Divlja misao: znanost o konkretnom ili univerzalna logika duha · 2014-06-22 · Klod Levi Stros i Didie eribon, Izbliza i izda-leka, Svjetlost, Sarajevo 1989., str. 125. FILOZOFSKA

PregledničlanakUDK159.955:141.132:133.2/C.Lévi-StraussPrimljeno01.03.2008.

JanaHodžićKlanjčić36,HR–10000Zagreb

[email protected]

Divlja misao: znanost o konkretnom ili univerzalna logika duha

SažetakOvaj se rad bavi Lévi-Straussovim proučavanjem »mitskog« mišljenja u Divljojmisli, kako mnogi tvrde, njegovom najznačajnijem djelu. »Divlja« misao (također, »mitska« misao) je logika uma svojstvena svakom čovjeku, a kao takva određuje sva ljudska društva. Antropo-logija, koja se bavi proučavanjima institucija i običaja, treba zahvatiti nesvjesnu strukturu na kojoj oni počivaju. Svojom nesvjesnom djelatnošću um nameće oblik sadržaju. Jedna od temeljnih pretpostavki jest da su ti oblici isti kod svih umova – davnih i suvremenih, primitivnih i civiliziranih – i ona nalaže da se otkrije nesvjesna struktura na kojoj počiva svaka institucija i običaj.

KljučneriječiClaudeLévi-Strauss,struktura,nesvjesnadjelatnostuma,univerzalnalogikaduha,društveneinstitucije,odnosoblikaisadržaja,»divljamisao«(»mitsko«mišljenje),»pitomamisao«

Ideja strukturalizma u antropologiji

Lévi-Straussetnografskojgrađipristupastrukturalističkommetodom,kojujedijelompreuzeoizlingvistikeiprilagodiojusvojimistraživanjima,tejesma-tranglavnimpredstavnikomstrukturalizma.Usvojimrazmatranjimaosloniosenametodulingvističkepraškeškole(Trubeckoj,Jakobson,Martinet),tejetimeuveostrukturalizamuantropologiju.Tojješkolitemeljzaizučavanjego-vorabilafonetičkastruktura.Odsvojihosnovnihprincipa,dvajepreuzeoizlingvistike.PrvijepreuzeooddeSaussurea:sastavnidijelovinemajuunutraš-njeznačenje,negoonoproistječeiznjihovapoložaja.Drugijeprincipmeđuprvima istaknuoBoas: duh svojom nesvjesnom djelatnošću stvara logičkestrukture.Poštozakonijezikadjelujunanesvjesnojrazini,izvankontroleoso-bekojagovori,onisemoguproučavatikaoobjektivnepromjene.Aonoštojeistinitozajezikistinitojeizadrugedruštvenepojave.Pojam‘transformacije’nijeposudioniodlingvistaniodlogičara,većodbiologaDarcyWentworthThompsona,kojijetransformacijetumačiokao»onerazlikekojesuvidljiveizmeđuživotinjskihibiljnihvrstailiorgana,uokviruistogroda«.1

Međusvimdruštvenimihumanističkimznanostima,smatraLévi-Strauss,je-dinoselingvistikamožemjeritisegzaktnimiprirodnimznanostima.Ona,iumanjojmjerietnologija,možeotkrivatielementeraznihsustavakojiseuvremenskimiprostornimposebnostimaponavljajuikojisekombinirajuna

1

KlodLeviStrosiDidieeribon,Izbliza i izda-leka,Svjetlost,Sarajevo1989.,str.125.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA112God.28(2008)Sv.4(931–944)

J.Hodžić,Divljamisao:znanostokonkret-nomiliuniverzalnalogikaduha932

različitenačine.Onoštomuseodpočetkačinilojestda,izaonogštojeslo-ženo,morapostojationoštojejednostavno.KaopolazištemujeposlužilodeSaussureovorazdvajanjefonološkogisemantičkogplanaugovoru,odnosnopodjelagovoranafunkcijuoznačavajućeg(fonološkimaterijal)inafunkcijuoznačenoga(pojmovi).Takojeodnosznakaismislaosnovniodnosujeziku.DeSaussurejepostaviotemeljestrukturalizmaulingvisticikadajepokazaodaseprocesijezikanesvodenadijakronijuidajeporijeklonekeodređeneriječičestovrlodalekoodnjezinadanašnjegznačenja.Osimpovijestipostojiisistem,2ajedantakavsistemčinezakoniravnoteže.Oniutječunaelementesistemakojiusvakomtrenutkuoviseosinkroniji.Lévi-Straussjeusporediofoneme(najmanjejedinicezvukakojeskupinaljudirazlikujeodsvakedru-ge)srodbinskimpojmovima,odredivšiihkaoelemente značenja.Oniimajuznačenjejedinouodnosunasustavečijisusastavnidioikojejeizgradioumsvojomnesvjesnomdjelatnošću.Umnesvjesnomdjelatnošćunamećeobliksadržaju;podpretpostavkomdasutioblici istikodsvihumova–davnihisuvremenih,primitivnihiciviliziranih–trebasezahvatitinesvjesnastrukturanakojojpočivasvakainstitucijaiobičaj.Smislenost i organiziranost neproizlaze iz prirode samihpredmeta, već izprirodeljudskogduha,štopotvrđujemnoštvojezikakojinarazličitenačinenasemantičkompoljudijelejednuteistuoblast.Lévi-Straussopredijeliose»zasintaksuprotivsemantike«,budućida

»…smisaoproizlaziuvijekizkombinacijeelemenatakojinisusamiposebiznačajni(signifi-kantni).Jednariječ,samaposebi,jošništaneznači,svedoknijestavljenauodnossdrugom,idokoneovakokombinirane,nerazgraničujujedandiostvarnosti…upravoovajnačinlijepodolazidoizražajausrodstvenimsistemima…jersutamoodnosiinazividatijednimteistimčinom.«3

Onošto,dakle,strukturalizamanalizirajesuodnosimeđuterminima.Lévi-Straussčovjekavidiprvenstvenokaodruštvenobiće.Izvandruštvanemožesezamislitiljudskiživot,stogajezadaćaetnologadanađeoblikkojijeneodvojivoddruštvenogstanja.SvojupotraguzatakvimdruštvomtemeljinaRousseauovojfilozofijidruštva.SlažesesRousseauomkadkažedanajpri-bližnijuslikumodeladruštvamožemovidjetiuneolitu.Naime,uneolitusuljudi,premaarheološkimnalazima,imalivremenazadokolicuizarazmišlja-nje.Takonamdanasproučavanjeprimitivnihdruštava»nedonosiotkrićeuto-pijskogprirodnogstanjailisavršenogdruštvausrcušuma,većneštodrugo;ononampomažedaizgradimojedanteorijskimodelljudskogdruštvarazličitodsvakestvarnostikojasemožeopaziti.«4

PoLévi-Straussu postoje tri vrste osnovnih odnosa ili komunikacijameđuljudima:razmjenariječi,dobaraižena.Srodničkisistempočivanarazmjenižena:jedanmuškaracdajesvojukćerilisestrudrugommuškarcu.Nasrod-stvenomplanudruštva,ženesutako»znaci«kojiserazmjenjuju.5Timprvo-bitnimaktomrazmjenekonstituirasedruštvo.Društvočineporodice,kojesunjegovibiološkielementi,teodnosimeđuporodicama,kojiseprakticirajunaplanukulture.Lévi-Strausstvrdidajeovasuprotnostusvakomdruštvupri-sutnakaosuprotnostprirodeikultureukojojsežene,zbogsvojihbiološkihpredispozicija,vezujuuzporodicuipoistovjećujusprirodom.Muškarcimajetakopripaloobavljanjekulturnihdjelatnosti,radičegaimsepripisujevećasposobnostkulturnogstvaralaštva.6

Polazećiodpretpostavkedaseumitologijiduhmožeslobodnijeprepustitistvaralačkoj spontanosti,Lévi-Straussželipokazatidamitologijapodliježetemeljnimiobveznimsvojstvimaduha.7Akosepokažedajeutojoblastiduhprikovaniodređenusvimsvojimoperacijama,onmorabitiprikovanusvim



drugimoblastima.Totemizamje,zbognjegovepodobnostidabude ispitanstrukturalističkommetodom,Lévi-Straussovavječnainspiracija.Takojena-šaodajeosnovnafunkcijamitovautotemizmuukazivanjenarazlikemeđugrupama.Onjediferencijalnisistemuodređivanjudruštvakojimsenjegovidentitetstvaraodređivanjemsuprotnosti.Specifičnostoveoperacijeduha,pokojojdruštvopostajesvjesnosebekaogrupe,jestutomeštoseonavršipo-sredstvomidejevrste.Takosuutotemizmuuzorzaklasifikaciježivotinjskeibiljnevrste,paineživetvari.Totemizamneizražava,kaoštosumnogiantro-poloziprijemislili,težnjudasečovjekizjednačisnekomvrstom,većprincipna temeljukojegsevrši identifikacija iklasifikacija.On jeproizvod jedneopće ljudskesposobnostiklasificiranja,aodnosprematotemukaonečemusvetomodrazjesentimentalnevezepremaklanuinjegovomamblemu.

Divlja misao: znanost o konkretnom i univerzalna logika duha

Divlja misao jest Lévi-Straussova teoretskimožda najznačajnija knjiga.Unjojrazrađujeključnepojmovesvojemetode:postupaktransformacijeivrstekaologičkogoperatera,pojmovesinkronije,dijakronije,dualizmaioprečnos-ti termina.Nadalje, obrađuje temu totemizma,mitova, povijesti, uspostav-ljanja razlike između kulture i prirode; pravi distinkciju između »divlje« i»pitome«misli, između znanosti imagije, odnosno religije.Osnovna tezaDivlje misli jest tada»divljamisao«nijemisaodivljaka,nitimisaoprimi-tivnihdruštava, većmisaoudivljem stanju, koja je prisutna i u civilizira-nimkulturama,alikojaserazlikujeodukroćene»pitomemisli«.Ovatvrdnjaopovrgavadotaduvriježenouvjerenjeoprimitivnimdruštvimakaoonimaukojimapostojisamo»predlogičko«mišljenje,aštojenajizrazitijezastupaoLévy-Bruhl.Divlja misaoimalajeiodređeniepistemološkidomašaj.Unjojuvodipojam‘znanostokonkretnom’,kojiseodnosinapostupakblizakznan-stvenomte inspiriranonimzašto jeprimijetiodasedogađausuvremenojznanstvenojmisli.Znanostsebilapostavilananogetakoštojeraskinulasjednimnačinomprimanjapodataka–s»drugorazrednimosobinama«pred-metakojespoznajemoopažajnimčulima(mirisi,oblici,boje,zvuciitd.).Onaseorijentiralanaproučavanje»primarnihosobina«kojeneoviseoosjetilnomdoživljaju,tekoječine»pravustvarnost«.Misao»divljaka«,pak,nerazliku-

2

De Saussure je govorio o sistemu, a ne ostrukturi.

3

Rudi Supek, »Stukturalna antropologija«,predgovoru:ClaudeLévi-Strauss, Divlja mi-sao,Nolit,Beograd1978.,str.15.

4

ClaudeLévi-Strauss,Tužnitropi,Zepter,Beo-grad1999.,str.311.

5

Svojom je terminologijom(»razmjenažena-znakova«)izazvaoprigovorefeministica.Odtih kritika se obranio rekavši da se odlučioizražavationakokakogovoreskorosvaljud-skadruštva,idabiseistotakomoglorećidažene razmjenjujumuževe:»bilobidovoljnozamijenitiznak+zaznak–iobrnuto,ustroj-

stvosistemanebisepromijenilo«.(K.LeviStrosiD.eribon,Izbliza i izdaleka,str.117.)

6

Ostaje otvorenim pitanje je li Lévi-Straussnesvjesno preuzeo kartezijansku dualističkupodjelunaum imateriju,koja sekodnjegajavljakaopravljenjedistinkcijeizmeđupriro-deikulture,odstranesvihljudskihdruštava.

7

PostojedvaperiodainteresaLévi-Straussa:uprvomserazdobljusvogaradabaviosistemi-masrodstvaibračnimobičajima,audrugomreligijskimuvjerenjima.UStrukturalnoj an-tropologijiproučavaojeinfrastrukture(siste-mesrodstva).UDivljoj mislibaviosesuper-strukturama(vjerskimpredodžbama).



jedvijespomenuterazinespoznaje, tesvojulogikuprimjenjujenapodatkedobiveneosjetilima.PremamišljenjuLévi-Straussa,znanostse,nakonštojeosjetilnomeokrenulaleđa,vraćatompodručjuiistražujega.Takosezanimazamelodičnostpjevaptica,zarazneoblikecvijeća,inatajnačinkojiputotkri-vapraviuzroknarodnihvjerovanja.PokušajobnoveprevladanograzdobljaurazvojuznanostištogaLévi-Straussprimjećuje,suprotanjeFoucaultovojtvrdnjiokonačnomraskiduizmeđuepistemâ.Zaljudejesvijetsredstvozadovoljenjapotreba,nonjegovaseulogauljud-skomživotunesvodisamonato.Svijetjeujednopredmetmišljenjazasveljude,bezobziranakulturukojojpripadaju.Ljudinepoznajuživotinjskeibiljnevrstesamozatojersuimonekorisne:onisuihproglasilizakorisneilizanimljivenakonštosuihprvoupoznali.Lévi-Straussopovrgavauobičaje-nopoimanjekultureprimitivnihdruštava,tespominjeMalinowskogkojijepogrešnotvrdiodajedinokrčenjepraznogželudcapotiče»primitivne«ljudenaintereszatotemskebiljkeiživotinje.Glavniciljnjihove»znanosti«nijepraktične prirode: ona zapravo prije udovoljava intelektualnim zahtjevimanegoštoslužizazadovoljavanjepotreba.Pomoćupovezivanjastvariibića,štojepostupakkojimsekoristi,uspostavljasezačetaknekogredausvijetu.Kakvogodbilo,razvrstavanjeimaprednostprednedostatkomrazvrstavanja.Zatotakvoj»znanosti«,upozoravaLévi-Strauss,netrebaprigovarati,štosejošuvijekčini,danijeučinkovitanapraktičnomplanu.Prirodnepojavenisu ono štomitovi nastoje objasniti; pomoćunjihmitovitežeobjasniti one realitetekoji pripadaju logičkom, aneprirodnom redu.8Nadalje,Lévi-Strausstvrdidalogičkiredmorabitiuniverzalanzasveljudeidasamooblicimogubitizajednički,alineisadržaji.

»Akopostojezajedničkisadržaji,zatovaljatražitirazlogiliuobjektivnimsvojstvimanekihprirodnih iliumjetnihbića, iliunjihovojraširenosti iposuđivanju,štoćereći,uobaslučajaizvanduha.«9

Analognelogičkestrukturemogusegraditirazličitimleksičkimsredstvima.Dakle,samosuodnosistalni,aelementisupromjenjivi.Univerzalanlogičkiporedakodređenje»strukturamaproturječnosti«.Obliciproturječnostimno-gosumanjeraznolikiodnjihovihempirijskihsadržaja.10

Sustavi transformacija

Sustavetransformacijanajbolje jeobjasnitiLévi-Straussovomanalizomto-temizma.Totemizamobilježavajutakvezabraneuprehranikojeodređenimgrupamaljudizabranjujukonzumiranjeodređenihvrstaživotinja.Razlikova-njedozvoljeneizabranjenevrsteutotemizmuLévi-Strausstumačibrigomdasenapravirazlikaizmeđu»označene«i»neoznačene«vrste(ulingvističkomsmislu),amanjebrigomzbogpretpostavljeneštetnostikojasepripisujeza-branjenojvrsti.Općenito,»zabraneipropisiouzimanjuhraneukazujusekaoteoretskiekvivalentnasredstvaza‘označavanjeznačenja’ulogičkomsustavučiji suelementi,ucjelini ilidjelomično, jestivevrste.«11Čovjek izprirodeizdvajarazlikemeđuživotinjamaikaosimboleihprenosiukulturu.Simbo-ličkaobilježjapomoćukojihserazlikujuživotinjejedneoddrugihpružajuimprirodanmodeldiferencijacije.Pomoćutogmodeladiferencijacijeljudimeđusobom,unutarsvogadruštva,stvarajuisimboličkiobilježavajurazlike.UjužnoafričkihBušmana,naprimjer,ništanepodsjećanatotemizam,aliseoniipakpridržavajustrogihisloženihzabranauprehranikojesetičudijelovatijela životinja, a ne vrstâ životinja.OvdjeLévi-Strauss predlaže teoretskorješenjekojeobjašnjavaprijelazizjednogsustavaudrugi–postupaktrans-



formacije. Tako je u slučaju Bušmana dovoljno »zamijeniti etnozoologijuetnoanatomijom«.12RazlikaizmeđutotemizmaidruštvaBušmanajesttada

»…totemizampostavlja logičkuekvivalenciju izmeđudruštvaprirodnihvrsta isvijetadruš-tvenih grupa;Bušmani polaze od iste formalne ekvivalencije, ali između sastavnih dijelovapojedinogorganizmaifunkcionalnihklasadruštva,tojestdruštvakojejeisamopromatranokaoorganizam.«13

Dakle,zabraneuzimanjahranenisuuvijeksvojstvenetotemskimklasifikaci-jamaionesuimlogičkipodređene,poštoneproizlazenužnoiznjih.Dijeloviživotinjakojisemogujesti,dakleiasimilirati,znaksutjelesneistovjetnosti,kojupakzabranauprehraniporiče.Praviciljzabranâuprehranijestporicanježivotinjskeprirodesvojeljudskeprirode.Njimaporičusličnostizmeđusebe(ljudi)iživotinja,kojaproizlaziizmogućnostidaljudiasimilirajumesoživo-tinja.Obratnodržanjeznačilobidapriznajuzajedništvoljudskeiživotinjskeprirode.Uetnografskojsetradicijitotemskegrupepovezujus»najprimitivnijim«ci-vilizacijama,doksenakastegledakaonaproizvodrazvijenihdruštavakojaponekadpoznajupismo.Nadalje,totemskeinstitucijepovezujusesnajstro-žimoblicimaegzogamije,akastinskisistemsendogamijom.Tadvasistema,kojaseutradicijipromatrajukaojasnoodvojenazbognavedenihspecifičnos-ti,Lévi-Strausspromatraizdrukčijeperspektive.Onuočavaodređenopodu-daranjeizmeđuaustralskihplemenaikastinskihdruštava:onasesastojeodgrupakojevršenekuspecijaliziranufunkciju.Svakagrupaunjimavršispeci-jaliziranufunkciju,asvakaodtihfunkcijajestprijekopotrebnazajednicikaocjelini,idopunjujesesfunkcijamakojesudodijeljenedrugimgrupama.Totemskisustavjestsustavhomologijaodnosa,akastinskijesustavhomo-logijatermina.Totemskisustavpočivana»homologijiizmeđu dvaju sustava razlika,odkojihjedanpripadaprirodi,adrugikulturi«.14Odnosizmeđugru-pe1igrupe2poistovjećujesusodnosomvrste1ivrste2,itd.Totemskustrukturujeprikazaoovako:

PRIRODA: vrsta1≠vrsta2≠vrsta3≠…vrstan | | |KULTURA:grupa1≠grupa2≠grupa3≠…grupan

8

Murngini,plemesasjeveraAustralije,živenapodručju koje obilježavaju dva oprečna kli-matskarazdoblja,iimajumitkojisesimbo-lički odnosi na diferencijaciju tih razdoblja:svi termini koji izražavaju nadmoćnost od-govarajusakralnomičistomperiodu,kišnomperiodu,periodugladi, izolacije i opasnosti;a termini koji izražavaju podređenost odgo-varajunečistomiprofanomperiodu,sušnomperiodu, periodu izobilja i sakralnih obreda.»Mitski sustav i njegove predodžbe služe,dakle, za uspostavljanje odnosa homologi-je između prirodnih i društvenih uvjeta, ilitočnije,zaodređivanjezakonaekvivalencijeizmeđu oprečnosti određenog značenja kojenalazimonavišeplanova:geografskom,eko-nomskom,društvenom,obrednom,vjerskomifilozofskom.«(ClaudeLévi-Strauss,Divlja misao,Goldenmarketing,Zagreb2004., str.104–105.)

9

C.Lévi-Strauss,Divlja misao,str.77.

10

»Nikadanećemodostatnonaglasiti siromaš-tvoreligijskemisli;onopokazujedaseljuditakočestoslužeistimsredstvimazarješava-nje problema čiji konkretni elementi mogubiti vrlo različiti, ali zajedničko im je to dasvi pripadaju ‛strukturama proturječnosti’.«(Isto,str.107.)

11

Isto,str.115–116.

12

Isto,str.116.

13

Isto.

14

Isto,str.127.



Temeljtotemizmajestpretpostavljenapodudarnostizmeđudvaparalelnaniza–nizaprirodnihvrstainizadruštvenihgrupa.Pritomnedolazidopoistovje-ćivanjaodgovarajućihčlanovasjedneidrugestrane,jeroninisumeđusobnoslični–»jedinojeopćiodnosizmeđunizovahomomorfan:formalnameđu-zavisnostdvajusustavarazlika,odkojihsvakičinijedanpolsuprotnosti«.15Kadabismo»pomaknuliopćisustavhomologijasodnosanatermine«,dobilibisljedećushemusvojstvenukastinskomsustavu:

PRIRODA: vrsta1‌≠vrsta2≠vrsta3≠…vrstan | | | |KULTURA:grupa1≠grupa2≠grupa3≠…grupan

Uovomslučajugrupa1sepoistovjećujesvrstom1,agrupa2svrstom2,itd.Prinepostojanjupodjeleradaiprofesionalnespecijalizacije(koja,pak,stro-goodređujeustrojstvokastinskogdruštva),ljudisu,traživšijedanobjektivanmodeldiferencijacije,uprirodinašlinadahnućezamodelkojimseuspostav-ljaju odnosi komplementarnosti i suradnje.Model diferencijacije i vlastitidruštveniodnosi jesu temeljnakojemuseu totemizmuzamišljaju imeđu-sobniljudskiodnosiiodnosiizmeđuprirodnihvrsta.Simetrijaizmeđukastai totemskihgrupasobziromnazanimanjakojimase ljudibave,obrnuta jesimetrija.Općenito,načelodiferencijacijeunutarkastinskogsustavauzetojeodkulture,aonototemskihgrupaizprirode.16

Poštoseusvimslučajevimaizdvajaistiobrazac,odnostotemskihikastin-skihsustavapovršnomožebitishvaćenkaoistovjetansodnosomegzogamijeiendogamije,vrste i funkcije,prirodnog ikulturnogmodelaraznovrsnosti.Lévi-Straussnavodiiprijelazneoblikeizmeđukastinskogitotemskogsiste-mauIndijigdjesu»ostaci totemskihgrupapustilida ihzahvatisimbolikatehnološkog i profesionalnog nadahnuća«,17 koja je svojstvena kastinskimsustavima.Kakosenebipogrešnoshvatilonjegovotumačenjenačinanakojidolazidopromjena,upozorava:

»Nikakoneželimonavestinamisaodaideološketransformacijedovodedodruštvenih.Samojeobratanredtočan:načinnakojiljudizamišljajuodnoseizmeđuprirodeikultureovisionačinunakojisemijenjajunjihovivlastitidruštveniodnosi.«18

Ustroj klasifikacijskih sustava

Lévi-Strauss uspoređuje klasifikacijske sustave s drvećem i njihovim ra-stom:

»Usvojimdonjimdijelovimadrvoje…jakomotivirano:onomoraimatidebloirastiokomito.Niskegranevećimajuvišearbitrarnosti:iakosemožepredvidjetidaćenjihovbrojbitiogra-ničen,onnijeunaprijedutvrđen,kaonismjerrasta…alitiaspektiipakostajupovezaniuzaja-mnimodnosima,jervelikegrane…morajuuravnotežitipritisaknazajedničkutočkuoslonca.Alikakopozornostpostupnoprelazipremavišimdijelovimaudiomotiviranostisesmanjuje,apovećavaseudioarbitrarnosti:najvišegranevišenemajumoćdanarušestabilnostdrvetanitidapromijenenjegovkarakterističanoblik.«19

Struktura,kojajeupočetkuinteligibilna,granajućisezapadauinerciju.Onaćemoćipodnijetipritiskeraznovrsnihdogađajakojinastupajuprekasnodabiugrozilinjezinuprvobitnuprirodu.Nijenužnodaselogikacijelogsustavatre-bapodudaratisasvimsvojimlokalnimlogikama;sveovisiopravilimatran-sformacijeiosimakojimasesluži.Klasifikacijskisustavitako,kaoijezici,mogusobziromnaarbitrarnostimotiviranostbitiunejednakompoložaju.



RazinuvrsteLévi-Straussopisujekao»srednjiklasifikator«:onmožeproširitisvojumrežupremagore,odnosnopremaelementima,kategorijamaibrojevi-ma,ilijesuzitipremadolje,premavlastitimimenima.Zatojetajklasifikatorinajčešćeupotrebljavan.Svojstvavrsteuvijeksujedinstvoimnogostrukost,jersekaojedinstvorazlikujeoddrugihvrsta,dokusebisadržimnoštvopo-jedinihelemenata.Takosesvakisustavodređujepomoćudvijeosi:jednajeokomita,adrugajevodoravna.Vrsta kao logički operator daje klasifikacijama mogućnost da izađu vansvojihprvobitnihgranica:ilipoopćavanjemiliindividuacijom.Lévi-Straussstogaivlastitaimenapromatrakaokodoveunutarsustava:svemoraima-tinekismisao, inačeništanebi imalosmisla.Pojedincaseuvijeknastojismjestitiunutarnekeklase;samoakosenemožetakopostupitionostajeizvannje.Mnogaplemenaimajusložensustavdavanjaimena.Unjimapo-jedincidobivajuodređenaimenakadanetkoumre,kadaonisamidobijudi-jete,sobziromnaimenakojasuuoptjecaju,itd.20Unekimaodnjihvlastitaimenasuupodređenojpoziciji–onaobilježavajuonekojisuizvanklase.Samodjecanosesvojeimejavno,jersupremladadaihsustavstrukturalnoodredi.21

Poštojevezaizmeđuvlastitihitotemskihimenačestoprisutna,jasnojedavlastita imena pripadaju istom sustavu kao i zajednička imena: vlastita suimena sredstva koja prebacuju jedna značenja u termine drugih značenja itimeihučvršćuju.Vlastitaimenasuprodužetakigranicaopćegsustavakla-sifikacije,stimdasvakakulturadrukčijeutvrđujetegranice.Prekonjihse,putemtransformacija,možeprijećisrazineindividuacijenarazinunajopćeni-tijihkategorija.Utotemizmuljuditakobivajuodređeninavišenačinaičestosenemoženaćinitijedanističovjeksobziromnaimenakojenosi.Unašojjecivilizaciji,pak,»totemsvakogapojedincanjegovavlastitaličnost:onajeoznačitelj njegova označenabića«.22Bez društvenogpritiska, koji namećeosjećajosobnogidentiteta(dasmoodgovornizaonoštočinimoigovorimo),tajbiosjećajsigurnobioslabiji.

15

Isto,str.246.

16

Postoje,dakle,dvamodelaraznolikosti:»je-dannaplanuprirode,tojeonajoraznolikostivrsta; drugi na planu kulture, i to je modelraznolikostifunkcija«(isto,str.140).Štosetičerazmjenežena,totemskegrupevideženekaoraznorodnenaplanukulture,dok ihka-ste vide raznorodnima po prirodi. Totemskimodel raznovrsnosti jestprirodanmodel,paseženerazmjenjujumeđugrupamajerihsepoprirodidržisličnima,apokulturirazličiti-ma.Ukulturnommodeluraznolikostiženesupoprirodisličnesamounutargranicasvojihdruštvenihgrupa,pasenemogurazmjenjiva-timeđukastama.

17

Isto,str.138.

18

Isto,str.129.

19

Isto,str.176.

20

Smrtstvaraprazninuudruštvenojstrukturii,kakobiseonaispunila,pojedinacbiva»uvu-čen«utuprazninudobivšisvojnekronim.Utradiciji francuskog jezika, na primjer, riječ»udovica«dodaje se vlastitom imenu, ali tonijeslučajisriječi»udovac«.Ženačijijemužumropostaje»udovicatogaitoga«zatojerjeonaudajom»odbacilasvojautonimizamije-nilaganazivomkojiizražavanjezinodnossnekimdrugim ja, što je definicija koju smoprihvatilizateknonim«(isto,str.211).

21

»S formalne strane, ne postoji bitna razlikaizmeđu zoologa ili botaničara koji nedavnopronađenoj biljci daju mjestoElephantopus spicatus Aubl.,kojejojječuvaosustav(ipak,ona nije bila unaprijed upisana) i svećenikauOmahakojiodređujedruštveneparadigmenovoga člana grupe dajući mu raspoloživoime: Istrošeno-kopito-starog-bizona.« (Isto,str.237)

22

Isto,str.236.



Čežnjazaprošlošćukod »hladnih« i »toplih« društava

Razlogzatoštosedoimadajetotemizampotpunoodsutanspodručjaeurop-skihiazijskihcivilizacija,Lévi-Straussvidiutomeštosuone»odabraledaprotumačesamesebepoviješću«,atojenespojivosasvrstavanjemstvari ibićapomoćukonačnihgrupa.23Onpredlažedaseumjestopodjelenanarodespoviješćuionebeznje,uvedepodjelana»hladna«i»topla«društva:prvasuonakojanastojeuništiti»učinakpovijesnihčinilacananjihovuravnotežuikontinuitet«,adruga»interiorizirajupovijesnopostojanjekakobiodnjeganapravilapokretačasvogarazvitka«.24Ta»tvrdoglavaodanostjednojprošlo-sti«hladnihdruštava,izražavajedanstavkojiimjesvimazajednički,akojiseispoljavaneumornim,opetovanimopravdavanjemsvaketehnike,pravilaiobičajajednimjedinimargumentom:»precisunastomenaučili«.25Ikodnasiudrugimpodručjima,starinaikontinuitetsvesudonedavnobilitemeljlegitimnosti.Alistomrazlikomštotastarinanijebilapostavljenaapsolutno,kaoštojeslučajs»hladnim«društvimaukojimasesvijestonjojprotežesvedonastankasvijetaukontinuitetukojinedopuštastupnjevanje.26

»Topla«društvareligijskipoštujuprošlost–onavjerujuuonaznanjailibiihželjelaimatiosvojojprošlosti,kakobipripadnicitihdruštavamoglioprav-davati ili osporavati razvitak tihdruštava i usmjeravatinjihovubudućnost.»Hladna« društva, s druge strane, makar teže nepromjenjivosti, ne moguizbjećipovijesniproces.

»Društvakojazovemo‛primitivnim’nisutoninakojinačin…onačeznuzatimdabuduprimi-tivna,jerimjeidealdaostanuustanjuukomesuihstvorilinjihovibogoviilipreciupočetkuvremena.«27

Povijesnaspoznajajestjedanoblikpripitomljenemisli,onapostojiiudivljojmisli,alinebisemoglorećidaunjojcvate.Divljamisaoželisvijetobuhvatitiunjegovojsveukupnosti,isinkronijskiidijakronijski.28

TotemskisustavipogodnisuzaLévi-Straussovaistraživanja,jersutosustavikojiseteškomogu»mitologizirati«,štoonprepoznajeuizrazitojšturostimi-tovaopodrijetluklanskihnaziva.Njihovoje»virtualnosinkronijskobiće«,naime,ustalnomsukobusdijakronijom.Povijesnidogađaji,nepredvidljivo-šćubroja novorođenihuodređenimklanovima, stalnoprema sebi privlačesustav.29Sobziromnato,zaključujedau totemizmufunkcija imaprevlastnadstrukturom,noitodaje»velikapoukatotemizma«,irazlogštojenjemuposvetiotolikopozornosti,to»daoblikstrukturemožeponekadpreživjetiikadsamustrukturusvladadogađaj«.30

Divlja misao i znanost

Lévi-Straussodređuje»divljumisao«kaomisaokoja

»…nijemisaodivljaka,nitimisaoprimitivnogiliarhaičnogčovječanstva,negonepripitomljenamisao,različitaodkultiviraneilipripitomljenemisliradipostizanjaučinka…obanačinamišlje-njamogupostojatijedanuzdrugiimeđusobnoseprožimati,kaoštoprirodnevrstemogu(baremteoretski)zajednoživjetiiukrštatise,jednedivlje,drugeizmijenjene,uoblikukakavsuimdalipoljodjelstvoilipripitomljavanje,iakoje…njihovopostojanjeprijetnjaopstankuonihprvih.«31

Unašojsucivilizacijijedniobičajiilitabuijasnoodijeljenioddrugihipo-vezanisusamosodređenimkontekstom,dokjeu»egzotičnim«društvimasituacijatakvadasuobičajiikontekstimeđusobnosraslii,štojenajvažnije,sraslisuskontekstomobiteljskihveza.Onoštosekodnasdoimakaoveća



intelektualnapokretljivost,tekaolakšidruštveniživot,posljedicajeupotre-bljavanjaodvojenihdijelova.32Sdrugestrane,urođenicineprekidnoslažuipovezujusveoblikestvarnostištoihpoznaju,bilionifizičke,društveneilimentalneprirode.To je zato jeroni svoje ideje tretirajukaoblago.U tomkontekstu,kaoprvurazlikuizmeđumagijeiznanostiLévi-Straussviditoštomagijapolaziodopćeg i potpunogdeterminizma,dokznanostpriznajedasamozanekedogađajevažeodređenioblicideterminizma–onapravirazlikuizmeđu razina na koje se onimogu primijeniti.33Magijskamisao i obrediizrazsunesvjesnogshvaćanja»istinitosti determinizmakaonačinapostoja-

23

Isto,str.254.

24

Isto,str.255.

25

Isto,str.257.

26

Lévi-Straussovdjeuspoređujenašuemotivnuvezanostuzpredmete izprošlostisasituaci-jomusrednjojAustraliji,gdjesekaosvetitre-tirajućuringeilitjurunge.Ćuringapredstavljatijeloodređenogpretkaisvečanosepredaje,skoljenanakoljeno,osobizakojusevjerujedajereinkarniranipredak.Oniseskrivajuipo-vremenopregledavaju,tenjegujuiobnavlja-ju.Lévi-Strauss tumačinjihovusvetost timeštosu»opipljivisvjedocimitskogvremena«,kojijenjihovimpostojanjemfizičkipotvrđen(isto,str.263).Jedinoćuringemoguosiguratidijakronijsko značenje sustava koji se opre-dijelio za postojanje u sinkroniji. Nadalje,razmatra zašto je našoj civilizaciji stalo doočuvanjaarhivskihdokumenata.Kadabismoizgubilisvojedokumente,našaprošlostnebibila izbrisana: ali bi postojala »kao prošlostsačuvana samo u suvremenim ili novijimprodukcijama, knjigama, institucijama, čakinekojsituaciji…onabibila raspoređenausinkroniji«(isto,str.264).Arhivskidokumen-ti,dakle,dajupovijestifizičkopostojanje,jeronaprekonjihjošuvijekživiusadašnjosti.

27

K.LeviStrosiD.eribon,Izbliza i izdaleka,str.138.

28

Znanještogadivljamisaoimaosvijetu»na-likujeonomkojeojednojsobidajuogledalapričvršćenanasuprotnimzidovimakojajed-nodrugoodražavaju (kao ipredmeteupro-storukojiihdijeli),adapritomenisustrogoparalelna«(C.Lévi-Strauss,Divlja misao,str.285).Takoshvaćenu,Lévi-Straussjudefinirakao analoškumisao, jer »mentalne građevi-ne«štoihonagradiikojimarazumijevasvi-jet,nalikujutomsvijetu.Potomeserazlikujeodpripitomljenemisli,kojejepovijesnaspo-znajajedanoblik.

29

Sinkronija sigurno dominira nad dijakroni-jom kada je riječ o hortikulturi primitivnih

naroda. Lévi-Strauss daje razne primjere ouzgojubiljakaicitiraautorekojisuprimije-tiličistoćunjihovihvarijeteta.Tajtrudkojijeuloženudiferenciranje ikoji seprimjenjujenapraktičnuispekulativnuaktivnost,navodiLévi-Straussadaustvrdidasei»urođeničkeinstitucije, iako i njih nosi struja vremena,moguodržavatinastalnojudaljenostiodpo-vijesneslučajnostiinepromjenjivostijednogplana,iploviti,akosetakomožereći,strujominteligibilnosti« (isto, str. 86). Navodi citatbotaničaraAndersona:»Nekesunajizvornijevarijetetečakuzgajalenesamorazličiteobi-telji, nego i različita plemena i u različitimkrajevima.Bilajepotrebnafanatičnaodanostjednome idealnom tipu kako bi se sačuva-li takočistivarijeteti,unatoč tomešto suseprenosili od obitelji do obitelji, od plemenadoplemena.Činise,dakle,netočnimtvrditi,kako se to često radi, da senajnepostojanijivarijetetisusrećukodnajprimitivnijihnaroda.Upravo jeobratno. Jer,bašsuoniurođenicikoje često posjećuju, oni koji žive u blizinivelikihprometnicaigradova,oničijasetra-dicionalnakulturanajvišepromijenila,uzrokvjerovanju da su primitivni narodi nemarnipoljodjelci.«(isto,str.86)

30

Isto,str.254.

31

Isto,str.240.

32

No,postojepodručjaukojimajedivljamisao,poputdivljihvrsta,relativnozaštićena.Takvaje,naprimjer,umjetnostkojaunašojciviliza-cijiima»statusnacionalnogparka«.

33

Lévi-Strauss citira evans-Pritchardovo raz-mišljanje o magiji: »Promatrana kao sustavprirodnefilozofije,ona(witchcraft)uključujeteoriju uzroka: nesreća nastaje iz vradžbinakojedjelujuzajednosprirodnimsilama«(isto,str.24).Vradžbinesuodgovornezaposebnuokolnostkojaprirodnesiledovodiuuništava-jućuvezusastanovitomosoboma,naprimjer:krovbi ionakopaojer jebiodotrajao,ali jevradžbinakrivaštojepaobašuonomtrenut-kukadjeodređenaosobabilapodnjim.



njaznanstvenihfenomena,takodabideterminizambioglobalnonaslućeniodigranprijenegoštojeupoznatipoštovan«.34Također,mitskamisao»nijesamozatočenicadogađajaiiskustavakojeupornoraspoređujeipreraspore-đujedabiimotkrilanekismisao;onajeiosloboditeljica«jerustajeprotivodsustvasmisla,»skojimseznanostnajprijenagodila«.35

Mitove,legendeipričeproizveojeistiduh,atajduh,suprotnoDescartesovojmetodi,nikadneprihvaćadjelomičanodgovor,neželidijelitiproblem.Nemožesepomiritisčinjenicomdaneštonezna.Ontežitakvomrazumijeva-njukojehoćeobuhvatitiukupnostpojava.36Mit,suočensnekimproblemom,moravoditiračunaosvimproblemimaizsvihoblastizajedno;onisemorajumoćiusporediti.Znanost,dakle,pristupafizičkomsvijetunaapstraktannačintražećiformalnasvojstva,adivljamisaojestkonkretna,onapristupasvije-tutražećiosjetilnekvalitete.Znanjekojesezasnivana»teorijiosjetilnog«idanaszadovoljavanašeosnovnepotrebepomoćuvještinakojesekoristeusvakodnevnomživotukaoštosu:poljodjelstvo,stočarstvo,lončarstvo,tka-nje, čuvanje i pripremanjehrane. Iz znanjakoje se temelji napojmljivostiproizašlajesuvremenaznanost.

Strukturalizam vs.antropocentrična filozofija subjekta

Lévi-Straussusunajčešćeprigovaralionikojimajesmetalopoimanjestruk-turâkaostabilnihpojava.Takvisuseprigovoriuglavnomzasnivalinanera-zumijevanjupojma‘struktura’–pojamstrukturase,naime,uopćenemožeshvatitibezpojma‘transformacija’.Strukturasenesvodinasistem;sistemnijeništadrugodoli skupelemenata injihovihodnosa.Strukturučineele-menti,skupovi,odnosiunutariizmeđunjih,teneizmjenjiviodnosikojiomo-gućujudaseizjednogskupaudrugimožeprijećipomoćutransformacije.Piagetnaslijedećinačinodređujestrukturu:

»Strukturajestsistemtransformacijakoji imauviduzakonekaodiosistema(nasuprotsvoj-stvimaelemenata).Sistemseodržavaibogatisamomigromtransformacija,adatransformacijeneprekoračujusvojegraniceinepozivajusenavanjskeelemente.Ukratkorečeno,strukturaobuhvaćatrisvojstva:svojstvototaliteta,svojstvotransformacijaisvojstvoautoregulacije.«37

Svojstvoautoregulacijeomogućavadastruktureživevlastitimživotomkon-zervirajućiseizatvarajućisesameusebe.Transformacijesurazličitesobzi-romnarazličitetipovestruktura.Piagetističevrijednostpojmatransformaci-je,kojiizmeđuostalogomogućujedasestrukturalizamodijeliodsvihonihfilozofskihteorijakojesejošodPlatona,prekoKantadoHusserla,pozivajunaformeilisuštine.38

Strukturiranisutotaliteti»poprirodistrukturirajući«,auspjehpojmastruktu-rePiagetvidiutomdvojstvukojeonasadrži,odnosnoubipolarnostisvojstvadajeistovremenostrukturirajućaistrukturirana.Sistemtransformacijajesttastrukturirajućadjelatnost.Ustrukturiserazlikujuonielementikojisupodre-đeni transformacijama i zakoni strukture koji upravljaju transformacijama.Naime,svojstvobilokakveoperacije,nasuprotnekomdjelovanju,jestdaseorganizirausisteme.PoPiagetu,tisistemisvojimkonstrukcijamačinestruk-ture,alinepostojeprije tihkonstrukcija,odnosnoneuređuju ihunaprijed.Svojstvoautoregulacijestrukturâodnosisenatodaoneuređujusamesebe,dasusamodostatne,odnosnodatransformacijejednestrukturenevodeizvannjenihgranica,negodastvorenielementi,kojipripadajudanojstrukturi,odr-žavajuzakonenjenereprodukcije.Operaciještoihvršisubjektkonstitutivnisuelementistrukturakojeonkoristi.39



Postavka sinkronijskog strukturalizma u lingvistici jest da je jezik kolek-tivnainstitucijačijasupravilanužna.Skupznačenjajestsistemdistinkcijai opozicija, pošto su značenja relativna jednau odnosunadruga, i ujednoje sinkronijski sistem, jer su ovi odnosimeđusobno zavisni.40 Po Piagetu,struktureodgovarajuformamaformikojeposjedujusvojstvaautoregulacije,transformacijeitotaliteta.Akorazlikujemostanjaravnotežeistanjauravno-teživanjakaoproces,sinkronizamjetakoshvaćenkaoizraznepromjenjivogdijakronizma.Štosetičeprigovorapovjesničaraifilozofa,poputSartrea,dazbogtakvogpristupaodbijaidejukretanja,Lévi-Straussimodgovaradaionipretpostav-ljajuda ljudiuosnovimislena istinačin,pošto inačenebimoglipretpo-stavljatištosedogađalouglavamaljudiprijenekolikostoljećaitisućljeća.Lévi-StraussuSartreovupolazištuvidivelikugrešku:onječovjekadefiniraopomoćudijalektike,adijalektikupomoćupovijesti.Zbogtogaupadaupoteš-koćekadpokušavaobjasnitinarode»bezpovijesti«.Takavkonceptukojemsespoznajipovijesnihčinjenicadajepovlaštenomjesto,Lévi-Strausspromatrakaokulturnoobilježje.41Napominjućidajesvakooddesetakatisućadruštavakojapostojeilisupostojala,uvlastitimočimabilomoralnosuperiornonaddrugima iusebividjelosažetaksmisla idostojanstva ljudskogroda,Lévi-Straussupozorava:

»…bilotokodnjihilikodnas, trebamnogoegocentrizmainaivnostidasevjerujekakosečovjekčitavzavukaousamojedanodpovijesnihiligeografskihoblikasvogabića,dokseistinaočovjekunalaziusustavunjihovihrazlikaizajedničkihsvojstava«.42

ZastupnicifilozofijesubjektaupućivalisuLévi-Straussuiprigovorezaanti-humanizam,naštojeodgovorioda»dobroorganiziranhumanizamnepočinjesamimsobom«,kaoštoufilozofskojtradicijikojapotječeodDescartesasve

34

Isto,str.25.

35

Isto,str.35.

36

»Mirezoniramopomalonaovajnačinkada,zamoljenidadamoobjašnjenje,odgovaramo‘tojekad…’ili‘tojekao…’«(K.LeviStrosiD.eribon,Izbliza i izdaleka,str.153).Objaš-njenje koje dolazi iz lijenosti s naše strane,mitskamisaosistematskikoristikaonastavu.

37

JeanPiaget, Strukturalizam,BIGZ,Beograd1978.,str.18–19.

38

ZaPiageta,strukturalizamjestponajprijeme-todaspoznavanja,anedoktrina.Onnudiod-govornapitanjeoporijeklu imehanizmimaspoznavanja.

39

Jednako kako postoje stege kojima se svakijezik podčinjava kada bira foneme za svojfonološki sistem. »Jednom riječju, subjektpostojijerje‘biće’strukturanjihovastruktu-racija.«(Isto,str.142)

40

Piagetupozoravadajeproblemsjezikomtajšto, ako on i proizlazi iz djelomično struk-

turirane inteligencije, on sa svoje strane tuinteligenciju i strukturira. Nadalje, podsjećadasesenzorno-motoričkainteligencijadoka-zanotemeljinastrukturamakojesetičuopćihkoordinacija djelovanja, a koje se ne mogupripisatijeziku.

41

ZaSartreakažedaje»postaozarobljenikomsvogaCogita:DescartesovCogitoomoguća-vaojepristupuniverzalnom,alipoduvjetomdaostanepsihološkiiindividualan;sociologi-zirajućiCogito,Sartresamomijenjazatvor…Sartreov kut gledanja na svijet i na čovjekapokazujeonuuskostpokojojseobičnopre-poznajuzatvorenadruštva.«(C.Lévi-Strauss,Divlja misao,str.271)Ktome,dodajedajezaetnologafilozofija»prvorazredanetnografskidokument«,poštoseunjojnalazesvioblicidivljemislikojutrebaproučavatiakoseželirazumjetimitologija našeg vremena. Sartre-ovasemisaonalaziumitološkomkontekstufrancuske revolucije, u kontekstu ideologijekojajeiznjeproistekla.Takvasemisaona-lazi u svom uskom okviru koji nije univer-zalnenaravi.Prematojmisli,društvoovisioapstraktnojmisli, a ono je u stvari stvorenoobičajimainavikama.

42

Isto,str.271.



počinjesubjektom.Zapadnijehumanizamantropocentričan–onjeodvojiočovjekaodostalihvrstaitimemuonemogućiodavidigranicesvojemoći,teseodtogtrenutkačovjekpočinjesamouništavati.Lévi-Strausspostavljapi-tanjezaštobisesvakipojedinactrebaopoštivatisamozatojerjeneponovljivijedinstven.Naime,neponovljivesuijedinkedrugihvrsta.Priznajućiodre-đenapravasvimvrstamaizapravačovjekapostigaobiseširikonsenzus,jerjetakavpoglednasvijetblizakfilozofijiDalekogistokaistoicizma,aistavušto ga imaju primitivni narodi. Nasuprot egzistencijalističkoj humanizacijiuniverzuma,gdjesecijeliuniverzumzatvaraunutarokvirasubjekta,čovjekbi, premaLévi-Straussu, trebaobiti uvjeren»dazauzima sićušnomjestoustvaranju,dagabogatstvostvaranjadalekoprevazilazi,idanijedannjegovestetski pronalazak nećemoći da se takmiči sa pronalascima koje pružajumineral,insektilicvijet«.43

Zaključniosvrt

PodručjekojimseLévi-Straussbavipripadaifilozofijiisociologiji,etnolo-gijiiantropologiji,znanostiknjiževnostiipsihologiji.Njegovnačinmišljenjaodlikujenesamo»pitomamisao«svojstvenaznanostiveći»divljamisao«,kojasezadržalauumjetnosti.Onsenebavistrogosamojednimpredmetnimpodručjem,većnalaziinspiracijuzasvojarazmatranjausvimoblastimazna-njakojeječovjekstvorio.Premdasunjegoviradovi

»…doistaznanstveniusmisludosljednostiuzaključivanju,ipakobuhvatom,padonekleime-todom,nadilazeokvireznanstveneteorijedotemjeredajenjegovopus,gledanucjelini,poma-lonalikzadivljujućojmisaonojkonstrukcijikoja–poput,recimo,psihoanalize–zahvaćaionoštonepripadasamoznanosti–nitisemožesamotakoocjenjivati–negoiumjetnosti.«44

Najzanimljiviji,ijedanodtemeljnihproblemakojimsebaviLévi-Straussjestonajodualnostistruktura,oproturječnostimakojesenalazenadvasuprot-napola,osuprotnostimatermina.45Pojmom‘dualizma’otvaraseiproblemidentiteta–formiranje»ja«nasuprot»drugog«,čimeseintenzivnobaviher-meneutikaipostmodernističkaipoststrukturalističkakritika.Moglobiserećidasuisamanjegovadjelaobilježenajednimprotuslovljem.Makarsedržidajejedanodutemeljiteljastrukturalizma,zakojisesmatradapripadamoderni,njegovnačin izlaganja jepostmodernistički.Njegovstilobilježavastrogostznanstvenogzaključivanjaisprepletenogelementimafilozofije,etnografijeiautobiografije.On je istovremenomodernist iutemeljitelj strukturalizma, ipostmodernistipoststrukturalist.Njegovatemeljnatezaostrukturiljudskogumaimetodakojomsekoristioodpočetkasupodvrgnuteoštrojkritici,nočaksuinajoštrijikritičariuvidjelivrijednosttakvognačinarazmišljanjainisumogliporećidasenjegovizaključcitrebajuuvažavati.Razlikaizmeđupripadnikatehničkinerazvijenihkulturaionihtehničkirazvi-jenih,premaLévi-Straussu,nalikjerazliciizmeđudivljihipripitomljenihži-votinja:građaitemeljnezakonitostisuiste,samoserabenadrukčijenačine.Temeljnatezaosličnosti»divlje«i»pitome«mislidanasješirokoprihvaćena,tedobivabrojnenoverazradeuoblikukritikaeuropocentrizma.Takođerjeteškoosporitidasetotemizamtrebashvatitikaosustavklasifikacije.Njegovasemetodakomparativneanalizerituala,običaja,ceremonijala,književnostiiumjetnostipokazalaizuzetnoplodna:onihjeproučavaoucjelini;jerporukakojuprenosinekimit,naprimjer,nijesadržanasamoutomjednommitu,većucjelinisustavamitova,asvakipojedinimitprenositekdiocijelepriče.46

Njegovoshvaćanječovjekaprvenstvenojeshvaćanjedruštvenogbića.Toštojeignoriraoobjašnjenjadokojihbisemoglodoćiiizbiološkeilipsihološke



perspektive,posljedicajevećspomenuteodanostistrukturalističkojmetodiipretpostavcičovjekakaodruštvenogbića.Kolikogodbilapotrebnaistraživa-njaživotinjskogsvijeta(kojimsebavisociobiologija)iistraživanjapsihologi-jegrupe,nijeimaopotrebezanjihovepretpostavke,jerjesmatraodasusocio-loškarazmatranjadovoljnouvjerljiva.47Htiojeistotakoodoljetiiskušenju,ukojepadajumnogisociolozi,etnoloziipovjesničari:kadaimsedogodidaimistraživanjanenadanopromijenepravac,onipuneprazninepsihoanalitičkimobjašnjenjimaumjestodapreradesvojatumačenja.Lévi-Straussjezasebetvrdiodajekantovac,jerjeprihvatioslijedećaKanto-vanačela:»Daduhimasvojestegeiprinude,daihonnamećestvarnostikojajevječitonedokučiva,idasavladavastvarnostsamoprekotihstega.«48

Onsvojomstrukturalnomantropologijompokušavasmanjitirasjeklinukojasenalaziizmeđufilozofijeiznanosti.Svojimrazmišljanjimadolazidokraj-njihapstrakcija49–dooblika–aodnjihdokonstitucijeduha,odnosnonašeg

43


44

MilivojSolar,pogovoru:Divlja misao,Gol-denmarketing,Zagreb2004.,str.315.

45

Lévi-StraussnakrajuMitologikadajeodgo-vornavelikopitanjekojeprožimanjegovči-tavopus–postoji linekaosnovnaopozicijaikoja je to?:»Osnovnaopozicija, roditeljkasvijudrugih…jestbašonakojuiskazujeHam-let u obliku ipak previše lakovjerne dileme.Jerčovjekunijesudbinomdatodabiraizme-đubiti ine-biti.«Čovjekjeprisiljen»preuzetidvijeproturječneočiglednostiodčijegsudarapodrhtavanjegovamisaoi,kakobineutralizi-raonjihovusuprotnost,stvarabeskonačannizdrugihbinarnihdistinkcija…«(ClaudeLévi-Strauss, »FinaleMitologika«, u:Marksizami strukturalizam, Nolit, Beograd 1974., str.13–75)

46

OnoštoLévi-Straussaopetrazlikujeodmno-gih postmodernista i poststrukturalista, nje-govojeuvjerenjedajespoznajamoguća.Onuvišenavrataponavljasvojeuvjerenjedabisesvestrukturemogletočnoodreditikadabipostojaladovoljnorazvijenametodailikom-pjuterskiprogram,tedaćejednogadanadois-taipostojati.No,nikadanećemosveuspjetispoznati, svaki riješeni problem povlači zasobomnove,itakounedogled.Uznanstvenuspoznajutrebaimatipovjerenjamakar,kakovrijemeprolazi, postajemo sveuvjereniji dajenašasposobnostmišljenjapreslabadapratikoraksastvarnošću, idolazimodospoznajekrajnjegparadoksa:neznamosasigurnošćunidaovoznanje,kojenamotkrivanemoguć-nostkonačnespoznaje,imaikakvuspoznajnuvrijednost. No, poručuje Lévi-Strauss, trebaustrajatinaznanstvenomradu, jerništavišenepotičeineobogaćujeduhkaoštotočinipokušajdaseslijediznanost.

47

Za sebe je tvrdio da se bavio društvenim ihumanističkim znanostima, no isto tako jenaglašavao da to zapravo nisu znanosti, zarazlikuodegzaktnihiprirodnih–kojetone-sumnjivo jesu. Po njemu se one svode podistinaziv»samonatemeljujednesemantičkefikcije i filozofske iluzijezakoju jošuvijeknemapotvrde«(ClaudeLévi-Strauss,»Znan-stvenikriterijiudruštvenimihumanističkimdisciplinama«,u:Strukturalna antropologija 2,Školskaknjiga,Zagreb1988.).OnsamjeuUvertiri napisaoda jenjegova»znanostomitologiji« samo još jedanmit omitovima.Antropologijajesamojedanodnačinanakojiljudiunosesmisaousvojaiskustva.Onapred-stavljapokušajkultureZapadadashvatisamusebe i da opravda svoju egzistenciju činećiživotunjoj značajnim.Protivnikznanostiočovjekujestsvijestznanstvenikadaseistra-živanje vrši na njima samima. Pošto čovjeknemožebitinezainteresiranzasamogasebe,humanističke znanosti od početka se hrvu sneobjektivnošću.Humanističke znanosti ne-dostatnotočnoobjašnjavajuiproričučimenejamčesigurnostsvojihtvrdnji.Nemožesesasigurnošćupredviđati što će se od svihmo-gućih i shvatljivih, te potpuno neshvatljivihdogađajaostvariti.

48


49

Uznemirujuća moguća konzekvenca Lévi-Straussovihtezajestdaječovjekumalovaž-noukakvojkulturi(skakvimvrijednostima)živi, sve dok se njegovo društvo temelji naoblicimamislikojiuređujuinstitucijeiobiča-je.Lévi-Strausspozivanaosvještavanjespo-znaje da nijednodruštvonije sasvimdobro,noidanijednonijepotpunološe.Svakodruš-tvopružanekekoristisvojimčlanovima,aliusvakomsenalazikonstantantalognepravde.



uma,kojijetemeljiuvjetnašegbivanja.Unjegovujeantropologijukaokon-stantautkanafilozofija,kojasepitaoizgradnjismislazačovjeka.Onadijelielementesbudizmomimarksizmom,pitajućiseučemubičovjekmogaonaćispasubesmislenomsvijetu.Nikadanijesmatraodasesveštočinidruštveniživotmožepodčiniti strukturalističkoj analizi.Društveni život i iskustvenastvarnostponjemuspadajuupodručjeneizvjesnog,aonoštoseodlučioistra-živatisamosuotočićinakojimaseističuodređeneorganizacije.Kakojesamrekao, posvetio se proučavanjuvrlomalih područja u koja semožeuvestineštoreda.

JanaHodžić

Savage Thought: Science on the Concrete or Universal Logics of Spirit

AbstractThis essay deals with explorations of the ‘mythical’ thought in Lévi-Strauss’s most significant book – TheSavageMind. ‘Savage’ thought (or ‘mythical’ thought) is logic of mind which is inherent to every human being, and as such it determines all human societies. Anthropology should reveal unconscious structure in which institutions and customs are rooted. Unconscious activity of mind dictates forms to the content. One of the key assumptions is that those forms are basically the same to all people – ancient and contemporary, primitive and civilized – and it calls for revelation of unconscious structure which determines every institution and custom.

Key wordsClaudeLévi-Strauss,structure,unconsciousactivityofmind,universallogicofmind,socialinstitutions,formandcontent,‘savage’thought(‘mythical’thought),‘tainted’thought

Documents

Divlja misao: znanost o konkretnom ili univerzalna logika duha · 2014-06-22 · Klod Levi Stros i Didie eribon, Izbliza i izda-leka, Svjetlost, Sarajevo 1989., str. 125. FILOZOFSKA