of 32 /32
hrvatske sveučilišne novine Sustavno krenimo u doba digitalne ekonomije! STR. 14 Smjena prof. Vlahović- Štetić s mjesta dekanice FESB može još bolje STEM ILI STEAL? Nakon pandemije možemo očekivati porast psihičkih teškoća god XII. broj 129. 27.srpnja 2020. www.unist.hr www.unizg.hr STR. 3 STR. 11 STR. 20 STR. 12 PROF. NEDJELJKO PERIĆ FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU PROF. SRDJAN PODRUG, TREĆI PUT DEKAN PROFESSOR EMERITUS IGOR ČATIĆ DR. LOVORKA BRAJKOVIĆ SPLITSKI REKTOR I EUROPSKI KOLEGE POTPISALI MANIFEST CILJ JE EUROPSKA DIPLOMA Str. 6 Prorektorica Đurđica Miletić i rektor Dragan Ljutić

Sustavno Smjena prof. - unizg.hr

  • Author
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Sustavno Smjena prof. - unizg.hr

Smjena prof. Vlahovi- Šteti s mjesta dekanice
FESB moe još bolje
god XII. broj 129. 27.srpnja 2020. www.unist.hr www.unizg.hr
STR. 3 STR. 11
STR. 20
STR. 12
PROF. NEDJELJKO PERI FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU PROF. SRDJAN PODRUG, TREI PUT DEKAN
PROFESSOR EMERITUS IGOR ATI
Cilj je europska diploma Str. 6
Prorektorica urica Mileti i rektor Dragan Ljuti
universitas | srpanj 2020.2
Piše: Mila Puljiz
Snimio: jakov Prki i joško šuPi/hanza Media
U smještaju s etiri zvjezdice, svaka soba je klimatizirana, sa sanitarnim vorom, hladnjakom, internetskom vezom i modernim namještajem
Za radove rekonstrukcije i nadogradnje, vrijedne 62 milijuna kuna, od EU-a je nepovratno osigurano nešto više od 32 milijuna kuna. Novac su investirali i Fond za zaštitu okoliša i energetsku uinkovitost, Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Studentski centar Split
U
prof. Dragana Ljutia, ravnate-
doma Marijana Bašia prosto-
poru Vlade RH još prije dvije go-
dine, kada su i zapoeti radovi.
“Od srca estitam rekto-
ovom sjajnom projektu. esti-
ovo napravile hrvatske tvrtke i
sve je opremljeno proizvodima
hrvatskih tvrtki. Ovo ulaga-
studenata ovdje u Splitu, pred-
stavlja dio ukupnih ulaganja
skog standarda. Mi smo u na-
šem mandatu uloili milijardu
Dom ‘Bruno Buši’ vrijedno ulaganje u studentski standard
i 300 milijuna kuna u te svrhe.
Ovo pokazuje da je Split sveui-
lišni grad, akademsko središte,
znanstveno središte, središte s
tatima po brojnim ljestvicama
Svima elim puno uspjeha i pu-
no truda, jer nema napretka Hr-
vatske bez ulaganja u znanost
i obrazovanje”, kazao je Plen-
kovi, te dodao da, ako elimo
uhvatiti korak s etvrtom indu-
strijskom revolucijom, ulaga-
mora biti prioritet, a na tom e
putu Splitsko sveuilište imati
je 121 trokrevetna soba, 49 dvo-
krevetnih soba te etiri jedno-
krevetne sobe prilagoene oso-
njenom pokretljivošu. Ukupni
studenata.
ru zahvalio premijeru Plenko-
Na raspolaganju su 174 sobe, i to 121 trokrevetna, 49 dvokrevetnih te etiri jednokrevetne sobe prilagoene osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošu. Ukupni kapacitet predvien je za 465 studenata
Andrej Plenkovi i
Sveuilište u Splitu ne bi riješi-
lo svoje dugove od preko 80 mi-
lijuna kuna i tako dovelo svoje
financije u odrivost i osiguralo
daljnji rast i razvoj.
dentski domovi; nedavno je
ku, pa i ovaj naš dom. Bez no-
vog doma ne bismo mogli ugo-
stiti kolege iz drugih sveuili-
šta iz Gdanjska, Kiela, Cadiza,
Bresta i Malte. Europska diplo-
ma, europski put koji i vi iteka-
ko potiete, mi to dokazujemo.
I upravo naša pamet, naša apli-
kacija na taj projekt, donijela
je u našu dravu pet milijuna
eura, milijun eura ide za naše
Sveuilište i za našu mobilnost,
ne samo studenata, profesora i
djelatnika, nego i svih onih ko-
ji sudjeluju u realizaciji naših
projekata, a to su hotelijerske
kue, IT kompanije itd.”, kazao
je rektor Ljuti.
Ukupna vrijednost rekon-
62 milijuna kuna, a od EU-a je
nepovratno osigurano nešto vi-
okoliša i energetsku uinkovi-
tost, Ministarstvo znanosti i
obrazovanja te Studentski cen-
jima se esto kae da je smještaj
s etiri zvjezdice. Svaka soba je
klimatizirana, sa sanitarnim
namještajem. Cijena smještaja
sobama 630 kuna.
Suspenzija prof. Vesne Vlahovi- Šteti s dunosti dekanice Filozofskog fakulteta zbog mobinga – kronologija zbivanja
Rehabilitacija injenica Rektor Sveuilišta u Zagrebu prof.
Damir Boras donio je 8. srpnja 2020.
odluku kojom je prof. Vesnu Vlaho-
vi-Šteti suspendirao s dunosti de-
kanice Filozofskog fakulteta “zbog
i Statuta”. Kao zakonska i statutarna
podloga za mjeru suspenzije navede-
na je, u prvom redu, presuda upa-
nijskoga suda u Zagrebu od 26. lipnja
2020., kojom je dekanica pravomono
osuena za zlostavljanje na radnom
mjestu i povredu osobnosti prof. An-
te ovia, koji je u to vrijeme bio za-
poslenik Filozofskog fakulteta. Kao
na su brojna upozorenja rektora zbog
protuzakonitog i protustatutarnog
ta na njezin rad. U obrazloenju od-
luke o suspenziji njezino je ukupno
djelovanje na dunosti dekanice oci-
jenjeno kao “ekscesni mandat”.
tvrdio je sveuilišni Senat na sjed-
nici 14. srpnja 2020. dvotreinskom
veinom od ukupnog broja lanova,
ime je prof. Vesna Vlahovi-Šteti
razriješena dunosti dekanice. Taj
jednostavni i samorazumljivi inje-
agitacijskog novinarstva iskrivljen
mijenjene uloge zlostavljaa i rtve;
anticivilizacijsko osporavanje pra-
ne protivnika suspenzije prikaza-
stvar; mobing, šikaniranje i povre-
da osobnosti pretvoreni su u bezazle-
ni “radni spor” koji se moe svako-
me dogoditi. Vrhunac ove apsurdne
borbe protiv injenica i etabliranih
civilizacijskih vrijednosti svakako
vomonu presudu.
zvati na uredniko naelo facta sunt
servanda i potruditi se oko rehabili-
tacije injeninoga stanja. Za rasvjet-
ljavanje širega konteksta i razotkri-
vanje kljunih mistifikacija koje su
se nataloile oko aktualne suspen-
zije dekanice Filozofskog fakulteta,
najbolje moe posluiti faktografski
doslijedu.
našatelja dunosti dekana
datno razdoblje. U postupku
izbora predloenika za novog
ja kandidature prof. Ivane
didaturu prof. Vesne Vlaho-
daljnji postupak na Sveui-
lište. Premda je eliminacija
protukandidata u fazi pred-
standardima akademske de-
institucije.
loenice za dekanicu Filozof-
skog fakulteta prof. Vesne
hovi-Šteti za dekanicu Fi-
upravljanja Filozofskim fa-
šta, a još nigdje izvješa o
provedbi i završetku projek-
Filozofskog ne postoji završ-
drugo izvješe o projektu“,
da nije predloen niti je pro-
šao kroz formalnu proceduru
slovom „Prodavai etike“
stvo Filozofskog fakulteta
„napismeno i jednoglasno“
„ozbiljno kršenje etikih na-
ko povjerenstvo u sastavu:
Etikim povjerenstvom po-
o kojoj je Etiki savjet Sveu-
ilišta još 13. srpnja 2012. do-
nio svoj etiki pravorijek.
Ovaj postupak jedinstven je
vi uope nije bio obaviješten
nego je tek iz medija, dakle 1.
veljae 2018., doznao da je po-
krenut i da je ve proveden do
kraja, te da su, umjesto nje-
ga, u postupku sudjelovali
tiv njega slobodno iznesu
otkriva krajnji cilj postupka:
noznano voditi k (…) oduzi-
ma obavijest o pokretanju
pijom „Zahtjeva za davanje
mišljenja o sukladnosti po-
stupanja prof. Ante ovi-
Branka Despota s naelima
i pravilima Etikog kodeksa
Sveuilišta u Zagrebu“. Na-
vedeni dokument upuen je
dman. Zahtjevu za davanje
mišljenja (kojim se formal-
no ponovno pokree etiki
loena „preslika cjelokupne
je dostavljena prof. oviu,
no traenje koje je uputio de-
kanici. Ovaj postupak, kao i
onaj prethodni, pokrenut je
dine kojom etvorica filozo-
fa optuuju lanove strunog
povjerenstva i prof. ovia
zbog iznošenja lanih poda-
kim savjetom Sveuilišta u
Zagrebu. Na prijedlog Eti-
kog savjeta tadašnji rektor
Sveuilišta donio je Odluku
povjerenstva Sveuilišta ko-
kog kodeksa povodom izbora
2012. godine dalo Mišljenje u
kojem je utvreno da prof.
ovi nije poinio nikakvu
vjerenstva prihvatio je sveu-
nici 13. srpnja 2012.
universitas | srpanj 2020.4
Oko najnovijih dogaanja na Filozofskom fakultetu javno su svoja stajališta suelili i Nezavisni sindikat znanosti i visokoga obrazovanja i Hrvatski sveuilišni sindikat. NSZVO je 13. srpnja, dan uoi sjednice Se- nata, uputio otvoreno pismo u kojem proziva pravosudna tijela za neadekvatno odlui- vanje i apologetski govori o mobingu koji je izvršila dekanica Vlahovi-Šteti, te poziva lanove Senata da glasuju protiv suspenzije. Sindikat u otvorenom pismu istie da “... argument postojanja pravomone presude gotovo postaje kontraargument kada se pa- ljivo proitaju ‘injenice’ koje su sudu bile temelj za njeno donošenje. Iz tih ‘injenica’ proizlazi da sud niti u jednom sluaju nije utvrdio da bi postupanje dekanice bilo takvo da bi zaista predstavljalo ozbiljno i trajno
kršenje zakona ili Statuta Sveuilišta, a što su izriiti zakonski preduvjeti za suspenziju i razrješenje dekanice...” Sindikat zatim po- stavlja (retoriko?) pitanje i kae: “Sve i da uzmemo da je donesena presuda protiv de- kanice utemeljena, postavlja se pitanje bi li ona bila dovoljna da se povodom njenog do- nošenja dekanica suspendira i razriješi?” Hr- vatski sveuilišni sindikat dan kasnije reagira oštrom osudom otvorenog pisma NSZVO-a i, meu ostalim, istie da bi “osnovna zadaa sindikata trebala biti zaštita prava radnika u odnosu na poslodavca. Ovdje se pak oituje shizofrena situacija u kojoj sindikat Vilima Ribia brani poslodavca koji je zlostavljao/ mobingirao svoga radnika pa napada pravo- monu sudsku presudu kojom je to utvre- no. Ribiev sindikat time je svakako izašao
izvan svoje nadlenosti i prirodne uloge te nije jasno šalje li time poruku hrvatskoj jav- nosti da je poeljno da poslodavac zlostavlja svoje radnike u znanosti i visokom obrazo- vanju? U svjetlu otvorenoga pisma zvui groteskno da je u Statutu te organizacije meu ciljevima i zadacima navedena i zaštita dostojanstva i ugleda zaposlenika u znanosti i na visokim uilištima.” U zakljuku pisma HSS osuuje “Ribievu neizravnu poruku i poticaj poslodavcima da slobodno šikanira- ju/mobingiraju svoje zaposlenike i poziva sve djelatnike u sustavu znanosti i visokog obrazovanja da postave pitanje o smislu postojanja i štetnom djelovanju interesne udruge graana koja je postala sredstvo za propagiranje ideoloških zaslijepljenosti uske sindikalne vrhuške”.
9. srpnja Etiko povjeren-
stvo Filozofskog fakulteta u
dman (predsjednica), prof.
kljuuje etiki postupak do-
nošenjem Mišljenja kojim je
kao “najvea povreda Eti-
kog kodeksa“ navedena i-
ja prava štitio sudskim po-
stupkom protiv podnositelja
„oblik prijetnje, uznemirava-
ovi na sastanak Etikog
povjerenstva 2. srpnja 2018.
da 2018. U dnevni red sjed-
nice pod tokom 14. dekani-
ca Vlahovi-Šteti uvrštava
Nadeda ainovi, 2. prof. u
miru dr. sc. Neven Sesardi,
3. nasl. prof. dr. sc. Damir
Barbari“. Uz toku nije pri-
loen nijedan dokument niti
9. listopada Prof. ovi
se obraa rektoru Sveuili-
pisom pod nazivom „Obavi-
jest o montiranim procesima
i drugim oblicima sustavnog
govarajuu dokumentaciju.
zlog za imenovanje predmet-
tualno namjeravano imeno-
vanje strunog povjerenstva
„moglo predstavljati zloupo-
hodnog dana dobila od rek-
tora kao i o svom oitovanju
na upozorenje te pojašnjava
dnevni red na temelju Mišlje-
nja Etikog povjerenstva“. U
imenovanju „strunog po-
Anti oviu“ u predloenom
nje rektora dekanica prof.
Vlahovi-Šteti navela da je
sporna toka dnevnog reda
uvrštena na zahtjev lanova
Vijea nakon informacije o
rektor u odgovoru naglaša-
kultetskom vijeu te predla-
radi o iskljuivoj nadleno-
nost za toke koje za dnevni
red sjednice predlae dekan,
upozorenje „da bi predloeno
kanici prof. Vesni Vlahovi-
Šteti upozorenje „zbog izvr-
slenog na znanstveno-na-
vjerenik ima temeljem Zako-
travnja 2017. godine kojim
je ureena zaštita dostojan-
stva radnika na Filozofskom
izreeno upozorenje deka-
nica Vlahovi-Šteti dono-
sc. Borisa Olujia s dunosti
povjerenika za zaštitu dosto-
novoj povjerenici, prof. Je-
vjerenika.
usvaja ustavna tuba prof.
ovia i ukida Mišljenje
nja 2018.
zimanje znanstveno-nastav-
navodei u potkrepu prijed-
navedena i Odluka Ustavnog
suda o ukidanju Mišljenja
obvezujui razlog“.
šenja Odluke dekanice ko-
jom je smijenjen povjerenik,
protiv same dekanice Vla-
hovi-Šteti i to neposredno
mjera upozorenja. Osim to-
valjanih i loginih razloga,
mogui povjerenika Olujia
povjerenika, temeljem ega
novljeno upozorenje deka-
stupak oduzimanja znan-
ovia.“ U ponovljenom je
obustavi provoenje neza-
konitog postupka oduzima-
opozove odluka o imenova-
nju strunog povjerenstva i
navoeno kao pravna osno-
stupka.
ispunio propisane uvjete za
fesora velikim dijelom zato
akademske etike“. Na teme-
jedlog Matinom odboru za
„provede postupak i oduzme
znanstveno zvanje prof. dr.
prosinca 2018. obratio rekto-
nje professor emeritus.
„elementi prijetnje i ugro-
gogodišnjoj i uglednoj zapo-
krovno tijelo odluivanja o
znanstvenim zvanjima u na-
znanstveno zvanje prof. o-
viu s iscrpnim obrazloe-
njem. Izvještaj Strunog po-
„pamfletski“, a o metodolo-
giji i „strunosti“ njegove
sne ocjene: „Struno povje-
renstvo u Izvještaju iznosi
eih propisa za predmetni
hvaene norme’ da bi se sve
to na kraju Izvještaja pretvo-
rilo u ‘kljune injenice’ i re-
zultiralo zakljukom ‘da su
zimanje znanstveno-nastav-
si prvostupanjsku presudu
Ante ovi „uznemiravan
ne prof. dr. sc. Vesne Vlaho-
vi-Šteti, dekanice Fakul-
trajnom zvanju na Odsjeku
naknade neimovinske štete
kuna.
13. studenoga 2019., priop-
Sukob visokoobrazovnih sindikata
universitas | srpanj 2020. 5
Meritum: Neobranjiva obrana mobinga Vrijedi utvrditi što mobing jest i što znai relativizirati pravomo- nu sudsku presudu o mobingu. To je pitanje koje vrijedi postaviti svima koji ovih dana medijski prostor zatrpavaju dezinforma- cijama o situaciji na Filozofskom i u svojim istupima presudu o mobingu propuštaju spomenuti ili je maštovito interpretiraju. Prirunik o mobingu autora i urednika prof. Marija Vinkovia nastao je u okviru projekta Udruge za pomo i edukaciju rtava mobinga iz Zagreba i projektnih partnera Grada Zagreba i Prav- noga fakulteta Sveuilišta u Osijeku, ukupno je bio vrijedan više od 160.000 eura, a realizirao se osamnaest mjeseci zahvaljujui financiranju omoguenom u IPA-i 2012 Building Capacities of CSO’s for Ensuring Effective Implementation of the EU Standards in the Enforcement of Human Rights (osigurano sufinanciranje u iznosu od gotovo 145.000 eura). Kako stoji u predgovoru toga prirunika, “Udruga za pomo i edukaciju rtava mobinga na- stavlja s dvanaestogodišnjim aktivnostima podizanja ope svijesti i znanja o negativnim posljedicama diskriminacije i psihikog zlostavljanja na radnome mjestu, ne samo kao doprinos projektu, ve i ukupnomu razvoju našega društva, zaštiti prava radnika, ali i poslodavaca svjesnih negativnih posljedica koje neodgovarajui pravni tretman mobinga moe imati na njihovo poslovanje i tr- išni uspjeh”. Ovaj prirunik donosi niz relevantnih uvida o ovoj vanoj temi:
“Pojam mobing, koji koristimo u priruniku i koji se uvrijeio u hrvatskoj strunoj i znanstvenoj javnosti, potjee od engle- skih rijei ‘mob’ – ološ, svjetina, grupa, i glagolske inaice ‘to mob’ – napadati nekoga, nasrnuti u masi, pogrdno ga nazivati. Leymannova istraivanja mobinga od poetka osamdesetih godi- na prošloga stoljea rezultirala su revolucionarnim rašlambama predmetnoga problema u medicinskoj i psihološkoj literaturi, multidisciplinarnim znanstvenim analizama i studijama, a koje desetljee poslije i njegovom identifikacijom kao dominantno zasebnoga pravnog instituta u brojnim nacionalnim zakonodav- stvima. Zahvaljujui spomenutom znanstveniku, kreirana je ope- rativna definicija mobinga ije elemente poinje koristiti struna javnost i recentna sudska praksa. Prema navedenoj operativnoj definiciji, psihološki teror ili mobing u radnome okruenju po- drazumijeva neprijateljsku i neetinu komunikaciju izravno i sustavno usmjerenu, od strane jednoga ili više pojedinaca, prema individui koja je zbog mobinga dovedena u poloaj bespomo- nosti i nezaštienosti te se u tome poloaju nalazi zbog nastavka zlostavljakih aktivnosti. Mobing, dakle, oznaava oblik pona- šanja na radnome mjestu u kojemu pojedinac ili skupina osoba sustavno, tijekom duljega vremena, psihiki zlostavlja drugu osobu s ciljem ugroavanja ljudskoga dostojanstva, integriteta, ugleda i asti.”
Vrlo se slino mobing definira i opisuje i u pravomonoj presuda upanijskoga suda u Zagrebu o sluaju mobinga dekanice FF-a nad prof. Antom oviem. Na stranici 9. presude, naime, stoji: “Prema pravnom shvaanju ovoga drugostupanjskog suda, tui- telj je u konkretnom sluaju dokazao da je bio izloen mobingu na radnom mjestu ime mu je povrijeeno dostojanstvo, ugled i ast. Mobing je svako fiziko ili psihiko zlostavljanje na radnom mjestu bez obzira na diskriminacijsku osnovu. Mobingom se ugroava dostojanstvo osobe u sferi komuniciranja, odravanja socijalnih odnosa i kvalitete profesionalnog statusa. Polazei od okolnosti konkretnog sluaja da je dekanica tuenika odmah na- kon stupanja na dunost dekanice tuenika u studenom 2017. pa sve do prestanka radnog odnosa tuitelja 15. studenoga 2018. više puta svojim radnjama dovela do toga da je tuitelj profesio- nalno ocrnjen u medijima, strunoj javnosti i na radnom mjestu tako što je dala nepotpune informacije novinaru o strunom radu tuitelja, pokrenula postupak protiv tuitelja usmenim neobra- zloenim zahtjevom ne primjenjujui pri tome odredbe Etikog kodeksa sveuilišta i ne obavještavajui tuitelja i Etiki savjet o postupku, pokrenula postupak s ciljem oduzimanja znanstveno nastavnog zvanja tuitelju, iako je od strane rektora i povjerenika za zaštitu dostojanstva upozorena da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za oduzimanje znanstveno nastavnog zvanja tuitelju, ovaj sud smatra da je tuitelj bio izloen mobingu u svim sferama koje karakteriziraju mobing i na opisani nain je prema ocjeni ovog suda povrijeeno dostojanstvo tuitelja.”
Sapienti sat!
provodi na Filozofskom fa-
voga elnika odbija kandi-
daturu prof. Marka Tadia
i prihvaa samo kandidatu-
ru prof. Nevena Jovanovia,
stupak davanja suglasnosti
nepune tri godine, na Filo-
zofskom fakultetu onemo-
je potvrena odluka rektora
ke dekanice Vlahovi-Šteti
štitu dostojanstva radnika.
log rektora, uz ekstenzivno
jedlog programa rada kandi-
data za dekana Filozofskog
fakulteta prof. Nevena Jo-
proklamiranja „kontinuite-
prof. Vesnom Vlahovi-Šte-
kako program „nijednom ri-
jeju ne spominje protusta-
tutarno i protuzakonito po-
stupanje uprave u tekuem
mandatu koje, upravo obr-
mandatu poinjene greške i
brojne nepravde biti isprav-
klevetanja tijela Sveuili-
canja i predlaganja protuza-
tuzakonitog i protustatutar-
uvjeta pristupnika u natje-
aju, zbog neovlaštenog iz-
vrede radne dunosti prof.
Nevena Hrvatia uz ponov-
luke izvan snage.
sna Vlahovi-Šteti osuena
ko zlostavljanje na radnom
minacijsku osnovu.“ Sud je
vi, redoviti profesor u traj-
nom zvanju i zaposlenik Fi-
lozofskog fakulteta bio izlo-
en takvom zlostavljanju na
rama koje karakteriziraju
sne Vlahovi-Šteti od stu-
panja na dunost dekanice
prestanka njegova radnog
kultet zbog povrede prava
su od 25.000,00 kuna kao i
pripadajue sudske troško-
8. srpnja Rektor donosi
odluku o suspenziji prof.
Vesne Vlahovi-Šteti s du-
Statuta Sveuilišta u Zagre-
tor za obnašatelja dunosti
om da upravlja Fakultetom
do izbora novog dekana.
14. srpnja Senat Sveu-
ilišta u Zagrebu dvotre-
U ovu kronologiju ušli su uglavnom akti, zgode i doga-
anja koji su, na crti sudski dokazanog mobinga i izdanih
upozorenja, ušli u formalno-pravnu osnovicu za donošenje
mjere suspenzije dekanice s dunosti. Iz prostornih razlo-
ga kronologijom nije bilo mogue obuhvatiti brojne pri-
tube na rad dekanice koje sadrajno upotpunjuju teško
shvatljivi fenomen „ekscesnog mandata“, koji je u obrazlo-
enju odluke o suspenziji ocrtan konstatacijom da „kroz
višestoljetnu povijest Sveuilišta u Zagrebu nije zabiljee-
no da bi jedan elnik sastavnice, fakulteta i/ili akademije
tako sustavno i kontinuirano kršio odredbe zakona i Sta-
tuta Sveuilišta u Zagrebu i odredbe na njima utemeljenih,
odluka, zahtjeva i upozorenja“.
Zbog neslaganja s upravom i nainom voenja Fakul-
teta u razdoblju od 2017. do 2020. instituciju su bili prisilje-
ni napustiti akademik Mislav Jei, akademik Krešimir
Nemec, profesorica Mirjana Sanader, profesorica Mirja-
na Matijevi Sokol, profesor eljko Holjevac, profesorica
Jadranka Lazi-Lasi, profesor Ante ovi, profesor Ne-
ven Hrvati i dr. Domagoj Brozovi, dok se dr. Aleksan-
dra Mindoljevi Drakuli takoer našla na udaru uprave
fakulteta. U postupku stjecanja doktorata ometan je asi-
stent Filip Šimetin Šegvi. Profesoru Dragi Roksandiu
onemogueno je kandidiranje za naslov professor emeritus.
Rektoru se radi zaštite od mobinga obratio i Berislav o-
vi, zaposlenik u knjinici Filozofskog fakulteta. Posrijedi
je jedinstvena vrsta mobinga koji se s osobe širi na stva-
ri za koje je osoba zaduena, što se moe razaznati ve iz
naslova predstavke koju je Berislav ovi uputio rektoru:
„Izraz zabrinutosti zbog premještanja Zbirke stare i rijet-
ke grae – RARA u Knjinici Filozofskog fakulteta i zbog
mobinga kojemu sam u tom kontekstu izloen“.
U neslavnom mandatu dekanice Vlahovi-Šteti bilo je
i hrabrih istupa u obranu normalnosti poput pisma koje je
Darko Polšek, profesor sociologije na Odsjeku za etnologi-
ju i kulturnu antropologiju i voditelj studija antropologije
Filozofskog fakulteta, 5. travnja 2019. uputio u fakultet-
sku raspravu da bi potom snano odjeknulo u široj kultur-
noj javnosti. Povod je pismu bio prijedlog syllaba kolegi-
ja „Uvod u društveno-humanistike znanosti“, predmeta
koji su trebali slušati i poloiti svi budui studenti upisa-
ni na Filozofski fakultet tijekom prve godine. Polšek u pi-
smu, izmeu ostaloga, istie da „syllabus pretpostavlja da
se o svim ‘relevantnim društvenim problemima’ MORA
razmišljati iskljuivo iz ideološke, i to naravno, lijeve per-
spektive.“, te dodaje da kolegij nudi „identian program i
identian sadraj! kao da se u tih trideset godina (od osa-
mostaljenja Hrvatske op. a.), ili tonije – u tih 150+ godina
od nastanka ‘velike Marxove misli’ u znanosti i društvu
ništa bitno nije dogodilo!“
dunosti prodekana Filozof-
vijest, doc. Vinko Kovai s
Odsjeka za talijanistiku,
Katedre za judaistiku, prof.
vijest umjetnosti i prof. Kre-
šimir Pavlina s Odsjeka za
komunikacijske i informa-
universitas | srpanj 2020.6
Piše: Mila Puljiz
Europskog Sveuilišta mora
com Mileti, prorektoricom za
meunarodnu suradnju i vo-
diteljicom projekta The Euro-
(SEA-EU).
snite nam ulogu vanjskih par-
tnera, savjetnika i pridruenih
sveuilišta mora (Sveuilište u
ilište u Malti-Malta), predlau
se, te pridruene lanove i osta-
le vanjske dionike. To omogu-
uje snanu implikaciju ideje
cjelini. Savez sveuilišta nije
cilj povezati istraivanje – edu-
nazivom Making the quintiple
i znaenje i potreba savjetnika
kao što su prof. Miroslav Rad-
man i dr. Danica Ramljak; pri-
druenih lanova projekta (In-
stvo Split, Erasmus Student
Ministarstvo turizma, Udru-
petrus hoteli d.d.)
vrednovati primjenu rezulta-
nacija projekta.
nu javnost trenutno odvijaju
zirano upravljanje tako opse-
Ljuti, omoguio je ustrojava-
nje SEA-EU ureda u sklopu
Savez šest sveuilišta nije samo sveuilišni, znanstveni ili nastavni. Alijansa ima za cilj povezati istraivanje – edukaciju – gospodarstvo – društvo – okoliš, ime se posebno bavi peti radni paket SEA-EU
PROF. URICA MILETI, PROREKTORICA ZA MEUNARODNU SURADNJU I VODITELJICA PROJEKTA SEA-EU
EUROPSKO SVEUILIŠTE MORA Stjecanje specifinih znanja
bez granica
Bo d
ar V
uk i
eV i
/h an
za m
ed ia
kom voditeljicom Ivanom Ja-
dri, koji pruaju neophodnu
dodbora te su svakodnevno u
kontaktu sa svojim kolegama
ku sa Sveuilišta u Splitu je u
projekt ukljueno 40-ak ekspe-
ne su ekspertne skupine na ra-
zini alijanse za
digitalizacije, virtualne mobil-
nosti, automatskog priznava-
poele su aktivnosti umrea-
vanja istraivaa kroz SEA-EU
zajednika baza istraivakih
ja se stalno nadopunjava nala-
zi preko 160 istraivakih gru-
pa. To su sve grupe koje trae
meunarodnu suradnju u SEA-
nika istraivanja i projekte.
skog Sveuilišta mora?
pripremljeni su temelji zajed-
stanku osnovana je radna sku-
pina koja je prema naputcima
rektora pripremila Manifest
Senat splitskog Sveuilišta na
nikim naporima da se prevla-
daju negativni uinci pandemi-
nost koja je u fundusu alijanse,
te jaanju uloge studenata kao
i tenjama da se umreavaju
sveuilišta u cijelosti, a ne sa-
mo maritimni sektori.
dizajniraju kurikulume, nadi-
grade specifina znanja i vje-
štine koje e biti zastupljene u
budunosti te da studenti, me-
usobno povezani kroz brojne
aktivnosti uz pomo zdrue-
prilike studirati na Sveuilištu
nata, 16.909 nastavnika i istra-
ivaa, 4117 istraivakih gru-
partnera, kako smo predstav-
studenom prošle godine.
unaprjeenje internacionaliza-
Prvi sastanak radne skupine
alno-fiziki) s ciljem pronalae-
s interesom javnih sveuilišta
ovoj prvoj sjednici otvorile su se
i druge aktualne i meunarod-
ne teme od posebnog interesa
za javna sveuilišta u Republici
Hrvatskoj kao što su: Posljedi-
ce pandemije COVID-19 na in-
ternacionalizaciju – iskustva
Sveuilištima – što moe biti od
interesa svim javnim sveuili-
vjerenstva Sveuilišta u Splitu
za praenje coronavirusa (CO-
denti Sveuilišta u Splitu koji
su bili na razmjeni diljem Eu-
rope našli su se u jako teškoj si-
tuaciji. Granice su se zatvarale,
Fakulteti su prelazili na uenje
na daljinu, preko noi našli su
se zatvoreni u stanovima eu-
ropskih gradova daleko od svo-
jih obitelji. Naše Povjerenstvo
Civilnim stoerom i epidemio-
nam je omoguilo uinkovito
djelovanje sa izvrsnim rezulta-
latnice Ureda za meunarodnu
suradnju svakodnevno su bile
ostali u inozemstvu, zajedni-
ki traei rješenja. Kontaktira-
jedan naš student, u Europi i ši-
re, i aktivno sudjelovali u njiho-
vom povratku u Hrvatsku kada
Kroz SEA-EU studentima se prua jedinstvena prilika da sami dizajniraju kurikulume, nadilazei granice kultura i jezika, da se grade specifina znanja i vještine te da studenti, povezani kroz brojne aktivnosti uz pomo nastavnika, istraivaa i tvrtki iz okruenja, zajedniki trae rješenja budunosti
je to bilo mogue.
100 meunarodnih studenata
smo nastojali biti na usluzi 24
sata za sve njihove potrebe, bi-
ti im i profesori i obitelj i prija-
telji, uvijek imajui na umu da
se u istoj situaciji negdje tako
nalaze i naši studenti koji e
trebati pomo. Ovom prilikom
elim naglasiti izuzetno zala-
ganje osoblja Studentskih do-
natelja g. Ivana iia i lana
sveuilišnog povjerenstva za
nja i kada je to naizgled bilo ne-
mogue za naše meunarodne
ke u praksi je donijela pande-
mija i sve povezano s njom?
-Naš Ured za meunarodnu su-
radnju u suradnji s Erasmus
koordinatorima na sastavni-
ranju odlaznih studentskih
lom te su prekinute, ali i znaa-
jan broj njih se nastavio putem
online nastave. Izazov je sada
na svima uspješno kompletira-
uspješno zatvoriti financijsku
ku, neobinom semestru. Tako-
studenti koji se pomalo vraaju
svojim domovima.
trenutku zaustavljene. Tijekom
redovito su objavljivani svi na-
tjeaji za mobilnost, naravno,
riti
spremni nastaviti s aktivno-
stima fizike mobilnosti im
put online prijave na natjeaje.
Sve prakse koje smo usvojili ti-
jekom rada na daljinu, a koje su
se pokazale korisnima, namje-
nu suradnju, koji su se pod vod-
stvom voditeljice Ureda Ane
lagodili novonastaloj situaciji.
Sedmogodišnje razdoblje Era-
ji su se pokazali kroz prethod-
no programsko razdoblje, a tu
prvenstveno mislimo na fleksi-
bilnost i inkluzivnost pristupa
programima mobilnosti, uz ve-
boljšali uinke fizike mobilno-
treba nikad zamijeniti fiziku,
ma za fiziku mobilnost ili sa-
mo jedna komponenta u cjelo-
vitom iskustvu mobilnosti.
je u svibnju na sjednici Senata
izglasalo strateški dokument
sudjelovanje u Erasmus+ ak-
tivnostima. To je svojevrsna
dre okvira najviših standar-
da Europskog prostora viso-
kog obrazovanja. Izradu doku-
meunarodnu suradnju, a svoj
sveuilišta i sastavnica: Odjel
nastavu, SEA EU ured, pred-
stavnici Studentskog zbora i
-Da. The European University
stinijih sveuilišnih mrea u
petitivan Europski prostor vi-
sokog obrazovanja, s nagla-
skom na poveanje kvalitete
studentskih mobilnosti. U za-
dnjih nekoliko godina kljuni
su suradnici Europske komi-
Potpisan je Manifest alijanse s ciljem da se prevladaju negativni uinci pandemije na mobilnost koja je u fundusu alijanse, jaanju uloge studenata i tenjama da se umreavaju sveuilišta u cijelosti, a ne samo maritivni sektori
Bilateralne uionice i razvoj kratkoronih mobilnosti kroz SEA-EU odlian su uvod u novi oblik mobilnosti koji e se u Europi provoditi od jeseni. Zapravo je to prilagodba zbog mogueg drugog vala pandemije
sije u digitalizaciji programa
kreatori alata digitalizacije kao
Online Learning Agreement,
University of Barcelona, Paris
bala odrati u Splitu poetkom
srpnja ove godine i okupiti
stotinjak predstavnika inoze-
za srpanj 2021.
Projekt bilateralnih uionica?
Zajedno sa našim europskim
partnerima u Cadizu, Brestu,
alnu mobilnost. Zaetnici ove
drazumijeva izvoenje preda-
ma putem sustava videokonfe-
realizacijom bilateralnih virtu-
Preddiplomskih studija i cjelo-
u Splitu.
zvoj kratkoronih mobilnost
u novi oblik mobilnosti koji e
se u Europi provoditi od jeseni,
a to je BLENDED MOBILITY.
Zapravo je to prilagodba zbog
mogueg drugog vala pande-
mije. To znai da
alno pa kada to okolnosti ve-
zano za pandemiju dozvole u
pojedinoj zemlji, mobilnost se
moe nastaviti fiziki. Narav-
za oba oblika studiranja dobiju
potporu.
rom prof. Draganom Ljutiem
osigurala prostor SEA-EU Ure-
suradnju, te bi od jeseni treba-
li biti smješteni u Sinjskoj ulici
u centru grada. U tom prostoru
oprema se i virtualna uionica,
financirana iz SEA-EU projek-
našim SEA-EU partnerima, i
virtualne nastave i odravanja.
Posebna briga bilo nam je više od 100 meunarodnih studenata koji su nakon zatvaranja granica ostali u Splitu. Njima smo nastojali biti na usluzi za sve njihove potrebe, imajui na umu da se u istoj situaciji negdje tako nalaze i naši studenti
universitas | srpanj 2020.8
grupa studenata Sveu-
aktivnije pozabaviti problema-
popularizacijom znanosti, pro-
kao struke, a sve s ciljem oboga-
enja znanstveno-strune ospo-
Odjela, a broj lanova svakod-
nevno raste jer nam se javlja-
ju ljudi koji su prepoznali naš
trud i ele se prikljuiti akcija-
ma u kojima esto sudjelujemo i
koje sami organiziramo. Prošle
godine smo intenzivno krenuli
s ekološkim akcijama išenja
OCEANUS promicatelji biologije i tehnologije mora
UDRUGA STUDENATA SVEUILIŠNOG ODJELA ZA STUDIJE MORA SVEUILIŠTA U SPLITU
Piše KRISTINA ODAK
P oslijediplomski znan-
stveni (doktorski) stu-
stveno usavršavanje diplo-
dovanje kvalitetnog znanja
ni za znanstveno istraiva-
nje i unaprjeenje nastave
nikih znanosti. Brzi razvoj
nikim znanostima razlozi
loivotnim usavršavanjem
logija te izrade suvremenih
jiti eksperte vine korište-
vo traiti spomenuti izazovi.
Oznaka visoke razine kvalitete doktorskom studiju PMF-a
draja ue struke, kljunih
elemenata koji odreuju op-
vanja. Akademski naziv koji
se stjee završetkom studija
valentu punog radnog vre-
semestara. Prva dva seme-
haanje nastave obveznih
ostali semestri namijenjeni
fakulteta iz Splita, Zagreba,
Trenutano studij pohaa
je obranilo doktorsku diser-
doktorskog rada pohvalno
zini kvalitete do sada obra-
njenih doktorskih diserta-
preporuke Akreditacijskog
visoko obrazovanje 2020. go-
dine Ministarstvo znanosti i
obrazovanja izdalo je potvr-
ma. U moru je puno otpada ko-
jem tamo jednostavno nije mje-
sto. Zaista se trudimo sudjelo-
vati u što više akcija na raznim
lokacijama jer elimo oistiti
organiziramo ekološke akcije
zatrpane otpadom.
še od 40 ekoloških akcija i moe-
mo rei da se svaki put iznena-
dimo koliinom otpada u moru
i što sve pronalazimo. Ljudi ni-
su svjesni dok sami ne vide sav
izronjeni otpad. Prilikom vae-
ima, a esto nam se i prikljue
pa pomognu ekipi na kopnu ko-
ja preuzima prethodno izvaeni
drago vidjeti jer onda znamo da
e takvi ljudi promijeniti svoje
ponašanje ili barem utjecati na
nekog drugog.
nja. Uvijek se pozivaju i drugi
ronilaki klubovi koji se rado
odazovu jer je svima u cilju oi-
stiti more. Prije zarona podije-
limo se na lokacije na kojima se
nalaze brodice za pomo s pri-
vremenim odlaganjem otpada
dok ne potrošimo zrak u boci i
izvadimo koliko moemo sme-
ziramo imaju još jednu fazu, a
to je razdvajanje prikupljenog
imamo timove koji razdvajaju
stil, gumu i metal te tako utvr-
ujemo kojeg otpada koliinski
i teinski ima najviše.
la 50-ak projekata u kojima su
njezini lanovi sudjelovali i/ili
i 2020. godine udruga je imala
18 projekata, meu kojima je i
projekt MOJE MORE, kojem je
glavni cilj, uz pomo studena-
ta, razviti svijest široj populaci-
ji o problemu korištenja jedno-
kratne plastike, neodgovornog
djelovati kako bi naše more, kao
i hrana koja nam dolazi iz mora
bila što iša i zdravija, i za nas
i naše budue generacije. Osim
razvijanja svijesti elimo poka-
zati drukiju perspektivu – per-
Trenutano smo u pripremi
iti svim zaljubljenicima mora
noj vrsti (vanost vrste za eko-
sustav, informacije o lovostaju,
projekt svakako doprinosi
jem se nalazi i naše sveuilište.
Zaista moemo rei da pomo-
u ekoloških akcija, projekata i
edukacija sudjelujemo u podiza-
nju svijesti lokalnog stanovniš-
da sudjeluju, ak nas zovu u svo-
je krajeve da im pomognemo u
istim akcijama. Vjerujemo da to
radimo za dobrobit svih nas, jer
uvajui naše more i ivot u mo-
ru uvamo i zdravlje ljudi koji u
njemu uivaju.
ju Istraivanje u edukaciji
nikih znanosti dodijeljena
cenzent pozitivno ocijenio i
Senatu Sveuilišta u Splitu.
Više je vremena posveeno
de tri skupine znanstvenih
vijim trendovima i temama
iz istraivanja u obrazova-
tehnikih znanosti. Uvoe-
njem usmjerenja Matemati-
nju 2020. godine, u cijelosti
je pokriveno STEM podru-
je, a najboljim studentima
vog profesionalnog opredje-
generacije studenata upravo
universitas | srpanj 2020. 9
FESB moe još bolje
pravi proizvod jedne od
njih 25 godina radi na FESB-
u, u svim zvanjima, od mlaeg
asistenta pa do sadašnjeg zva-
nja redovitog profesora.
FESB-u 2004. godine. Trenut-
strojeva i predajem elemen-
na sveuilišnim i strunim
i dekan FESB-a.
ga pitali koji motiv mu je bio
za trei dekanski mandat.
- Ponovno sam se kandidi-
kultet moe bolje, meni je kao
nekome tko je po FESB-ovim
hodnicima ve više od trideset
godina, stalo da napravim sve
što mogu da doprinesem nje-
Nastavljamo ulagati u infrastrukturu, prvenstveno u laboratorije bez ije adekvatne opremljenosti nije mogue osigurati primjerenu kvalitetu studiranja, ali i u ljude jer elimo nastaviti s projektom zapošljavanja kvalitetnih, motiviranih mladih strunjaka
Piše: Diana BarBari
PROF. SRDJAN PODRUG TREI PUT IZABRAN JE ZA DEKANA
U fokusu svih aktivnosti su naši studenti, poticat emo njihov entuzijazam, pomagat emo im, stvarat emo zajedno nove vrijednosti
‘Po FESB-ovim hodnicima sam više od trideset
godina i stalo mi je da napravim sve što mogu da doprinesem njegovu
rastu i razvoju’ mario todori/hanza mEdia
govu rastu i razvoju.
Što planirate napraviti u
ziju, odnosno osuvremenjava-
voditi rauna o mogunosti-
ma za njihovu meunarodnu
nju najuspješnijih uenika za-
vršnih razreda srednjih škola
razdoblju opadao broj bruco-
strojarstvo, brodogradnja i in-
nosti i dati mu do znanja da tu
svoju ambiciju moe ostvariti
denata koji nakon godine ili
dvije studiranja odustaju od
studija. Trebamo im pruiti
gue niim godinama studija,
poticanjem projektno orijen-
novati Ured za meunarodnu
suradnju i transfer tehnologi-
nu i administrativnu podršku
nja projekta. Takoer bi pru-
ao i pomo u primjeni aku-
muliranih znanja i vještina u
komercijalnim projektima koji
obnoviti rad Udruge bivših
studenata FESB-a ija ulo-
vanju povratnih informacija
studenata, te iskorištavanja
dosadašnja suradnja s tvrtka-
la, organizaciji i provoenju
izradi završnih i diplomskih
raditi, organizacijom sasta-
naka, dogovaranjem novih
viti s projektom zapošljava-
studenata? Zanima nas i koli-
ko su uspješni, odnosno koli-
ko ih diplomira i za koje stu-
dije pokazuju najvei interes?
- FESB trenutno ima 256
tora znanosti. Trenutno na
Fakultetu studira 2300 stude-
poslijediplomskim studijima.
nego što je bio pred desetak
godina.
upisanih, varira od studijskog
programa do studijskog pro-
je na otprilike 50 posto. Naj-
vei interes je za preddiplom-
ski sveuilišni studij raunar-
studenata, u ovom trenutku
njih 167, a drugi za njih 108.
Što se dogaa s vašim di-
plomantima? Nau li oni brzi
posao nakon faksa, ostaju li u
RH ili idu vani...?
- Prema podacima koji su
ju, 70 do 80 posto naših zavr-
šenih studenata se zaposli u
roku od tri do šest mjeseci.
Odreeni broj mladih stru-
njaka nakon diplome FESB-
nom mandatu blisko surai-
vao sa studentskom udrugom
radila na brojnim FESB-ovim
njih trenutno zaposlenici vr-
FESB Racing Teama pa znam
da je i nekolicina njih zaposle-
na u automobilskoj industri-
slenja u vrhunskim svjetskim
tvrtkama iz podruja rau-
dukcijom na FESB-u?
došao do punog izraaja po-
trebno je integrirati znan-
rodnim kolaboracijama kao
najuspješnijih sastavnica
mjesta za daljnji napredak?
- Naš Fakultet ima veliki
broj motiviranih, vrijednih i
kvalitetnih studenata i djelat-
bolji. Vjerujem da u zajedno
sa svojim timom prodekana,
graivani, mladi nastavnici i
znanstvenici, okupiti sve one
šeg Fakulteta i ostvariti nove
iskorake u svim segmentima
fokusu svih mojih aktivnosti
zaposlenicima, asistentima i
profesorima FESB-a, poticat
enje pripadnosti Fakultetu i
studenti FESB-a.
raspisuje NaTJEaJ
za IzBoR 1. nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta za znanstveno podruje interdisciplinar- ne znanosti, (pedagogija; interdisci- plinarne humanistike znanosti), za puno radno vrijeme, na neodreeno vrijeme, na odsjeku za njemaki jezik i knjievnost – jedan izvršitelj 2. suradnika u naslovno suradniko zvanje asistenta za znanstveno po- druje humanistikih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitektu- re, urbanizma i vizualnih komunikaci- ja na odsjeku za povijest umjetnosti – tri izvršitelja 3. suradnika u naslovno suradniko zvanje asistenta za znanstveno po- druje prirodnih znanosti, polje bio- logija na odsjeku za uiteljski studij – jedan izvršitelj 4. suradnika u naslovno suradniko zvanje asistenta za znanstveno po- druje humanistikih znanosti, polje filologija na odsjeku za hrvatski jezik i knjievnost – dva izvršitelja Pristupnici trebaju ispunjavati uvjete utvrene odredbama zakona o znan- stvenoj djelatnosti i visokom obra- zovanju (NN br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07. - odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15 i 131/17) te na njemu utemeljenim propisima. Pristupnici pod tokom 1. trebaju pri- loiti: potpisanu prijavu s naznakom radnog mjesta za koje se prijavljuju, ivotopis, dokaz o dravljanstvu (preslika), dokaz o strunoj spremi (dokaz o akademskom stupnju dr. sc. u odgovarajuem podruju i po- lju - preslika), dokaz o znanstvenom zvanju ako ga imaju (preslika), prikaz znanstvene, nastavne i strune dje- latnosti te popis i separate radova re- levantnih za izbor kao i druge dokaze iz kojih je razvidno da ispunjavaju uvjete za izbor. Pristupnici pod tokom 2.-4. trebaju priloiti: potpisanu prijavu na natjeaj s naznakom mjesta za koje se prijav- ljuju, ivotopis, dokaz o dravljanstvu (preslika), dokaz o strunoj spremi (dokaz o završenom sveuilišnom studiju u odgovarajuem podruju i polju - preslika), prijepis ocjena zavr- šenog studija (preslika). Dokumentacija pristupnika predaje se u jednom primjerku. ivotopis, prikaz znanstvene, nastavne i strune djelat- nosti i popis radova, uz tiskani, dosta- viti i elektroniki (CD ili USB stick). Na Natjeaju mogu ravnopravno su- djelovati pristupnici oba spola. za pristupnike koji se pozivaju na pravo prednosti pri zapošljavanju temeljem odredbi zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (NN 121/17), popis potrebne doku- mentacije dostupan je na poveznici https://branitelji.gov.hr//zaposlja- vanje-843/843 ako su pristupnici kvalifikaciju stekli u inozemstvu trebaju dostaviti rješe- nje o strunom priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije (preslika), a strani dravljani trebaju dostaviti i dokaz o poznavanju hrvatskog jezika (napredno znanje - preslika). Rok za prijavu je 30 dana od dana posljednje objave Natjeaja. Prijava s dokumentacijom dostavlja se na adresu: Filozofski fakultet u Splitu, Poljika cesta 35, 21 000 Split., putem pošte, u omotnici s naznakom: „za natjeaj-toka___“ i s obveznim navoenjem datuma objave natjeaja i glasila u kojem je objavljen. zakašnjele i nepotpune prijave nee se razmatrati niti e podnositelji biti pozvani na naknadnu dopunu prijave. o rezultatima natjeaja pristupnici e biti obaviješteni u zakonskom roku.
klasa: 112-01/20-01/0001
objavljuje
N a T J E a J
I. za IzBoR U zVaNJa I Na RaDNa MJESTa - jednost nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mjestu izvanred- nog profesora na neodreeno vrijeme s nepunim radnim vremenom za podruje bio- medicine i zdravstva, polje klinike medicinske znanosti, na katedri za pedijatriju. - jednog suradnika u suradnikom zvanju i na radnom mjestu poslijedoktoranda na odreeno vrijeme s punim radnim vremenom za podruje biomedicine i zdravstva, polje temeljne medicinske znanosti, grana genetika, genomika i proteomika ovjeka, na katedri za medicinsku biologiju. - jednog suradnika u suradnikom zvanju i na radnom mjestu poslijedoktoranda na odreeno vrijeme s punim radnim vremenom za podruje biomedicine i zdravstva, polje temeljne medicinske znanosti, grana genetika, genomika i proteomika ovjeka, na katedri za medicinsku kemiju i biokemiju.
II. za IzBoR U zVaNJa - dva suradnika u naslovnom suradnikom zvanju asistenta za podruje biomedicine i zdravstva, polje klinike medicinske znanosti, grana pedijatrija, na katedri za pedi- jatriju.
Pristuppnici su duni dostaviti vlastoruno potpisanu prijavu te trebaju ispunjavati uvjete propisane zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17), Pravilnikom o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NN 28/2017) te Pravilni- kom o uvjetima i postupku izbora u zvanja Medicinskog fakulteta Sveuilišta u Splitu. Potrebna dokumentacija i dokazi koje je potrebno priloiti za izbor u odreeno zvanje objavljeni su na mrenoj adresi Povjerenstva za kadrove (http://www.mefst.hr/ kadrovi).
III. za RaD Na PRoJEkTU - jednog poslijedoktoranda za rad na HRzz projektu 2593 „Reguliranje funkcije štit- ne i doštitne lijezde i homeostaze kalcija u krvi“ na odreeno vrijeme u trajanju od 2 godine. oekivani poetak radnog odnosa u rujnu 2020.
obvezni uvjeti natjeaja: - doktorat iz biomedicinskih, prirodnih ili informacijskih znanosti (prirodne znanosti, biomedicinske znanosti, biomedicine i zdravstvo, biotehnike znanosti, fizika, biofizi- ka, raunarstvo, informacijske i komunikacijske tehnologije, matematika i slino) - izvrsno poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu.
Prijava na HRzz projekt treba sadravati: vlastoruno potpisanu prijavu, ivotopis, popis znanstvenih publikacija, dokaz o hrvatskom dravljanstvu (preslik domovnice ili osobne iskaznice), motivacijsko pismo u kojem se jasno navodi razlog natjecanja za navedeno radno mjesto te dokumente kojima se dokazuju traene kvalifikacije i isku- stvo, ovjereni preslik diplome, preslik svih ocjena tijekom studiranja, i druge potvrde kojima se dokazuje isupnjavanje traenih uvjeta, elektroniki zapis ili potvrda o poda- cima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (ne stariju od 6 mjeseci), potvrdu o nekanjavanju (ne stariju od 6 mjeseci). za kandidate prijavljene na natjeaj, a koji ispunjavaju formalne uvjete, poslodavac pridrava pravo izvršiti provjeru znanja, sposobnosti i vještina bitnih za obavljanje poslova radnog mjesta i intervju
IV. za RaD Na PRoJEkTU - jednog doktoranda, radno mjesto I. vrste - asistent za rad na HRzz projektu „ Pro- Dem“ u okviru natjeaja Hrvatske zaklade za znanost „Projekt razvoja karijera mladih istra- ivaa – izobrazba novih doktora znanosti“ (Dok-2020-01) – na odreeno vrijeme u trajanju od 4 godine, a najkasnije do završetka projekta s punim radnim vremenom
obvezni uvjeti natjeaja: - završen integrirani preddiplomski i diplomski sveuilišni studij medicine; - interes i sposobnost za teorijsko i eksperimentalno istraivanje; - izvrsno poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu; - napredno poznavanje rada na raunalu i statistikih programa; - iskustvo u komunikaciji s kolegama i javnosti. Prijava na HRzz projekt treba sadravati: vlastoruno potpisanu prijavu, ivotopis,u Europass formi, dokaz o hrvatskom dravljanstvu (preslik domovnice ili osobne iskaznice), motivacijsko pismo u kojem se jasno navodi razlog natjecanja za navede- no radno mjesto te dokumente kojima se dokazuju traene kvalifikacije i iskustvo, ovjereni preslik lome, preslik svih ocjena tijekom studiranja, preporuka mentora ili profesora, i druge potvrde kojima se dokazuje isupnjavanje traenih uvjeta, elektro- niki zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (ne stariju od 6 mjeseci), potvrdu o nekanjavanju (ne stariju od 6 mjeseci). za kandidate prijavljene na natjeaj, a koji ispunjavaju formalne uvjete, poslodavac pridrava pravo izvršiti provjeru znanja, sposobnosti i vještina bitnih za obavljanje poslova radnog mjesta i intervju
V. za RaD Na PRoJEkTU - jednog poslijedoktoranda za rad na HRzz projektu „ ProDeM“ - na odreeno vrije- me u trajanju od 2 godine, s punim radnim vremenom obvezni uvjeti natjeaja: - završen doktorski studij iz biomedicine, psihologije, informatkih znanosti ili rau- nalnih znanosti, - interes i sposobnost za teorijsko i eksperimentalno istraivanje, - napredno poznavanje rada na raunalu i statistikih programa, posebice u nekom od programskih jezika; - izvrsno poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu; - iskustvo u komunikaciji s kolegama i javnosti;
- iskustvo rada na znanstvenom projektu. Prijava na HRzz projekt treba sadravati: vlastoruno potpisanu prijavu, ivotopis,u Europass formi, dokaz o hrvatskom dravljanstvu (preslik domovnice ili osobne iskaznice), motivacijsko pismo u kojem se jasno navodi razlog natjecanja za navede- no radno mjesto te dokumente kojima se dokazuju traene kvalifikacije i iskustvo, ovjereni preslik diplome, popis znanstvenih publikacija, elektroniki zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (ne stariju od 6 mjeseci), potvrdu o nekanjavanju (ne stariju od 6 mjeseci). za kandi- date prijavljene na natjeaj, a koji ispunjavaju formalne uvjete, poslodavac pridrava pravo izvršiti provjeru znanja, sposobnosti i vještina bitnih za obavljanje poslova rad- nog mjesta i intervju
VI. za RaD Na PRoJEkTU - jednog doktoranda, radno mjesto I. vrste - asistent za rad na HRzz projektu „Imunomodulacijski uinci mastocita i eozinofila u mikrookolišu tumora mokranog mjehura“ u okviru natjeaja Hrvatske zaklade za znanost „Projekt razvoja karijera mladih istraivaa – izobrazba novih doktora znanosti“ (Dok-2020-01) – na odree- no vrijeme u trajanju od 4 godine, a najkasnije do završetka projekta s punim radnim vremenom obvezni uvjeti natjeaja: - završen diplomski sveuilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveuilišni studij iz podruja biomedicine i zdravstva (medicina, veterinarska medicina, farmacija, zdravstveni studij), prirodnih znanosti (biologija, molekularna biologija, kemija) ili biotehnikih znanosti (biokemija ili biotehnologija) - ukupan prosjek ocjena na prethodnim razinama studija (preddiplomskom, diplom- skom ili integriranom studiju) koji osigurava upis na doktorski studij. Dodatni uvjeti natjeaja: - iskustvo u radu sa laboratorijskim ivotinjama - iskustvo u istraivanju tumora - dosadašnja priznanja, nagrade i sl. za izvrsnost u studiranju i istraivaki rad - sudjelovanje u znanstveno-istraivakom radu, objavljeni radovi, osobna izlaganja na znanstvenim konferencijama - dobro poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu Prijava na HRzz projekt treba sadravati: vlastoruno potpisanu prijavu, ivotopis, dokaz o hrvatskom dravljanstvu (preslik domovnice ili osobne iskaznice), motivacij- sko pismo u kojem se jasno navodi razlog natjecanja za navedeno radno mjesto te do- kumente kojima se dokazuju traene kvalifikacije i iskustvo, ovjereni preslik diplome, preslik svih ocjena tijekom studiranja, dvije preporuke mentora ili profesora, i druge potvrde kojima se dokazuje ispunjavanje traenih uvjeta, elektroniki zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osigu- ranje (ne stariju od 6 mjeseci), potvrdu o nekanjavanju (ne stariju od 6 mjeseci). za kandidate prijavljene na natjeaj, a koji ispunjavaju formalne uvjete, poslodavac pridr- ava pravo izvršiti provjeru znanja, sposobnosti i vještina bitnih za obavljanje poslova radnog mjesta i intervju.
VII. za RaD Na PRoJEkTU - jednog doktoranda, radno mjesto I. vrste - asistent za rad na HRzz projektu „Nor- mativni modeli vaskularnih biomarkera za unapreenje stratifikacije kardiovaskular- nog rizika u primarnoj i sekundarnoj prevenciji“ u okviru natjeaja Hrvatske zaklade za znanost „Projekt razvoja karijera mladih istraivaa – izobrazba novih doktora znanosti“ (Dok-2020-01) – na odreeno vrijeme u trajanju od 4 godine, a najkasnije do završetka projekta s punim radnim vremenom obvezni uvjeti natjeaja: - završen diplomski ili integrirani sveuilišni studij iz jednog od slijedeih STEM pod- ruja: podruje tehnikih znanosti (polja raunarstvo, elektrotehnika), biomedicine i zdravstva (polja medicina, zdravstveni studij, farmacija), ili prirodnih znanosti (polja fizika, biologija) - ukupan prosjek ocjena na prethodnim razinama studija (na preddiplomskom i di- plomskom studiju, ili na integriranom studiju) koji osigurava upis na doktorski studij Dodatni uvjeti natjeaja: - dobro poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu. Prijava na HRzz projekt treba sadravati: vlastoruno potpisanu prijavu, ivotopis, dokaz o hrvatskom dravljanstvu (preslik domovnice ili osobne iskaznice), motiva- cijsko pismo u kojem se jasno navodi razlog natjecanja za navedeno radno mjesto te dokumente kojima se dokazuju traene kvalifikacije i iskustvo, potvrde o dosadašnjim priznanjima ili nagradama za izvrsnost u studiranju ako ih kandidat/inja ima, ovjereni preslik diplome, preslik svih ocjena tijekom studiranja, dvije preporuke mentora ili profesora, i druge potvrde kojima se dokazuje ispunjavanje traenih uvjeta, elektro- niki zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (ne stariju od 6 mjeseci), potvrdu o nekanjavanju (ne stariju od 6 mjeseci). Najbolji kandidati bit e pozvani na razgovor, uz mogunost dodatnog testiranja i dostave dodatne dokumentacije.
kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim propisima duan je u prijavi na natjeaj pozvati se na to pravo, odnosno priloiti propisane do- kaze o tom statusu, dokaz iz kojeg je vidljivo na koji nain je prestao radni odnos kod posljednjeg poslodavca (ugovor, rješenje, odluka i sl.) te potvrdu o statusu nezapo- slene osobe. kandidati koji se pozivaju na zakon o hrvatskim braniteljima iz Domo- vinskog rata i lanovima njihovih obitelji isti mogu vidjeti na web adresi Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/.
za kandidate prijavljene na natjeaj, a koji ispunjavaju formalne uvjete, poslodavac pridrava pravo izvršiti provjeru znanja, sposobnosti i vještina bitnih za obavljanje po- slova radnog mjesta i intervju. U sluaju provedbe navedenih provjera kandidati su im obvezni pristupiti, a u protivnom e se smatrati da su odustali od prijave na natjeaj.
osoba koja nije podnijela pravovremenu i urednu prijavu ili ne ispunjava formalne uvjete iz natjeaja ne smatra se kandidatom prijavljenim na natjeaj. Urednom prija- vom smatra se prijava koja sadri sve podatke i priloge na nain kako je navedeno u natjeaju.
Nepravovremene i nepotpune prijave nee se razmatrati. o rezultatima natjeaja kandi- dati e biti obaviješteni u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o izboru.
Na oglašeni natjeaj mogu se javiti osobe oba spola.
Rok natjeaja za prijavu za izbor u zvanja i na radna mjesta pod I., za izbor u zvanja pod II. te za rad na projektima pod III., IV., V., VI. i VII. je 30 dana od dana objave u slubenom glasilu „Narodne novine“.
Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta natjeaja dostavljaju se na adresu: Medicin- ski fakultet u Splitu, Sluba kadrovskih poslova, Šoltanska 2, 21000 Split.
universitas | srpanj 2020. 11
P rojekt Fakulteta elek-
solutions for better commu-
nagradu na Europskom tjed-
SW) u kategoriji Mladi.
U projektu je volontira-
FER-a koji su se upoznali s
problemom energetskog siro-
li jednostavne energetske pre-
siromašnih kuanstava u Za-
jednostavne mjere uinkovi-
lju rezultata terenskoga rada,
N a sjednici Fakultet-
snost nastavnika u znanstve-
noistraivakom radu za aka-
demsku godinu 2018./19. koje
uvjetima propisanim fakul-
znanstvenoistraivakom ra-
rektora Sveuilišta u Splitu,
zasluio je Nagradu Pravnog
fakulteta Sveuilišta u Spli-
tu za izvrsnost nastavnika
U okviru javnog pozi-
va “Priprema IRI in-
Ministarstvu znanosti i ob-
razovanja potpisalo je ugo-
ljuje oko više od 22 milijuna
kuna nepovratnih sredstava.
milijuna kuna), Fakultet
Prof. izmiu uruena je i nagrada za znanstvenu produktivnost, a po kriterijima broja objavljenih znanstvenih radova te broj objavljenih knjiga
Dodijeljena sredstva namijenjena su financiranju izrade projektne dokumentacije za izgradnju i opremanje nove istraivako-inovacijske infrastrukture, a rije je o nepovratnim sredstvima
Nagraen projekt ‘FER rješenja za bolju zajednicu’
Nagrada za izvrsnost profesoru Jozi izmiu
Više od 22 milijuna kuna za infrastrukturne projekte
EUROPSKI TJEDAN ODRIVE ENERGIJE 2020. (EUSW) U KATEGORIJI MLADI
PRAVNI FAKULTET U SPLITU
UGOVOR ZA ISTRAIVANJE, RAZVOJ I INOVACIJE PET SASTAVNICA SVEUILIŠTA U ZAGREBU
u znanstvenoistraivakom
objavljenih radova (znanstve-
ganja na domaim i meuna-
rodnim skupovima, odobrene
ciji znanstvenoistraivakih
Pravnog fakulteta Sveuili-
produktivnost, a po kriteri-
jima broja objavljenih znan-
stvenih radova objavljenih u
ljenih knjiga kod izdavaa
rodno uglednog znanstvenog
nog fakulteta Sveuilišta u
tu od 19. 12. 2019. godine pret-
hodno dodijeljena i Nagrada
tu - društvene znanosti.
LadaMatošiendo
procjenu energetskih potre-
razvoj prijedloga politika za
razini kuanstava.
Gregov, Marija Horvat, David
Kuki, Maja Mateši, Matija
Melnjak, Natalia Risonji, Fi-
lip Stojanovi, Dajana Šeke-
hini pod voditeljstvom prof.
radnika dr. sc. Gorana Grde-
nia i doc. dr. sc. Ivana Rajšla.
Benefiti ovog sjajnog pro-
cjelokupnu zajednicu, tako i
jedne vještine u komunikaci-
vanije i o energetskom siro-
maštvu. Projekt je dokazao da
ak i skromne mjere energet-
ske uinkovitosti mogu imati
pozitivan utjecaj na graane
Grad Zagreb (Gradski ured
invaliditetom).
Sastanci studenata za vrijeme projekta FER rješenja za bolju zajednicu
strojarstva i brodogradnje
milijuna) i Infrastrukturno
druju energetike i transpor-
ta (4,1 milijun), Filozofski
fakultet za projekt Centar
za napredna istraivanja u
odrivog izgraenog okoliša
ugovorilo deset projekata u
vrijednosti gotovo 43 mili-
sastavnice Sveuilišta u Za-
ukupnoga iznosa. Sredstva
prema IRI infrastrukturnih
rativnog programa “Kon-
nje nove istraivako-inova-
cijske infrastrukture. Rije
štima omoguiti dogradnju
rad znanstvenika na viso-
nanici dati poticaj mladim
istraivaima da nastave ka-
vitosti te znanstvene pro-
Onog trenutka kad negativna emocionalna stanja ponu narušavati psihološku dobrobit i kada oteaju psihološko, socijalno i duhovno funkcioniranje, tada je vrijeme da osoba potrai pomo strunjaka
Piše: TaTjana Klarie BeneTa
Proteklih je mjeseci stavljen
naglasak na ouvanje fizi-
njenja širenja zaraze pro-
pisivane su mjere samoizo-
ostali bez radnog mjesta ili
strahuju za njegov gubitak.
dr. sc. Lovorkom Brajkovi,
ni rad obnaša i dunost pro-
dekanice za karijerni razvoj
i cjeloivotnu naobrazbu na
vjetovališta za studente.
koje su kod nas izazvale uglav-
nom negativne emocije na ko-
je nismo navikli. esto smo se
pitali jesu li te emocije normal-
ne. Postoje li uobiajene emoci-
je u izvanrednim situacijama i
kako si moemo pomoi u suo-
avanju s njima, a kada je ipak
potrebno traiti pomo stru-
di veinom funkcioniraju u
onoga što smatramo normal-
noj mjeri oekivanim, tada
ba nalazi u situaciji i stanju
Nakon završetka pandemije
normalno i uobiajeno, naj-
rasponu odgovornog pona-
je onemogueno.
cijalno ivotno ugroavajua
macija zasigurno dovodi do
iznimno intenzivan i na taj
nain u odreenoj mjeri ote-
ati adekvatno funkcionira-
kod velikog broja ljudi i ma-
nifestira se kao osjeaj nape-
tosti, zabrinutosti, poteško-
stih ruminacija, osjeaja kao
onalne inkontinentnosti te
niza tjelesnih manifestaci-
zanog disanja, stezanja u
grudima i slino. Potrebno
malna reakcija na pandemi-
nuni dio ivota jer nas odr-
ava na ivotu i dri nas „na
sigurnom“. Pojedini se lju-
nastalog gubitka – gubitak
socijalnih kontakata, gubi-
tak uobiajenih aktivnosti
pandemija uinila sloenim
nostavno poput nesmetanog
oko zadovoljenja primarnih
osobito kod izvanrednih sta-
nja koja due traju.
ti se s ovom izvanrednom si-
tuacijom ovisi o tome koliko
im je narušeno njihovo uobi-
ajeno i svakodnevno funk-
mjenama. Nekim je ljudi-
ma ova izvanredna situaci-
smisao, osjeaju zahvalnost
odreenoj mjeri zadre svoje
uobiajene navike. Onog tre-
nutka kad negativna emoci-
onalna stanja ponu naru-
osoba potrai pomo stru-
no osluškivati sebe, pratiti
prihvatljive. U ovoj situaci-
znaajno promijenio, iako
drati stil ivota koji je oso-
ba imala prije pandemije, na-
ravno u okvirima mogueg.
lakoom pronai naine ka-
ko staro funkcioniranje pri-
nošenju s promjenama.
na bia, no zbog raznih smo
ogranienja ostali zakinuti za
osnovnu ljudsku potrebu. Na
tak društvenog kontakta moe
stila kako bi se zaustavilo ši-
renje infekcije, dovela je do
globalnog otuenja – zatva-
ranje granica, nemogunost
ogranienja dotakla svakog
društvenu zajednicu, utjeu-
ine na svakodnevnu kva-
litetu ivota i psihološku
ovoj situaciji postaju znatno
sad „normalan“ nain ivlje-
lja neprihvatljivo ponašanje.
ukljuuje odvajanje od uobi-
odmak od uobiajenih sva-
kodnevnih aktivnosti i ruti-
ticalo, danas je nepoeljno, a
svaki oblik kršenja trenuta-
no neprihvatljivim i nepo-
vulnerabilne populacije. Ia-
adolescenti, stariji ljudi, oso-
ninih bolesti i ljudi s odree-
nim psihikim poteškoama
sigurnosti, neizvjesnost ra-
u potpunosti istraena pove-
nih emocionalnih stanja – i
kojima je neizvjesnost viso-
ko prisutna u svakodnev-
nom ivotu, socijalna po-
druge socijalne aktivnosti
psihološku dobrobit. A na-
traju due vremena mogu
hosomatskih bolesti i time
ne psihike poteškoe poput
glašene frustracije, snienog
vremena u socijalnoj izola-
pojave nekih mentalnih po-
teškoa. Istraivanja su uka-
longirane socijalne izolacije
gobe iz kruga posttraumat-
movima za stare i nemone,
starijih osoba koje ive same,
osobe narušenog imuniteta
osobe koje ve boluju od ne-
kog psihikog poremeaja
na emocionalna stanja i psi-
hike poteškoe ne presta-
ju sa završetkom razdoblja
MoeMo oekivati da e
nakon završetka pandemije uzrokovane
su odgovarali objektivnoj
tadašnjoj situaciji – uoeno
vali socijalne kontakte i ve-
like guve, zatvorene prosto-
vean strah od povratka na
posao, prekomjerno su prali
koji su bili u karanteni radi
prisutnosti bolesti izvješta-
posttraumatskog stresnog
demije uzrokovane korona
virusom, nastupiti porast
pandemije, kada smo svakod-
nevno pratili medijska obraa-
svetilo premalo prostora?
-Svjetska zdravstvena or-
ideji Andrije Štampara u
svojoj osnivakoj povelji de-
finirala zdravlje kao stanje
uspostavi takozvanog pozi-
usprkos ukazanoj injenici
hikog blagostanja, i dalje se
u znaajno manjoj mjeri po-
sveuje panja mentalnom
tivnih aktivnosti usmjere-
nedostatan. injenica jest
uvelike usmjeriti na zaštitu
tokom vremena, i zaoštra-
usmjerena na davanje prepo-
ruka za ouvanje psihološke
dobrobiti i strategija nošenja
psihološku pomo i podrš-
jima ukazivali na vanost
postupati u odreenim situ-
ti na situacije koje su još do
juer bile itekako prihvatlji-
nepoeljne – ipak je prema-
lo vanosti dano ouvanju
javnozdravstvenim aktiv-
vanosti mentalne higijene
ve raznih psihopatoloških
virusom i posljedicama potre-
sa kod pojedinaca rezultirati
poznali simptome?
vim virusom o kojem se zna-
lo ili o kojem se zna vrlo malo
je zasigurno zastrašujua si-
svakodnevni izvještaji o obo-
Italiji i Španjolskoj, opteree-
ma vrlo bliskim zemljama,
se sprijeilo širenje virusa
godio Zagreb i oblinje u-
panije zasigurno predstav-
od neposredne ugroze ivo-
se nalaze u njenoj neposred-
noj blizini. Upravo ta percep-
cija situacije koja predstavlja
se razviju brojna negativna
emocionalna stanja i psi-
matski stresni poremeaj.
PTSP-a tek trebamo vidje-
ti. Reakcije poput pojaane
sjea na potres, iritabilnost,
akcije na nenormalnu situa-
gih negativnih emocija tada
moemo razmišljati u smje-
ciji kada su mjere borbe pro-
tiv korona virusa bile znat-
no stroe, stalna napetost,
-Stariji ljudi su u ovoj situ-
aciji pandemije iznimno ri-
radi znaajno sloenije kli-
bitosti i odreenih specifi-
dob. Stariji ljudi u veoj mje-
ri ovise o pomoi drugih
osoba prvenstveno lanova
za zdravstveni sustav, manje
goavaju novim situacijama
ve tehnologije nego što to ra-
de mlai ljudi. Sve to utjee
na kvalitetu ivota i ini ovu
populaciju vulnerabilnom
vove i vrijednosne sustave.
no izlaganje sadrajima ve-
zanima za koronavirus mo-
i u izlaganju informacijama
iznimno vaan. Potrebno je
loške mjere suzbijanja viru-
medijima i u cjelokupnom
medijskom prostoru, od te-
skih portala. No, informaci-
mjeri ipak bile prisutne u in-
ternetskom prostoru i utoli-
nih skupina ljudi, a naješe
onih u riziku.
vatskih studija. Jeste li u prote-
klom razdoblju imali povean
se problemima suoavali?
godine s ciljem pruanja
psihološke pomoi i podrš-
nicima fakulteta. Sve aktiv-
te ivota, bilo profesionalne
bilo osobne. U Savjetovali-
štu rade psiholozi – nastav-
nici Odsjeka za psihologiju,
holozi. Svi savjetnici rade
tekloj 2019. godini prueno
vjetovanja studentima koji
odreene probleme i poteš-
Naješi razlozi radi kojih
nog savjetovanja studenti
sionalnog razvoja, poteško-
ski studij, savjetovanje oko
nata a naješe su se pro-
blemi odnosili na poteškoe
kom nastave i izvršavanjem
I za kraj, postoje li metode koji-
ma si moemo pomoi i ouvati
svoje psihološko zdravlje?
jih dana ivota ui da je va-
no voditi rauna o osobnoj
istoi i urednosti i da je hi-
gijena pola zdravlja. Za vei-
nu ljudi je nezamislivo zapo-
eti dan bez osobne higije-
ne. No, koliko ljudi odvajaju
vremena za mentalnu higi-
ko malo. Mentalna higijena
je skup odreenih tehnika
javu mentalnih poremea-
samo odsustvo poremea-
mira i zadovoljstva. Stoga je
vano svakodnevno nai vri-
nevno nalazimo vrijeme za
ti se s ljudima s kojima mo-
emo rasti i razvijati se, s lju-
dima koji podiu psihološku
što trošimo svoje vrijeme, ra-
zvijati fleksibilnost i prihva-
ati emocije koje osjeamo,
ukljuujui i one negativne
je biti autentian - spozna-
ti vlastite osjeaje, sposob-
zarobljen dovodi do unutar-
nje napetosti i anksioznosti.
Biti autentian nije uvijek
jednostavno, ali je nuno
mentalne higijene.
kon epidemije SARS-a 2003.
ni, pokazivali su simptome
an uinak. Traumatski do-
taj dogaaj predstavlja za
nas odnosno osobu. Zdrav-
zdravstvenom sustavu, oso-
bile nekog bliskog (bilo prija-
telja, bilo lana obitelji) radi
bolesti su pod poveanim ri-
zikom za razvoj dugotrajnih
poteškoa; pojedinci koji od
prije imaju psihikih poteš-
prijašnje iskustvo traume
traumatinog dogaaja, uk-
ljuujui: intruzivne misli,
kujui novi stresni dogaaj,
akcije. Veinom ove tegobe
spontano prolaze s protokom
nakon uspostave relativno
ometaju svakodnevno funk-
strunu pomo psihologa i/
ti vlastite misli, osjeaje i po-
našanja. Ako osoba cijeli dan
provede u razmišljanju kako
i do novog potresa, kako e
izgubiti posao ili ako posee
prekomjerno za anksiolitici-
ma, prekomjerno konzumi-
gled na situaciju „crno-bije-
U vremenu interneta i društve-
nih mrea, informacije su nam
dostupnije nego ikad prije. Ta-
ko se i velik broj preporuka i
savjeta objavljivao upravo tim
ja esto upuivani na internet-
ske adrese. No, što je s onima
koji nemaju pristup internetu
slue novim tehnologijama?
macija moe uiniti pojedincu?
Zdravlje i bolest
Svjetska zdravstvena organizacija je 1948., a prema ideji Andrije Štampara u svojoj osnivakoj povelji definirala zdravlje kao stanje potpunog tjelesnog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti. I usprkos ukazanoj injenici da se zdravlje sastoji i od psihikog blagostanja, i dalje se u znaajno manjoj mjeri posveuje panja mentalnom zdravlju te je i broj preventivnih aktivnosti usmjerenih usvajanju mentalne pisme- nosti i mentalne higijene zanemariv i u potpunosti nedostatan.
Vrijeme za sebe Vano je svakodnevno pronai vrijeme za sebe - okruiti se s ljudima s kojima moemo rasti i razvijati se, s ljudima koji podiu psihološku do- brobit, birati na koga i na što trošimo svoje vrijeme, razvijati fleksibilnost i prihvaati emocije koje osjeamo, ukljuujui i one negativne jer su dio ivota. Bitno je spoznati vlastite osjeaje, sposob- nosti, preferencije te dje- lovati u skladu s vlastitim uvjerenjima.
universitas | srpanj 2020.14
zivom “Umjetna inteligenci-
iznimnog znaenja za ra-
zvoj gospodarstva i društva,
a povezano sa znanstvenim
priblie akademske, znan-
pogledati na YouTube kana-
znaajnost umjetne inteli-
gencije (Artificial Intelli-
ne transformacije gospodar-
podruja informacijske i
ja raunarskih znanosti i
ri, redoviti profesor na Fa-
kultetu elektrotehnike i ra-
unarstva (FER) i ravnatelj
dovi razvoja umjetne inteli-
gencije – jedan osobni pogled
ren nain povijesni razvoj
umjetne inteligencije u raz-
doblju od pedesetih godina
prošlog stoljea do današ-
njih megatrendova koji in-
kretae disruptivnih tehno-
logija Industrije 4.0.
Polazei od “definicije”
umjetne inteligencije kao
“oblikovanja strojeva koji
oponašaju ovjekovu inteli-
kazao je oekivane trendove
Umjetna inteligencija kao klju procesa digitalizacije
Prof. Nedjeljko Peri: „Sustavno krenimo u doba digitalne ekonomije!“
Okrugli stol ‘Umjetna inteligencija – percepcija i stvarnost’
Prof. Nedjeljko Peri
Potencijali umjetne inte-
ligencije i robotike
ve primjene umjetne inteli-
gencije uz potporu Inovacij-
skog centra “Nikola Tesla”
je unaprijediti teorijske te-
nog uenja, dubokog uenja,
strijom kroz transfer tehno-
meljenih na znanju.
umjetne inteligencije na
tinuirano obrazovanje za in-
slovom Umjetna inteligenci-
sljednjih nekoliko desetljea
robotika glavna tehnologija
duktivnost i industrijska
dima. Glavni robotiki izazo-
vi u nadolazeem desetljeu
Iz predavanja naših vrsnih znanstvenika moglo se zaklju- iti da e se razvoj umjetne inteligencije dodatno osnaiti jaim algoritamskim pove- zivanjem disciplina umjetne inteligencije, posebice kombi- nacijom simbolikog rezoni- ranja s dubokim neuronskim mreama. Ovim okruglim stolom pokušalo se ukazati na ogromno znaenje umjetne inteligencije te potaknuti siner- gijsko djelovanje znanstvene zajednice, gospodarstva i javne uprave naše domovine na razvoju i primjeni digitalnih tehnologija i stvaranju indu- strije umjetne inteligencije. Za to je nuno ZAJEDNIŠTVO na svim razinama djelovanja – od pojedinaca, skupina, institu- cija, sektora i pametnih poli- tika. Sve u interesu poticanja razmišljanja i djelovanja koja su usmjerena opem dobru i javnom interesu. I na ovom okruglom stolu ustvrdilo se da je bez ulaganja u razvoj i primjene suvremenih tehnologija, prvenstveno digitalne i zelene, upitan dugoroni razvoj hrvatskoga gospodarstva i društva. Ili je on determiniran: zaelje EU-a? Hrvatska treba iskristalizirati svoje potrebe u smislu tehno- loške obnove gospodarstva i sustavno krenuti u digitalnu ekonomiju. Hrvatskoj su na raspolaganju EU fondovi koji su dobrim dijelom upravo namijenjeni razvoju i podršci organizacija za razvoj tehnolo- gija (RTO). Prilika nam se nudi! To je prilika da i Inovacijski cen- tar “Nikola Tesla” (ICENT), kao hrvatski RTO, krene dinamini- je u svoj daljnji razvoj. ICENT-u se takoer nudi mogunost da rad svojih digitalnih inovacij- skih središta (DIH) usmjeri na planiranu mreu respektabil- nih europskih DIH-ova (EDIH) koji bi bili usko povezani s Digi- talnim europskim programom i Obzorom Europa, a koji e se
provoditi u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Vano je ista- knuti da su prezentirane teme na Okruglom stolu temeljni stupovi Digitalnog europskog programa (superraunarstvo, umjetna inteligencija, kiber- netika sigurnost i digitalne vještine). Te mogunosti uvje- tovane su odgovarajuim odlukama institucija vlasti RH! Europska komisija je predvi- djela da e u zajedništvu sa zemljama lanicama EU-a osi- gurati financijsku potporu kroz Digitalni europski program za najmanje jedan DIH po zemlji lanici koji ima visoki stupanj specijalizacije umjetne inte- ligencije. Hrvatska ima takav DIH – Hrvatsko robotsko ino- vacijsko središte CROBOHUB! smješteno u ICENT-u. Okrugli stol namijenjen je svima onima koji promišljaju i djeluju na temelju prediktira- nja budunosti: gospodarstve- nicima i poduzetnicima, znan- stvenicima i predstavnicima struktura vlasti i donositeljima politikih odluka. Svima onima kojima je u interesu izgraditi inovacijski ekosu- stav Hrvatske. Trebamo se orijentirati i usmjeriti u novim globalnim uvjetima izazva- nim nenadanom COVID-19 pandemijom, koja stavlja na kušnju mnogo onoga s ime smo se srodili, ali i stvarati nove imaginacije i kreacije budueg ivljenja i suivota s umjetnom inteligencijom koja e znaajno utjecati i na razvoj demokracija u digitalnom dobu. Je li demo- kracija kreirana po današnjim normama demokracije pro- gresivna i odriva? Ulazimo u brze promjene i nepredvi- divosti, jer se fizika današnjeg svijeta dramatino uslonjava. Dakle, mnoga pitanja današ- njice su u nastajanju, a treba- mo na njih odgovarati. Koliko u tome moe pomoi umjetna inteligencija?
vezani su uz razvoj mobilnih
robotskih sustava koji imaju
riranim okruenjima. Takvi
roboti trebaju sofisticira-
nu interakciju percepcije,
vanju prof. Petrovi prika-
davanje prof. Nevena Vre-
ka pod naslovom Primjena
umjetne inteligencije u jav-
noj upravi. Informacijske i
uinkovitije ispunjava svoju
dovoljavanja njihovih po-
kraem roku i sa što manjim
troškovima. Za iskorake u
zumijevanja, transparen-
avanja ekspertnih struka.
dišnjih globalnih izazova.
vaka postignua i rješenja
mjena raznih metoda/tehno-
logija umjetne inteligencije.
te generacije (5G) uspješno
Nedvojbeno je da se ove dvi-
je kljune tehnologije treba-
ju razvijati meusobno spre-
preddiplomski i diplomski
kultetu Hrvatskih studija,
dirna podruja psihologije
najviše usmjerila na klini-
ku i zdravstvenu psihologi-
studij klinike psihologije
razliitim ranjivim skupina-
snici, ratni veterani, djeca i
adolescenti. Sudjelovala je i
narodnih znanstveno-istra-
priati s njom jest vrlo ak-
tualna tema njezina doktor-
stvenike?
dojam da postoji više mladih
znanstvenika nego što je pri-
kladnih radnih mjesta. Tije-
vosti mladih znanstvenika,
financijskih sredstava koja
naroito izraeni u društve-
da i psihologija.
radi?
ponašaju na naine koji pro-
miu zdravlje? Konkretno,
in razliiti psihološki fak-
Andreja Bubi, profesorica
torirala na Max Planck In-
stitutu i dugo istraivala
racionalnije osobe eše do-
nositi zdravstveno bolje od-
luke. Proveli smo ukupno
jedno istraivalo psihološ-
stvenom ponašanju – voe-
nju svakodnevnog zdravog
ivota, slijeenju lijeni-
Piše Mila Puljiz
Neugodne emocije kao strah, tjeskoba, ak i gaenje, najviše motiviraju roditeljsko izbjegavanje cijepljenja djece, a što su intenzivnije ove emocije, to je vjerojatnije da roditelji vjeruju i u neke teorije zavjera koje prate cijepljenje
Nepovjerenje prema cijepljenju emocionalno je rasuivanje
HELENA TOMLJENOVI DOKTORIRALA JE NA TEMI CJEPIVA
Odbijanje cijepljenja je znaajan globalni problem. Razlog je tome što nisu osmišljene uinkovite intervencije koje bi doprinijele poveanju procijepljenosti
istraivanja bavila istim psi-
hološkim faktorima u kon-
pokazao da racionalnije oso-
razmislite, to nije iznenau-
izbjegavamo ono što nam je
neugodno i traimo ono što
nam je ugodno, a nezdrava
ponašanja su naalost esto
- Izabrali smo roditeljsku
no rasuivanje i zakljuiva-
šim rezultatima. Naime, po-
i gaenje, najviše motivi-
intenzivnije ove neugodne
roditelji vjeruju i u neke od
teorija zavjera koje prate ci-
jepljenje. Osim neugodnih
emocija prema cijepljenju
renje prema razliitim au-
toritetima vezanim uz ci-
jepe. Ono što je osobito zani-
mljivo je da smo pronašli da
racionalniji roditelji, pa ma-
imbenik koji doprinosi do-
za zdravlje. Meutim, odbija-
bina roditelja, znaajnu ulo-
gu igraju i lijenici.
sta aktualna tema u medijima.
Zašto je Vaš rad vaan i što ste
dokazali njime?
lje znaajan globalni javno
šljene potpuno uinkovite
njih intervencija neuspješ-
cije uglavnom usmjerene
da su negativni stavovi ili ne-
povjerenje prema cijepljenju
utemeljeni u emocionalnom
dijelu ljudskog rasuivanja.
vove prema cijepljenju ne
moe uspješno mijenjati in-
tervencijama koja se usmje-
suivanja, ve su potrebne
drukije intervencije koje se
usmjeravaju i na emocional-
no rasuivanje. Saznali smo
lja koji izbjegavaju cijepljenje
vjeli odreenu osudu ili dis-
kriminaciju od zdravstve-
informacija o cijepljenju. Ja-
pristup. Vano je raditi na to-
me da roditelji prihvate da su
zdravstveni radnici ‘’na istoj
sno da im je zdravlje djece
na prvom mjestu. Isto tako,
vano je pomoi svima koji
su proivjeli neugodna isku-
njihova pitanja i zabrinutost,
afirmiranju zdravstvene
nicima provela tijekom
svom radnom mjestu psi-
spolne bolesti KBC-a Sestre
milosrdnice, gdje u svakod-
nevnom radu s bolesnicima
utjecaju stresa na razvoj tje-
lesnih bolesti. Smatram da je
upravo istraivanje meuod-
budunosti najviše doprini-
djeluju u kreiranju internetskih
vo itate, stoga s pravom moe-
mo rei kako se radi o struci ko-
ja oblikuje naš vizualni svijet.
Grafiki fakultet Sveuilišta u
zuje inenjere grafike tehnolo-
skim programima ne jenjava. O
radu fakulteta, njegovim poten-
cijalima i razvoju, razgovarali
Nikolom Mrvcem.
grama i kvaliteta nastave?
uspjeh fakulteta?
ni s raspoloivim resursi-
raskorakom izmeu trišta
tome provodi promjene. Za-
zovima uzrokovanih epide-
miološkoj situaciji povezanoj
strunoj sredini koja njegu-
kolektivnog potencijala po
su kriteriji univerzalni, a svi
djelatnici jednako uvaava-
mogue je ostvarivati pret-
hodno navedene promjene i
lju te usklaujui trendove u
struci, znanosti i obrazova-
svjetlu razliitosti ideja, sta-
ava i njeguje, moe postati
znaajna prednost i genera-
tor daljnjeg razvoja fakul-
student doprinosi njegovom
slu, trenutnu situaciju na fa-
kultetu ocjenjujem ocjenom
Vještinama i znanjem oblikujemo vizualni svijet
PROF. NIKOLA MRVAC, DEKAN GRAFIKOGA FAKULTETA
preddiplomskom i diplom-
skom sveuilišnom studiju
ivanju unutar izuzetno in-
sustava kvalitete, prijenosa i
napredak društva u cjelini.
zvio novi pristup razvoju su-
stava visokoga obrazovanja
formalno obrazovanje. No-
od dotadašnjeg, omoguene
se novim pristupom omogu-
postojeih pristupa koji su
pi usmjereni prema sadraji-
usmjeren prema nainu ka-
nam pristup omoguava
konstantno poveanje kva-
moemo rei da je kvaliteta
nastave svakim danom sve
vei uspjeh našeg fakulteta.
-Zapravo, u ovom trenutku
tverostruki u odnosu na razdo-
blje od prije etiri ili pet godina.
Vjerujemo i radimo na tome da
se on još više povea. Prioritet
djelovanja su studenti za koje
su razvijeni obrazovni progra-
mi. Fakultet kontinuirano i
studijskih programa na svim
razinama studija. Uoili smo
radili te s druge strane, oni ko-
ji ne uspijevaju, rade da bi ivje-
li. Na neki smo nain svi mi na
toj skali uspješnosti. Kada naš
hobi prerasta u posao, kada sve
više ivimo da bismo radili, ta-
da smo sve blie uspjehu. Odno-
sno, kada radimo nešto što nas
ne ispunjava te samo radimo
da bismo ivjeli, tada je uspjeh
sve dalje od nas. Grafiki fakul-
tet danas pomae i omogua-
va studentima u suvremenom
nimanja budunosti radom na
mjeni naela stvaranja dizaj-
postaju samostalni i poduzet-
upravljanja fakultetom su, vje-
rujemo, glavni razlozi povea-
nja interesa srednjoškolaca za
studiranjem na Grafikom fa-
interesiranost studenata i na-
-Fakultet u svojoj osno-
vi postoji radi osiguravanja
ma biti omogueno stjeca-
usmjerene prema progresu
aktivnosti svih djelatnika
SVEUILIŠTE U SPLITU POMORSKI FAKULTET
raspisuje NATJEAJ
za izbor 1. jednog suradnika u suradnikom zvanju i na radnom mjestu asistent u znanstvenom podruju tehnikih zna- nosti, polju elektrotehnika, grani elektronika na odreeno vrijeme u punom radnom vremenu na Zavodu za PEIT 2. jednog suradnika u suradnikom zvanju i na radnom mjestu asistent u znanstvenom podruju tehnikih znanosti, polju tehnologija prometa i transporta, grani pomorski i rijeni promet na odreeno vrijeme u punom radnom vremenu na Zavodu za menadment pomor- skih tehnologija 3. jednog suradnika u suradnikom zvanju i na radnom mjestu asistent u znanstvenom podruju tehnikih zna- nosti, polju elektrotehnika, grani elektronika na odreeno vrijeme u punom radnom vremenu na Zavodu za PEIT (zamjena za rodiljni dopust) 4. jednog nastavnika u nastavnom zvanju i na radnom mjestu predava u znanstvenom podruju tehnikih znanosti, polju tehnologija prometa i transporta, grani po- morski i rijeni promet na neodreeno vrijeme u punom
radnom vremenu na Zavodu za brodostrojarstvo Pristupnici na natjeaj moraju ispunjavati uvjete propi- sane Zakonom o radu („Narodne novine“ broj: 93./14. i 127./17.), Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ broj: 123./03., 198./03., 105./04., 174./04., 02./07., 46./07., 45./09., 63./11., 94./13., 139./13., 101./14., 60./15., 131./17.)- Odluka USRH (174./04., 46./07., 45./09., 63./11., 94./13., 139./13. i Odluke USRH 101./14.. i 60./15.). Uz prijavu na natjeaj pristupnici su duni priloiti: ivotopis, presliku dokaza o dravljanstvu, presliku odgo- varajue diplome, popis radova, radove, odnosno sepa- rate radova relevantnih za izbor te drugu odgovarajuu dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta za izbor, a ako su strani dravljani i dokaz o znanju hrvatskog jezika (C2-na- predno znanje). Sva dokumentacija, osim radova, predaje se