Sve o ljekovitim i začinskim biljkama

Reader’s Digest

Sve o ljekovitim i zaËinskim

biljkama

Sve

o lje

kovi

tim

i za

Ëins

kim

bi

ljkam

a

Uzgoj • LijeËenje biljkama • Prirodna ljepota Oko kuÊe • Vjeπtine • Kulinarstvo

Uæivajte u ljepoti i bezbrojnim moguÊnostima primjene biljaka. Bez obzira na to imate li velik vrt ili samo prozorski sanduËiÊ i pokojicvjetnjak, otkrijte kako je lako i korisno uzgajati biljke za primjenu u pripremi jela i lijeËenju, u kozmetiËke i dekorativne svrhe. Drevnanarodna mudrost i suvremeni struËni savjeti nadopunjuju se u ovojraskoπno ilustriranoj knjizi.

• VodiË kroz viπe od 100 ljekovitih i zaËinskih biljaka

• Savjeti za sigurnu primjenu biljaka u lijeËenju uobiËajenih bolesti

• Recepti za slasna i ukusna jela, prirodni pripravci za njegu iuljepπavanje, biljna sredstva za ËiπÊenje doma, lijepi i moderniukrasni predmeti — i joπ mnogo, mnogo toga...

www.mozaik-knjiga.hrISBN 978-953-14-0671-0

A_AUHER_cover_CRO.qxd 11/23/09 1:18 PM Page 1

001-003_AUHER_prelims CRO.qxd 11/22/09 3:22 PM Page 2


biljkama

001-003_AUHER_prelims CRO.qxd 12/9/09 10:40 AM Page 3


SADRÆAJUvod 6

Popis ljekovitih i 8zaËinskih biljakaVodiË od A do Æ za viπe od 100 ljekovitih i zaËinskih biljaka i naËini uporabe u lijeËenju i domaÊinstvu

Uzgoj 140Informacije o uspjeπnu uzgoju bilja, u vrtu i posudama.

LijeËenje biljkama 176Pripravci od ljekovitog bilja za jaËanje zdravlja i opÊeg stanja te za lijeËenje Ëestih bolesti

Prirodna ljepota 240Tretmani za ljepotu, ËiπÊenje lica i njegu tijela, pomoÊu biljaka i esencijalnih ulja

Oko kuÊe 282Od radnog stola do kupaonice, od odjeÊe do kuÊnih ljubimaca biljke daju najbolja rjeπenja.

Vjeπtine 298Suvremeni i tradicionalni lijepi predmetikoje je lako napraviti

Kulinarstvo 326Izvrsni, jednostavni recepti u kojima se koriste biljke i zaËini iz cijelog svijeta

Kazalo 384


6 SVE O LJEKOVIT IM I ZA»INSKIM BILJKAMA

Gornji red: indijski lotus (Nelumbo nucifera). Desno: maæuran(Origanum marjorana). Donji red, lijevo: vrtna majËina duπica

(Thymus vulgaris). Desno: pupavica (Echinacea sp.)

Uvod

VAÆNOUzgoj biljaka: Neke biljke mogu postati agresivne, i mogu biti otrovne za ljude iæivotinje. Gdje god je bilo moguÊe, stavljena je ta opaska, no propisi se s vremenana vrijeme mijenjaju. »itateljima savjetujemo da se o uporabi posavjetuju slokalnim uzgajivaËima biljaka.Biljna medicina: Autori knjige nastojali su biti precizni i aktualni πto je viπemoguÊe, jer se medicinsko i farmakoloπko znanje stalno mijenjaju. »itatelji se osvemu trebaju posavjetovati sa struËnjacima s podruËja medicine. Naime, iakoprirodne, biljke sadræavaju kemijske supstancije koje ponekad mogu prouzroËitiozbiljne popratne pojave. Ako ih rabite nerazborito, mogu biti otrovne. Autori,istraæivaËi, urednici i izdavaËi ove knjige nisu odgovorni za bilo kakve pogreπke,previde ili postupke koji mogu nastati kao posljedica informacija iz ove knjige.

Biljke su se upotrebljavale tisuÊama godina za poboljπanje

okusa i Ëuvanje hrane, lijeËenje bolesti i slabosti ljudi,

uniπtavanje πtetnika kod æivotinja, osvjeæavanje zraka, te

ukraπavanje æivotnog prostora. StoljeÊima, biljke se dovodilo

u vezu s dojmljivim mitovima, legendama i folklorom.

OpÊenito, zanimljive su biljke koje su na cijeni zbog okusa,

mirisa ili ljekovitih svojstava, a razliËiti dijelovi poput stabljike,

cvijeta, ploda, sjemena, korijena ili lista - mogu imati vaænu

primjenu. Od malih trava koje rastu uz autoceste, grmova u

planinskim podruËjima do visokog drveÊa u vlaænim tropskim

dæunglama, diljem svijeta postoji doslovce tisuÊe ljekovitih i

zaËinskih biljaka.

U knjizi Sve o ljekovitim i zaËinskim biljkama kombinirali smo

tradicionalna znanja i mudrosti o bilju s najnovijim savjetima

struËnjaka za vrtlarstvo, herbalista, naturopata, specijalista za

ËiπÊenje, majstora i kuhara da pokaæemo kako moæete uspjeπno

uzgajati biljke te odabrati najbolji naËin njihove uporabe u

svakodnevnom æivotu. Saæete informacije o viπe od 100 biljaka

u popisu od A do Æ, zajedno s poglavljem o njihovoj uporabi,

omoguÊit Êe vam da poboljπate svoje zdravlje, uπtedite novac

i rabite manje kemikalija u domaÊinstvu.

Osim πto donosi upute o vrtlarstvu, sigurnim biljnim

pripravcima, piπe o prirodnoj kozmetici, originalnim zamislima

majstora i umjetnika, biljnim pripravcima za proËiπÊavanje,

donosi i izvrsne recepte. Takoer, ovaj praktiËni vodiË kroz

svijet ljekovitih i zaËinskih biljaka opremljen je informacijama i

ilustriran prekrasnim fotografijama. Nadamo se da Êete u njemu

pronaÊi izvor zadovoljstva.



008-009_AUHER_openers CRO.qxd 11/22/09 4:03 PM Page 8

Popis ljekovitogi zaËinskog biljaPovijest uporabe i metoda uzgoja ljekovitog izaËinskog bilja oËaravajuÊa je tema, vrijednapozornosti. Ovaj praktiËan vodiË kroz viπe od 100 biljaka, od kojih veÊinu moæete uzgajati u vrtu oko svoje kuÊe, uputit Êe vas kako ihuzgajati, upotrebljavati i pohranjivati.

008-009_AUHER_openers CRO.qxd 11/22/09 4:03 PM Page 9


Gornji red, slijeva nadesno: vrtna majËina duπica (Thymusvulgaris), buhaË (Tanacetum cinerariifolium), tajlandskibosiljak (Ocimum basilicum) 'dark opal' (Ocimum basilicum)

Srednji red, slijeva nadesno: ljekovita kadulja (Salviaofficinalis), ruæmarin ruæiËastog cvijeta (varijetetRosmarinus officinalis), glog (Crataegus sp.)

Donji red, slijeva nadesno: pitomi sljez (Althaea officinalis),rau ram ili vijetnamska metvica (Persicaria odorata syn.Polygonum odoratum)

010-011_AUHER_A-Z CRO.qxd 11/22/09 4:07 PM Page 10

Popis ljekovitih i zaËinskih biljakaAloj 12

Anelika 13

Anis 14

Bakopa 15

Bazga 16

Bekovina 17

Boraæina 18

Bosiljak 19

Boæur 22

Branka 23

BroÊika 24

Celer 25

Citronovac 26

Crna kopriva 27

»ajevac 28

»ehulja 30

»iËak 31

Djetelina 32

–umbir 33

Estragon 34

Eukalipt 35

Galgant 37

Gavez 38

Ginko 39

Ginseng 40

Gospina trava 41

Gotu kola 42

Hmelj 43

Hren i wasabi 44

Iris 45

Jaglac 46

Jasmin 47

Kadulja 49

Kajeputovac 52

Kamilica 53

Kim 54

Kiselica 55

KlinËiÊ 56

KonËara 57

Kopar 58

Kopriva 59

Korijandar 60

KoromaË 61

Krasuljica 62

Krvara 63

Kurkuma 64

Lan 65

Lavanda 66

Lipa 69

Ljubica 70

LjupËac 71

Lovor 72

Luk i Ëeπnjak 74

MaËja metvica 78

MaÊuhica 79

MajËina duπica 80

Mak 82

Marulja 84

MaslaËak 85

MatiËnjak 86

Maæuran, mravinac i origano 87

Metvica 89

Metvulja 91

Miloduh 92

Mirta 93

Neven 94

Odoljen, ljekoviti 95

Paprika 96

Pasiflora 100

Perπin 102

Pelargonije 104

Pelin 106

Poponka 107

PotoËarka i dragoljub 108

Preslica 109

Pupavica 110

Pupoljka 111

Rikula 112

Ruæa 114

Ruæmarin 118

SladiÊ 121

Sljez, bijeli i vrtni 122

Smilje 123

Sporiπ 124

Stolisnik 125

©imπir 126

Trputac 127

Tuπanj 128

Vidac 129

Vlaska 130

VratiË, majËinski 131

VratiË, obiËni 132

Vrijesak 133

DrveÊe 134

Bobice 136

ZaËini 138

POPIS LJEKOVIT IH I ZA»INSKIH BILJAKA 11

010-011_AUHER_A-Z CRO.qxd 12/9/09 10:57 AM Page 11


AlojAloe vera syn. A. barbadensis, A. vulgaris Aloeaceae

Stari EgipÊani zvali su je ≈biljkom besmrtnosti«,

a Kleopatra je koristila njezine sokove kako bi Ëuvala

ljepotu. Prozirni gel iz odrezanih listova ima umirujuÊe i

iscjeljujuÊe djelovanje. Prava aloja pogodna je za uzgoj u

velikim posudama i kamenjarima, a moæe biti i sobna biljka.

Ostala narodna imena: aloja, prava aloja, pravi alojDijelovi koji se upotrebljavaju: liπÊe

kuÊe pripravljen napitak ne smije koristiti.Komercijalni pripravak (bez laksativnogsastojka) moguÊe je naÊi, i prva istraæi-vanja pokazuju da moæe ublaæiti stanja od dijabetesa tipa I do visoke razine lipidau krvi.

Za sigurnu i ispravnu uporabupripravaka od aloja, pogledajte Prvu pomoÊ, na 220. stranici. Ne uzimajte gaoralno ako ste u drugom stanju ili dojite.Vanjska primjena u to vrijeme smatra sesigurnom.

Prirodna kozmetikaVeoma ublaæavajuÊ i hranjiv za opeËenu i dehidriranu koæu, aloj takoer sluæi zanjeæno skidanje odumrlih stanica koæe, te obnavlja stanice, Ëime se spreËavanastanak oæiljaka i bora. Radi specifiËneprimjene, vidi Opekline, stranica 255, te Ruke i nokti, stranica 258. Æelite linjegovati kuÊne ljubimce, pogledajteNjega kuÊnih ljubimaca, stranica 297.

UzgojAloe vera je sukulent, s vrlo svjeæim svijetlo-zelenim listovima koji tvore lepezu odmah izzemlje, bez stabljike. U toplim podnebljima,ima uske cjevaste i æute cvjetove. A. feroxvisoka je vrsta s jednom stabljikom i imadugaËke, sivkaste, sukulentne listove sbodljama, te visoke klasaste æuÊkastonaranËaste cvjetove.• Poloæaj Aloj traæi sunËano mjesto

i dobro dreniranu zemlju. • Razmnoæavanje Moæe se uzgojiti od sjemena, ali biljka rijetko daje sjemeizvan vruÊeg podneblja. Razmnoæite je iz izdanaka koji se pojave pri dnu biljke. Te biljËice suπite dva dana, pa ih ondaposadite u posudicu napunjenu zrnatom

rastresitom mjeπavinom za lonËanice. Kadse jednom uËvrste, preselite ih na njihovotrajno mjesto. • Odræavanje Aloj Êe uniπtiti Ëak iveoma slab mraz, pa ga u podruËjima gdjezimska temperatura pada ispod 5ºC trebauzgajati kao lonËanicu i unijeti u kuÊutijekom hladnih dana. To je izvanrednasobna biljka uz dobro svjetlo.• ©tetnici i bolesti Braπnasta uπ(Maconellicoccus hirsutus) moæe zadavatimuke sobnim biljkama, a rijetko se pojav-ljuje kod onih uzgajanih na otvorenom.Poprskajte insekticidnom sapunicom, koja nije otrovna za æivotinje i ne ostavljareziduum. Poprskajte kasno popodne, jervisoke temperature æarkog sunca moguspaliti osjetljivu biljku. • Branje i Ëuvanje Berite liπÊe samokad ga trebate i upotrijebite samo onolikolista koliko vam je potrebno. Odreæite dio koji Êete koristiti, a ostatak omotajteprozirnom folijom i stavite u hladnjak, za poslije.

Herbalna medicinaAloe sp., ukljuËujuÊi i Aloe vera syn.A. barbadensis i A. ferox. Dijelovi koji se upotrebljavaju: listovi. Prozirni sluzavigel iz sredine lista ima protuupalna iiscjeljujuÊa svojstva. Vjerojatno najpoznatijipo sposobnosti da pomaæe iscijeliti ope-kline, gel prave aloje moæe se primjenjivati i na rane, ogrebotine, ekceme, psorijazu iËireve.

IzluËina iz prerezanog lista izrazito jepurgativni laksativ, pa se prema tome, kodPosadite osuπene dijelove biljke u male cvjetnjake.

Aloj (Aloe vera)



AnelikaAngelica archangelica Apiaceae

Raskoπna, aromatiËna biljka anelika ima medicinsku i kulinarsku svrhu.

Svoje ime duguje arkanelu Rafaelu, za kojeg se kaæe kako je nekom

redovniku otkrio da ta biljka lijeËi kugu.

Ostala narodna imena: divlja anelika, ljekovita anelika, kravojacDijelovi biljke koji se upotrebljavaju: liπÊe, stabljika, sjeme, korijen

Uzimajte aneliku samo u malim, kulinar-skim koliËinama. Ne uzimajte dong quaiako ste u drugom stanju ili dojite.

KuhanjeAnelika je popularno kuhano ili parenopovrtno jelo u nekim skandinavskimzemljama; ima moπusni, gorko-slatki okus. Suπeno sjemenje i stabljika koriste se (macerirane ili u esencijalnom ulju) uvermutu i nekim likerima kartuzijanskih ibenediktinskih redovnika. Glazirani listovi i stabljike popularan su ukras za kolaËe i slatkiπe.Blanπirajte mlade izboje za uporabu u salatama. Koristite liπÊe i stabljike umarinadama i tekuÊinama za poπiranjemorskih plodova. Dodajte liπÊe u receptimaza opore plodove kakva je rabarbara. Oni smanjuju kiselost, a njihova slatkoÊaomoguÊuje vam da smanjite koliËinuπeÊera.

UzgojPostojbina joj je sjeverna Europa. Angelicaarchangelica izraste do 1,2 m i imarebrastu, πuplju stabljiku i sloæeno liπÊe, a cvijet na stabljici moæe dosegnuti i 1,8 m, iako se Ëesto ne pojavi do treÊegodine.

Ornamentalna anelika (A. Pachycarpa)naraste otprilike do 1 m i ima sjajnetamnozelene listove. Uglavnom se uzgajaza ukras. Anelika s ljubiËastom stabljikom(A. atropurpurea) koristi se na sliËan naËinkao i A. archangelica. Izraste otprilike do1,8 m, stabljika joj je ljubiËasta, a imasvijetlozelene do bijele cvjetove.NajuoËljivija podvrsta je A. gigas, kojanaraste do 1,8 m, s izrazito tamnocrvenimpupoljcima, koji se otvaraju u vinskicrvene do izrazito ljubiËaste cvjetove. • Poloæaj Anelika traæi sjenovita mjesta u dobro dreniranoj, ali vlaænoj ikiselkastoj zemlji obogaÊenoj kompostom.Ostavite razmak od 1 m izmeu biljaka.• Razmnoæavanje Zasijte sjemeanelike, brzo nakon πto ga prikupite.Pomijeπajte sjeme s vlaænim, ali ne previπe mokrim vermikulitom i stavitemjeπavinu u zatvorene plastiËne vreÊe(vidi stranicu 44). Stavite u hladnjak na 6 do 8 tjedana prije sijanja, u maleposude. Lagano prekrijte sjeme, iodræavajte tlo vlaænim. Presadite biljËicekad budu oko 10 cm visoke ili kad sepojavi peti ili πesti listiÊ. • Odræavanje Kad sjeme dozri, biljkaumire, ali to moæete odgoditi tako daodreæete nastali cvjetni klas. Prve godinebiljka Êe uvenuti zimi, ali Êe opet izrasti na proljeÊe. Redovito je zalijevajte.

• ©tetnici i bolesti Ova biljka doslovcenema nikakvih πtetnika ni bolesti. Njezinicvjetovi privlaËe mnoge korisne kukce,ukljuËujuÊi osu, koja se hrani parazitima, i zlatooku (Chrysoperla carnea)• Branje i Ëuvanje Berite liπÊe i cvjetnestabljike u drugoj godini. Iskopajte korijenkrajem druge godine, onda ga operite i osuπite. Prikupite sjeme kad je smee i suho.

Herbalna medicinaAngelica archangelica. Dijelovi koji seupotrebljavaju: korijen. Anelika je vaæanprobavni tonik u europskoj herbalnojmedicini. PotiËe proizvodnju probavnihsokova i moæe olakπati simptome loπegteka, dispepsije i muËnine. Anelika takoermoæe smanjiti neugodnosti nadimanja,grËeve u æelucu i otekline. To je ljekovitabiljka koja moæe zagrijati i pogodujepojedincima sa slabom cirkulacijom.

Kako biste sigurno i ispravno upotrijebilianeliku i dong quai (vidi dolje), posavje-tujte se s profesionalnim lijeËnikom.

Dong quai ∑ kineska anelikaAngelica polymorpha var. sinensis. Dijelovi koji seupotrebljavaju: korijen Podrijetlom iz Kine, dong quairaste na vlaænim livadama, u dolinama i na obalamarijeka. Naraste otprilike do 1,9 m i ima zelenkastobijele cvjetove. Diljem svijeta, dong quai je jedan od najËeπÊe upotrebljavanih biljnih pripravaka zaæene. U tradicionalnoj kineskoj medicini smatra se vrijednim tonikom za æenski reproduktivnisustav i koristi se u lijeËenju mnogih menstru-alnih simptoma i problema u menopauzi.

Anelika (Angelica archangelica)



AnisPimpinella anisum Apiaceae

Anis daje karakteristiËan slatkast okus pekarskim proizvodima, likerima,

Ëajevima i ævakaÊim gumama. Kineski zvjezdasti anis i karanfilovac, iako

nisu srodni anisu, imaju sliËan miris.

Ostala narodna imena: anez, aneæ, aniπ, aneæiÊ, bedrenika, bedrenica, januπslatki, koromaË slatki, slatki kopar Dijelovi biljke koji se upotrebljavaju:korijen (samo od anisa), liπÊe, suπeni plodovi (samo od kineskog zvjezdastog anisa)

se dobivaju iz sjemenja svake biljke sadræa-vaju visok postotak kemijskog spojaanethola, koji daje okus po sladiÊu. Obaimaju umirujuÊa svojstva i djeluju protivgrËeva. To ih Ëini idealnim sredstvom zaublaæavanje nadutosti i crijevnih kolika. Nekoristite zvjezdasti anis u lijeËenju mlaedjece, jer ima ozbiljne popratne uËinke.Backhousia anisata. Dijelovi koji se upo-trebljavaju: liπÊe. Vjeruje se da su esenci-jalna ulja karanfilovca sliËna uljima anisa.Prema nekim studijama moæe se zakljuËitida imaju vaæna antimikrobna svojstva.

Za sigurnu i ispravnu uporabu anisa izvjezdastog anisa, vidi: Smetnje u probavi,stranica 204, te Vjetrovi i nadutost, stranica206. O uporabi karanfilovca posavjetujte sesa svojim lijeËnikom. Ne upotrebljavajte tubiljku u koliËinama veÊim od kulinarskih akoste u drugom stanju ili dojite.

KuhanjeAnisovo sjeme i ulje koriste se diljem Europeu piÊima kakva su francuski pastis, grËkiouzo i turski raki. Koristite sjeme, Ëitavo ilizdrobljeno, ali da biste dobili najbolji okus,sameljite ga tek prije uporabe. Koristite ihu pekarskim proizvodima, slasticama, jeli-ma koja se temelje na rajËici, povrtnim ijelima od plodova mora, jelima s curryjem,pri kiseljenju povrÊa, u juhama i varivima.Dodajte malo mladog liπÊa u zelenu salatu,riblja jela, voÊne salate i kuhano povrÊe.

LiπÊe karanfilovca glavni je zaËinaustralskih jela u prirodi. Koristite ga suho ili svjeæe kao zaËin za deserte, u konzerviranim jelima, te u slatkim i zaËinjenim umacima i marinadama.

UzgojAnis je aromatiËna jednogodiπnja biljka snazubljenim listovima na peteljci. Tankecvjetne peteljke nose sloæene cvatovebijelih cvjetova na vrhu kojih je sivo sjeme.

Kineski zvjezdasti anis (Illicium verum,Illiciaceae), vazdazeleno drvo, dajeplodove koji se otvaraju u osmerokrakuzvijezdu. Nemojte ga zamijeniti s

neurotoksiËnim japanskim zvjezdastimanisom (Illicium anisatum) ili nejestivimgrimiznim anisom (I. floridanum).

Karanfilovac (Backhousia anisata, Mirta-ceae) lijepo je malo drvo iz dæungli NovogJuænog Walesa u Australiji. LiπÊe je veomaaromatiËno, sa slatkim mirisom na anis.• Poloæaj Anis voli obogaÊenu laganuzemlju, dobro dreniranu i sasvim neutralnu. • Razmnoæavanje U proljeÊe trebaposijati sjeme anisa izravno u zemlju.Razmnoæite zelenim reznicama kineskizvjezdasti anis, rast Êe u dobro dreniranoja vlaænoj i kiseloj zemlji, u laganoj sjeni.Razmnoæite karanfilovac poludrvenastimreznicama. To je priliËno teπko, a rastitreba na suncu, u dubokoj, bogatoj ivlaænoj, kiseloj zemlji.• Odræavanje Plijevite korov oko anisa.• ©tetnici i bolesti Anis odbija biljneuπi, a privlaËi korisne kukce, poput osa,koje se hrane πtetnicima. • Branje i Ëuvanje Odreæite anis kad jesjeme sasvim razvijeno. Zaveæite sveænjevete biljke u papirnate vreÊice i objesite ihnaopako da ih osuπite i uhvatite sjeme.Berite liπÊe kad vam zatreba, i okopajtekorijenje u jesen. Berite plod kineskogzvjezdastog anisa neposredno prije zrenja,a Ëvrste listove karanfilovca bilo kada.

Herbalna medicinaPimpinella anisum, Illicium verum. Dijelovi koji se upotrebljavaju: osuπeni zreliplodovi. Anis i njegov ekvivalent, kineskizvjezdasti anis, koriste se u medicini usliËne svrhe. Iako pripadaju razliËitimbiljnim porodicama, esencijalna ulja koja

Anis (Pimpinella anisum)

Kulinarska zvijezdaKineski zvjezdasti anis je esencijalni

sastojak u mnogim azijskim kuhinjama.

U vijetnamskoj se koristi kao zaËin u

juhi s okruglicama ∑ pho. Uz seËuanski

papar, klinËiÊe, kineski cimet i sjeme

koromaËa, to je jedan od pet sastojaka

kineskog zaËina (sastojci na slici dolje)

te u indijskoj zaËinskoj mjeπavini

garam masala.

Kineski zvjezdasti anis moæete

koristiti Ëitav, narezan ili mljeven.

Stavite cijeli anis u trbuπnu πupljinu

pileta ili patke prije peËenja.

1. seËuanski papar 2. kineski cimet 3. klinËiÊi 4. kineski zvjezdasti anis 5. sjeme koromaËa

1

2

3

4

5



BakopaBacopa monnieri Scrophulaceae

Poznato je da ova tropska ljekovita biljka poboljπava rad mozga

i pamÊenje, a osuπena biljka koristi se u mnogim ajurvedskim

pripravcima. S bakopom se mogu napraviti atraktivne viseÊe

koπare. Moæete je uzgajati i u ukrasnom jezercu.

Ostala narodna imena: brahmi, vodeni sipanDijelovi koji se upotrebljavaju:cijeli nadzemni dio biljke

dokaze za neke od tih uËinaka, ali pobolj-πanja se osjeÊaju tek nakon tri mjeseca.Bakopa je takoer poznata kao iznimantonik za æivce, a znaËajno je da je u nekimkliniËkim studijama uoËeno smanjenjenapetosti æivËane iscrpljenosti.

Da biste sigurno i pravilno upotrebljavalibakopu, vidjeti PamÊenje i koncentracija,stranica 213. Nemojte uzimati tu biljku ako ste u drugom stanju ili dojite.

UzgojSvijetlozelena bakopa skromna je trajnicakoja se πiri po mokroj zemlji. ListiÊi su jed-nostavni, ovalni i parno perasto sastavljeni,glatkog ruba i gorkog okusa. Biljka jepomalo sukulentna i daje cvjetiÊe s petlatica koji traju nekoliko mjeseci, a imajulagane primjese plave boje s donje stranelatica. Plodovi su plosnate Ëahurice.• Poloæaj Bakopa traæi vlaæno tlo ilagano sjenovito mjesto. Dobro uspijevauglavnom u posudama veÊim od 30 cmpromjera, a atraktivna je u viseÊoj koπarina sjenovitome mjestu. Osjetljiva je nazamrzavanje, tako da ju, æelite li jeuzgajati, zimi morate zaπtititi.• Razmnoæavanje Moæete uzgojitibakopu iz sjemena, no ona stvara usputnekorjenËiÊe na puzeÊim izbojima, a odrezani

komad brzo izraste u novu biljku ako seposadi u posudu. I reznice bez korijenabrzo se razviju.• Odræavanje BuduÊi da bakopa imaveoma plitko korijenje, zalijevajte je redo-vito, pogotovo ako je izloæena izravnomvruÊem suncu. Potaknite bræi rast tekuÊimgnojivom od morskih trava razrijeenim na preporuËenu jaËinu.• ©tetnici i bolesti Nema znaËajnijihπtetnika ni bolesti.• Branje i Ëuvanje Berite peteljke sliπÊem kada biljka ima 5 mjeseci, ostavlja-juÊi oko 5 cm duge peteljke tako da sebiljka moæe obnoviti za buduÊe koriπtenje.Osuπite liπÊe u sjeni na sobnoj tempera-turi, i spremite ga u nepropusni spremnik.

Herbalna medicinaBacopa monnieri. Dijelovi koji se upotreb-ljavaju: cijela biljka. U ajurvedskoj medicinibakopu preporuËaju travari da poboljπapamÊenje, uËenje i koncentraciju. Znan-stvena istraæivanja dala su ohrabrujuÊe

Bakopa je vodena biljka, idealna za uzgoj navlaænim mjestima u vrtu ili Ëak u jezercima.

Hrana za mozakOdræavanje mozga zdravim jednako

je vaæno kao i odræavanje tijela u

formi. Bakopa se uzimala kao trava

koja ≈vjeæba mozak« u ajurvedskoj

tradicionalnoj medicini oko 500

godina. IstraæivaËi pretpostavljaju

da ona moæe poboljπati naËin na

koji æivËani sustav πalje poruke

mozgu. Centelu (Centella asiatica

syn. Hydrocotyle asiatica) se

ponekad pogreπno naziva brahmi

(englesko ime za bakopu), a i ona

je po svojim svojstvima ≈trava

za mozak«. No, ove dvije biljke

jednostavno je razlikovati prema

razliËitim oblicima listova

(vidi Gotu kola, centela).

Englesko ime ≈brahmi√dolazi od Brahma,

hinduskog bogastvoritelja.

Bakopa ili brahmi (Bacopa monnieri)


BazgaSambucus nigra Caprifoliaceae

Postoji vjerovanje o mistiËnim i magiËnim moÊima bazge, tako da mnogi

prije branja cvijeta ili bobica pitaju drvo za dopuπtenje. Cvatovi se koriste

i za varenje ≈pjenuπca√ od bazginog cvijeta, slastice od bazge, dok su

bobice nutricionistiËki ekvivalent groæa.

Ostala narodna imena: baza, bazag, bazak, bazdov, bazika, bazovina, bezgovina,πambik, zobika, zoha, zovikov cvijet, zovinaDijelovi koji se upotrebljavaju: cvatovi, zrele bobice, liπÊe (samo za insekticid)

na toplu, tamnu, suhu mjestu, nekolikodana.

Herbalna medicinaSambucus nigra. Dijelovi koji se upotreb-ljavaju: cvatovi, bobice. Bazgini cvatovi i bobice imaju dugu povijest ublaæavanjasimptoma prehlade i gripe, posebice groznicei zaËepljenosti nosa i sinusa. Cvatovi su seupotrebljavali protiv stvaranja sluzi kodpeludne groznice, sinusitisa i upale srednjeguha.

Nedavni su kliniËki testovi pokazali da komercijalni sirup od bazginih bobicasmanjuje i simptome i trajanje gripe.Laboratorijske studije pokazuju da sastojciu bobicama mogu aktivirati odreeneimunosne stanice i djelovati izravno navirus te tako smanjuju infekciju.

Radi sigurne i ispravne uporabe bazge,v. Grlobolja, prehlade i gripa, stranica 200.Ne koristite bazgu ako ste u drugom stanjuili dojite.

KuhanjeOd svjeæih cvjetova napravite bazgino vino ilitoplu biljnu otopinu; tako Êete dobiti ukusnopiÊe cvjetna okusa. Sok od bobica, bogatvitaminima A i C, fermentira i tako nastanevino od bazginih bobica. Zamrznite bobice za kasniju uporabu, ali ih najprije prokuhajtenekoliko minuta, a onda koristite uz kolaËe i peciva.

UzgojEuropska bazga je grmoliko drvo smnogim stabljikama s tamnozelenimzbijenim liπÊem, koje odbija muhe,komarce i ostale kukce. Veliki Ëipkasticvatovi nose sitne, blijedo kremaste,mirisne cvjetiÊe. LiπÊe, kora, zelene bobice i korijen otrovni su ako se pojedu.• Varijeteti Ukrasni varijeteti bazge kao‘Black Lace’, syn. ‘Eva’, s lijepo urezanimtamnoljubiËastim liπÊem i ruæiËastimcvjetovima; ‘Black Beauty’ syn. ‘Gerda’, sa sliËnim bojama; te bronËano-ljubiËastipolupatuljasti ‘Guincho Purple’ syn.‘Purpurea’. Europska crvena bazga (S. racemosa), koja ima velike grozdovecrvenih bobica, takoer se koristi kaoljekovita biljka, dok varijeteti ‘SutherlandGold’ i ‘Plumosa Aurea’ imaju zlatno liπÊe.

• Poloæaj Ove biljke otporne na hladnoÊuvole vlaænu, ali dobro dreniranu zemlju,bogatu humusom i sunËana do blagosjenovita mjesta.• Razmnoæavanje Skupite svjeæe sjemeu jesen ili stratificirajte starije sjeme na 4 tjedna (vidi stranicu 44). Bazgumoæete razmnoæiti i tako da uzmeteizbojak iz korijena, poludrvenastomreznicom koju uzmete u kasno ljeto, ili drvenastom reznicom u jesen.• ©tetnici i bolesti Bazga je otporna na puze — gljive koje rastu na korijenjudrveÊa. Da biste odbili lisne uπi, crve,πtitaste moljce i gusjenice iz vrta,napravite od liπÊa bazge jaku otopinu.• Branje i Ëuvanje Berite bobice kad sucrne. Cvatove berite u rana jutra bez rose,raπirite ih na Ëist kuhinjski papir i ostavite

Tamna stranaU mnogim dijelovima Europe bazga

se koristila u magiji i medicini, i zato

dobila imena poput njemaËkog ≈Frau

Hole√ (Hulda), πto su asocijacije na

boæicu smrti. Od toga je nastalo engle-

sko ime Halloween, zatim vraæje i Judi-

no drvo, zbog srednjovjekovne asocija-

cije s Kristovim kriæem; za Judu se

govori da se objesio na bazginom drvu.

Od mladih grana, kojima se izvadila otrovnasrËika, nekad su se izraivale frule.

Bazga (Sambucus nigra)




• Branje i Ëuvanje Ogulite vanjskukoru u trake i osuπite je.

Herbalna medicinaViburnum opulus. Dijelovi koji seupotrebljavaju: kora. Jedno od njezinihengleskih narodnih imena cramp barkpotvruje da je djelotvorna u lijeËenjumiπiÊne napetosti te moæe opustiti miπiÊetijela nakon napornih i trajnih fiziËkihaktivnosti. Kora se joπ propisuje zanapetosti i grËeve probavnog sustava, jer uspjeπno olakπava simptome loπeprobave, kolike i grËeve crijeva, ukljuËujuÊione uslijed æivËane napetosti.

Kora bekovine je naroËito korisna u lijeËenju menstrualnih i simptomamenopauze. Njezina osobina da opuπtamiπiÊe olakπava grËeve i neugodne bolnemenstruacije, te zbog lagano adstringent-nog ili isuπujuÊeg uËinka, moæe smanjititeπka krvarenja tijekom menstruacije, kao i neredovita krvarenja tijekom menopauze.V. Prunifolium koristi se ako se pojavesliËne indikacije.

Radi sigurne i pravilne upotrebe kore,vidi Sportske ozljede, stranica 223. Neuzimajte koru bekovine ako ste u drugomstanju ili dojite, osim pod nadzoromprofesionalnog lijeËnika.

UzgojBekovina ili hudika (Viburnum opulus)πiroko je rasprostranjen listopadni grm, sliπÊem u obliku vinove loze koje je crvenou jesen, a krajem proljeÊa raaju se velikeËipkaste glave bijelih cvjetova.

V. prunifolium πirok je listopadni grmili malo stablo koje naraste do 5 m. Imaoπtro nazubljene, okruglaste listove iËipkaste ravne glave pune crvenkastihpupoljaka, koji se otvaraju u bijele cvjetoveu proljeÊe. Od njih nastaju limunski

zelenkaste bobice koje pocrne kad su zreleu jesen. Ne jedite bobice ovih vrsta.

Druga vrsta koja se ponekad upotrebljavaje visoki grm ameriËke brusnice (V. trilobumsyn. V. americanum), a ona nije u rodu spravom brusnicom.• Varijeteti Varijeteti V. opulus ukljuËuju‘Sterile’ (≈drvo snjeæna gruda√); ‘Notcutt’sVariety’ s iznimno lijepim jesenskim liπÊem i velikim crvenim plodovima;‘Xanthocarpum’, s prozirnim zlatnimbobicama.• Poloæaj Sve opisane vrste su listopadnigrmovi za hladna i umjerena podneblja, a vole otvorena mjesta i dobro dreniranotlo. Kad se jedanput uËvrsti, otporna je na umjerenu suπu.• Razmnoæavanje Navedene vrste lako jeuzgojiti iz sjemena, dok se varijeteti mogurazmnoæiti poludrvenastim reznicama.• Odræavanje Orezujte nakon cvatnje,ako morate.• ©tetnici i bolesti Nema znaËajnihπtetnika ni bolesti.

Crvene bobice bekovine (Viburnum opulus)

Bekovina (Viburnum opulus)

BekovinaViburnum opulus, V. Prunifolium Caprifoliaceae

Vrste bekovine su grmovi uzgajani zbog svoje iznimne ljepote u proljeÊe

i obiËno mirisnih cvjetova, æivopisnog jesenskog liπÊa i bobica. Ali, kora

dviju vrsta takoer je ljekovita u opuπtanju miπiÊa i lijeËenju grËeva,

posebice menstrualnih.

Ostala narodna imena: bekovina bijela, bobut, crvena hudika, snjeæne grude,πibikovina, udika, udikovina, æganciDijelovi koji se upotrebljavaju: kora sa stabljike (V. Opulus); kora sa stabljike i korijena (V. prunifolium)

Otrovne biljkeBobice Viburnum opulus otrovne su,

a one od grma europske brusnice

mogu izazvati povraÊanje i dijareju.

Postoje i druge vrste u svijetu biljaka

koje ne bi trebalo uzgajati u vrtovima

do kojih mogu dospjeti mala djeca.

Otrovna pustikara (Digitalis sp.),

primjerice, daje visoke izdanke

cvjetova, u visini djeËjih ruku, πto

ih izaziva da se igraju njima. JediÊ

(modri klobuËac) (Aconitum sp.), koji

cvate na sliËan naËin, sadræava veoma

otrovni sastojak, kojim su se nekad

mazali vrhovi strelica. Prema grËkoj

mitologiji, stvorila ga je boæica

podzemnog svijeta Hekata, iz usta

Kerbera, troglavog psa koji je Ëuvao

ulaz u Had.


BoraæinaBorago officinalis Boraginacea

U stara vremena smatrana lijekom za melankoliju,

boraæina je otporna jednogodiπnja biljka i odliËan susjed,

jer pomaæe rajËici otjerati gusjenice i japanskog pivca,

a potiËe i rast jagoda.

Ostala narodna imena: boraË, boreËDijelovi koji se upotrebljavaju: listovi, cvjetovi

u kombinaciji s omega-3 esencijalnimmasnim kiselinama, poput onih naenih u ulju od lanenih sjemenki i u ribi.

LiπÊe se koristi kao melem za obloge pri iπËaπenju, za ublaæavanje modrica i upala te za parenje suhe koæe lica.

O sigurnoj i ispravnoj uporabi ulja od sjemenki boraæine posavjetujte se sasvojim lijeËnikom. Nemojte koristiti ulja od sjemenki boraæine ako ste u drugomstanju ili dojite.

KuhanjeOtrgnite ËaπiËne listiÊe (sepale) s cvijeta ikoristite ih u salatama, ili ih kristalizirajte(vidi stranicu 380) ili njima ukrasite kolaËe.

UzgojBoraæina tvori rozetu velikih jajolikihlistova prije nego πto izrastu πuplje cvjetnestabljike visoke do 90 cm. »itava biljkamiriπe na krastavac, ima sitne ËvrstedlaËice i moæe iritirati osjetljivu koæu.Cvijet ima pet latica s bijelim prstenom u sredini i Ëunjasto sloæene praπnike.• Varijeteti Postoje tri vrste boraæine, ali jedino B. officinalis je ljekovita biljka.Cvjetovi mogu biti u tri boje. NajËeπÊe su intenzivno plavi, no neke biljke imajucvjetove proπarane ruæiËastom bojom.Postoji i rijetka vrsta s bijelim cvjetovima.• Poloæaj Boraæina zahtijeva sunËano,dobro drenirano mjesto, a voli dobrookopano i kompostirano tlo.• Razmnoæavanje Posijte sjeme uzemlju na proljeÊe i jesen. Moæete ga sijatii u cvjetnjake, ali biljËice morate presaditi joπ dok su mlade, jer razviju veoma dubokkorijen. Sjeme boraæine brzo proklije,

za 3 do 5 dana. Prorijedite biljke i ostaviteih na razmaku od 45 cm.• Odræavanje Odræavajte tlo vlaænim i gnojite u proljeÊe.• ©tetnici i bolesti Uglavnom nemabolesti ni πtetnika.• Branje i Ëuvanje Berite boraæinucijele godine, kad vam zatreba. Suπitelistove u lagano zagrijanoj peÊnici ili na sjenovitome mjestu na propuhu.

Herbalna medicinaBorago officinalis Dijelovi koji se upotreb-ljavaju: ulje od sjemenja. Sjeme boraæinebogat je izvor gamalinolenske kiseline(GLK), omega-6 masne kiseline, koja se joπ nalazi u ulju pupoljke. GLK djelujeprotuupalno; neka istraæivanja pokazuju da bi mogla imati terapeutsku vrijednost u lijeËenju suhe koæe i svraba te ekcema i psorijaze. Posljednji nalazi pokazuju da se bolji terapeutski rezultati mogu postiÊikad se GLK i druga omega-6 ulja uzimaju

Plinije je u 1. st. pr. Kr. tvrdio da boraæina moæeljude razveseliti.

U viteπko dobaU doba kriæarskih ratova boraæina

se stavljala u piÊe koje se

kriæarima na konjima nudilo

prije odlaska u Svetu Zemlju.

Takoer, dame su tradicionalno

vezle zvjezdasti cvijet boraæine

na πalove, koje bi darovale svojim

vitezovima prije odlaska u bitku.

Boraæina (Borago officinalis)




BosiljakOcimum sp. Lamiaceae

Bosiljak je moguÊe naÊi u fantastiËnom rasponu oblika i mirisa,

od onih koji miriπu na limun, limetu, anis, cimet i majËinu duπicu,

do onih koji miriπu na tamjan i slatki kamfor. Bosiljak je sa svojim

slatkim mirisom na klinËiÊ, neizbjeæan zaËin u talijanskoj kuhinji.

Dijelovi koji se upotrebljavaju: liπÊe, cvjetni klas.

'Sacred Basil' (O. tenuiflorum syn. O.sanctum) moæe se nabaviti sa zelenim i ljubiËastim listovima, ima srednje oπtarmiris i mnogo se uzgaja u Indiji okohramova i po vrtovima.

'Anise Basil' (O. basilicum) prodaje se i kao 'Licorice Basil', ima slatki miris anisai ljubiËasto proπarane listove. Bosiljak koji se koristi u tajlandskoj i vijetnamskojkuhinji, 'Thai Basil' (O. basilicum), imalagan, slatki miris anisa, sjajne zelenelistove i blijedo ljubiËaste cvjetove.

UzgojPostoje 64 vrste bosiljka, sve podrijetlomiz suptropskog i tropskog podruËja.OpÊenito, to su jednogodiπnje biljke ilivazdazelene trajnice i grmovi, s jedno-stavnim aromatiËnim liπÊem te klasovimaukraπenim cvjetovima sloæenim u vjenËiÊ.• Varijeteti Razvijeni su mnogi varijetetibosiljka (O. basilicum), posebice na podruËjuSredozemlja. Zbijeni oblici slatkog bosiljka s malimlistovima popularni su u GrËkoj za uzgoj u cvjetnjacima i na prozoru. Tu pripadaju'Greek Bush' i 'Green Globe'.

Bosiljak s velikimliπÊem, u koji spadaju'Lettuce Leaf' i 'Mammoth'(oba imaju listove dovoljnovelike da se u njih moæe zamotatihrana); vrlo lijep ukrasni varijetet'Magical Michael' i 'Medinette', patuljaks dugim listovima pogodan za uzgoj ucvjetnjacima.Oblici s obojenim liπÊem mnogo seupotrebljavaju kao suvremene ukrasnebiljke te u kulinarstvu. Tu spadaju 'RedRubin' i 'Purple Ruffles' kovrËastog lista.Varijetet 'Ararat' je zelen, ali jako proæetpurpurnom bojom, a ima miris na sladiÊ i klinËiÊ. Postoje varijeteti s okusom agruma,kakav je npr. limunski bosiljak (O. americanum). Hibridni varijeteti (O. xcitriodorum) u koje spadaju 'Sweet Dani' i 'Mrs Burn's Lemon', s jakim limunskimmirisom, idealni su za koriπtenje ukulinarstvu. Varijetet 'Lesbos' ili 'GreekColumn' opojni su zaËini, s cvjetnom i limunskom aromom. SliËni varijeteti,'Greek' ili 'Sweetie Aussie', zasebno sudoneseni iz GrËke. Bosiljak nazvan 'Lime'(O. americanum) ima miris na svjeæulimetu i slatki bosiljak.Jak zaËinski miris imaju varijeteti O. basilicum, koji ukljuËuju 'OrientalBreeze' s ljubiËastim cvjetovima, a to je i ukrasna i kulinarska biljka; 'Cinnamon';'Spice Basil' (Ëesto pogreπno prodavan kao 'Holy Basil') opojnog mirisa gotovojednakog mirisu tamjana; i 'Blue Basil' s dodatnom aromom vanilije.

'Peruvian Basil' (O. campechianum syn.O. micranthum) vrsta je oπtrog mirisa.

Limunski bosiljak (Ocimum americanum) miriπena svjeæi limun i slatki bosiljak.

≈»ovjek koji od æenedobije bosiljak, voljet

Êe je zauvijek.«Sir Thomas More,

dræavnik i filozof u vrijeme Tudora (1475 - 1535)

Bosiljak (Ocimum basilicum)


Stvoreno je nekoliko kultivara, ukljuËujuÊiveoma mirisne kultivare 'Queenette' i'Siam Queen', s oπtrim mirisom anisa. Neke divne viπegodiπnje vrste bosiljkauzgojene su kao hibridi izmeu O.basilicum i O. kilimandscharicum, a vrstesu s mirisom kamfora. Imaju oπtar miris na klinËiÊe, s primjesom balzama. Tu spada'All Year Basil' sa zelenim liπÊem i krasanljubiËasti 'African Blue'. Drvenasti iliistoËnoindijski bosiljak (O. gratissimum)potjeËe iz tropskih podruËja Afrike, ali semnogo uzgaja u Indiji i Juænoj Americi.Biljka ima ugodan miris na majËinu duπicu i klinËiÊ te tvori Ëvrst grm do oko 1,5 mvisine. Druga podvrsta iste biljke, koja seprodaje kao 'Mosquito Plant' ili 'Fever Plant' ima jak miris na majËinu duπicu.• Poloæaj Bosiljak traæi zaπtiÊeno, toplo,sunËano mjesto s dobro dreniranomzemljom. • Razmnoæavanje S iznimkom viπego-diπnjeg, gore spomenutog bosiljka, opÊe-nito se bosiljak smatra jednogodiπnjombiljkom i uzgaja se iz sjemena. Nemojtesijati sjeme u vrt sve dok se zemlja nezagrije. Za raniji uzgoj sjeme stavite uposudice za sijanje koje trebate dræati na toplom i zaπtiÊenom mjestu. Uzgojite

presadnice manjih varijeteta u teglicamaili na razmacima od 30 cm, a veÊe grmovena razmacima od 45 cm. »esto se meu-sobno kriæaju varijeteti bosiljka, pa sjemeuzeto od odrasle biljke neÊe izrasti u istitip sljedeÊe godine, osim ako ne sprijeËiteda pËele opraπuju vaπ bosiljak peludomdrugog varijeteta. Moæete takoer uzetireznice od izboja sa strane.• Odræavanje Redovito zalijevajte. BuduÊida je bosiljak tropska biljka, brzo raste na temperaturama viπim od 16 ºC, a nijeotporan na smrzavanje. Otrgnite cvjetneglavice da biste potaknuli rast biljke u grm i da produæite uËinkovit æivot biljke.• ©tetnici i bolesti Uvelost i gnjiloÊakoju uzrokuje gljivica Fusarium, moæenapasti biljku, koja brzo uvene. Izvadite iuniπtite zaraæene biljke (nemojte ih kompo-stirati), i nemojte saditi bosiljak na njihovomjesto u kontaminiranu zemlju. Pokuπajtesaditi bosiljak meu druge biljke, a ne uhrpi s drugim bosiljkom. On Êe stvoritiotmjen dojam u vaπem ukrasnom vrtu.• Branje i Ëuvanje Berite zrele listove i cvjetne klasove tako da ih u bilo kojedoba upotrebljavate svjeæe. Da biste osuπililiπÊe, odreæite grm pri dnu i objesite biljkuna sjenovitom mjestu, pa pohranite uhermetiËki zatvorenu posudu, koju stavitena hladno mjesto.

‘Dark Opal’, bosiljak je dugih svijetlocrvenihcvjetova i delikatna mirisa.

KlasiËno talijanskiInsalata Caprese (salata na kaprijski

naËin), u bojama talijanske zastave,

lagana je ljetna salata za one koji vole

okuse bosiljka i zrele rajËice. Sloæite

kriπke rajËice na tanjur. Na svaku

stavite svjeæ bocconcini (mlada

mozzarella). Dobro zaËinite. Dodajte

malo maslinovog ulja i razbacajte

svjeæe listove bosiljka.

‘Thai Basil’, bosiljak slatke arome koja je spoj anisa i sladiÊa.

Bosiljkovo ulje Pohranite bosiljak na talijanski naËin.

Slaæite slojeve liπÊa u staklenku i

svaki sloj posipajte solju. Zatim do

vrha napunite staklenku kvalitetnim

maslinovim uljem. Dobro zatvorite

staklenku i spremite je u hladnjak

na nekoliko dana da ulje dobije okus

bosiljka. Ulje i liπÊe upotrijebite za

pesto (vidi recept na stranici 340).

Kapnite malo ovog ulja preko pizza

ili salata. Takoer pokuπajte malo ulja

dodati marinadama.


Bosiljak nastavak


Noæ kojim se sjecka liπÊe moæe na liπÊuostaviti taman trag. Za salate i umake za tjestenine, kod kojih je vaæan izgled,natrgajte liπÊe prstima. Mladi listovi imajunajbolji okus, dok su stariji oπtriji i jaËi.

U kuhanoj hrani bosiljak brzo izgubimiris, a liπÊe potamni. Zato ga dodajte uhranu kako bi dao bogatstvo okusa tijekomkuhanja, a onda, radi mirisa i izgleda,ubacite u hranu joπ malo svjeæih listiÊaneposredno prije posluæivanja. Jela odrajËice, piletina, jaja i jela od riæe, umaci za πpagete, riba i povrÊe — posebice grah,paprika i patlidæan — svi se slaæu s bosilj-kom. Pogledajte recept za vegetarijanskeproljetne savitke na stranici 354. Bosiljak je dobar dodatak za nadjeve. Najpoznatijanjegova upotreba odnosi se na pesto (ilipistou na francuskom). Varijeteti bosiljka s mirisom limuna, i oπtrog okusa, odliËni su u nizu azijskih recepata.

Herbalna medicinaOcimum basilicum. Dijelovi koji se upo-trebljavaju: liπÊe. Slatki bosiljak poznatiji je po svojem ugodnom okusu nego pomedicinskom djelovanju. Zbog blagogsedativnog uËinka, travari tradicionalnopropisuju bosiljak kao Ëaj koji ublaæavaæivËanu nadraæenost.

Ocimum tenuiflorum syn. O. sanctum.Dijelovi koji se upotrebljavaju: liπÊe. Svetibosiljak, vaæna biljka u ajurvedskoj medicini,koristi se za niz tegoba. Znanstveno jedokazana njegova vaænost u kontrolidijabetesa (zbog hipoglikemijskog uËinka) i ublaæavanju stresa. On moæe poboljπatikoncentraciju i pamÊenje, a buduÊi da imaprotualergijsko djelovanje, moæe koristiti u lijeËenju peludne groznice i astme.

O sigurnoj i ispravnoj uporabi biljkeposavjetujte se s profesionalnim herbalistom.Koristite ovu biljku samo u kulinarskimkoliËinama ako ste u drugom stanju ili dojite.

Oko kuÊeBosiljak je prirodno dezinfekcijsko sredstvo.Koristite esencijalno ulje u kombinaciji s ostalim antiseptiËkim biljnim uljima da biste napravili dezinfekcijski sprej zaËiπÊenje povrπina u kuÊanstvu. Posaditebosiljak u cvjetnjak pokraj vrata, jer odbijamuhe. Odreæite struËak bosiljka i stavite ga u vazu na stol ako jedete na otvorenom.Posuπeni cvjetovi daju sladak i snaæan mirisovakvom buketu.

KulinarstvoBosiljak je jedna od najznaËajnijih kulinar-skih biljaka; razliËiti varijeteti intenzivno se koriste u europskoj i azijskoj kuhinji. Ako se u receptu kao sastojak navodi bosiljak,uglavnom se misli na slatki ili obiËnibosiljak (Ocimum basilicum). Svjeæ slatkibosiljak jako je aromatiËan, s prepoznatlji-vim mirisom i okusom koji podsjeÊa nakaranfilovac, pa na njega nitko nijeravnoduπan, vole ga ili mrze. Okusom suhibosiljak podsjeÊa na curry, i slaba je zamje-na za svjeæu biljku, pa ga treba izbjegavati.

U GrËkoj, grËki bosiljak (Ocimum minimum‘Greek’), stavlja se na stol da otjera muhe.

Zbog srcolikih listova,bosiljak se smatrasimbolom ljubavi.

Slatki se bosiljak ponekad naziva

≈kraljevskom biljkom«.

Kontradiktorna biljkaBosiljak ima pozitivne i negativne

asocijacije ∑ ljubav i strah, opasnost

i zaπtita, te æivot i smrt. Negativne

konotacije vjerojatno dolaze od

latinskog opisa bosiljka ∑ basilicum,

koji se povezuje s bailiskom (lijevo),

mitoloπkom zmijom smrtonosnog

pogleda. Stari Grci i Rimljani su

vjerovali da Êe psovanje pri sijanju

bosiljka potaknuti njegovo klijanje.



BoæurPaeonia lactiflora syn. P. albiflora, P. officinalis, P. suffruticosa syn. P. moutan Paeoniaceae

Nekad omiljeni cvijet kineskih careva, boæuri su prvi put spomenuti kao

ljekovite biljke oko 500. godine. Ipak, medicinska uporaba triju spomenutih

boæura ograniËena je na struËnjake.

Ostala narodna imena: boæur crljeni, boæur muπki, boæur planinski, boæurak,boæurak æenski, duhovska ruæa, kraljev cvijet, kurjak, maËur, mosur, patrone, petran,telovske roæe, trojaËke roæe, turkaricaDijelovi koji se upotrebljavaju: korijen, cvijeÊe

menstruacija, predmenstrualnog sindroma,fibroida i sindroma policistiËkih jajnika.

Bijeli boæur moæe imati opuπtajuÊi uËinakna miπiÊe, a i sniziti krvni tlak zahvaljujuÊisvojoj sposobnosti da raπiri krvne æile ipoboljπa cirkulaciju. Tradicionalno i ukombinaciji s drugim biljkama bijeli boæur se koristio da ublaæi grËeve miπiÊa i smanjibol u crijevima, poboljπava pamÊenje ikoncentraciju, ublaæava noÊno znojenje i lijeËi anginu pektoris.

O sigurnoj i ispravnoj upotrebi boæuraposavjetujte se sa svojim lijeËnikom. Neuzimajte boæur ako ste u drugom stanju ili dojite.

KuhanjeCvijeÊe P. officinalis daje ugodnu aromuËaju, a sjeme se nekad koristilo kao zaËin.

UzgojKineski boæur (P. Lactiflora) je ljekovitabiljka trajnica. Ima uspravnu stabljiku s duboko nazubljenim listovima i velikemirisne cvjetove, koji su u divljini bijeli i pojedinaËni. Kultivirane biljke narastu do 1 m, vrlo su otporne, a cvjetovi immogu biti crveni, ruæiËasti, ljubiËasti, i obiËno su dvostruki.

Drvo boæura (P. suffruticosa) moæe senaÊi od zapadne Kine do Butana, a tvorirazgranate uspravne grmove s dubokourezanim listovima. Cvjetovi na vrhustabljike veliki su i blago mirisni.

ObiËni boæur (P. officinalis) je ljekovitaviπegodiπnja biljka s mnogim uspravnimstabljikama, visokim do 75 cm. Dvostrukoperasti listovi sloæeni su od jajolikih listovanalik na koplje. Veliki cvjetovi na vrhustabljike su pojedinaËni, mirisni i obiËnoljubiËastogrimizni te hermafroditski.• Varijeteti Meu najËeπÊe varijeteteboæura ubrajaju se ‘Alba Plena’, i ‘RoseaPlena’.

• Poloæaj Boæuri vole hladne zime i duboku, bogatu, vlaænu (a u sluËaju P. officinalis malo luænatu) zemlju.• Razmnoæavanje Svjeæe sjeme moæetesijati u jesen, ili stratificirajte starije sjeme(vidi stranicu 110), zatim posadite u proljeÊe.Moæete takoer podijeliti biljku kasno u jesen ili proljeÊe, uzeti reznicu s korijenomzimi ili poluzrelu reznicu sa stabljike.• Odræavanje Boæuri zahtijevaju inten-zivnu prihranu, a korijenje im se ne smijeuznemiravati.• ©tetnici i bolesti Biljka je osjetljiva na Botrytis, boæurovu plijesan (uzrokuje ju gljivica plamenjaËe), pjegavost lista,nematode te na neke druge gljivice.

Herbalna medicinaPaeonia lactiflora. Dijelovi koji seupotrebljavaju: korijen. U tradicionalnojkineskoj medicini korijen bijelog boæurahrani krv i vaæan je pripravak za lijeËenjeæenskih reproduktivnih organa.

Laboratorijska prouËavanja pokazala su da bijeli boæur ima blago hormonalnodjelovanje. Travari propisuju ovu biljku, Ëesto sa sladiÊem, za reguliranje men-strualnog ciklusa i olakπanje boli. Ta sekombinacija koristi za lijeËenje neredovitih,teπkih, zakaπnjelih ili preslabih i bolnih

Muπki i æenski listoviStari su travari razlikovali dva

oblika lista P. officinalis kao

≈muπke√ i ≈æenske√ boæure, koji

su se onda koristili za ≈muπke√

i ≈æenske√ bolesti. ≈Æenski√ boæur

imao je guπÊe liπÊe, mirisne tamno-

ljubiËaste cvjetove i crno sjeme,

a muπki purpurnocrvene cvjetove

te crno i grimizno sjeme.Skulptura u parku Wangcheng, u Luoyangu u Kini,gdje se slavi ljepota boæura.

Boæur (Paeonia lactiflora)

Latinsko ime za boæurPeonia, dolazi od

Peona, lijeËnika grËkihbogova.


022-023-AUHER_A-Z CRO.qxd 11/22/09 4:22 PM Page 22


BrankaArnica montana Asteraceae

Postoji oko 30 vrsta te biljke, i sve su trajnice koje se πire vrijeæama.

Ima sjajne zlatne cvjetove, a dugo su je upotrebljavali kao obloge za

ublaæavanje iπËaπenja i modrica te tijekom homeopatskih tretmana.

Ostala narodna imena: arnika, moravka, veprina, veprovac Dijelovi koji se upotrebljavaju: cvijet

Herbalna medicinaArnica montana, A. chamissonis. Dijelovi koji se upotrebljavaju: cvijeÊe. Cvijet brankeima izrazita protuupalna i umirujuÊasvojstva. Primjena je vanjska, u obliku ulja, masti i krema, za modrice, nategnuÊa iiπËaπenja, kako bi se ubrzalo ozdravljenje tesmanjili bolovi i otekline. BuduÊi da ublaæavabolove, branka je takoer pogodan vanjskipripravak za lijeËenje bolnih i upaljenihmiπiÊa te reumatiËnih tegoba sa zglobovima.

Za unutarnju primjenu Arnica montanauzima se kao homeopatski, veoma razrije-en biljni pripravak. On moæe ublaæitiemocionalne uËinke traume, kao i πoknastao od ozljede. Takoer umanjuje gorenavedene fiziËke tegobe.

Branka je u nekim zemljamaproglaπena opasnom. Za njezino sigurno ipravilno koriπtenje pogledajte Prvu pomoÊ,na stranici 220. Ne koristite je ako ste udrugom stanju ili dojite.

UzgojArnica montana otporna je aromatiËnatrajnica koja tvori bazalnu lisnatu rozetu.Od kasnog proljeÊa do kasnog ljetaproizvodi cvjetne stabljike visoke i do 60 cm, a svaka zavrπava jednim zlatnimcvijetom nalik tratinËici. • Varijeteti: VeÊina varijeteta æivi usubalpskom podruËju. Europska branka(A. montana) joπ je poznata kao planinskiduhan, a treba paziti da se ne zamijeni s ukrasnom trajnicom divokozjak(Doronicum orientale) iz porodiceAsteraceae, koja je takoer otrovna. Rastena sjeveru Iberijskog poluotoka te joπsjevernije prema Skandinaviji. Prirodnostaniπte su joj neplodne livade, sve do3000 m visine. Arnica montana postaje

sve rjea jer se previπe iskoriπtava te zbogπirenja poljoprivrednog zemljiπta, tako daje branje u divljini gotovo prestalo.

Posljedica toga je da se ameriËka vrstaA. chamissonis ponekad koristi kao zamjenau biljnim pripravcima.• Poloæaj Branka traæi hladnije podnebljei jako sunce te blago kiselkasto do maloluænato i drenirano tlo. U podruËjima s vlaænim zimama uzgajajte tu biljku na poviπenom poloæaju da sprijeËitenastajanje gljivica.• Razmnoæavanje Branku moæeteuzgojiti iz sjemena, ali to trebate uËinititijekom hladnog i vlaænog razdoblja. Na podruËjima s hladnim zimama sjemetreba posijati u jesen, vani. Na podruËjimas blaæim zimama pomijeπajte sjeme svlaænim vermikulitom ili sterilnim pijeskom.Zatvorite sve u plastiËnu vreÊu i stavite u hladnjak na 12 tjedana prije sijanja(pogledajte stranicu 110). Razmnoæiteodrasle biljke diobom u proljeÊe. • Odræavanje Branka raste vrlo sporo i bori se s livadnim korovom, npr. s bijelomdjetelinom. Dobro je malËirajte i redovitoËistite od korova, ili uzgajajte podplastiËnom folijom. • ©tetnici i bolesti GljiviËna truleæpojavljuje se tijekom vlaænih zima. • Branje i Ëuvanje Berite cvijeÊe kad jepotpuno otvoreno i posuπite ga.

Ime ≈arnica√ vjerojatno potjeËe od grËke rijeËi≈arnakis√, πto znaËi ≈janjeÊa koæa√, zbog

mekane teksture njezina liπÊa

Branka (Arnica montana)

Branka je otrovna, osim u najmanjim dozama. U nekimje zemljama dopuπtena samo njezina vanjska primjena.

022-023-AUHER_A-Z CRO.qxd 11/22/09 4:23 PM Page 23

BroÊikaGalium odoratum, syn. Asperula odorata Rubiaceae

Mirisni broÊ i njegovi bliski srodnici æuta broÊika, broÊ i

hvatavac upotrebljavaju se joπ od srednjeg vijeka. Poznata u

NjemaËkoj kao ≈gospodarica√, zbog sposobnosti da prekriva

tlo, broÊika se koristila da zaËini tradicionalno svibanjsko vino.

Ostala narodna imena: broÊ divlji, broÊ jari, broÊanica mirisna,gliπÊenjak, ivanjsko cvijeÊe, jasenjak, lazarkinja, prvenac, valjugaDijelovi koji se upotrebljavaju: liπÊe (G. odoratum, G. verum), cvijeÊe(G. odoratum), korijen (Rubia tinctorium), Ëitava biljka (G. aparine)

UzgojBroÊika (G. odoratum) je trajnica kojastvara vrijeæe, a naraste oko 23 cm. ViseÊestabljike imaju vjenËiÊ sa 6 do 8 sjajnihlistiÊa, koji nastaju na svakom Ëvoru, dok se zvjezdasti bijeli cvjetovi raaju u rijetkimgrozdovima. AmeriËka udruga za hranu i lijekove (FDA) 1954. godine zabranila jeuporabu broÊike u hrani i bezalkoholnimpiÊima, jer se sumnjalo da je kancerogena.Zabrana je ostala na snazi, ali je kontro-verzna, jer dokazi govore suprotno.

Tradicionalna uporabaBroÊika se nekad koristila kao biljka za

nadijevanje madraca, jer proizvodi miris

sjena kad se osuπi. Tradicionalno,

koristila se kao zaËin za æele, dæem,

i sladoled kao i uz pivo i kobasice u

NjemaËkoj, gdje se danas zamjenjuje

sintetiËkim okusima i mirisima.

BroÊika se i dalje upotrebljava da

da okus duhanu.

Æuta broÊika (na slici) dugo se

koristila za zgruπavanje mlijeka kod

pravljenja sira, posebice onog s dodatkom

biljaka, dok se korijen koristio za

bojenje tartana u ©kotskoj sve

do 1695., kad je zbog erozije

prirodnih travnjaka to

zabranjeno.

Herbalna medicinaGalium aparine. Dijelovi koji se upotreblja-vaju: Ëitava biljka. Hvatavac je vaænamedicinska biljka u zapadnoj herbalnojtradiciji. U biti smatra se odliËnimproËiπÊivaËem limfnog sustava, koji pomaæeizbaciti otrove iz tijela. Ova je biljka cijenjenosredstvo za kroniËne probleme s koæom,poput ekcema i psorijaze, a zbog svojegdiuretiËnog i detoksificirajuÊeg uËinka, moæebiti korisna pri zadræavanju tekuÊine. Takoer,propisuje se za stanja kod kojih se javljajunateËeni limfni Ëvorovi, ukljuËujuÊi anginu.

Radi sigurne i ispravne uporabehvatavca, vidi »iπÊenje, stranica 209. Ne upotrebljavajte biljku ako ste u drugomstanju ili dojite.

Æuta broÊika (Galium verum) ljeti raa cvjetovekoji miriπu na med.

BroÊika (Galium odoratum)

Æuta broÊika (G. verum) podsjeÊa namrπavu formu broÊike. Njezino engleskoime ≈bedstraw√ potjeËe od nekadaπnjeupotrebe, kada su se tom biljkom punilimadraci.Hvatavac ili rukodræ (G. aparine), jednogo-diπnja biljka koja podsjeÊa na grublju inaËicubroÊike, ima bijele cvjetove, a stabljike i lis-tovi su prekriveni sitnim kukicama. Hvatavacse koristio kao lonËanica, a njegovo sjeme sepræilo kao dobar nadomjestak za kavu.BroÊ (Rubia tinctorium), puzajuÊa trajnicasa zvjezdastim æutim cvjetovima, podsjeÊana veÊu i grublju inaËicu broÊike. Korijenmoæe narasti i do 1 m u duæinu, a izvor jecijenjenog pigmenta, crvenog broÊa, koji se koristio za proizvodnju boje za tkaninu,tinte i slikarskih boja.• Poloæaj BroÊika i njezini bliski srodnici,svi vole vlaæno, kompostom obogaÊeno tlo.BroÊika i hvatavac vole djelomice sjenovitamjesta, dok æuta broÊika zahtijeva sunËanomjesto.• Razmnoæavanje Uzgojite broÊiku, æutubroÊiku ili broÊ sjemenjem ili dijeljenjem, a hvatavac sjemenjem.• Odræavanje Plijevite redovito korov.• ©tetnici i bolesti Nema znaËajnijihπtetnika ni bolesti.• Branje i Ëuvanje Berite broÊiku i æutubroÊiku, zatim ih osuπite na zraku. Kad seosuπi, broÊika razvije ugodan miris svjeæepokoπena sijena. Kad je korijen star dvije godine, ogulite mu koru i osuπite ga. Od korijena se pravi boja.



CelerApium graveolens Apiaceae

Divlji celer, bogat mineralima i vitaminima, koristio se kao hrana i zaËinjoπ od drevnih egipatskih vremena. Grci bi pobjednicima nemejskih igaraglave okrunili vijencima od njegova liπÊa, a od njega su izraivali ipogrebne vjenËiÊe.

Ostala narodna imena: ak, aË, koparac, kretuπ, mokriπ, opih, petrusim, sangva,seglin, selen, πegin, πutrankaDijelovi koji se upotrebljavaju: liπÊe, sjeme, korijen

djelomice odgovorno za karakteristiËnesimptome bola i oticanja.

Zbog svojih diuretiËkih svojstava sjemecelera moæe se koristiti i u lijeËenju tegobasa zadræavanjem tekuÊine. Zbog blagaantiseptiËkog djelovanja moæe biti pomoÊpri lijeËenju infekcije urinarnog trakta.

Radi sigurne i ispravne uporabe celerovasjemenja, v. Artritis i giht, stranica 225.Nemojte upotrebljavati celerovo sjeme u koliËinama veÊim od kulinarskih ako ste u drugom stanju ili dojite.

KuhanjeSitno jestivo sjeme celera aromatiËno je i pomalo gorko, s okusom celera. »itavosjeme dobro zadræava taj okus. Zdrobitega kad ga trebate i koristite da dopunitejela od ribe i morskih plodova, kiselekrastavce i kisele salate, juhe, variva, jelaod jaja, preljeve za salate, kruh i zaËinjenekekse.

UzgojTamnozeleno liπÊe divljeg celera moæedosegnuti i do 80 cm visine, dok cvjetnastabljika nosi sloæen cvat neupadljivih zelenihcvjetova s bjelkastim tonom. »itava biljka,ukljuËujuÊi sitno smee sjeme, veoma jearomatiËna. Kineski celer ili kin tsai (A. gra-veolens) jaka je okusa, s tankom stabljikomkoja moæe biti tamnozelene do bijele boje. A. prostratum puzeÊa je biljka s australskeobale, poneπto sukulentnog sjajna liπÊa, i s jakim okusom celera. Sad se koristi kaozaËin u komercijalnim autohtonim jelima.• Varijeteti Izvrstan izbor ukljuËuje‘French Dinant’, i nizozemski ‘Soup Celeryd’Amsterdam’.• Poloæaj Celer voli dobro dreniranu zemljuobogaÊenu trulim kompostom, sunËano, ali zaπtiÊeno mjesto te podnosi slano tlo.• Razmnoæavanje Uzgojite divlji celer iz sjemena u proljeÊe. Posijte biljke narazmaku od 40 cm.

• Odræavanje Odræavajte zemljuvlaænom redovitim zalijevanjem.• ©tetnici i bolesti Celer je priliËnootporan na bolesti, iako se moæe pojavitismea pjegavost lista.• Branje i Ëuvanje Berite liπÊe odsredine ljeta do jeseni, kad ga zatrebate.Pokupite zrelo sjeme, zatim ga osuπite,duboko zamrznite na nekoliko dana da uniπtite moguÊa jajaπca kukaca, pa pohranite u dobro zatvoren spremnik.

Herbalna medicinaApium graveolens. Dijelovi koji se upo-trebljavaju: osuπeni zreli plodovi (sjeme).Sjeme celera ima jak diuretiËki uËinak ipojaËava izbacivanje mokraÊne kiseline iostalih otrova iz tijela kroz urinarni trakt.Zbog toga svojstva se posebno koristi kao pripravak za lijeËenje bolnih zglobovakod gihta i artritisa, kod kojih nakupljanjeotrova u podruËju zglobova moæe biti

Celer korijenaπKorijenaπ je selekcionirani oblik

Apium graveolens var. rapaceum s

veoma velikim korijenom, a uzgaja

se kao korjenasto povrÊe. Odreæite

vanjsku grubu koru umjesto da je

gulite, a onda ga koristite sirova

ili skuhana, u juhama i peËenim

jelima. I korijen i πuplje stabljike

imaju okus celera: nareæite

stabljiku i koristite je kao slamku

kad pijete koktel Bloody Mary.

Celer (Apium graveolens)



CitronovacAloysia citriodora syn. Lippia citriodora, syn. triphylla Verbenaceae

Izvanredno svjeæ, rafiniran i intenzivan miris na limun ove biljke,

koja je podrijetlom iz Perua i Argentine, zasluæan je za to πto je

dugo bila na cijeni za upotrebu u toplim napicima, likerima,

u kuhinji, cvjetnim potpurijima i proizvodnji parfema.

Ostala narodna imena: citronka, Ëetrunica, mirisni grm Dijelovi koji se upotrebljavaju: liπÊe, cvijeÊe

receptima. LiπÊe koristimo da voÊnimsalatama i drugim jelima od voÊa,desertima i piÊima da limunast okus.Natopite ga u kremama kojima su temeljjaja, ili ga sitno nasjeckajte i dodajteazijskim jelima, peradi i nadjevima.

Dodajte Ëitave listove jabuËnom æeleu, i nasjeckajte mlado liπÊe u voÊne salate.Radi svojih opuπtajuÊih i digestivnihsvojstava, idealan je za Ëaj nakon jela.

UzgojCitronovac je grm sa savinutim granama i oπtrim liπÊem poredanim u vijence oko stabljika. Ljeti grm proizvede velikegrozdaste cvatove, sitnih bijelih ili blijedo-ljubiËastih cvjetova sa Ëetiri latice.• Poloæaj Zahtijeva sunËano mjesto te dobro dreniranu ilovaËu s gotovoneutralnim pH-om.• Razmnoæavanje Razmnoæite ihpoludrvenastom reznicom.• Odræavanje Citronovac moæe uniπtitimraz, pa ga u hladnijim podnebljima zimitreba prekriti malËem. U jako hladnim po-druËjima uzgajajte ga u posudama, kojemorate zaπtititi tijekom zimskog sna. Oreæiteih da im odræavate æeljeni oblik. Grmovi obiË-no prolistaju vrlo kasno u proljeÊe: nemojteprerano zakljuËiti da je biljka uvenula.• ©tetnici i bolesti U stakleniËkimuvjetima citronovac Ëesto napadnu πtitastimoljac i crveni pauk.• Branje i Ëuvanje LiπÊe se moæe pobratibilo kada te koristiti svjeæe ili osuπeno.

Citronovac (Aloysia citriodora)

Herbalna medicinaAloysia citriodora. Syn. Lippia citriodora.Syn. A. triphylla. Dijelovi koji se upotreb-ljavaju: nadzemni dijelovi. Citronovac sekoristi kao pomoÊ za reguliranje probave jer ublaæava nadutost i kolike. Vjeruje se da pomaæe kod nesanice i uzrujavanja.Takoer se propisuju u sluËaju groznice.

O sigurnu i ispravnu koriπtenju citronovcaposavjetujte se s profesionalnim lijeËnikom.Ne upotrebljavajte tu biljku ako ste udrugom stanju ili dojite.

KuhanjeLiπÊe je najbolje upotrijebiti svjeæe i mlado.Koristite ga umjereno, inaËe mu okus moæenadjaËati okus jela koje ponekad podsjeÊana sapun s mirisom limuna. Citronovac je Ëest sastojak u mnogim mjeπavinamabiljnih Ëajeva, kojima daje odliËan oπtarokus, i moæe zamijeniti vlasku u azijskim

Slatki razmjeriBiljni svijet nudi neke izvrsne biljke, koje su slae od πeÊera, od kojih je jedna, poput

citronovca, pripadnica obitelji Verbenaceae. Asteπka slatka trava (Phyla scaberrima

syn. Lippia dulcis) poluleæeÊa je trajnica osjetljiva na hladnoÊu, s kratkim gustim

klasom bijelih cvjetova i ovalnim liπÊem koje se crveno prelijeva na suncu. Sadræava

hernandulcin, koji je viπe od tisuÊu puta slai od πeÊera. Vrste koje imaju visok

postotak kamfora treba izbjegavati: kubanski kemotip ima kamfor samo u tragovima.

Paragvajska slatka trava (Stevia rebaudiana) visoka je trajnica iz obitelji

Asteraceae. To je bila yerbe dulce Indijanaca Guarani, koji su je koristili da zaslade

yerba maté, tradicionalni Ëaj od boæikovine (Ilex paraguariensis). Stevia sadræava

steviosid, koji je i do 300 puta slai od πeÊera.

U umjerenim podnebljima citronovac moæenarasti do 5 m; ljeti je osut sitnim cvjetiÊima.



Crna koprivaPerilla frutescens syn. P. ocimoides Lamiaceae

Crna kopriva je popularna, mirisna kulinarska biljka koja se koristi svjeæa

u salatama te za kiseljenje i kao zaËin. Obojeni oblici i oblici kovrËava

liπÊa sve su popularniji kao jednogodiπnje ukrasne biljke za prekrivanje.

Ostala narodna imena: perikaDijelovi koji se upotrebljavaju: liπÊe, cvjetni klas, sjeme

Laboratorijska istraæivanja potvrdila suznatne protualergijske i protuupalne uËinkeekstrakta crne koprive. KliniËki testovi dalisu ohrabrujuÊe rezultate kad se promatralaoralna upotreba preparata od crne kopriveza olakπanje teπkih simptoma hunjavice,ukljuËujuÊi znojenje i nadraæene oËi.Dodatna prouËavanja pokazala su da krema od crne koprive, za vanjsku upotrebu,smanjuje simptome alergijskog dermatitisa.

Radi sigurne i ispravne uporabe crnekoprive v. Peludna groznica i sinusitis,stranica 203. Ne upotrebljavajte crnukoprivu u koliËinama veÊim od kulinarske,ako ste u drugom stanju ili dojite.

KuhanjeCrveni varijetet crne koprive ËeπÊe seupotrebljava u kuhinji od zelenoga. (Buditeoprezni, jer dugotrajno dodirivanje liπÊacrne koprive moæe izazvati dermatitis.)Hlapljivo ulje iz liπÊa P. frutescens sadræavasastojak koji je 2000 puta slai od πeÊera, akoristi se kao umjetni zaslaivaË u Japanu.

UzgojCrna kopriva je otporna razgranatajednogodiπnja biljka, visoka do 1,2 m saπirokim jajolikim, nazubljenim listovima,koji mogu biti od zelene do crvene iljubiËaste boje. Listovi na rubu mogu biti kovrËasti (oblik koji se ranije zvao P. crispum), dok se sitni bijeli do ljubiËasticvjetiÊi raaju u gustim klasovima, oko 10 cm dugim. • Varijeteti ‘Green Cumin’ i ‘PurpleCumin’, oba se mogu lako nabaviti, imajuliπÊe koje miriπe na kumin i cimet. ‘Aojiso’ima zelene listove koji miriπu na umbir, i Ëesto se koristi u saπimiju. ‘Red’ ili ‘Akajiso’ ima intenzivno crvene doljubiËaste listove. ‘Kkaennip’ ili korejskacrna kopriva sa πirokim listovima, koristise u salatama, za zamatanje i Ëuvanje

hrane, a sjeme za zaËinjavanje hrane. Crnakopriva ‘Thai’ ima jak izvanredan okus.• Poloæaj Crna kopriva uspijeva u vlaænoj,dobro dreniranoj zemlji obogaÊenojkompostom.• Razmnoæavanje Sjeme posijte uproljeÊe kad se zemlja zagrije.• Odræavanje PoËupajte prve klasove scvijeÊem, kako biste potaknuli grmolik rast.• ©tetnici i bolesti Ova biljka gotovo danema problema sa πtetnicima.• Branje i Ëuvanje Poberite liπÊe ljeti i koristite ga svjeæe ili osuπeno. Beritecvjetne klasove kad budu sasvim razvijeni,a sjeme skupljajte u jesen.

Herbalna medicinaPerilla frutescens. Dijelovi koji se upotreb-ljavaju: liπÊe, sjeme. I liπÊe i sjeme crnekoprive koristili su stoljeÊima u tradicio-

nalnoj japanskoj medicini (metodalijeËenja znana kao kampo),

a i kineski travari u sliËneterapeutske svrhe. Crna

kopriva obiËno se propisujes drugim biljkama zalijeËenje tegoba s disanjemkao πto su prehlada, gripai kaπalj, te za olakπavanjetegoba s probavom, poput

slabog teka, muËnine i nadutosti. Crna kopriva

djelotvorno olakπava teπkegroznice i dermatitis. Ona je

glavni sastojak u mjeπavini travaSaibokuto — popularnom pripravku

koji se koristi za ublaæavanje brojnihalergijskih stanja.

Japanska kuhinjaU Japanu svjeæe crveno liπÊe crne

koprive koristi se u salatama ili

za ukraπavanje jela, a takoer za

umotavanje nekih jela, npr. suπija.

LiπÊe se koristi i kao zaËin te za

bojenje kompota od πljiva (na slici) i

umbira. Proklijalo sjeme stavljaju u

salate, ili se sjeme ukiseli te sluæi kao

zaËin nekim jelima. Razni varijeteti

crne koprive koriste se u indonezij-

skoj, vijetnamskoj i korejskoj kuhinji.

Crna kopriva (Perilla frutescens)






»ajevacCamellia sinensis syn. Thea sinensis Theaceae

»aj je omiljeno piÊe u Kini veÊ 3000 godina. Dok su na zapadnim

dvorovima cijenili jaËi okus crnog Ëaja, pokazalo se da je zeleni

Ëaj bogatiji antioksidansima i postoje mnogi naËini njegove

uporabe u tradicionalnoj medicini.

Dijelovi koji se upotrebljavaju: vrhovi listova, cijeli listovi, sjeme

UzgojPostoji oko 350 varijeteta Camelliasinensis, a oni se jako razlikuju oblikom.Glatko koæasto liπÊe ovalno je, zaπiljeno navrhu sa slabim mirisom. Mali bijeli cvjetiÊipojedinaËni su, imaju skupinu zlatnihpraπnika i rastu iz baze lista.

»aj sadræava antioksidans polifenol, Ëijaje razina veÊa u zelenom Ëaju, koji tijekompostupka proizvodnje doæivi minimalnuoksidaciju. Esencijalno ulje se destilira od zrelog liπÊa, a koristi se u proizvodnjimirisa te za komercijalne dodatke jelima.Sjeme se tijeπti da se dobije ulje kojem udaljnjem postupku odstranjuju saponine.Postoje i druge vrste, koje se koriste u proizvodnji ulja: C. crapnelliana, C.oleifera, C. octapetala i C. sasanqua.

• Poloæaj: Camellia sinensis otporna je na smrzavanje i treba joj sunËano dodjelomice sjenovito mjesto te bogato,vlaæno, ali dobro drenirano tlo.• Razmnoæavanje Spomenute varijeteterazmnoæavajte od svjeæe skupljenogsjemenja, i poludrvenastim reznicama.• Odræavanje Uzgajajte grmove dovisine od oko 1 m.• ©tetnici i bolesti Nema znaËajnijihπtetnika ni bolesti.• Branje i Ëuvanje Berite vrhove listovaza Ëaj kad grmovi postanu stari 3 godine.

Herbalna medicinaCamellia sinensis. Dijelovi koji se upotreb-ljavaju: liπÊe. Listovi pobrani s biljkepodvrgavaju se razliËitim postupcima i metodama da bi se dobile zelene, crne,bijele i oolong vrste Ëaja: primjerice, liπÊefermentira i suπi se za crni Ëaj, ali se pari i suπi za zeleni Ëaj. Svaki tip Ëaja sadræavarazliËitu razinu vaænih sastojaka, znanihkao polifenoli, koji su prvenstvenoodgovorni za medicinska svojstva biljke.Zeleni Ëaj sadræava najveÊi postotakpolifenola i smatra se da ima najveÊeterapeutsko djelovanje.

Polifenoli iz zelenog Ëaja imaju snaænaantioksidantna svojstva puno jaËa od onihu vitaminima C ili E, i koji mogu pomoÊi u prevenciji i lijeËenju mnogih kroniËnihbolesti naπeg doba. ProuËavanje na velikojpopulaciji ljudi koji su redovito pili zeleni

Ëaj, pokazuju niæu razinu nekih vrsta rakate smanjen rizik od krvoæilnih bolesti.

Druga istraæivanja na ljudima potvrdilasu zaπtitno djelovanje zelenog Ëaja kad seprimjenjuje izvana na opekline od sunca, a pokazalo se da redovito uzimanje tabletaza ævakanje od zelenog Ëaja smanjuje upaludesni i stvaranje kamenca na zubima.

Zbog sadræaja kofeina (teina), zeleni Ëaj je i dalje popularno sredstvo za pobolj-πanje mentalne budnosti i koncentracije, aistraæivalo se i njegovo moguÊe djelovanjena gubitak teæine. Prema novim istraæiva-njima, postoji moguÊnost da zeleni Ëajdjeluje u lijeËenju dijabetesa, jer osim πtoje antioksidans, smanjuje i razinu πeÊera u krvi.

O sigurnoj i ispravnoj uporabi zelenogËaja posavjetujte se sa svojim lijeËnikom.Ne koristite zeleni Ëaj u koliËinama koje su veÊe od kulinarsklih ako ste u drugomstanju ili dojite. Za to vrijeme mora sedræati pod nadzorom unos kofeina.

Rooibos ËajU juænoj Africi listovi biljke rooibos

(Aspalathus linearis) stoljeÊima se

vare kao osvjeæavajuÊe piÊe. Danas

rooibos Ëaj postaje sve popularnije

piÊe diljem svijeta zbog svojeg ugodnog

okusa, i zato πto ne sadræava kofein,

a πto je joπ vaænije, zbog otkriÊa o

njegovu iznimnom antioksidantnom

djelovanju. Postoji moguÊnost da

poboljπava opÊe zdravstveno stanje

i pomaæe u lijeËenju mnogih ozbiljnih

bolesti.

Zlatni Ëaj priprema se od rijetkog ≈æivog fosila√, vrste pronaene u Kini.

Nasuprot: Branje liπÊa Camellie sinensis za Ëaj,jedan od najpopularnijih svjetskih napitaka.

»ajevac (Camellia sinensis)


»ehuljaMyrrhis odorata Apiaceae

Ova iznimna ukrasna biljka ima liπÊe s mirisom na slatki anis. Jedan je od

vaænijih sastojaka u slavnu likeru Chartreuse, a ima je i u skandinavskoj

akvaviti, koja je i diæestiv i aperitiv.

Ostala narodna imena: divlji kimel, divlji kumin, kimelj divlji, Ëehulja mirisnaDijelovi koji se upotrebljavaju: mlado liπÊe i stabljike, mlado korijenje

• Branje i Ëuvanje Berite mlado liπÊe i upotrijebite ga svjeæe. Nakon suπenjazadræi malo mirisa. Nezrelo sjeme ukiselite,a oËiπÊeni korijen Ëuvajte u rakiji.

KuhanjeSkuhajte korijen kao povrÊe, a moæete ga i kandirati poput anelike pa koristiti kaoukras za deserte. Koristite u salatamahrskave stabljike s okusom celera.

LiπÊe Ëehulje ima topli miris na anis i ugodno sladak okus. Koristite ga svjeæe u salatama, ili ga dodajte kad kuhateplodove oπtra okusa, poput ogrozda i rabarbare, ili neke vrste jabuka, jer jenjihova prirodna slatkoÊa u dobromkontrastu s trpkoπÊu. Oni su sigurnizaslaivaËi za dijabetiËare. Zeleno sjememoæe se koristiti u iste svrhe.

LiπÊe Ëehulje daje odliËan okus kremama,jogurtu, pudingu od riæe, voÊnim kupovima,juhama, gulaπima i preljevima. Koristite liπÊe u omletima i juhama, takoer. Ono je i veoma lijep ukras.

Uzgoj»ehulja, koja se u prirodi nalazi u hladnimplaninskim podruËjima Europe, jedina jevrsta u svojem rodu. To je veoma otpornatrajnica koja tvori busen, veoma slatkaliπÊa nalik na paprat. Nakon velikih lijepihglava cvatova s bijelim cvjetovima,nastane tanko 2,5 cm dugaËko sjeme, koje je zapravo plod. Sjeme je aromatiËnoi veoma soËno kad se jede sirovo i zeleno.I liπÊe i zeleni plodovi bogati su anetolom,koji im daje sladak miris na anis. Zrelosjeme je sjajne tamnosmee boje.

Ako berete Ëehulju u prirodi, nemojte je zamijeniti s veoma otrovnom velikomkukutkom (Conium maculatum), koja imatamne stabljike s crveno-ljubiËastimtoËkama.• Poloæaj Traæi humusom bogato i vlaænotlo, hladno podneblje i sjenovito mjesto.

AmeriËka ËehuljaOsmorhiza longistylis,

sjevernoameriËka je vrsta Apiaceae,

poznata kao ameriËka Ëehulja. Trajnica

je s malim, bijelim cvatom te oπtrim

listovima sliËnim celeru. Ima je

u bogatim πumovitim podruËjima

istoËnog dijela Sjeverne Amerike.

Korijen slatka okusa, s jakim

mirisom na anis, koristili su ameriËki

Indijanci, kao diæestiv i antiseptik.

»ehulja (Myrrhis odorata)

• Razmnoæavanje Ostavite sjeme da pada oko biljke, gdje Êe u proljeÊeproklijati. Ili, stratificirajte sjeme tako da ga stavite u vlaæan sterilizirani pijesak ili vermikulit u zatvorenoj plastiËnoj vreÊi i spremite ga u hladnjak na 8 tjedana prijesijanja u proljeÊe (vidi stranicu 110).• Odræavanje Odstranite stabljike ucvatu da produæite stvaranje liπÊa.• ©tetnici i bolesti Nema znaËajnijihπtetnika ni bolesti.

Smatralo se daskuhano mlado

korijenje pomaæeonima koji se osjeÊaju≈tupo i bezvoljno√.



»iËakArctium lappa Asteraceae

»iËak ponovno postaje popularan, i kao povrtna i kao tradicionalna

medicinska biljka. Smatra se korovom na sjevernoj hemisferi,

gdje dobro uspijeva na sunËanim dijelovima zapuπtenih terena.

Ostala narodna imena: ËiËkovina, lapuh, diviËna, faπinek, hripanj, repuh, ripanj, ropuh, torica, veliki ËiËakDijelovi koji se upotrebljavaju: liπÊe, korijen, sjeme

Herbalna medicinaArctium lappa. Dijelovi koji se upotreb-ljavaju: korijen. U zapadnoj herbalnojmedicini, korijen ËiËka koristi se kaopovremeni proËistaË krvi. Ovaj izraz odnosi se na njegov blagi detoksificirajuÊiuËinak na tijelo i stimulaciju tjelesniheliminatornih kanala, limfni, probavni iurinarni sustav. ObiËno se preporuËuje jerublaæava kroniËnu koænu upalu i problemesa zglobovima, πto tradicionalni travarismatraju rezultatom razgradnje neæeljenihtoksina u tijelu. Kad se koristi duljevrijeme, ËiËkovo liπÊe moæe biti naroËitouËinkovito u ËiπÊenju suhe koæe koja seljuπti u sluËaju ekcema ili psorijaze tepoboljπanja stanja reumatiËnih zglobova.

O sigurnoj i ispravnoj uporabi ËiËkaposavjetujte se sa svojim lijeËnikom. Ne koristite ËiËak ako ste u drugom stanjuili dojite.

Kuhanje»iËak nije vaæna jestiva biljka, iako sejapanski kultivar gobo koristi kaosamostalno jelo ili u kiselom povrÊu ijelima s miso zaËinom. Jede se kao povrÊeu Koreji. Ogulite peteljke mladog liπÊa, ikuhajte ga kao πto kuhate celer. Korijenkoristite sirov kao povrÊe za salatu, ili gapræite u voku kao mrkvu.

Uzgoj»iËak je dvogodiπnja biljka snaænog rasta.PriliËno gorko, ali mekano mlado proljetnoliπÊe moæe se koristiti kao zeleno povrÊe.Listovi su veliki i ovalni, a mnogi ljubiËasticvjetovi s kukicama na vrhu zadivljujusvojom savrπenom simetrijom. »iËaknaraste i do 2,4 m.• Varijeteti Neki poznati varijetetiuzgajaju se kao povrÊe zbog svojegtankog, krhkog, dugaËkog korijena kojimoæe narasti i do 1,3 m. Tu spadaju dvajapanska varijeteta — ’Takinogawa Long‘ i ‘Early Watanabe’. Oba imaju okus izmeu pastrnjaka i jeruzalemske artiËoke(ËiËoke). Arctium minus veoma je gorkavrsta korova koja raste diljem SjeverneAmerike.• Poloæaj »iËak traæi sunËano mjesto na vlaænom tlu bogatom humusom, iakopodnosi i malo sjene. Jako je otporan na hladnoÊu, ali preko zime uvene.

• Razmnoæavanje Razmnoæite ga izsjemena u proljeÊe ili kasnu jesen. Iakosjeme obiËno lako proklije, namoËite ga prije sijanja preko noÊi u toploj vodi, a kad ga posijete, prekrijte ga laganozemljom i utisnite. Razrijedite biljËice na razmak od oko 15 cm. Da biste stvorilivisoko kvalitetan, dugaËak i ravan korijen,iskopajte zemlju do oko 60 cm dubine iubacite raspadnuti kompost prije sijanja.• Odræavanje Odræavajte tlo vlaænim, i plijevite korov oko ËiËka, posebice kad su biljke mlade. Otrgnite cvjetove i glavice,da potaknete rast korijena.• ©tetnici i bolesti »iËak rijetkonapadaju πtetnici i bolesti.• Branje i spremanje Za upotrebu u kuhinji uberite mlade izboje i listove uproljeÊe. Izvadite korijen u jesen, oko 100dana nakon sijanja, kad je dugaËak barem30 cm. U medicinske svrhe osuπite sivka-stosmee korijenje koje je iznutra bijelo.

Dræi kao ËiËakJednako rasporeene kukice na ËiËku ove

biljke, koje su ostale Ëvrsto prihvaÊene na

hlaËama tijekom πetnje prirodom, inspirirale

su Georgea de Mestrala da izmisli velcro

1945. godine. Ime dolazi od francuske rijeËi

velour, πto znaËi ≈barπun« i crochet ili ≈kuki-

ca«. Izum se primjenjuje na nizu predmeta,

od ≈ËiËka« na odjeÊi, torbama i cipelama do

nehrajuÊih ËeliËnih kukica i dræaËa kojima

se priËvrπÊuju dijelovi na strojevima.

»iËak (Arctium lappa)




DjetelinaTrifolium pratense Fabaceae

Ostala narodna imena: crvena detelja, crvena djetelina,

crvena ditelina, detela, detelina divlja, detelina horvatska,

detelja ledinska, deteljina kravarska, ditelina konjska,

djetelina crvena, kravarica, djetelina treÊakinja, plava

djetelina, trafolija, trefoja, djetelina ledinska.

Dijelovi koji se upotrebljavaju: cvijeÊe, mladi listovi

kaπalj uslijed diπnih problema poputbronhitisa.

Danas se najËeπÊa medicinska primjenasvodi na uporabu izoliranih spojevapoznatih kao izoflavoni, koji se dobivaju iz listova i cvijeÊa. Dokazano je da sadræeumjereno estrogensko djelovanje, a kliniËkestudije tvrde da mogu ublaæiti mnoge odsimptoma u vezi s menopauzom.

Za sigurnu i pravilnu uporabu crvenedjeteline, konzultirajte se s profesionalnimlijeËnikom. Nemojte koristiti crvenudjetelinu ako ste u drugom stanju ili dojite.

UzgojDjetelina je europska trajnica kratkogvijeka, koja se danas uzgaja kao vrlovrijedan usjev. Sve vrste djeteline ukorijenu imaju bakterije koje na sebe veæuinertni duπik iz atmosfere, pa tako znatnopoboljπavaju plodnost tla. Biljka je izvrstanpuzajuÊi prekrivaË tla, s trolistim listiÊimana stabljici, a svaki je listiÊ obiljeæensrediπnjom svijetlom strelicom. Cvat nastabljici gust je i u obliku πtapiÊa, a sloæenje od mnogih ruæiËastih do ljubiËastihokruglih cvjetova, bogatih nektarom.

Bliske srodne vrste jesu lucerna ili alfa-alfa (Medicaga sativa) te grËkapiskavica (Trigonella foenum-graecum).Medicinski, mora se koristiti pod struËnim

Crvena djetelina (Trifolium pratense)

≈Shamrock√ Prema uËenju sv. Patricka,

trodijelni list djeteline ('trifoliate'

prema latinskom tri folium ∑ tri

lista) simbolizira Sveto Trojstvo ∑

doktrinu po kojoj je Bog Otac, Sin i

Duh Sveti ∑ te je postao simbolom

Irske nazvan engleski ≈shamrock√

prema irskom ≈seamrog√

(umanjenica od djetelina).

nadzorom da pomogne odræavati πeÊer ukrvi pacijentima s dijabetesom, te kaosredstvo za sniæavanje razine kolesterola. • Varijeteti Postoji oko 300 vrsta djete-line, ukljuËujuÊi lijepu rumenu djetelinu (T. incarnatum), vaænu stoËnu hranu, kojasluæi joπ i za izradu biljnih pripravaka, tese sadi uz ceste kako bi svojim korijenjemuËvrstila zemlju i sprijeËila koroziju. Bijeladjetelina (T. repens), koja je takoerodliËna krmna hrana, a upotrebljava se u kuhinji sliËno kao crvena te za pripre-manje biljnih napitaka (samo cvjetovi). • Poloæaj Crvena djetelina voli laganuzemlju, dobru drenaæu, hladna doumjerena proljeÊa i sunËano mjesto.• Razmnoæavanje Sjeme treba sijati uproljeÊe.• Odræavanje »istite usjev od korova.• ©tetnici i bolesti Problem moæetijekom suπnih razdoblja biti pepelnica.• Branje i Ëuvanje Berite crvenudjetelinu do tri puta u sezoni rasta. LiπÊeberite dok je mlado; cvijeÊe koristite svjeæeili osuπeno.

Herbalna medicinaTrifolium pratense. Dijelovi koji seupotrebljavaju: cvijeÊe, izolirani sastojakizoflavon.

Cvjetovi crvene djeteline tradicionalno su se koristili, i oralno i za vanjsku primjenu,kao sredstvo za lijeËenje kroniËnih stanjakoæe poput ekcema ili psorijaze, posebicekod djece. Ako se uzima kao biljni Ëaj, ili cvjetni sirup, crvena djetelina ublaæava

»etverolisna djetelina jeaberacija (T. repens).

Bijela djetelina(Trifolium repens)


Reader’s Digest


biljkama

Sve

o lje

kovi

tim

i za

Ëins

kim

bi

ljkam

aUzgoj • LijeËenje biljkama • Prirodna ljepota

Oko kuÊe • Vjeπtine • Kulinarstvo

Uæivajte u ljepoti i bezbrojnim moguÊnostima primjene biljaka. Bez obzira na to imate li velik vrt ili samo prozorski sanduËiÊ i pokojicvjetnjak, otkrijte kako je lako i korisno uzgajati biljke za primjenu u pripremi jela i lijeËenju, u kozmetiËke i dekorativne svrhe. Drevnanarodna mudrost i suvremeni struËni savjeti nadopunjuju se u ovojraskoπno ilustriranoj knjizi.

• VodiË kroz viπe od 100 ljekovitih i zaËinskih biljaka

• Savjeti za sigurnu primjenu biljaka u lijeËenju uobiËajenih bolesti

• Recepti za slasna i ukusna jela, prirodni pripravci za njegu iuljepπavanje, biljna sredstva za ËiπÊenje doma, lijepi i moderniukrasni predmeti — i joπ mnogo, mnogo toga...

www.mozaik-knjiga.hrISBN 978-953-14-0671-0

A_AUHER_cover_CRO.qxd 11/23/09 1:18 PM Page 1

Documents

Sve o ljekovitim i začinskim biljkama