Suzbijanje ilegalnog tržišta duhana Operativna akcija "Rezač

82

IZ PRAKSE ZA PRAKSU

Primljeno: travanj 2014.

DEAN SAVI *, MARIO MARKOVI **, DANIJELA MILOŠ HASEL***

Suzbijanje ilegalnog tržišta duhana

Operativna akcija "Reza " (studija slu aja)

Sažetak

Krijum arenje i ilegalno trgovanje duhanom i duhanskim proizvodima zna ajna je sigurnosna

prijetnja koja se najviše ogleda u velikim Þ nancijskim gubicima države i drugih subjekata,

ugrožavanju zdravlja ljudi te ostvarenoj ilegalnoj dobiti organiziranih kriminalnih skupina.

Borbi protiv ovako zna ajne problematike potrebno je pristupiti na temelju jasno i konkretno

osmišljenih strateških smjernica i planova. U skladu s time na nacionalnoj razini je pokrenuta

operativna akcija kodnog naziva "Reza ". Cilj te akcije bio je ostvariti dublji prodor u tamnu

zonu kriminaliteta i osigurati pove anje stope zapljene duhana i duhanskih proizvoda na

minimalno 10% od procijenjenoga ilegalnog tržišta u Republici Hrvatskoj. U ovom radu je

analizirana spomenuta operativna akcija i njezini rezultati na temelju ega je zaklju eno kako

je na državnoj razini ostvaren zacrtani cilj. U 2012. godini stopa zapljene iznosila je 1,82%, u

2013. pove ana je na 6,04%, da bi u 2014. dosegla 10,16%. Rezultati Operativne akcije "Reza "

ohrabruju na razmatranje primjene sli nog pristupa u suzbijanju drugih vrsta kriminala, prije

svega kriminala povezanog sa zloporabom droga i krijum arenjem te nedozvoljenim trgovanjem

drugom visokotarifnom robom.

Klju ne rije i: duhan, duhanski proizvodi, ilegalno tržište, organizirani kriminal, nedozvoljena

trgovina, Operativna akcija "Reza ".

1 . UVOD

Krijum arenje i ilegalno trgovanje robom koja je optere ena visokim trošarinama vrlo je isplativ posao zbog velike zarade koju je mogu e ostvariti zahvaljuju i znatnoj razlici iz-me u nabavnih cijena i cijena robe u maloprodaji. Ta razlika omogu uje formiranje cijena

dr. sc. Dean Savi , voditelj projekata u Uredu glavnog ravnatelja policije.** Mario Markovi , policijski službenik Službe organiziranog kriminaliteta, Policijski nacionalni ured za su-zbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Danijela Miloš Hasel, policijska službenica Službe za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

83

Savi , Markovi , Miloš Hasel: Suzbijanje ilegalnog tržišta duhanaPolic. sigur. (Zagreb), godina 24. (2015), broj 1, str. 82-95

na ilegalnom tržištu koje su dovoljno niske da budu primamljive širem krugu kupaca, a opet

dovoljno visoke u odnosu na nabavne cijene da omogu uju visok proÞ t. Postoji nekoliko na-

ina na koje ova vrsta robe dolazi na ilegalno tržište. Cigarete doma e proizvodnje naj eš e

se legalno izvoze kupcima u inozemstvu, da bi se potom krijum arskim kanalima vratile u

mati nu zemlju. Jedan od glavnih pojavnih oblika jest krivotvorenje cigareta poznatih proi-

zvo a a, njihovo krijum arenje i prodaja na ilegalnom tržištu (Savi , 2015:113).

Negativni utjecaji ilegalnog trgovanja duhanom i duhanskim proizvodima su višestru-

ki. S ekonomske to ke gledišta siva ekonomija uzrokuje velike Þ nancijske gubitke države i

subjekata koji se bave legalnom proizvodnjom, obradom i trgovanjem duhanom i duhanskim

proizvodima. Zbog potrošnje proizvoda koji nisu u skladu sa standardima mogu e je ugroža-

vanje zdravlja ljudi. Krijum arenje i ilegalna prodaja ove visokotarifne robe donosi zna ajan

proÞ t organiziranom kriminalu. Stoga se može ocijeniti kako ova vrsta kriminala predstavlja

zna ajnu sigurnosnu prijetnju (cf. Operativna akcija REZA , 2013).

Prema analizi Europskog ureda za suzbijanje prijevara (OLAF), nedozvoljeno trgova-

nje cigaretama svake godine Europskoj uniji i državama lanicama donosi Þ nancijske gubit-

ke u iznosu od preko deset milijardi eura (cf. Communication from the Commission to the

Council and the European Parliament, Stepping up the Þ ght against cigarette smuggling and

other forms of illicit trade in tobacco products – A comprehensive EU Strategy, 2013). Nave-

deni iznos proizlazi iz nenapla enih carina, trošarina i poreza na dodanu vrijednost. Predmet

nedozvoljene trgovine duhanskim proizvodima u najve oj mjeri su cigarete, ali sve ve i udio

ilegalnog tržišta odnosi se i na druge duhanske proizvode, posebice na duhan za motanje.

Na državnoj razini u Hrvatskoj najzna ajniju ulogu u suzbijanju ove vrste kriminala

imaju carina i policija. Nadležnost unutar policije nije bila precizno postavljena. Na temelju

posebne kataloške podjele (cf. Katalog kaznenih djela po linijama rada, 2013), kaznena djela

izbjegavanja carinskog nadzora i nedozvoljene trgovine spadaju u domenu gospodarskog

kriminaliteta. Nadležnost u odnosu na duhan i duhanske proizvode selila se nekoliko puta s

jedne ustrojstvene jedinice na drugu, što je bilo uvjetovano spomenutim katalogom, odno-

sno na inom mjerenja aktivnosti i u inkovitosti mjerodavnih policijskih tijela. Prepoznaju i

nedostatke u suzbijanju ove problematike te uo avaju i opasnost koju ova vrsta kriminala

predstavlja, tijekom 2013. godine donesena je strateška odluka prema kojoj je linija rada

suzbijanja organiziranog kriminala ponovno preuzela nadležnost za suzbijanje krijum arenja

i nedozvoljene trgovine duhanom i duhanskim proizvodima. To je u injeno bez obzira na

spomenutu katalošku podjelu kaznenih djela te je na taj na in u odnosu na zloporabe u svezi

s duhanom i duhanskim proizvodima nadležnost postavljena problemski, odnosno usmjerena

je prema konkretnoj problematici bez obzira na to o kojem se kaznenom djelu ili prekršaju

u kona nici radilo.

Kako bi se procijenila ispravnost spomenute odluke, odnosno ocijenila policijska

uspješnost u prethodnom razdoblju, u ovom radu bit e analizirana operativna akcija kodnog

naziva "Reza " koja je pokrenuta po etkom rujna 2013. sa strateške razine. Studija ovog slu-

aja obuhvatit e procjenu ilegalnog tržišta na koje je akcija usmjerena, postavljene ciljeve,

opseg i metode djelovanja, te postignute rezultate. S tim u svezi bit e analizirani dokumenti

i interni statisti ki pokazatelji koje prikuplja Služba organiziranog kriminaliteta Policijskog

nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, te drugi relevantni

izvori. Kako se promatra uspješnost akcije u strateškom smislu, u ovom radu se ne e dublje

analizirati konkretne mjere i rezultati na regionalnim i lokalnim razinama.

84


2. ANALIZA OPERATIVNE AKCIJE "REZA "

Operativna akcija "Reza " zapo ela je 1. rujna 2013. godine u skladu s raspisom upu enim

svim policijskim upravama s razine Ravnateljstva policije. Na temelju analize tržišta i os-

tvarenih policijskih zapljena uo eno je kako postoji potreba za intenziviranjem aktivnosti

na polju suzbijanja krijum arenja i ilegalnog trgovanja duhanom i duhanskim proizvodima.

U skladu s time pokrenuta je spomenuta operativna akcija u kojoj je zadan konkretan cilj i

deÞ nirano mjerilo u inkovitosti u vidu koli ine ilegalne robe koju je potrebno zaplijeniti u

odnosu na procijenjeno nezakonito tržište.

2.1. Procjena stanja

Prema dokumentaciji na temelju koje je operativna akcija zapo eta (Operativna akcija

"REZA ", 2013), interni statisti ki podaci Službe organiziranog kriminaliteta govorili su o

tome da je na podru ju Republike Hrvatske tijekom 2012. godine u 267 slu ajeva bilo zapli-

jenjeno oko 2,5 milijuna cigareta, dok ih je u prvom polugodištu 2013. godine u 115 slu aje-

va bilo zaplijenjeno oko 1,5 milijuna. U istom razdoblju u odnosu na koli inu zaplijenjenog

duhana zamije en je drasti an porast. Tijekom 2012. godine u 237 slu ajeva zaplijenjeno

je nešto manje od 11 tona duhana, dok ga je u prvom polugodištu 2013. u 204 slu aja bilo

zaplijenjeno blizu 30 tona. To je upu ivalo na zaklju ak da se tržište okre e prema jeftinijem

i sve dostupnijem duhanu.

Izneseno je mišljenje prema kojem su, zbog trenutne situacije u poljoprivredi i op e

krize u gospodarstvu te mogu nosti velike zarade, proizvo a i duhana klju ni subjekt op-

skrbe ilegalnog tržišta rezanim duhanom. U Hrvatskoj je tijekom 2012. bilo zasa eno gotovo

šest tisu a hektara duhana i ukupno ga je proizvedeno blizu 12.000 tona. Otkupna cijena u

2012. godini iznosila je oko 1,35 €/kg duhana, odnosno nešto više od 10 kn po kilogramu. U

isto vrijeme cijena duhana za ilegalno tržište (gdje se u pravilu prodaje u listu), kretala se kod

proizvo a a u rasponu od 70 do 100 kn/kg, što je bio ohrabruju i faktor za proizvo a e koji

su dio svoje proizvodnje željeli plasirati na ilegalno tržište i na taj na in višestruko zaraditi.

Uz proizvo a e, kao sljede e osobe u lancu nedozvoljene trgovine duhanom, identiÞ cirani

su posrednici i preprodava i, odnosno operativno interesantne osobe koje otkupljuju duhan

u listu, esto posjeduju rezalice za duhan, pripremaju pakiranja za maloprodaju te prodaju

duhan na tržnicama ili ga izravno dostavljaju krajnjim potroša ima.

U analizi je tako er izvršena procjena legalnog i ilegalnog tržišta duhanskim proizvodi-

ma, pri emu se u obzir uzelo više istraživanja. Rezultati jedne studije proizašli su iz projekta

koji je 2003. godine pokrenulo Ministarstvo zdravstva. Rabila se metoda anketiranja koja je,

osim pitanja o zdravstvenom stanju i sli no, sadržavala i pitanja o pušenju, odnosno upite o

tome koliko stanovništvo dnevno konzumira cigareta. Za potrebe navedene ankete podru je

Republike Hrvatske bilo je podijeljeno u šest regija te je na temelju popisa stanovništva iz

2001. godine procijenjeno da je bilo oko 950.000 puša a (cf. Vuleti , Kern, 2005). Podaci iz

navedene ankete ocijenjeni su relevantnima te je na temelju njih izveden zaklju ak o udjelu

potroša a duhana i duhanskih proizvoda u ukupnom stanovništvu. Na temelju popisa stanov-

ništva iz 2011. procijenjeno je da je te godine u Hrvatskoj bilo blizu 920.000 puša a.

Isto tako uzeti su u obzir rezultati drugog istraživanja koji su upotrijebljeni za procje-

85


nu ilegalnog tržišta u Republici Hrvatskoj. Tijekom 2012. godine u 18 europskih zemalja (Albanija, Austrija, Bugarska, eška, Hrvatska, Engleska, Finska, Francuska, Gr ka, Ma ar-ska, Irska, Italija, Latvija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Španjolska i Švedska), istraživa i su na temelju uzorka od 1 000 ispitanika iz svake zemlje metodom izravnog intervjuiranja tražili gra ane da pokažu posljednju kutiju cigareta koju su kupili. Prema tom istraživanju u navedenim zemljama bilo je prosje no 27,2% puša a. Prosje na veli ina ilegalnog tržišta u navedenim zemljama kretala se u rasponu od 0% u Portugalu do 37,8% u Latviji, odnosno prosje no 6,5%. Udio ilegalnog tržišta u Hrvatskoj bio je 11,0% (cf. Joossens i sur., 2012).

Prema podacima Carinske uprave Ministarstva Þ nancija Republike Hrvatske, koji se odnose na ukupnu koli inu duhanskih proizvoda proizvedenu, uvezenu te puštenu u promet u 2012. godini, na legalno tržište plasirano je blizu osam milijardi komada cigareta (u obzir su uzeti, i u komade cigareta prera unati, svi duhanski proizvodi). Na temelju toga, odnosno na temelju procjene da je udio ilegalnog tržišta 11% od ukupne potrošnje duhanskih proizvoda, procijenjena je veli ina ilegalnog tržišta na oko 865 milijuna komada cigareta (prera unato oko 721 tona duhana). Ta se procjena ne razlikuje dramati no od nekih recentnih istraživa-nja prema kojima potrošnja duhana pribavljenog na ilegalnom tržištu iznosi oko 1 000 tona, što predstavlja gubitak prihoda državnog prora una od oko sto milijuna eura na godišnjoj razini (Istraživanje tržišta rezanog duhana na koji nije pla en porez: Hrvatska – 2014. g.). U svakom slu aju, kod sli nih procjena na elno je bolje uzeti u obzir donju granicu dobivenih vrijednosti kako bi se na temelju toga kvalitetnije mogli deÞ nirati strateški ciljevi. Oni se uvijek mogu postaviti više ili manje ambiciozno, a realniji su kada su postavljeni na temelju opreznije procjene u odnosu na promatranu problematiku.

Na temelju analize statisti kih pokazatelja zaklju eno je kako policija zaplijeni tek neznatnu koli inu duhana i duhanskih proizvoda. U 2012. godini udio zaplijenjene robe iznosio je svega 1,82%. U prvoj polovici 2013. godine taj se udio pove ao na 3,72%, zahva-ljuju i velikoj koli ini zaplijenjenoj na viroviti kom podru ju, ali ipak se još uvijek radilo o nedovoljnoj uspješnosti. Prethodno izneseni podaci i procjene s izvorima iz kojih su preuzeti prikazani su u tablici 1 i 2.

86


Izvo

r:

1.

Žup

anij

e, p

ovrš

ina,

sta

novn

ištv

o, g

rado

vi, o

pin

e i n

asel

ja, p

opis

201

1, D

ržav

ni z

avod

za

stat

isti

ku, w

ww

:dzs

.hr/

Hrv

/cen

zus/

cenz

us 2

011/

resu

lts/

htm

/H02

_02/

H02

_02.

htm

l (15

. svi

bnja

201

3.)

2.

Vul

eti

, S.;

Ker

n, J

. (20

05).

Hrv

atsk

a zd

ravs

tven

a an

keta

200

3, Š

kola

nar

odno

g zd

ravl

ja "

And

rija

Šta

mpa

r", M

edic

insk

i fa

kult

et S

veu

iliš

ta u

Zag

rebu

, 1 (

1), h

ttp:

//w

ww

.izlo

g.in

fo/t

mp/

hcjz

/cl

anak

.php

?id=

1238

9 (1

6. s

vibn

ja 2

013.

)3.

Jo

osse

ns, L

.; L

ugo,

A.;

La

Vec

chia

, C.;

Gil

mor

e, A

.B.;

Cla

ncy,

L.;

Gal

lus,

S. (

2012

). Il

lici

t cig

aret

tes

and

hand

-rol

led

toba

cco

in 1

8 E

urop

ean

coun

trie

s: a

cro

ss-s

ecti

onal

sur

vey,

Tob

acco

Con

trol

20

12;0

:1-7

. doi

:10.

1136

/tob

acco

cont

rol-

2012

-050

644,

ww

w.y

umpu

.com

/en/

docu

men

t/vi

ew/6

6281

25/i

llic

it-c

igar

ette

s-an

d-ha

nd-r

olle

d-to

bacc

o-in

-18-

euro

pean

-cou

ntri

es-a

- (10

. svi

bnja

201

3.)

4.

Crn

o tr

žišt

e za

rauj

e 25

mil

ijun

a od

duh

ana,

htt

p://

poze

ska-

kron

ika.

hr /

gosp

odar

stvo

/ite

m/1

135-

crno

-tr%

C5%

BE

i%C

5%A

1te-

zara

%C

4%91

uje-

25-m

ilij

una-

od-d

uhan

a.ht

ml

(14.

svi

bnja

20

13.)

5.

Pod

aci

Sre

dišn

jeg

ured

a C

arin

ske

upra

ve M

F R

H o

kol

iin

i iz

dani

h m

arki

ca z

a oz

naav

anje

duh

ansk

ih p

rera

evin

a ko

je s

u pr

oizv

eden

e i

uvez

ene

te p

ušte

ne u

pot

rošn

ju i

slo

boda

n pr

omet

u

RH

za

2012

.6.

P

odac

i MU

P-a

o z

aplj

enam

a ci

gare

ta i

duha

na z

a 20

12. g

odin

u.

Reg

ija

Žup

anij

a

1

Bro

j

sta

no

vn

ika

2

Bro

j

pu

šaa

(pro

cjen

a)

1-2

Sto

pa

pu

šaa

5

Leg

aln

o

trži

šte

(u

mil

iju

nim

a

cig

are

ta)

3-4

Ileg

aln

o

trži

šte

(pro

cjen

a u

mil

iju

nim

a

cig

are

ta)

6

Za

plj

ene

cig

are

ta

(ko

ma

da

)

6

Za

plj

ene

du

ha

na

(kg

)

6

Za

plj

ene

du

ha

na

(pre

rau

na

to u

cig

are

te:

1 k

g =

1.2

00

cig

are

ta)

UK

UP

NO

(8+

10

)

ST

OP

A

ZA

PL

JE

NA

(11

:7)*

10

0

12

3

45

67

89

1011

12

Zag

reb

Gra

d Z

agre

b i z

agre

baka

1.

107.

623

257.

514

23,2

52

.20

3,5

02

42

,38

513.

300

786,

7794

4.12

41

.45

7.4

24

0,6

0

Sre

dišn

ja

bjel

ovar

sko-

bilo

gors

ka11

9.76

432

.456

27,1

02

77

, 7

23

0,5

50

358,

5543

0.26

04

30

.26

01

,41

sisa

ko-m

osla

vaka

172.

439

46.7

3127

,10

39

9,

87

43

,99

36.3

8016

3,80

196.

560

23

2.9

40

0,5

3

karl

ova

ka12

8.89

934

.932

27,1

02

98

,91

32

,88

20.8

0094

,311

3.16

01

33

.96

00

,41

Sje

vern

a

krap

insk

o-za

gors

ka13

2.89

242

.393

31,9

03

62

,75

39

,90

21.5

200

02

1.5

20

0,0

5

vara

ždin

ska

175.

951

56.1

2831

,90

48

0,2

85

2,8

385

.720

00

85

.72

00

,16

kopr

ivni

ko-k

riže

vaka

115.

584

36.8

7131

,90

31

5,5

03

4,7

11.

600

413,

0049

5.60

04

97

.20

01

,43

me

imur

ska

113.

804

36.3

0431

,90

31

0,6

53

4,1

70

459,

4055

1.28

05

51

.28

01

,61

Isto

na

viro

viti

ko-p

odra

vska

84.8

3613

.489

15,9

011

5,4

21

2,7

00

5.67

0,02

6.80

4.02

46

.80

4.0

24

53

,59

pože

ško-

slav

onsk

a78

.034

12.4

0715

,90

10

6,1

611

,68

1.02

01,

742.

088

3.1

08

0,0

3

brod

sko-

posa

vska

158.

575

25.2

1415

,90

21

5,7

52

3,7

361

.040

109,

2613

1.11

21

92

.15

20

,81

osje

ko-b

aran

jska

305.

032

48.5

0015

,90

41

5,0

04

5,6

517

9.90

02.

578,

553.

094.

260

3.2

74

.16

07

,17

vuko

vars

ko-s

rije

msk

a17

9.52

128

.544

15,9

02

44

,25

26

,87

322.

380

286,

4034

3.68

06

66

.06

02

,48

Južn

a

šibe

nsko

-kni

nska

109.

375

18.8

1317

,20

16

0,9

81

7,7

12.

540

00

2.5

40

0,0

1

spli

tsko

-dal

mat

insk

a45

4.79

878

.226

17,2

06

69

,36

73

,63

913.

523

35,0

042

.000

95

5.5

23

1,3

0

zada

rska

170.

017

29.2

4317

,20

25

0,2

32

7,5

340

010

,34

12.4

081

2.8

08

0,0

5

dubr

ova

ko-n

eret

vans

ka12

2.56

821

.082

17,2

01

80

,39

19

,84

343.

357

00

34

3.3

57

1,7

3

Zap

adna

prim

orsk

o-go

rans

ka29

6.19

553

.611

18,1

04

58

,74

50

,46

51.2

000

05

1.2

00

0,1

0

liko

-sen

jska

50.9

279.

218

18,1

07

8,8

88

,68

8.80

00

08

.80

00

,10

ista

rska

208.

055

37.6

5818

,10

32

2,2

33

5,4

50

00

00

,00

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a4.

284.

889

919.

334

21,4

57

.86

6,5

78

65

,34

2.56

3.48

010

.967

,13

13.1

60.5

361

5.7

24

.03

61

,82

Tabl

ica

1: L

egal

no i

ileg

alno

trži

šte

duha

na i

duha

nski

h pr

oizv

oda

u H

rvat

skoj

s p

odac

ima

o za

plje

nam

a u

2012

.

87


Reg

ija

Županija

1

Bro

j

sta

no

vn

ika

2

Bro

j

pu

šaa

(pro

cjen

a)

1-2

Sto

pa

pu

šaa

5

Leg

aln

o

trži

šte

(u

mil

iju

nim

a

cig

are

ta)

3-4

Ileg

aln

o

trži

šte

(pro

cjen

a u

mil

iju

nim

a

cig

are

ta)

6

Za

plj

ene

cig

are

ta

(ko

ma

da

)

6

Za

plj

ene

du

ha

na

(kg

)

6

Za

plj

ene

du

ha

na

(pre

rau

na

to u

cig

are

te:

1 k

g =

1.2

00

cig

are

ta)

UK

UP

NO

(8+

10

)

ST

OP

A

ZA

PL

JE

NA

(11

:7)*

10

0

12

3

45

67

89

1011

12

Zagreb

Grad Zagreb i zagreba

ka

1.107.623

257.514

23,25

2.2

03

,50

24

2,3

8266.200

2.611,90

3.134.280

3.4

00

.48

01

,40

Središnja

bjelovarsko-bilogorska

119.764

32.456

27,10

27

7,

72

30

,55

680

1.458,60

1.750.320

1.7

51

.00

05

,73

sisa

ko-moslava

ka172.439

46.731

27,10

39

9,

87

43

,99

9.100

276,48

331.776

34

0.8

76

0,7

7

karlovaka

128.899

34.932

27,10

29

8,9

13

2,8

848.560

21,02

25.224

73

.78

40

,23

Sjeverna

krapinsko-zagorska

132.892

42.393

31,90

36

2,7

53

9,9

06.760

9,00

10.800

17

.56

00

,05

varaždinska

175.951

56.128

31,90

48

0,2

85

2,8

30

00

00

,00

koprivniko-križeva

ka115.584

36.871

31,90

31

5,5

03

4,7

120.000

1.116,49

1.339.788

1.3

59

.78

83

,92

meimurska

113.804

36.304

31,90

31

0,6

53

4,1

70

2,90

3.480

3.4

80

0,0

1

Istona

virovitiko-podravska

84.836

13.489

15,90

115

,42

12

,70

017.380,56

20.856.672

20

.85

6.6

72

16

4,2

3

požeško-slavonska

78.034

12.407

15,90

10

6,1

611

,68

0109,87

131.844

13

1.8

44

1,1

3

brodsko-posavska

158.575

25.214

15,90

21

5,7

52

3,7

342.520

2,25

2.700

45

.22

00

,19

osjeko-baranjska

305.032

48.500

15,90

41

5,0

04

5,6

5592.621

2.445,56

2.934.672

3.5

27

.29

37

,73

vukovarsko-srijemska

179.521

28.544

15,90

24

4,2

52

6,8

7116.440

120,25

144.300

26

0.7

40

0,9

7

Južna

šibensko-kninska

109.375

18.813

17,20

16

0,9

81

7,7

13.400

2,80

3.360

6.7

60

0,0

4

splitsko-dalmatinska

454.798

78.226

17,20

66

9,3

67

3,6

3373.660

00

37

3.6

60

0,5

0

zadarska

170.017

29.243

17,20

25

0,2

32

7,5

30

11,00

13.200

13

.20

00

,05

dubrovako-neretvanska

122.568

21.082

17,20

18

0,3

91

9,8

430.100

17,33

20.796

50

.89

61

,02

Zapadna

primorsko-goranska

296.195

53.611

18,10

45

8,7

45

0,4

60

00

00

,00

liko-senjska

50.927

9.218

18,10

78

,88

8,6

84.200

00

4.2

00

0,0

5

istarska

208.055

37.658

18,10

32

2,2

33

5,4

50

00

00

,00

UKUPNO

Hrvatska

4.284.889

919.334

21,45

7.8

66

,57

86

5,3

41.514.241

25.586,01

30.703.212

32

.21

7.4

53

3,7

2

Izvor:

1.

Županije, površina, stanovništvo, gradovi, opine i naselja, popis 2011, Državni zavod za statistiku, www:dzs.hr/Hrv/cenzus/cenzus 2011/results/htm/H02_02/H02_02.html (15. svibnja 2013.)

2.

Vuleti, S.; Kern, J. (2005). Hrvatska zdravstvena anketa 2003, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar", M

edicinski fakultet Sveu

ilišta u Zagrebu, 1 (1), http://www.izlog.info/tm

p/hcjz/clanak.

php?id=12389 (16. svibnja 2013.)

3.

Joossens, L.; Lugo, A.; La Vecchia, C.; Gilm

ore, A.B.; Clancy, L.; Gallus, S. (2012). Illicit cigarettes and hand-rolled tobacco in 18 European countries: a cross-sectional survey, Tobacco Control 2012;0:1-

7. doi:10.1136/tobaccocontrol-2012-050644, www.yum

pu.com

/en/document/view/6628125/illicit-cigarettes-and-hand-rolled-tobacco-in-18-european-countries-a- (10. svibnja 2013.)

4.

Crno tržište zara

uje 25 milijuna od duhana, http://pozeska-kronika.hr /gospodarstvo/item/1135-crno-tr%C5%

BEi%C5%

A1te-zara%C4%

91uje-25-milijuna-od-duhana.html (14. svibnja 2013.)

5.

Podaci Središnjeg ureda Carinske uprave MF RH o koliini izdanih markica za ozna

avanje duhanskih preraevina koje su proizvedene i uvezene te puštene u potrošnju i slobodan promet u RH za 2012.

6.

Podaci MUP-a o zapljenama cigareta i duhana za prvo polugodište 2013. godine.

Tablica 2: Legalno i ilegalno tržište duhana i duhanskih proizvoda u Hrvatskoj s podacima o zapljenama u prvom polugodištu 2013.

88


2.2. Cilj akcije

Kao cilj operativne akcije postavljeno je pove anje zapljena duhana i duhanskih proi-

zvoda na minimalno 10% od procijenjene veli ine ilegalnog tržišta. Tako postavljen cilj je

vrlo konkretan i mjerljiv. Iako je on mogao biti deÞ niran i na druge na ine (broj postupanja,

broj podnesenih kaznenih i prekršajnih prijava, broj prijavljenih osoba, broj otkrivenih ka-

znenih djela i prekršaja i sli no), može se ustvrditi kako je udio zadiranja u ilegalno tržište

(mjerljiv u tonama duhana ili komadima cigareta), mjerilo koje je najrazumljivije, objektivno

i koje je moglo na najbolji na in motivirati širi operativni sastav na pove anje u inkovitosti.

Postavljanje strateških ciljeva na ovaj na in iznimno je rijetko u suvremenoj hrvatskoj

kriminalisti koj praksi i nije primjenjivo na sve pojavne oblike kriminala. Da bi ono bilo

mogu e, potrebno je imati podatke o trenutnoj policijskoj uspješnosti s jedne i procjeni veli-

ine ilegalnog tržišta s druge strane. Ovakav pristup bi možda bio najprimjereniji za mjerenje

u inkovitosti na polju suzbijanja kriminaliteta droga (više o tome cf. Savi , 2015:82-90).

2.3. Smjer i taktika djelovanja

Sve policijske uprave bile su dužne izraditi vlastitu procjenu ugroženosti u svezi s kri-

jum arenjem i nedozvoljenim trgovanjem duhanom i duhanskim proizvodima s konkretnim

planovima postupanja. Pri tome im je dana puna sloboda u odabiru mjera i radnji, dinamici

postupanja i sli no. Sa strateške razine odre ena je samo konkretna smjernica prema kojoj je

akcija trebala biti usmjerena na suzbijanje cjelokupne problematike, od krijum arenja ve ih

koli ina robe kojim se bave organizirane kriminalne skupine do njezine nedozvoljene proda-

je po tržnicama. Uz to, zapovje eno je da se ostvari bliska suradnja sa službenicima Carinske

uprave te mjerodavnim inspekcijskim službama. Od policijskih uprava na ijem podru ju se

nalazi ve i broj proizvo a a te se proizvodi najviše duhana zatraženo je poduzimanje do-

datnih napora kako bi se pove ale koli ine zaplijenjene robe. Tako er je preciziran sadržaj i

forma izvješ ivanja o provo enju akcije.

Ovakav na in strateškog planiranja ima neka od obilježja koja ozna avaju djelovanje

izvrsnih i inovativnih kompanija u privatnom sektoru – prije svega usredoto enost na akciju,

davanje autonomije ustrojstvenim jedinicama kako bi razvile inovativnost, osiguravanje op-

timalnog odnosa izme u centraliziranog i decentraliziranog djelovanja, te usmjerenost prema

ljudima o kojima ovisi kvaliteta i u inkovitost postupanja (cf. Peters, Waterman, 2008). Uz

to analizirani plan je jasan, kratak i konkretan što je trebalo doprinijeti lakšem prihva anju i

razumijevanju, odnosno motiviranju ljudi na operativnoj razini da aktivno doprinesu ostva-

rivanju postavljenog cilja.

2.4. Rezultati akcije

Iako se tijekom 2013. godine akcija provodila samo u završnom kvartalu, ostvareno je

zna ajno pove anje u inkovitosti. U 276 slu ajeva zaplijenjeno je blizu 5 milijuna cigareta,

te u 552 slu aja blizu 40 tona duhana. Samo u odnosu na navedenu koli inu duhana šteta

za državni prora un iznosila bi oko 22 milijuna kuna. U skladu s tim podacima ukupna

89


stopa zapljena u 2013. godini od strane policije u Hrvatskoj bila je 6,04% od procijenjene

veli ine ilegalnog tržišta, što je blizu prosje noj u inkovitosti na europskoj razini. Naime,

stopa zapljena u 2010. godini u Europskoj uniji bila je 6,31%, a u 2011. godini 6,86% od

procijenjene veli ine ilegalnog tržišta (Organizirani kriminal – godišnje izvješ e za 2013.,

2014). Pri tome treba uzeti u obzir to da su spomenuti podaci izra unati na temelju zapljena

svih mjerodavnih službi, dok se u sklopu Operativne akcije "Reza " mjeri samo uspješnost

policije. Cjeloviti rezultati akcije u Hrvatskoj za 2013. godinu prikazani su u tablici 3.

Kako je došlo do znatnog porasta stope zapljena duhanskih proizvoda (sa 1,82% u

2012. na 6,04% u 2013. godini), zaklju eno je kako se ostvaruje cilj operativne akcije. To -

nom se pokazala pretpostavka da su proizvo a i glavni subjekti nedozvoljene prodaje siro-

vog i rezanog duhana. Prezentirani rezultati upozoravaju i na neujedna enu u inkovitost koju

postižu pojedine policijske uprave te je u skladu s time više puta skretana pozornost mjero-

davnom menadžmentu na potrebu za eÞ kasnijim postupanjem i postizanjem konkretnijih

rezultata. Stoga je policijskim upravama, posebice onima koje nisu postigle zadovoljavaju e

rezultate i onima na ijem se podru ju nalazi ve i broj proizvo a a i proizvodi najviše duha-

na, naloženo da u suradnji s drugim mjerodavnim tijelima poduzmu dodatne napore kako bi

tijekom 2014. potpuno bio postignut cilj akcije.

Rezultati prezentirani u tablici 4 pokazuju da su napori poduzeti sa strateške razine

urodili plodom. Tijekom 2014. godine u 405 slu ajeva zaplijenjeno je više od 11 milijuna

komada cigareta, te su u 1 022 slu aja zaplijenjene gotovo 64 tone duhana. Ukupna stopa

zaplijenjene robe od strane policije popela se na 10,16% od procijenjene veli ine ilegalnog

tržišta. U skladu s time može se zaklju iti da je u 2014. godini ostvaren cilj akcije "Reza ".

Glavni pokazatelji uspješnosti prikazani su u graÞ konu 1.

GraÞ kon 1: Udio zaplijenjenog duhana i duhanskih proizvoda u odnosu na procijenjeno ilegalno

tržište u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2012.-2014.

Izvor: tablice 1, 3 i 4

90


Iz analize rezultata razvidno je kako je za ostvarenje cilja akcije najzaslužnija Policij-

ska uprava viroviti ko-podravska na ijem se podru ju nalazi ve i broj proizvo a a i proi-

zvodi najviše duhana, te policijske uprave preko ijeg podru ja se najviše transportira duhan

namijenjen ilegalnom tržištu. Kako su podru ja Policijske uprave zagreba ke i Policijske

uprave primorsko-goranske me u najve ima po procijenjenoj veli ini ilegalnog tržišta na ko-

jem se troše duhan i duhanski proizvodi, može se zaklju iti kako su te dvije policijske uprave

podbacile u rezultatima. O tome treba povesti ra una u sljede em razdoblju.

91


Reg

ija

Županija

1

Bro

j

sta

no

vn

ika

2

Bro

j

pu

šaa

(pro

cjen

a)

1-2

Sto

pa

pu

šaa

5

Leg

aln

o

trži

šte

(u m

ilij

un

ima

cig

are

ta)

3-4

Ileg

aln

o t

ržiš

te

(pro

cjen

a u

mil

iju

nim

a

cig

are

ta)

6

Za

plj

ene

cig

are

ta

(ko

ma

da

)

6

Za

plj

ene

du

ha

na

(kg

)

6

Za

plj

ene

du

ha

na

(pre

rau

na

to u

cig

are

te:

1 k

g =

1.2

00

cig

are

ta)

UK

UP

NO

(8+

10

)

ST

OP

A

ZA

PL

JE

NA

(11

:7)*

10

0

12

3

45

67

89

1011

12

Zagreb

Grad Zagreb i zagreba

ka

1.107.623

257.514

23,25

2.2

03

,50

24

2,3

8887.740

3.218,347

3.862.016

4.7

49

.75

51

,96

Središnja

bjelovarsko-bilogorska

119.764

32.456

27,10

27

7,

72

30

,55

680

1.520,180

1.824.216

1.8

24

.89

65

,97

sisa

ko-moslava

ka172.439

46.731

27,10

39

9,

87

43

,99

24.258

663,850

796.620

82

0.8

78

1,8

6

karlovaka

128.899

34.932

27,10

29

8,9

13

2,8

8197.960

123,983

148.780

34

6.7

40

1,0

5

Sjeverna

krapinsko-zagorska

132.892

42.393

31,90

36

2,7

53

9,9

011.100

10,246

12.295

23

.39

50

,06

varaždinska

175.951

56.128

31,90

48

0,2

85

2,8

37.080

243,300

291.960

29

9.0

40

0,6

0

koprivniko-križeva

ka115.584

36.871

31,90

31

5,5

03

4,7

121.520

2.670,630

3.204.756

3.2

26

.27

69

,29

meimurska

113.804

36.304

31,90

31

0,6

53

4,1

70

84,962

101.953

10

1.9

53

0,3

0

Isto

na

virovitiko-podravska

84.836

13.489

15,90

115

,42

12

,70

2.646

25.015,10

30.018.120

30

.02

0.7

66

23

6,3

8

požeško-slavonska

78.034

12.407

15,90

10

6,1

611

,68

560

589,086

706.903

70

7.4

63

6,0

6

brodsko-posavska

158.575

25.214

15,90

21

5,7

52

3,7

3136.040

148,375

178.050

31

4.0

90

1,3

2

osjeko-baranjska

305.032

48.500

15,90

41

5,0

04

5,6

5608.921

4.097,563

4.917.076

5.5

25

.99

71

2,1

1

vukovarsko-srijemska

179.521

28.544

15,90

24

4,2

52

6,8

7640.030

541,550

649.860

1.2

89

.89

04

,80

Južna

šibensko-kninska

109.375

18.813

17,20

16

0,9

81

7,7

15.200

8,800

10.560

15

.76

00

,09

splitsko-dalmatinska

454.798

78.226

17,20

66

9,3

67

3,6

32.144.420

308,525

370.230

2.5

14

.65

03

,42

zadarska

170.017

29.243

17,20

25

0,2

32

7,5

30

107,600

129.120

12

9.1

20

0,4

7

dubrovako-neretvanska

122.568

21.082

17,20

18

0,3

91

9,8

4123.500

36,08

43.296

16

6.7

96

0,8

4

Zapadna

primorsko-goranska

296.195

53.611

18,10

45

8,7

45

0,4

61.896

63,700

76.440

78

.33

60

,16

liko-senjska

50.927

9.218

18,10

78

,88

8,6

84.600

97,700

117.240

12

1.8

40

1,4

0

istarska

208.055

37.658

18,10

32

2,2

33

5,4

58.200

16,250

19.500

27

.70

00

,08

UKUPNO

Hrvatska

4.284.889

919.334

21,45

7.8

66

,57

86

5,3

44.826.351

39.565,827

47.478.991

52

.30

5.3

42

6,0

4

Izvor:

1.

Županij

e, p

ovr

šina, st

anovn

ištv

o, gra

dovi

, op

ine

i nase

lja, popis

2011, Državni zavod za statistiku, www:dzs.hr/Hrv/cenzus/cenzus 2011/results/htm/H02_02/H02_02.html (15. svibnja 2013.)

2.

Vuleti, S.; Kern, J. (2005). Hrvatska zdravstvena anketa 2003, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar», M



p/hcjz/clanak.

php?id=12389 (16. svibnja 2013.)

3.


ore, A.B.; Clancy, L.; Gallus, S. (2012). Illicit cigarettes and hand-rolled tobacco in 18 European countries: a cross-sectional survey, T

obacc

o C

ontr

ol 2012;0:1-


pu.com


4.

Crn

o trž

ište

zara

uje

25 m

ilij

una o

d d

uhana, http://pozeska-kronika.hr /gospodarstvo/item/1135-crno-tr%C5%

BEi%C5%

A1te-zara%C4%


5.



6.

Podaci MUP-a o zapljenama cigareta i duhana za 2013. godinu.

Tabli

ca 3

: L

egaln

o i

ile

galn

o t

ržiš

te d

uhana i

duhansk

ih p

roiz

voda u

Hrv

ats

koj

s p

odaci

ma o

zap

ljen

am

a u

2013.

92


Tabl

ica

4: L

egal

no i

ileg

alno

trži

šte

duha

na i

duha

nski

h pr

oizv

oda

u H

rvat

skoj

s p

odac

ima

o za

plje

nam

a za

201

4.

Reg

ija

Županija

1

Bro

j st

anov

nik

a

1,2,

5

LE

GA

LN

O T

RŽ

IŠT

E

3-4

ILE

GA

LN

O

TR

ŽIŠ

TE

6

ZA

PL

JEN

E

Broj

puša

a

(procjena)

Stopa

puša

a

Milijuni

cigareta

u 2012.

Procjena

u mil.

cigareta

za 2012.

Pro

cjen

a u

kg

za

2012

.

CIG

AR

ET

E(k

om.)

CIGARETE

(u kg)*

DU

HA

N(k

g)

DUHAN

(u kom

. cigareta)*

UKUPNO

KOMADA

(8a+9b)

UK

UP

NO

KIL

OG

RA

MA

(8b

+9a

)S

TO

PA**

12

34

56

7a7b

8a8b

9a9b

1011

12

Zagreb

Gra

d Z

agre

b i

zagr

eba

ka

1.107.623

257.514

23,25

2.203,50

242,38

210.

983

7.52

9.02

56.274,19

3.36

2,50

4.035.000

11.564.025

9.63

6,69

4,57

Središnja

bje

lova

rsk

o-b

ilog

orsk

a119.764

32.456

27,10

277, 72

30,55

25.4

580

05.

894,

007.072.800

7.072.800

5.89

4,00

23,1

6

sisa

ko-

mos

lava

ka

172.439

46.731

27,10

399, 87

43,99

36.6

5845

2.28

0376,90

4.35

8,19

5.229.828

5.682.108

4.73

5,09

12,9

2

kar

lova

ka

128.899

34.932

27,10

298,91

32,88

27.4

0085

.160

71,00

392,

85471.420

556.580

463,

851,

70

Sjeverna

kra

pin

sko-

zago

rsk

a132.892

42.393

31,90

362,75

39,90

33.2

5032

.740

27,28

97,6

4117.168

149.908

124,

920,

38

vara

ždin

ska

175.951

56.128

31,90

480,28

52,83

44.0

254.

425

3,70

802,

00962.400

966.825

805,

701,

83

kop

rivn

ik

o-k

riže

vak

a115.584

36.871

31,90

315,50

34,71

28.9

256.

825

5,7

2.43

6,44

2.923.728

2.930.553

2.44

2,14

8,44

me

imu

rsk

a113.804

36.304

31,90

310,65

34,17

28.4

750

053

0,38

636.456

636.456

530,

381,

86

Istona

viro

viti

ko-

pod

ravs

ka

84.836

13.489

15,90

115,42

12,70

10.5

835

036

.479

,17

43.775.004

43.775.009

36.4

79,1

734

4,70

pož

ešk

o-sl

avon

ska

78.034

12.407

15,90

106,16

11,68

9.73

38.

357

7,00

789,

35947.220

955.577

796,

358,

18

bro

dsk

o-p

osav

ska

158.575

25.214

15,90

215,75

23,73

19.7

7524

1.08

7200,90

115,

76138.913

380.000

316,

661,

60

osje

ko-

bar

anjs

ka

305.032

48.500

15,90

415,00

45,65

38.0

4122

.480

18,73

1.73

1,00

2.077.200

2.099.680

1.74

9,73

4,60

vuk

ovar

sko-

srij

emsk

a179.521

28.544

15,90

244,25

26,87

22.3

9229

9.00

0249,16

1.78

2,48

2.138.976

2.437.976

2.03

1,64

9,07

Južna

šibensko-kninska

109.375

18.813

17,20

160,98

17,71

14.7

582.

680

2,23

345,

68414.816

417.496

347,

912,

36

spli

tsk

o-d

alm

atin

ska

454.798

78.226

17,20

669,36

73,63

61.3

582.

426.

150

2.021,80

3.06

9,94

3.683.928

6.110.078

5.09

1,74

8,30

zad

arsk

a170.017

29.243

17,20

250,23

27,53

22.9

420

029

0,00

348.000

348.000

290,

001,

26

du

bro

vak

o-n

eret

van

ska

122.568

21.082

17,20

180,39

19,84

16.5

3327

7.28

0231,10

589,

10706.920

984.200

820,

204,

96

Zapadna

pri

mor

sko-

gora

nsk

a296.195

53.611

18,10

458,74

50,46

42.0

5010

00,10

333,

88400.656

400.756

333,

980,

80

lik

o-se

njs

ka

50.927

9.218

18,10

78,88

8,68

7.23

324

.520

20,43

241,

32289.584

314.104

260,

753,

61

ista

rsk

a208.055

37.658

18,10

322,23

35,45

29.5

4280

00,70

308,

70370.440

371.240

309,

401,

05

UK

UP

NO

Hrv

atsk

a4.284.889

919.334

21,45

7.866,57

865,34

721.

117

11.1

42.9

149.285,80

63.9

50,4

376.740.516

87.883.440

73.2

36,2

010

,16

Izvor:

1.

Župa

nije

, pov

ršin

a, s

tano

vniš

tvo,

gra

dovi

, op

ine

i nas

elja

, pop

is 2

011, Državni zavod za statistiku, www:dzs.hr/Hrv/cenzus/cenzus 2011/results/htm/H02_02/H02_02.html (15. svibnja 2013.)

2.

Vuleti, S.; Kern, J. (2005). Hrvatska zdravstvena anketa 2003, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar», M



p/hcjz/clanak.

php?id=12389 (16. svibnja 2013.)

3.


ore, A.B.; Clancy, L.; Gallus, S. (2012). Illicit cigarettes and hand-rolled tobacco in 18 European countries: a cross-sectional survey, T

obac

co C

ontr

ol 2012;0:1-


pu.com


4.

Crn

o tr

žišt

e za

rauj

e 25

mili

juna

od

duha

na, http://pozeska-kronika.hr /gospodarstvo/item/1135-crno-tr%C5%

BEi%C5%

A1te-zara%C4%


5.



6.

Podaci MUP-a o zapljenama cigareta i duhana za 2014. godinu.

___________________________________

*1 kilogram = 1200 cigareta. **(11:7b)*100

93


3. ZAKLJU AK

Na temelju provedene analize Operativne akcije "Reza " može se rezimirati kako je ispunjen

zacrtani cilj u vidu prodora u ilegalno tržište od minimalno 10% od njegove procijenjene

veli ine. U nešto više od godinu dana koliko se akcija provodila, pove anje koli ine zaplije-

njenog duhana i duhanskih proizvoda za više od pet puta je odli an rezultat. Aktivnosti koje

policija poduzima zajedno s drugim mjerodavnim partnerima javnost i mediji percipiraju kao

vrlo odlu ne i u inkovite (npr. cf. Otvoreni rat protiv švercera: Zbog šverca duhana država

godišnje gubi 100 mil. eura).

Ostvarivanje postavljenog cilja bilo je mogu e zahvaljuju i dobrom strateškom pla-

niranju i izuzetno kvalitetnoj operativnoj realizaciji na regionalnim razinama. Pri tome se

dobitnom pokazala kombinacija znanstveno-stru nog pristupa analizi i procjeni problema s

profesionalnom primjenom temeljnih pravila kriminalistike. Pri tome je važnu ulogu imala i

prakti na uporaba osnovnih vještina rukovo enja i zapovijedanja.

Zaklju no je potrebno osvrnuti se na nastavak provo enja akcije. S tim u svezi bilo

bi korisno razmotriti redeÞ niranje postavljenog cilja. Dobri operativni rezultati koji su po-

stignuti tijekom prva dva mjeseca 2015. godine (oduzeto je oko 15 tona duhana), pokazuju

da bi se trend pove anja stope zapljene mogao nastaviti. Na to upu uju i odli ni rezultati

pojedinih policijskih uprava koje se tijekom 2013. i 2014. godine nisu stigle usredoto iti na

ovu problematiku (poput Policijske uprave zadarske koja je tijekom velja e 2015. godine

dovršila vrlo složeno kriminalisti ko istraživanje nad kriminalnom grupacijom od koje je

zaplijenjeno oko devet tona duhana). Smatra se kako bi podizanje ljestvice, recimo na 15%

od procijenjenoga ilegalnog tržišta, mogao biti dodatni motiviraju i faktor koji bi osigurao

uspjeh akcije i u sljede em razdoblju. Pri tome postoji zna ajan prostor za pove anje u in-

kovitosti na podru ju policijskih uprava koje tijekom dosadašnjeg provo enja akcije nisu

pokazale zadovoljavaju e rezultate.

I na kraju, rezultati koji su postignuti provo enjem Operativne akcije "Reza " ohrabru-

ju na razmišljanje prema kojem bi se sli an pristup mogao primijeniti na suzbijanje drugih

vrsta kriminala, prije svega onog u svezi s krijum arenjem i ilegalnim trgovanjem drugim

visokotarifnim robama te u svezi sa zloporabom droga.

LITERATURA

1. Communication from the Commission to the Council and the European Parlia-

ment, Stepping up the Þ ght against cigarette smuggling and other forms of illicit

trade in tobacco products - A comprehensive EU Strategy, European Commission,

Brussels, http://ec.europa.eu/anti_fraud/documents/2013-cigarette-communicati-

on/communication _en.pdf (6. lipnja 2013.)

2. Crno tržište zara uje 25 milijuna od duhana, http://pozeska-kronika.hr /gospo-

darstvo/item/1135-crno-tr%C5%BEi%C5%A1te-zara%C4%91uje-25-miliju-

na-od-duhana.html (14. svibnja 2013.)

3. Istraživanje tržišta rezanog duhana na koji nije pla en porez: Hrvatska – 2014. g.,

Ipsos Marketing, Zagreb, 2014.

94


4. Joossens, L., Lugo, A., La Vecchia, C., Gilmore, A.B., Clancy, L., Gallus, S. (2012). Illicit cigarettes and hand-rolled tobacco in 18 European countries: a cross-sectional survey, Tobacco Control 2012;0:1-7. doi:10.1136/tobaccocon-trol-2012-050644, www.yumpu.com/en/document/view/6628125/illicit-ciga-rettes-and-hand-rolled-tobacco-in-18-european-countries-a- (10. svibnja 2013.)

5. Katalog kaznenih djela po linijama rada kriminalisti ke policije, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo policije, Uprava kriminalisti ke policije, doku-ment broj 511-01-75/20-3-183-161/2-12 od 1. ožujka 2013.

6. Operativna akcija "REZA ", Ravnateljstvo policije, raspis broj 511-01-72/6-51033/13. od 22. srpnja 2013.

7. Organizirani kriminal – godišnje izvješ e za 2013., Ministarstvo unutarnjih poslo-va, Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Služba organiziranog kriminaliteta, Zagreb, 2014.

8. Otvoreni rat protiv švercera: Zbog šverca duhana država godišnje gubi 100 mil. eura http://www.glas-slavonije.hr/261601/1/Zbog-sverca-duhana-drzava-godis-nje-gubi-100-mil-eura (26. velja e 2015.)

9. Peters, T., Waterman, R. H. (2008). U potrazi za izvrsnoš u. Zagreb: ProÞ l Inter-national d.o.o.

10. Podaci MUP-a o zapljenama cigareta i duhana za 2012., 2013. i 2014. godinu.

11. Podaci Središnjeg ureda Carinske uprave MF RH o koli ini izdanih markica za ozna avanje duhanskih prera evina koje su proizvedene i uvezene te puštene u potrošnju i slobodan promet u RH za 2012.

12. Savi , D. (2015). Organizirani kriminal: (ne)prepoznata prijetnja. Zagreb: Nakla-da Jesenski & Turk.

13. Vuleti , S., Kern, J. (2005). Hrvatska zdravstvena anketa 2003, Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Medicinski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, 1 (1), http://www.izlog.info/tmp/hcjz/clanak.php?id=12389 (16. svibnja 2013.)

14. Županije, površina, stanovništvo, gradovi, op ine i naselja, popis 2011, Držav-ni zavod za statistiku, www:dzs.hr/Hrv/cenzus/cenzus 2011/results/htm/H02_02/H02_02.html (15. svibnja 2013.)

Summary _________________________________________________________________________

Dean Savi , Mario Markovi , Danijela Miloš Hasel

Suppression of Illegal Tobacco Market: Operative Action "Cutter" (Case Study)

Smuggling and illegal trade of tobacco and tobacco products represents a signiÞ cant security threat which is most visible in large Þ nancial losses of the state and other entities, endangering human health and the realized proÞ t of organized crime groups. Combating such important issues should be done on the basis of clearly and speciÞ cally designed strategic direction and planning. Consequently, at the national level the operative action codenamed "Cutter" was launched, which aimed to achieve deeper penetration into the dark zone of crime and ensure an increase in seizure rates of tobacco and tobacco products at least 10% of the estimated illegal market in Croatia. In this paper we analyze the mentioned operative action, on the basis of which it was concluded that at the national level the set goal has been achieved. In 2012 the seizure rate was 1.82%, in 2013 it increased to 6.04%, and in 2014 it reached

95


10.16%. The results of Operative Action "Cutter" are an incentive to consider the application of a

similar approach in the suppression of other types of crime, particularly crime associated with drugs

and smuggling and illicit trafÞ cking in other goods.

Key words: tobacco, tobacco products, illegal market, organized crime, trafÞ cking, Operative Action

"Cutter".

Documents

Suzbijanje ilegalnog tržišta duhana Operativna akcija "Rezač