19GlasGrada - 434 - petak 12. 7. 2013.

SVE BOLJE I BOLJE

Na dubrovačkoj zračnoj luci nižu se sve bolji mjesečni rezultati,u odnosu na lanjsku, rekordnu godinu. Tako je lipanj donio pov-ećanje putničkog prometa za 8,34 % s 223.809 putnika, u odnosuna lanjski isti mjesec kada je na aerodromu zabilježeno 206.576putnika. Povećanje putničkog prometa je pratilo i povećanjebroja operacija (slijetanja i uzlijetanja) za 4,06%. Na aerodromuje izvršeno 2.358 operacija.

Lipanj bolji za 8,34% od lanjskoga

Europska komisija objavila je planove dase drastično smanje državne potpore re-gionalnim zračnim lukama, kao i da seubrzaju pravilnici o stimulativnim potpora-ma zračnim prijevoznicima da otvarajunove linije u tim zračnim lukama.Nove smjernice, tvrdi Europska vlada,neophodne su da se ograniči izobličavan-je poštene konkurencije te izbjegne pre-opterećivanje kapaciteta zračnih luka."Nova će pravila očuvati poštenukonkurenciju neovisno o tome u kojemmodelu operiraju zračni prijevoznici, odniskotarifnih do nacionalnih kompanija, teneovisno o tome jesu li zračne luke region-alne ili su kontinentalna čvorišta", opisaoje paket novih pravila povjerenik Europ-ske komisije za tržišno natjecanje JoaquinAmunia 3. srpnja na susretu s novinarimau Bruxellesu. Pravila iz 1994. i 2005. god-ine, po kojima se sada odvija zračni prom-et zastarjela su u posljednjem desetljećuzbog porasta sudjelovanja niskotarifnihprijevoznika u ukupnom putničkomprometu na kontinentu.Europska komisija, naglasio je, neće pre-ispitivati niskotarifne poslovne modele, jersu oni donijeli iznimnu dobrobit putnici-ma, omogućujući milijunima Europljanada jeftino putuju.Prema tim pravilima, zračne luke s višeod pet milijuna putnika godišnje neće višesmjeti primati državnu ili pomoć region-

Europska komisija reže državne potporeregionalnim aerodromima

EU PRAVILA

alnih vlasti za proširenje kapaciteta i in-vesticije u infrastrukturu, a država nećemoći s više od 75 posto iznosa takvihtroškova pomagati i aerodrome s prome-tom manjim od milijun punika godišnje.Za zračne luke od tri do pet milijuna put-nika godišnje najveći dopušteni iznos pot-pore za infrastrukuru bit će ograničen na25 posto iznosa investicije.Iz toga će se izuzeti neletački dio inves-ticija kao što su npr. parkirališta, hoteli,restorani i uredske prostorije. Pravila kojatrenutačno važe uopće nisu vezana uzinvestiranje u zračne luke.Za operativnu potporu zračnim lukama,koja se prema ovim pravilima zabranjuje,Europska komisija predviđa razdobljeprilagodbe od deset godina za zračne lukes manje od tri milijuna putnika godišnje,što bi moralo biti dovoljno operatorimazračnih luka da tomu prilagode svojeposlovne modele. Samo zračne luke smanje tri milijuna putnika mogu pr-ijevoznicima isplaćivati početne poticajeza otvaranje novih zračnih linija. Takvapotpora ne može trajati više od 24 mjese-ca i ne može prelaziti više od 50 postotroškova vezanih uz otvaranje novih linija.Međutim, i ta će potpora biti uskraćenaako u taj grad vode brze željezničke veze,ili je u gravitacijskoj blizini druga zračnaluka.Očekuje se da bi nova pravila stupila na

snagu 2014. godine, a javna je raspravao tome otvorna do 25. rujna.Dan poslije, 4. srpnja, Udruga europskihniskotarifnih prijevoznika ELFAA pozdravi-la je nagovještaj novih pravila. Tvrde daje to pošteno s obzirom na to da se pos-tupno izjednačavaju privatni investitori,koji žele investirati u zračne luke očeku-jući komercijanu dobit (a bez obzira namodel njihova vlasništva), ali imaju ozbil-jne zamjerke na stavke pravila koja favor-iziraju razvoj brzih željeznica, a one u fi-nanciranju iz proračuna nisu izjednačenes restrikcijama za zračne luke. Pravila iz2005. godine omogućila su otvaranje višeod 500 zračnih linija između europskihregionalnih središta omogućujući kakoregionalni razvoj, tako i razvoj te kategor-ije zračnih luka, kaže se u priopćenju ELF-AA. (izvor:aerosvijet.hr)

Posljednji mjesec pred ulazak Republike Hrvatske u Europskuuniju donio je i povećanje broja međunarodnih putnika za10,20%. Najprometniji dan u lipnju bio je 23. dana kada jezabilježeno 127 slijetanja i uzlijetanja zrakoplova. Od početkagodine do 30. lipnja kroz dubrovačku zračnu luku je prošlo546.696 putnika, što je povećanje odn 8,01%.

20 GlasGrada - 434 - petak 12. 7. 2013.

DVIJE PLAKETE ZLATNA KUNA ZA 2012. GODINU STIGLE

Dubrovačka zračna luka iove je godine najboljatvrtka u kategoriji velikihtrgovačkih društava, u ko-joj je bila i jedina nomin-irana. Svečanost dodjelenagrada upriličena je uponedjeljak 8. srpnja uDubrovniku, a nagradu jeprimio direktor Zračneluke Dubrovnik RokoTolić koji je rekao da nećespavati na lovorikama nitiće posustati u unapre-đenju rada, kontinuiteturazvoja i stvaranju boljihuvjeta za zaposlenike.

Županijska komora Du-brovnik, kao predstavnicagospodarstva Dubrovač-ko-neretvanske županijes tradicijom dužom oddvjesto godina, od 1995.godine slijedi uhodanupraksu Hrvatske gospo-darske komore u nagrađ-ivanju svojih najboljihčlanica, kako bi ih po-taknula na održavanjekontinuiteta uspješnosti.Ideja o ovom priznanjunastala je kao izraz težnjida gospodarstvo, tadatek osnovane demo-kratske i neovisne Repub-like Hrvatske, na samompočetku postojanja poprimi osobine kune,simbola izdržljivosti, snalažljivosti, spret-nosti te lukavosti, ali i blagostanja i plod-nosti. 1997. godine ustanovljeno jepriznanje Plaketa Zlatna kuna koje se dod-jeljuje najuspješnijim trgovačkim društvi-ma za uspješnost u poslovanju i doprinosgospodarskom razvoju Dubrovačko-neretvanske županije.Prema kriterijima za dodjelu plakete Zlat-na kuna najuspješnijim trgovačkim društvi-ma primjereno se vrednuje i ukupniposlovni ugled trgovačkih društava, njihovutjecaj na razvoj djelatnosti kojoj pripada-ju, kao i doprinos razvoju gospodarstvaDubrovačko-neretvanske županije u cje-lini. Najbolje malo trgovačko društvo iznaše županije za 2012. godinu je NewrestDubrovnik d.o.o. Čilipi, među srednjim tr-govačkim društvima najbolja je hotelskakuća Importanne Resort d.o.o., dok jemeđu velikima najbolja Zračna luka Du-brovnik.

Zračna luka Dubrovnik - najuspješnijeveliko trgovačko društvo

U obrazloženju priznanja koje je zavrijedilaZračna luka Dubrovnik ističe se :Tijekom 2012. godine Zračna luka je zavr-šila Master plan razvoja, a tijekom ovegodine će završiti i Studiju utjecaja naokoliš. Ta dva dokumenta okosnica suprojekta kojim aplicira za sredstva iz struk-turnih fondova EU, a koji je trenutno u sta-tusu projekata prijavljenih za dobivanjebespovratnih sredstava.Ono po čemu će se pamtiti 2012. godinaje rekordan putnički promet od 1.480.470putnika, kojim je sa oko 20 tisuća putnikanadmašen dosadašnji iz 1987. godine. Os-tvaren je zahvaljujući kontinuiranom poras-tu putničkog prometa Zračne luke tijekomposljednjih godina.Uz ostvareni kvantitet važno je istaknuti ijavno priznanje za iznimna dostignuća upodizanju kvalitete usluge putnicima uputničkom terminalu i pratećimsadržajima, te cjelokupnoj infrastrukturi za

potrebe avio kompanija,koje je Zračnoj lucidodijeljeno na godišnjojSkupštini udruženja aero-droma Europe (ACI Eu-rope) održanoj u Madridu22. lipnja 2012. Zračnaluka Dubrovnik ima us-pješnu suradnju s 26 re-dovitih i s 29 čarter pr-ijevoznika.-Svakako je zadovoljstvoda je i ovogodišnja dod-jela Zlatne kune pokazaladominaciju Zračne lukeDubrovnik ne samo u kat-egoriji velikih trgovačkihdruštava, nego i malih,budući je Newrest Du-brovnik d.o.o. koji je u 50postotnom suvlasništvuZračne luke najbolje malopoduzeće u Županiji. Na-šalio sam se pa rekaokako ćemo očito moratiosnovati neko srednjepoduzeće kako bismo senominirali i u toj kategoriji– komentirao je Tolić,dodajući kako usprkosprimitku nagrada ne mis-le spavat na lovorikamaniti posustati u unapre-đenju rada, kontinuiteturazvoja, poboljšanju uvje-ta za zaposlenike.- Kritički sagledavamo

naše poslovanje i usluge i svjesni smosvojih mana i spremni na njihovo uklan-janje. Za primjer navodim tek jedan detalj– da se od parkinga do ulaza u zgradumože dobro okisnut, jer ne postoji nad-strešnica. I na tome ćemo ubrzo raditi. Ukategoriji velikih trgovačkih društava jes-mo jedini bili nominirani, ali ne zato što nijebilo drugih, već stoga što ostali nisu us-pjeli zadovoljiti sve stroge propisane kri-terije, što je poražavajuće za gospodarskusliku Županije – istaknuo je Tolić. Smatrada je ulazak u EU nova prilika za poduzet-nike. Komentirao je i probleme s teretom irobom na schengenskoj granici.Zbog problema u transportu robe i teretana graničnim prijelazima iz Bosne i Her-cegovine u EU, odnosno na dubrovačkopodručje, Tolić kaže kako bi poduzetnicitrebali početi razmišljati i o rješenju tihpoteškoća zračnim putem.

Željko Leoni i Roko Tolić

21GlasGrada - 434 - petak 12. 7. 2013.Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’.

PET 12.7.5:55-6:50

14:45-15:40

21:10-22:05

SUB 13.7.5:55-6:50

14:15-15:15

14:20-15:15

21:10-22:05

NED 14.7.21:10-22:05

22:50-23:45

PON 15.7.14:20-15:15

21:10-22:05

UTO 16.7.14:45-15:40

21:10-22:05

SRI 17.7.10:45-11:45

21:10-22:05

22:50-23:45

ČET 18.7.21:10-22:05

PET 19.7.5:55-6:50

6:00-7:00

14:45-15:40

21:10-22:05

SUB 20.7.5:55-6:50

14:15-15:15

14:20-15:15

21:10-22:05

NED 21.7.21:10-22:05

22:50-23:45

PON 22.7.14:20-15:15

21:10-22:05

UTO 23.7.14:45-15:40

21:10-22:05

SRI 24.7.10:45-11:45

21:10-22:05

22:50-23:45

ČET 25.7.15:10-16:05

21:10-22:05

ZAGREB

DUBROVNIK

DUBROVNIK

ZAGREB

CROATIA AIRLINESCROATIA AIRLINESCROATIA AIRLINESCROATIA AIRLINESCROATIA AIRLINES

PET 12.7.6:25-7:20

12:55-13:50

13:35-14:40

16:20-17:15

17:40-18:35

SUB 13.7.6:25-7:20

7:30-8:25

NED 14.7.6:25-7:20

7:30-8:35

13:35-14:30

PON 15.7.6:25-7:20

16:00-16:55

UTO 16.7.6:25-7:20

13:20-14:25

16:20-17:15

SRI 17.7.6:25-7:20

12:35-13:40

12:55-13:50

ČET 18.7.6:25-7:20

16:20-17:15

PET 19.7.6:25-7:20

12:55-13:50

13:35-14:40

16:20-17:15

17:40-18:35

SUB 20.7.6:25-7:20

7:30-8:25

NED 21.7.6:25-7:20

7:30-8:35

13:35-14:30

PON 22.7.6:25-7:20

12:55-13:50

13:55-15:00

16:00-16:55

UTO 23.7.6:25-7:20

12:55-13:50

13:20-14:25

16:20-17:15

SRI 24.7.6:25-7:20

12:35-13:40

12:55-13:50

ČET 25.7.6:25-7:20

16:20-17:15

Informacije o ostalim polascima iodlascima možete dobiti na telefon

773 377, 773 100 ili na

www.airport-dubrovnik.hr

E U ČILIPE

NEWREST DUBROVNIK d.o.o. -najbolje malo trgovačko društvo

Tvrtka Newrest Dubrovnik d.o.o. je osnovana u Dubrovniku 1998. godine radi obavl-janja catering djelatnosti u Zračnoj luci Dubrovnik. To je prva tvrtka osnovana na prin-cipu javno - privatnog partnerstva, tzv. «joint - venture» dotad nepoznatog na ovimpodručjima. Osnivač i su joj Zračna luka Dubrovnik d.o.o. i Newrest Group Holding sasjedištem u Toulousu, Republika Francuska, koji imaju jednake udjele u vlasništvu od50% svaki. Početna djelatnost tvrtke bila je opremanje zrakoplova hranom, a danas jeto cjelokupno ugostiteljstvo Zračne luke Dubrovnik, točnije catering jedinica za opskr-bu zrakoplova hranom, 4 caffee bara te restoran brze prehrane. Kontinuiranim ula-ganjem u osnovna sredstva i opremu i uz to vezanim porastom zaposlenosti kojadoseže prosjek od 40 zaposlenika, ostvareni su respektabilni financijskii pokazateljiuspješnosti poslovanja u 2012. godini. Prihodi su se povećali za 9,6% u odnosu naprethodnu godinu dok se dobit nakon oporezivanja povećala za 48,7%. Ovakvo poslo-vanje, uz povećanje broja putnika, rezultat je iznimnog zalaganja svih zaposlenika,sinergije svih poslovnih jednica tvrtke, konstantnog ulaganja u osnovna sredstva iedukaciju zaposlenika, kao i velike stručne podrške suosnivača i vlasnika Zračne lukeDubrovnik i Newrest Group Holding.

I. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI:Tekuća likvidnost, Financijska stabilnostII. POKAZATELJI ZADUŽENOSTI:Koeficijent vlastitog financiranjaIII. POKAZATELJI AKTIVNOSTI:Koeficijent obrtaja obrtnih sredstava,Koeficijent obrtaja ukupnih sredstavaIV. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI:Rentabilnost ukupnih sredstava,Rentabilnost vlasničke glavnice Hrvatskagospodarska komora - Županijska komoraDubrovnikV. POKAZATELJI U VEZI SA ZAPOSLE-NOŠĆU: Dobit po zaposlenom,Broj zaposlenih, Porast zapošljavanja,Prosječna plaćaVI. POKAZATELJI IZ ANALIZE PRIHODA:Udio izvoza u ukupnom prihodu,

KRITERIJI ZA DODJELU PLAKETE ZLATNA KUNA NAJUSPJEŠNIJIM TRGOVAČKIMDRUŠTVIMA: Primjereno se vrednuje i ukupni poslovni ugled trgovačkih društava,njihov utjecaj na razvoj djelatnosti kojoj pripadaju, kao i doprinos razvoju gospodarst-va Dubrovačko-neretvanske županije u cjelini. Za dodjelu priznanja Plakete Zlatnakuna isključuju se trgovačka društva koja su prethodnu godinu završila s gubitkom.Nakon ovakve selekcije, polazeći od bilance stanja i računa dobiti i gubitka prilazi seizračunu sljedećih pokazatelja:

Izvoz po zaposlenom, Udio poslovnihprihoda u ukupnom prihodu, Prihodiod prodaje u inozemstvuVII. SNAGA TRGOVAČKOG DRUŠTVA:Ukupni prihod, Porast ukupnogprihoda, Vlastiti kapital i rezerve,Porast vlastitoga kapitala i rezerviVIII. NEMATERIJALNA IMOVINA:Nematerijalna imovinaIX. MATERIJALNA IMOVINA:Materijalna imovinaTrgovačka društva se rangiraju po sva-kom pojedinom pokazatelju. Najboljedruštvo je ono koje ima najbolji prosječ-ni rang. Poredak unutar pojedine kate-gorije sastavlja se temeljem najboljegprosječnog ranga svih pokazatelja.