Upload
hatuong
View
217
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA
SVEUĈILIŠNI STUDIJ
TURIZMA
STUDIJSKI PROGRAMI
Akademska 2015/16. godina
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA
SVEUĈILIŠNI STUDIJ
TURIZMA1
STUDIJSKI PROGRAM
I. CIKLUS
1 Studij odgojnih znanosti se moţe izuĉavati kao odvojeni preddiplomski i diplomski studij (3+2) ili, u izuzetnim situacijama, kao
integrirani studij (5+0). Student koji se opredijeli za odvojeni studij (3+2) tijekom prvog ciklusa u petom semestru bira mentora i
predlaţe temu završnog rada i u šestom semestru u rubriku kolegiji upisuje „Završni rad“, a u rubriku nastavnik upisuje ime
mentora. Student koji se opredijeli za integrirani studij, u šestom semestru preddiplomskog studija, umjesto bodova koje nosi
završni ispit, upisuje dva izborna kolegija s odgovarajućeg semestra drugog smjera, kako bi nadoknadio bodove koje nosi završni
rad i nastavlja studij prema izabranom planu drugog ciklusa u okviru istog studija.
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA
ZNANSTVENO PODRUĈJE: DRUŠTVENE ZNANOSTI
ZNANSTVENO POLJE: TURIZAM
PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ TURIZMA
STUDIJSKI SMJEROVI:
1. TURIZAM I EKOLOGIJA
2. TURIZAM I REKREACIJA
1. UVOD
Preddiplomski studij turizma osigurat će osposobljavanje suvremenog profila prvostupnika turizma:
- za razumijevanje suvremenih društvenih, turistiĉkih i politiĉkih procesa kako u
bosanskohercegovaĉkome društvu tako i u svijetu;
- za prepoznavanje onoga što je u tim procesima posebno bosanskohercegovaĉko, a što opće i
jedinstveno;
- za znanstveni pristup postojećoj bosanskohercegovaĉkoj turistiĉkoj i općedruštvenoj i politiĉkoj
problematici;
- za samostalno kritiĉko promatranje i ocjenjivanje funkcioniranja pojedinaĉnih podsustava
bosanskohercegovaĉkog turizma i društva u cjelini (privrede, obrazovanja, politike, prava, religije,
ekologije itd.);
- za samostalno i kritiĉko promatranje trenutaĉnih turistiĉkih zbivanja u Bosni i Hercegovini,
njezinome okruţenju i svijetu, te slijedom toga;
- za predlaganje kreativnih rješenja za trenutaĉne turistiĉke i općedruštvene i politiĉke probleme u
bosanskohercegovaĉkome društvu – drţavnim, entitetskim, ţupanjskim/kantonalnim, općinskim
institucijama, ali i u poduzećima i javnim-drţavnim institucijama.
Prvostupnici turizma moći će kompetentno sudjelovati u radu turistiĉkih timova kao anketari, zatim
u radu u turistiĉkim, ali i javnim-društvenim institucijama, u medijima, izdavaštvu, kulturi, u raznim
vladinim agencijama i nevladinim udrugama kao i u marketinškim timovima kako malih tako i velikih
svjetskih i bosanskohercegovaĉkih tvrtki.
Prvostupnici turizma imaju isto tako mogućnost nastaviti jednopredmetni i dvopredmetni diplomski
studij bilo koje struke društvenog smjera.
Plan i program studija sociologije i politologije provodit će se sukladno europskim standardima
uvoĊenja ECTS-bodovnog sustava i promicanja europske suradnje.
Trajanje studija: 6 semestara
Ukupan broj ECTS bodova nuţan za stjecanje diplome prvostupnika/ice: 180
Opći podaci:
a) Struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija;
Preddiplomski studij turizma organiziran je kao dvopredmetni studij.
Završetkom preddiplomskog studija turizma stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik turizma, s
naznakom smjera, odnosno baccalaurea/baccalaureus turizma, s naznakom smjera.
b) Uvjeti za upis na studijski program;
Uvjet za upis na studij je završena ĉetverorazredna srednja škola. Na studij se mogu upisati i osobe koje
imaju završen prvi ili drugi ciklus po Bolonjskom procesu ili višu ili visoku spremu po ranijem sustavu,
nekog drugog smjera.
c) Lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;
Lista obveznih i izbornih kolegija, kao i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju nalazi se u Nastavnom
planu u sljedećoj tablici.
PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ TURIZMA
1 2 3 4 5 6 7 8 9
NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK ŠIFRA
I. SEMESTAR
Uvod u društvene znanosti 1 1 2 6 Obvezni PSSZ01
Akademsko pisanje 1 1 2 6 Zajedniĉki PSSZ02
Osnove informatike 1 1 2 5 Zajedniĉki PSSZ03
Osnove hrvatskog jezika -
lektorske vjeţbe 0 0 3 5 Opći
PSSZ04
Osnove engleskog jezika –
lektorske vjeţbe 0 0 3 5 Opći
PSSZ05
Osnove kineziologije 0 0 2 3 Izborni (1
od 2)
PSSZ06
Osnove rekreacije 0 0 2 3 Izborni (1
od 2)
PSSZ07
II. SEMESTAR
Osnove komunikologije 1 1 2 6 Obvezni PSSZ08
Osnove ekonomije 1 1 2 6 Obvezni PSSZ09
Uvod u pravo 1 0 2 5 Obvezni PSSZ10
GraĊansko obrazovanje i
demokracija 1 0 2 5 Obvezni
PSSZ11
Engleski jezik struke -lektorske
vjeţbe 0 0 3 5 Opći
PSSZ12
Komparativni politiĉki sustavi 1 1 1 3 Izborni (1
od 2)
PSSZ13
Politiĉke stranke 1 1 1 3 Izborni (1
od 2)
PSSZ14
III. SEMESTAR
Osnove sociologije 1 1 2 6 Obvezni PSSZ15
Osnove politologije 1 1 2 6 Obvezni PSSZ16
Filozofija i suvremeni svijet 1 1 2 6 Obvezni PSSZ17
Elektroniĉko poslovanje 1 1 2 6 Zajedniĉki PSSZ18
Politiĉka ekonomija 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
PSSZ19
Demografija 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
PSSZ20
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni
Kolegij se bira iz istog
semestra, bilo kojeg studija i
smjera.
PSSZ21
IV. SEMESTAR
Osnove metodologije i statistike 1 1 2 6 Zajedniĉki PSSZ22
Osnove menadţmenta 1 1 2 6 Obvezni PSSZ23
Uvod u javnu upravu 1 1 2 6 Obvezni PSSZ24
Komunikacijski sustavi i mreţe 1 1 2 6 Obvezni PSSZ25
Psihologija medija 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
PSSZ26
Socijalna filozofija 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
PSSZ27
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni
Kolegij se bira iz istog
semestra, bilo kojeg studija i
smjera.
PSSZ28
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: UVOD U DRUŠTVENE ZNANOSTI
Opći podaci:
Studijski program Studij društvenih znanosti Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je uvesti studenta u temeljna znanja društvenih znanosti, te uĉiniti da razumije povijesni razvoj poĉevši
od antike pa preko svih oblika duhovne misli i politiĉke filozofije u renesansi, protestantizmu, prosvjetiteljstvu,
novovjekovlju, do modernih pogleda u okviru kojeg se formiraju znanosti kakve danas imamo.
Klasiĉna znanja o društvu moraju biti temelj izuĉavanja na kolegiju, orijentir za buduća nastojanja i voditelja kolegija
i predavaĉa, s naglaskom na višeslojan i aktivan pogled na situacije razvoja zajednice, i sve uvjete mogućeg promišlja
ove sloţene forme.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Pojam društvenih znanosti,
Teorije igara,
Pozicija metodološkog individualizma u prouĉavanju društvenih znanosti,
Društvene institucije,
Pojam prirodnog stanja,
Teorije racionalnog izbora.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Literatura: Elster, Jon, Uvod u društvene znanosti, Jesenski i Turk, Zagreb, 2000.
Dodatna literatura:
Barthes, Roland, (1989) Carstvo znakova, Zagreb.
Fiamengo, Ante, Osnove opće sociologije, Narodne novine, Zagreb, 1977.
Haralambos, Michael, Uvod u sociologiju, Globus, Zagreb, 1989.
Foĉo Salih, Sociologija, Dom štampe, Zenica, 2000.
Kukić, Slavo, Sociologija, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004.
Kukić, Slavo, Sociologija teorije društvene strukture, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004.
Lukić, Radomir, Formalizam u sociologiji, Naprijed, Zagreb, 1989.
Đutić, Mihajlo, Sociologija Maxa Webera, Ekonomski institut u Sarajevu, Sarajevo, 2005.
Fiamengo, Ante, Saint-Simon i Auguste Comte, Naprijed, Zagreb, 1964.
Filozofski rječnik, Vladimir Filipović, Nakladni zavod Matice hrvatske,zagreb, 1984.
Filozofski rječnik, Sajmon Blejkburn, Svetovi, Novi Sad, 1999.
Rjeĉnik sociologije, Nicolas Abercrombe, Jesenski i Turk, 2008.
Jaspers, Karl, Ljudi sudbine-ljudi koji su mjenjali svijet: Sokrat, Budha, Konfucije, Isufs, AGM, Zagreb, 2008.
Boris, Kalin, Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
Benić, Đuro, Osnove ekonomije, Školska knjiga, Zagreb, 2001.
Babić, Mile, Hegelova filozofije prava, University press, Sarajevo, 2010.
Milić, Vijin, Sociološki metoda, Nolit, Beograd, 1965.
Milić, Vijin, Sociologija saznanja, Veselin Maslaša, Sarajevo, 1986.
Kuvaĉić, Ivan, Funkcionalizam u sociologiji, Naprijed, Zagreb, 1987.
Bošnjak, Branko, Filozofija i povijest, Školska knjiga, Zagreb, 1983.
Levit, Karl, Svjetska povijest i dogaĎanje spasa, August Cesarec, Zagreb, 1990.
Strauss, K. Levi, Divlja misao, Golden marketing, Zagreb, 2001.
Dilthey, Wilhelm, Izgradnja povijesnog svijeta u duhovnim znanostima, BIGZ, Beograd, 1980.
Nietzsche, Friedrich, RoĎenje tragedije, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.
Kangraga, Milan, Praksa, vrijeme, svijet, Nolit, Beograd, 1984.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati esej na
temu dogovorenu s profesorom. Završni ispit polaţe se
pisanim putom. Završnom ispitu ne mogu pristupiti
studenti koji nisu ispunili svoje predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, u odnosu na oĉekivanja i
obveze (studenata i nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne
prikaz literature, za sve studente: esej i završni ispit po
literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi (za redovne) do 10 bodova,
Prikaz knjige (za izvanredne) do 10 bodova,
Pojmovi iz društvenih znanosti do 10 bodova,
Esej do 20 bodova,
Završni ispit do 60 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlo dobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: AKADEMSKO PISANJE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina I. preddipl.
Imenositeljakolegija/nastavnika
Imesuradnikanakolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati posemestru 1+1+2
Preduvjetizaupiskolegija Nema
Opće i specifične kompetencije:
Studenti će biti osposobljeni za pisanje akademskih i struĉnih radova te njihovo ispravno oblikovanje. Ovladati će
vještinom pisanja znanstvenim jezikom i stilom. Poznavati će strukturu znanstvenih radova. Moći će definirati
osnovne pojmove u radovima, prikazivati prethodna istraţivanja i ovladati će teorijskim pristupom odreĊenom
problemu. Posjedovati će znanja o razliĉitim stilovima citiranja i bibliografskim zapisima. Ovladati će
dokumentiranjem znanstvenih izvora i APA stilom citiranja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Izrada ţivotopisa.
Bbliografski zapisi ,tematske bibliografije, popisi literature i reference.
Vrste znanstvenih i struĉnih radova.
Formuliranje i pisanje naslova.
Struktura znanstvenih i struĉnih radova.
Dokumentiranje znanstevnih izvora i namjena fusnota, zabilješki i priloga.
Citiranje i parafraziranje reference u tekstu, APA stil i ostali stilovi citiranja (Chicago stil, Turabijan, Vancouverski).
Izbor rijeĉi, formuliranje reĉenica,oblikovanje odlomaka, formiranje alineja (popisa).
Jezik i stil znanstvenog rada.
Upotreba interpunkcije, naglašavanje teksta i upotreba skraćenica.
Tabliĉno prikazivanje podataka.
Grafiĉko i slikovno predstavljanje podataka.
Oblikovanje teksta akademskog rada.
Upotreba zagrade, kose crte, crte i crtice
NavoĊenje radova publiciranih u elektronskoj formi.
NaĉinizvoĊenjanastave i usvajanjeznanja(oznaĉitimasnimtiskom/boldom samo relevantnekategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenskanastava
Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldom samo relevantnekategorije):
PohaĊanjenastave
Aktivnost u
nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeniispit- test Usmeniispit Esej Istraţivanje
Projekt – Vjeţbe
Kontinuirana
provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Kundaĉina, M. i BanĊur, V. (2007). Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
2. Kundaĉina, M. i Brkić, M. (2015). Akademsko pisanje – praktikum. Bijakovići: Sveuĉilište Hercegovina –
Fakultet društvenih znanosti dr Milenka Brkića.
Dodatnaliteratura:
1. Borozan, Đula (2009).Osnove akademskog pisanja. Osijek: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera
2. Dunleavy, Patrick (2007). Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zagrebu
3. Gaĉić, Milica (2001). Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih
poslova Republike Hrvatske
4. Kleut, Marija (2008). Naučno delo od istraživanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.
5. Kuba, Li i Koking, John (2003). Metodologija izrade naučnog teksta. Podgorica: CID.
6. Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraživati i objavljivati. Zagreb: Hrvatski
pedagoško-knjiţevni zbor.
7. Oraić Tolić, Dubravka (2011). Akademsko pismo. Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu.
8. Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izrada studentskih radova. Novi Sad: Autorsko izdanje.
9. Silobrĉić, Vlatko (2003): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.
10. Suzić, Nenad (2010): Pravila pisanja znanstvenog rada. APA i drugi standardi. Banja Luka: XBS.
11. Šamić, Midhat (1990): Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost.
Provje raznanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska
na završni ispit studenti su duţni uraditi seminarski
rad prema pravilima akademskog pisanja. Završni
ispit je u obliku testa.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:
Tijekom semestra biti će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Sudjelovanje na nastavi; izrada seminarskog rada
prema pravilima akademskog pisanja; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje i aktivnost na nastavi - 10 bodova
Izrada seminarskog rada prema pravilima
akademskog pisanja – 25 bodova
Vjeţbe u Praktikumu – 25 bodova
Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za uspjeh)
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE INFORMATIKE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski smjerovi BS
Godina
Semestar
I.
I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Osnovni cilj modula je upoznavanje polaznika sa informatiĉkim (informacijsko-komunikacijskim) tehnologijama i
vještinama njihova korištenja u suvremenom poslovanju. U tom cilju polaznici će ovladati s odreĊenom akademskom
razinom informatiĉke pismenosti kroz korištenje standardne informatiĉke tehnologije i softverskih alata zasnovanih na
tim tehnologijama. Na taj naĉin polaznicima će biti omogućeno stjecanje i znanja i vještina iz informatiĉke znanosti
primjerenih visokoškolskoj razini obrazovanja. Stoga, informatiĉka pismenost i osobne vještine vezane uz poznavanje
i rukovanje kompjutorske tehnologije su u fokusu izuĉavanja ovoga predmeta.
Ishodi uĉenja:
Nakon odslušanog kolegija student će moći:
Donijeti osoban stav o izboru hardverskih i softverski resursa kompjutorskih sustava.
Uspješno razlikovati tehniĉke osobine arhitekture/graĊe raĉunalnih sustava: središnja jedinica, središnji procesor,
sabirnice, registri, primarna i sekundarna memorija, t obodne jedinice raĉunalnih sustava.
Spoznati strukturu i organizaciju softverske osnove raĉunalnih sustava (sustavni i aplikativni softver)
Toĉno i sadrţajno razlikovati sve organizacijske elemente podatkovne osnove raĉunalnih sustava,
Razlikovati funkcijske osobine organizacije informatiĉkog centra (središnji, lokalni i periferni),
Uspješno razlikovati usrojstvo kompjutroskih mreţa (vrste, razine i protokole -TCP/IP, OSI)
Razlikovati sve specifiĉnosti vezane uz informatiĉka zanimanja.
Spoznati mogućnost razvoja interneta u današnjem svijetu, kao i njegove znaĉajke, te inaĉice, (intranet i extranet).
Spoznati sve relevantne osobine funkcijskih znaĉajki vezanih uz perspektivu informatike u sferi današnje
globalizacije i informacijsko društvo (virtualna realnost, virtalni svijet, virtualni prostor).
Izgraditi i koristiti u praksi znanja vezana uz informatiĉku pismenost i osobne vještine kompjutorske
komunikacije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Informatiĉki izazov kao svjetski proces
2. Temeljne informatiĉke postavke
3. Strojna (hardverska) osnova kompjutorskih sustava
4. Programska (softverska) osnova kompjutorskih sustava
5. Mreţno-komunikacijska, organizacijska, ergonomska i personalna osnova kompjutorskih sustava
6. Koncepcijska i metodologijska osnova info sustava
7. Podatkovna osnova kompjutorskih sustava
8. Perspektive razvoja informatike
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Grbavac V. Informatika, kompjutori i primjena, 4.izdanje Sveuĉilišnog udţbenika Sveuĉilišta u Zagrebu,
DOIK 2010, Zagreb
2. Praktikum iz informatike -I, DOIK, Zagreb, 2014.
Dodatna literatura:
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i
obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada
seminarskih radova, izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Seminarski rad: 25 bodova
1.kolokvij: 30 bodova
2.kolokvij: 30 bodova
Prisutnost i aktivnost na nastavi
5 bodova
Vjeţbe i zadaće: 10 bodova
*Prag prolaznosti iz kolegija je 60 % realiziranih obveza
studenta
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE HRVATSKOGA JEZIKA (B)
Opći podatci:
Studijski programi
Studij prirodnih znanosti
Studij humanistiĉkih znanosti
Studij društvenih znanosti
Semestar
Godina
I.
I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija jest usvajanje novih sustava jezikoslovnih znanja u njihovoj dubini i širini, jeziĉnoga izraţavanja,
spoznavanja i stjecanja komunikacijske jeziĉne kompetencije. Studenti će steći teorijska i praktiĉna znanja, spoznaje i
vještine potrebne za uspješan i stvaralaĉki pristup jeziĉnoj problematici na svim razinama: fonološkoj, morfološkoj,
leksikološkoj, semantiĉkoj, frazeološkoj, sintaktiĉkoj i diskurzivnoj. Bit će osposobljeni receptivnim i stvaralaĉkim
jeziĉnim kompetencijama, osjećajima za pravilan izgovor, artikulaciju i akustiku, kljuĉnim gramatiĉkim, pravopisnim
i pravogovornim praktiĉnim znanjima za pravilno pisanje, pripremu, izradu, lekturu i korekturu raznolikih pisanih
radova u skladu s pravopisnim i ortoepskim naĉelima i pravilima. Studenti će ovladati vještinama, brzinama i
tehnikama ĉitanja, upoznat će praktiĉno sluţenje jezikom u svim oblicima komuniciranja rijeĉju te raznolikim
medijima kojima su se jeziĉne ĉinjenice prenosile i predavale novim naraštajima tijekom povijesti; ovladat će
govornim i pisanim sluţenjem jezikom u svakodnevnom ophoĊenju i okolnostima, a u skladu s modernim poimanjem
retorike, estetike, strukturalizma, semiotike i teorije komunikacije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Od govora do jezika. Jeziĉni idiomi: organski govor, mjesni govori, dijalekti, narjeĉja, interdijalekti, idiolekti.
Interdijalekti i mjesni govor. Jezik u knjigama. Jezik s obzirom na vremensku i na prostornu protegu. Indoeuropska
skupina jezika, staroslavenski, hrvatski jezik. Knjiţevni, standardni jezik. Razvijen, izgraĊen, ujednaĉen, uĉvršćen
funkcionalnim stilovima i standardima komuniciranja. Puna standardnost hrvatskoga knjiţevnoga jezika. Knjiţevni
jezik i narjeĉje. Slojeviti ustroj hrvatskoga jezika. Jeziĉne uloge. Jezik i sporazumijevanje. Zalihost iskaza ili reĉenice,
zališnost (redundancija). Govorni i pisani jezik. Raznolike razine jeziĉne artikulacije: od fonema do reĉenice i
diskurza, nadreĉeniĉnoga jedinstva. Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika. Akustiĉki pojmovi: ton i šum. Glasovi i
slogovi. Tvorba glasova, dioba i njihov izgovor. Samoglasnici, glasnici, suglasnici. Tvorba suglasnika. Fonem, alofon
i fonostilem. Morf, alomorf i morfostilem. Fizioakustiĉna i psihoakustiĉna analiza glasova. Vjeţbe artikulacije
glasova, slogova, pojaĉani govor, postirani glas, ugodan glas, trening glasa. Disfonija glasa. Artikulacijska i akustiĉna
glasovna svojstva: samoglasnika, suglasnika i sonanata. Artikulacija samoglasnika: a, e, i, u, o. Otklon u artikulaciji.
Artikulacija suglasnika: b/p, d/t, g/k, z/s, ţ/š, dţ/ĉ, Ċ/ć, f, c, h. Izgovor sibilanata i palatala: s, z; š, ţ. Sonanti: j, l, lj, m,
n, nj, r, v. Izgovor hrvatskih fonema – suglasnika. Slova, glasnici i fonemi (’j’, ’r’). Pomak u artikulaciji: m, n.
Slobodna i ograniĉena raspodjela fonema (plodne i neplodne suglasniĉke skupine). Drukĉiji izgovor fonema – alofoni.
Akustiĉna svojstva glasova. Reĉeniĉni tempo, stanka, mimika, pantomima, stvarni kontekst. Pravogovor (ortoepija).
Jezik u pravopisu. Fonetika i fonologija. Široka i uska transkripcija. Fonemi i alofoni; morfem, morf i alomorf –
fonološko pravopisno naĉelo. Prva i druga jeziĉna artikulacija. Prva artikulacija i morfemi. Odnos fonem – glasnik.
Funkcionalna svojstva glasova. Popis fonema u općem hrvatskom jeziku. Funkcionalna svojstva glasova. Glasovi i
glasovni skupovi. Glas ĉ, ć, dţ, Ċ, h, j. Dvoglasnik ’ie’, kraćenje sloga s dvoglasnikom. Jednaĉenje glasova po
zvuĉnosti. Jednaĉenje glasova po izgovornome mjestu. Stapanje glasova. Ispadanje glasova.
Rijeĉi, vrste rijeĉi. Velika i mala slova. Vlastita imena. TuĊice, pisanje tuĊica. TuĊa vlastita imena. Pisanje vlastitih
imena iz jezika koji se sluţe latinicom. Transliteracija, pisanje vlastitih imena iz jezika koji se sluţe ćirilicom. Pisanje
vlastitih imena iz jezika s drugim pismima. Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijeĉi. Opća naĉela, imenice, pisanje
polusloţenica, pridjeva, zamjenica, brojeva, glagola, priloga, prijedloga, veznika. Rastavljanje rijeĉi. Reĉeniĉni
znakovi: toĉka, upitnik, uskliĉnik, upitnik i uskliĉnik, zarez, toĉka sa zarezom, dvotoĉje, trotoĉje, toĉkice, crtica-
spojnica i crtica – rastavnica, navodnici, navodnici uz druge znakove, polunavodnici, zagrade, tipovi slova kao
reĉeniĉni znakovi, nadreĉeniĉni znakovi. Nizanje rijeĉi, nabrajanje, priloţne oznake u nizu, vokativ, atributi poslije
svoje imenice i apozicije, rijeĉi i reĉenice sa suprotnim veznicima. Pravopisni znaci i razgodci: toĉka, zarez, dvotoĉje,
trotroĉje, crtica, spojnica, zagrade, zvjezdica, izostavnik, znak jednakosti, znak podrijetla, naglasci, genitivni znak,
drugi pismeni znaci (kriţić, luk, kosa crtica, znak minus, znak plus, znak mnoţenja, znak dijeljenja, znak ponavljanja,
paragraf). Kratice s toĉkom, kratice bez toĉke, sloţene kratice. Preporuka pisanja prema tradicionalnome naĉelu:
pisanje navezaka. Primjeri alternacije ije / je / i / e; aoristni oblici, palatalizacija, sibilarizacija, morfološko ’j’, m/n u
doĉetcima prezentskih oblika, suglasniĉki skupovi tc, dc; primjeri pokrivenoga ’rj’ i primjeri dvostrukosti,
preporuĉenih i dopuštenih inaĉica, primjeri višestrukosti i neujednaĉene pravopisne prakse, itsl. Aktualizacija
nedavnih zbivanja oko standardizacije jezika i izrade Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Pisani tekstovi sa zasićenim pogrješkama namijenjeni za lekturu.
Naglasak i duţina. Jakost, visina i koliĉina sloga. Dinamiĉna akcentuacija. Naglasci. Enklitike i proklitike
(naslonjenice i prislonjenice). Teorija sloga. Rijeĉ i sintagma. Odnosi gramatiĉke zavisnosti: sroĉnost (kongruencija),
upravljanje (rekcija) i pridruţivanje. Fonetika reĉenice. Sintagmatski i reĉeniĉni naglasak. Intonacija rijeĉi, sintagme i
reĉenice. Ton: visina (intonacija), glasnoća (jaĉina, intenzitet), boja glasa, tempo (reĉeniĉna brzina), ritam, stanke,
tranzijenti, modulacija, mimika i geste. Tonski registri. Glasovne promjene. Samoglasnici. Nepostojano ’a’. Pokretni
samoglasnici. Prijeglas. Pravila (i)jekavskoga izgovora. Suglasnici. Jednaĉenje i razjednaĉivanje suglasnika. Gubljenje
suglasnika. Haplologija. Promjena straţnjonepĉanih suglasnika. Prva i druga palatalizacija, sibilarizacija. Jotacija.
Epentetsko l. Fonetika i fonologija. Fonostilistika. Prozodijska razlikovna obiljeţja: naglasak, ton i koliĉina sloga
(kvantiteta). Pismo. Transkripcija i transliteracija. Teškoće povezane s ĉitanjem, pisanjem i razumijevanjem. Osnovne
jeziĉne, logopedske vjeţbe.
Leksem i leksikologija. Jeziĉni sustav i jeziĉni znak. Struktura jeziĉnoga znaka: izraz i sadrţaj. Leksiĉko i gramatiĉko
znaĉenje. Punoznaĉnice i nepunoznaĉnice. Jednoznaĉnost i punoznaĉnost jeziĉnoga znaka. Metafora, leksikalizirane
metafore. Metonimija. Prvotno (denotativno) i izvedena (konotativna) znaĉenja rijeĉi. Hiperonimi, hiponimi,
kohiponimi. Sinonimija, antonimija, homonimija. Vremenska raslojenost jezika: zastarjelice, pomodnice, oţivljenice,
novotvoreenice, arhaizmi i historizmi. Hrvatska narjeĉja. Mjesni govori. Lokalizmi, regionalizmi, dijalektizmi.
Funkcionalna raslojenost jezika: znanstveni, administrativno-pravni, publicistiĉki, razgovorni i knjiţevnoumjetniĉki
stil. Onomastika. Antroponimija: imena, prezimena, nadimci. Toponimija. MeĊujeziĉni dodiri i leksiĉke posudbe.
Prilagodba posuĊenica. Jeziĉno ĉistunstvo. Frazeologija. Leksem i leksikografija. Leksiĉka natuknica. Vrste rjeĉnika.
Struktura rjeĉnika.
Jeziĉno izraţavanje. Ogled ili esej. Rasprava. Komunikacijski tekstovi: obavijest, oglas, reklama, ĉestitka, zahvalnica,
pozivnica, saţalnica.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari
Metodiĉko-didaktiĉke
pripreme za nastavu Samostalni
zadatci
Terenska
nastava
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad E-uĉenje
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pisana provjera Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Babić – Finka – Moguš (1996), Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.
2. Hrvatski pravopis, (2013), ur. Jozić i sur., Zagreb: Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje.
3. Teţak – Babić (1992), Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga.
4. Barić i dr. (1995) Hrvatska gramatika, Zavod za hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.
5. Anić, Vladimir (1991), Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi Liber.
6. Gramatike, rjeĉnici, pravopisi, priruĉnici, znanstveni i struĉni ĉasopisi, udţbenici za nastavu jezika u osnovnoj
školi i gimnaziji.
Dodatna literatura:
Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika. Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama (2007,
zbornik, ur. Marijana Ĉeši i M. Barbaroša-Šikić), Zagreb: Naklada Slap.
Maretić, Tomo (1963) Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knjiţevnog jezika, Zagreb: Matica hrvatska.
Guberina, Petar (1952) Zvuk i pokret u jeziku, Zagreb: Školska knjiga.
Šimundić, Mate (1971) Govor Imotske krajine i Bekije, Sarajevo: ANU BiH, knj. 50.
Katiĉić, Radoslav (2013) Hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.
Vince, Zlatko (1978) Putovima hrvatskoga književnog jezika: lingvističko-kulturnopovijesni prikaz filoloških škola
i njihovih izvora, Zagreb: SN Liber, Biblioteka znanstvenih radova.
Brozović, Dalibor (2006) Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda, Zagreb: Školska knjiga.
Škarić, Ivo (2000) Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb: Školska knjiga.
Silić, Josip – Pranjković, Josip (2007) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Zagreb: Školska
knjiga.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Vrednovanje studenata provodi se tijekom izvoĊenja nastave i
seminarskih vjeţba. Prati se njihova nazoĉnost, a na poseban naĉin
uspješnost u izradi samostalnih pisanih priloga i biljeţaka o proĉitanoj
literaturi. Na pisanom dijelu te na usmenom ispitu provjeravaju se
brzine i tehnike ĉitanja, praktiĉna gramatiĉka i pravopisna znanja i
spoznaje, vještine i kompetencije, jeziĉni osjećaji za pravilan izgovor,
artikulaciju, akustiku i jeziĉnu pismenost, te za pravilno pisanje,
oblikovanje, lekturu i korekturu raznolikih pisanih radova.
Naĉin praćenja kvalitete rada i
uspješnosti izvedbe programa:
Tijekom semestra bit će provjeravana spremnost na suradnju uz
analizu kvalitete izvedbe programa u odnosu na oĉekivana postignuća,
obveze studenata i nastavnika te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisutnost nastavi; aktivno sudjelovanje; izrada radnih zadataka i
samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o proĉitanoj literaturi, ĉlanaka,
eseja, interpretacija i rasprava te njihovo obrazloţenje. Studenti su
duţni pristupiti zakazanom pisanom i usmenom dijelu ispita.
Vrednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Dolasci na nastavu 5 bodova, bilješke o proĉitanoj literaturi 15
bodova, pisana provjera 40 bodova, usmeni ispit 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE ENGLESKOG JEZIKA – lektorske vjeţbe
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju /
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i usmenog
izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz korištenje razliĉitih
izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i razvoj. Od studenata se oĉekuje
ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili
strukture teksta. Opća jeziĉna kompetencija je na razini B2+. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: Primijeniti
usvojena znanja u pismenom izriĉaju (zadaci objektivnog tipa), razumjeti i analizirati tekstove iz podruĉja struke,
poznavati osnovne gramatiĉke strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i rješavanje jednostavnih
zadataka objektivnog tipa.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje engleske normativne gramatike i detaljnu obradu razliĉitih
tekstova, s ciljem proširenja vokabulara, razumijvanja stilski razliĉitih tekstova, upoznavanje anglofonih kultura i
razvijanja vlastite sposobnosti pismenog i usmenog izraţavanja.
a) Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s problematikom koja
je bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.)
b) Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada tvorbe i upotrebe glagolskih vremena i oblika, vrsta rijeĉi, poretka
rijeĉi u reĉenici, pasiva, pogodbenih reĉenica, modalnih i fraznih glagola. Sadrţaji se usmjeravaju na specifiĉnosti
jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje ne korespondiraju u materinjem jeziku.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Murphy, R. (2004), Engish Grammar in Use (the 4th edition with CD), Cambridge Univerity Press.
2. Skripta/izbor tekstova.
Dodatna literatura:
1. Thomson, A. J., Martinet, A.V. (1986), A Practical English Grammar.
2. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use, Cambridge University Press.
3. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use: Supplementary exercises, Cambridge University
Press.
4. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman.
5. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.
6. Eastwood, J. (1994), Oxford Guide to English Grammar, Oxford.
7. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.
Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu
dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni ispuniti svoje presipitne obveze (esej).
Završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, u odnosu na oĉekivanja i
obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,aktivnost u nastavi10 bodova,
seminarski rad 20 bodova, završni ispit 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE KINEZIOLOGIJE – izborni kolegij
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0+0+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je upoznavanje studenata o utjecaju tjelesne aktivnosti na psihosomatski status ĉovjeka kroz definiranje
relevantnih parametara općeg modela kineziološkog transformacijskog procesa te s mogućim promjenama
antropoloških obiljeţja, motoriĉkih znanja i zdravlja, kao i s odgojnim i drugim efektima kinezioloških transformacija.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Kineziologija – znanost o pokretu, pojam, definicija, ciljevi i struktura, Kretanje kao biotiĉka potreba ĉovjeka,
Anatomske i fiziološke osnove kretanja, Struktura kinezioloških aktivnosti, Motoriĉko uĉenje u kineziološkim
aktivnostima, Biotiĉka motoriĉka znanja, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na zdravlje, Kineziološki sustavi i
upravljanje kineziološkim aktivnostima, Analiza kinezioloških aktivnosti, Metodologija istraţivanja u kineziologiji,
Kineziološki tretmani – transformacijski procesi, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na antropološka obiljeţja
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, D. (2012). Uvod u kineziološku analizu. Kineziološki fakultet Univerziteta u
Travniku
Dodatna literatura:
Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2008). Uvod u antropološku analizu. Kineziološki fakultet
Univerziteta u Travniku.
Mraković, M. (1994). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.
Šturm, J. i V. Strojnik (1994). Uvod u antropološku kineziologiju. 5. dopunjeno izdanje. (Skripta), Ljubljana:
Fakulteta za sport.
Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije. Visoka uĉiteljska škola u Petrinji, Petrinja.
Katić, R., D. Bonacin (2001). Kineziologija za sva vremena, Split.
Sekulić, D., M. Metikoš (2007). Uvod u osnovne kineziološke transformacije – osnove transformacijskih
postupaka u kineziologiji. Split: Sveuĉilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno – matematiĉkih znanosti i
kineziologije
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće teorije i metodike sporta.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati referat.
Završni ispit polaţe se pisanim putom. Završnom ispitu
ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili svoje
predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne
prikaz literature, za sve studente: izrada referata, i završni
ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,
Kolokvij do 10 bodova,
Prikaz knjige (za izvanredne) do 30 bodova,
Izrada referata do 30 bodova,
Završni ispit do 40 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE REKREACIJE – izborni kolegij
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0+0+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s razliĉitim društvenim i gospodarskim podruĉjima i uvjetima u cilju
sagledavanja uloge i primjene razliĉitih vrsta programa kineziološke rekreacije. Studenti stjeĉu znanja o slijedu
postupaka, svim sastavnicama i naĉelima bitnim za primjenu i realizaciju pojedinih programa sportske rekreacije.
Osim što studenti stjeĉu temeljna znanja, specifiĉne kompetencije odnose se na mogućnost kreacije i realizaciju
transformacijskih i drugih općih, ciljanih i specifiĉnih programa sportske rekreacije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Civilizacijski razvoj, Definicija rekreacije, Naĉela, Temeljni aspekti, Ciljevi, Podruĉja primjene, Prevencija i
edukacija, Planiranje i programiranje, Dijagnostika i evaluacija.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Bilić, Ţ., Bonacin, D. (2007). Uvod u kineziološku rekreaciju. Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih
znanosti Sveuĉilišta u Mostaru.
Dodatna literatura:
Andrijašević, M. (2009). Organizacijski oblici rada u podruĉju sportske rekreacije, Zbornik radova 22. ljetne
škole kineziologa, Poreĉ, 43-50.
Andrijašević, M., Relac, M. /Urednici/ (1997). Priruĉnik za provoĊenje modela izbornih i medicinski
programiranih aktivnih odmora. FFK, Zagreb.
Relac, M. (1978). Rekreacija tjelesnim vjeţbanjem u procesu rada. Sp. tribina, Zagreb.
Relac, M. (1979). Sportska rekreacija u turizmu. Sportska tribina, Zagreb.
Mraković, M. (1992). Uvod u sistematsku kineziologiju. FFK, Zagreb.
Štuka, K. (1979). Fiziologija sporta. Sportska tribina. Zagreb.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke antropologije i rekreacije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati referat.
Završni ispit polaţe se pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne
prikaz literature, za sve studente: izrada referata, i završni
ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,
Kolokvij do 20 bodova,
Izrada referata do 20 bodova,
Završni ispit do 40 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
OSNOVE KOMUNIKOLOGIJE
Opći podaci
Studijski program Svi studijski programi Godina I.
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije
Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama komunikologije kao opšte znanosti o komunikacijama.
Inicirati interesovanje kod studenata da otkriju i razumeju mehanizme funkcionisanja i smisao ljudskog
komuniciranja.
Okvirni sadrţaj kolegija
Komunikologija kao opšta nauka o komunikaciji; Povijesno nasleĊe
Transmisaoni i ritualni pojam komunikacije; Komunikacija i informacija
Komunikacija i znaĉenje; Komunikacija i ljudske potrebe
Struktura komunikativnog procesa; Interpersonalna komunikacija
Komunikacija u grupi; Komunikacija u organizaciji
Masovna komunikacija Teorije i modeli komunikacije
Komunikacija i masovna kulura; Komunikacija i manipulacija
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Test znanja Kontinuirana
provjera znanja
Esej na temu prema
vlastitom odabiru
Praktiĉni rad
Udţbenik
1. Tomić, Z. (2003) Komunikologija, Beograd, Ĉigoja
2. Tomić, Z. (2004) Komunikacija i javnost, Beograd, Ĉigoja
Dodatna literatura
1. Šušnjić, Đ. (2007) Dijalog i tolerancija, Beograd, Ĉigoja
2. Šušnjić, Đ. (2004.) Ribari ljudskih duša, Beograd, Ĉigoja
3. Šušnjić, Đ. (1995) Otpori kritiĉkom mišljenju, Beograd, Ĉigoja
Provjera znanja i polaganje ispita
Provjera znanja vršiće se pismenim i usmenim putem.
Pismeni dio ispita sluţiće za utvrĊivanje ĉinjeniĉnih
informacija iz podruĉj kolegija, dok će usmeni dio ispita biti
usmjeren na preispitivanje razumijevanja nauĉenih sadrţaja,
te njihovu primjenu u budućem praktiĉnom radu.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i
obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata
Prije izlaska na ispit studenti su duţni izraditi esej na neku
od tema iz podruĉja suvremenih psihologijskih spoznaja te
dati svoj kritiĉki osvrt na problematiku koju su u radu
tretirali, te seminar u vidu prikaza knjige.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Esej = 25 bodova
Seminarski rad = 15 bodova
Završni ispit = 60 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE EKONOMIJE
Opći podaci:
Studijski program Više studijskih programa
Obveznik
kolegij:godina/semestar I/II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Stjecanje sveobuhvatnih temeljnih spoznaja iz osnova mikroekonomije, makroekonomije i meĊunarodne ekonomije,
te osposobljavanje studenata za produbljivanje i širenje specijalistiĉkih znanja i vještina u daljnjem studiju ekonomije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Osnovni pojmovi i povijesni razvitak ekonomske misli. Pojam i definicije ekonomije. Podruĉja ekonomije.
Povijesni razvitak ekonomske misli.
Bit ekonomije. Ekonomska logika. Ekonomska organizacija. Ekonomska teorija i ekonomska analiza. Ekonomski
modeli. Dijagrami.
Mikroekonomija
Analiza procesa reprodukcije. Pojam i faze procesa društvene reprodukcije. Proizvodnja. Raspodjela. Razmjena.
Potrošnja.
Rizik i neizvjesnost na trţištu. Pojmovi. Klasifikacija rizika. Upravljanje rizicima. Transfer rizika.
Zakonitosti razvitka poslovnih orijentacija proizvoĊaĉa. Proizvodna orijentacija. Prodajna orijentacija. Marketing
orijentacija.
Dohodak i bogatstvo. Pojmovna odreĊenja. Nadnice i trţište rada. Zemlja i renta. Kapital, kamata, profit.
Makroekonomija
Makroekonomska politika drţave. Pojmovna odreĊenja. Ciljevi makroekonomske politike. Instrumenti. Bruto
domaći proizvod.
Novĉani i bankovni sustav. Pojmovna odreĊenja. Razvitak novca. Ponuda i potraţnja novca. Cijena novca. Uloga i
funkcije narodne banke. Poslovne banke.
Ekonomski rast. Pojmovna odreĊenja. Ĉimbenici rasta. Drţavni dug. Inflacija.
Ekonomske kontrakcije i ekspanzije. Poslovni ciklusi. Razvojni ciklusi. Zaposlenost i nezaposlenost.
MeĊunarodni ekonomski odnosi. MeĊunarodna razmjena. Devizni teĉajevi. Bilanca meĊunarodnih plaćanja.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Izrada Seminarskog rada Konsultacije
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave
Prezentacija
seminarskog rada Pismeni ispit Usmeni ispit
Obvezna literatura
1. S. Nakić-M.Stanić, “Poslovna ekonomija“, skripta, Univerzitet za poslovne studije, Banja Luka, 2007.
2. D. Gutić, Osnove ekonomije, skripta, Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića.
Dopunska literatura
Babić M., Mikroekonomija, Mate, Zagreb, 1997.
Samuelson P.A., Nordhaus W.D., Ekonomija, Mate, Zagreb, 2000.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; izrada
seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10 bodova,
praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
UVOD U PRAVO
Opći podaci
Studijski program Studij društvenih znanosti, Godina II.
Ime nositelja kolegija
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 1+0+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
U okviru kolegija Uvod u pravo cilj je usvajanje osnovnih pojmova o drţavi i pravu, te uoĉavanje njihove
nerazdvojive meĊusobne povezanosti, olakšavanje razumijevanja funkcioniranja modernih drţava, te put pravne
norme od njezina stvaranja do primjene. Kolegij je sistematiziran u dva dijela. U prvom dijelu steći će se znanja o
samom pojmu drţave kao društvene grupe i organizacije, te njenim funkcijama, sastavu drţavne organizacije,
organima i osnovnim djelatnostima. Nakon togaobraditi će se cjelina vezana za vrste drţava, uz njihovu klasifikaciju,
odnosno podjelu prema obliku vladavine i politiĉkim sistemima. Na posljetku će se usvojiti pojmovi demokracije,
birokracije i birokratizma, te centralizacije i decentralizacije. U drugom dijelu studenti će usvojiti osnovne pojmove o
pravu. Obraditi će se teorije o pravu, uoĉiti sliĉnosti i razlike izmeĊu pravnog i moralnog poretka, izuĉiti sastav pravne
norme, vrste normativnih akata, pravni odnos i subjektivno pravo, te primjena pravne norme, s osobitim osvrtom na
pravila tumaĉenja. Na samom kraju obraditi će se sistematizacija pravnih normi.
Okvirni sadrţaj kolegija
Prva cjelina: DRŢAVA
Pojam države: drţava kao organizacija, moć, vlast, suverenost, stanovništvo i teritorij, funkcije drţavnopravnog
poretka;
Sastav državne organizacije: vrste drţavnih organa, ĉetiri drţavne djelatnosti;
Vrste država: klasifikacija drţava, oblici vladavine, politiĉki sustavi, elementi demokracije, birokracija i birokratizam,
centralizacija i decentralizacija, promjene drţavnopravnog poretka
Druga cjelina: PRAVO
Teorije o pravu: nastanak i razvoj teorija o pravu od antike do današnjih dana;
Pravni poredak i moralni poredak: iskazi, društvene norme, obiĉaji, moralne i pravne norme, pravne vrijednosti,
tvorci pravnih normi, pravni sustav i proceduralnost prava;
Pravna norma i normativni akti: struktura pravne norme, pravni akt, hijerarhija pravnih normi i akata, vaţenje pravnih
normi i akata
Pravni odnos: pravni subjekti, pravni objekti, pravno ovlaštenje i pravna obveza, zaštita pravnog ovlaštenja, nastanak i
prestanak pravnog odnosa, pravne ĉinjenice, pravne radnje, pravna praznina;
Primjena pravne norme: vaţeće pravne norme, tumaĉenje pravnih normi, subjekti i tipovi tumaĉenja, pravila
tumaĉenja, popunjavanje pravnih praznina, podvoĊenje konkretnog sluĉaja pod opću normu;
Sistematizacija pravnih normi: sustav pravnih normi, pravne ustanove, pravne grane i pravna podruĉja.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje
na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom /boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
Nikola Visković: Teorija drţave i prava, Birotehnika CDO, Zagreb, 2006.
Dodatna literatura
Lukić, Radomir D., Metodologija prava, IP Justinian, Beograd, 2003.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenjerada studenata i provjera znanja provodi se tokom izvoĊenja
nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni poloţiti kolokvij.
Kolokvij i završni ispit polaţu se pismenim putem.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i
uspješnosti izvedbe programa
U toku semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata
Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i
izvoĊenje ocjene
10 % - Prisutnost na predavanjima
10 % - Participacija tijekom nastave
15 % - Kolokvij (pismeni ispit)
10 % - Prvi draft seminarskog rada (esej)
15 % - Seminarski rad (esej)
10 % - Prezentacija seminarskog rada
15 % - Završni pismeni ispit
15 % - Završni usmeni ispit
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
GRAĐANSKO OBRAZOVANJE I DEMOKRACIJA
Opći podaci
Studijski program Obvezni semestar II. Godina 1.
Ime nositelja kolegija
Suradnik-ca NA KOLEGIJU
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 1-1-2-6
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifiĉne kompetencije
Okvirni sadrţaj kolegija
1.Pojam graĊanskoga obrazovanja
2.GraĊansko obrazovanje u višenacionalnim drţavama – ljudska i nacionalna prava, pravo na jezik, kulturu, pravo na
nacionalnu naobrazbu
3.Naobrazba nacionalnih manjina
4.Politika; vlast, moć, politiĉko djelovanje, politiĉki govor, politiĉki napis
5.Politiĉka utakmica
6.Narod, nacija, nacionalna manjina, graĊanin i drţavljanin
7.Nacionalni (narodni) suverenitet; pojam drţavljanina
8.politiĉki poretci (demokracija; tiranija, diktatura, aristokracija, monarhija)
9.Politiĉke stranke - desne orijentacije i ljeviĉarske stranke – socijaldemokratskoga tipa
10.Izborni sustavi; biraĉko tijelo i biraĉki popisi
11.Ustrojstvo demokratske drţave – zakonodavna, izvršna i sudbena vlast
12.Lokalna samouprava i uprava
13.Politika, javnost, ljudska prava
14.Gospodarstvo i njegove sastavnice
15.Alternativni gospodarski sustavi; trţište i cijene
16.Ekonomski ciljevi i politika
17.Poduzeće – organizacija i financiranje poduzeća
18.Poduzetnik i marketing
19.Novac i njegove funkcije
20.Temelji ustavne demokracije i zaštita ljudskih prava
21.Kakao vlasti štite opća ljudska prava
22.Civilno društvo (gradjansko društvo) i demokracija
23.Mediji u demokraciji
24.Odnosi u svijetu - odnosi meĊu drţavama, narodima i pojedincima
25.OUN i Europska unija
26.Zaštita okoliša i ekološki problmi
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminari Vjeţbe Aktivnosti E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Upute Mentorski rad Konaĉna
priprava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Konzultacije
Pismeni ispit (seminarski rad) Usmeni ispit Ogled Konaĉne konzultacije
Djelatnost studenata Kontinuirana provjera znanja Referat -
Priruĉnici
1. N.Vulić – Đ.Benić „politika i gospodarstvo „ Š.K. Zagreb 2001
2. N.Fanuko „politika i gospodarstvo „ , Profil, Zagreb, 2008
3. “Demokracija i ljudska prava“ , udţbenik za uĉenike srednje škole, Civitas, Sarajevo 2001
Dodatna literatura
1. Projekt ja graĊanin - Civitas, Sarajevo
2. Znam razmišljam sudjelujem - Centar za mirovne studije/Mreţa mladih Hrvatske, Zagreb, 2013
3. Ostali ĉasopisi i portali na društvenim mreţama – koji se odnose na ovu problematiku 4. Opća deklaracija o pravima ĉovjeka i graĊanina – donijeta od Glavne skupštine OUN-a – 10.12.1948.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi seminarski rad koji
se odnosi na ovaj kolegij i završni ispit je u obliku ispita
znanja, te usmenoga propitivanja.
Naĉin praćenja kakvoće rada i uspješnosti izvedbe
programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i
obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata
U tijeku semestra studenti su duţni uraditi pismeni, tj.
seminarski rad, djelatno sudjelovati u nastavi, te
stvaralaĉki promišljati i tumaĉiti suvremene politiĉke
teme; graĊanske obrazovne teme, te pojam demokracije.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Sudjelovanje na predavanjima, vjeţbama
i konzultacijama 10 bodova
Vjeţbe i aktivnosti 30 bodova
Pismeni-seminarski 30 bodova,
Završni ispit 30 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ENGLESKI JEZIK STRUKE – LEKTORSKE VJEŢBE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Poloţen Osnove engleskog jezika - lektorske vjeţbe
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i usmenog
izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz korištenje razliĉitih
izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i razvoj. Od studenata se oĉekuje
ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili
strukture teksta. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: primijeniti usvojena znanja u pismenom izriĉaju, razumjeti i
analizirati tekstove iz podruĉja struke, napisati i odgovoriti na poslovno pismo, poznavati osnovne gramatiĉke
strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i pismeno izraţavanje.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje vrsta rijeĉi, razvoj sposobnosti samostalnog korištenja rjeĉnika,
detaljnu obradu razliĉitih tekstova iz podruĉja struke, s ciljem proširenja vokabulara, razumijevanja stilski razliĉitih
tekstova, prijevod tekstova.
c) Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s problematikom koja
je bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.) Pronalaze se primarne i sekundarne informacije,
kljuĉne reĉenice i rijeĉi, prevodi se tekst uz upotrebu rjeĉnika.
d) Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada vrsta rijeĉi i poretka rijeĉi u reĉenici. Sadrţaji se usmjeravaju na
specifiĉnosti jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje ne korspondiraju u
materinjem jeziku.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
3. Skripta/izbor tekstova.
4. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.
Dodatna literatura:
8. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman.
9. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.
Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studentiće biti upućeni na
ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni ispuniti svoje presipitne obveze (izrada
eseja). Završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, u odnosu na oĉekivanja i
obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,aktivnost u nastavi10 bodova, esej20
bodova, završni ispit 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
POLITIĈKE STRANKE
Opći podaci
Studijski program Svi programi
Godina 2.
Ime nositelja kolegija
Suradnik-ca NA KOLEGIJU
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1-1-1
Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.
Opće i specifične kompetencije
Da se studenti uvedu u teoriju i praksu djelovanja politiĉkih stranaka, analize javnog mnijenja i istraţivanja vezana
za politiĉka dogadjanja. Da ovladaju teorijskim postavkama pojmova usko vezanih za djelovanje politike, politickih
stranaka i drzave kao okvira u kom djeluju. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje u politiĉkim razmišljanjima,
analizama i formiranju stavova na temelju kojih će sudjelovati u društvenom i politiĉkom ţivotu zajednice.
Okvirni sadrţaj kolegija
1. Pojam politika
2. Pojam politiĉke stranke
3. Ĉime se bavi politika?
4. Tko su ljudi u politici?
5. Politiĉke ideologije
6. Mjesto odigravanja politike
7. Kako se moţe biti politiĉki aktivan?
8. Izbori
9. Politika je svuda oko nas i u mojem susjedstvu takoĊer
10. Politika u Europi i svijetu
11. Politiĉki sustavi i institucije
12. Trodioba vlasti
13. Naĉelo samoodreĊenja naroda
14. Zakljuĉno promatranje
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski
rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt – skica akcionog
istraţivanja
Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
1. Raos, Marinko i Višeslav, (2012): Politika za mlade(i one koji se tako osjećaju), Priruĉnik o inteligentnom
politiĉkom ponašanju, Profil, Zagreb
Dodatna literatura
1. Petak, Zdravko, (2001): Javna dobra i politiĉko odluĉivanje, Fakultet politiĉkih znanosti, Zagreb.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi sarski rad na zadanu temu koja se
vezuje za politiĉke aktivnosti. Završni ispit je u obliku testa
znanja i obrane seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete
izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata
Tijekom semestra studenti su duţni uraditi seminarski rad koji
se odnosi na izravne i neizravne uĉinke politike i djelovanja
politiĉkih stranaka po graĊane i širu društvenu zajednicu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Sudjelovanje na predavanjima, vjeţbama
i konzultacijama 30 bodova
Seminarski rad 30 bodova
Završni ispit 40 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE SOCIOLOGIJE
Opći podaci:
Studijski program Studij društvenih znanosti – preddiplomski studij Godina I.
2. semestar
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
U okviru ovoga kolegija studentima se pruţa mogućnost da steknu uvid u sociološke teorije društva, da upoznaju
osnovne društvene fenomene i procese koji se odvijaju u suvremenome (poglavito u bosanskohercegovaĉkom) društvu
i da spoznaju širi društveni kontekst unutar kojeg treba razumijevati probleme populacije kojom se u okviru studija
pobliţe bave.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Što je sociologija? Pojam i predmet sociologije te njen odnos s drugim srodnim znanstvenim disciplinama
2. Kultura i društvo; svijet u promjeni
3. Društvena interakcija i svakodnevni ţivot
4. Rod i spolnost
5. Sociologija tijela: zdravlje, bolest i starenje; umiranje
6. Obitelj
7. Zloĉin i devijantnost
8. Rasa, etnicitet i migracije
9. Siromaštvo, socijalna pomoć i društvena iskljuĉenost
10. Rad i ekonomski ţivot
11. Religija i simboli. Magija.
12. Masovni mediji i komunikacija
13. Obrazovanje
14. Metode istraţivanja u sociologiji.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Giddens, A. (2007) Sociologija. Zagreb, Nakladni zavod Globus
Dodatna literatura:
Cifrić, I. (2000) Bioetika i ekologija. Zaprešić
Duerrschmidt J. / Taylor, G. (2007) Globalization, modernity and social change: hotspots of transition. New
York, Palgrave Macmillan
Haralambos, M. / Holborn, M. (2002) Sociologija – teme i perspektive. Zagreb, Golden marketing (odreĊena
poglavlja)
Joas, H. (2001) Lehrbuch der Soziologie. Frankfurt / New York, Campus Verlag
Kregar, J.; Polšek, D.; Ravlić, S. (2005) Uvod u sociologiju. Zagreb, Pravni fakultet
Kukić, S. (2004) Sociologija - Teorije društvene strukture. Sarajevo Publishing
Kuvaĉić, I. (2004) Uvod u sociologiju. Zagreb, Golden marketing - Tehniĉka knjiga
Ritzer, G. (1997) Suvremena sociologijska teorija. Zagreb, Globus
Ţepić, B. (2007) Sociologija. Zagreb, Hrvatska sveuĉilišna naklada
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće sociologije i sociologijskih teorija
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni ispit
polaţu se pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i
vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak do 10 bodova ;
izrada seminara do 20 bodova;
kolokvij do 25 bodova;
završni ispit do 45 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE POLITOLOGIJE
Opći podaci:
Studijski program Studij društvenih znanosti Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Osposobiti studente za analiziranje politika kroz prouĉavanje nekoliko polja politiĉkih znanosti poput: komparativne
politike, meĊunarodnih odnosa, politiĉke ekonomije i politiĉke filozofije. Prouĉavanjem i diskusijom relevantnih djela
od antiĉkih do suvremenih autora poput Platona, Aristotela, zatim Machiavellia, Hobbsea, Locka, Webera do
Almonda, Rawlsa i drugih cilj je studentima pomoći u izgradnji temelja za daljnje uspješno analiziranje politiĉkih
ideja, teorija, ideologija i sustava. Studenti se osposobljavaju za istraţivanje politiĉkih problema bilo na nacionalnoj,
regionalnoj ili svjetskoj razini te za definiranje kljuĉnih pojmova vezanih za politiĉke znanosti.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Komparativne politike,
Politiĉka filozofija ,
Politiĉka ekonomija,
Javno mnijenje, politika i mediji
Politiĉke stranke i izborni sustavi…
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Skripta/Izbor tekstova (ur. Anton Celin; D. Brkić)
Dodatna literatura:
Weber M.,Politika kao poziv, Jesenski i Turk, Zrinski d.d. Ĉakovec, 2001.
Laver M., Privatne želje i politika, Jesenski i Turk, Zrinski d.d. Ĉakovec, 2005.
Hague R.,Harrop M.,BreslinS.,Komparativna vladavina i politika, Politiĉka misao,Zagreb, 2001.
Platon, Država, Naklada Jurĉić, Zagreb, 2004.
Aristotel, Politika, Beograd, SNL, Zagreb, 1988.
Aristotel, Nikomahova etika, SNL, (I, II i IV knjiga) Zagreb, 1982.
Augustin, O državi božjoj, Kršćanska sadašnjost, (knjiga XIX) Zagreb, 1995-1996.
Akvinski, T., Izbor iz dijela, Naprijed, Zagreb, 1990.
Machijavelli, Nikolo, Vladalac,Rad – «Rijeĉ i misao», Beograd, 1982.
Hobbes, T., Levijatan, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.
More, Thomas, Utopija, Globus, Zagreb, 2003.
Locke, John, Dvije rasprave o vladi, Mladost, Beograd, 1978.
Spinoza, Baruch de, Teološko-politička rasprava, Demetra, Zagreb, 2006.
Rousseau, J. J. Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti, Školska knjiga, Zagreb, 1978.
Kant, Immanuel, Pravno-politički spisi, Politiĉka kultura, Zagreb, 2000.
Hegel, G.W.F., Filozofija povijesti, Kultura, Zagreb, 1951.
Mill, John Stuart,Izabrani politički spisi, Informator, Zagreb, 1988.
Marx, Karl, Filozofsko politički spisi, Fakultet politiĉkih znanosti Univerziteta u Zagrebu, Zagreb, 1979.
Weber, M., Protestantska etika i duh kapitalizma, Veselin Maslaša, Sarajevo, 1968
Straus, ClaudLevi, Divlja misao, Nolit, Beograd, 2010.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati esej na
temu dogovorenu s profesorom. Završni ispit polaţe se
pisanim putom. Završnom ispitu ne mogu pristupiti
studenti koji nisu ispunili svoje predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, u odnosu na oĉekivanja i
obveze (studenata i nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne
prikaz literature, za sve studente: esej i završni ispit po
literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi (za redovne) do 10 bodova,
Prikaz knjige (za izvanredne) do 10 bodova,
Esej do 30 bodova,
Završni ispit do 60 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ELEKTRONIĈKO POSLOVANJE
Opći podaci:
Studijski program BS Studij
Godina
Semestar
II.
III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim pojmovima elektroniĉkog poslovanja. Opće kompetencije koje student
stjeĉe su: razumijevanje općih koncepata i naĉela primjene IKT pri obavljanju kljuĉnih poslovnih aktivnosti
Ishodi uĉenja:
Nakonodslušanihpredavanjaipoloţenogispitastudentićespoznatiiovladati:
Temeljnimelementimaikomponentamaelektroniĉkogposlovanja.
E-poslovanjemalihisrednjihpoduzeća
UlogomMarketinga u e-poslovanje
Sustavimaplaćanjanainternetu
Uštedamakoje se postţukorištenjeminterneta u e-poslovanju
Upravljanjem e-poslovanjem
Raĉunalstvom u oblaku
Integriranje e-poslovanja u ostatakposlovanjakompanije
E-poslovanje u Hrvatskoj
Naĉinenakoje IT moţeutjecatinaposlovanje u poduzeću
Finesevezaneuzmitove E-poslovanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
I. Elektroniĉko poslovanje:priroda, mogućnosti i ograniĉenja
2. PojmovnaodreĊenost e-poslovanja
3. Infrastrukturnaosnova e-poslovanja
4. Osnoveinfrastrukture e-poslovanja
5. E-poslovanjemalihisrednjihpoduzeća
6. Marketing i e-poslovanje
7. Pitanjaivjeţbe
8. Sustaviplaćanjanainternetu
9. Uštedekorištenjeminterneta
10. Upravljanje e-poslovanjem
11. Raĉunalstvo u oblaku
12. Integriranje e-poslovanja u ostatakposlovanjakompanije
13. E-poslovanje u Hrvatskoj
14. Kakoće IT utjecatinaposlovanje u poduzeću
15. E-poslovanjemitovi
II./ APLIKACIJE U E - POSLOVANJU (softverski- SW_alati
1. Google Analytics
2. Google Adwords
3. Alex.com
4. Facebook
5. Twitter
6. UpravljanjeWordPressom
7. Video za web
8. Kakokoristitiaukcijskestranicezaprodajusvojihproizvodaakonematevlastitustranicu
9. Praktiĉnivodiĉza MSP-e kojiţelekoristiti Skype zakomunikacijusasvojimpartnerimaiklijentima
10. Internetskasigurnost
11. Kako koristiti Google Apps u poslovanju (www.google.com/apps)
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Grbavac V. i Grbavac J., Elektroniĉko poslovanje, Nastavni materijali, Skripta, 1. izdanje, DOIK, 2015.
Dodatna literatura:
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i
obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata: Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada
seminarskih radova, izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Seminarski rad: 25 bodova
1.kolokvij: 30 bodova
2.kolokvij: 30 bodova
Prisutnost i aktivnost na nastavi 5 bodova
Vjeţbe i zadaće: 10 bodova
*Prag prolaznosti iz kolegija je 60 % realiziranih obveza
studenta
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: POLITIĈKA EKONOMIJA
Opći podaci:
Studijski program Preddiplomski sveuĉilišni studij društvenih znanosti Godina
III
semestar
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1-0-1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Uoĉavanje, opisivanje i kritiĉko prosuĊivanje ekonomske dimenzije ţivota pojedinca i društva te njihove uloge i
znaĉaja.
Prepoznavanje i kategorizacija nositelja i pravaca u povijesnom razvoju ekonomske misli uz
identifikaciju i analizu osnovnih elemenata svake od faza ekonomskog procesa .
Uoĉavanje ekonomske, politiĉke, socijalne i kulturalne dimenzije uspješnog razvoja kao i zapreka ekonomskom
razvitku.
ProsuĊivanje i vrednovanje mehanizama i kriterijavaţnih za sudjelovanje u kreiranju nacionalne i meĊunarodne
ekonomske politike.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Pojmovno odreĊenje Politiĉke ekonomije
Kratki pregled povijesti ekonomske misli
Ekonomski proces:
-Proizvodnja kao prva faza ekonomskog procesa
-Uloga i znaĉaj ljudskog faktora u fazi proizvodnje
Tehniĉki napredak
Poduzetništvo
Organizacija i djelovanje poduzeća
Elementi teorije troškova
Mjerenje rezultata privreĊivanja
Reprodukcija kapitala i reprodukcija društvenih odnosa
Raspodjela
Razmjena
Potrošnja
Ekonomski razvitak – ĉinitelji uspješnog razvoja i zapreke ekonomskom razvitku
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Obvezna literatura
Vranjican, S., Politiĉka ekonomija, Udţbenici Sveuĉilišta u Zagrebu, Sveuĉilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Zagreb,
2007.
Dopunska literatura
Lunaĉek, V., Povijest ekonomskih doktrina, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2004.
Medić, Đ., Radošević, D., POLITIĈKA EKONOMIJA POST-TRANZICIJSKIH ZEMALJA, Zbirka radova,
Sveuĉilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2010. dostupno na
http://web.efzg.hr/dok/ETE/dmedic/skripta%20pe%20ptz.pdf
Provjera znanja i polaganje ispita:
Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni u skladu s
obavljenim konzultacijama realizirati samostalne zadatke
kroz struĉne pristupne radove u obliku seminarskog rada.
Ispit se polaţe pismeno i usmeno. Sastavni dio usmenog
ispita je i usmeno prezentiranje seminarskih radova.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Konzultacije, izrada seminarskih radova; izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Seminarski rad 40 bodova, završni ispit 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
DEMOGRAFIJA
Opći podaci
Studijski program Preddiplomski sveuĉilišni studij društvenih
znanosti
Izborni
kolegij:God/Semestar
II/III
Nositelj kolegija
Suradnik
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije
Demografija za ekonomiste pruţa temeljna znanja neophodna u prouĉavanju problematike privrednog razvoja,
zaposlenosti, funkcioniranja privrede, gospodarske i socijalne politike, analize trţišta, analize potrošnje i potraţnje na
mikro i makro razini. Predmet osposobljava studente za primjenu i razumijevanje osnovnih demografskih metoda u
poslovnoj sferi i javnom sektoru.
Okvirni sadrţaj kolegija
1. Stanovništvo i društveno-gospodarski razvoj
2. Demografija kao društvena znanost
3. Demografska teorija u ekonomskoj teoriji
4. Kretanje stanovništva (prirodno kretanje i migracija)- društveno-ekonomske posljedice
5. Struktura stanovništva prema spolu i dobi i društveno-gospodarski razvoj
6. Ekonomska struktura stanovništva i odrednice njenih promjena
7. Populacijska politika i politika radne snage u politici društveno-ekonomskog razvoja
8. Populacijska politika i politika radne snage u politici društveno ekonomskog razvoja
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Izrada seminarskog rada
Konzultacije
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Prezentacija
Seminarskog rad
Pismeni ispit Usmeni ispit
Literatura
1. Alica Wertheimer-Baletić,“Stanovništvo i razvoj“,Mate,Zagreb,1999.
2. Alica Wertheimer-Baletić,“Demografija:Stanovništvo i ekonomski razvitak“,Sveuĉilište Zagreb
3. Radojica Jojić,Demografija“;Ekonomski fakultet Univerziteta Istoĉno Sarajevo
4. I druga literatura, po izboru studenta, koja obraĊuje navedenu teme iz okvirnog sadrţaja
Provjera znanja i polaganje ispita Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni
izraditi i obraniti seminarski rad koji ima oblik i sadrţaj
istraţivaĉkog rada. Nakon obavljenog Ispit se polaţe pismeno i
usmeno.
Obveze studenata
Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit. Polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 15 bodova; Aktivnost na nastavi do 15 bodova,
Seminarski rad 20 bodova; Završni ispit do 50 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE METODOLOGIJE I STATISTIKE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina
preddipl.
II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti će biti uvedeni u teoriju metodologije istraţivanja, metodološke logiĉke forme te u statistiĉu obradu
podataka. Biti će osposobljeni za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu
kojih će umjeti izraditi skicu tj. projekt istraţivanja. Upoznati će se sa tehnikama i instrumentima za istraţivanje te
ovladati vještinom izrade istraţivaĉkih instrumenata.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Paradigme i vrste istraţivanja.
Empirijsko-analitiĉka i akciona istraţivanja
ProvoĊenje i tijek istraţivanja.
Deskriptivna, kauzalna, eksperimentalna, teorijska i povijesna metoda.
Varijable i indikatori u istraţivanju.
Anketiranje i sustavno promatranje, Testiranje.
Procjenjivanje i prosuĊivanje. Intervjuiranje
Rad na dokumentaciji i Analiza sadrţaja.
Populacija i uzorak istraţivanja
Analiza podataka (kvantitativna i kvalitativna).
Statistiĉki postupci sreĊivanja i obrade podataka.
Pokazatelji deskriptivne statistike (mjere prebrojavanja, mjere odnosa, mjere prosjeka, mjere relativnog poloţaja,
mjere korelacije).
Pokazatelji inferencijalne statistike (t-test, Hi-kvadrat test).
Projekat istraţivanja,
Izveštaj istraţivanja, interpretacija rezultata istraţivanja.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt – skica istraţivanja Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Muţić, Vladimir (2004). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.
Brkić, Milenko I Kundaĉina Milenko (2015). Osnove metodoligije i statistike – praktikum. Bijakovići: Sveuĉilište
Hercegovina , Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Dodatna literatura:
Andrilović, Vlado (1987). Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.
Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa
Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2005): Akciono istraživanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Mejovšek, Milko (2005): Metode znanstvenog istraživanja. Jastrebarsko: Naklada slap.
Milat, Josip (2005): Osnove metodologije istraživanja. Zagreb: Školska knjiga.
Muţić, Vladimir (1986): Metodologija pedagoškog istraživanja. Sarajevo: Svjetlost.
Vidović, Ivan (2008): Mali projektni dnevnik – Vodič za izradu malih znanstvenih projekata. Zagreb: Školska knjiga
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi projekt – skicu
istraţivanja i vjeţbe. Završni ispit je u obliku testa znanja i
odbrane skice istraţivanja.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Suidjelovanje u nastavi, izrada vjeţbi i projekta
istraţivanja, završni ispit.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Suidjelovanje u nastavi – 10 bodova
Izrada vjeţbi u Praktikumu – 25 bodova
Izrada projekta istraţivanja – 25 bodova
Završni ispit – 40 bodova (min 25 bodova za uspjeh)
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE MENADŢMENTA
Opći podaci:
Studijski program
Preddiplomski sveuĉilišni studij društvenih
znanosti Godina/Semestar II/IV
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Razumijevanje menadţerskih koncepata, kompleksne uloge i zadataka menadţmenta u suvremenim organizacijama.
Stjecanje znanja o osnovnim menadţerskim funkcijama, metodama i naĉinima rada te njihovoj primjeni u rješavanju
problema menadţmenta i poslovanja u kompleksnim uvjetima. Ovladavanje i razvoj vlastitog potencijala i
kompetencija za analizu menadţmenta i obavljanje menadţerskih poslova na razliĉitim organizacijskim razinama i u
razliĉitim organizacijama
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Pojmovi, funkcije,podjela i vrste,i modeli menadţmenta.
2. Pojam,funkcije i uloga menadţera. Stilovi rukovoĊenja,razlike lidera i menadţera. Karakteristike uspješnih
menadţera. Menadţeri budućnosti i ograniĉenja uspješnih menadţera današnjice.
3. Pojam i definicija organizacije. Organizacijske teorije, naĉela,vrste i ĉimbenici organizacije. Organizacijska
struktura,kultura i konflikti.
4. Definicija i znaĉenje motivacije u organizaciji-poduzeću. Motivacijski procesi,teorije i tehnike
motivacije,suvremene teorije motivacije i motivacijske tehnike u praksi.
5. Pojam strateškog menadţmenta. Okruţenje poduzeća,prijetnje i prilike okruţenja. Metoda skeniranja
okruţenja. Ĉimbenici,funkcija struktura i procjena potencijala poduzeća. Swot analiza poduzeća
6. Pojam i svrha planiranja. Vrste planova,strateški plan,operativni plan. Proces planiranja. Klasiĉne metode
planiranja i predviĊanja. Suvremene metode planiranja i predviĊanja. Informacije i informacijski sustav za
potrebe planiranja.
7. Pojam društvene odgovornosti poduzeća. Strategije društvene odgovornosti poduzeća. Poduzeće i okoliš.
Oblici konkurentske prednosti, etika i poslovna kultura poduzeća.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Izrada seminarskog rada Konzultacije
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave
Prezentacija
seminarskog rada Pismeni ispit Usmeni ispit
Obvezna literatura
1. Stanislav Nakić,“Osnove menadţmenta“, sveuĉilišni udţbenik, Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka
Brkića, Bijakovići, MeĊugorje, 2014
2. Stanislav Nakić,“Strateški menadţment“, sveuĉilišni udţbenik,Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka
Brkića,MeĊugorje,2014.
Dodatna literatura
1. S.C.Certo-S.T.Certo,“Moderni menadţment“,Mate, Zagreb,2008.
2. S.P.Robbins-T.A.Judge,“Organizacijsko ponašanje“,Mate,Zagreb,2010.
3. G.Hamel-B.Bressnom,“Budućnost menadţmenta“,Mate,Zagreb,2009.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni
uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; izrada
seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10 bodova,
praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: UVOD U JAVNU UPRAVU
Opći podaci:
Studijski program Studij društvenih znanosti Godina III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
U okviru ovog kolegija studenti će ovladati općim teorijskim znanjima o upravi i temeljnim pojmovima za
razumijevanje javne uprave u postojećem društveno-politiĉkom okruţenju kako bi što bolje razumjeli funkcioniranje
elementarih naĉela drţavne uprave, upravnih organizacija i djelatnosti upravljanja te glavne aktere u donosenju
odluka vezanih za djelovanje javne uprave i upravnih organa. Poseban segment nastave vezan je za izuĉavanje
strukture i funkcioniranja uprave u Bosni i Hercegovini s ciljem upoznavanja ustavnopravnog sustava uprave u BiH.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Pojam upravnih sustava teuloga i znaĉaj uprave u društvu i politiĉkom sustavu, uloga i znaĉaj ljudskih resursa u
upravi, uloga i znaĉaj uprave u društvenom i politiĉkom okruţenju, oblici i sredstva politiĉkog nadzora nad upravom,
interakcija graĊana i uprave i sluţbeniĉka etika, organizacija drţavne uprave u BiH, akcioni planovi reforme javne
uprave u BiH.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Pusić, E. (2002), „Nauka o upravi“ Školska knjiga Zagreb.
Dodatna literatura:
Zakon o upravi (Sluţbeni glasnik BiH broj: 32/02 i 102/09).
Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine (Sluţbeni
glasnik BiH, broj: 05/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09).
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrad eseja; izrada seminarskih
radova: izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, esej20 bodova, seminarski rad 30,
završni ispit 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI I MREŢE
Opći podaci:
Studijski program BS Studij društvenih znanosti, BS Studij turizma
Godina
Semestar
II.
IV.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Osnovni cilj modula je upoznati polaznike na teorijskoj i praktiĉnoj akademskoj razini s raĉunalnim komunikacijskim
sustavima i mreţama,te vještinama, nuţno potrebitim u suvremenom poslovanju.U tu svrhu danas na globalnom
komunikacijskom prostoru postoje raspoloţivi komunikacijski alati kojima valja teorijski i praktiĉno ovladatiu smislu
njihovog korištenja u današnjem svijetu komunikacija. Stoga, informacijsko-komunikacijska pismenost i osobne
vještine vezane uz kompjutorske komunikacije resurse su u fokusu izuĉavanja ovog predmeta.
Ishodi uĉenja:
Nakon odslušanih predavanja i poloţenog ispita studenti će spoznati:
1. Strukturu i arhitekturu komunikacijskih sustava u globalnoj strukturi info sustava
2. Spektar suvremenih komunikacijskih sredstava i tehnika
3.Telekomunikacijske standarde, reţime i organizaciju komunikacija
4. Elektroniĉke sastanke: njihovu prirodu, mogućnosti i ograniĉenja
5. Uloga ljudskog faktora u komunikacijama
6. Vaţnost menadţmenta u komunikaciji
7. Razvoj elektroniĉkih komunikacija i publikacija na Internetu i globalni razvoj Interneta
8. Elektroniĉko poslovanje kroz njegovu genezu i strukturu
9. Suvremene komunikacije gospodarskih sustava
10. Informacijsko-tehnološka revolucija i suvremeni komunikacijski sustavi
Okvirni sadrţaj kolegija:
Poloţaj i pozicija komunikacijskih sustava ustrukturi info sustava
Komunikacijski sustavi u izgradnji informacijskog društva: (globalno i nacionalno)
Suvremena komunikacija: sredstva i tehnike
Podatkovne komunikacije i sredstva
Telekomunikacijski standardi i organizacije
Funkcionalni aspekti raĉunalne osnove komunikacijskih sustava
Reţimi ostvarivanja telekomunikacija
Osobna komunikacija i usluge
Raznovrsnost spektra osobnih komunikacija i usluga
Elektroniĉki sastanci:priroda i mogućnosti
Uloga ljudskog faktora u komunikaciji
Suvremene komunikacije u funkciji poslovnog upravljanja
Komunikacijski sustavi
Razvoj elektroniĉkih komunikacija i publikacija na Internetu
Razvoj elektroniĉko poslovanje:geneza i struktura
Globalni dosezi razvoja interneta: mogućnosti, ograniĉenja i rješenja
Informacijska znanstveno-tehnološka revolucija na poĉetku 21.stoljeća
Virtualna globalizacija i post modernistiĉko društvo
Sustavi javnog komuniciranja
Aplikacije suvremenih komunikacija
Distribucijske liste
Suvremene komunikacije
Elektroniĉko uĉenje
Okolina informacijskih sustava
Upravljanje i odluĉivanje kao komponente informacijskih sustava
Utjecaj raĉunala na organizaciju i pojedinca
Koncepcija planiranja informacijskih sustava
Karakteristike kompjutorski integriranih informacijskih sustava
Razvoj ţivotnog ciklusa informacijskih sustava
Organizacija i izbor ureĊaja za kompjutorsku obradu podataka
Upravljaĉki info sustavi
Perspektive razvoja kompjutorske obrade podataka
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Grbavac V. i Grbavac J., Komunikacijski sustavi .1.izdanje Sveuĉilišnog udţbenika Sveuĉilišta u Zagrebu,
DOIK, Zagreb, 2008.
2. Grbavac V. i Grbavac J.,Praktikum iz komunikacijskih sustava, DOIK, Zagreb,2013.
Dodatna literatura: Hykin s., Moher M., (2009) Communication Systems, J. Wiley&Sons, SAD
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata: Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada
seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Seminarski rad: 25 bodova
1.kolokvij: 30 bodova
2.kolokvij: 30 bodova
Prisutnost i aktivnost na nastavi
5 bodova
Vjeţbe i zadaće: 10 bodova
*Prag prolaznosti iz kolegija je 60 % realiziranih obveza
studenta
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
SOCIJALNA FILOZOFIJA
Opći podaci
Studijski program Izborni predmet semestar IV. Godina 2.
Ime nositelja kolegija
Suradnik-ca na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifiĉne kompetencije
Upoznati se s pojmom „socijalne filozofije“. Upoznati se s odnosom društva i filozofije, te filozofskim tumaĉenjem
društva. Upoznati se s uĉenjima o društvu prije utemeljenja „socijalne filozofije“, posebice o grĉkom poimanju
ĉovjeka i društva, te o srednjovjekovnom poimanju društva. Znati o motrištima kulturnoga ţivota ĉovjeka, nauĉiti
odnos etike i morala s drţavom,društvom, društvenim organizacijama. Znati definirati pojmove: „društvo“,
„drţava“,“moral“, „pravo“, „nacija“, „suvremeni pristup društvu“ i u tom smislu podruĉje poslovne etike; pojam
„filozofije“.
Hobbesovo utemeljenje pojma „socijalna filozofija“. Pojmove ljudskoga rada, kulture, civilizacije, naroda, civilnoga
društva, demokracije, kibernetike, prava.
Okvirni sadrţaj kolegija
Uvod u socijalnu filozofiju
Pojam socijalne filozofije i društva
Pojam socijalne filozofije i rada
Pojam socijalne filozofije i poslovne etike
Pojmovi prava, kulture, naroda, nacije, civilnoga društva
Pojmove demokracije, drţave; kibernetike
Razliĉnost ljudskoga društva
Suvremeno poimanje socijalne filozofije, religije, prava, etike, gospodarstva
Odnos pojedinca i skupina prema društvu
Odnos socijalne filozofije i sociologije
Filozofija i egzaktnost, društvo i um
Svjetonazor – filozofijski, moralni, religijski, pravni i gospodarstveni
Socijalnofilozofska koncepcija svijeta i umjetnost, interpersonalna komunikacija
Rad, suvremeno znanstveno-tehniĉko ustrojstvo i tehnologija
Roba, kupoprodaja; odnos pojedinaĉnoga i kolektivnoga
Naš ţivot, povijesne i društvene silnice koje utjeĉu na ţivot
Društvena struktura; rješavanje sukoba
Prosvjetiteljstvo, Francuska revolucija
Kant – imperativi i odgovornost
A.Comte i drugi utemeljitelji sociologije
Organska solidarnost, društvo na okupu
Marxistiĉko uĉenje o akumulaciji kapitala, ekonomski sustav
Ovo je opći okvir a radi se o izbornom predmetu, svatko moţe dati naglasak na ono što mu je najzanimljivije.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminari Vjeţbe Aktivnosti E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Propitivanja
Seminarski rad
E-uĉenje
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Konzultacije
Pismeni ispit Usmeni ispit Seminarski rad Konaĉne konzultacije
Projekt istraţivanja Kontinuirana provjera znanja Ogled Konaĉna priprava
Priruĉnici
1. Kolednjak M.,Šantalab M. : Ljudska prava trće generacije
2. http:/www.google.hr/url?sa=1&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=OCBOQFjAA&url=http%3A
3. Galović,Milan; „Socijalna filozofija“, Zagreb,1996.
4. Anzenbacher,Arno; „ Filozofija“,Školska knjiga“,Zagreb,1992.
5. Kalin, Boris, „Povijest filozofije“ Š.K., Zagreb,1990.
Dodatna literatura
Dr. Nenad Fanuko „Sociologija“, Profil, Zagreb,2011. (17.izdanje)
Razni filozofski,sociološki,religijski ĉasopisi, te portali na društvenim mreţama.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi seminarski rad koji se odnosi na ovaj
kolegij i završni ispit je u obliku usmenoga propitivanja.
Naĉin praćenja kakvoće rada i uspješnosti izvedbe
programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete
izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata
U tijeku semestra studenti su duţni uraditi pismeni/ seminarski
rad, djelatno sudjelovati u nastavi, te stvaralaĉki promišljati i
tumaĉiti suvremene teorije iz „socijalne filozofije“.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Sudjelovanje na predavanjima, vjeţbama
i konzultacijama 10 bodova
Vjeţbe i aktivnosti 30 bodova
Pismeni-seminarski 30 bodova,
Završni ispit 30 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
SMJER: TURIZAM I EKOLOGIJA
V. SEMESTAR
Ekonomika turizma 1 1 2 6 Obvezni PSTE01
Ekološki sustavi 1 1 2 6 Obvezni PSTE02
Marketing u turizmu 1 1 2 6 Obvezni PSTE03
Turizam i okoliš 1 1 2 6 Obvezni PSTE04
Slobodno vrijeme i rekreacija 1 0 1 3 Izborni (1 od
2)
PSTE05
Ekologija kopnenih voda 1 0 1 3 Izborni (1 od
2)
PSTE06
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog
semestra bilo kojeg smjera. PSTE07
VI. SEMESTAR
Oblici komunikacije u turizmu 1 1 2 6 Obvezni PSTE08
Turistiĉka politika i razvoj 1 1 2 6 Obvezni PSTE09
Selektivne vrste turizma 1 1 2 6 Obvezni PSTE10
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 2 4 Izborni Kolegij se bira iz istog
semestra bilo kojeg smjera. PSTE11
Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: turizma ili
ekologije.
Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca turizma, smjer turizam i ekologija.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: EKONOMIKA TURIZMA
Opći podaci:
Studijski program
Preddiplomski Studij - Turizam i Ekologija Godina III i
V
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je:
Stjecanje specificnih znanja za prepoznavanje utjecaja turizma na gospodarski susutav i valorizaciju potencijala
ekonomskih funkcija turizma. Razumijevanje specificnih ekonomskihzakonitosti koje vladaju na turistickom trzistu.
Ovladavanje vjestinamau razumijevanju savremenih trendova u turtizmu, posebno s ekonomskog stajalista. Usvajanje
konceptualnog okvira za ekonomsku analizu svih segmenataturizma koristeci relevantne metode u funkciji
menadzmenta, marketinga, razvojnog planiranjai turisticke politike.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Uvod u Ekonomiku turizma
2. Turisticko trziste – zakonitosti, kvantifikacija, trendovi
3. Turisticka potraznja- pretpostavke, obiljezja i prognoziranje
4. Turisticka ponuda
5. Turizam u nacionalnom gospodarstvu
6. Turisticka potrosnja i politika cijena u turizmu
7. Ekonomski ucinci u turizmu
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. N. Cavlek, M.Bartoluci, D. Prebezac, O.Kesar, „Turizam-Ekonomske osnove i organizacijski sustav“, Skolska
knjiga, Zagreb
2. B. Pirjevec, O. Kesar, „Ekonomska obiljezjaturizma“ Golden marketing, Zagreb
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
nakon izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: EKOLOŠKI SUSTAVI
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati s ekološkim sustavima, razumijevanje odnosa izmeĊu organizama i njihovog
okoliša, stjecanje osnovnih znanja o biološko-ekološkim obiljeţjima vodenih ekoloških sustava i zajednica te
principa i metoda njihove biološke valorizacije, kao i upoznavanje s kopnenim ekosustavima, njihovom raznolikošću,
ugroţenostima i naĉinom zaštite. Studenti će upoznati osnovne organizacijske razine prirode, te kruţenje tvari u
ekosustavu, a kolegij će omogućiti stjecanje teoretskih znanja i općih principa ekologije ali i mogućnost praktiĉne
primjene steĉenih znanja u vrednovanju i zaštiti ekoloških sustava.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Organizacijske razine prirode
Kruţenje tvari i protok energije kroz akvatiĉke i kopnene ekosustave
Hranidbeni lanci, hranidbene mreţe i trofiĉke razine u ekosustavima
Koncept proizvodnje i potrošnje organske tvari u zajednicama kopna, mora i voda na kopnu
Dijelovi ekosfere Ekosustavi, njihova veliĉina i rasprostranjenost
Ekosustavi kopnenih voda ,Ekosustavi mora i oceana
Kopneni ekosustavi, Ekosustavi i djelovanje ĉovjeka
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Delić, A., Vijtiuk, N., 2004: Prirodoslovlje, Školska knjiga, Zagreb
Dodatna literatura:
Matas, M., Simonĉić, V., Šobot, S., 1992: Zaštita okoliša danas za sutra, Školska knjiga, Zagreb
Znanstveni i struĉni ĉasopisi poput Prirode, Drva znanja, te popularno-znanstvena periodika
Prijedlozi će se aktualizirati prema zbivanjima u izdavaštvu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjeravanje znanja ukljuĉuje stalno praćenje i aktivnost
studenata tijekom izvoĊenja teoretske i terenske nastave,
izrada i izlaganje seminara, praćenja aktualnosti, uĉešće u
projektima i znanje na ispitima. Da bi pristupili ispitu
studenti moraju izraditi i obraniti seminarski rad, poloţiti
pismeni kolokvij te priloţiti terenski dnevnik (kratki osvrt
na viĊeno i nauĉeno na terenu). Završni ispit je usmeni.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
postavljene zadatke i ciljeve programa
(studenta/nastavnika)
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi, vjeţbama, terenskoj nastavi,
izrada seminara, izlaganje radova, voĊenje terenskih
zabilješki, polaganje kolokvija i ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak do 10 bodova
Terenska nastava 15 bodova
Seminarski rad 20 bodova
Kolokvij 20 bodova
Završni ispit 35 bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: MARKETING U TURIZMU
Opći podaci:
Studijski program TURIZAM Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Zbog specifiĉnosti sastavnica i kategorija turistiĉkog trţišta te procesa razmjene koji se tu odvijaju, nameće se potreba
posebnog izuĉavanja primjene koncepcije marketinga u turizmu.
Cilj je kolegija osposobiti studente za upravljanje marketinškim aktivnostima u turistiĉkim organizacijama,
hotelijerskim preduzećima i putniĉkim agencijama.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Specifiĉnosti primjene koncepcije marketinga u turizmu.marketinške informacije u turizmu.Istrumenti marketinškog
miksa u turizmu.Upravljanje marketinškim aktivnostima u turizmu.Turistiĉka destinacija,Izuĉavanje marketinga u
turizmu,Marketinški informacioni sistem (MIS) i Informaciona tehnologija(IT).Primjena integralnog marketinga u
organizaciji turizma.Relevantne promjene u budućem razvoju turizma i uticaj na marketing.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. J.Markens, Marketinški menadţment u turizmu,Zagreb,2010.g
2. Krunoslav Ĉaĉić,Slobodan Unković,Beograd,1991.g.
3. Kriţman Pavlović.Marketing turistiĉke destinacije.Sveuĉilište Zagreb(2008)
4. Seneĉić, J.Grgona, J.Marketing menadţment u turizmu, Zagreb (2006)
Dodatna literatura:
1. Marušić M.Prebeţac D.Istraţivanje turistiĉkog trţišta,Zagreb:Adeco
2. Rocco, F. Marketing-osnove i naĉela, Zagreb,(1992)
3. Seneĉić J., Vukonić B, Marketing u turizmu, Zagreb(1997).
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja turizma. Tijekom nastave studentiće biti upućeni na
ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
TURIZAM I OKOLIŠ
Opći podaci
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša
Godina III.
Ime nositelja kolegija
Ime suradnice na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifične kompetencije
Cilj kolegija je stjecanje uvida u odnose i meĊuzavisnosti turizma i okoliša, te davanja osnovnih informacija o
ekološki prihvatljvom turizmu, i poticanje razvoja svijesti o potrebi turizma na konceptu ravnoteţe sveukupnih resursa
i ukazivanje na vaţnost javnog komuniciranja ovih pitanja.
Okvirni sadrţaj kolegija
Znaĉenje prirode za turizam
Turizam i izgraĊeni okoliš
Povijest odnosa turizma i okoliša
Krizna ţarišta u odnosima ĉovjeka i okoliša (geografski pogled)
Turizam i industrija
Turizam, energija i otpad
Vrednovanje krajolika u turizmu
Turizam i promicanje prirode
Negativne posljedice turizma na okoliš
Prostorno planiranje, turizam i okoliš
Odrţivi turizam
Ekoturizam
Javnost u odnosima turizma i okoliša
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura
Hansruedi Müller, 2004.Turizam i ekologija, Masmedia d.o.o. Zagreb.
Dodatna literatura
Jadrešić, Vlatko. 1992/1993., Ekološke osnove i aspekti turizma. Radovi Filozofskog fakulteta 32(9), 25-36, Zadar.
Carić, Hrvoje (ur) (2006): Odrţivi turizam u deset koraka. Odraz - Odrţivi razvoj zajednice, Zagreb
Ĉrnjar, M.(2002) Ekonomika i politika zaštite okoliša, Ekonomski fakultet Rijeka i Glosa Rijeka
Provjera znanja i polaganje ispita
Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti studenata na
nastavi, kvalitetu seminara, javne aktivnosti i znanje na ispitima.
Studenti mogu pristupiti ispitu u pismenom ili usmenom obliku.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa u odnosu na
oĉekivanja te postavljene ciljeve i zadaće
Obveze studenata
Sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova; polaganje
ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Dolazak do 15 bodova; Kolokvij do 20 bodova; Seminarski rad
25 bodova; Završni ispit do 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: SLOBODNO VRIJEME I REKREACIJA
Opći podaci:
Studijski program Studij turizma Godina III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je da se pojava slobodnog vremena kao sociološka kategorija, kineziološkom obradom i interpretacijom
osvijetli s gledišta odgojne djelatnosti, njegove prisutnosti i posljedica za ţivot djece, mladeţi, odraslih i ostarjelih
osoba. Da studenti usvoje odgovarajuća znanja iz podruĉja problematike slobodnog vremena; razviju interes i znanje
za njegovo osmišljavanje i upravljanje kroz sadrţaje sporta i rekreacije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Slobodno vrijeme kao društvena pojava; Povijesni pregled nastanka i širenja slobodnog vremena u ţivotu i radu
ĉovjeka; Suvremeno stanje i budući trendovi korištenja slobodnog vremena; Slobodno vrijeme kao ĉimbenik odgoja,
obrazovanja i podruĉje znanstvenog kineziološkog interesa; Pojmovno odreĊenje, cilj, funkcija, zadaci i podruĉje
djelovanja slobodnog vremena s kineziološkog stajališta; Struktura slobodnog vremena djece, mladeţi i odraslih -
sadrţajna, programska, organizacijska i izvedbena analiza; Naĉela i metode rada s obzirom na dobnu i izvedbenu
strukturu; Ĉimbenici i kadrovi u organizaciji i provoĊenju slobodnog vremena; Izvannastavne i izvanškolske
slobodne aktivnosti uĉenika; Kineziološko motrište na ekološki odgoj; Primjenjivi sadrţaji kineziologije u razvoju
ekoosjetljivosti i ekokomunikacije u izvannastavnim aktivnostima uĉenika; Model objektivnog utvrĊivanja inicijalnih
skupina, njihovog statusa i ţeljenih ciljnih funkcija transformacija.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Andrijašević, M. (2009). Upravljanje slobodnim vremenom sadrţajima sporta i rekreacije, Upravljanje slobodnim
vremenom, sadrţajima sporta i rekreacije / Andrijašević, M., (ur.). Zagreb: Kineziološki fakultet Sveuĉilišta u
Zagrebu, 3-15.
2. Bilić, Ţ., Bonacin, D. (2007). Uvod u kineziološku rekreaciju. Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih
znanosti Sveuĉilišta u Mostaru.
Dodatna literatura:
Andrijašević, M. (2012). Radno opterećenje, aktivne pauze i sportsko-rekreacijske aktivnosti u slobodno
vrijeme. ArhHig Rada Toksikol;63(Supplement 3):59-65
Andrijašević, M., Relac, M. /Urednici/ (1997). Priruĉnik za provoĊenje modela izbornih i medicinski
programiranih aktivnih odmora. FFK, Zagreb.
Badrić, M., Barić, A. (2006). Primjenjivi sadrţaji kineziologije u razvoju ekoosjetljivosti I
ekokomunikacije u izvannastavnim aktivnostima uĉenika, Zbornik radova 15. ljetne škole kineziologa RH,
Rovinj, str. 393-397.
Findak,V., Prskalo, I. (2004). Kineziološko motrište na ekološki odgoj. U: DaniAnte Starĉevića –
Ekologija u odgoju i obrazovanju. (Ur. S. Golac i sur.) pp(216-224), Visoka uĉiteljska škola Gospić.
Heimer, S., Rakovac, M. (2010). Znaĉaj redovite tjelesne aktivnosti djece i adolescenata za njihovo aktualno
i kasnije zdravlje, U: Andrijašević, M.(ur.):Kineziološki sadrţaji i društveni ţivot mladih, Zagreb,
Kineziološki fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu; str. 27-33.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke antropologije, rekreacije i sistematske
kineziologije.Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi seminarski rad. Završni ispit
polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za
izvanredne prikaz literature, za sve studente: izrada
seminarskog rada i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,
Kolokvij do 20 bodova,
Izrada seminarskog rada do 20 bodova,
Završni ispit do 40 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: EKOLOGIJA KOPNENIH VODA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-preddiplomski Godina III
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije:
Usvojiti osnovne pojmove i zakonitosti u ekologiji kopnenih voda, upoznati strukture i zajednice u kopnenim vodama,
zakonitosti ekoloških sustava voda, obiljeţja planktonskih zajednica, nektona, obraštaja te praćenje stanja kvalitete
kopnenih voda.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Fizikalni, kemijski i biološki uvjeti u kopnenim vodama
Tekućice – struktura i zajednica kopnenih voda
Produkcija i trofiĉka struktura kopnenih voda
Zakonitosti ekoloških sustava voda stajaćica
Fiziĉka obiljeţja, struktura i dinamika ţivotnih zajednica
Jezera, lokve, moĉvare – zakonitosti i obiljeţja ekoloških sustava voda stajaćica
Potoci i rijeke; ekologija podzemnih voda
Obiljeţja planktonskih zajednica, zajednica dna (bentos), obraštaja, nektona
Procesi i interakcije u ekološkim sustavima kopnenih voda
Praćenje stanja kvalitete kopnenih voda
Principi konzervacijske biologije kopnenih voda
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Studenti koriste odgovarajuću znanstvenu i struĉnu literaturu iz relevantnog podruĉja, kao i dostupne publikacije,
izvješća i studije.
Dodatna literatura:
Publikacije, izvješća i studije dostupne putem interneta.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjera znanja ukljuĉivat će seminarski rad te pismeni i
usmeni ispit.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Studentska anketa
Obveze studenata:
Prisutnost na predavanjima i seminarski rad na odabranu
temu
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak - 10 bodova
Seminarski - 20 bodova
Pismeni ispit - 30 bodova
Usmeni ispit – 40 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
OBLICI KOMUNIKACIJE U TURIZMU
Opći podaci
Studijski program Turizam Godina I.
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije
Razmotriti u kojoj mjeri turizam zbliţava ljude i njihove kulture.
Razumijeti vaţnost uspješnpg komuniciranja u turizmu.
Upoznati se s razliĉim kulturama i narodima. Poći od teze, kako samo dobro odabran naĉin komuniciranja zbliţava
naorede i kulture te prodaje turistiĉki proizvod Okvirni sadrţaj kolegija
1.Komuniciranje na turistiĉkom truţištu i njegova dva pola, emitivni i receptivni
2. Komuniciranje na emitivnom turistiĉkom trţištu
3. Naĉin komuniciranja u prodaji
4. Trţišno komuniciranje
5. Komuniciranje u turistiĉkoj destinaciji
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
Kneţević, Š. (2011)., Komuniciranje u turizmu, Redak, Zadar.
Dodatna literatura
1.C. L. Bovée, J. V. Thill, (2012)., Suvremena poslovna komunikacija, Ljevak, Zagreb
2.Ĉavlek, N. (1998)., Turoperatori i svjetski turizam, Golden marketing, Zagreb
3.Jadrešić, V., (2001)., Turizam, zbornik istraţivanja, Školska knjiga, Zagreb
4.Cox, B., Koezler, W., (2005)., Internet marketing za hotele, restorane i turizam, M plus, Zagreb
5.Baraĉkai, Z., Velencei, J. (2004.), ...i u e-doba odluĉuje ĉovjek, Sinergija, Zagreb
6.Baraĉkai, Z., Velencei, J., Doerfler, V. (2005.), Majstor i kalfa, Sinergija, Zagreb
7.Gladwell, M. (2005.), Treptaj, moć mišljenja bez mišljenja, Jesenski i Turk, Zagreb
8.Gigerenzer, G. (2008.), Snaga intuicije: inteligencija nesvjesnoga, Algoritam, Zagreb
9.Thaler, R. H., Sunstein, C. R. (2009.), Poticaj, Moguće je donositi bolje odluke o zdravlju, bogatstvu i sreći,
Planetopija, Zagreb
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni predati seminar. Završni ispit polaţe se pismenim i
usmenim putem.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
U nastavu će se kroz razliĉite oblike sudjelovanja studenti
ukljuĉivati. Na ovaj naĉin će se ideja o kulturi komuniciranja,
kao neminovnom elementu akademskog djelovanja,
implementirati u sve segmente turistiĉkoga djelovanja što je
posredni cilj svih aktivnosti
Obveze studenata
Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova: izlaganje
radova; polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Završni ispit do
65 bodova;
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
SMJER: TURIZAM I REKREACIJA
V. SEMESTAR
Ekonomika turizma 1 1 2 6 Obvezni PSTR01
Rekreacija starijih osoba 1 1 2 6 Obvezni PSTR02
Marketing u turizmu 1 1 2 6 Obvezni PSTR03
Rekreacija osoba s posebnim
potrebama 1 1 2 6 Obvezni
PSTR04
Ekološki sustavi 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
PSTR05
Turizam i okoliš 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
PSTR06
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni
Kolegij se bira iz
istog semestra bilo
kojeg smjera.
PSTR07
VI. SEMESTAR
Oblici komunikacije u turizmu 1 1 2 6 Obvezni PSTR08
Turistiĉka politika i razvoj 1 1 2 6 Obvezni PSTR09
Selektivne vrste turizma 1 1 2 6 Obvezni PSTR10
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 2 4 Izborni
Kolegij se bira iz
istog semestra bilo
kojeg smjera.
PSTR11
Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: turizma
ili kineziologije.
Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca turizma, smjer turizam i rekreacija.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: EKONOMIKA TURIZMA
Opći podaci:
Studijski program Preddiplomski Studij - Turizam i Ekologija Godina III i
V
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je:
Stjecanje specificnih znanja za prepoznavanje utjecaja turizma na gospodarski susutav i valorizaciju potencijala
ekonomskih funkcija turizma. Razumijevanje specificnih ekonomskihzakonitosti koje vladaju na turistickom trzistu.
Ovladavanje vjestinamau razumijevanju savremenih trendova u turtizmu, posebno s ekonomskog stajalista. Usvajanje
konceptualnog okvira za ekonomsku analizu svih segmenataturizma koristeci relevantne metode u funkciji
menadzmenta, marketinga, razvojnog planiranjai turisticke politike.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Uvod u Ekonomiku turizma
2. Turisticko trziste – zakonitosti, kvantifikacija, trendovi
3. Turisticka potraznja- pretpostavke, obiljezja i prognoziranje
4. Turisticka ponuda
5. Turizam u nacionalnom gospodarstvu
6. Turisticka potrosnja i politika cijena u turizmu
7. Ekonomski ucinci u turizmu
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. N. Cavlek, M.Bartoluci, D. Prebezac, O.Kesar, „Turizam-Ekonomske osnove i organizacijski sustav“, Skolska
knjiga, Zagreb
2. B. Pirjevec, O. Kesar, „Ekonomska obiljezjaturizma“ Golden marketing, Zagreb
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
nakon izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: REKREACIJA STARIJIH OSOBA
Opći podaci:
Studijski program Studij turizma Godina III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Upoznati studente sa suvremenim shvaćanjima fenomena starosti i starenja; stjecanje znanja o oblicima unaprjeĊenja
kvalitete ţivota i zdravlja starijih osoba i osnovnim postulatima, zakonitostima tjelesnog vjeţbanja, te ciljevima,
zadacima i metodama rada u podruĉju sportske rekreacije sa starijim osobama.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Starenje i starost: odreĊenje, duţina ţivota, razdoblja; Teorije osnovnih fizioloških i psihomotoriĉkih promjena u
kasnoj odrasloj dobi; Sportska rekreacija – faktor kvalitete ţivota osoba starije ţivotne dobi; Osnovne zakonitosti
kinezioloških aktivnosti; Vaţnost lijeĉniĉkog pregleda; Znaĉenje struĉne provedbe i nadzora programirane tjelesne
aktivnosti u starijoj dobi; Organizacija i provedba; Intenzitet, uĉestalost i sadrţaji za zdravlje osoba starije ţivotne
dobi.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Mišigoj-Duraković, M. (2008) Kinantropologija: Biološki aspekti tjelesnog vjeţbanja. Zagreb: Kineziološki
fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu.
2. Tokarski, W. (2004). Sport starijih osoba. Kineziologija, 36 (1):98-103, Zagreb.
Dodatna literatura:
Andrijašević, M. (2007). Antropološke, metodiĉke, metodološke i struĉne pretpostavke rada u podruĉju
sportske rekreacije. Zbornik radova 16. Ljetne škole kineziologa RH, 48-54.
Andrijašević, M., Relac, M. /Urednici/ (1997). Priruĉnik za provoĊenje modela izbornih i medicinski
programiranih aktivnih odmora. FFK, Zagreb.
Duraković Z, Mišigoj-Duraković M. (2001.) Zdravstveni aspekti programiranog opterećenja u rekreativnom
vjeţbanju, Sport za sve 2001.; 27 : 23 – 27
Duraković Z i sur. (2007.) Gerijatrija - Medicina starije dobi. Zagreb: CT- poslovne informacije
Gojĉiĉ, S. (2005) Wellness: Zdrav naĉin ţivljenja, Nova vrsta turizma. Ljubljana: GV zaloţba.
Lepan, Ţ. i Leutar, Z. (2012). Vaţnost tjelesne aktivnosti u starijoj ţivotnoj dobi. Soc. ekol. Zagreb, Vol. 21
(2), 203-223.
Mišigoj-Duraković M.i sur. (2000.). Tjelesno vjeţbanje i zdravlje, FFK, Zagreb.
Muţa, K. (2003). Iskustva iz rekreacijskih programa namijenjenih osobama starije ţivotne
dobi. Glasnik Hrvatskog saveza sportske rekreacije Sport za sve, god 21, broj 33-34: 44-48.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke antropologije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi seminarski rad. Kolokvije i
završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne
prikaz literature, za sve studente: izrada seminarskog rada
i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,
Kolokvij do 20 bodova,
Izrada seminarskog rada do 20 bodova,
Završni ispit do 40 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: MARKETING U TURIZMU
Opći podaci:
Studijski program TURIZAM Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Zbog specifiĉnosti sastavnica i kategorija turistiĉkog trţišta te procesa razmjene koji se tu odvijaju, nameće se potreba
posebnog izuĉavanja primjene koncepcije marketinga u turizmu.
Cilj je kolegija osposobiti studente za upravljanje marketinškim aktivnostima u turistiĉkim organizacijama,
hotelijerskim preduzećima i putniĉkim agencijama.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Specifiĉnosti primjene koncepcije marketinga u turizmu.marketinške informacije u turizmu.Istrumenti marketinškog
miksa u turizmu.Upravljanje marketinškim aktivnostima u turizmu.Turistiĉka destinacija,Izuĉavanje marketinga u
turizmu,Marketinški informacioni sistem (MIS) i Informaciona tehnologija(IT).Primjena integralnog marketinga u
organizaciji turizma.Relevantne promjene u budućem razvoju turizma i uticaj na marketing.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1.J.Markens, Marketinški menadţment u turizmu,Zagreb,2010.g
2.Krunoslav Ĉaĉić,Slobodan Unković,Beograd,1991.g.
3.Kriţman Pavlović.Marketing turistiĉke destinacije.Sveuĉilište Zagreb(2008)
4.Seneĉić,J.Grgona,J.Marketing menadţment u turizmu, Zagreb (2006)
Dodatna literatura:
1. Marušić M.PrebeţacD.Istraţivanje turistiĉkog trţišta,Zagreb:Adeco
2. Rocco, F.Marketing-osnove i naĉela, Zagreb,(1992)
3. Seneĉić J., Vukonić B, Marketing u turizmu, Zagreb(1997).
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja turizma. Tijekom nastave studentiće biti upućeni na
ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: REKREACIJA OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA
Opći podaci:
Studijski program Studij turizma Godina III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Upoznati studente s osnovnim preduvjetima, mogućnostima i limitirajućim faktorima, za odvijanje sportsko-
rekreativnih aktivnosti osoba s posebnim potrebama, vaţnosti integracije i kretne rekreacije, te osnovnih postulata za
kreiranje i provedbu modela i programa namijenjenih unapreĊenju naĉina ţivljenja i kvalitetnog oblikovanja
slobodnog vremena osoba oštećena zdravlja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Interdisciplinarni pristup karakteristikama osoba s posebnim potrebama; Osnovne kategorije invaliditeta; Stanje i
sadašnje potrebe; Znaĉaj programiranih aktivnih odmora za oĉuvanje i unapreĊenje zdravlja osoba s invalidnošću i
oštećenim zdravljem; Kadrovi i kineziološke aktivnosti osoba s invaliditetom; Preduvjeti, naĉela i metode za odvijanje
sportsko-rekreativnih sadrţaja osoba oštećena zdravlja; Sportovi s najvećim uĉinkom za poboljšanje zdravstvenog
statusa osoba oštećena zdravlja; Prevencija i rehabilitacija; Integracija i kretna rekreacija, Modeli rekreacije prema
vrsti tjelesnog oštećenja.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
1. XXX Zbornik radova Konferencije, M. Andrijašević (ur.) (2004). Sport osoba s invaliditetom u Republici
Hrvatskoj, 18.-20. Studeni, Zagreb: Hrvatski sportski savez invalida, Kineziološki fakultet.
Andrijašević, M. (2007). Antropološke, metodiĉke, metodološke i struĉne pretpostavke rada u podruĉju
sportske rekreacije. Zbornik radova 16. Ljetne škole kineziologa RH, 48-54.
Borms, J. (2000.). Organizacijski i metodološki aspekti zdravstvene tjelesne aktivnosti. Sport za sve.17;16-20.
Ciliga, D. i Petrinović, L. (2001.). Sport osoba s invaliditetom. Zbornik radova, 10. Zagrebaĉkog sajma sporta
i nautike, 23.-24.02.2001.
Heimer, S. (2003.). Promicanje zdravstveno-preventivne tjelesne aktivnosti u RH, Sport za sve, 35. 3-4.
Trkulja Petković, D. (1998.). Znaĉaj programiranih aktivnih odmora za oĉuvanje i unapreĊenje zdravlja osoba
s invalidnošću i oštećenim zdravljem. Sport za sve, 16(14):18-20
Trkulja Petković, D. (1998.). Analiza uĉinkovitosti programiranog aktivnog odmora osoba s invalidnošću i
osposobljavanje voditelja sportske rekreacije. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće teorije i metodike sporta.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi seminarski rad. Završni ispit
polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne
prikaz literature, za sve studente: izrada seminarskog rada
i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,
Kolokvij do 20 bodova,
Izrada seminarskog rada do 20 bodova,
Završni ispit do 40 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: EKOLOŠKI SUSTAVI
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati s ekološkim sustavima, razumijevanje odnosa izmeĊu organizama i njihovog
okoliša, stjecanje osnovnih znanja o biološko-ekološkim obiljeţjima vodenih ekoloških sustava i zajednica te principa
i metoda njihove biološke valorizacije, kao i upoznavanje s kopnenim ekosustavima, njihovom raznolikošću,
ugroţenostima i naĉinom zaštite. Studenti će upoznati osnovne organizacijske razine prirode, te kruţenje tvari u
ekosustavu, a kolegij će omogućiti stjecanje teoretskih znanja i općih principa ekologije ali i mogućnost praktiĉne
primjene steĉenih znanja u vrednovanju i zaštiti ekoloških sustava.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Organizacijske razine prirode
Kruţenje tvari i protok energije kroz akvatiĉke i kopnene ekosustave
Hranidbeni lanci, hranidbene mreţe i trofiĉke razine u ekosustavima
Koncept proizvodnje i potrošnje organske tvari u zajednicama kopna, mora i voda na kopnu
Dijelovi ekosfere
Ekosustavi, njihova veliĉina i rasprostranjenost
Ekosustavi kopnenih voda
Ekosustavi mora i oceana
Kopneni ekosustavi
Ekosustavi i djelovanje ĉovjeka
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Delić, A., Vijtiuk, N., 2004: Prirodoslovlje, Školska knjiga, Zagreb
Dodatna literatura:
Matas, M., Simonĉić, V., Šobot, S., 1992: Zaštita okoliša danas za sutra, Školska knjiga, Zagreb
Znanstveni i struĉni ĉasopisi poput Prirode, Drva znanja, te popularno-znanstvena periodika
Prijedlozi će se aktualizirati prema zbivanjima u izdavaštvu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjeravanje znanja ukljuĉuje stalno praćenje i
aktivnost studenata tijekom izvoĊenja teoretske i
terenske nastave, izrada i izlaganje seminara, praćenja
aktualnosti, uĉešće u projektima i znanje na ispitima. Da
bi pristupili ispitu studenti moraju izraditi i obraniti
seminarski rad, poloţiti pismeni kolokvij te priloţiti
terenski dnevnik (kratki osvrt na viĊeno i nauĉeno na
terenu). Završni ispit je usmeni.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
postavljene zadatke i ciljeve programa
(studenta/nastavnika)
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi, vjeţbama, terenskoj nastavi,
izrada seminara, izlaganje radova, voĊenje terenskih
zabilješki, polaganje kolokvija i ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak do 10 bodova
Terenska nastava 15 bodova
Seminarski rad 20 bodova
Kolokvij 20 bodova
Završni ispit 35 bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
TURIZAM I OKOLIŠ
Opći podaci
Studijski program Turizam Godina III.
Ime nositelja kolegija
Ime suradnice na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifične kompetencije
Cilj kolegija je stjecanje uvida u odnose i meĊuzavisnosti turizma i okoliša, te davanja osnovnih informacija o
ekološki prihvatljvom turizmu, i poticanje razvoja svijesti o potrebi turizma na konceptu ravnoteţe sveukupnih resursa
i ukazivanje na vaţnost javnog komuniciranja ovih pitanja.
Okvirni sadrţaj kolegija
Znaĉenje prirode za turizam
Turizam i izgraĊeni okoliš
Povijest odnosa turizma i okoliša
Krizna ţarišta u odnosima ĉovjeka i okoliša (geografski pogled)
Turizam i industrija
Turizam, energija i otpad
Vrednovanje krajolika u turizmu
Turizam i promicanje prirode
Negativne posljedice turizma na okoliš
Prostorno planiranje, turizam i okoliš
Odrţivi turizam
Ekoturizam
Javnost u odnosima turizma i okoliša
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura
Hansruedi Müller, 2004.Turizam i ekologija, Masmedia d.o.o. Zagreb.
Dodatna literatura
Jadrešić, Vlatko. 1992/1993., Ekološke osnove i aspekti turizma. Radovi Filozofskog fakulteta 32(9), 25-36, Zadar.
Carić, Hrvoje (ur) (2006): Odrţivi turizam u deset koraka. Odraz - Odrţivi razvoj zajednice, Zagreb
Ĉrnjar, M.(2002) Ekonomika i politika zaštite okoliša, Ekonomski fakultet Rijeka i Glosa Rijeka
Provjera znanja i polaganje ispita
Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti studenata na
nastavi, kvalitetu seminara, javne aktivnosti i znanje na ispitima.
Studenti mogu pristupiti ispitu u pismenom ili usmenom obliku.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa u odnosu na
oĉekivanja te postavljene ciljeve i zadaće
Obveze studenata
Sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova; polaganje
ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Dolazak do 15 bodova; Kolokvij do 20 bodova; Seminarski rad
25 bodova; Završni ispit do 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
d) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima;
Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada iskazana je u koloni pet (5) nastavnog plana iskazanog u gornjoj
tablici.
e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja studija;
Uvjeta za prelazak na studij s drugih studija ili za nastavak ranije zapoĉetih studija, nema. Prelazak ili nastavak
studija se obavlja na naĉin, što student podnosi zahtjev za prelazak ili nastavak studija, kojeg uz konzultaciju s
voditeljem studija odobrava prodekan za nastavu. Ukoliko je student na prethodnom studiju polagao odreĊene ispite,
moţe, uz zahtjev za prelazak, ili naknadno, dostaviti i uvjerenje-potvrdu o poloţenim ispitima sa zahtjevom za
priznavanje ispita. Zahtjev za priznavanje ranije poloţenih ispita razmatra prodekan za nastavu i uz konzultaciju s
proĉelnicima odgovarajućih katedri, utvrĊuje prijedlog za priznavanje ispita i studentu odreĊuje razliku ispita koju
treba polagati. Na temelju prijedlog, kojega utvrdi prodekan za nastavu, dekan donosi odgovarajuće rješenje.
f) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;
Predmete iz drugih studijskih programa (tzv eksterne izborne kolegije) student bira po vlastitom izboru, s tim što izbor
treba biti iz odgovarajućeg semestra drugih studija. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s obveznim kolegijima na
poĉetku semestra. Studentu koji je prešao s drugog studija ili koji je nastavio ranije zapoĉeti studij i koji je polagao
odreĊene ispite, ti ispiti se mogu priznati kao eksterni izborni kolegiji
g) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin završetka
studija;
Uvjeti upisa slijedećeg semestra ili godine su specifiĉni i odvijaju se po slijedećem kriteriju. Student, u naĉelu ne
upisuje semestre ili godine, već student upisuje kolegije i bodove u okviru semestra ili godine. Proces se odvija na
slijedeći naĉin. U jednom semestru student, u naĉelu, upisuje kolegije predviĊene nastavnim planom za taj studij i
moţe upisati najviše 32 boda. Ako student tijekom studija poloţi sve ispite iz prethodnog semestra, do upisa u naredni
semestar, onda moţe u studiju napredovati brţim-vlastitim tempom. Brţe napredovanje se omogućava na taj naĉin što
student moţe pri upisu narednog semestra uz kolegije koje upisuje dodati još jedan kolegij iz slijedećeg adekvatnog
semestra (zimski-zimski ili ljetni-ljetni). Jednako tako, ako student sporije napreduje i ako polaţući ispite u semestru
ne ostvari predviĊenih 30 bodova, ne moţe u cijelosti upisati kolegije iz narednog semestra. Prigodom upisa narednog
semestra, student je duţan najprije upisati kolegije koje nije poloţio iz ranijeg odgovarajućeg semestra (zimski-
zimski ili ljetni-ljetni), i iz narednog semestra dopisati samo onoliko kolegija ĉiji ukupan broj bodova s bodovima
kolegija koji se ponavljaju ne moţe biti veći od 32 boda. Kada na opisani naĉin student upiše i odsluša sve kolegije i
ako na kraju semestra ne poloţi sve ispite, student upisuje naredne semestre po istom naĉelu, sve dok ne poloţi sve
ispite.
Studij se završava polaganjem svih ispita predviĊenih nastavnim planom i izradom i javnom obranom završnog
preddiplomskog rada.
h) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet i
Nastava za redovite studente se izvodi kao redovita nastava i kao turnusna. Redovita nastava se izvodi tijekom tjedna
prema nastavnom planu i to 15 tjedana u semestru. U okviru 15 tjedne nastave, sukladno prirodi pojedinih predmeta
obavljaju se i intersemestralni (parcijalni) ispiti i završni ispiti. Turnusna nastava se organizira u turnusima od pet do
petnaest dana, ovisno o prirodi predmeta, tijekom ili nakon turnusa obavljaju se ispiti. Nastava na daljinu se organizira
po posebnom programu ili se ko0mbinira s prethodna dva vida nastave, ovisno o prirodi predmeta i mogućnostima
nastavnika i studenata. Bez obzira na naĉin organiziranja nastave, ispiti se organiziraju, u naĉelu svakoga mjeseca, ali
iskljuĉivo u prostorijama Fakulteta i ne mogu se obavljati na daljinu, putem Skype i sl. Postotak nastave predviĊen za
izvanredne studente organizirat će se uglavnom tijekom vikenda, kako bi studenti mogli sudjelovati u sudjelovati u
nastavnom procesu i polagati odgovarajuće ispite.
i) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.
Studijski program je maksimalno usklaĊen s organizacijom rada i dostignućima znanosti i umjetnosti ne
smatra se novim studijskim programom.
Studisjki program je u svim svojim elementima
a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavca,
b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,
c) za studijski program interes su pokazali prvenstveno djelatnost odgoja i obrazovanja, javni sektor u cjelini
i znaĉajan dio gospodarstva.
d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA
SVEUĈILIŠNI STUDIJ
TURIZMA
STUDIJSKI PROGRAM
II. CIKLUS
Akademska 2015/16. godina
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA
ZNANSTVENO PODRUĈJE: DRUŠTVENE ZNANOSTI
ZNANSTVENO POLJE: TURIZAM
DIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ TURIZMA
STUDIJSKI SMJEROVI:
1. OPĆI TURIZAM
2. TURIZAM I REKREACIJA
3. TURIZAM I EKOLOGIJA
1. UVOD
Studijski program Turizma ima jasno definiranu svrhu i ulogu u obrazovnom sistemu, dostupnu javnosti. Program je
koncipiran tako da prati i primjenjuje sve inovacije iz oblasti obrazovanja, a prije svega osnovne pravce razvoja
visokog obrazovanja, kao i kljuĉne standarde Bolonjskog procesa.
Studijski program Turizma, prije svega poštuje kriterije kvalitete, fleksibilnosti i efikasnosti obrazovnog procesa. Na
putu je definiranja razvojnih ciljeva i privrednih sektora sa izgledima za uspjeh, gdje će samostalno i uz podršku
meĊunarodne zajednice morati što prije da izgradi i realizira konkurentske strategije rasta. Turizam se u tom kontekstu
nameće kao nezaobilazan kompleks sa neiskorištenim potencijalom. Potencijali hercegovaĉkog prostora, ai šire nisu
do sada dovoljno valorizirani, jer turizam nije nikada bio ozbiljna tema razvojne politike. Sa druge strane, mnoge
drţave sa sliĉnim ili ĉak slabijim potencijalom su posljednjih godina uĉinile napore koji su ih doveli na mapu
znaĉajnih svjetskih turistiĉkih zemalja. U tom kontekstu za ovu oblast Bosna i Hercegovina treba radnike znanja,
istraţivaĉe I profesionalce koji će znalaĉki integrirati teorijsko znanje sa praktiĉnim kompetencijama, kreativno
koristiti prostor i kulturne sadrţaje koji mogu biti dostupni turistima.
Ovaj program omogućava stjecanje znanja i vještina potrebnih svima ĉiji posao ukljuĉuje bilo potrebna znanja I
vještine za rad sa turistima i organiziranje i pravljenje turistiĉkih programa. Program omogućava studentima da
postanu:
- Menadţeri u hotelima
- Menadţeri u agencijama
- Organizatori u turistiĉkim uredima i organizacijama
- Organizatori posjeta u Nacionalnim parkovima i zaštićenim podruĉjima
- Zaposleni u lokalnim zajednicama i medijima
- Zaposleni u kantonalnim, federalnim i drţavnim uredima za turizam i rekreaciju
Plan i program studija menadţmenta u turizmu provodit će se sukladno europskim standardima uvoĊenjem ECTS-
bodovnih sustava I promicanje europske suradnje. Cilj programa je da osposobi studente za poslove u turistiĉkim
organizacijama uz ovladavanje znanjima i vještinama kao što su upravljanje u turistiĉkim organizacijama i
poduzećima, turistiĉkim marketingom, organizacijom turistiĉkih posjeta i dogaĊaja itd.
Opći podaci:
a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija;
Nastava na ovom usmjerenju izvodi se na hrvatskom jeziku. Studij traje ĉetiri semestra, od sedmog do desetog ili dvije
akademske godine, ĉetvrtu i petu. Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara, praktikuma i praktiĉne nastave.
Završetkom studija stjeĉe se diploma II. ciklusa diplomskog sveuĉilišnog studija turizma i akademski naziv
magistar/magistra(mag.) turizma, s naznakom smjera.
b) uvjeti za upis na studijski program;
Uvjet za upis je završen trogodišnji preddiplomski studij odgovarajuće struke. Poţeljno je dobro poznavanje jednog
stranog jezika, prvenstveno engleskog jezika.
Ovisno o prethodno završenom fakultetu na temelju kojeg se osoba upisala na studij, navedeno povjerenstvo moţe
upisanom studentu, odrediti polaganje diferencijalnog ispita, o ĉemu prodekan za nastavu studentu izdaje
odgovarajuće rješenje. Diferencijalni ispit, u naĉelu, obuhvaća sadrţaje iz temeljnih kolegija koji se izuĉavaju u okviru
prvog ciklusa izabranog studija. Nakon što poloţi diferencijalnI ispit, student stjeĉe pravo polagati ispite po
nastavnom planu studija kojeg je upisao.
c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;
Lista obveznih i izbornih kolegija nalazi se u sljedećoj tablici.
DIPLOMSKI/MASTER SVEUČILIŠNI STUDIJ TURIZMA
1 2 3 4 5 6 7 8 9
NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK ŠIFRA
I. SEMESTAR
Strateški menadţment turistiĉkih
destinacija 1 1 2 6 Obvezni
MSTU01
Menadţment i marketing dogaĊaja u
turizmu 1 1 2 6 Obvezni
MSTU02
MeĊunarodni turizam 1 1 2 6 Obvezni MSTU03
Akademske vještine 1 1 2 6 Zajedniĉki MSTU04
Elektronsko poslovanje 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
MSTU05
Upravljanje turistiĉkim projektima 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
MSTU06
Izborni s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog
semestra bilo kojeg smjera. MSTU07
II. SEMESTAR
E biznis i turizam 1 1 2 6 Obvezni MSTU08
Marketing turizma 1 1 2 6 Obvezni MSTU09
Upravljanje kvalitetom u turizmu 1 1 2 6 Obvezni MSTU10
Osnove vjerskog turizma 1 1 2 6 Opći MSTU11
Politika i kanali prodaje u turizmu 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
MSTU12
Sustavi za elektroniĉko uĉenje 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
MSTU13
Izborni s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog
semestra bilo kojeg smjera. MSTU14
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: STRATEŠKI MENADZMENT TURISTICKIH DESTINACIJA
Opći podaci:
Studijski program Diplomski sveuĉilišni studij turizma Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je objasniti integrirani pristup strateškog menadţmenta u turizmu na svimrazinama upravljanja, a
posebno destinacijskoj, te osposobiti studente za integralno upravljanje konkretnom turistiĉkom destinacijom.
Na sluĉajevima iz prakse, pripremiti ih za vrlo sloţene poslove upravljanja turistiĉkom destinacijom koristeći
alate i vještine strateškog menadţmenta .
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Turistiĉka destinacija kao pojam. Turistiĉka regionalizacija kao posljedica trţišnih promjena u svijetu.
Turistiĉka destinacija ,mjesto, općina, grad, ţupanija. Razvoj turistiĉke destinacije. Koordinacija uţih
destinacija prostora i sudionika ponude. Konkurentnost turistiĉke destinacije.
2. Definiranje pojma strategije i strateškog menadţmenta u turizmu. Strategija i konkurentska prednost u
turizmu. Pristupi konceptualizaciji procesa strateškog menadţmenta. Strukturalistiĉki i resursni pristup
strategiji. Osnovni pojmovi menadţment u odnosu na turistiĉku destinaciju. Karakteristike menadţmenta
turistiĉke destinacije. Ciljevi menadţmenta turistiĉke destinacije. Strateški menadţment na razini turistiĉke
destinacije. Integralno upravljanje javnim gradskim uslugama
3. Planiranje turistiĉke destinacije. Razvojno i prostorno turistiĉko planiranje – ishodište planiranja turistiĉke
destinacije. Planiranje i odrţivi razvoj. Proces i nositelji planiranja. Ekonomska, sociološka, kulturološka i
ekološka zaštita okoliša.
4. Organizacija turistiĉke destinacije. Organizacija destinacije nekad i danas. Savremeno oblikovanje turistiĉke
destinacije. Organizacija plasmana turistiĉke destinacije na domaćem i meĊunarodnom trţištu.
5. Turistiĉka politika turistiĉke destinacije
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Magaš, D. (2003), Management turistiĉke organizacije i destinacije, Adamić, Rijeka
Stanislav Nakić,“Strateški menadţment“,sveuĉilišni udţbenik,Fakultet društvenih znanosti dr.MB,2014.
Ritchie, B., Crouch, G. (2003). The Competitive Destination, CABI Publishing, Wallingford
Dodatna literatura:
Stanislav Nakić,“Osnove menadţmenta“,,sveuĉilišni udţbenik,Fakultet društvenih znanosti dr.MB ,2014.
Boniface, B., Cooper, C. (2009), Worldwide Destination Casebook, Butterworth-Heinemann, Oxford
Hitrec, T. (1995), Turistiĉka destinacija, pojam koncept, razvitak, Turizam, Vol. 1, Institut za turizam, Zagreb
Weber, S., Tomljenović, R. (2004), Reinventing a Tourism Destination – Facing the Challenge, Institut za
turizam, Zagreb
Ruddy, J., Flanagan, S. (2000), Tourism Destination Marketing – Gaining the Competitive Edge, Dublin Instiute
of technology: Dublin
AIEST (1998), Destination Marketing, Reports, 48th Congress of AIEST – Marrakech, St. Gallen
Weaver, D., Lawton, L. (2002), Tourism Management, John Wiley & Sons Australia, Milton
Mill, R.C. (2001), Resorts – Management and Operation, John Wiley & Sons, New York
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
nakon izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a
u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i
eseja; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
MENADŢMENT I MARKETING DOGAĐAJA
Opći podaci
Studijski program Turizam
Godina I/III
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije
Nakon odslušanih tematskih cjelina kolegija i poloţenog ispita, studenti će biti osposobljeni za cjelovito upravljanje
dogaĊajima: kreiranjem, voĊenjem, organizacijom, planiranjem, marketingom dogaĊaja u turistiĉkim organizacijama.
Okvirni sadrţaj kolegija
Uvod u menadţment dogaĊaja
Planiranje dogaĊaja u turizmu
Organiziranje dogaĊaja
Marketing dogaĊaja
Realizacija dogaĊaja
Sponzorstva dogaĊaja
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
Ljubojević Ĉ., Andrejević A.:"Menadţment dogaĊaja", Fakultet za usluţni biznis, Novi Sad, 2002.
Dodatna literatura
Getz D. "Event Managemrnt & Event tourism", Copgnizant Communication Corporation, 1997.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu se
pismenim putom.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće
programa
Obveze studenata Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada
seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Praktikum do
15 bodova; Kolokvij do 25 bodova; Završni ispit do 35
bodova;
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
MEĐUNARODNI TURIZAM
Opći podaci
Studijski program Turizam
Godina I/III.
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije
Ovaj predmet predstavlja temeljni i krunski modul na diplomskom studiju smjera turizam jer osposobljava studente za
najzahtjevnije managerske funkcije u turizmu. Razvija kod studenata sposobnosti za donošenje strateških odluka kako
na razini poduzeća i destinacije tako i na makro razini u kontekstu promjena odnosa snaga i kretanja na
meĊunarodnom turistiĉkom trţištu.
Okvirni sadrţaj kolegija
1. Turizam u svjetskom gospodarstvu
2. Oblici i motivi koncentracija u turizmu
3. Kretanje kapitala u turizmu
4. Strategije ulaska kompanija na strano trţište
5. Glavni trendovi u distribuciji turistiĉkih putovanja
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
Ĉavlek, N. (1998). Turoperatori i svjetski turizam, Gloden Marketing, Zagreb.
Knowles, T. (1998). Corporate Strategy for Hospitality, Longman, Harlow.
Dodatna literatura
Whittington, R. i Mayer, M. (2002). The European Corporation – Strategy, Structure, and Social Scienc, Oxford
University Press.
Vellas, F. i l. Becherel (1995). International Tourism, Macmillan Press Ltd, London.
Globalisation – Making sense o fan integrating world (2001), The Economist, London.
Gourdin, K. (2001). Global Logistics Management, Blackwell, Oxford.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu se
pismenim putom.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće
programa
Obveze studenata Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada
seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Praktikum do
15 bodova; Kolokvij do 25 bodova; Završni ispit do 35
bodova;
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Nazivkolegija: AKADEMSKE VJEŠTINE
Općipodaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina
I.
dipl.
Imenositeljakolegija/nastavnika
Imesuradnikanakolegiju
Bodovnavrijednost i naĉinizvoĊenjanastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati posemestru 1+1+2
Preduvjetizaupiskolegija Nema
Opće i specifiĉnekompetencije:
Studenti stjeĉu odreĊena i precizna teorijska znanja i praktiĉnu osposobljenost za pripremanje i izradu magistarskog
rada i drugih struĉnih radova. Biti će sposobni pretraţivati literaturu(prikupljati podatke iz elektronskih i tiskanih
izvora), kritiĉki promišljati, razumjeti i znati se koristitiznanstvenim radovima. Moćiće primjenjivati znanastveni stil
pisanja, ovladati će argumentiranjem i dokazivanjem vlastitih stavova, diskusijom i interpretacijom rezultata,
izvoĊenjem zakljuĉaka, ispravnim strukturiranjem radova, organiziranjem rukopisa te usmenim prezentiranjem radova
prema svjetskim metodološkim standardima APA sustava koji je prihvaćen u znanostima o obrazovanju. Izgraditiće
osjetljivost za etiku u znanstvenom stvaralaštvu i moralno korištenje znanstvenih informacija.
Okvirnisadrţajkolegija:
Znanstveneinformacije.
Bazepodataka.
Struktura magistarskog rada, znanastvenog ĉlanaka, znanastvene monografije.
Argumentacija.
Retoriĉka konstruiranost znanstvenog diskursa.
Izrada sinopsisa struĉnograda i idejnog projekta istraţivanja.
Operacionalizacija varijabli istraţivanja.
Formiranje uzoraka istraţivanja.
Iskazivanje rezultata istraţivanja brojĉano, tabelarno i statistiĉkim mjerama.
Interpretacija i diskusijarezultat aistraţivanja.
Organizacija rukopisa magistarskog rada i ostalih struĉnih radova.
Izrada ekspozea i prezentacijemagistarskograda.
Katalogizacija i meĊunarodne standardne oznakepublikacija.
Objavljivanje struĉnih i znanstvenih radova i njihova usmena prezentacija.
Evaluacija i kategorizacija znanstvenih i struĉnih radova.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanjeznanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalnizadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanjenastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalnirad
Pismeniispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuiranaprovjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Milenko Kundaĉina i Veljko BanĊur (2007): Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Dodatnaliteratura:
Borozan, Đula (2009): Osnove akademskog pisanja. Osijek: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera
Dunleavy, Patrick (2007): Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zagrebu
Gaĉić, Milica (2001): Pisanje i objavljivanje znanstvenih i struĉnih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova
Republike Hrvatske
Kleut, Marija (2008): Nauĉnodelo od istraţivanja do štampe. Novi Sad: Akademskaknjiga.
Kuba, Li i Koking, John (2003): Metodologija izrade nauĉnog teksta. Podgorica: CID.
Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraţivati i objavljivati. Zagreb: Hrvatski pedagoško-
knjiţevni zbor.
Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izrada studentskih radova. Novi Sad: Autorsko izdanje.
Silobrĉić, Vlatko (2003): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.
Suzić, Nenad (2010): Pravila pisanja znanstvenog rada. APA i drugi standardi. Banja Luka: XBS.
Šamić, Midhat (1990): Kako nastaje nauĉno djelo. Sarajevo: Svjetlost.
Provjeraznanja i polaganjeispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit studenti su duţni uraditi prikaz tj. analizu
znanstvenog ĉlanka. Završni ispit je u obliku testa.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra biti će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i
obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Sudjelovanje na nastavi; izrada vjeţbi u praktikumu
seminarskog rada u vidu analize znanstvenog ĉlanka;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje na nastavi – 10 bodova
Analiza znanstvenog ĉlanka – 25 bodova
Prikaz monografije– 25 bodova
Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za uspjeh)
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ELEKTRONIĈKO POSLOVANJE
Opći podaci:
Studijski program BS Studij
Godina
Semestar
II.
III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim pojmovima elektroniĉkog poslovanja. Opće kompetencije koje student
stjeĉe su: razumijevanje općih koncepata i naĉela primjene IKT pri obavljanju kljuĉnih poslovnih aktivnosti
Ishodi uĉenja:
Nakon odslušanih predavanja i poloţenog ispita studenti će spoznati i ovladati:
Temeljnim elementima i komponentama elektroniĉkog poslovanja.
E-poslovanje malih i srednjih poduzeća
Ulogom Marketinga u e-poslovanje
Sustavima plaćanja na internetu
Uštedama koje se postiţu korištenjem interneta u e-poslovanju
Upravljanjem e-poslovanjem
Raĉunalstvom u oblaku
Integriranje e-poslovanja u ostatak poslovanja kompanije
E-poslovanje u Hrvatskoj
Naĉine na koje IT moţe utjecati na poslovanje u poduzeću
Finese vezane uz mitove E-poslovanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
I. ELEKTRONIĈKO POSLOVANJE:PRIRODA, MOGUĆNOSTI I OGRANIĈENJA
Pojmovna odreĊenost e-poslovanja
Infrastrukturna osnova e-poslovanja
Osnove infrastrukture e-poslovanja
E-poslovanje malih i srednjih poduzeća
Marketing i e-poslovanje
Pitanja i vjeţbe
Sustavi plaćanja na internetu
Uštede korištenjem interneta
Upravljanje e-poslovanjem
Raĉunalstvo u oblaku
Integriranje e-poslovanja u ostatak poslovanja kompanije
E-poslovanje u Hrvatskoj
Kako će IT utjecati na poslovanje u poduzeću
E-poslovanje mitovi
II./ APLIKACIJE U E - POSLOVANJU (softverski- SW_alati
Google Analytics
Google Adwords
Alex.com
Upravljanje WordPressom
Video za web
Kako koristiti aukcijske stranice za prodaju svojih proizvoda ako nemate vlastitu stranicu
Praktiĉni vodiĉ za MSP-e koji ţele koristiti Skype za komunikaciju sa svojim partnerima i klijentima
Internetska sigurnost
Kako koristiti Google Apps u poslovanju (www.google.com/apps)
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Grbavac V. i Grbavac J., Elektroniĉko poslovanje, Nastavni materijali, Skripta, 1. izdanje, DOIK, 2015.
Dodatna literatura:
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i
obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada
seminarskih radova, izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Seminarski rad: 25 bodova
1.kolokvij: 30 bodova
2.kolokvij: 30 bodova
Prisutnost i aktivnost na nastavi 5 bodova
Vjeţbe i zadaće: 10 bodova
*Prag prolaznosti iz kolegija je 60 % realiziranih obveza
studenta
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: UPRAVLJANJE TURISTIĈKIM PROJEKTIMA
Opći podaci:
Studijski program Diplomski sveuĉilišni studij - Turizam Godina
I.
semestar
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Na multidisciplinarnoj platformi spoznati ulogu projekata i menadţmenta projekata u razvijanju poslovnih sustava s
naglaskom na sustave iz sektora turizma i to od poduzetniĉke inicijative te strateške pripreme i evaluacije, do
zapoĉinjanja i razvijanja modela menadţmenta projekata na razliĉitim upravljaĉkim razinama u uvjetima suvremenog
razvoja turistiĉkih trţišta.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Pojam i definiranje projekta
Pojam i definiranje projektnog menadţmenta
Priroda i kontekst projektnog menadţmenta
Strategija i projektni menadţment
Projektni menadţer i menadţment projekata
Uĉinkoviti projektni timovi
Interesno utjecajne skupine na projekt
Faze rada na projektu
Specifiĉnosti projektnog menadţmenta u turizmu
Raĉunalna podrška projektnom menadţmentu
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Omazić, M. A.; Baljkas, S.: Projektni menadţment, Sinergija, Zagreb, 2005.
Gutić D.; Matković I.: "Osnove menadţmenta", Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića", MeĊugorje, 2013.
(odabrana poglavlja)
Young, L.T.: Successfulprojectmanagemant, TheSundaytimes, London, 2006.
Dodatna literatura:
Cetinski, V.; Perić, M.: Projektni menadţment, Sveuĉilište u Rijeci, Fakultet za turistiĉki i hotelski menadţment,
Opatija, 2006.
Majstorović, V.: Projektni menadţment, Sveuĉilište u Mostaru, Mostar, 2010.
Zekić, Z.: Projektni menadţment, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2010.
Duffy, M. G.: Menadţment projekata: ekspertska rešenja za svakodnevne izazove, Data Status, Beograd, 2008.
Rijavec, M.; Miljković, D.: Kako rješavati probleme i donositi odluke?, MEP, Zagreb, 2001.
Rijavec, M.; Miljković, D.: Kako upravljati promjenama, MEP, Zagreb, 2001.
Skoko, B.: Razumijevanje odnosa s javnošću, MPR, Zagreb, 2006.
Stevens, M.: Vrhunski menadţment, Naklada Zadro, Zagreb, 2001.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA PERIOD 2008.-2018.
dostupno na http://www.ruralextension.org/doc/Strategija%20razvoja%20turizma%20FBIH%202008-
2018%20(2008).pdf
Cleland, D. I., Ireland, L. R.: Project Management – StrategicDesignandImplementation , Fifth Edition., McGraw-Hill
Professional, New York, 2007.
Gido, J., Clements, J. P.: Successful Project management, FourthEdition, South-WesternCollegePub, Mason, 2009.
Field, M., Keller, L.: Project Management, International Thomson BusinessPress, London, 1998.
Flyvbjerg, B., Bruzelius, N., Rothengatter, W.: MegaprojectsandRisk – anAnatomyofAmbition,
CambridgeUniversityPress, Cambridge, 2003;
Lewis, J. P.: Fundamentals of Project Management 2nd ed., AMACOM, New York etc., 2002.
Mantel, S. J. Jr., Meredith, J. R., Shafer, S. M., Sutton, M. M.: Project Management inPractice 2nd ed.,
JohnWiley&Sons, New York etc., 2004.
Maylor, H.: Project Management, PrentinceHall – Ft, Harlowetc., 1999.
Meredith, J. R., Mantel, S. J. Jr.: Project Management – A ManagerialApproach 5th ed., JohnWiley&Sons, New York
etc., 2002.
Newell, M. W., Grashina M. N.: The Project Management QuestionandAnswerBook, AMACOM, New York etc.,
2003.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni u skladu s
obavljenim konzultacijama realizirati samostalne zadatke
kroz struĉne pristupne radove u obliku seminarskog rada.
Ispit se polaţe pismeno i usmeno. Sastavni dio usmenog
ispita je i usmeno prezentiranje seminarskih radova.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Konzultacije, izrada seminarskih radova; izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Seminarski rad 40 bodova, završni ispit 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: E-BIZNIS I TURIZAM
Opći podaci:
Studijski program Studij turizma Godina V.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj ovog kolegija je omogućiti studentima stjecanje znanja iz podruĉja elektroniĉkog poslovanja, te upoznati
oblike e-poslovanja koji imaju najbolje uĉinke na turizam.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Uvod u e-biznis
ICT i turizam
Elektroniĉki marketing, elektroniĉko trgovanje, elektroniĉko bankarstvo, elektroniĉka burza
Raĉunalni rezervacijski sustavi
E-biznis i upravljanje destinacijama
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Galiĉić, V.; Šimunić, M., Informacijski sustavi i elektroniĉko poslovanje u turizmu i hotelijerstvu. Sveuĉilište u Rijeci,
2006
Dodatna literatura:
Prohić, M. Informatika u hotelijerstvu. Zbornik radova "Hotelska kuća 88",Hotelijerski fakultet Opatija, 1989.
Ţeljko Panian: Izazovi elektroniĉkog poslovanja. Narodne novine, Zagreb, 2002.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja e-biznisa i turizma. Tijekom nastave studenti će biti
upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: MARKETING TURIZMA
Opći podaci:
Studijski program Turizam Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Zbog specifiĉnosti sastavnica i kategorija turistiĉkog trţišta te procesa razmjene koji se tu odvijaju, nameće se potreba
posebnog izuĉavanja primjene koncepcije marketinga u turizmu.
Cilj je kolegija osposobiti studente za upravljanje marketinškim aktivnostima u turistiĉkim organizacijama,
hotelijerskim preduzećima i putniĉkim agencijama.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Specifiĉnosti primjene koncepcije marketinga u turizmu.marketinške informacije u turizmu.Istrumenti marketinškog
miksa u turizmu.Upravljanje marketinškim aktivnostima u turizmu.Turistiĉka destinacija,Izuĉavanje marketinga u
turizmu,Marketinški informacioni sistem (MIS) i Informaciona tehnologija(IT).Primjena integralnog marketinga u
organizaciji turizma.Relevantne promjene u budućem razvoju turizma i uticaj na marketing.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1.J.Markens, Marketinški menadţment u turizmu,Zagreb,2010.g
2.Krunoslav Ĉaĉić,Slobodan Unković,Beograd,1991.g.
3.Kriţman Pavlović.Marketing turistiĉke destinacije.Sveuĉilište Zagreb(2008)
4.Seneĉić, J. Grgona, J. Marketing menadţment u turizmu, Zagreb (2006).
Dodatna literatura:
Marušić M.PrebeţacD.Istraţivanje turistiĉkog trţišta,Zagreb:Adeco
Rocco, F.Marketing-osnove i naĉela, Zagreb,(1992)
Seneĉić J., Vukonić B, Marketing u turizmu, Zagreb(1997).
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja turizma. Tijekom nastave studentiće biti upućeni na
ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija UPRAVLJANJE KVALITETOM U TURIZMU
Opći podaci
Studijski program Turizam Godina I.
Ime nositelja kolegija
Imre suradnika
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Stjecanje znanja i vještina za uspješno marketinško upravljanje kvalitetom u turizmu koja je danas strateška varijabla
u borbi za trţišni udjel na turistiĉkom truţištu
Okvirni sadrţaj kolegija
1. Kvaliteta – imperativ dobrovoljnog opredjeljenja poduzeća
2. paradigma kvalitete, proizvodnost, konkurentske prednosti i sustav upravljanja kvalitetom
3. obiljeţja odreĊivanja konkurentskog okruţenja
4. Sustavi upravljanja kvalitetom
4.1. Zahtjevi elementi norme iso 9000:1994 i iso 9001:2000
4.2. Malcolm baldrige nacionalna nagrada kvalitete
4.3. Six sigma
5. planiranje kvalitete
5.1.definiranje kvalitete
5.2. Razlozi relativiziranja pojma kvalitete
5.2.1. Uĉinak stajališta ili toĉke promatranja
5.2.2. Kvaliteta koncepcije
5.2.3. Kvaliteta konstrukcije
5.2.4. Kvaliteta izrade
5.3. Uĉinak zamjene
5.4. Uĉinak transformacije
5.5. Kvaliteta – relativna ili apsolutna kategorija?
5.6.vrste nadzora kvalitete proizvoĊaĉa koje omogućuju vrednovanje kvalitete njegovih proizvoda
5.6.1. Faze unutarnje kontrole kvalitete proizvoĊaĉa
5.6.2. Budućnost unutarnjeg nadzora kvalitete – sustava upravljanja kvalitete
5.6.3. Vanjska kontrola
5.6.4. Razlozi ujedinjenja vanjske i unutarnje kontrole kvalitete
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura – Udţbenik
Mencer, I., Upravljanje kvalitetom, (2003).,Ekonomski fakultet, Rijeka
Dodatna literatura
1.Avelin Holjevac, I., (2002)., Upravljanje kvalitetom u turizmu i hotelskoj indsustriji, Fakultet za turistiĉki i hoteleski
menadţment, Opatija
1.C. L. Bovée, J. V. Thill, (2012)., Suvremena poslovna komunikacija, Ljevak, Zagreb
Bartoluci Mato Upravljanje turistiĉkim trţištima.
2.Ĉavlek, N. (1998)., Turoperatori i svjetski turizam, Golden marketing, Zagreb
3.Jadrešić, V., (2001)., Turizam, zbornik istraţivanja, Školska knjiga, Zagreb
4.Cox, B., Koezler, W., (2005)., Internet marketing za hotele, restorane i turizam, M plus, Zagreb
5.Baraĉkai, Z., Velencei, J. (2004.), ...i u e-doba odluĉuje ĉovjek, Sinergija, Zagreb
6.Baraĉkai, Z., Velencei, J., Doerfler, V. (2005.), Majstor i kalfa, Sinergija, Zagreb
7.Gladwell, M. (2005.), Treptaj, moć mišljenja bez mišljenja, Jesenski i Turk, Zagreb
8.Gigerenzer, G. (2008.), Snaga intuicije: inteligencija nesvjesnoga, Algoritam, Zagreb
9.Thaler, R. H., Sunstein, C. R. (2009.), Poticaj, Moguće je donositi bolje odluke o zdravlju, bogatstvu i sreći,
Planetopija, Zagreb
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni predati seminar. Završni ispit polaţe se pismenim i
usmenim putem.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
Posvetiti stalnu paţnju uoĉavanja studentskih ideja o izboru
prvog pojedinca poduzeća koji jednostavno nosi nadimak –
voĊa. Rad i ideje će se pratiti kroz seminare na temelju kojih
će se uviĊati dobre ideje studenata temeljene na njihovim
istraţiivanjima
Obveze studenata Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova: izlaganje
radova; polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Završni ispit
do 65 bodova;
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE VJERSKOG TURIZMA
Opći podaci:
Studijski program Studij društvenih znanosti – preddiplomski studij Godina IV. 2.
Sem.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Upoznati studente s osnovama vjerskog turizma, njegovim temeljnim pojmovima. Polaznici će steći znanja o
turistiĉkom aspektu fenomena religije, osposobit će se za bolje razumijevanje znaĉenja vjerskog turizma . Cilj je
kolegija ponuditi studentima jedno novo viĊenje vjerskog turizma kao fenomena koji u ovom postmodernom vremenu
zauzima veoma znaĉajno mjesto u društvu, poglavito u bosanskohercegovaĉkom te će se u tom smislu poseban osvrt
staviti na religijski turizam u MeĊugorju.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Osnove vjerskog turizma kao znanstvena disciplina. Vjerski turizam je vaţna komponenta i nositelj razvoja turizma
(naroĉito vezanih djelatnosti) pojedinih regija i gradova. Cilj nastavne cjeline je: definirati vjerski turizam i razluĉiti
temeljne komponente, utvrditi motive putovanja vjerskih turista, istaknuti uĉinke koji se generiraju razvojem vjerskog
turizma, ukazati na negativne nuspojave masovnih vjerskih okupljanja. Motivi putovanja se u svojoj suštini kroz
vrijeme nisu mijenjali, ali su se nadopunjavali. Vjera kao motiv - uz zdravstvene i kulturne motive je jedan od
najstarijih motiva putovanja (danas turistiĉkih motiva). Oblik turistiĉkih kretanja koji je nastao vjerskom
motiviranošću ĉovjeka u kojoj duhovni ĉimbenik ĉini udio od preko 90% motivacije za putovanja. Mala i nepoznata
mjesta, zahvaljujući posvećenosti i ukazanjima privlaĉe velike mase hodoĉasnika sa svih strana svijeta. Zadatak je tih
mjesta smjestiti i usluţiti turista-vjernika, na što kvalitetniji naĉin i omogućiti humane uvjete boravka. Vaţnost uloge
javnog sektora u poticanju razvoja destinacija vjerskog turizma iz ekonomskih, društvenih, vjerskih i socijalnih
razloga. Uz sve to potreban je i angaţman turistiĉkih agencija specijalizirane za vjerski turizam u promociji destinacija
na turistiĉkom trţištu.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Ĉorak, S., Mikaĉić, V. (2006) Vjerski turizam, Zagreb
Weber, S., Mikaĉić, V. (2011) Osnove turizma, Školska knjiga, Zagreb
Da vie, G. (2007) The sociology of Religion. London
Kehrer, G.(1988) Einführung in die Religionssoziologie. Darmstadt
Dodatna literatura:
Ĉorak, S., Mikaĉić, V., ur., (2006) Vjerski turizam, Zagreb
Huston, S. (2010) Religije svijeta, Znanje, Zagreb
Abazović, D., Rajdoković, J., Vukamanović, M. (2007) Religije svijeta, Dosije, Beograd
Grace, Davie (2005): Religija u suvremenoj Europi. Zagreb
Jukić, J. (1997) Lica i maske svetoga. Zagreb, Kršćanska sadašnjost
Markešić, I. (2000) Luhmannovo shvaćanje religije, Zagreb, Filozofska istraţivanja
Michaels, A. (1997) Klassiker der Religionswissenschaft. München, Beck
Pals, D. L. (1996) Seven theories of religion. Oxford: Oxford University Press, New York
Vrcan, S.(1986) Od krize religije k religiji krize. Zagreb, Školska knjiga
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja sociologije religije
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i
završni ispit polaţu se pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te
postavljene ciljeve i zadaće programa
Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i
vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje
radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak do 10 bodova ;
izrada seminara do 20 bodova;
kolokvij do 25 bodova;
završni ispit do 45 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija POLITIKA I KANALI PRODAJE U TURIZMU
Opći podaci
Studijski program Turizam Godina I.
Ime nositelja kolegija
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
1.Stvaranje koncepcijskog okvira za razumijevanje znaĉaja i uloge marketinške koncepcije u specifiĉnim uvjetima
turistiĉkog gospodarstva.
2.Stjecanje znanja o funkcioniranju marketinškog sustava odnosno o interakciji trţišta, aktivnih i kontroliranih
varijabli u marketingu i faktora okruţenja.
3.Spoznaja o osnovnim obiljeţjima potrošaĉkog ponašanja i segmentaciji turistiĉkog trţišta.
4.Ovladavanje sposobnostima za kreiranje marketinške politike u turizmu na podlozi marketinškog planiranja na
makro, mikro i mezzo razini.
5.Stjecanje znanja o svim elementima aktivne marketinške politike (proizvod, cijena, kanali distribucije i promocija) u
optimalnoj kombinaciji.
Okvirni sadrţaj kolegija
1.Turistiĉka potraţnja
2. Turistiĉka ponuda
3. Primarna turistiĉka ponuda
4. Sekundarna turistiĉka ponuda
na razvoj i kvalitetu turistiĉke ponude utjeĉu i neki vanjski ĉimbenici unutar zemlje:
-karakteristike društvenog i ekonomskog sustava odreĊene zemlje
-sposobnost privrede zemlje i podruĉja
-kreditna politika i uvjeti plasmana stranog kapitala u razvoju turizma
-stajalište drţavnih vlasti prema znaĉenju turizma kao djelatnosti za privredu zemlje u cjelini
-kvalifikacijska struktura osoblja potrebnog za pruţanje turistiĉkih usluga u raznim djelatnostima
-razvoj tehnike i njezina primjena
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura – Udţbenik
Cox, B., Koezler, W., (2005)., Internet marketing za hotele, restorane i turizam, M plus, Zagreb
Sikavica, P., Bahtijarević-Šiber,F., Pološki-Vokić, N., (2008)., Temelji menadţmenta, Školska knjiga, Zagreb
Dodatna literatura
1.Wreden, N.,(2010).,Profitabilno brendiranje,vbz, Zagreb
2.Kneţević, Š. (2011)., Komuniciranje u turizmu, Redak, Zadar.
3.Ĉavlek, N. (1998)., Turoperatori i svjetski turizam, Golden marketing, Zagreb
4.Jadrešić, V., (2001)., Turizam, zbornik istraţivanja, Školska knjiga, Zagreb
5.Baraĉkai, Z., Velencei, J. (2004.), ...i u e-doba odluĉuje ĉovjek, Sinergija, Zagreb
6.Baraĉkai, Z., Velencei, J., Doerfler, V. (2005.), Majstor i kalfa, Sinergija, Zagreb
7.Gladwell, M. (2005.), Treptaj, moć mišljenja bez mišljenja, Jesenski i Turk, Zagreb
8.Gigerenzer, G. (2008.), Snaga intuicije: inteligencija nesvjesnoga, Algoritam, Zagreb
9.Thaler, R. H., Sunstein, C. R. (2009.), Poticaj, Moguće je donositi bolje odluke o zdravlju, bogatstvu i sreći,
Planetopija, Zagreb
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni predati seminar. Završni ispit polaţe se pismenim i
usmenim putem.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
Kroz dodijeljenje zadatke omogućiti studentima da svoju
teorijsku aktivnost poveţu s budućim rezultatima poslovanja te
da već kroz nastavu osmišljavaju njegovu organizaciju.
Obveze studenata
Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova: izlaganje
radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Završni ispit
do 65 bodova;
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: SUSTAVI ZA ELEKTRONIĈKO UĈENJE
Opći podaci:
Studijski program Studij društvenih znanosti Godina V.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj ovog kolegija je upoznavanje principa i specifiĉnosti elektroniĉkog uĉenja, tehnologija i procesa na kojima se ono
temelji te razliĉitih mogućnosti primjene, u svrhu kompetencije za razvoj takvih sustava i upravljanje procesima
primjene. Cilj vjeţbi: Upoznavanje praktiĉnih rješenja, stjecanje konkretnih znanja i kompetencije za razvoj tih
sustava, poznavanje naĉina na koji se elektroniĉko uĉenje primjenjuje, te mogućnost provoĊenja istraţivanja na tom
podruĉju.
Opće kompetencije:
- analizirati i vrednovati e-teĉaj primjenom modela vrednovanja kvalitete
- definirati elektroniĉko uĉenje i analizirati njegov kontekst u odnosu na ostale vrste uĉenja
- definirati instrukcijski dizajn i usporediti modele instrukcijskog dizajna
- identificirati i primijeniti prikladne tehnologije i metodologije u elektroniĉkom uĉenju
- identificirati oblike e-uĉenja prema naĉinu i intenzitetu korištenja informacijskih i komunikacijskih
tehnologija
- identificirati razliĉite modele i pristupe uĉenju u e-obrazovanju
- izraditi e-teĉaj pomoću ADDIE modela instrukcijskog dizajna i implementirati ga u Moodle sustav za e-uĉenje
- izraĊivati obrazovne materijale primjenom principa kognitivne teorije multimedijskog uĉenja
- moći upravljati Moodle sustavom za e-uĉenje
- objasniti i primijeniti modele vrednovanja kvalitete u e-obrazovanju
- objasniti i primijeniti standarde za opis sadrţaja u sustavima za upravljanje e-uĉenjem
- objasniti i primijeniti svojstva validacije i testiranja primjenom sustava za e-uĉenje
- objasniti razliĉite teorije i klasificirati uĉenike prema stilovima uĉenja
- usporediti vrste, arhitekture i svojstva sustava za upravljanje e-uĉenjem
Okvirni sadrţaj kolegija:
Uvod
Stilovi uĉenja
Principi elektroniĉkog uĉenja
Tehnologije i metodologije
Procesi poduĉavanja i uĉenja na daljinu
Sustavi za upravljanje uĉenjem
Validacija i testiranje primjenom sustava za upravljanje uĉenjem
Formalni aspekti
Laboratorijske vjeţbe na raĉunalima
Seminarski rad.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Krtalić, A. (2015). Informacijske i komunikacijske tehnologije u odgoju i obrazovanju. Osijek:
2. Mayer, R.E. Multimedia Learning. Cambridge University, Cambridge, 2009.
Dodatna literatura:
1. Journal of Educational Multimedia and Hypermedia (JEMH)
2. International Journal on E-Learning (IJEL)
3. Journal of Interactive Learning Research (JILR)
4. Clark, R.C; Mayer, R.E. e-Learning and the Science of Instruction: Proven Guidelines for Consumers and
Designers of Multimedia Learning. Cambridge University, Cambridge, 2008.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove. Završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata: Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova:
izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, seminarski rad 15 bodova, završni
ispit 75 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
SMJER: OPĆI TURIZAM
III. SEMESTAR
Metodologija znanstvenih istraţivanja
sa statistikom 1 1 2 6 Zajedniĉki
MSOT01
Menadţment turoperatora 1 1 2 6 Obvezni MSOT02
Istraţivanje turistiĉkih trţišta 1 1 2 6 Obvezni MSOT03
Menadţment ljudskih resursa u turizmu 1 1 1 6 Obvezni MSOT04
Odrţivi razvoj u turizmu 1 1 1 3 Izborni (1 od
2)
MSOT05
Upravljanje bazama podataka u
turizmu 1 0 1 3
Izborni (1 od
2)
MSOT06
Izborni s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni
Kolegij se bira iz istog
semestra bilo kojeg
smjera.
MSOT07
IV. SEMESTAR
Poslovno odluĉivanje u turizmu 1 1 2 6 Obvezni MSOT08
Organizacijsko ponašanje u turizmu 1 1 2 6 Obvezni MSOT09
Operacijski menadţment turistiĉkih
organizacija 1 1 2 6 Obvezni
MSOT10
Korporativno upravljanje u turizmu 1 0 1 4 Izborni (1 od
2)
MSOT11
Financije u turizmu 1 0 1 4 Izborni (1 od
2)
MSOT12
magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik turizma.
Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) turizma, smjer opći turizam.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA SA
STATISTIKOM
Opći podaci:
Studijski program Svi program Godina 2.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Da se studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju pedagoškog
istraţivanja. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu
kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke instrumente, izvedu istraţivanje, obrade i interpretiraju
dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Mogućnosti i granice istraţivanja u društvenim znanostima i paradigme istraţivanja
Kvantitativna i kvalitativna istraţivanja
Faze procesa istraţivanja
Izbor i definisanje problema istraţivanja
Definicija pojmova i pojmovna analiza
Postavljanje hipoteza
Identifikacija i klasifikacija varijabli
Operacionalizacija varijabli
OdreĊivanje nacrta istraţivanja
OdreĊivanje i definisanje populacije i uzorka istraţivanja
Metode prikupljanja podataka
Parametrijski statistiĉki postupci
Neparametrijski statistiĉki postupci
Faktorska analiza
Interpretacija rezultata i izvještaj o istraţivanju
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt i izvještaj istraţivanja
Kontinuirana provjera
znanja Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Vujević, Miroslav (2008). UvoĎenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Informator.
Dodatna literatura:
Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa.
Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005). Akciono istraživanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Mejpvšek, Milko (2005). Metode znanstvenog istraživanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milas, Goran (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milat, Josip (2005). Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.
Muţić, Vladimir (1986). Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni
ispit polaţu se pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene
ciljeve i zadaće programa
Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i
vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova ;
izrada projekta do 20 bodova;
Izrada izvještaja do 30 bodova;
završni ispit do 40 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija MENADŢMENT TUROPERATORA
Opći podaci
Studijski program Turizam Godina II
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Stjecanja znanja i upoznavanje s pojmovima, poslovnim procesima turoperatora .Temeljno razumijevanje trţišne
koncepcije poslovanja turoperatora, stalnog inoviranja, poboljšavanja kvalitete turistiĉkog proizvoda, kreativnog
trţišnog komuniciranja i vaţnost turoperatora na turistiĉkom trţištu.
Okvirni sadrţaj kolegija
1.Razvoj turoperatorskog poslovanja- Povijesni razvoj organizatora putovanja.
2. Pojmovno odreĊenje turoperatora. Pojmovna i funkcionalna razlika izmeĊu turoperatora i turistiĉke agencije. Vrste
turoperatora.
3. Trţišna filozofija turoperatorskog poslovanja. Funkcije turoperatora na turistiĉkom trţištu.
4.Formiranje paket-aranţmana. Kalkulacija cijena aranţmana turoperatora. Promocija paket-aranţmana na trţištu.
Naĉini organiziranja prodaje paket-aranţmana turoperatora.
5.Turistiĉke agencije kao kanali prodaje turoperatora.
6.Suradnja turoperatora i hotelskih poduzeća - ugovorni odnos,specifiĉnosti i konflikti.
7. Zaštita turistiĉkih potrošaĉa. Organizacijska struktura vodećih europskih turoperatora.
8. Uloga turoperatora u svjetskom turistiĉkom prometu. Utjecaj turoperatora na karakteristike, strukturu i tokove
turistiĉke potraţnje.
9. Znaĉenje turoperatora za razvoj turizma u BiH i Hrvatskoj.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
Ĉavlek, N., Turoperatori i svjetski turizam, Golden marketing, Zagreb, 1998.
Dodatna literatura
Holloway, J.C., The Business of Tourism, Longman, Harlow, 1998.
Dulĉić, A.: Turistiĉke agencije, poslovanje i menadţment, Ekokon d.o.o., Split, 2005.
Syratt, G. Manual of Travel Agency Practice, Oxford: Elsevier, 2003.
Stanislav Nakić,“Osnove menadţmenta“,,sveuĉilišni udţbenik,Fakultet društvenih znanosti dr.MB ,2014.
Stanislav Nakić,“Strateški menadţment“,sveuĉilišni udţbenik,Fakultet društvenih znanosti dr.MB,2014.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu se
pismenim putom.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa
Obveze studenata Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada
seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Praktikum do 15
bodova; Kolokvij do 25 bodova; Završni ispit do 35 bodova;
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ISTRAZIVANJE TURISTICKIH TRZISTA
Opći podaci:
Studijski program Studij turizma Godina 2.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je da studenti razviju sposobnost razumijevanja i analiziranja rezultata istraţivaĉkih projekata, ĉlanaka i
drugih materijala nastalih kao rezultat nekog konkretnog istraţivanja trţišta, steknu neophodna znanja i vještine
potrebne za organiziranje i provoĊenje procesa istraţivanja trţišta za potrebe turizma te shvate ulogu istraţivanja
trţišta kao oruĊa menadţmenta u rješavanju problema na svim podruĉjima trţišnog poslovanja, a posebno u turizmu.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Sadrţaj i proces istraţivanja turistiĉkih trţišta
2. Vrste istraţivanja turistiĉkih trţišta
3. Primarni podaci u turizmu
4. Uzorak i prikupljanje podataka
5. Analiza podataka i prikazivanje rezultata
6. Segmentacije turistiĉkog trţišta
7. Ciljevi istraţivanja turistickih trzista
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Marušić, M., Prebeţac, D. (2004.), Istraţivanje turistiĉkih trţišta, Adeco, Zagreb.
Dodatna literatura:
1. Ritchie, B.W., Burns, P., Palmer, C. (2005), Tourism Research Methods: Integrating Theory With Practice,
CABI Pub, Cambridge.
2. Finn, M. (2000), Tourism and Leisure Research Methods: Dana Collection, Analysis and Interpretation,
Logman Pub. Group, New York.
Tijekom nastave, studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
nakon izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove. Završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
programa:
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka izrada
seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: MENADŢMENT LJUDSKIH RESURSA U TURIZMU
Opći podaci:
Studijski program
Diplomski/master sveuĉilišni studij turizma, smjer: opći
turizam Godina III
semestar
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6 ECTS
Broj sati po semestru 1+1+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Razvijanje svijesti o vaţnosti kontinuirane primjene znanja o ljudskim potencijalima kao najvećoj vrijednosti
poslovnih subjekata te usvajanje znanja o vještinama i aktivnostima bitnim za uĉinkovito upravljanje ljudskim
resursima u sektoru turizma, ali i osposobljavanje za kritiĉko prosuĊivanje, formuliranje i rješavanje problema kroz
primjenu adekvatne literature, metoda i podataka, u cilju povećanja ukupne uspješnosti poslovanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
- Pojam, znaĉaj, odreĊenje i sadrţaj upravljanja ljudskim resursima
- Specifiĉnost i sloţenost ljudskih resursa
- Strateški pristup u upravljanje ljudskim resursima
- Planiranje ljudskih resursa
- Pribavljanje i selekcija ljudskih resursa
- Analiza posla
- Praćenje radne uspješnosti
- Obrazovanje i razvoj ljudskih resursa
- Motivacija i nagraĊivanje
- Konflikti u organizaciji
- Stres kod zaposlenih
- Planiranje i razvoj karijere zaposlenih
- Upravljanje karijerom zaposlenih
- Specifiĉnosti menadţmenta ljudskih resursa u turizmu
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminarski rad Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Obvezna literatura
Gutić, D., Peterschik, A., Menadžment ljudskih resursa, udţbenik Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića,
Bijakovići, MeĊugorje, 2013.
Dopunska literatura
Bahtijarević-Šiber, F. ,Menadžment ljudskih potencijala, Golden Marketing, Zagreb, 1999.
Bahtijarević-Šiber, F., Strateški menadžment ljudskih potencijala, Školska knjiga, Zagreb, 2014.
Ćerović, S., Upravljanje ljudskim resursima u hoteljerstvu, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2013.
Marušić S., Upravljanje ljudskim potencijalima, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2001.
Raymond, A..N.; Hollenbeck, J.R.; Wright, P.M., Menadžment ljudskih potencijala, Mate d.o.o., Zagreb, 2000.
Raymond, A..N.; Hollenbeck, J.R.; Wright, P.M., Gerhart, B., Human Resourcemanagement,McGraw-Hill, Irwin,
New York, 2003.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni u skladu s
obavljenim konzultacijama realizirati samostalne zadatke
kroz struĉne pristupne radove u obliku seminarskog rada.
Ispit se polaţe pismeno i usmeno. Sastavni dio usmenog
ispita je i usmeno prezentiranje seminarskih radova.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra procjenjivat će se kvaliteta
izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Konzultacije, izrada seminarskih radova; izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Seminarski rad 40 bodova, završni ispit 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ODRŢIVI RAZVOJ U TURIZMU
Opći podaci
Studijski program Turizam Godina II.
Ime nositelja kolegija
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+1+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Razmotriti u kojoj mjeri turizam zbliţava ljude i njihove kulture.
Razumijeti vaţnost uspješnpg komuniciranja u turizmu.
Upoznati se s razliĉim kulturama i narodima. Poći od teze, kako samo dobro odabran naĉin komuniciranja zbliţava
naorede i kulture te prodaje turistiĉki proizvod
Okvirni sadrţaj kolegija
1.Komuniciranje na turistiĉkom truţištu i njegova dva pola, emitivni i receptivni
2. Komuniciranje na emitivnom turistiĉkom trţištu
3. Naĉin komuniciranja u prodaji
4. Trţišno komuniciranje
5. Komuniciranje u turistiĉkoj destinaciji
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura Udţbenik
Kneţević, Š. (2011)., Komuniciranje u turizmu, Redak, Zadar.
Dodatna literatura
1.C. L. Bovée, J. V. Thill, (2012)., Suvremena poslovna komunikacija, Ljevak, zagreb
2.Ĉavlek, N. (1998)., Turoperatori i svjetski turizam, Golden marketing, Zagreb
3.Jadrešić, V., (2001)., Turizam, zbornik istraţivanja, Školska knjiga, Zagreb
4.Cox, B., Koezler, W., (2005)., Internet marketing za hotele, restorane i turizam, M plus, Zagreb
5.Baraĉkai, Z., Velencei, J. (2004.), ...i u e-doba odluĉuje ĉovjek, Sinergija, Zagreb
6.Baraĉkai, Z., Velencei, J., Doerfler, V. (2005.), Majstor i kalfa, Sinergija, Zagreb
7.Gladwell, M. (2005.), Treptaj, moć mišljenja bez mišljenja, Jesenski i Turk, Zagreb
8.Gigerenzer, G. (2008.), Snaga intuicije: inteligencija nesvjesnoga, Algoritam, Zagreb
9.Thaler, R. H., Sunstein, C. R. (2009.), Poticaj, Moguće je donositi bolje odluke o zdravlju, bogatstvu i sreći,
Planetopija, Zagreb
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni predati seminar. Završni ispit polaţe se pismenim i
usmenim putem.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
U nastavu će se kroz razliĉite oblike sudjelovanja studenti
ukljuĉivati. Na ovaj naĉin će se ideja o kulturi komuniciranja,
kao neminovnom elementu akademskog djelovanja,
implementirati u sve segmente turistiĉkoga djelovanja što je
posredni cilj svih aktivnosti
Obveze studenata
Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova: izlaganje
radova; polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Završni ispit
do 65 bodova;
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija POSLOVNO ODLUĈIVANJE U TURIZMU
Opći podaci
Studijski program Turizam Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Razmotriti konceptualni okvir procesa poslovnog odluĉivanja u turizmu.
Razumijeti osnovne probleme u znanstvenom pristupu odluĉivanju.
Upoznati se s metodama i tehnikama za potporu donošenja poslovnih odluka.
Okvirni sadrţaj kolegija
1.Odluke i odluĉivanje. Poslovno odluĉivanje.
2.Proces odluĉivanja.
3.Interdisciplinarni aspekt odluĉivanja.
4.Teorije odluĉivanja.
5.Racionalno odluĉivanje – problem racionalnosti u odluĉivanju.
6.Okolina u kojoj se odluĉuje.
7.Vrijednosti i odluĉivanje.
8.Subjektivni ĉimbenici odluĉivanja
9.Perspektive grupnog odluĉivanja. Individualno i grupno odluĉivanje. Prednosti i nedostaci.
10.Moć donositelja odluke.
11.Modeli i tehnike odluĉivanja. Prednosti i ograniĉenja upotrebe modela u odluĉivanju.
12.Implementiranje odluke.
13.Perspektive managerskog odluĉivanja.
14.Tehnologije kao potpora managerskom odluĉivanju.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura – Udţbenik
Sikavica, P. Bebek, B., Skoko, H., Tipurić, D., (1999.), Poslovno odluĉivanje, II. izmjenjeno i dopunjeno izdanje,
Informator, Zagreb.
Dodatna literatura
1.Yates, J. F., Poslovno odluĉivanje, (2012)., Ljevak, Zagreb
2.Kneţević,Š. (2011)., Komuniciranje u turizmu, Redak, Zadar
3.Ĉavlek, N. (1998)., Turoperatori i svjetski turizam, Golden marketing, Zagreb
4.Jadrešić, V., (2001)., Turizam, zbornik istraţivanja, Školska knjiga, Zagreb
5.Cox, B., Koezler, W., (2005)., Internet marketing za hotele, restorane i turizam, M plus, Zagreb
6.Baraĉkai, Z., Velencei, J. (2004.), ...i u e-doba odluĉuje ĉovjek, Sinergija, Zagreb
7.Baraĉkai, Z., Velencei, J., Doerfler, V. (2005.), Majstor i kalfa, Sinergija, Zagreb
8.Gladwell, M. (2005.), Treptaj, moć mišljenja bez mišljenja, Jesenski i Turk, Zagreb
9.Gigerenzer, G. (2008.), Snaga intuicije: inteligencija nesvjesnoga, Algoritam, Zagreb
10.Thaler, R. H., Sunstein, C. R. (2009.), Poticaj, Moguće je donositi bolje odluke o zdravlju, bogatstvu i sreći,
Planetopija, Zagreb
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni predati seminar. Završni ispit polaţe se pismenim i
usmenim putem.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
Od studenata se oĉekuje da budu pripremljeni diskutirati o
proĉitanim odabranim poglavljima i ĉlancima dodijeljenim za
odreĊeni termin.
Obveze studenata
Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova: izlaganje
radova; polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Završni ispit
do 65 bodova;
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ORGANIZACIJSKO PONAŠANJE U TURIZMU
Opći podaci:
Studijski program Studij turizma Godina 2.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente s društvenom dimenzijom, odnosno varijablama organizacije kao što
su pojedinci, skupine, timovi, njihova znanja i sposobnosti, komunikacijski procesi, sukobi te moć i utjecaj koji imaju
u organizaciji. Ovaj kolegij se bavi ljudskom dimenzijom organizacije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Pojam i definiranje organizacijskog ponašanja
2. Etika i organizacijsko ponašanje
3. Pojedinac i organizacija
4. Grupe i interpersonalni procesi u organizaciji
5. Oblikovanje posla
6. Komunikacijski procesi u organizaciji
7. Sukobi u organizaciji
8. Moć i politika u organizaciji
9. Razvoj organizacije
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Robbins, S. P.: Bitni elementi organizacijskog ponašanja; III. Izdanje; MATE, Zagreb, 1995.
2. Martin, J.: Organizational Behaviour; Second edition; Thompson Learning; 2001. god.
Dodatna literatura:
1. Schermerhoen, J. R. Jr.; Hunt, J. G.; Osborn,R. N.: Organizational Behavior; Seventh edition; John Wiley And
Sons, Inc; New York etc; 2000. god.
2. Buchanan, D.; Huczynsky, A.: Organizational Behaviour- an introductory text; Third edition; Prentice Hall;
London etc; 1997.
3. Buchanan, D.; Huczynsky, A.: Organizational Behaviour- an introductory text (student workbook); Third
edition; Prentice Hall; London etc; 1997.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
nakon izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OPERACIJSKI MENADŢMENT TURISTIĈKIH ORGANIZACIJA
Opći podaci:
Studijski program TURIZAM Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama operacijskog menadţmenta turistiĉkih organizacija. Studenti
se osposobljavaju za integralno upravljanje konkretnom turistiĉkom destinacijom i na sluĉajevima iz prakse
pripremaju se za vrlo sloţene poslove upravljanja turistiĉkom destinacijom. Pribliţiti studentima pojam trţišta i
djelatnosti turistiĉkih organizacija u današnjem poslovnom okruţenju, te pojam operacijskog menadţmenta kao
poslovne aktivnosti, tako da se maksimalno i to profitabilno, zadovolje potrebe društva koje se na trţištu pojavljuju
kao potraţnja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Turistiĉka destinacija kao novi pojam .Turistiĉka regionalizacija kao posljedica trţišnih promjena u svijetu.
Turistiĉko mjesto, rivijera, turistiĉka regija, turistiĉka destinacija, jedinice lokalne uprave i samouprave, općina, grad.
Razvoj turistiĉke destinacije. Koordinacija uţih destinacija prostora i sudionika ponude. Konkurentnost turistiĉke
destinacije.
2. Osnovni pojmovi menadţment u odnosu na turistiĉku destinaciju. Uvod u operacijski menadţment Osobitosti
menadţmenta turistiĉke destinacije. Ciljevi operativnog menadţmenta turistiĉke destinacije..Upravljanje kapacitetima
kod usluga
3. Razvojno i prostorno turistiĉko planiranje – ishodište planiranja turistiĉke destinacije. Planiranje i odrţivi razvoj.
Proces i nositelji planiranja. Ekonomska, sociološka, kulturološka i ekološka zaštita okoliša. Planiranje kapaciteta
4. Organizacija destinacije nekad i danas. Organizacije za upravljanje turistiĉkom destinacijom Suvremeno
oblikovanje turistiĉke destinacije. Organizacija plasmana turistiĉke destinacije na domaćem i meĊunarodnom trţištu.
5. Pojam, sadrţaj i osobitosti turistiĉke politike u turistiĉkoj destinaciji. Upravljanje resursima. Upravljanje kvalitetom
. Upravljanje ljudskim resursima. Problemi i njihova rješenja na primjeru mediteranskih turistiĉkih zemalja. Iskustva
Hrvatske.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Petrić, L. (2011). Upravljanje turistiĉkom destinacijom – Naĉela i praksa. Ekonomski fakultet:Split.
Ĉavlek, N., Bartoluci, M., Prebeţac, D., Kesar, O. (2011) Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav.
Školska knjiga: Zagreb.
Zoran Radojević, Operacioni menadţment(2010)Beograd.
Magaš. D.Menadţment turistiĉkih organizacija i destinacija, Opatija(2013)
Dodatna literatura:
Šišara Jelena, Primjena operacijskog menadţmenta, Šibenik(2012)
Stanislav Nakić,“Osnove menadţmenta“,,sveuĉilišni udţbenik,Fakultet društvenih znanosti dr.MB ,2014.
Stanislav Nakić,“Strateški menadţment“,sveuĉilišni udţbenik,Fakultet društvenih znanosti dr.MB,2014.
Ĉorak, S., (ur.) (2011) Izazovi upravljanja turizmom. Institut za turizam: Zagreb
Novo digitalno doba, Schmidt, Erik, Cohen Jared (2014)
Znanstveni i struĉni tisak, domaći i inozemni, iz turizma i mendţmenta. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na
ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: KORPORATIVNO UPRAVLJANJE U TURIZMU
Opći podaci:
Studijski program Studij turizma Godina IV
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je da priblizi i objasni studentima odnos izmedju uprave, nadzornog odbora, vlasnika i ostalih interesnih
grupa u jednoj firmi. Da omogući studentima sticanje relevantnih teorijskih i praktiĉnih znanja iz oblasti
korporativnog upravljanja neophodnih za istraţivanje kompleksnih relacija izmeĊu investitora, menadţmenta i ostalih
stejkholdera.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Uvod u korporativno upravljanje
2. Definicija i znaĉaj korporacija i njihova uloga u danasnjoj privredi
3. Komparativno korporativno upravljanje
4. Mehanizmi korporativne kontrole
5. Dioniĉari - vlasništvo
6. Uprava – vodjenje i organizacija
7. Nadzorni odbor - kontrola poslovanja
8. Trţište
9. Društvena odgovornost poduzeća
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Tipurić, Darko (ur.): Korporativno upravljanje, Sinergija, 2008
Dodatna literatura:
1. Skripta-http://www.scribd.com/doc/127362676/KORPORATIVNO-skripta#scribd
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
nakon izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija FINANCIJE U TURIZMUJAVNOJ UPRAVIFIN
Opći podaci
Studijski program Diplomski sveuĉilišni studij:
Menadţment u turizmu
Godina/Semestar II/IV
Nositelj kolegija
Suradnik
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru 1-0-1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Stjecanje znanja iz osnova financija,osnova javnih financija koje su osnova razumijevanja financiranja turistiĉkih
organizacija, prihodi kao izvori financiranja turistiĉkih organizacija,proraĉunsku problematiku na svim razinama
vlasti, fiskalni sustav Bosne i Hercegovine, itd..
Studenti će steći znanja i vještine za:
Ovladavanje temeljnim pojmovima financija,javnih financija odnosno instrumentima (i naĉinima) financiranja
djelatnosti u turizmu a naroĉito: prihodima i troškovima turistiĉkih organizacija, oporezivanje turistiĉke djelatnosti,
naĉin obraĉuna i plaćanja poreznih obveza turistiĉkih organizacija, itd.
Okvirni sadrţaj kolegija
Osnove financija,
Osnove javnih financija,
Financije i turistiĉka djelatnost,
Prihodi turistiĉkih društava,
Troškovi turistiĉkih društava,
Oporezivanje turistiĉke djelatnosti,
Instrumenti plaćanja u turizmu,
Kreditiranje turistiĉke djelatnosti
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminarski rad
Konzultacije
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave
Seminarski rad
Pismeni ispit
Usmeni ispit
Literatura I.(obvezna literatura)
N. Šimuirina - H. Šimović-M. Mihelja Ţaja - M. Primorac,“Javne financije u Hrvatskoj“; Ekonomski fakultet
Zagreb,2012.
B. Jelĉić i drugi,“Financijsko pravo i financijska znanost“, Narodne novine, Zagreb, 2008.
Literatura II. (neobvezna literatura)
1. B.Jelĉić i drugi, Hrvatski fiskalni sustav, Narodne novine, Zagreb, 2004.
2. O. Lonĉarić, Horvat, Osnove općega poreznog prava, Institut za javne financije, Zagreb, 1999.
3. Mehmed Alijagić,“Poreski menadţment i poreski konsalting“,UPS Banja Luka,2006.
4. Mirsad Kikanović,“PDV,teorija i praksa“;Pen,Tuzla,2005.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja predavanja. Ocjenjuje se aktivno sudjelovanje studenata u
nastavnom programu. Konaĉno usvojena znanja utvrĊuju se
polaganjem ispita u pismenom i/ili usmenom obliku.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa
Kvaliteta rada i uspješnost izvedbe programa utvrdit će se
interaktivnom suradnjom (studenti/nastavnik) u konsultacijama i na
predavanjima.
Obveze studenata
Redovito prisustvovanje nastavi; aktivno sudjelovanje na nastavi i
konsultacijama; izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Dolazak do 15 bodova; Aktivnost na nastavi do 15 bodova,
Seminarski rad 20 bodova; Završni ispit do 50 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
SMJER: TURIZAM I REKREACIJA
III. SEMESTAR
Metodologija znanstvenih istraţivanja
sa statistikom 1 1 2 6 Zajedniĉki
MSTR01
Sport i razvoj 1 1 2 6 Obvezni MSTR02
Rekreacija i motoriĉko uĉenje 1 1 2 6 Obvezni MSTR03
Menadţment ljudskih resursa u turizmu 1 1 2 6 Obvezni MSTR04
Menadţment turoperatora 1 1 2 3 Izborni (1 od
2)
MSTR05
Istraţivanje turistiĉkih trţišta 1 1 2 3 Izborni (1 od
2)
MSTR06
Izborni s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni
Kolegij se bira iz istog
semestra bilo kojeg
smjera.
MSTR07
IV. SEMESTAR
Poslovno odluĉivanje u turizmu 1 1 2 6 Obvezni MSTR08
PrilagoĊena tjelesna rekreacija 1 1 2 6 Obvezni MSTR09
Metodika kineziološke rekreacije u
turizmu 1 1 2 6 Obvezni
MSTR10
Turistiĉka geografija 1 0 1 4 Izborni (1 od
2)
MSTR11
Rekreacijska atletika 1 0 1 4 Izborni (1 od
2)
MSTR12
magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik turizma ili
kineziologije.
Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) turizma, smjer turizam i rekreacija.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA SA
STATISTIKOM
Opći podaci:
Studijski program Svi program Godina 2.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Da se studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju pedagoškog
istraţivanja. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu
kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke instrumente, izvedu istraţivanje, obrade i interpretiraju
dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Mogućnosti i granice istraţivanja u društvenim znanostima i paradigme istraţivanja
Kvantitativna i kvalitativna istraţivanja
Faze procesa istraţivanja
Izbor i definisanje problema istraţivanja
Definicija pojmova i pojmovna analiza
Postavljanje hipoteza
Identifikacija i klasifikacija varijabli
Operacionalizacija varijabli
OdreĊivanje nacrta istraţivanja
OdreĊivanje i definisanje populacije i uzorka istraţivanja
Metode prikupljanja podataka
Parametrijski statistiĉki postupci
Neparametrijski statistiĉki postupci
Faktorska analiza
Interpretacija rezultata i izvještaj o istraţivanju
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt i izvještaj istraţivanja
Kontinuirana provjera
znanja Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Vujević, Miroslav (2008). UvoĎenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Informator.
Dodatna literatura:
Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa.
Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005). Akciono istraživanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Mejpvšek, Milko (2005). Metode znanstvenog istraživanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milas, Goran (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milat, Josip (2005). Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.
Muţić, Vladimir (1986). Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni
ispit polaţu se pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene
ciljeve i zadaće programa
Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i
vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova ;
izrada projekta do 20 bodova;
Izrada izvještaja do 30 bodova;
završni ispit do 40 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: SPORT I RAZVOJ
Opći podaci:
Studijski program Studij turizma Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju -
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Dobivanje spoznaja o sportu kao djelatnosti od javnog interesa, teorijskim postavkama, znaĉaju, funkcijama,
organizaciji i naĉinu provoĊenja i daljnjeg razvoja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Utjecaj sporta na stvaralaštvo, socijalnu integraciju, meĊunarodni prestiţ i afirmaciju. Odgojno-obrazovna funkcija
sporta u smislu transformacijskih procesa. Teorijske postavke sporta: školski, rekreativni, natjecateljski sport, sport
za specijalne manjene. Funkcije sporta: kondicioniranje, treniranje, rekreiranje, natjecanje, manifestacije.
Sistematizacija sportova. Organizacija sporta. Subordinacija sporta. Sport u funkciji unapreĊenja zdravstvenog
statusa djece i mladih. Sport u zreloj i starijoj ţivotnoj dobi.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Malacko, J., RaĊo, I. (2004.) Tehnologija sporta i sportskog treninga. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo
Katić, R. i Bonacin, D.(2001)Kineziologija za sva vremena. Split: FPMOZ .
Milanović, D. (2009.) Teorija i metodika treninga. Kineziološki fakultet sveuĉilišta u Zagrebu. Društveno
veleuĉilište. Zagreb
Milutinović, S. (2003.) Kvaliteta ţivota, U: Vrhovac B., ured. Interna medicina, 3. izd. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 9
- 12
Neljak B., Milanović, D. (2007.) Organizacijski, programski i materijalni uvjeti za redovito tjelesno vjeţbanje djece i
mladeţi. Zbornik radova 5. godišnje meĊunarodne konferencije. 23. i 24. veljaĉe 2007. Zagreb: Kineziološki fakultet
Sveuĉilišta u Zagrebu
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće teorije sporta i kineziološke antropologije. Tijekom
nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi seminarski rad. Završni ispit
polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za
izvanredne prikaz literature, za sve studente: izrada
seminarskog rada i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,
Kolokvij do 20 bodova,
Izrada seminarskog rada do 20 bodova,
Završni ispit do 40 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: REKREACIJA I MOTORIĈKO UĈENJE
Opći podaci:
Studijski program Studij turizma Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti će steći baziĉna znanja o podruĉju i procesima motoriĉkog uĉenja, odnosno razumjeti teorijsku pozadinu
motoriĉkog uĉenja; usvojiti neke praktiĉne principe bitne za efikasno pouĉavanje motoriĉkih sadrţaja; teći uvid u
faktore koji utjeĉu na motoriĉko uĉenje i razvoj uĉinkovitih strategija primjene motoriĉkih vještina u okviru
kineziološke rekreacije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Motoriĉka izvedba: Definicija i klasifikacija motoriĉkih vještina. Motoriĉke sposobnosti, individualne razlike.
Kognitivni aspekti: Metodologija/mjerenje motoriĉke izvedbe i uĉenja. Motoriĉka kontrola: Senzorni sustavi i
motoriĉka kontrola. Motoriĉki programi. Motoriĉko uĉenje: Ritam pokreta, preciznost i brzina pokreta i njihovi
meĊuodnosi. Transfer motoriĉkih vještina u kineziološkoj rekreaciji. Oblikovanje programa kineziološke rekreacije
u odnosu na strukturu sudionika, uvjete i mogućnosti provedbe te definirane ciljeve. Postupci za postavku
edukativnih programa vjeţbanja, korektivnih programa, kompenzacijskih programa i sl. Temeljne karakteristike i
sastavnice radnog procesa: inicijalno testiranje, kritiĉno vrijeme rada, efektivno vrijeme rada, radna uĉinkovitost,
pojava umora.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Miletić, Đ. (2011). Motoriĉko uĉenje i motoriĉka znanja. Kineziološki fakultet Sveuĉilišta u Splitu.
Andrijašević, M. (2007). Antropološke, metodiĉke, metodološke i struĉne pretpostavke rada u podruĉju sportske
rekreacije. Zbornik radova 16. Ljetne škole kineziologa RH, 48-54.
Dodatna literatura:
Andrijašević, M. (2012). Radno opterećenje, aktivne pauze i sportsko-rekreacijske aktivnosti u slobodno vrijeme.
Arh Hig Rada Toksikol;63(Supplement 3):59-65
Mraković, Metikoš i Findak (1993). Teorijski model klasifikacije motoriĉkih znanja. Zbornik radova 2. ljetne škole
pedagoga fiziĉke kulture Hrvatske „Motoriĉka znanja u funkciji razvoja ĉovjeka“. Rovinj.
Bartoluci, M. i Škorić, S. (2007). Uloga sportskih struĉnjaka u realizaciji sportsko-rekreacijskih programa u
turizmu. 16. Ljetna škola kineziologa RH, Zbornik radova: Kineziološki savez, Poreĉ, 19. do 23.6. 2007.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke antropologije, rekreacije i sistematske
kineziologije. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi seminarski rad. Završni ispit
polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za
izvanredne prikaz literature, za sve studente: izrada
seminarskog rada i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi do 10 bodova
Terenska nastava do 20 bodova,
Kolokvij do 20 bodova,
Izrada seminarskog rada do 15 bodova,
Završni ispit do 35 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: MENADŢMENT LJUDSKIH RESURSA U TURIZMU
Opći podaci:
Studijski program
Diplomski/master sveuĉilišni studij turizma, smjer: opći
turizam Godina III
semestar
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi
6 ECTS
Broj sati po semestru
1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Razvijanje svijesti o vaţnosti kontinuirane primjene znanja o ljudskim potencijalima kao najvećoj vrijednosti
poslovnih subjekata te usvajanje znanja o vještinama i aktivnostima bitnim za uĉinkovito upravljanje ljudskim
resursima u sektoru turizma, ali i osposobljavanje za kritiĉko prosuĊivanje, formuliranje i rješavanje problema kroz
primjenu adekvatne literature, metoda i podataka, u cilju povećanja ukupne uspješnosti poslovanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
- Pojam, znaĉaj, odreĊenje i sadrţaj upravljanja ljudskim resursima
- Specifiĉnost i sloţenost ljudskih resursa
- Strateški pristup u upravljanje ljudskim resursima
- Planiranje ljudskih resursa
- Pribavljanje i selekcija ljudskih resursa
- Analiza posla
- Praćenje radne uspješnosti
- Obrazovanje i razvoj ljudskih resursa
- Motivacija i nagraĊivanje
- Konflikti u organizaciji
- Stres kod zaposlenih
- Planiranje i razvoj karijere zaposlenih
- Upravljanje karijerom zaposlenih
- Specifiĉnosti menadţmenta ljudskih resursa u turizmu
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminarski rad Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Obvezna literatura
Gutić, D., Peterschik, A., Menadžment ljudskih resursa, udţbenik Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića,
Bijakovići, MeĊugorje, 2013.
Dopunska literatura
Bahtijarević-Šiber, F. ,Menadžment ljudskih potencijala, Golden Marketing, Zagreb, 1999.
Bahtijarević-Šiber, F., Strateški menadžment ljudskih potencijala, Školska knjiga, Zagreb, 2014.
Ćerović, S., Upravljanje ljudskim resursima u hoteljerstvu, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2013.
Marušić S., Upravljanje ljudskim potencijalima, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2001.
Raymond, A..N.; Hollenbeck, J.R.; Wright, P.M., Menadžment ljudskih potencijala, Mate d.o.o., Zagreb, 2000.
Raymond, A..N.; Hollenbeck, J.R.; Wright, P.M., Gerhart, B., Human Resourcemanagement,McGraw-Hill, Irwin,
New York, 2003.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni u skladu s
obavljenim konzultacijama realizirati samostalne zadatke
kroz struĉne pristupne radove u obliku seminarskog rada.
Ispit se polaţe pismeno i usmeno. Sastavni dio usmenog
ispita je i usmeno prezentiranje seminarskih radova.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra procjenjivat će se kvaliteta
izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Konzultacije, izrada seminarskih radova; izlaganje
radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Seminarski rad 40 bodova, završni ispit 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
MENADŢMENT TUROPERATORA
Opći podaci
Studijski program Turizam Godina II
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Studenti se osposobljavaju za integralno upravljanje konkretnom turistiĉkom destinacijom i na sluĉajevima iz prakse
pripremaju se za vrlo sloţene poslove upravljanja turistiĉkom destinacijom.
Okvirni sadrţaj kolegija
1. Turistiĉka destinacija kao novi pojam – Terminus technicus. Turistiĉka regionalizacija kao posljedica trţišnih
promjena u svijetu. Turistiĉko mjesto, rivijera, turistiĉka regija, turistiĉka destinacija. Razvoj turistiĉke destinacije.
Koordinacija uţih destinacija prostora i sudionika ponude. Konkurentnost turistiĉke destinacije.
2. Menadţment turistiĉke destinacije
Osnovni pojmovi menadţment u odnosu na turistiĉku destinaciju. Osobitosti menadţmenta turistiĉke destinacije.
Ciljevi menadţmenta turistiĉke destinacije.
3. Planiranje turistiĉke destinacije
Razvojno i prostorno turistiĉko planiranje – ishodište planiranja turistiĉke destinacije. Planiranje i odrţivi razvoj.
Proces i nositelji planiranja. Ekonomska, sociološka, kulturološka i ekološka zaštita okoliša.
4. Organizacija turistiĉke destinacije
Organizacija destinacije nekad i danas. Suvremeno oblikovanje turistiĉke destinacije. Organizacija plasmana
turistiĉke destinacije na domaćem i meĊunarodnom trţištu.
5. Turistiĉka politika turistiĉke destinacije
Pojam, sadrţaj i osobitosti turistiĉke politike u turistiĉkoj destinaciji. Problemi i njihova rješenja na primjeru
mediteranskih turistiĉkih zemalja.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
Magaš, D. (2003), Management turistiĉke organizacije i destinacije, Adamić, Rijeka
Ritchie, B., Crouch, G. (2003). The Competitive Destination, CABI Publishing, Wallingford
Dodatna literatura
Boniface, B., Cooper, C. (2009), Worldwide Destination Casebook, Butterworth-Heinemann, Oxford
Hitrec, T. (1995), Turistiĉka destinacija, pojam koncept, razvitak, Turizam, Vol. 1, Institut za turizam, Zagreb
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu se
pismenim putom.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa
Obveze studenata Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada
seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Praktikum do 15
bodova; Kolokvij do 25 bodova; Završni ispit do 35 bodova;
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ISTRAŢIVANJE TURISTIĈKIH TRŢIŠTA
Opći podaci:
Studijski program Studij turizma Godina 2.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je da studenti razviju sposobnost razumijevanja i analiziranja rezultata istraţivaĉkih projekata, ĉlanaka i
drugih materijala nastalih kao rezultat nekog konkretnog istraţivanja trţišta, steknu neophodna znanja i vještine
potrebne za organiziranje i provoĊenje procesa istraţivanja trţišta za potrebe turizma te shvate ulogu istraţivanja
trţišta kao oruĊa menadţmenta u rješavanju problema na svim podruĉjima trţišnog poslovanja, a posebno u turizmu.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Sadrţaj i proces istraţivanja turistiĉkih trţišta
2. Vrste istraţivanja turistiĉkih trţišta
3. Primarni podaci u turizmu
4. Uzorak i prikupljanje podataka
5. Analiza podataka i prikazivanje rezultata
6. Segmentacije turistiĉkog trţišta
7. Ciljevi istraţivanja turistickih trzista
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Marušić, M., Prebeţac, D. (2004.), Istraţivanje turistiĉkih trţišta, Adeco, Zagreb.
Dodatna literatura:
1. Ritchie, B.W., Burns, P., Palmer, C. (2005), Tourism Research Methods: Integrating Theory With Practice,
CABI Pub, Cambridge.
2. Finn, M. (2000), Tourism and Leisure Research Methods: Dana Collection, Analysis and Interpretation,
Logman Pub. Group, New York.
Tijekom nastave, studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
nakon izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove. Završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
programa:
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka izrada
seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ODRŢIVI RAZVOJ U TURIZMU
Opći podaci
Studijski program Turizam
Godina II.
Ime nositelja kolegija
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru 1+1+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije
Razmotriti u kojoj mjeri turizam zbliţava ljude i njihove kulture.
Razumijeti vaţnost uspješnpg komuniciranja u turizmu.
Upoznati se s razliĉim kulturama i narodima. Poći od teze, kako samo dobro odabran naĉin komuniciranja
zbliţava naorede i kulture te prodaje turistiĉki proizvod Okvirni sadrţaj kolegija
1.Komuniciranje na turistiĉkom truţištu i njegova dva pola, emitivni i receptivni
2. Komuniciranje na emitivnom turistiĉkom trţištu
3. Naĉin komuniciranja u prodaji
4. Trţišno komuniciranje
5. Komuniciranje u turistiĉkoj destinaciji
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura Udţbenik
Kneţević, Š. (2011)., Komuniciranje u turizmu, Redak, Zadar.
Dodatna literatura
1.C. L. Bovée, J. V. Thill, (2012)., Suvremena poslovna komunikacija, Ljevak, zagreb
2.Čavlek, N. (1998)., Turoperatori i svjetski turizam, Golden marketing, Zagreb
3.Jadrešić, V., (2001)., Turizam, zbornik istraţivanja, Školska knjiga, Zagreb
4.Cox, B., Koezler, W., (2005)., Internet marketing za hotele, restorane i turizam, M plus, Zagreb
5.Baraĉkai, Z., Velencei, J. (2004.), ...i u e-doba odluĉuje ĉovjek, Sinergija, Zagreb
6.Baraĉkai, Z., Velencei, J., Doerfler, V. (2005.), Majstor i kalfa, Sinergija, Zagreb
7.Gladwell, M. (2005.), Treptaj, moć mišljenja bez mišljenja, Jesenski i Turk, Zagreb
8.Gigerenzer, G. (2008.), Snaga intuicije: inteligencija nesvjesnoga, Algoritam, Zagreb
9.Thaler, R. H., Sunstein, C. R. (2009.), Poticaj, Moguće je donositi bolje odluke o zdravlju, bogatstvu i sreći,
Planetopija, Zagreb
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni
predati seminar. Završni ispit polaţe se pismenim i usmenim
putem.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
U nastavu će se kroz razliĉite oblike sudjelovanja studenti
ukljuĉivati. Na ovaj naĉin će se ideja o kulturi komuniciranja,
kao neminovnom elementu akademskog djelovanja,
implementirati u sve segmente turistiĉkoga djelovanja što je
posredni cilj svih aktivnosti
Obveze studenata
Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova: izlaganje
radova; polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Završni ispit do
65 bodova;
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija UPRAVLJANJE BAZAMA PODATAKA U TURIZMU
Opći podaci:
Studijski program Studij društvenih znanosti – diplomski studij Godina IV.
Ime nositelja kolegija/nastavnika 2015/2016
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim pojmovima o relacijskim bazama podataka. Opće kompetencije koje
student stjeĉe su: razumijevanje metoda konceptualnog, logiĉkog odnosno fiziĉkog oblikovanja (projektiranja)
relacijske baze podataka; upoznavanje jezika SQL za rad s relacijskim bazama podataka. Kolegij o upravljanju
bazama podataka potreban je zato što je to sastavni dio obrazovanja svakog struĉnjaka koji se bavi turizmom. Baze
podataka pojavljuju se unutar većine aplikacija koje se sad koriste u turistiĉkoj djelatnosti.
Okvirni sadrţaj kolegija:
I./ UVOD U BAZE PODATAKA
1. Osnovni pojmovi vezani uz baze podataka
2. Arhitektura baze podataka .
3. Ţivotni ciklus baze podataka
4. Jezici za rad s bazama podataka
5. Modeliranje podataka
6. Poznati softverski paketi za rad s bazama podataka .
II./ MODELIRANJE PODATAKA
1. Modeliranje entiteta i veza
2. Relacijski model
3. Normalizacija relacijske sheme
III./ JEZICI ZA RELACIJSKE BAZE PODATAKA
1. Relacijska algebra
2. Relacijski raĉun
3. Jezik SQL
4. Optimizacija upita
IV./ FIZI ĈKA GRAĐA BAZE PODATAKA
1. Elementi fiziĉke graĊe
2. Pristup na osnovu primarnog kljuĉa
3. Pristup na osnovu drugih podataka
V./ IMPLEMENTACIJA RELACIJSKIH OPERACIJA
1. Implementacija prirodnog spoja .
2. Implementacija selekcije, projekcije i ostalih operacija
3. Optimalno izvrednjavanje algebarskog izraza
VI./ INTEGRITET I SIGURNOST PODATAKA
1. Ĉuvanje integriteta.
2. Istovremeni pristup
3. Oporavak
4. Zaštita od neovlaštenog pristupa
Praktiĉna nastava:
Laboratorijske vjeţbe na raĉunalima
Seminarski rad.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Robert Mecinger,Uvod ubaze podataka, Skripta, 1. izdanje, PMF, 2010, Zagreb
Dodatna literatura:
1. Varga, M.: Baze podataka: Konceptualno, logiĉko i fiziĉko modeliranje podataka, DRIP, Zagreb, 1994.
2. Vujnović, R.: SQL i relacijski model podataka, Znak, Zagreb, 1995.
3. Radovan, M.: Baze podataka: Relacijski pristup i SQL, Informator, 1993.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija POSLOVNO ODLUĈIVANJE U TURIZMU
Opći podaci
Studijski program Turizam Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Razmotriti konceptualni okvir procesa poslovnog odluĉivanja u turizmu.
Razumijeti osnovne probleme u znanstvenom pristupu odluĉivanju.
Upoznati se s metodama i tehnikama za potporu donošenja poslovnih odluka.
Okvirni sadrţaj kolegija
1.Odluke i odluĉivanje. Poslovno odluĉivanje.
2.Proces odluĉivanja.
3.Interdisciplinarni aspekt odluĉivanja.
4.Teorije odluĉivanja.
5.Racionalno odluĉivanje – problem racionalnosti u odluĉivanju.
6.Okolina u kojoj se odluĉuje.
7.Vrijednosti i odluĉivanje.
8.Subjektivni ĉimbenici odluĉivanja
9.Perspektive grupnog odluĉivanja. Individualno i grupno odluĉivanje. Prednosti i nedostaci.
10.Moć donositelja odluke.
11.Modeli i tehnike odluĉivanja. Prednosti i ograniĉenja upotrebe modela u odluĉivanju.
12.Implementiranje odluke.
13.Perspektive managerskog odluĉivanja.
14.Tehnologije kao potpora managerskom odluĉivanju.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura – Udţbenik
Sikavica, P. Bebek, B., Skoko, H., Tipurić, D., (1999.), Poslovno odluĉivanje, II. izmjenjeno i dopunjeno izdanje,
Informator, Zagreb.
Dodatna literatura
1.Yates, J. F., Poslovno odluĉivanje, (2012)., Ljevak, Zagreb
2.Kneţević,Š. (2011)., Komuniciranje u turizmu, Redak, Zadar
3.Ĉavlek, N. (1998)., Turoperatori i svjetski turizam, Golden marketing, Zagreb
4.Jadrešić, V., (2001)., Turizam, zbornik istraţivanja, Školska knjiga, Zagreb
5.Cox, B., Koezler, W., (2005)., Internet marketing za hotele, restorane i turizam, M plus, Zagreb
6.Baraĉkai, Z., Velencei, J. (2004.), ...i u e-doba odluĉuje ĉovjek, Sinergija, Zagreb
7.Baraĉkai, Z., Velencei, J., Doerfler, V. (2005.), Majstor i kalfa, Sinergija, Zagreb
8.Gladwell, M. (2005.), Treptaj, moć mišljenja bez mišljenja, Jesenski i Turk, Zagreb
9.Gigerenzer, G. (2008.), Snaga intuicije: inteligencija nesvjesnoga, Algoritam, Zagreb
10.Thaler, R. H., Sunstein, C. R. (2009.), Poticaj, Moguće je donositi bolje odluke o zdravlju, bogatstvu i sreći,
Planetopija, Zagreb
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni predati seminar. Završni ispit polaţe se pismenim i
usmenim putem.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Od studenata se oĉekuje da budu pripremljeni diskutirati o
proĉitanim odabranim poglavljima i ĉlancima dodijeljenim za
odreĊeni termin.
Obveze studenata
Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova: izlaganje
radova; polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Završni ispit do
65 bodova;
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PRILAGOĐENA TJELESNA REKREACIJA
Opći podaci:
Studijski program Studij turizma Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Dobivanje spoznaja o specifiĉnim komponentama u primjeni i provoĊenju sportske rekreacije, postupcima za
postavku transformacijskih programa vjeţbanja posebnih populacija, odnosno njihovih specifiĉnih potreba:
preventivnih, korektivnih, kompenzacijskih programa i sl. Steći uvid u znanstvenu utemeljenost teorije aktivnog
odmora u procesu rada.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Kvaliteta rada u rekreaciji, razvoj i trend. Specifiĉne komponente u provoĊenju sportske rekreacije. Rekreacije
posebnih populacijskih skupina. Osiguranje uvjeta za provoĊenje sigurne i primjerene aktivnosti osoba koje
zahtijevaju posebnu pozornost. Individualizacija i homogenizacija rada. Specifiĉnosti programiranja sportske
rekreacije u odnosu na uzrasnu dob i spol. Specifiĉnost primjene programa za prevenciju i korekciju specifiĉnih
tjelesnih deformiteta i oboljenja. Rehabilitacijski i kompenzacijski programi. Kriteriji za uvoĊenje programa vjeţbanja
u radnom procesu – aktivni odmor. Metodski postupci u provoĊenju i praćenju uĉinkovitosti rada pod utjecajem
aktivnog odmora tijekom radnog procesa.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
2. Andrijašević, M. (2000). Rekreacijom do zdravlja i ljepote. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.
3. Andrijašević, M. (2000). Slobodno vrijeme i igra Zagreb: ZV, FFK.
Dodatna literatura:
Andrijašević, M. (2012). Radno opterećenje, aktivne pauze i sportsko-rekreacijske aktivnosti u slobodno vrijeme.
ArhHig Rada Toksikol;63(Supplement 3):59-65
Ciliga, D., TroštBobić, T. (2014). Kineziološke aktivnosti i sadrţaji za djecu, uĉenike i mladeţ s teškoćama u razvoju i
ponašanju te za osobe s invaliditetom. Zbornik radova 23. Ljetne škole kineziologa RH, str. 26-36.
Duraković, Z., Mišigoj Duraković, M. (2008). Biološka dob i radna sposobnost (starenje, tjelovjeţba i kvaliteta
ţivota). Zbornik radova 17. Ljetne škole kineziologa RH, str. 72-79.
Duraković Z, Mišigoj-Duraković M. (2001.) Zdravstveni aspekti programiranog opterećenja u rekreativnom
vjeţbanju, Sport za sve 2001.; 27 : 23 – 27.
Findak, V. i Mraković, M. (1998). Primijenjena kineziologija u sportskoj rekreaciji, Glasnik «Sport za sve» HSSR,
br.3.
Mišigoj-Duraković, M. i sur. (1999). Tjelesno vjeţbanje i zdravlje. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke rekreacije, sportske medicine i antropologije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni izraditi referat. Završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne
prikaz literature, za sve studente: izrada referata i završni
ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,
Kolokvij do 20 bodova,
Izrada referata do 20 bodova,
Završni ispit do 40 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODIKA KINEZIOLOŠKE REKREACIJE U TURIZMU
Opći podaci:
Studijski program Studij turizma Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti će usvojiti znanje o znaĉaju i ulozi znanstvene discipline Kineziološke rekreacije u turizmu, njenoj funkciji
unapreĊenja turistiĉke ponude, organizacijskim, metodološkim i metodskim postupcima za oblikovanje preventivnih
sportsko-rekreacijskih programa kao oblika turistiĉke ponude.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Kineziološka rekreacija kao znanstvena disciplina: predmet, cilj, zadaci, sadrţaj i metode istraţivanja. Organizacija
kineziološke rekreacije u svakodnevnom ţivotu, u slobodno vrijeme u mjestu stanovanja te izvan mjesta stanovanja u
turizmu. Oblikovanje programa kineziološke rekreacije u odnosu na strukturu sudionika, uvjete i mogućnosti
provedbe. Strukturiranje i postupci za postavku razliĉitih transformacijskih programa vjeţbanja. Kineziološka
rekreacija u funkciji unapreĊenja turistiĉke ponude. Suvremena koncepcija turistiĉke ponude, selektivni turizam.
Kriteriji za uvoĊenje razliĉitih programa sportske rekreacije kao turistiĉku ponudu. Vrste sportsko rekreacijskih
sadrţaja u turizmu, tranzitivni oblici, manifestacijski oblici. Metode analize turistiĉkog trţišta i potreba. Uloga
animacije i promocije sportske rekreacije u turizmu. Interdisciplinarnost i organizacijski menadţment sportske
rekreacije u turizmu.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Andrijašević, M. (2000). Rekreacijom do zdravlja i ljepote. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.
Bartoluci, M. i N. Ĉavlek (1997). Turizam i sport. Zagreb: EF, ZV, FFK.
Dodatna literatura:
Andrijašević, M. (2007). Antropološke, metodiĉke, metodološke i struĉne pretpostavke rada u podruĉju sportske
rekreacije. Zbornik radova 16. Ljetne škole kineziologa RH, 48-54.
Bartoluci, M. i sur. (2004). Menedţment u sportu i turizmu. Zagreb: Kineziološki fakultet.
Mišigoj-Duraković, M. i sur. (1999). Tjelesno vjeţbanje i zdravlje. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.
Relac, M. (2003). Metode rada u podruĉju sportske rekreacije. Zbornik radova 12.ljetne škole kineziologa RH, Rovinj,
2003.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke rekreacije, menadţmenta u sportu i turizmu.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi seminarski rad i sudjelovati na
najmanje jednoj terenskoj nastavi. Završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne
prikaz literature, za sve studente: izrada seminarskog rada
i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi do 10 bodova
Terenska nastava do 20 bodova,
Kolokvij do 20 bodova,
Izrada seminarskog rada do 15 bodova,
Završni ispit do 35 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlo dobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: REKREACIJSKA ATLETIKA
Opći podaci:
Studijski program Studij turizma Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Predstaviti temeljnu klasifikaciju općih i biotiĉkih motoriĉkih znanja te motoriĉkih sposobnosti ĉovjeka; usvojiti
znanja o atletici kao sportskoj grani sa sveobuhvatnim i utilitarnim znaĉenjem u ţivotu i radu ĉovjeka; razumjeti
osnovne principe primjene atletskih sadrţaja u rekreativne svrhe radi razvoja i odrţavanja baziĉnih motoriĉkih
sposobnosti i morfoloških osobina.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Opća i biotiĉka motoriĉka znanja: definicija, klasifikacija, primjena. Atletika: Zašto „Kraljica sportova“? Sadrţaji
atletskih struktura kretanja. Uloga i znaĉaj atletike u: rastu i razvoju, svakodnevnom ţivotu ĉovjeka, sportskoj
rekreaciji i natjecateljskom sportu. Atletika kao promotor individualnosti i višestranosti. Transformacijski operatori u
atletici. Modeli atletskih transformacija u praksi s ciljem: 1) usvajanja i usavršavanja općih i biotiĉkih i motoriĉkih
znanja; 2) razvoja (odrţavanja) motoriĉkih sposobnosti i morfoloških osobina kod osoba razliĉite dobi, spola, razine
treniranosti i vještine.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Smajlović, N. (2010). Atletika. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. Sarajevo
Dodatna literatura:
Andrijašević, M. (2012). Radno opterećenje, aktivne pauze i sportsko-rekreacijske aktivnosti u slobodno
vrijeme. ArhHig Rada Toksikol;63(Supplement 3):59-65
Skender, N. Pistotnik, B., Ĉolakhodţić, E. (2007). Osnovna motorika. Mostar, Nastavniĉki fakultet.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati referat.
Završni ispit polaţe se pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Jedan put tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne
prikaz literature, za sve studente: izrada referata, i završni
ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,
Kolokvij do 20 bodova,
Izrada referata do 20 bodova,
Završni ispit do 40 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5
SMJER: TURIZAM I EKOLOGIJA
III. SEMESTAR
Metodologija znanstvenih istraţivanja
sa statistikom 1 1 2 6 Zajedniĉki
MSTE01
Okolišne studije i projekti 1 1 2 6 Obvezni MSTE02
Ekološki menadţment 1 1 2 6 Obvezni MSTE03
Menadţment ljudskih resursa u turizmu 1 1 2 6 Obvezni MSTE04
Oneĉišćenje i zaštita tla 1 0 1 3 Izborni (1 od
2)
MSTE05
Istraţivanje turistiĉkih trţišta 1 1 2 6 Obvezni MSTE06
Izborni s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni
Kolegij se bira iz istog
semestra bilo kojeg
smjera.
MSTE07
IV. SEMESTAR
Poslovno odluĉivanje u turizmu 1 1 2 6 Obvezni MSTE08
Tehnološki procesi i zaštita okoliša 1 1 2 6 Obvezni MSTE09
Terenska nastava 1 1 2 6 Obvezni MSTE10
Turistiĉka geografija 1 0 1 4 Izborni (1 od
2)
MSTE11
Zaštita biološke i krajobrazne
raznolikosti 1 0 1 4
Izborni (1 od
2)
MSTE12
magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik turizma ili
kineziologije.
Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) turizma, smjer turizam i ekologija
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA SA
STATISTIKOM
Opći podaci:
Studijski program Svi program Godina 2.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Da se studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju pedagoškog
istraţivanja. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu
kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke instrumente, izvedu istraţivanje, obrade i interpretiraju
dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Mogućnosti i granice istraţivanja u društvenim znanostima i paradigme istraţivanja
Kvantitativna i kvalitativna istraţivanja
Faze procesa istraţivanja
Izbor i definisanje problema istraţivanja
Definicija pojmova i pojmovna analiza
Postavljanje hipoteza
Identifikacija i klasifikacija varijabli
Operacionalizacija varijabli
OdreĊivanje nacrta istraţivanja
OdreĊivanje i definisanje populacije i uzorka istraţivanja
Metode prikupljanja podataka
Parametrijski statistiĉki postupci
Neparametrijski statistiĉki postupci
Faktorska analiza
Interpretacija rezultata i izvještaj o istraţivanju
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt i izvještaj istraţivanja
Kontinuirana provjera
znanja Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Vujević, Miroslav (2008). UvoĎenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Informator.
Dodatna literatura:
Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa.
Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005). Akciono istraživanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Mejpvšek, Milko (2005). Metode znanstvenog istraživanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milas, Goran (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milat, Josip (2005). Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.
Muţić, Vladimir (1986). Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.
Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni
ispit polaţu se pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene
ciljeve i zadaće programa
Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i
vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova ;
izrada projekta do 20 bodova;
Izrada izvještaja do 30 bodova;
završni ispit do 40 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OKOLIŠNE STUDIJE I PROJEKTI
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Razumjevanje postupka provedbe procjene utjecaja na okoliš.Razumjevanje osnovnih poglavlja i upoznavanje s
izradom studije utjecaja na okoliš.Uoĉavanje i definiranje ekoloških problema te njihovo rješavanje kroz pripremu i
izradu i primjenu ekoloških projekata.Povezivanje teoretskog znanja s praktiĉnim rješavanjem ekoloških problema
Okvirni sadrţaj kolegija:
1.Vrste procjena utjecaja na okoliš
2.Pravni okvir PUO
3.Koraci u postupku procjene
4.OdreĊivanje sadrţaja studije utjecaja na okoliš
5.PredviĊanje utjecaja i njegovo vrednovanje,utvrĊivanje mjera zaštite,priprema i ocjena studije utjecaja na okoliš
6.Identifikacija utjecaja
7.Studija polaznog osnova,predviĊanje utjecaja
8.Evaluacija znaĉenja utjecaja
9.Mjere ublaţavanja
10.Saĉinjavanje izvješća
11.Ukljuĉivanje javnosti u postupak procjene utjecaja na okoliš
12.Prednosti i nedostatci sudjelovanja javnosti,zahtjevi za uĉinkovitim sudjelovanjem u procjeni
13.Prezentacija procjene utjecaja
14.Djelovanje nakon procjene,praćenje,nadzor,ocjena
15.Formulacija projekta
16.Stupnjevi pripreme projekta
17.Definicija ciljeva,aktivnosti,rizika,rezultata
18.Vrednovanje projekta,ekonomski,tehniĉki,financijska izdrţljivost,doprinos zaštiti okoliša
19.Natjeĉajni postupak,postupak ugovaranja projekta
20 Implementacija projekta-monitoring napredka provedbe projekta
21.Završetak projekta i procjena uspješnosti
22.Upoznavanje sa primjenom ekoloških projekata izraĊenih po kriterijima europskih i globalnih fondacija za okoliš
23.Izrada koncepta rješenja za hipotetski ekološki problem
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Krebs,C.J., 1989. Ecological Methodology. Harper Collins, New York, 620 pp.
Introduction to LIFE projects
http://europa.eu.int/comm/environment//life/home.htm
Bilješke s predavanja
Dodatna literatura:
Knight,R.L.,S.F.Bates,1995.A New Centtury for Natural Resources Management. Island Press, Wasington D.C.,
Covelo, California, 396 pp.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjera znanja ukljuĉivat će izradu seminara i projekta te
usmenu prezentaciju istih
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa: Studenska anketa
Obveze studenata:
Prisutnost na predavanjima,izrada seminara i projekta,te
usmena prezentacija
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak na nastavu-10 bodova
Izrada seminara-20bodova
Izrada projekta- 40bodova
Prezentacija projekta-30 bodova
60-70 bodova-ocjena dovoljan D-2
70-80 bodova,ocjena dobar-C-3
Od 80-90 bodova,ocjena vrlo dobar-B-4
Od 90-100 bodova ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: EKOLOSKI MENADZMENT
Opći podaci:
Studijski program Studij turizma- Turizam i Ekologija Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je:
Upoznati studente sa novim saznanjima iz oblasti ekologije i ekološkog menadţmenta/upravljanja zaštitom ţivotne
sredine, uz savladavanje menadţment strategija i vještina za rješavanje ekoloških problema, a sa ciljem poboljšanja i
povećanja individualne i opšte ekološke svjesti. Bolje razumjeti osnovne pojmove zivotne sredine i izvora
zagadjivanja kao i nacine njihovog monitoringa.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Globalne promjene i problemi okoliša
2. Stanje okoliša u razvijenim zemljama, zemljama u razvoju i nerazvijenim zemljama
3. Odrţivi razvoj
4. Odrţivo korištenje prirodnih dobara
6. Tradicionalni i odgovorni pristup poduzeća
7. Definisanje menadţmenta zaštite okoliša
8. Planiranje zaštite
9. Implementacija zaštite
10. Monitoring i revizija zaštite
11. Pregled izvješća od strane menadţera
12. Izvješćivanje o rezultatima zaštite okoliša
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Novitović, O., Randić, D., Novitović, A. (2009), Zastita zivotne sredine, Uţice 2009
Dodatna literatura:
1. http://www.pmfbl.org/lubarda/nastava/skripta_zastita_zivotne_sredine.pdf
2. Richards, D. J., «The Industrial Green Game: Implications for Environmental Design and Management»,
National Academy Press, 1997.
3. Natrass, B., «The Natural Step for Business: Wealth, Ecology and the Evolutionary Corporation», New Society
Pub,1999.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
nakon izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: MENADŢMENT LJUDSKIH RESURSA U TURIZMU
Opći podaci:
Studijski program
Više smjerova na diplomskom/master sveuĉilišnom
studiju turizma: opći turizam, turizam i rekreacija,
turizam i ekologija Godina III semestar
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi
Opći turizam: 6 ECTS
Turizam i rekreacija; Turizam i
ekologija: 6 ECTS
Broj sati po semestru
Opći turizam: 1+1+1
Turizam i rekreacija; Turizam i
ekologija: 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Razvijanje svijesti o vaţnosti kontinuirane primjene znanja o ljudskim potencijalima kao najvećoj vrijednosti
poslovnih subjekata te usvajanje znanja o vještinama i aktivnostima bitnim za uĉinkovito upravljanje ljudskim
resursima u sektoru turizma, ali i osposobljavanje za kritiĉko prosuĊivanje, formuliranje i rješavanje problema kroz
primjenu adekvatne literature, metoda i podataka, u cilju povećanja ukupne uspješnosti poslovanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
- Pojam, znaĉaj, odreĊenje i sadrţaj upravljanja ljudskim resursima
- Specifiĉnost i sloţenost ljudskih resursa - Strateški pristup u upravljanje ljudskim resursima
- Planiranje ljudskih resursa - Pribavljanje i selekcija ljudskih resursa
- Analiza posla - Praćenje radne uspješnosti
- Obrazovanje i razvoj ljudskih resursa- Motivacija i nagraĊivanje
- Konflikti u organizaciji- Stres kod zaposlenih
- Planiranje i razvoj karijere zaposlenih Upravljanje karijerom zaposlenih
- Specifiĉnosti menadţmenta ljudskih resursa u turizmu
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminarski rad Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Obvezna literatura
Gutić, D., Peterschik, A., Menadţment ljudskih resursa, udţbenik Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića,
Bijakovići, MeĊugorje, 2013.
Dopunska literatura
Bahtijarević-Šiber, F. ,Menadţment ljudskih potencijala, Golden Marketing, Zagreb, 1999.
Bahtijarević-Šiber, F., Strateški menadţment ljudskih potencijala, Školska knjiga, Zagreb, 2014.
Ćerović, S., Upravljanje ljudskim resursima u hoteljerstvu, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2013.
Marušić S., Upravljanje ljudskim potencijalima, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2001.
Raymond, A..N.; Hollenbeck, J.R.; Wright, P.M., Menadţment ljudskih potencijala, Mate d.o.o., Zagreb, 2000.
Raymond, A..N.; Hollenbeck, J.R.; Wright, P.M., Gerhart, B., Human Resource management, McGraw-Hill, Irwin,
New York, 2003.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni u skladu s
obavljenim konzultacijama realizirati samostalne zadatke
kroz struĉne pristupne radove u obliku eseja , referata ili
seminarskog rada. Ispit se polaţe usmeno. Sastavni dio
usmenog ispita je i usmeno prezentiranje struĉnih pristupnih
radova.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra procjenjivat će se kvaliteta
izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata: Konzultacije, izrada eseja; izrada referata, izrada
seminarskih radova; izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Referat 10 bodova, esej 19 bodova, seminarski rad 31 bod,
završni ispit 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ONEĈIŠĆENJE I ZAŠTITA TLA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša-diplomski studij Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifiĉne kompetencije:
Steći znanje o tlu kao sastavnom dijelu okoliša. Razumjeti povezanost tla i vegetacije. Prepoznati uzroke
degradacije, te pratiti promjene i primjenjivati suvremene metode zaštite tla.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Tlo kao dio okoliša
Kruti otpad i oneĉišćenje tla
Odnos tla i vegetacije
Gospodarsko vrednovanje tla
Utjecaj ĉovjeka na stanje huminizacije
Akumulacija teških kovina u tlu
Organski oneĉišćivaĉi tla
Ublaţavanje utjecaja acidifikacije
Praćenje promjena u tlu, vegetaciji
Uzroci erozije šumskih i poljodjelskih prostota
Suvremene metode zaštite tla
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave
Aktivnost u
nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana
provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura: Martinović, J.,: Tloznanstvo u zaštiti okoliša, Pokret prijatelja prirode „Lijepa naša“, Zagreb, 1997.
Herceg, N.,: Okoliš i održivi razvoj, Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2013.
Dodatna literatura:
Zdravstvena ekologija
Provjera znanja i polaganje ispita: Provjera znanja ukljuĉivat će praćenje aktivnosti
studenata na nastavi, te uraĊen seminarski rad kao
preduvjet pismenom i usmenom obliku ispitivanja
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Sudjelovanje na tribinama, radionicama, znanstvenim i
struĉnim skupovima. Objavljivanje struĉnih radova i
ĉlanaka istraţivaĉkog karaktera temeljenih na naĉelima
razvoja ekološke svijesti.
Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje na predavanjima; izrada seminarski
radova na odabranu temu; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak - 10 bodova
Seminarski - 20 bodova
Pismeni ispit - 30 bodova
Usmeni ispit – 40 bodova
Od 60-70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ISTRAŢIVANJE TURISTIĈKIH TRŢIŠTA
Opći podaci:
Studijski program Studij turizma Godina 2.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je da studenti razviju sposobnost razumijevanja i analiziranja rezultata istraţivaĉkih projekata, ĉlanaka i
drugih materijala nastalih kao rezultat nekog konkretnog istraţivanja trţišta, steknu neophodna znanja i vještine
potrebne za organiziranje i provoĊenje procesa istraţivanja trţišta za potrebe turizma te shvate ulogu istraţivanja
trţišta kao oruĊa menadţmenta u rješavanju problema na svim podruĉjima trţišnog poslovanja, a posebno u turizmu.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Sadrţaj i proces istraţivanja turistiĉkih trţišta
2. Vrste istraţivanja turistiĉkih trţišta
3. Primarni podaci u turizmu
4. Uzorak i prikupljanje podataka
5. Analiza podataka i prikazivanje rezultata
6. Segmentacije turistiĉkog trţišta
7. Ciljevi istraţivanja turistickih trzista
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Marušić, M., Prebeţac, D. (2004.), Istraţivanje turistiĉkih trţišta, Adeco, Zagreb.
Dodatna literatura:
1. Ritchie, B.W., Burns, P., Palmer, C. (2005), Tourism Research Methods: Integrating Theory With Practice,
CABI Pub, Cambridge.
2. Finn, M. (2000), Tourism and Leisure Research Methods: Dana Collection, Analysis and Interpretation,
Logman Pub. Group, New York.
Tijekom nastave, studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
nakon izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove. Završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
programa:
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka izrada
seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija POSLOVNO ODLUĈIVANJE U TURIZMU
Opći podaci
Studijski program Turizam Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Razmotriti konceptualni okvir procesa poslovnog odluĉivanja u turizmu.
Razumijeti osnovne probleme u znanstvenom pristupu odluĉivanju.
Upoznati se s metodama i tehnikama za potporu donošenja poslovnih odluka.
Okvirni sadrţaj kolegija
1.Odluke i odluĉivanje. Poslovno odluĉivanje.
2.Proces odluĉivanja.
3.Interdisciplinarni aspekt odluĉivanja.
4.Teorije odluĉivanja.
5.Racionalno odluĉivanje – problem racionalnosti u odluĉivanju.
6.Okolina u kojoj se odluĉuje.
7.Vrijednosti i odluĉivanje.
8.Subjektivni ĉimbenici odluĉivanja
9.Perspektive grupnog odluĉivanja. Individualno i grupno odluĉivanje. Prednosti i nedostaci.
10.Moć donositelja odluke.
11.Modeli i tehnike odluĉivanja. Prednosti i ograniĉenja upotrebe modela u odluĉivanju.
12.Implementiranje odluke.
13.Perspektive managerskog odluĉivanja.
14.Tehnologije kao potpora managerskom odluĉivanju.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura – Udţbenik
Sikavica, P. Bebek, B., Skoko, H., Tipurić, D., (1999.), Poslovno odluĉivanje, II. izmjenjeno i dopunjeno izdanje,
Informator, Zagreb.
Dodatna literatura
1.Yates, J. F., Poslovno odluĉivanje, (2012)., Ljevak, Zagreb
2.Kneţević,Š. (2011)., Komuniciranje u turizmu, Redak, Zadar
3.Ĉavlek, N. (1998)., Turoperatori i svjetski turizam, Golden marketing, Zagreb
4.Jadrešić, V., (2001)., Turizam, zbornik istraţivanja, Školska knjiga, Zagreb
5.Cox, B., Koezler, W., (2005)., Internet marketing za hotele, restorane i turizam, M plus, Zagreb
6.Baraĉkai, Z., Velencei, J. (2004.), ...i u e-doba odluĉuje ĉovjek, Sinergija, Zagreb
7.Baraĉkai, Z., Velencei, J., Doerfler, V. (2005.), Majstor i kalfa, Sinergija, Zagreb
8.Gladwell, M. (2005.), Treptaj, moć mišljenja bez mišljenja, Jesenski i Turk, Zagreb
9.Gigerenzer, G. (2008.), Snaga intuicije: inteligencija nesvjesnoga, Algoritam, Zagreb
10.Thaler, R. H., Sunstein, C. R. (2009.), Poticaj, Moguće je donositi bolje odluke o zdravlju, bogatstvu i sreći,
Planetopija, Zagreb
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni predati seminar. Završni ispit polaţe se pismenim i
usmenim putem.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
Od studenata se oĉekuje da budu pripremljeni diskutirati o
proĉitanim odabranim poglavljima i ĉlancima dodijeljenim za
odreĊeni termin.
Obveze studenata
Prisustvovanje nastavi; izrada seminarskih radova: izlaganje
radova; polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Završni ispit
do 65 bodova;
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: TEHNOLOŠKI PROCESI I ZAŠTITA OKOLIŠA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti se moraju upoznati sa znaĉenjem okoliša i odrţivog razvoja,oneĉišćenje, zagaĊenja te tehnikama za
smanjenje oneĉišćenja te tehnologijama za smanjenje istoga.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1.Suvremeni okolišni problemi
2.Privreda,okoliš i odrţivi razvoj
3.MeĊunarodna i nacionalna politika zaštite okoliša u funkciji odrţivog razvoja
4.Znanstveno –struĉni pristup odrţivom razvoju
5.Procjena utjecaja zagaĊenja na okoliš
6.Prevencija zagaĊenja okoliša iz energetskih i industrijskih postrojenja
7.metode i tehnike prevencije emisija u okoliš
8.modifikacija procesa,ponovna uporaba sirovina i sredstava,supstitucija i proizvodnja korisnih nus-proizvoda
9.Ekološke tehnologije:bezotpadna,malootpadna i reciklirane tehnologije
10.Principi implementacije odrţivih i podobnih procesa za okoliš
11.Procjena ţivotnog ciklusa kao osnovnog alata kod provoĊenja malozagaĊujućih tehnologija
12.Ĉistija proizvodnja u pojedinaĉnim privrednim granama
13.Projektiranje za okoliš
14.Eko-efikasnost kao odnos dobrobiti okolinskih opterećenja
15.Okolinski odgovorno trţište
16.Okolišno zakonodavstvo
17.Primjeri primjene ĉiste proizvodnje na pojedine industrijske procese
18.Projektiranje sistema za prećišćavanje i njihova kontrola
19.Zeleni inţenjering
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Glavaĉ V.,: Uvod u globalnu ekologiju,Hrvatska sveuĉilišna naknada,Zagreb,2001.
Omanović,M.,: PrilogPrilog strategiji odrţivog razvoja u BiH.Ed.FDA,Krug 99 Sarajevo,Treaeqos biro Zenica,2000.
Bilješke s predavanja, sve dostupne studije i skripte na ovu temu
Dodatna literatura:
ISO 14000 Environment. ISO Publication. Geneve,1996.
Goletić,Š.,i sur.:Upravljanje okolišem,Univerzitet u Zenici,2007.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Izrada seminarskog rada (projekta),usmeni ispit
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Studenska anketa
Obveze studenata: Prisutnost na predavanjima, Izrada Seminarskog rada
(projekta)
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak na predavanja-10 bodova
Seminarski rad ili projekt-20-30 bodova
Usmeni ispit-60 bodova
Od 60-70 bodova-ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100bodova ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: TERENSKA NASTAVA
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša Godina V
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Terenskim nastavnim procesom primjenjuju se i praktiĉno provjeravaju teoretska znanja na terenu.Cilj je studente
osposobiti da kompariraju vizualne pojave i procese te to transformiraju sa usvojenim teoretskim znanjem,vrše
praktiĉna istraţivanja uz primjenu terenskih sredstava i pomagala.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1.Upoznavanje sa terenskim radom
2.Izrada plana i programa terenske nastave
3.OdreĊivanje vremena realizacije
4.Maršuta i lokacija
5.Uĉesnici terenske nastave
6.Donošenje kratkog programskog sadrţaja:
Ciljevi
Oblici nastavnog rada
Nastavne metode
Sadrţaj rada
Nastavna sredstva i pomagala
Zadatci i oĉekivani rezultati
Priprava za terenski rad
7.svladavanje vještina uzorkovanja
8.Sistematizacija rezultata
10.voĊenje terenskog dnevnika
11.Prezentacija rezultata
Ovisno o broju studenata nastava će se izvesti u nekom od zaštićenih podruĉja u Bi H
Prijedlog je park prirode Hutovo blato
Vidjet će se raznolikost biljnog i ţivotinjskog svijrta,brojnost ptica koje će se promatrati,biljeţiti vrste i staništa.
TakoĊer će se obratiti pozornost na raznolikost biljnog svijeta (fotografiranje)
Identificirat će se i negativni utjecaji na park (reţim voda,blizina poljoprivrednog zemljišta,pesticidi,odlaganje otpada)
Lovoĉuvarske sluţbe,lov ,krivolov,ribolov
Naĉin financiranja,status parka,program razvoja,studije utjecaja
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Dalmatin M.,drašković N.,Đug S., Zaštićena podruĉja Bosne i Hercegovine, ekološka udruga Lijepa naša, Ĉapljina,
2008.
Dostupna literatura o zaštićenim podruĉjima, publikacije, kljuĉevi za odreĊivanje ţivotinjskog i biljnog svijeta
Dodatna literatura:
Dostupna didaktiĉka literatura o terenskoj nastavi,pravilnik o izvoĊenju nastave
Kad se konkretizira cilj studenti će analogno tome dobiti i popis druge literature
Provjera znanja i polaganje ispita:
Terenski dnevnik,prisustvo na terenskoj nastavi,praktiĉan
rad
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa: Studenska anketa
Obveze studenata:
Prisutnost na terenskoj nastavi,aktivnost,voĊenje
terenskog dnevnika
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvovanje terenskoj nastavi- 40bodova
Aktivnost na terenu-10 bodova
Terenski dnevnik,prezentacija rezultata-50 bodova
Od 60-70 bodova –dovoljn D-2
Od 70-80 bodova-dobar C-3
Od 80-90 bodova vrlo dobar-B-4
Od 90-100 bodova odliĉan –A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ZAŠTITA BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI
Opći podaci:
Studijski program Ekologija i zaštita okoliša - Diplomski studij Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je upoznati studentice i studente osnovnim obijeţjima i vrijednostima biološke i krajobrazno raznolikosti,
osobito u BiH, s izvorima njihove ugroze i posljedicama, s politikama i mjerama zaštite raznolikosti, te poticati
studentice i studente da postanu zagovornici zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.
Okvirni sadrţaj kolegija
OdreĊenje biološke i krajobrazne raznolikosti.
Vrednovanje biološke i krajobrazne raznolikosti.
Endemizam faune, vruće toĉke biološke raznolikosti, nacionalne klasifikacije staništa.
Ĉimbenici koji narušavaju razine biološke i krajobrazne raznolikosti.
Oĉuvanje i upravljanje biološkom raznolikošću.
Zaštićena podruĉja i vrste, ekološke mreţe.
Procjena ugroţenosti, crveni popisi i crvene knjige.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Redţić, Sulejman et al. (ur) 2009. Bosna i Hercegovina - zemlja raznolikosti : pregled i stanje biološke i pejzaţne
raznolikosti Bosne i Hercegovine : prvi izvještaj Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biološkoj raznolikosti.
Sarajevo : Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 162 str. ISBN 978-9958-9089-4-1, COBISS.BH-ID 17594630
Dodatna literatura:
Gottstein Matoĉec, S. (ur.), Ozimec, R., Jalţić, B., Kerovec, M., Bakran-Petricioli, T. 2002. Raznolikost i ugroţenost
podzemne faune Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureĊenja, Zagreb, str. 1-82.
Collen, Ben, Pettorelli, Nathalie, Baillie, Jonathan E. M., Durant, Sarah M. (Editors) 2013. Biodiversity Monitoring
and Conservation: Bridging the Gap Between Global Commitment and Local Action. Wiley-Blackwell. ISBN: 978-1-
4443-3292-6
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjeravanje znanja ukljuĉuje praćenje aktivnosti
studenata/ica na nastavi, kvalitetu seminara, javne
aktivnosti i znanje na ispitima. Studenti/ce mogu
pristupiti ispitu u pismenom ili usmenom obliku. Izlazak
na ispit ovisi o seminarskom radu, u kojem student/ica uz
pomoć nastavnika nastoji istraţivaĉki povezati opće i
globalne prilike.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Pored neposrednih obaveza koje proizlaze iz nastave,
studenti/ma/cama se pozitivno vrednuje javno djelovanje,
sudjelovanje na znanstvenim ili struĉnim skupovima.
Obveze studenata:
Sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvovanje terenskoj nastavi- 40bodova
Aktivnost na terenu-10 bodova
Terenski dnevnik,prezentacija rezultata-50 bodova
Od 60-70 bodova –dovoljn D-2
Od 70-80 bodova-dobar C-3
Od 80-90 bodova vrlo dobar-B-4
Od 90-100 bodova odliĉan –A-5
d) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima;
Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada iskazana je u koloni pet (5) u gornjoj tablici.
e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja studija;
Uvjeta za prelazak na studij menadţmenta u turizmu s drugih studija odgojnih i društvenih znanosti nema, s
tim što na temelju zahtjeva za prelazak, Povjerenstvo za priznavanje ispita utvrĊuje priznate ispite i studentu
odreĊuje status (semestar kojeg moţe upisati), na temelju ĉega dekan izdaje odgovarajuće rješenje.
f) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;
Student bira kolegije po vlastitom izboru, s tim da izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra studija odgojnih
ili društvenih znanosti. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s obveznim kolegijima na poĉetku semestra.
g) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin završetka studija;
Student nesmetano, bez zastoja prelazi iz semestra u semestar, odnosno iz godine u godinu. Ponavljanja
godine ili semestra nema. Student praktiĉno upisuje kolegije i bodove, a ne semestre. U jednom semestru
student u naĉelu moţe upisati najviše 32 boda, ali ako student postiţe najmanje vrlodobar uspjeh, moţe
napredovati vlastitim tempom i u semestru upisati i do 42 boda. Jednako tako student koji nije u semestru
ostvario 30 bodova, u narednom odgovarajućem (zimski, ljetnji) semestru ponovno upisuje nepoloţene
kolegije i iz sljedećeg odgovarajućeg semestra dopisuje broj bodova, najviše do 32 boda.
h) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet i
Nastava se izvodi kao redovita nastava, turnusna i nastava na daljinu. U praksi će biti primijenjena sva tri vida
nastave, ovisno o broju studenata i njihovom interesu.
i) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.
Studijski program koji je maksimalno usklaĊen s organizacijom rada i dostignućima znanosti i umjetnosti ne
smatra se novim studijskim programom.
Studijski program je u svim svojim elementima
a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavca,
b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,
c) za studijski program interes su pokazali javni sektor u cjelini i znaĉajan dio gospodarstva.
d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.