, znanje

engleskog ili drugoga svjetskog jezika i ima najmanje pet godina odgovarajučega radnog

iskustva, u skladu sa Statutom. On imenuje i razrješava Upravno vijeće Hine po provedenom

javnom natječaj, a imenuje se na vrijeme od četiri godine.

Ravnatelj Hine vodi poslovanje Hine, predstavlja ju i zastupa, predlaže Upravnom vijeću

imenovanje pomočnika ravnatelja, po provedenom javnom natječaju, te njihovo razrješenje.

Isto tako, predlaže Upravnom vijeću imenovanje glavnog urednika po provedenom te njegovo

razrješenje. Ravnatelj Hine može obustaviti od izvršenja akte Upravnog vijeca Hine ako

smatra da su u suprotnosti sa zakonom, te o tome izvijestiti Vladu Republike Hrvatske u roku

od 24 sata.

Ravnatelj Hine odgovoran je za zakonitost i uspješnost rada Hine.

12

Ravnatelja Hine Upravno vijeće Hine može razriješiti prije isteka vremena na koje je

imenovan:

– ako sam to zatraži

– ako ne postupa po propisima i općim aktima Hine

– ako neosnovano odbije izvršiti odluke Upravnog vijeća Hine donesene u okviru njegove

nadležnosti

– ako svojim nesavjesnim i nepravilnim radom prouzročiti Hini vecu štetu

– ako učestalo zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti zbog čega nastaju teškoće

u obavljanju djelatnosti Hine.

Prije donošenja odluke o razrješenju, ravnatelju Hine se mora dati mogucnost da se izjasni

o razlozima razrješenja.

4.2.3. GLAVNI UREDNIK HINE

Glavnog urednika Hine imenuje Upravno vijeće po provedenom javnom natječaju, a

na prijedlog ravnatelja i uz prethodno pribavljeno mišljenje novinara. Ako novinari Hine ne

daju na prijedlog glavnog urednika pozitivno mišljenje, ravnatelj može odustati od prijedloga

i predložiti drugu osobu.

Ako Upravno vijeće ne imenuje glavnog urednika zbog nedavanja pozitivnog mišljenja

novinara Hine na prijedlog ravnatelja ili iz drugih razloga, postupak se predlaganja mora

ponoviti.

13

4.3. OPĆI SERVISI HINE

Hina ima također i svoju dopisničku mrežu u svim većim gradovima u zemlji, a izvan

Hrvatske Hinini dopisnici javljaju se iz SAD-a(Washington) i iz država bivše

Jugoslavije(Beograd, Ljubljana, Mostar, Priština i Sarajevo.

Kroz različite servise Hina dnevno emitira oko 360 naslova. Neki od najvažnijih

Hininih servisa su:

1. Opći servis(OSV) vijesti putem kojeg Hina mjesečno emitira oko 5500 naslova.

Vijesti, izvještaji i dr. počivaju na više od 200 izvora iz Hrvatske i svijeta.

2. Gospodarski servis(GS) u kojem se donose najvažnije gospodarske informacije iz

Hrvatske i svijeta (oko 30 naslova na dan). Izdvojeni specijalizirani servisi- Kultura, Znanost,

Zanimljivosti.

3. Servis kratkih vijesti(SKV) kao specijalizirani servis namjenjen lokalnim radio-

postajama s kratkim vjestima pripremljenima za ovu vrstu medija. SKV se emitira pet puta na

dan, u blokovima od pet do dvanaest vijesti iz različitih područja(unutarnja i vanjska politika,

gospodarstvo, kultura, sport, zabava, znanost te vremenska prognoza i stanje na cestama).

4. Audio-servis(AS) s oko četri do šest audio-zapisa na dan.

5. Dnevni pregled(DP) inozemnig tiska u kojem se iz više od 100 stranih izvora

izabiru naslovi o Hrvatskoj te svjetskoj političkoj situaciji.

4.3.1. POSLOVNI SERVISI

1. Financijski servis – dnevni(bankarstvo, zajmovi…)

2. Financijski bilten – tjedni pregled najvažnijih zbivanjana financijskom tržištu i

drugih događaja iz „svijeta novca“

14

3. Svjetski ekonomski trendovi(SET) tjedni bilten koji prati zanimljiva poslovna i

gospodarska zbivanja iz cijeloga svijeta.

4. Hinina informacijska baza „EVA“ – kompjutorska baza svih do sada objavljenih

vijesti, a sadrži preko milijun različitih naslova

5. Multimedijski servisi koji su još u razvoju. To su web-servisi, SMS-servisi, kojim

se korisnicima GSM –uređaja šalju kratke vijesti iz različitih servisa.

15

5. NOVI ZAKON I PROMJENE U HINI NAKON 15 GODINA

Novim je Zakonom iz godine 2001. Hini, kao javnoj ustanovi posebne vrste,

zajamčena financijska i poslovna samostalnost što je temelj i njezine uredničke

neovisnosti.

„U sladu s europskim standardima, novim zakonodavnim rješenjem učinjen je i važan

pomak u financiranju Hine. Umjesto financiranja iz državnih potpora, financijski odnosi Hine

i države sada se temelje na ugovorima o skupnoj pretplati na informativne usluge. No, i u

takvom poslovnom i tržišnom pozicioniranju Hine ostale su bez potpunog odgovora neke

dvojbe. One postoje i u nekim drugim srednjim i malim europskim novinskim agencijama,

osobito u zemljama s manjim potencijalima medijskog tržišta.“5

S jedne strane Hinina je prva zadaća što potpunije udovoljiti temeljnim informativnim

potrebama hrvatske javnosti, dakle ispunjavati zadaće od javnog interesa kroz Opći servis

vijesti. Te zadaće se ne mogu reducirati niti financirati polazeći samo od komercijalnih

kriterija. Naprotiv. U uvjetima dramatične komercijalizacije medija troškovi ozbiljne

agencijske informacije ostaju vrlo visoki, a komercijalna im vrijednost pada. Postoje još i

zakonske obveze poticanja pluralizma medija, što zapravo znači da Hina svoje proizvode i

usluge ne može jednakomjerno naplaćivati na svim dijelovima tržišta. Drugi dio dvojbe

sadržan je u pitanju – što ubuduće činiti sa specijaliziranim informativnim servisima i

uslugama koje medijski i ostali korisnici danas trebaju i traže? Hina ih je pokrenula desetak,

ali s obzirom na imperativ podizanja profesionalne razine Općeg servisa vijesti, u Hini nije

bilo dovoljno ni kadrovskih ni financijskih potencijala da se oni razviju do doista isplative

razine. Nabrojit ću samo nekoliko takvih “mrtvih kapitala”: baza podataka Eva sada obuhvaća

samo Hinine vijesti, a bilo bi je moguće razviti do cjelovitijeg medija – monitoringa; Hina-

5 „Hrvatska izvještajna novinska agencija – što nakon 15 godina?“, Mirko Bolfek, 15.10.2005.

<http://hina.hr>

(12.12.2010.).

16

web sa svim svojim komparativnim prednostima može prerasti u profitni news-web, foto-

servis, OTS, multimedijske usluge. Te djelatnosti, izrasle na novim potrebama tržišta, novim

tehnologijama i s komercijalnim potencijalima, trebalo bi tom tržištu u cijelosti i izložiti. Na

tom tragu može se zamisliti buduće poslovno-pravno organiziranje Hine u dva dijela:

neprofitni, u postojećem pravno-organizacijskom okviru neprofitne javne ustanove i drugi,

profitni, otvoren prema poslovnim partnerima koji bi u takve projekte bili spremni uložiti

svoja znanja ili novac.

17

6. ZAKLUČAK

Sve novinske agencije, pa tako i Hina, uvelike olakšavaju prodor i širenje informacija

željenoj populaciji. One omogućuju da vijest, bitna za nas, do nas i stigne i da ju mi valjano

primimo. Kako bi tu informaciju, koju smo primili zahvaljujeći novinskim agencijama,

uspješno dekodirali, odgovorni su novinari u novinskim agencijama. Sve je to veliki „pogon“

koji složno radi, a rezultati su milijuni vijesti i informacija koje se dnevno objavljuju. Hina sa

svojim redakcijama u svijetu ali i na našim prostorima, također čini tu veliku svijetsku mrežu

širenja informacija, te će se i ona, kao i ostale agencije u budućnosti još više razvijati u

multimedijskim servisima, kao bi još lakše mogli doći do željenih informacija.

18

7. LITERATURA

MARKO SAPUNAR, Osnove znanosti o novinarstvu, Vlastita naklada, Zagrab, 2006.

Zakon o hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji, „Narodne novine“, 2001.,96.

„Hrvatska izvještajna novinska agencija – što nakon 15 godina?“, Mirko Bolfek, 15.10.2005.

<http://hina.hr>

(12.12.2010.).

Afp-priručnik, Zagreb, Hina, 2002.

19