HRVATSKO TRŽIŠTE DUHANA I TROŠARINE NA DUHANSKE …

Hrvatskotržišteduhanaitrošarinenaduhanskeproizvode

121

Dr.sc.AntoBajo,izvanredniprofesorEkonomskifakultet,SveučilišteuZagrebuDijanaJurinec,mag.oec.HRVATSKOTRŽIŠTEDUHANAITROŠARINENADUHANSKE

PROIZVODE

SAŽETAKHrvatsko tržište duhana je oligopolno i na njemu dominira pet kompanijaglobalnih i regionalnih lidera. Prodajom domaćeg proizvođača duhana iduhanskih proizvoda hrvatsko tržište duhana od 2015. očekuju brojnepromjene poput mogućeg smanjenja domaće proizvodnje koja u 2014. činioko 6,5% ukupno proizvedenog duhana u svijetu. Zbog neelastičnosti upotražnji, cijene duhana rastu, ali rastu cijena dodatno pridonose i visoketrošarine na duhanske proizvode. Analiza tržišta pokazuje da promjenastrukture trošarina utječe na povećanja cijena i smanjenje prometaduhanskih proizvoda što se odražava na smanjenje potražnje i proizvodnjeduhana.Zbognoveoligopolnestrukturetržištaočekujesesmanjenjedomaćeproizvodnjeduhana,adržavaće težitpovećanjuproračunskihprihodakrozrast proporcionalne (ad valorem) komponente trošarine na cigarete iduhanskeprerađevine.Ključneriječi:duhan,tržište,trošarina,duhanskiproizvod,Hrvatska.UVODPotražnja za duhanskim proizvodima je neelastična – potrošači slaboreagiraju na promjene cijena što je stabilna osnovica za prikupljanjaprihoda trošarinama. Visina prihoda od trošarina ovisi stanju i dinamicipromjenauprometunatržištuduhana.Glavnijeciljradaanaliziratitržištaduhana u Hrvatskoj, utvrditi visinu trošarina na duhanske proizvode i


122

utvrditi utjecaj strukture trošarina na cijene cigareta i visinu prihoda odtrošarinanaduhanskeproizvode.Hrvatskom duhanskom industrijom posljednjih deset godina dominiradomaći proizvođač - Tvornica duhana Rovinj (TDR). Tom proizvođačustrukturatrošarinaznačajnoutječenacijenuiprometcigaretaiduhanskihprerađevina.Trošarine na cigarete obično čine dvije komponente – specifična iproporcionalna(advalorem).Specifičnakomponentatrošarineutvrđujeseu fiksnom (apsolutnom) iznosu po komadu proizvoda (npr. trošarina na1000komadacigareta),aproporcionalnajeupostotkumaloprodajnecijenecigareta. Domaćoj duhanskoj industriji odgovara specifična trošarina jerstvaramanjeporeznoopterećenjeipotičedomaćeproizvođačeduhananaveću proizvodnju. Međutim, prodajom TDR-a u Hrvatskoj dominirajunajveće svjetske multinacionalne kompanije u proizvodnji i distribucijiduhana i duhanskih proizvoda.U slučaju uvoza velikih količina duhanskihproizvodaprednost dobija proporcionalna trošarina zboggeneriranja većihproračunskihprihoda.U svrhu provedbe glavnog cilja rad je podijeljen u šest dijelova. Nakonuvodnog,udrugomdijelusepružapregledistraživanjaiglavnihrezultataoutjecaj trošarinana cijene i prometduhanskihproizvoda.U trećemdijeluanaliziraju se glavni sudionici, cijene i prometi, te položaj duhanskeindustrijeuHrvatskoj.UčetvrtomsedijeluanalizirausklađenosttrošarinauHrvatskojsdržavamačlanicamaEUiutvrđujefiskalniučinaktrošarinanadržavniproračun.Petidiosuzaključcirada.UTJECAJTROŠARINANACIJENEIPROMETDUHANSKIHPROIZVODAOvisnost strukture trošarine i cijene duhanskih proizvoda predmetom jebrojnih istraživanja. Specifična i proporcionalna (ad valorem) trošarinamogu različito utjecati na prihode, dostupnost i kvalitetu duhanskihproizvoda, aposljedično i nanavikepušača. Izbor izmeđupojedinih vrstatrošarinaovisiovladinimprioritetima(Sunley,et.al,2000.,WHO,2010.).PojediniautoripoputChaloupke,Pecka,Taurasa,XuAyda,Yurekeli(2013.)zaključujuda jecjenovnarazlikameđucigaretamanižeg ivišegcjenovnog


123

razreda veća, što je veći dio proporcionalne (ad valorem) trošarine.Primjerice,10%-tnopovećanjeudjelaproporcionalnetrošarinenacigaretenižeg i višeg cjenovnog ranga, vodi povećanju cjenovne razlike od 5%.Trošarine osiguravaju značajne prihode proračuna uz relativno niskeadministrativne troškove. To obilježje trošarine svrstava u poželjniinstrument prikupljanja prihoda, a posebice u razdobljima visokihproračunskih deficita i nedostatka proračunskih sredstava. Indirektno,trošarineslužekaopotporazdravstvenojpoliticijerbezobziranaobilježjaduhanskihproizvodainjihovuneelastičnost,oneipakuzrokujudjelomičnosmanjenjepotrošnjeduhanaiduhanskihproizvoda.Nameće se pitanje od kuda potječe utjecaj trošarina na ponašanjepotrošača? Odgovor je jednostavan - zbog dostupnosti cigareta i ostalihduhanskih prerađevina različitog cjenovnog ranga. Veći porezi mogudovesti do potrošačeve odluke o konzumiranju duhanske proizvode nižekvalitete - nižeg cjenovnog ranga. U literaturi, odluka potrošača dakonzumira cigarete nižeg cjenovnog ranga zbog većeg poreznogopterećenja poznata je pod nazivom „quality shading“. Zbog te pojave,specifična trošarina postaje poželjniji instrument. Veće cjenovne razlikemeđu markama cigareta mogu smanjiti učinkovitost oporezivanja zbogsmanjenekonzumacijeduhanskihproizvodakoji nastaje zbog supstitucijeskupljihjeftinijimaproizvodima.Zbog specifičnosti duhanskog tržišta, distribucija cijena cigareta možeuvelikeovisitioporeznimsustavima.Chaloupka,Shang,Zagra,Fong(2013),usvomistraživanjudošlisudozaključkadaproporcionalnatrošarinapotičekupnju jeftinijih cigareta. Pored utjecaja na potrošače, proporcionalnatrošarinautječeinaproizvođače,jerihpotičenaproizvodnjucigaretanižekvalitete,atimeinižegcjenovnogranga.Sa stajališta proizvođača, specifična trošarina potiče na povećanje cijenacigareta jer imaju prostora za višu zaradu. Specifična trošarina umanjujepotrošačevu namjeru da se okrene cigaretama nižeg cjenovnog ranga, jerrelativno isto povećava cijene bez obzira na cjenovni rang duhanskogproizvoda. Chaloupka je (2013) zaključuje da je cjenovna razlika izmeđucigaretavišeginižegcjenovnograngamanjaudržavamasavišimudjelomspecifičnetrošarineuukupnimtrošarinama,zarazlikuoddržavaukojimadominiraproporcionalnatrošarinanacigareteiostaleduhanskeproizvode.


124

Poredstrukture trošarina,nacijenuduhanskihproizvodautječe i razmjerizbjegavanjaplaćanjaporezaiporeznihutaja.Ubiranjeporezaposredstvomrazličitih administrativnih tijela i preklapanje njihovih ovlasti otvaraprostor za manipulacije. Porezna evazija (poput krijumčarenja velikihrazmjera) može pridonijeti povećanju udjela jeftinih cigareta. Iako nepostoji dovoljno dokaza da krijumčarenje velikih razmjera smanjujeprosječnecijenecigareta,pojedinaistraživanjapokazujudabinedopuštenatrgovina mogla značajno utjecati na smanjenja proračunskih prihoda(Chaloupka,2013.).TRŽIŠTEDUHANAUHRVATSKOJHrvatsko duhansko tržište je oligopolno - na njemu dominiraju globalnekompanije koje diktiraju tržišne uvjete. Osim povoljnog geografskogpoložaja koji pruža prodor na tržišta država s prostora bivše Jugoslavije,Hrvatska je globalnimduhanskimkompanijama zanimljiva zbog razvijenedomaće proizvodnje duhana. Najveći proizvođači duhana su poduzećaHrvatskiduhaniiAgroduhanSlatina.ProizvodnjaicijeneduhanaZakonomoduhanu (NN69/99 i 14/14) uređuju se odnosi u proizvodnji,otkupu,obradi,prometuduhanaiproizvodnjiduhanskihproizvoda.Zakonjasnodefiniraštosesmatraduhanomkojislužikrajnjojpotrošnji.Duhansemožeproizvoditisamonatemeljupisanogugovoraoproizvodnjiduhanaspravnom osobom koja je registrirana za obavljanje djelatnosti obradeduhana te upisana u Upisnik obrađivača duhana kojeg vodi Ministarstvopoljoprivredeišumarstva.U Hrvatskoj se proizvode nearomatični tipovi duhana - virginija (sušenatoplim zrakom), berley (sušen u hladu) i hercegovački duhan (sušen nasuncu). Među glavnim proizvođačima su dva poduzeća - Hrvatski duhanid.o.o. iz Virovitice i Agroduhan d.o.o. iz Slatine.Hrvatski duhani d.d. drže80%,aAgroduhani20%tržištaduhana.


125

Hrvatski duhani d.o.o. su vodeći proizvođači flue cured Virginia i burleyduhananahrvatskomtržištu.Do lipnja2015.poslovalisuusastavuAdrisgrupe d.d. Rovinj koja je bila vlasnik Tvornice duhana Rovinj.Agroduhand.o.o. Slatina bavi se proizvodnjom duhana tipa flue cured Virginia usuradnji s individualnim poljoprivrednim gospodarstvima. Agroduhand.o.o.jeosnovan1996.kaodruštvokćerDuhanad.d.zaproizvodnju,otkupiprodaju duhana. Proizvodnja duhana je organizirana na površinama uvlasništvuizakupuokočetiristotinepoljoprivrednihproizvođača(nositeljapoljoprivrednih gospodarstava) na površini od oko 1.600 hektara.Raspoloživekoličineduhanazaprodaju -ovisnoopotražnji -plasirajunadomaćem,europskomilinatržištudržavasprostorabivšegSSSR-a.IzvoznipotencijalAgroduhanaprocjenjujesenaoko1.500tonagodišnje.Hrvatskasudjelujeusvjetskojproizvodnjaduhanasoko6,5%(Agroduhand.o.o., online). Među sudionicima na duhanskom tržištu postoji stalnakonkurencija.Naime,kadajedansudionikpovećailismanjicijene,ostaliseprilagođavaju imijenjaju cijene svojih proizvoda.Na oko 6.000 hektara uviše od 1.200 poljoprivrednih gospodarstava, Hrvatska je jedina zemlja ukontinentalnojEuropikojajeuposljednjihdesetgodinazadržalapribližnojednakurazinuproizvodnjezahvaljujućipovezanostiprimarneproizvodnjescigaretnomindustrijom.Grafikon1: Izvoz i uvoz duhana u Hrvatskoj od 1999. do 2014. (u mil.

kuna)

Izvor:DZS(2015):RobnarazmjenaRepublikeHrvatskesinozemstvom.

0100200300400500600700800

Izvoz Uvoz


126

PrimarnaseproizvodnjaorganiziralaušestžupanijauregijamaPodravineiSlavonije. Hrvatski duhani su u 2013. ugovorili proizvodnju na ukupno3.888hakod1.031kooperanata-3.368haVirginijekod419kooperanatai520 ha Burleya kod 612 kooperanata. Na tim površinama, očekivanakoličinajeoko9.500do10.000tonaduhana.Agroduhanizvozivišeod90%svoje proizvodnje. U Hrvatskoj je TDR jedini industrijski proizvođač kojiotkupljuje oko 50% proizvedenog hrvatskog duhana, a preostali dio seizvozi na europska, tržišta Južne Amerike, Afrike, Indonezije, Filipina iAustralije.Od2013.smanjenjeizvozduhanskihproizvoda.Uodnosuna2012.izvozjemanjiza16,9indeksnihpoena.Od2012.uvozduhanskihproizvodarasteza10 indeksnihpoena. S obziromda je izvozduhana i duhanskihproizvodavažan za Hrvatsku treba pogledati vrijednost prodanih duhanskihproizvodaod2004.do2013.Tablica1: Vrijednost prodanih duhanskih proizvoda od 2004. do 2014.

(umlrd.kuna)

Godina

Ukupno odtogainozemstvo

UkupnoZa

vlastitiračun

Ugovorsnaručiteljem Ukupno Zavlastiti

računUgovors

naručiteljem

2004. 1,98 1,98 - 2005. 1,97 1,97 - 2006. 2,03 2,03 - 2007. 2,03 2,03 - 2008. 2,15 2,15 - 0,54 0,54 -2009. 1,71 1,71 - 0,54 0,54 -2010. 1,71 1,71 - 0,63 0,63 -2011. 1,56 1,56 - 0,51 0,51 -2012. 1,53 1,53 - 0,49 0,49 -2013. 1,08 1,08 - 0,43 0,43 -2014. 0,87 0,87 - 0,37 0,37 -Izvor:DZS(2015):Priopćenje: Proizvodnja i prodaja industrijskih proizvoda. Oko 40% duhanskih proizvoda prodaje se u inozemstvo, što potvrđujeznačajindustrijezahrvatskogospodarstvo.Vrijednostprodajesesmanjuje,anaročitood2013.i2014.godini.Mogućirazlogsmanjenjajesteintenzivna


127

harmonizacija trošarinaod2013. saeuropskimtrošarinskimsustavima.Utojfazi,Hrvatskajemoralaznačajnopovećatitrošarineštoseodraziloinaprometduhanskihproizvoda.Pored prodaje, neizostavan dio su i cijene. Prema podacima DZS-a,prosječne proizvođačke cijene za tonu nežiljenog duhana u 2012. bile su8.280,79 kuna, a u 2013. cijena je porasla na 8.543,32 kune po toni.Otkupna cijena duhana u prosjeku se kreće oko 10,9 kuna po kilogramu(DZS, 2015). Hrvatsko tržište ima veliki izbor duhanskih proizvoda i nanjemupostojimogućnostsupstitutajednemarkecigaretadrugom.Najvećuprodaju cigareta u 2015. imaju Tvornica duhana Rovinj i Philip MorrisInternational(v.grafikon2.).Grafikon2: Prodaja cigareta od lipnja 2014. do lipnja 2015. (u mil.

komada)

Izvor:IzradaautoratemeljempodatakaAcNielsen:Marketview,lipanj2015.Zanimljiva su kretanja cijena duhanskih prerađevina. Proizvođačiduhanskih prerađevina sa sjedištem u Hrvatskoj prijavljuju Središnjemuredu Carinske uprave maloprodajnu cijenu za svaku marku duhanskihprerađevina. Prijavu obavljaju 15 dana prije puštanja duhanskihprerađevinaupotrošnjuprematakoutvrđenimcijenama.Uvoznici duhanskih prerađevina prijavljujumaloprodajne cijene za svakumarkuduhanskihprerađevina ako imajupisanoovlaštenje (punomoć) odproizvođačaduhanskihprerađevinasasjedištemutrećojdržavi ili trećemteritoriju o prijenosu prava na utvrđivanje (odnosno prijavljivanje

050

100150200250300

ITG PMI BAT JTI TDR


128

maloprodajne cijene za svaku marku duhanskih prerađevina). O svakojpromjeni je potrebno obavijestiti ured Carinske uprave. Maloprodajnecijene cigareta su javno dostupne i objavljene na stranicama Carinskeuprave.Cijeneduhananisujavnodostupne,aliseusvakomtrenutkumogudobiti informacija od Carinske uprave (NN 64/13, 129/13,70/4, 157/14,08/15).TržišteduhanaiduhanskihproizvodaUposljednjihpetgodinaHrvatskojetržišteduhanaiduhanskihproizvodaprivlačno vodećim svjetskim duhanskim kompanijama. U 2013. najvećitržišni udio imao je Adris Grupa - unutar koje se nalazi Tvornica duhanaRovinj (TDR) - s udjelom od 58%. Na drugom je mjestu Philip MorrisInternational (21%), a slijedi Japan Tobacco International (7%), ImperialTobaccoGroup(6,9%)iBritishAmericanTobacco(6%).Grafikon3:Strukturahrvatskogtržištaduhanskihproizvodau2014.i2015.

(u%)

Izvor:ACNielsen:Marketview2015zaImperialTobaccoZagrebd.o.o.AdrisGrupaiPhilipMorrisInternationaldržalisudo2015.oko80%tržišta.NapomenimodajeTDRdržao60%tržištau2014.,aveću2015.tajtržišniudio se smanjio na 54,7%. PhilipMorris je povećavao svoj tržišni udio u2015. za 5,7postotnihpoena. Preostale tri globalne kompanije zauzimajumanjeudjele.Usvibnju2015.Zagrebačkaburza jeobjavilada jepotpisankupoprodajniugovortemeljemkojegBATkupujeTDRza505milijunaeura-nakonodbitkaobvezaTDR-a.

2,6 2,2

28,834,5

4,7 3,73,5 4,8

60,254,7

0

20

40

60

80

100

2014. 2015

ITG PHILIPMORRIS BAT JTI TDR OSTALI


129

Hrvatska je prodala jedinog domaćeg proizvođača duhana. Otvorila se idilemeokoopstojnostproizvođačaduhana ihrvatskeduhanske industrijejer su u vlasništvuBAT-a ušle i Adrisove strateške jedinice - Istragrafika,Hrvatski duhani te maloprodajni lanci e-Novine i Oprese. Jedna odugovornih klauzula u prodaji TDR-a je zadržavanje proizvodnje najmanjepetgodinaodtrenutkapreuzimanja,teosiguranjedodatnih50mil.eurauslučajuprijevremenogzatvaranjatvornice.Nakonformalnogpreuzimanjaulistopadu 2015. BAT postaje vodeća kompanija na tržištu s udjelom oko58,5%,tezajednosaPhilipMorrisommožeutjecatinatržišneuvjete.Pogledajmo(v.grafikon4.)veličinuhrvatskogtržištamjerenoumilijunimakomada cigareta te promjene u odnosu na isto razdoblje prošle godine.Hrvatskotržišteuožujku2015.opadaza8,8mil.komadacigareta,odnosno,uusporedbisaožujkom2014.tržištejepaloza2,4%.Grafikon4: Struktura hrvatskog tržišta duhanskih proizvoda u lipnju

2014.i2015.(u%)

Izvor:IzradaautoratemeljempodatakaACNielsen,Marketview,lipanj2015.

Problem je visok udio sive ekonomije jer svaki sedmi pušač u Hrvatskojkonzumiraduhannakojinijeplaćenporez.PremarezultatimaistraživanjaDuhanske industrijauHrvatskoj (2015,34-36)potrošnja rezanogduhanana koji nije plaćen porez iznosi oko 1.000 tona godišnje. To je gubitak

2,9

32,4

4,2 4,8

55,6

0,11,6

38,8

2,45,3

51,8

0,10

10

20

30

40

50

60

ITG PMI BAT JTI TDR OSTALI

6.2014. 6.2015.


130

prihoda državnog proračuna u iznosu oko 100 mil. eura. Otežavajućaokolnost je geografski položaj zemlje. Hrvatska ima dugačku granicu sBosnomiHercegovinomiSrbijomkojeimajunižetrošarine,ainižecijeneduhanskihproizvoda(DuhanskaindustrijauHrvatskoj,2015).TROŠARINENACIGARETEDirektiva 2001/37/EZ jasno definira minimalne trošarine na duhanskeproizvode na području Europske Unije. Za cigarete je određeno da seminimalna trošarina sastoji od specifične i proporcionalne komponente.Minimalna specifična trošarinamora iznositi 90 eurana 1.000 cigareta, aproporcionalnaminimalno60%prosječnemaloprodajnecijenecigareta.Direktiva jasno definira prijelazna razdoblja u pogledu smanjena stopanekimdržavama članicama. To suBugarska, Estonija, Grčka Latvija Litva,Mađarska,Poljska,Rumunjska,akojima jedopuštenoprijelaznorazdobljedo31.12.2017.,kakobisedošloodminimalnetrošarinenacigarete.Poredtoga, Portugalu je dopušteno primijeniti snižene stope do 50%manje odpotrebnogminimuma, aFrancuskoj jedopuštenaprimjena sniženih stopana cigarete i duhanske proizvode, osim cigareta puštenih u potrošnju naKorzici do 31.12.2015. Direktiva propisuje i visinu trošarine za ostaleduhanske proizvode osim cigareta. Struktura oporezivanja je neštodrugačija. Države članice mogu odabrati između specifične iliproporcionalnekomponente ilikombinacijutihdvijutrošarina.Minimalnestopesuodređenezatrikategorijeduhana:

• Finorezaniduhan:46%ponderiraneprosječnemaloprodajnecijene,odnosno 54 eura po kilogramu, s naglaskom da je cilj do 2020.povećanje trošarine na 50% ponderirane prosječne maloprodajnecijene,odnosno60eurapokilogramu.

• Cigarete icigarilosi:5%odmaloprodajnecijene-12eurana1.000komada.

• Ostaliduhanizapušenje:20%odmaloprodajnecijene-22eurapokilogramu.

S obzirom da direktiva dopušta državama izbor vrste trošarina, Yurkeli(2013) navodi da prije odabira treba voditi računa o nekoliko važnihčimbenika.Jedanodnjihjeinflacija.Naime,akojeuzemljiinflacijavisokaa


131

očekujesedaćetakvaiostati,proporcionalnatrošarinajeboljerješenje,jerće „držati korak“ s inflacijom. Također, važno je razmotriti i uloguoporezivanja u zdravstvenoj politici. Ako je primarna svrha trošarineobeshrabriti potrošnju cigareta, specifična trošarina može biti izvrstannačin jer se temelji na količinama, tako da je porezno opterećenje pocigaretiisto.Važnuuloguimaiveličinauvoza.Akoroba,kojajepredmetuvoza,imavećucijenu od robe koja je predmet domaće proizvodnje, proporcionalna (advalorem) trošarina je bolji izbor. Naime, proporcionalna (ad valorem)trošarinautomslučajujevišauapsolutnomiznosu,tesamimtimepovećacijene uvezene robe. Cjenovna razlika između domaće i uvezene robepostajeveća,čimesepridonosizaštitidomaćihproizvođača.Učestalost promjene poreznih stopa treba uzeti u razmatranje. Naime,potrošači različito reagiraju na različite porezne stope. Kada specifičnatrošarina raste ili pada, proizvođači imaju tendenciju povećati, odnosnosmanjiticijenevišeilimanjeodiznosaporeza.Natajnačin,napotrošačeseprevaljuje teret promjene trošarina. U slučaju proporcionalne trošarine,iznos plaćenog poreza je ugrađen u cijenu proizvoda, te je samim timemanji poticaj za promjenu cijena. Povećanje ili smanjenje proporcionalnetrošarinevodirastuilipaducijena,aliznatnomanjenegoštojebioporasttrošarine.Povećanjespecifičnetrošarineizazivavećepromjenecijenanegoštojetouslučaju povećanja proporcionalne trošarine. Da bi se dobio jasniji uvidkorisnojepogledativisinutrošarinaueuropskimdržavama(tablica2).


132

Tablica2: Specifičnaiproporcionalna(advalorem)trošarinanacigareteuzemljamaEUu2009.i2014.

Država

Specifična(USDna1.000

cigareta)

Proporcionalna

(%MPC-a)

Specifična(USDna1000cigareta)

Proporcionalna(%MPC-a)

2009. 2009. 2014. 2014.Austrija 31,59 42 46,48 42Belgija 18,4 52,41 31,33 50,41ČeškaR. 35,51 23 60,84 27Danska 80 13,61 210,48 1Estonija 61,75 34Finska 16,63 52 37,18 52Francuska 8,55 64 36,73 64,25Njemačka 102,65 24,66 122,97 21,87Grčka 7,75 53,83 106,24 20Mađarska 64,48 28,3 55,91 31Island 89,39 47,31 185,4 36,5Irska 167,64 17,78 321,16 8,72Italija 7,96 58,5 12,06 58,5Luksemburg 17,07 47,44 23,32 48,11Nizozemska 86,05 20,52 225,58 2,36Norveška 223,8 0 406,67 0Poljska 53,3 41,32 65,43 31,41Portugal 103,76 23 115,98 17Slovačka 103,06 24 79,02 23Slovenija 26,16 43,21 86,64 21,87Španjolska 5,9 54,95 32,01 51Švedska 34,68 39,2 194,99 1Švicarska 64,81 25 127,64 25Turska 142,23 63 103,41 65,25UK 174,54 24 275,34 16,5Izvor: OECD (2015), [online], dostupno na: www.oecd.org/tax/tax-policy/tax-

database.htmDržave kombiniraju specifičnu i proporcionalnu trošarinu na cigarete. Upromatranom razdoblju, specifična trošarina se povećavala - u 2009. uprosjeku je iznosila64,35USD, au2014. već iznosi113,33USDna1.000cigareta.U2014.najvećuspecifičnu trošarinu imaNorveška -406,67USDna 1000 cigareta. Proporcionalna trošarina se u prosjeku smanjivala - u2009. iznosi 33,81%, a u 2014. se smanjuje na 27,41% prosječnemaloprodajne cijene. S obziromna veliki značaj duhanske industrije, ali i


133

jačinu oporezivanja duhanskih proizvoda, trošarine su značajan prihoddržavnogproračuna(v.tablica3.).Tablica3:Prihodiodtrošarinanaduhanskeproizvodeu2013.(mil.eura)i

kao%BDP-a

Država Cigarete Cigare Cigarilosi OTP UKUPNO %BDP-a

Belgija 1.661,26 11,83 0,00 446,32 2.119,41 0,54Bugarska 908,45 13,84 0,00 0,00 922,29 2,25Češka 1.611,71 3,36 0,00 85,91 1.700,98 1,08Danska 1.055,81 6,16 0,00 65,61 1.127,58 0,45Njemačka 12.213,84 121,77 0,00 1.793,80 14.129,41 0,50Estonija 161,29 0,07 1,02 4,23 166,61 0,89Španjolska 6.351,37 103,75 0,00 653,66 7.108,78 0,68Francuska 9.783,56 158,65 0,00 1.176,12 11.118,33 0,53Hrvatska 476,00 0,00 0,00 0,00 476,00 1,09Italija 9.889,80 43,10 20,44 423,54 10.376,88 0,64Irska 1.052,86 7,90 0,00 3,14 1.063,90 5,87Cipar 178,67 2,12 0,00 24,54 205,33 0,12Latvija 146,39 2,50 0,00 2,26 151,15 0,65Litva 207,66 1,67 0,00 2,82 212,15 0,61Luksemburg 394,83 1,79 0,00 132,39 529,01 1,14Mađarska 838,66 0,00 13,76 233,15 1.085,57 1,08Malta 69,35 0,00 0,00 3,07 72,42 0,96Nizozemska 1.750,00 0,00 0,00 642,00 2.392,00 0,37Austrija 1.662,10 0,00 0,00 0,00 1.662,10 0,51Poljska 4.370,25 0,00 0,00 0,00 4.370,25 1,10Portugal 1.193,26 6,06 0,00 113,56 1.312,88 0,78Rumunjska N/A N/A N/A N/A N/A N/ASlovenija 410,99 0,26 0,00 15,58 426,83 1,18Slovačka 636,35 N/A N/A N/A N/A N/AFinska 746,75 18,01 0,00 76,38 841,14 0,41Švedska 877,46 5,81 0,00 35,55 918,82 0,21UjedinjenoKraljevstvo 10.255,53 100,74 0,00 1.351,35 11.707,62 0,58

Izvor:EuropeanCommission(2015).Excisedutytables.Najviše prihoda od trošarina na duhanske proizvode u 2013. imale suNjemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija, Španjolska, Poljska iNizozemska.


134

TrošarineuHrvatskojSustav trošarinaHrvatske usklađen je s EU. Proces usklađivanja počeo jeprije nekoliko godina, a 1. ožujka 2013. donesen je Zakon o trošarinamakojimseuvodielektroničkisustavkontrolekretanjatrošarinskihproizvoda(engl.ExciseMovementControlSystem-EMCS).Sustavomogućujerazmjenuinformacija između nadležnih carinskih i poreznih tijela te nadležnihgospodarskih subjekata. EMCS zamjenjuje papirnati prateći dokumentelektronskim i znatno olakšava nadzor kretanja trošarinskih proizvoda.Također,nacionalnazakonodavstvamorajupratitizakonodavstvoEUkojese odnosi na pojedine zajedničke odredbe, kao što su jasno definiranjetrošarinskihproizvodaidefiniranjeminimalnihstopatrošarina.Sukladno Direktivi 2010/12/EU i Direktivi 2011/64/EU, umjestonajpopularnijekategorijecigareta(engl.MostPopularPriceCategory-MPPC)kao referentna vrijednost i osnova za obračun se uvodi prosječnaponderirana maloprodajna cijena cigareta (engl. Weighted Average Price-WAP). Prosječna ponderirana maloprodajna cijena cigareta predstavljaomjer između vrijednost cigareta puštenih u potrošnju u nekom razdoblju ikoličinecigaretapuštenihupotrošnjuuistomvremenskomrazdoblju.StopetrošarinanaduhanskeproizvodeuHrvatskojsubileznatnoniženegoudržavamaEU.Upristupnomprocesubilojepotrebnopovećatitrošarine,odnosnokontinuiranosetežilovisokojharmonizacijisatrošarinamauEU.U srpnju 2013., novom uredbom donesena je odluka da trošarina naduhanske proizvode mora iznositi najmanje 57% prosječne ponderiranemaloprodajne cijene cigareta puštene u potrošnju, odnosno 64 eura na1000komadacigareta.Od1. siječnja2014.,visina trošarine je77eurana1000 komada cigareta - bez obzira na visinu prosječne ponderiranemaloprodajne cijene. Dopušteno je prijelazno razdoblje do 31.12.2017.,kada visina trošarina na duhanske proizvodemora biti 90 eura na 1000komada,odnosno60%prosječneponderiranemaloprodajnecijene.„Direktiva propisuje jednake minimalne stope na cigare i cigarilose.PristupanjemEUtrošarinanacigare i cigarilose iznosi600kunana1.000komada,štojeoko80eurana1.000komada.Takvatrošarinaupotpunostizadovoljava kriterij minimalne trošarine. Višu stopu specifične trošarineimaju samo Irska (275 eura na 1.000 komada), UK (243 eura na 1.000


135

komada), Estonija (211eurana1.000komada) i Cipar (90 eurana1.000komada). Članstvo u EU donosi povećanje trošarina na sve duhanskeproizvode. Preporuke se posebno daju za povećanje trošarina na ostaleduhanske proizvode zbog konkurentnosti među duhanskim proizvodima(Kuliš, 2013).Da bi se dobio jasanuvid u proces harmonizacije tablica 4.pružadobarpregledtrošarinanaduhanskeproizvodeu2013.i2015.(prijeinakonštojeHrvatskapostalačlanicomEU).Tablica4: UsporedbatrošarinanaduhanskeproizvodeuHrvatskojiEUu

2013.i2015.

Proizvod Vrstatrošarine

HRVATSKA EUROPSKAUNIJA

Trošari--nausrpnju2015

Trošarinanakonpristu-panjaEU

Min.tro-šarina(srpanj2015)

Min.trošarina(EUR)

Min.Tro-šarina(HRK)

Cigarete Specifična

230HRK/1000cigareta

64EUR/1000cigareta

648HRK/1000cigareta

64EURna1000

cigaretabezobziranaWapudiospecifičnetrošarineuukupnomporeznomopterećenju5-76,5%

475HRK/1000kom

Od1.1.2014.trošarinaiznosi77

EURna1000cigaretabezobziranaWAP

572HRK/1000kom

Do31.12.2017.trebaiznositi90EURna1000

komadabezobziranaWAP,audiospecifičneuukupnom

668HRK/1000kom


136

poreznomopterećenju7,5-76,5%

Proporcio-nalna

38%MPC-a

57%WAP

57%ukupnetrošarineuWAP-u

Od1.1.2014.60%ukupnetrošarineuWAP-u

Sitniduhan Specifična 550

HRK/kg351

HRK/kg

Od1.1.2013.=47EUR/

kg

349HRK/kg

Od1.1.2015.=54EUR/

kg

401HRK/kg

Od1.1.2018.=60EUR/kg

446HRK/kg

Od1.1.2020.=60EUR/kg

446HRK/kg

Ostaliduhan Specifična 500

HRK/kg296

HRK/kg 22EUR/kg163HRK/kg

Izvor: Izrada autora temeljem podataka Carinske uprave i Kuliš (2013.): Sustav trošarina u Hrvatskoj bliži europskom sustavu, vol. 75, Institut za javne financije.

Danasjejasnadefinicijaduhanskihproizvodakojisupredmetoporezivanja.U svim kategorijama se teži maksimalnoj harmonizaciji, posebice uspecifičnojtrošariniod90eurana1000cigareta,odnosno60eurana1.000komada.Zadnjepromjenamaod18.travnja2015.raslajevisinatrošarinazasvekategorijeduhanskihproizvoda(NN43/2015).TrošarinanacigareteiostaleduhanskeproizvodereguliranajeZakonomotrošarinama (NN 22/13), Pravilnikom o trošarinama (NN 8/2015), teUredbomovisinitrošarinanacigarete,sitnorezaniduhaniostaliduhanzapušenje (NN43/2015). Trošarine subile predmetom čestih izmjena zbog


137

usklađivanja sa smjernicom Europske unije. Od samog početka, sukladnoZakonu o duhanu, cigarete su se razvrstavale u tri skupine. Skupina A senazivala popularna skupina, B standardna skupina, a C ekstra skupina.Višetarifni sustav ukinut je u lipnju 2009. kada je uvedena specifičnatrošarina teproporcionalna trošarinaupostotkumaloprodajne cijene.Odtadajevisinaspecifičnetrošarineostalanepromijenjena,svedo2013.kadajepočelasnažnaharmonizacijasapropisimaEuropskeunije.Dabisedobiojasnijiuvid,tablica5.prikazujestrukturutrošarinanacigarete.Tablica5:StrukturatrošarinanacigareteuHrvatskojod2000.do2018.

Razdoblje Osnovica,komada

SkupinaAkuna %MPC

SkupinaB

kuna

SkupinaCkuna

1.7.2000.-15.7.2004. 20 5 5,4 8,9

15.7.2004.-1.1.2009. 20 5,5 6,4 10,9

1.1.2009.-1.6.2009. 1.000 175 30%MPC 197,5 310

1.6.2009.-1.1.2010. 1.000 180 30%MPC

1.1.2010.-1.10.2010. 1.000 180 30%MPC

1.10.2010.-29.2.2012. 1.000 180 33%MPC

29.2.2012.-1.7.2013. 1.000 180 36%MPC

1.7.2013.-1.1.2014. 1.000 486,4 57%PPMCP

1.1.2014.-1.1.2018. 1.000 585,2 60%PPMCP

1.1.2018. 1.000 684 60%PPMCP Izvor:BajoiPrimorac(2013:3)StrukturatrošarinenacigareteuHrvatskoj.Hrvatskajedo2013.imalaznatnonižetrošarineodostalihdržava.Razlogtakvoj politici je ležao u razvijenoj domaćoj duhanskoj industriji koju senastojalopoticatiinanekinačinzaštiti.U2013.dolazidonaglogpovećanjatrošarinakakobisehrvatskisustavuskladiosazakonodavstvomEuropskeunije. Do 2013. prednost je imala specifična trošarina, koja predstavljamanje opterećenje. Nakon 2013., opterećenje trošarinama se znatnopovećava - znatno raste proporcionalna komponente, ali i specifična. Za


138

očekivatijepovećanjeprihoda,noutomrazdobljudolazidopadaprometa,a time i pada prihoda trošarina te povećanja cijena cigareta, čemu jepridonio rast trošarina. U travnju 2015. Vlada je donijela novu Uredbu otrošarinamana duhanske proizvode, sitno rezani duhan i ostali duhan zapušenje. Trošarine se iz godine u godinu povećavaju što utječe na rastdržavnihprihodaaliinapotrošnjuduhanskihproizvoda.U prijelaznom razdoblju, od 1. srpnja 2013. Hrvatska je morala utvrditiminimalnu trošarinuu iznosuod64eura (486,40HRK)na1000cigareta,pričemuukupnatrošarinauprosječnojponderiranojmaloprodajnojcijenicigaretapuštenihupotrošnjumoraimatiudionajmanjeod57%.Odprvogsiječnja 2014. minimalna trošarina treba se povećati na 77 eura (585,20HRK)na1.000cigareta,aminimalniudiotrošarineumaloprodajnojcijenina 60%. Do konačne, potpune prilagodbe doći će do 31. prosinca 2017.kadaćeminimalni iznostrošarinerastina90eura(684,00HRK)na1000cigaretabezobziranaprosječnuponderiranumaloprodajnucijenucigaretapuštenihupotrošnju.Prema novoj Uredbi o trošarini na cigarete, sitno rezani duhan i ostaliduhanzapušenjeiztravnja2015.nacigaretečijajemaloprodajnacijenapokutijicimanjaod22kuneseplaćaminimalna trošarinado12,96kunapokutijici odnosno 648 kuna na 1000 komada cigareta. Skuplje cigarete seoporezuje kombinacijom specifične i proporcionalne trošarine. Trošarinesu izdašne i uz PDV čine najvažniji prihod državnog proračuna. Fiskalniučinak trošarinanaduhanskeproizvodeovisiovisini, strukturi iosnovicizanjenobračun.PreuzimanjeTvorniceduhanaRovinjodBritishAmericanTobacco-amogaobi utjecati na promjene zakonskog okvira oporezivanja trošarinama naduhan i duhanske prerađevine. Prodajom domaćeg proizvođača gubi seutjecaj domaće industrija, što znači da niska specifična trošarina nijeimperativ pri donošenju zakona i odluka. Zasigurno će doći do povećanjaproporcionalne komponente, čime će Vlada nastojati generirati većeproračunskeprihodebudućidajebivšiliderhrvatskeduhanskeindustrijeurukamastranihulagača.Pogledajmovisinuprihodaodtrošarinanaduhaniduhanske prerađevine i njihov udio u prihodima državnog proračuna od2002.do2014.


139

Grafikon6:Udioprihodaodtrošarinanaduhanskeprerađevineuukupnim

proračunskimiprihodimaodtrošarina(u%)

Izvor:IzradaautoranatemeljupodatakaMFIN:Vremenskeserijepodataka.Od2002.Do2009.prihodiod trošarinanaduhanskeproizvode rastu.Odtadaseuočavasmanjenješto jerezultatpromjenatrošarina i toprimarnouvođenjem dvokomponentnog oporezivanja. Od 2013. primjećuje padprihoda od trošarina koji može biti rezultat značajnog rasta trošarina.Premda se radi o proizvodima koji su dohodovno i cjenovno neelastični,ipak se osjeti smanjenje prometa duhanskim proizvodima. Najviše jeprihodaodtrošarinaostvareno2012.Naime,zbogočekivanjadaćedoćidopovećanjatrošarinazbogharmonizacije,uprometjepuštenavećakoličinaduhanskih proizvoda što za sobom povlači i veća trošarinska davanja.Trošarinenaduhanskeproizvodeupromatranomrazdobljučine3,07postoukupnihprihodaproračunai29postosvihprihodaodtrošarina.Trošarinena duhanske proizvode su uz trošarine na naftne derivate glavni kanalprikupljanjaprihodaodtrošarina.ZAKLJUČAKTržišteduhanaimabrojespecifičnosti,međukojimajenajvažnijenaglasitioligopolnouređenje, čestepromjenezakona i cijenaduhanskihproizvoda.Ispunjavanje konvergencijskih kriterija prilikom pretpristupnog razdoblja

0,00%5,00%10,00%15,00%20,00%25,00%30,00%35,00%40,00%

Udiotrošarnanaduh.prerađevineuukupnimprihodimaodtrošarina

Udiotrošarinanaduh.prerađevineuukupnimpihodimaproračuna


140

Hrvatske Europskoj Uniji, rezultiralo je brojnim poreznim promjenama, anekeodglavnihsuseodnosilenasustavtrošarina.Promijenjenajevisinaistrukturatrošarinaštojerezultiralopovećanjemcijenaduhanaiduhanskihprerađevina. Tompovećanju je više pridonijelo povećanje proporcionalne(ad valorem) komponente trošarine koja je utvrđena u postotkumaloprodajne cijene. Valja napomenuti da je u posljednje dvije godineevidentiran pad proračunskih prihoda od proporcionalne trošarina, ali ipadprometaduhanskihproizvoda.Premdaseradioneelastičnojpotražnji,ipak je evidentiran određeni utjecaj cijene proizvoda, a samim time itrošarina, na potražnju. Hrvatska ima razvijenu duhansku industriju, načelukojejeTvornicaduhanaRovinj,aporedtoga,razvijenajeiproizvodnjaduhana.U travnju2015.BritishAmericanTobaccoupotpunostipreuzimahrvatskog duhanskog lidera. Zahvaljujući promjenama u strukturivlasništva pod velikim su upitnikom i proizvođači duhana, budući da jeglavni kupac duhana bio TDR. BAT duhan nabavlja na velikim svjetskimtržištima,poznatnonižimcijenamanegoštoihmoguponuditinašidomaćiproizvođači. U narednom razdoblju moglo bi doći do znatne promjene ustrukturi trošarina. Zbog novih tržišnih uvjeta država bi mogla težitpovećanju proračunskih prihoda kroz rast proporcionalne (ad valorem)komponentetrošarine.LITERATURA1. JaTRGOVAC.(2013a).BritishAmericanTobacco(BAT).2. JaTRGOVAC.(2013b).ImperialTobaccoGroup(ITG).3. Suvremenatrgovina.(2015).Porastsivogtržišta.40(1).34-36.4. ACNielsen:Makretview2015.5. Bajo, A. i Primorac, M. (2013). Struktura trošarine na cigarete u Hrvatskoj.

Newsletter.78.6. Chaloupka, J. F. [i sur.]. (2013). The distribution of cigarette prices under

differenttaxstructures:findingsfromtheInternatonalTobaccoControlPolicyEvaluation.TobControl.

7. Cnossen,S.(2009).TobaccotaationintheEuropeanUnionandUnitedStates.PolicyCommentary.19.October.

8. Direktiva 2001/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2001. ousklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji,predstavljanjuiprodajiduhanskihproizvoda.


141

9. Direktiva vijeća 2011/64/EU od 21.6.2014 o strukturi i stopama trošarinekojeseprimjenjujunaprerađeniduhan.

10. DZS. (2015). Proizvodnja i prodaja industrijskih proizvoda (PRODCOM) u2013.-prvirezultati. PriopćenjeDZS2.1.5.

11. DZS. (2014b). Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom zarazdobljeodsiječnjadoprosinca2013. -novametodologija.PriopćenjeDZS,br.4.2.1.

12. DZS.2015.Cijeneupoljoprivrediu2014.PriopćenjeDZS,br.1.1.4.13. EuropeanCommission.(2015).Excisedutytables.14. EuropeanCommission.(2015).MarketAccessDatabese-Trade.15. Hrvatskiduhanid.d.Službenastranica.[online]16. IJF. Trošarine na duhanske proizvode: Oporezivanje duhanskih proizvoda u

Europskojuniji.Institutzajavnefinancije.Zagreb.17. Kesner-Škreb,M.(1999).Trošarine.Financijskapraksa.23(6).765-767.18. Kuliš, D. (2013). Sustav trošarina u Hrvatskoj bliži europskom sustavu.

Newsletter.75.19. OECD,2015.OECDTaxDatabase.Paris:OECD.20. Pravilnik o trošarinama- pročišćeni tekst. Narodne novine 64/2013,

129/2013,11/2014,70/2014,157/2014,08/2015.21. Taylor, A., et al. (2015). The impact of trade liberalization on tobacco

consumption.22. Uredba o visini trošarina na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za

pušenje.Narodnenovine43/15.23. Yurekeli, A. (2013). Economics of Tobacco Toolkit. Tool 4: Design and

AdministerTobaccoTaxes.WorldBank.Washington.24. Zakonoduhanu.Narodnenovine69/99,14/14.25. Zakon o posebnom porezu na duhanske proizvode. Narodne novine 51/94,

56/95.,67/99.,105/99.,55/00.,127/00.i107/01.

Documents

HRVATSKO TRŽIŠTE DUHANA I TROŠARINE NA DUHANSKE …