48
SGE u Gradu Zagrebu 1

Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Izvještaj o provedbi projekta.

Citation preview

Page 1: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 1

Page 2: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

2 SGE u Gradu Zagrebu

Page 3: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 3

Projektom sustavnoga gospodarenja energijom, Grad Zagreb u cijelosti pokreće proces ušteda energije, kontinuiranoga praćenja energetske potrošnje, primjenu mjera energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije na sve objekte u vlasništvu Grada Zagreba.

Želimo ostvariti izravne energetske i financijske uštede, smanjiti štetni utjecaj na okoliš, provoditi proaktivnu energetsku politiku i podizati razinu odgovornosti i svijesti svojih djelatnika i građana Grada Zagreba u procesu globalnoga zatopljenja i klimatskih promjena.

Svečanim činom potpisivanja Energetske povelje, potpisivanjem Pisma namjere i davanjem Izjave o politici energetske učinkovitosti i zaštiti okoliša 28.ožujka 2008. istakli smo strateško opredjeljenje i primarne ciljeve politike odgovorne uprave Grada Zagreba na daljnjoj provedbi projekta primjene energetske učinkovitosti i zaštite okoliša na cjelokupnom području Grada Zagreba, na dobrobit svih naših građana i budućih generacija.

Milan Bandić

Gradonačelnik Grada Zagreba

Page 4: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

4 SGE u Gradu Zagrebu

SADRŽAJ:

1. Projektno okruženje: Javni sektor – pokretač i promicatelj aktivnosti za poboljšanje energetske efikasnosti u sektoru zgradarstva ............... 5

1.1 Energetska efikasnost – novi izvor energije, čimbenik konkurentnosti gospodarstva i najdjelotvorniji način smanjenja negativnih

utjecaja na okoliš ............................................................................................................................................................................. 5

1.2 Poticanje energetske efikasnosti – obveza i dužnost javnog sektora .................................................................................................. 6

2. Obveze javnog sektora prema propisima Europske unije .......................................................................................................................... 15

3. Hrvatska nacionalna politika poticanja energetske efikasnosti ................................................................................................................. 17

4. Cilj i svrha projekta “Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu i županijama u Republici Hrvatskoj“ (SGE)................................ 20

4.1 Očekivani rezultati projekta ............................................................................................................................................................ 20

4.2 Ciljana skupina .............................................................................................................................................................................. 21

5. Aktivnosti projekta „Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu“ .............................................................................................. 22

5.1 Javno deklariranje energetske politike i ciljeva ................................................................................................................................ 22

5.2 Uspostava ureda za sustavno gospodarenje energijom .................................................................................................................... 25

5.3 Uspostavljanje registra zgrada i središnjeg mjesta za nadzor potrošnje energije ............................................................................... 25

5.4 Uvođenje informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE) ................................................................................................ 30

5.5 Provođenje energetskih pregleda (audita) ....................................................................................................................................... 32

5.6 Javno izlaganje energetskih certifikata zgrada javne namjene ......................................................................................................... 33

5.7 Javna rasvjeta ................................................................................................................................................................................ 34

5.8 Zeleni ured („Green office“) .......................................................................................................................................................... 34

6. Mogućnosti financiranja primjene mjera i projekata energetske efikasnosti u javnom sektoru ................................................................... 38

6.1 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - FZOEU ............................................................................................................... 39

6.1.1 Ustrojstvo i djelatnost Fonda u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije ................................................ 39

6.1.2 Ostvarenje programa rada fonda u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u razdoblju od 2004.

do rujna 2008. godine........................................................................................................................................................... 39

6.1.3 Politika fonda u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije ....................................................................... 39

6.2 HEP – ESCO d.o.o. – uloga u Projektu „Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj“ ........... 42

6.3. Mogućnosti financiranja projekta energetske efikasnosti u objektima lokalne i regionalne samouprave iz programa i

fondova EU-a ................................................................................................................................................................................. 44

6.3.1 Program „Inteligentna energija u Europi“ .............................................................................................................................. 44

6.3.2 Program pretpristupne pomoći IPA ........................................................................................................................................ 46

Page 5: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 5

1. Projektno okruženje: Javni sektor – pokretač i promicatelj aktivnosti za poboljšanje energetske efikasnosti u sektoru zgradarstva

1.1 Energetska efikasnost – novi izvor energije, čimbenik konkurentnosti gospodarstva i najdjelotvorniji način smanjenja negativnih utjecaja na okoliš

Svijet, Europska unija, pa tako i Republika Hrvatska danas su suočeni s velikim nesigurnostima vezanim uz budućnost opskrbe energijom. Pokazatelji globalne nesigurnosti su očito prisutni – nestabilnost cijena nafte na svjetskom tržištu te politička previranja i nestabilnosti u zemljama i regijama izvoznicima nafte i prirodnoga plina. S druge strane, jasno je da je sigurna opskrba energijom po prihvatljivim cijenama ključan preduvjet gospodarskog i socijalnog razvoja svakoga društva te da je potrebno iskoristi svaku opciju za osiguravanje i poboljšavanje sigurnosti opskrbe energijom.

Energetska efikasnost prepoznata je kao jedan od troškovno najdjelotvornijih načina za povećanje sigurnosti opskrbe energijom. Energetska efikasnost podrazumijeva skup isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije uz uvjet da razina udobnosti i stopa proizvodnje ostanu sačuvane. Pojednostavljeno, biti energetski efikasan znači uporabiti manju količinu energije (energenata) za obavljanje istoga posla – funkcije (grijanje ili hlađenje prostora, rasvjetu, proizvodnju raznih proizvoda, pogon vozila, i dr.). Valja jasno istaknuti da će energetska efikasnost usporiti porast energetske potrošnje i tako smanjiti potrebu za izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta.

Sigurnost opskrbe posebno je značajno pitanje kako za Europsku uniju tako i za Republiku Hrvatsku. Naime, Europska unija danas uvozi oko 50% svojih ukupnih energetskih potreba, a ukoliko se ovakav trend nastavi, do 2030. godine bit će 90% ovisna o uvozu nafte i 80% ovisna o uvozu prirodnog plina. Situacija u Republici Hrvatskoj nije bitno različita – danas uvozimo također oko 50% svojih energetskih potreba, a uz nastavljanje

takvog trenda do 2030. godine uvozit ćemo čak 70%. Jasno je, stoga, da su potrebne snažne poticajne mjere kako bismo energiju trošili što efikasnije u svim područjima djelovanja.

U uvjetima rastućih cijena energije i energenata, neefikasna potrošnja energije znači i manju konkurentnost gospodarstva. Tako su istraživanja pokazala da Europska unija troši čak 20% više energije negoli je to ekonomski opravdano, a to predstavlja godišnji nepotrebni trošak u iznosu većem od 100 milijardi eura. Energetske statistike u Republici Hrvatskoj, pak, pokazuju da nam je za ostvarivanje jedinice bruto društvenog proizvoda potrebno oko 20% više energije negoli je to potrebno razvijenim europskim zemljama (EU-15).

Mogućnosti za poboljšanja su, dakle, velika, a smanjenjem troškova za energiju koji su rezultat mjere energetske učinkovitosti, svakako će se doprinijeti povećanju konkurentnosti nacionalnog gospodarstva. Osim toga, provođenje mjera energetske učinkovitosti podrazumijeva i stvaranje sasvim novoga tržišta, koje sa sobom donosi i velik broj visokokvalificiranih radnih mjesta.

I konačno, valja istaknuti da proizvodnja energije i njezina uporaba značajno utječu na okoliš, uzrokujući zagađenja lokalnog ili regionalnog karaktera (smog, kisele kiše i sl.), ali i globalne probleme poput globalnog zagrijavanja i rezultirajućih klimatskih promjena. Kada bi se ukupna potrošnja energije u Europskoj uniji smanjila za 20% u 2020. godini u odnosu na potrošnju koja bi u toj godini bila rezultat nastavka današnjeg trenda, izbjegnute emisije stakleničkih plinova iznosile bi čak 780 milijuna tona CO2, što je više nego dvostruko od ciljeva propisanih protokolom iz Kyota, a koje EU treba postići do 2012. godine.

U Republici Hrvatskoj je energetski sektor odgovoran za oko 75% ukupnih emisija stakleničkih plinova. Republika Hrvatska je 2007. godine ratificirala protokol iz Kyota i time preuzela obvezu smanjenja emisija stakleničkih plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. godine u odnosu na razinu emisija iz bazne 1990. godine. Postizanje ovog cilja bez primjene snažnih mjera energetske efikasnost neće biti moguće.

Danas se energetska efikasnost smatra izvorom energije.

Page 6: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

6 SGE u Gradu Zagrebu

1.2 Poticanje energetske efikasnosti – obveza i dužnost javnog sektora

Sigurnost opskrbe energijom, kontinuirani gospodarski razvoj i zaštita okoliša svakako su strateški ciljevi i obveze svake države Republike Hrvatske pa tako i Grada Zagreba. Energetsku efikasnost treba smatrati instrumentom sveobuhvatne, ne samo energetske, državne i gradske politike, kojim će se ostvariti ciljevi održivog razvoja.

Javni sektor u Republici Hrvatskoj nije najveći potrošač energije. Cjelokupni sektor usluga (javnih i komercijalnih) u ukupnoj potrošnji energije sudjeluje s oko 10% (slika 1.) Procjenjuje se da se u objektima javne namjene (upravno-administrativni objekti, objekti zdravstvene i socijalne zaštite, objekti za obrazovanje i ostali) troši otprilike polovica potrošnje energije čitavog sektora usluga.

Poticanje energetske efikasnost JEST dužnost i obveza javnog sektora, a posebice središnje državne uprave, odnosno županijskih i gradskih uprava.

Slika 1. Neposredna potrošnja energije u Hrvatskoj u 2006. godini

- Razdioba prema sektorima potrošnje

Detaljnije o strukturi i razdiobi prema sektorima potrošnje i opskrbe energijom u Gradu Zagrebu prikazano je na slikama 2.- 8.Važno je naglasiti da su usluge najbrže rastući gospodarski sektor u Republici Hrvatskoj, te da ovaj sektor istovremeno bilježi najstrmiji porast potrošnje električne energije, što je činjenica koja potvrđuje nužnost provođenja mjera povećanja efikasnosti potrošnje energije. Nužne su aktivnosti za zaustavljanje i mijenjanje toga trenda, a one upravo trebaju početi u objektima državne, regionalne i lokalne uprave.

Barijere provođenju programa energetske efikasnosti u javnom sektoru iznimno su snažne – naslijeđeni stav da su troškovi za energiju stalni i nepromjenjivi, nedostatak motivacije zaposlenika za ostvarenje ušteda energije, nemogućnost alociranja proračunskih sredstava u projekte energetske efikasnosti bez kompliciranih procedura, nepostojanje organizacijske strukture gospodarenja energijom koja će uključivati osobe zadužene za gospodarenje energijom, itd.

Page 7: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 7

Slika 3. Energija na pragu Grada Zagreba u 2007. godini

- Udjeli oblika energije

Slika 2. Neposredna potrošnja energije u Gradu Zagrebu u 2007. godini

- Razdioba prema sektorima potrošnje

UKUPNO 47.900 TJ

(13.305 GWh)

UKUPNO 56.253 TJ

(15.626 GWh)

Page 8: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

8 SGE u Gradu Zagrebu

Slika 4. Energija na pragu distribucije Grada Zagreba u 2007.godini

- Udjeli oblika energije

UKUPNO 49.872 TJ

(13.853 GWh)

Page 9: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 9

Slika 5. Energetski tokovi u Gradu Zagrebu u 2007.godini

Page 10: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

10 SGE u Gradu Zagrebu

Slika 6. Distribucija energije kroz elektroenergetski, plinski i centralizirani toplinski sustav Grada Zagreba u 2007.godini

Page 11: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 11

Slika 7. Energija na pragu Grada Zagreba u razdoblju 1961. -2007.godina

Page 12: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

12 SGE u Gradu Zagrebu

Slika 8. Energija na pragu Grada Zagreba u razdoblju 1961. -2007.godina - struktura

Page 13: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 13

Pokretanjem nacionalnog projekta energetske efikasnosti u objektima gradske uprave – „Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u republici Hrvatskoj“ (SGE)- navedene će se barijere ukloniti i pružit će se izvrstan primjer svim dionicima iz javnog, poslovnog i privatnog sektora kako bi i sami poduzeli konkretne korake k smanjenju potrošnje energije.

Grad Zagreb će tako postati istinski pokretač i promicatelj aktivnosti primjene mjera energetske efikasnosti – realizacijom projekta „Sustavno gospodarenje energijom“ i uvođenjem reda u svojoj kući, šalje se snažna poruka da energetska efikasnost nije samo deklarativni cilj i da se ne propisuje samo nekome drugome, već da svi zajedničkim naporima možemo doprinijeti održivom razvitku Grada Zagreba.

I konačno, nikako se ne smije zanemariti činjenica da smanjena potrošnja energije u objektima javne namjene kao izravnu posljedicu ima realno smanjenje troškova građana Grada Zagreba kroz smanjena proračunska izdvajanja za troškove poslovanja navedenih objekata. Procjenjuje se da realni potencijal za novčane uštede u objektima gradske uprave iznosi barem 20% ukupnih godišnjih troškova za potrošnju energije i vode.

Ušteđena sredstva se potom, nakon isteka vremena povrata ulaganja, mogu raspodijeliti u neka druga, prioritetna područja od sveopćeg

društvenog interesa.

Projektom “Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj“ (SGE) odnosi se na sve objekte u vlasništvu Grada Zagreba, ali i ostalih gradova i županija u Republici Hrvatskoj. Objekti u državnom vlasništvu obuhvaćeni su nedavno pokrenutim projektom pod nazivom „Dovesti svoju kuću u red“. Na ovaj način postiže se cjelovit pristup poticanju i promicanju energetske učinkovitosti u čitavom javnom sektoru Republike Hrvatske.

Valja istaknuti da su oba ova projekta utemeljena i pokrenuta u sklopu sveobuhvatnog projekta „Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj“ koji zajednički provode Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) te Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) od srpnja 2005. godine, a čiji je cilj podizanje svijesti građanstva o efikasnoj potrošnji energije, poticanje primjene mjera energetske efikasnosti i ekonomski isplativih, energetski efikasnih tehnologija, materijala i usluga u Republici Hrvatskoj i obnovljivih izvora energije.

U sklopu projekta pokrenuta je i sveobuhvatna informacijska kampanja za poticanje energetske efikasnosti u Republici Hrvatskoj. Poveznice ovoga projekta, specifičnih projekata za javni sektor te cjelokupne nacionalne politike energetske efikasnosti prikazana je na slici 9.

Page 14: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

14 SGE u Gradu Zagrebu

Slika 9. Projekt “Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj“ (SGE) u cjelokupnom kontekstu projekta poticanja energetske efikasnosti u Republici Hrvatskoj

Page 15: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 15

2. Obveze javnog sektora prema propisima Europske unije

Sve europske države bez izuzetka opredijelile su se da u svoje strategije energetskog razvitka i zaštite okoliša ugrade planove za poboljšanje efikasnosti potrošnje energije i da implementiraju zakonodavni okvir u kojemu će ti planovi biti ostvareni. Republika Hrvatska, kao zemlja kandidat za pristup Europskoj uniji, usklađuje svoj zakonodavni okvir sa svim direktivama Europske unije te preuzima i ispunjava sve obveze koje te direktive nalažu.

Za energetsku efikasnost u javnom sektoru posebno su značajne dvije direktive:

Direktiva o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama •(tzv. ESD direktiva)1 iDirektiva o energetskim svojstvima zgrada (tzv. EPBD •direktiva)2.

Cilj ESD direktive je promovirati energetsku učinkovitost i energetske usluge kako bi se razvilo tržište istih i na taj način doprinijelo zaštiti okoliša i sigurnosti opskrbe energijom. Ova Direktiva predstavlja krovnu direktivu EU-a iz područja energetske učinkovitosti, kojom će se poboljšati i primjena ostalih postojećih direktiva3.

1 Direktiva 2006/32/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama2 Direktiva 2002/91/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o energetskim svojstvima zgrada3 Sve direktive se mogu pronaći na: http://ec.europa.eu/energy/demand/legisla-tion/domestic_en.htm

Najznačajniji zahtjev Direktive jest definiranje nacionalnog cilja - države članice trebaju demonstrirati ostvarene uštede u iznosu od najmanje 9% prosječne petogodišnje neposredne potrošnje energije na kraju razdoblja kojega pokriva Direktiva, od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2016. godine. Nadalje, tu je i Definiranje obveznih mjera za javni sektor kako bi upravo javni sektor postao nositelj aktivnosti energetske učinkovitosti – ovaj zahtjev se također odnosi na uvođenje kriterija energetske učinkovitosti u postupke javne nabave.

Od država članica se također zahtijeva sljedeće:Uspostava sustava za kvalificiranje, akreditaciju i certifikaciju •ponuditelja energetskih usluga i drugih mjera energetske učinkovitosti;Uklanjanje postojećeg zakonodavstva koje nepotrebno •ograničava uporabu financijskih instrumenata za ostvarivanje energetskih ušteda, kao što su financiranje od treće strane i ugovaranje na temelju ostvarenih ušteda;Uklanjanje poticaja koji nepotrebno povećavaju količinu •proizvedene ili prodane energije, tj. definiranje tarifnih sustava kojima će se poticati energetska učinkovitost;Osiguravanje ponude visokokvalitetnih i neovisnih •energetskih pregleda (audita) svim potrošačima energije, uključujući malo poduzetništvo i kućanstva;Osiguravanje individualnog mjerenja potrošnje energije i •dostave informativnih računa kupcima na temelju kojih će moći zaključiti o vlastitoj potrošnji energije; Uporabu fondova za energetsku učinkovitost, posebice za •subvencioniranje provedbe mjera energetske učinkovitosti s većim investicijskim troškovima.

Ove odrednice Direktive usmjerene su prema uklanjanju najvažnijih

barijera za energetsku učinkovitost u EU. One se očituju u nedostatku

jedinstvenih i transparentno definiranih procedura za primjenu mjera

energetske učinkovitosti. Primjerice, informiranje krajnjih potrošača o

vlastitoj potrošnji energije i o mogućnostima za poboljšanje je slabo, ne

postoji standardizacija postupaka vezanih uz energetsku učinkovitost

(npr. standardizacija energetskih pregleda), ne postoji sustav certifikacije

ponuditelja energetskih usluga koji jamči visoku kvalitetu, brojne

su institucionalne i zakonske barijere za primjeru inovativnih načina

financiranja energetske učinkovitosti i sl. Također je znanje o ekonomskim

koristima od energetske učinkovitosti slabo, ne primjenjuje se princip

procjene troškova u čitavom životnom vijeku investicije te se zbog toga

rizici vezani uz energetske usluge smatraju visokima, što ograničava i

dostupnost kapitala za takve investicije.

Page 16: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

16 SGE u Gradu Zagrebu

potrošne vode, hlađenje, ventilaciju i rasvjetu. Također pokriva i ovojnicu zgrada, dakle toplinski izolaciju, uključujući prozore kao i instaliranu opremu za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju (GVK). Direktiva ne pokriva kućanske uređaje.

Najvažniji zahtjevi Direktive su sljedeći:Države članice su dužne uspostaviti i revidirati svoje •minimalne standarde energetske učinkovitosti, na temelju zajedničke metodologije i primjenjivati ove standarde za nove zgrade i postojeće veće zgrade (1000 m²), kada su one podvrgnute rekonstrukciji. Propisivanje ovih standarda u potpunosti je prepušteno državama članicama. Države članice su dužne osigurati certifikaciju zgrada. •Ovo znači da prilikom izgradnje zgrada, njihove prodaje ili iznajmljivanja, države članice moraju osigurati dostupnost certifikata o energetskim svojstvima kojega će vlasnik zgrade dati na uvid potencijalnim kupcima ili unajmljivačima. Certifikacija također treba uključiti savjete kako poboljšati energetska svojstva.Izuzetno važno je osigurati da zgrade korisne površine veće •od 1000 m2, koje koriste tijela državne i lokane (samo)uprave i institucije koje pružaju javne usluge velikom broju osoba i stoga su vrlo posjećene, budu obvezne izložiti certifikat o energetskim svojstvima na vidljivo i istaknuto mjesto.Države članice su dužne uspostaviti sheme za redovne •inspekcije i ocjene sustava GVK-a.

Kroz realizaciju projekta “Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj“ (SGE) obavit će se detaljni energetski pregledi prioritetnih zgrada koji mogu poslužiti kao osnova buduće obveze javnog certificiranja zgrada - za one koje ulaze u kategoriju zgrada koje imaju obvezu javnog izlaganja certifikata o energetskim svojstvima kao što je to definirano Pravilnikom o energetskom certificiranju zgrada5. To je iznimno važan korak ne samo u primjeni zahtjeva EPBD direktive, već i u promociji energetske efikasnosti u Republici Hrvatskoj općenito.

5 Narodne novine br. 113/08

Projektom “Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj“ (SGE) u potpunosti je u skladu sa zahtjevom Direktive prema kojemu države članice moraju osigurati da javni sektor bude predvodnik u aktivnostima energetske učinkovitosti. Fokus treba biti na ekonomski isplativim mjerama koje daju najveće energetske uštede u najkraćem vremenu. Takve mjere treba provoditi na razini središnje državne uprave („Dovesti svoju kuću u red“) te regionalne i lokalne samouprave “Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj“).

No, osim toga, potrebno je energetsku efikasnost promovirati i kroz proces javne nabave, pa je u tu svrhu potrebno objaviti smjernice o energetskoj efikasnosti i energetskim uštedama kao kriteriju u raspisivanju i ocjeni javnih natječaja. Iako kriterij energetske efikasnosti postoji u važećem hrvatskom Zakonu o javnoj nabavi4, za potpuno ispunjavanje zahtjeva ove Direktive potrebno je donijeti detaljne smjernice za nabavku energetski efikasne opreme, vozila i zgrada kao i za obvezno korištenje analize troškova životnog ciklusa pri ocjeni ponuda.

Na taj bi se način ubrzao ulazak ovakvih proizvoda na tržište, što bi u konačnici za posljedicu imalo snižavanje njihove cijene i veću uporabu u ostalim sektorima, posebice u individualnoj potrošnji.

I konačno, ESD direktiva ostavlja mogućnost propisivanja obveznog provođenje energetskih pregleda i primjena ekonomski isplativih preporuka koje proizlaze iz energetskog pregleda. Provedba energetskih pregleda u javnim zgradama sastavni je dio projekta „Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama“. Energetske preglede javnih zgrada svakako je potrebno povezati sa zahtjevima EPBD direktive.

Naime, zgradarstvo u EU-u sudjeluje s preko 40% u ukupnoj potrošnji energije. Istovremeno ovaj sektor nudi najveće potencijale za uštede energije. Istraživanja su pokazala da se može uštedjeti više od jedne petine sadašnje potrošnje sektora i do 30-45 Mt CO2 godišnje primjenom strožih standarda za nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju rekonstrukcijama. Za EU, prema tome, zgradarstvo postaje iznimno važan sektor koji može doprinijeti ispunjavanju obveza smanjivanja stakleničkih plinova prema protokolu iz Kyota. Nadalje, velike razlike u energetskim svojstvima zgrada među zemljama EU-a, posebice u novim i starim članicama, bile su dodatan razlog za pokretanje inicijative na razini EU-a u ovom području te za usvajanje EPBD direktive.

EPBD direktiva pokriva aspekte korištenja energije za grijanje, zagrijavanje

4 Narodne novine br. 110/07; br.125/08

Page 17: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 17

3. Hrvatska nacionalna politika poticanja energetske efikasnosti

Energetska politika, pa tako i politika energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj provodi se prvenstveno putem Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske. Zadnja takva Strategija je usvojena 2002. godine6, a trenutno se izrađuje nova Strategija, čije se usvajanje predviđa početkom 2009. godine. Nacrt nove Strategije energetsku učinkovitost prepoznaje kao njezinu temeljnu odrednicu te za cilj postavlja maksimizaciju doprinosa ekonomski isplativih mjera energetske učinkovitosti radi smanjenja potrošnje energije. Valja istaknuti da i Nacionalna strategija zaštite okoliša7, prepoznaje energetsku učinkovitost kao nacionalni interes. Ona kao prioritete zaštite okoliša u energetskom sektoru nalaže uvođenje poreznih olakšica za kućanske aparate koji su energetski učinkovitiji te izradu sektorskih programa racionalnog korištenja energije.

U zakonodavnom okviru, kojim se uređuju odnosi u energetskom sektoru Republike Hrvatske, energetska učinkovitost također zauzima istaknuto mjesto. Tako Zakon o energiji8 eksplicitno kaže da je učinkovito korištenje energije u interesu Republike Hrvatske.Osim toga Zakon o energiji propisuje:

donošenje Programa za učinkovito korištenje energije •na nacionalnoj razini (Vlada Republike Hrvatske) te na lokalnoj razini (jedinice lokalne/regionalne samouprave;obvezu energetskih subjekata da najmanje jednom godišnje •informiraju kupce o kretanjima i značajkama korištenja energije te potiču kupce prema učinkovitom korištenju energije;poticanje mehanizama za poboljšanje energetske •učinkovitosti i upravljanja potrošnjom kroz tarifne sustave.

Temeljem ovog Zakona, MINGORP i UNDP pokrenuli su 2007. godine projekt „Master plan energetske učinkovitosti za Republiku Hrvatsku“ (slika 10.). Na temelju Master plana, koji predstavlja detaljne stručne podloge u kojima se jasno definira nacionalni cilj za poboljšanje energetske učinkovitosti, provedbeni mehanizmi kojima će se ti ciljevi ostvariti, mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u svakom pojedinom sektoru neposredne potrošnje energije, kao i mehanizmi praćenja i verifikacije rezultata te izvještavanja u skladu s međunarodno preuzetim obvezama, MINGORP je izradio Program energetske učinkovitosti Republike Hrvatske (2008.-2016.), kao i Prvi nacionalni plan energetske učinkovitosti (2008.- 2010.), čime se zadovoljava zahtjev ESD direktive.

6 Narodne novine br. 38/027 Narodne novine br. 46/028 Narodne novine br. 68/01, br. 177/04 i br. 76/07

Akcijski plan definira nacionalni okvirni cilj poboljšanja energetske učinkovitosti za dano razdoblje, te za svaki sektor neposredne potrošnje (industrija, promet, usluge, kućanstva) definira niz mjera koje u tom razdoblju treba provoditi kako bi se cilj postigao. Također se definira i niz međusektorskih mjera, koje će utjecati na poboljšanja energetske učinkovitosti u više sektora.

Potrebno je istaknuti kako je izrađeno vrlo malo programa za učinkovito korištenje energije jedinica lokane i područne (regionalne) samouprave, a projekt “Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj“ (SGE) bi trebao bitno doprinijeti bržem rješavanju ovoga problema.

Pitanje energetskog označavanja uređaja, važnog poticajnog mehanizma za energetsku učinkovitost, regulirano je Zakonom o energiji, kojim je određeno da proizvodi koji za svoj rad koriste energiju moraju biti opremljeni oznakom o energetskoj učinkovitosti proizvoda, temeljem čega je donesen novi Pravilnik o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja9, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2008. Skupine kućanskih uređaja na koje se ovaj Pravilnik odnosi su: hladnjaci i ledenice te njihove kombinacije, perilice rublja, bubnjaste sušilice rublja, kombinirane perilice - sušilice rublja, električne pećnice, perilice posuđa, klimatizacijski uređaji i električni izvori svjetla.

Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti10 propisuje obveze Republike Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), koje se odnose na:

promociju učinkovitog i racionalnog korištenja energije•objavljivanje obavijesti i podataka o energetskoj učinkovitosti •i korištenju energije

Brojna područja energetske učinkovitosti se upravo reguliraju zakonodavstvom u području energetike.

Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 15.12.2008. godine usvojio Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji11. Tim se Zakonom propisuju nadležnosti i obveze pojedinih tijela državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave u donošenju programa i planova za učinkovito korištenje energije, definiraju se ovlaštenja za koordinaciju, praćenje provedbe i izvještavanje o napretku provedbe politike energetske učinkovitosti, propisuju obveze javnog sektora kao i opskrbljivača energije, uređuje djelatnost energetskih usluga i energetskih pregleda, uspostavlja okvir za donošenje zahtjeva za ekodizajnom

9 Narodne novine br. 130/0710 Narodne novine br. 177/04 i br. 76/0711 Narodne novine br. 152/08

Page 18: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

18 SGE u Gradu Zagrebu

proizvoda koji troše energiju te za uporabu financijskih instrumenata za poticanje energetske učinkovitosti. Iz ovog će Zakona zasigurno proizaći niz podzakonskih akata, a jedna od najvažnijih svakako će biti Uredba o energetskim pregledima, čiji će cilj biti standardizacija provođenja ove aktivnosti te sustav akreditiranja osoba ovlaštenih za provođenje energetskih pregleda, čime se očekuje osiguravanje visoke kvalitete provođenja energetskih pregleda u Republici Hrvatskoj.

Kako je energetska učinkovitost multidisciplinarno područje, ona se dakako nalazi i u zakonodavstvu iz drugih područja. Tako je energetska učinkovitost zgrada u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG). U novom Zakonu o prostornom uređenju i gradnji12 ušteda energije i toplinska zaštita navode se kao jedan od bitnih zahtjeva za građevinu.

Na temelju tog Zakona donesen je niz podzakonskih akata:

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama13 kojim se, između ostalog, propisuju tehnički zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite koje treba ispuniti prilikom projektiranja, građenja i rekonstrukcije novih zgrada, te tijekom uporabe postojećih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12°C. Propisuju se i ostali tehnički zahtjevi za racionalnu uporabu energije,

12 Narodne novine br. 76/0713 Narodne novine“ br. 110/08

toplinsku zaštitu u zgradama te tehnička svojstva za neke građevne proizvode koji se ugrađuju u zgradu. Isto tako ovaj propis definira sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije za grijanje i hlađenje te toplinsku zaštitu. Propis definira i sadržaj Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i hlađenje zgrade, te održavanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu.

Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada14 kojim se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za zgradu, propisuju tehnička svojstva za sustave grijanja i hlađenja u zgradama te zahtjevi za projektiranje, izvođenje, uporabljivost, održavanje i drugi zahtjevi za takve sustave.Projektiranje, građenje, održavanje i način uporabe zgrade moraju biti takvi da se ispune zahtjevi propisani ovim Propisom.

Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada15 propisuje zgrade za koje je potrebno izdati energetski certifikat, energetski razredi zgrada, sadržaj, izgled, izdavanje i rok važenja energetskog certifikata, energetsko certificiranje novih zgrada i postojećih zgrada koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing, zgrade javne namjene za koje je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata. Isto tako definira se način izlaganja te obveze investitora odnosno vlasnika zgrade, zatim postupak energetskog certificiranja, sadržaj registra izdanih energetskih certifikata zgrada.

Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske

14 Narodne novine br. 112/0815 Narodne novine br. 113/08

Slika 10. Master plan energetske učinkovitosti za Republiku Hrvatsku: Obračun energetskih ušteda

Page 19: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 19

preglede i energetsko certificiranje zgrada16 propisuje uvjete i mjerila za davanje ovlaštenja osobama za provođenje energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada te popratnu dokumentaciju. Također propisuje se postupanje i izuzeće ovlaštenih osoba za provođenje energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada, te nadzor nad obavljanjem poslova ovlaštenih osoba i po potrebi oduzimanje ovlaštenja. Propis ustanovljuje i registar osoba ovlaštenih za provođenje energetskog pregleda i energetsko certificiranje zgrada, te uvjete i mjerila za davanje suglasnosti za provođenje Programa izobrazbe za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada.

Energetska učinkovitost sastavni je dio i politike zaštite okoliša. U Zakonu o zaštiti okoliša17 navodi se da je racionalno korištenje energije i poticanje uporabe obnovljivih izvora energije jedan od ciljeva zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak.

16 Narodne novine br. 113/0817 Narodne novine br.110/07

Page 20: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

20 SGE u Gradu Zagrebu

4. Cilj i svrha projekta “Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu, gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj“ (SGE)

Glavni cilj projekta “Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj“ (SGE) je ušteda energije, poboljšanje energetske učinkovitosti i primjena obnovljivih izvora energije u objektima i javnoj rasvjeti lokalne i regionalne samouprave. Realizacijom ovoga projekta će se javnosti pružiti dokazi o značenju isplativosti racionalnog gospodarenja energijom, kako za svakoga pojedinca kroz smanjenje troškova za energiju, tako i za društvo u cjelini kroz smanjenje emisija onečišćujućih tvari za okoliš koje su rezultat proizvodnje i potrošnje energije.Može se reći da je SGE specifičan skup znanja i vještina koji se temelji na organizacijskoj strukturi koja povezuje sljedeće ključne elemente:

ljude s dodijeljenim odgovornostima•procedure praćenja efikasnosti:•

pokazatelje potrošnje•definirane ciljeve za poboljšanje•

kontinuirano mjerenje i poboljšanje efikasnosti•Osnovni koncept SGE-a sa svojim ključnim elementima prikazan je na slici 11.

4.1 Očekivani rezultati projekta

Potpunom provedbom predloženog SGE projekta očekuju se sljedeći specifični rezultati:

uspostavljen središnji Informacijski sustav za gospodarenje •energijom (ISGE) s pripadajućom središnjom bazom podataka za nadzor nad potrošnjom energenata i vode u objektima i javnoj rasvjeti te s time vezano smanjenje troškova za energente i vodu (slika 12.);uspostavljen sustav gospodarenja nekretninama u vlasništvu •Grada preko ISGE sustava, odn. preko registra objekata koji je jedan od sastavnih dijelova ISGE sustava;mogućnost analiza objekata prema potrošnji energije i •utvrđivanje prioriteta za provođenje projekata energetske učinkovitosti;provedeni energetski pregledi (eng. energy audits) u •prioritetnim objektima sa završnim izvješćima koja sadrže procijenjene potencijale za energetske i novčane uštede;pokrenut program informacijsko-edukacijsko-motivacijskih •radionica i seminara za zaposlenike Grada Zagreba;

Slika 11. Osnovni koncept SGE-a sa svojim ključnim elementima

Page 21: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 21

Slika 12. SGE i informacijski sustav za prikupljanje i obradu podataka

4.2 Ciljana skupina

Projektom “Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u

Republici Hrvatskoj”, uvodi se praksa sustavnog gospodarenja energijom i

energetske učinkovitosti u objektima i javnoj rasvjeti regionalne (županijske)

i lokalne (gradske) samouprave. Provođenjem ovih projekata stvorit će se

opsežna baza podataka o svim javnim objektima u Republici Hrvatskoj

i potrošnji energije u njima te će se omogućiti nadzor i kontrola načina

potrošnje energije u tim objektima, čime će se otvoriti brojne mogućnosti

za poboljšanje njihove energetske učinkovitosti. Zajedno ova dva projekta

obuhvaćaju sve javne objekte, čime se značajno doprinosi zadovoljavanju

zahtjeva EU direktiva 2002/91/EC o energetskim karakteristikama zgrada i

2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama.Projekt “Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj” dio je postojećeg projekta “Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj” kojega je inicirao i provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Republici Hrvatskoj. Stoga je operativni koordinator i provoditelj projekta “Sustavno gospodarenje energijom u

uspostavljen sustav informiranja i educiranja javnosti o •potezima lokalne i regionalne uprave na području energetske učinkovitosti i ostvarenim uštedama;izrađena administrativna potpora za certifikaciju zgrada;•smanjenje štetnih utjecaja na okoliš uslijed smanjene •potrošnje energije;uspostavljen Gradski ured za sustavno gospodarenje •energijom, kvalitetan EE tim koji je obrazovan i kompetentan za planiranje, upravljanje i nadzor nad potrošnjom energije;uspostavljanje EE info centra – centar za informiranje i •obrazovanje građana o primjeni novih energetski učinkovitih tehnologija u kućanstvima.

Page 22: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

22 SGE u Gradu Zagrebu

gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj“ (SGE), na razini Republike Hrvatske, ured UNDP-a u Hrvatskoj18.

Nadzor nad provođenjem i koordinacijom ovog projekta ima Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) – kao ministarstvo nadležno za energetiku, kako bi se jasno pokazalo da je energetska efikasnost sastavni dio energetske politike Republike Hrvatske.

Strateški partner u projektu je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), koji osigurava dio financijskih sredstva za njegovo provođenje, što je u skladu s djelatnostima i namjenom sredstava Fonda. Za provođenje projekta SGE u Gradu Zagrebu, sam Grad također osigurava dio svojih proračunskih sredstava.

Posebno je potrebno naglasiti komplementarnost ovog projekta (SGE) s novim projektom „Dovesti svoju kuću u red“ koji obuhvaća objekte državne uprave u Republici Hrvatskoj. Državnu upravu sačinjavaju Vlada, ministarstva, središnji državni uredi, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama. Također, projektom se obuhvaćaju i ostali objekti, koji imaju različite namjene (fakulteti, bolnice, kaznionice, vojarne, sportski objekti i sl.) i u vlasništvu su Republike Hrvatske.

U projektu će se po potrebi za obavljanje specijaliziranih poslova (provođenje energetskih pregleda, osmišljavanje i provođenje radionica i seminara za zaposlenike, izrada računalnih programa i dr.), za kojima se javi potreba tijekom provođenja, uključivati i druge tvrtke i institucije putem javnih natječaja.

18 Više o projektima UNDP u Republici Hrvatskoj iz područja energetske efikasno-sti možete naći na internetskoj stranici: www.energetska-efikasnost.undp.hr

5. Aktivnosti projekta „Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu“

5.1 Javno deklariranje energetske politike i ciljeva

Projekt uspostave SGE-a nikako se ne smije promatrati kao sporedna aktivnost ili ad-hoc inicijativa, već se mora razviti jasan skup pravila, propisa i promjena u organizacijskoj strukturi – i to mora biti učinjeno na najvišoj razini organizacijske hijerarhije ( ustrojstva ).

Posebno, mora postojati:javna izjava o namjeri uspostave sustavnog gospodarenja •energijom u svim dijelovima organizacije, koja će i brojčano utvrditi ciljeve poboljšanjaodobrena organizacijska struktura i odlučnost za poboljšanje •energetske efikasnosti zgrada i javne rasvjete pod nadzorom grada ili županijeplan i opći vremenski okvir za provođenje strategije •gospodarenja energijomkomunikacijska strategija i plan koji od svih zaposlenika traži •povratnu informaciju i posvećenost cilju.

Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba je, na svojoj 204. sjednici 26. veljače 2008. godine, prihvatilo Pismo namjere o suradnji na projektu „ Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj „ s UNDP-om i Ministarstvom gospodarstva , rada i poduzetništva.

Svečanim činom potpisivanja Energetske povelje (slika 13.), pisma

namjere i davanjem Izjave o politici energetske učinkovitosti i zaštiti

okoliša (slika 14.) 28. ožujka 2008. g. Grad Zagreb je istaknuo strateško

opredjeljenje i primarne ciljeve politike odgovorne Gradske uprave Grada

Zagreba na daljnjoj provedbi projekta SGE-a, promoviranja i primjene

mjera energetske učinkovitosti, održivog razvoja i zaštite okoliša

uporabom obnovljivih izvora energije i primjenom najsuvremenijih

energetskih tehnologija na cjelokupnom području Grada Zagreba, na

dobrobit svih naših građana i budućih generacija.

Provođenje projekta SGE-a mora započeti od vrha gradske ili županijske uprave i to na način da se gospodarenje energijom proglasi strateškim opredjeljenjem.

Page 23: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 23

Slika 13. Energetska povelja – potpisana od strane župana i gradonačelnika svih županija i gradova u Republici Hrvatskoj

Page 24: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

24 SGE u Gradu Zagrebu

Slika 14. Izjava o politici energetske učinkovitosti i zaštiti okoliša Grada Zagreba

Page 25: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 25

Zagrebački Holding d.o.o. je, također, potpisom Izjave o politici energetske učinkovitosti i zaštite okoliša 1. veljače 2007. g. jasno definirao strateško opredjeljenje glede energetske efikasnosti i zaštite okoliša, ciljeve i načela za ostvarivanje svojih programskih djelatnosti uz stalnu orijentaciju smanjivanja troškova poslovanja, a zadržavanja trenda rasta kvalitete pruženih usluga uz uvažavanje zahtijeva korisnika usluga te djelotvornost u pružanju usluga.

5.2 Uspostava ureda za sustavno gospodarenje energijom

Uspješni sustavi gospodarenja energijom orijentirani su prema ljudima – što je više ljudi uključeno u program, program je efikasniji. Napori i rad na programu moraju biti pažljivo pripremljeni, strukturirani i realno planirani.

U sklopu realizacije projekta „Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj“ predviđena je uspostava ureda za sustavno gospodarenje energijom s EE Info centrom za građane. Ured s Info centrom vodio bi kvalificirani tim stručnjaka (EE tim) kojega čine odgovorne osobe povezane s energetikom.

Glavni cilj uspostave ureda za sustavno gospodarenje energijom je nadzor i povećanje efikasnosti potrošnje svih oblika energije u objektima i javnoj rasvjeti u vlasništvu lokalne uprave ( Grada Zagreba ).

Radni zadaci koje obavlja ured su:uspostavljanje središnjeg informacijskog sustava za •gospodarenje energijom – ISGE s pripadajućom središnjom bazom podataka za nadzor nad potrošnjom energenata i vode u objektima i javnoj rasvjeti u vlasništvu Grada Zagrebaanaliza prikupljenih podataka o potrošnji energije u svim •objektima i javnoj rasvjeti u vlasništvu Grada Zagrebaprovođenje energetskih pregleda uz provjeru isplativosti •investicije (potrebno je poznavanje osnove provedbe energetskog pregleda i izrade potrebnih izvješća, te provedbe jednostavne financijske analize investicija, ušteda i roka povrata)interpretacija rezultata analize (usporedba sa sličnim •objektima te definiranje problema i predlaganje rješenja)

U gradskim i županijskim upravama potrebno je, sukladno realnim potrebama, formirati ured za sustavno gospodarenje energijom i imenovati odgovornu osobu, ( pročelnika ili koordinatora za energetiku ), čija će stalna odgovornost biti uspjeh cjelokupne inicijative uvođenja SGE-a i koji mora biti odgovoran vodstvu grada ili županije.

nadzor nad potrošnjom energije u svim objektima i javnoj •rasvjeti u vlasništvu Grada Zagreba - potrebno je uspostaviti dvosmjernu komunikaciju između EE tima i osoblja u objektima na način da osoblje iz objekata u sustavu šalje podatke u Ured za gospodarenje energijom - EE tim analizira podatke i u slučaju potrebe korigira korištenje energije u objektu ili educira korisnike objekta)predlaganje mjera energetske efikasnosti uz prezentaciju •mjera gradskom poglavarstvupriprema idejnih projekata i potrebnih izvješća•priprema projekata za prijavu za sredstva iz postojećih •fondova u RH i EUpraćenje provedbe projekata (koordinacija, nadzor, •izvještavanje)energetsko planiranje Grada (definiranje područja •plinofikacije, razvoj toplinske mreže, razvoj javne rasvjete i sl.)priprema energetske strategije Grada Zagreba, akcijskih •planova za primjenu mjera energetske efikasnosti i drugih programa energetski održivog razvoja te realizacija obveza temeljem Sporazuma gradonačelnika Europskih gradovaaktivna stručna suradnja s udrugama, obrazovnim i •znanstvenim institucijama, MINGORP, FZOEU, UNDP, gradovima i regijama u RH i EU i drugim europskim asocijacijama ( DG-TREN, Energie – cités,... ) u cilju međusobne suradnje, razmjene iskustava i primjene novih tehnologija, mjera energetske efikasnosti i primjene obnovljivih izvora energije.

5.3 Uspostavljanje registra zgrada i središnjeg mjesta za nadzor potrošnje energije

Realna trenutna situacija u većini gradova i županija u Republici Hrvatskoj je da ne postoje sustavno ažurirani tehnički podaci o objektima koji su u njihovoj nadležnosti (građevinsko stanje, stanje strojarskih i električnih instalacija, popis inventara i potrošača u objektu). Nema sustavnog praćenja i analize potrošnje energije i vode, te osoba koje bi bile zadužene za taj dio posla. Također, nisu uspostavljeni jasni kriteriji oko odabira prioritetnih objekata za obnovu. Na području gradova i županija nije razvijena jasno definirana energetska politika, kao što manjka i aktivnosti u poticanju i savjetovanju građana u pogledu smanjivanja potrošnje energenata.Gradska uprava, vrlo često, plaća račune za sve zgrade na području grada, a da nema detaljan uvid u potrošnju pojedinih objekata i energenata u samim objektima.

Page 26: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

26 SGE u Gradu Zagrebu

NAZIV I TIP ZGRADENaziv zgrade

Lokacija zgrade (grad, naselje, ulica i kućni broj)

Namjena zgrade (stambena, vrtić, škola, …)

Identifikacijski broj zgrade

Godina završetka izgradnje

Projektantska tvrtka (naziv i adresa)

Izvođač radova (naziv i adresa)

Godina zadnje obnove

Što je obnovljeno

Izvođač radova (naziv i adresa)

Osoba za kontakt

telefon/fax/e-mail

OPĆI PODACIBroj etaža

Broj smjena u danu

Broj sati rada PRVE smjene

Broj sati rada DRUGE smjene

Broj sati rada TREĆE smjene

Broj sati rada ČETVRTE smjene

Broj osoba u PRVOJ smjeni

Broj osoba u DRUGOJ smjeni

Broj osoba u TREĆOJ smjeni

Broj osoba u ČETVRTOJ smjeni

Broj radnih dana u tjednu

Broj radnih dana u godini

Aktivnost SGE projekta podrazumijeva uspostavljanje (ukoliko ne postoji) registar zgrada u obliku baze tehničkih podataka, koja će sadržavati sve relevantne podatke o objektima i njihovoj energetskoj potrošnji.

Nakon uspostave registra, slijedi njegova ispuna podacima za sve objekte u vlasništvu grada. Prvo se ispunjava dolje navedena tablica koja sadrži opće podatke i popis svih objekata u gradskom vlasništvu.

Nakon toga se za svaki objekt pojedinačno ispunjava set tablica koje sadrže opće podatke o objektu, konstrukcijske i energetske podatke koji se unose u softver Informacijskog sustava za gospodarenje energijom - ISGE.

Registar mora sadržavati:

Naziv JLRS

Namjena objekta

Naziv objekta

Površina *(m2)

Godina * izgradnje/ rekonstrukcije Tip gradnja* Adresa

Kontakt osoba(ravnatelj) Telefon

Kontakt osoba(tehnička) Telefon

Ukupno 0.00

OPĆE PODATKE O OBJEKTU:•naziv i tip zgrade (naziv, adresa, namjena, površina, godina •izgradnje, godina posljednje rekonstrukcije sa specifikacijom što je obnovljeno, kontakt osobu)ostale opće podatke (broj etaža, broj smjena, trajanje •pojedine smjene, broj ljudi u pojedinoj smjeni, ukupan tjedni i godišnji broj radnih sati).

Početna tablica za uspostavljanje registra zgrada.

Obrazac o općim podacima objekta.

Page 27: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 27

KONSTRUKCIJSKE PODATKE (na koji je način izgrađen objekt i u kakvom je generalnom stanju):• za svaki konstrukcijski element (vanjski zid, zid prema grijanom prostoru, zid prema negrijanom prostoru, pod, strop, međukatne •konstrukcije) navodi se sastav konstrukcije, ukupna debljina (cm), vrsta i debljina sloja toplinske izolacije (cm), primjedbe o općem stanjupodaci o prozorima, krovnim prozorima, balkonskim vratima i vratima, kao i o ugrađenoj zaštiti od insolacije•

NAZIV I TIP ZGRADE

Naziv zgrade

Lokacija zgrade

Namjena zgrade

KONSTRUKCIJSKE KARAKTERISTIKE

Dijelovi konstrukcije Sastav konstrukcijeUkupna debljina (cm)

Vrsta i debljina sloja toplinske izolacije (cm)

Primjedbe o stanju

Vanjski zid

Vanjski zid s ventiliranom oblogom

Zid između grijanih prostora različitih korisnika

Zid prema negrijanom prostoru

Vanjski zid prema terenu

Pod na terenu

Međukatna konstrukcija koja odvaja prostore različitih korisnika

Međukatna konstrukcija istih korisnika

Pod iznad nmegrijanog podruma

Strop prema negrijanom tavanu

Strop iznad vanjskog prostora

Ravni i kosi krov iznad grijanog prostora

Ravni i kosi krov s ventiliranim slojem zraka

Prozori, balkonska vrata i krovni prozori

Vanjska vrata

Zaštita od insolacije

Sportska dvorana (polivalentni prostor)

Obrazac za konstrukcijske podatke objekta.

Page 28: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

28 SGE u Gradu Zagrebu

NAZIV I TIP ZGRADENaziv zgradeLokacija zgradeNamjena zgrade

GRIJANJE Način grijanja centralni toplinski sustav - toplanaOplošje grijanog dijela zgrade A (m2) 9.900,0Obujam grijanog dijela zgrade Ve (m

3) 45.000,0Ploština korisne površine zgrade AK (m

2) 9.000,0Učešće ploštine prozora u ukupnoj ploštini pročelja f (m2/m2) 0,20Referentna prosječna vanjska temperatura zraka u sezoni grijanja, Θmm (°C) 5,0Referentna unutarnja temperatura zraka u prostoriji u sezoni grijanja, Θi (°C) 20,0Referentni temperaturni prag, tV (°C) 15,0Referentni broj dana grijanja tijekom godine 201,3Broj stupanj-dan grijanja, (°C∙dan) 3.118,4Ukupna instalirana toplinska snaga sustava grijanja, kW 500,0Referentna godišnja potreba topline za grijanje Qh (kW·h/a) 990.000,0

HLAĐENJE Način hlađenja prostorija centralni sustav, kompresorskiOplošje hlađenog dijela zgrade A (m2) 9.900,0Obujam hlađenog dijela zgrade Ve (m

3) 45.000,0Referentna prosječna vanjska temperatura zraka u sezoni hlađenja Θmm (°C) 22,0Referentna unutarnja temperatura zraka u prostoriji u sezoni hlađenja Θi (°C) 20,0Referentni temperaturni prag, (°C) 25,0Referentni broj dana hlađenja tijekom godine 100,0Broj stupanj-dan hlađenja (°C∙dan) 1.000,0Ukupna instalirana snaga sustava hlađenja, kW 300,0Referentna godišnja potreba energije za hlađenje Qh (kW·h/a) 700.000,0

VENTILACIJA Način ventiliranja prostorija centralni sustav, ventilatoriKoji objekti se ventiliraju (cijela zgrada, kuhinja, sportska dvorana, ...) kuhinjaObujam objekta obuhvaćen ventilacijom, (m3) 100,0Ukupna instalirana snaga sustava ventiliranja, kW 2,0Referentna godišnja potreba energije za ventilaciju Qh (kW·h/a) 2.000,0

PRIPREMA TOPLE SNITARNE VODE (centralna priprema PTV) Način pripreme tople sanitarne vode (energent) vlastita kotlovnicaReferentna temperatura ulazne sanitarne vode, (°C) 13,0Referentna temperatura tople sanitarne vode, (°C) 43,0Referentna godišnja potrošnja tople sanitarne vode, (m3/a) 100,0Ukupna instalirana toplinska snaga sustava za pripremu topl vode, kW 3,0Referentna godišnja potreba energije za pripremu tople sanitarne vode, (kW·h/a) 3.500,0

VODA ZA PIĆE I SANITARNA VODA Sustav opskrbe pitkom vodom gradski vodovodReferentna godišnja potrošnja vode, (m3/a) 200,0

ELEKTRIČNA ENERGIJA Ukupna nazivna snaga svih električnih potrošača, (kW) 600,0Ukupna nazivna snaga svih električnih grijalica, (kW) 100,0Ukupna nazivna snaga svih rasvjetnih tijela, (kW) 10,0Referentna vršna snaga potrošnje, (kW) 324,0Referentna godišnja potreba električne energije, (kW·h/a) 259.200,0

ENERGETSKE PODATKE: •detaljni podaci o svim energetskim sustavima u zgradi (grijanje, hlađenje, ventilacija, priprema potrošne tople vode, sustav dobave pitke •vode i električna energija) – za svaki od ovih sustava definiraju se podaci koje je potrebno unijeti u bazu podatakapotrošnja svih vrsta energenata (prirodni plin, ekstra lako loživo ulje, ogrjevno drvo, toplina, el. energija)•potrošnja vode•

Obrazac za energetske podatke objekta.

Page 29: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 29

MJESEČNA POTROŠNJA ENERGENATA I VODE:•

MJESEČNI OBRAZAC POTROŠNJE ENERGENATA I VODE

GODINA: MJESEC:

UKUPNO LISTOVA: LIST:

OBJ

EKT Naziv zgrade:

Lokacija zgrade: Osoba za kontakt: telefon/fax:

EVID

ENCI

JA M

JESE

ČNIH

RA

ČUN

A

PLIN

Dobavljač, račun br.: Montcogim

Prirodni plin količina: m3

jedinična cijena: kn/m3

TOPL

INA

Dobavljač, račun br.:

Zakupljena snaga snaga: MWjedinična cijena: kn/MW

Isporučena energija energija: MWhjedinična cijena: kn/MWh

VODA

I O

DVO

DNJA

Dobavljač, račun br.:

Voda količina: m3

jedinična cijena: kn/m3

Odvodnja količina: m3

jedinična cijena: kn/m3

Naknadaza korištenje voda Šifra 50: kn/m3

za zaštitu voda Šifra 60: kn/m3

sredstva za razvoj Šifra 72: kn/m3

ELEK

TRIČ

NA

ENER

GIJA

Dobavljač, račun br.: Radna energija

VT-R

potrošak: kWh

cijena kWh: kn/kWh

Radna energija

NT-R

potrošak: kWhcijena kWh: kn/kWh

Radna snaga

MAKSIGRAF

obračunata snaga: kW

cijena kW: kn/kW

Jalova energija obračunata jalova energija: kVArhcijena kVAr: kn/kVAh

Naknada mjesečna: knNaknada za poticanje proizvodnje iz

obnovljivih izvora

obračunata energija: kWhcijena naknade: kn/kWh

LOŽ

ULJE

Dobavljač, račun br.:

Loživo ulje ekstra lako količina: ljedinična cijena: kn/l

Naknada prijevoz bijele robe: kn/lposebni porez i naknada: kn/l

Trošarina jedinična cijena: kn/lNaknada za Agenciju jedinična cijena: kn/l

OG

RIJE

VNO

DRV

O

Dobavljač, račun br.:

Drvo m3

jedinična cijena: kn/m3

naknada za kor. šum. cesta: kn/m3

Dobavljač, račun br.:

Prijevoz količina: m3

jedinična cijena: kn/m3

Dobavljač, račun br.:

Piljenje količina: m3

jedinična cijena: kn/m3

Potrošeno ekstra lakog ulja za loženje tijekom mjeseca: lPotrošeno ogrijevnog drveta tijekom mjeseca: m3

NAPOMENA: Popuniti sjenčane rubrike. Ako se neki energent ne koristi sjenčane rubrike ostaviti prazne!

Obrazac mjesečne potrošnje energenata i vode.

Page 30: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

30 SGE u Gradu Zagrebu

TJEDNA POTROŠNJA ENERGENATA I VODE:•

TJEDNI OBRAZAC POTROŠNJE ENERGENATA I VODE ponedjeljak - petak - prvi u mjesecu

GODINA:

MJESEC:

DATUM:

DAN:

OBJ

EKT

Naziv zgrade:

Lokacija zgrade:

Osoba za kontakt:

telefon/fax:

OČI

TAN

O

Prirodni plin očitanje brojila: m3

Toplina, CTS očitanje brojila: MWh

Voda očitanje brojila: m3

Električna energija, VT-R očitanje brojila: kWh

Električna energija, NT-R očitanje brojila: kWh

Potrošeno ulja za loženje od zadnjeg očitanja: l

Kupljeno ulja za loženje od zadnjeg očitanja: l

Potrošeno ogrijevnog drveta od zadnjeg očitanja: m3

Kupljeno ogrijevnog drveta od zadnjeg očitanja: m3

NAPOMENA: Popuniti sjenčane rubrike. Ako se neki energent ne koristi sjenčanu rubriku ostaviti praznu! Podatke očitati uvijek u isto vrijeme, npr. točno u podne!

Registar zgrada se temelji na relacijskoj bazi podataka u koju se kontinuirano unose podaci o potrošnji energije za svaki objekt u vlasništvu Grada Zagreba. Na ovaj se način stvara središnje mjesto s kojega se može pristupiti informacijama o potrošnji energije u pojedinom objektu.

Nadalje, potrebno je osigurati sve preduvjete za uspostavu sustava nadzora nad potrošnjom energije u svim programom obuhvaćenim objektima s jednog središnjeg mjesta kao ključnog faktora za kontinuirano održavanje i poboljšanje energetske učinkovitosti tih objekata.

5.4 Uvođenje informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE)

ISGE je računalni program kojemu se može pristupiti putem interneta i omogućava pohranjivanje i pristup informacijama o potrošnji energije i vode u svim zgradama koje su obuhvaćene sustavom (slika 15.). Mogućnost pristupa ISGE-u putem interneta osigurava jednostavan unos podataka iz bilo koje zgrade u kojem postoji internetski priključak i to ručno od strane administratora ili ovlaštene osobe ili automatski, preuzimanjem podataka s

mjerila koja imaju mogućnost daljinskog očitavanja (plinomjeri, vodomjeri, kalorimetri, brojila el. energije, mjerila potrošnje loživog ulja i sl.).

Informacijski sustav za gospodarenje energijom nam osigurava i omogućava:

Kontinuirano ažuriranje i održavanje baze podataka o pojedinoj 1. zgradi kao što su:

opći podaci o zgradi (naziv, lokacija, namjena, površina, •godina izgradnje, broj etaža, broj osoba u objektu itd.)konstrukcijski podaci (na koji je način izgrađena zgrada i u •kakvom je generalnom stanju)energetski podaci (koji su glavni potrošači energije u zgradi i •kolika je potrošnja energije)podaci o održavanju zgrade i tekućim troškovima (mogućnost •praćenja svih investicija u pojedinoj zgradi i ukupnih troškova održavanja zgrade)

Kontinuirano unošenje i nadzor nad podacima o potrošnji svih 2. vrsta energenata i vode

Obrazac za tjedno očitavanje potrošnje energenata i vode.

Page 31: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 31

ISGE sadrži podatke o:Mjesečnoj potrošnji svih energenata i vode preuzete s •računa za pojedini energent – na ovaj način omogućeno je financijsko praćenje stvarnog troška za energentePodatke o tjednoj potrošnji energenata koji se očitavaju •svakog ponedjeljka i petka u približno isto vrijeme (recimo ponedjeljak na početku radnog vremena cca 8.00h i petak na kraju radnog vremena cca 16.00h), te svakog 01. u mjesecu – na ovaj način omogućava se stvarno praćenje potrošnje energije prema očitanjima s brojila. Ujedno se omogućava i kontrola ispostavljenih računa za potrošenu energijuPodatke o dnevnoj potrošnji pomoću sustava za daljinsko •očitavanje potrošnje energije – u slučaju daljinskog očitavanja potrošnje energije interval očitavanja može se povećati (npr. 2 puta u danu u isto vrijeme).Podatke o vanjskoj temperaturi•

Obradu i analizu prikupljenih podataka3.

ISGE omogućava pregledavanje i uspoređivanje općih podataka o objektu i podataka o potrošnji energije te pripremanje i ispisivanje različitih vrsta izvješća.

Izvješća ISGE-a su:Sumarni tablični ispis podataka (općih, konstrukcijskih, •energetskih, podataka o troškovima održavanja te energetskih izvješća) za skupinu objekata kao na primjer:

Ispis podataka za određeni tip objekta (škola, vrtić, o sportski objekt) na području grada, županije ili cijele Republike Hrvatske.Ispis liste tipa objekata prema različitim kriterijima o poput kvadrature, potrošnje energije, specifične potrošnje energije, godine izgradnje i sl.Ispis ukupne potrošnje pojedinog energenta (u o jedinicama u kojima se kupuje u i kWh te financijski trošak) za skupinu objekata ili sve objekte u bazi u određenom vremenskom razdoblju.

Energetska izvješća za pojedini objekt (tablični i grafički •prikaz) i to:

Ukupnu potrošnju svih energenata u jednom objektu o izraženu u jedinicama u kojima se energent kupuje (litre, m3,…), izraženu u kWh i s financijskim troškom za pojedini energentKumulativni prikaz potrošnje energenta i financijskog o troška za određeno razdoblje (mjesečni, polugodišnji, godišnji i višegodišnji)

Slika 15. Ilustrativni prikaz ISGE-a

Page 32: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

32 SGE u Gradu Zagrebu

Kretanje potrošnje pojedinog energenta u određenom o vremenskom razdoblju u jedinicama u kojima se energent kupuje, u kWh i financijski trošak. Specifična potrošnja (l, mo 3, kWh,) svih ili pojedinog energenta za objekt izražena po m2, m3, čovjeku… Uz specifičnu potrošnju ispis indikatora (referentnih vrijednosti) za usporedbu.

Usporedbe pojedinih ili skupine objekata (tablično i grafički) •i to:

Uspoređivanje ukupne ili specifične potrošnje energije o za dva ili više sličnih objekta u jednom izvješću.Uspoređivanje potrošnje energije za isti objekt u o različitim vremenskim razdobljima (mjesec prije ili isti mjesec u prijašnjim godinama)

Korištenjem ISGE-a i izvješća koje sustav generira, uvelike se olakšava kontinuiran nadzor nad potrošnjom energije te analiza potrošnje po pojedinom objektu ili skupini objekata, što je osnova sustavnog gospodarenja energijom. Usporedbom pojedinih indikatora dobivenih tijekom analize, identificiramo potencijalne projekte poboljšanja energetske efikasnosti, a njihovom realizacijom možemo ostvariti znatne uštede. Primjena ISGE-a na razini Grada Zagreba i cijele Republike Hrvatske omogućit će u konačnici uvid u potrošnju energije u čitavom sektoru javnih

usluga, što je do sada bila značajna manjkavost dostupne energetske statistike u Republici Hrvatskoj.

Kroz ovu aktivnost provodit će se preliminarne energetske analize i ocjene objekata (prikupljanje podataka o općem stanju građevina te energetskoj potrošnji u njima) te će se moći definirati projektni zadaci za provođenje sljedeće aktivnosti – detaljnih energetskih pregleda.

5.5 Provođenje energetskih pregleda (audita)

Jedna od aktivnosti projekta „Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu“ je provođenje energetskih pregleda (audita) za zgrade i javnu rasvjetu koje se odrede kao prioritetne po preliminarnim energetskim ocjenama. Na taj način će se omogućiti Gradskom poglavarstvu detaljan uvid u višestruke koristi energetskih pregleda i potaknuti kontinuiranu obradu svih objekata koji su u nadležnosti Grada Zagreba. Energetski pregled ili audit zgrade podrazumijeva analizu toplinskih karakteristika, energetskih sustava zgrade ili sustava javne rasvjete s ciljem utvrđivanja učinkovitosti i/ili neučinkovitosti potrošnje energije te donošenja zaključaka i preporuka za povećanje energetske učinkovitosti. Energetski pregled utvrđuje način korištenja energije, područja rasipanja energije i identificira mjere za povećanje energetske učinkovitosti.Osnovni cilj energetskog pregleda je prikupljanjem i obradom niza

Page 33: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 33

parametara dobiti što točniji uvid u zatečeno energetsko stanje zgrade s obzirom na: građevinske karakteristike u smislu toplinske zaštite; kvalitetu sustava za grijanje, hlađenje, ventilaciju i rasvjetu; zastupljenost i kvalitetu energetskih uređaja; strukturu upravljanja zgradom te pristup zaposlenika energetskoj problematici, nakon čega se odabiru konkretne optimalne energetsko-ekonomske mjere povećanja energetske učinkovitosti.

Na temelju raspoloživih podataka može se odrediti bazna potrošnja za promatranu godinu, no bitno je ustanoviti korekcijske faktore koji se u prvom redu odnose na promjene broja zaposlenih te promjene korisne odnosno grijane površine objekta. S time se određuje bazna potrošnja, odnosno energetske potrebe u nekom budućem promatranom stanju.

5.6 Javno izlaganje energetskih certifikata zgrada javne namjene

Jedan od ključnih zahtjeva EPBD direktive o energetskim karakteristikama zgrada jest njihovo certificiranje, tj, označavanje vidljivo postavljenim oznakama o energetskoj potrošnji. Točnije, Direktiva nalaže da sve zgrade korisne površine preko 1000 m2 u kojima su smještene javne službe, odnosno koje pružaju javne usluge velikom broju građana te su stoga često posjećene, moraju imati certifikat o energetskim svojstvima

zgrade, ne stariji od 10 godina, i to postavljen na istaknuto mjesto na kojem će biti uočljiv i jasno vidljiv građanima.

Republika Hrvatska je kroz novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji propisala obvezu energetskog certificiranja zgrada, a detalji oko provede su propisani u Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada.Kroz projekt „Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj“ se predlaže da se za sve projektom obuhvaćene zgrade, koje ulaze u kategoriju zgrada koje imaju obvezu javnog izlaganja certifikata o energetskim svojstvima, ti certifikati izrade i javno istaknu. Ova aktivnost najbolji je korak u implementaciji Direktive o energetskim karakteristikama zgrada. Energetsko certificiranje zgrada provodit će se postupno ovisno o tome radi li se o novim zgradama ili postojećim koje se prodaju ili iznajmljuju. Valja istaknuti da energetski certifikati zgrada, slično kao i energetske oznake kućanskih uređaja, predstavljaju snažan informativno-promocijski element politike energetske učinkovitosti. Naime, građane je potrebno informirati da imaju pravo uvida u podatke o potrošnji energije objekta u kojemu kupuju svoj stambeni prostor, a ti će im podaci biti temelj za usporedbe različitih opcija i donošenje odluka temeljenih, između ostaloga, i na potrošnji energije objekta. Javnim izlaganjem energetskog certifikata javnih zgrada građanima će se upravo ukazati na postojanje takvih certifikata te će se tako zasigurno podići razina svijesti građana o energetskoj učinkovitosti.

Page 34: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

34 SGE u Gradu Zagrebu

5.7 Javna rasvjeta

Sustav javne rasvjete Grada Zagreba u svim svojim segmentima (prometna rezidencijalna i dekorativna) čini značajan energetski konzum od cca 20 MW.U suradnji s HEP-ESCO izvedena je I. faza pilot projekta energetske učinkovitosti i trenutno se provodi ugovaranje II. faze pilot projekta.Sustavno gospodarenje energijom u domeni javne rasvjete podrazumijeva detaljnu analizu postojećeg sustava, modernizaciju istog primjenom novih tehnoloških rješenja i optimalizaciju funkcioniranja sustava javne rasvjete primjenom mjera energetske učinkovitosti, sustavnog upravljanja i regulacije i smanjenja svjetlosnog onečišćenja te kontinuiranog praćenja energetske potrošnje.

5.8 Zeleni ured („Green office“)

Zeleni ured je naziv za skup aktivnosti koje bi zaposlenici gradske uprave, u okviru redovnih aktivnosti, trebali prakticirati kako bi se smanjio negativni

Slika 16. Struktura potrošnje energije u uredima

utjecaj na klimatske promjene putem neutraliziranja negativnih čimbenika unutar ureda i tijekom redovnog poslovanja.Kao rezultat svakodnevnog obavljanja uredskih aktivnosti u kojima donosimo stotine odluka utječemo na globalno zatopljenje, zagađenje zraka, kvalitetu pitke vode i povećanje odlagališta otpada.

Prvenstveno moramo biti svjesni da današnji moderni uredi zahtijevaju značajne količine vode, struje i papira, a to znači i veliku potrošnju energije (slika 16).

Svjesni činjenice da se zbog potrebe poslovanja i razvoja tehnologija i potrebe zaposlenika povećavaju, Zeleni ured bi trebao pomoći uspostavljanju smjernica koje bi utjecale na reorganiziranje poslovanja, poticanje korištenja modernih tehnologija uz smanjenje tekućih troškova koji se odnose na potrošnju električne energije, prirodnog plina, vode, te smanjenje količine otpada generiranog uredskim aktivnostima.

Kako bi Zeleni ured imao svoju svrsishodnost potrebno je poduzeti sljedeće korake:

Page 35: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 35

Odrediti ciljeve1. Odrediti politike i mjere za postizanje ciljeva2. Imenovanje osobe zadužene za provođenje politika i mjera Zelenog 3. uredaDetaljan popis potrošača energije u uredu4. Detaljan uvid u troškove nastale potrošnjom energije5. Recikliranje6.

Određivanje ciljeva

Jedan od glavnih ciljeva uvođenja Zelenog ureda je smanjenje troškova.

Potrebno je precizno definirati granice smanjenja troškova kako ne biste

imali negativan efekt na poslovanje. Bitno je voditi se načelima energetske

efikasnosti koja podrazumijeva uštedu energije, primjenu mjera energetske

efikasnosti i korištenje energetski učinkovitih tehnologija, na čemu su

vidljive najveće financijske uštede.

Određivanje politika i mjera

Potrebno je donijeti skup politika i mjera koje bi postale prakse ponašanja u uredima. Jedna od politika je svakako politika recikliranja svih potrošnih materijala što uključuje zbrinjavanje opasnih tvari i otpada kao npr. patrone od tinte, uredski papir, plastiku i sl. Bitno je da se zaposlenike upozna

sa strategijom gospodarenja energijom u uredima te da se politikama i mjerama poveća ekološka svijest zaposlenika.

Imenovanje osobe zadužene za provođenje politika i mjera Zelenog ureda

Kako bi postigli zadane ciljeve, potrebno je imenovati predstavnika - osobu ili tim ljudi koji bi u suradnji s uredom za sustavno gospodarenje energijom, kao nositeljem programa, provodili pojedine aktivnosti, potrebne za sustavno gospodarenje energijom u pojedinim uredima. Osobe koje su zadužene za provođenje trebale bi biti imenovane od strane organizacijske jedinice s jasno definiranim ciljevima i zadacima. Osoba ili tim koja je zadužena za provođenje politika i mjera Zelenog ureda trebala bi biti stručna na ovom području kako bi kvalitetnije mogla utjecati na donošenje odluka i provođenje odgovarajućih mjera.

Detaljan popis potrošača energije u uredu

Shodno postavljenim ciljevima, nužno je sastaviti popis svih potrošača u uredu. U potrošače spadaju svi tehnički uređaji (printeri, skeneri, faks uređaji, fotokopirni uređaji, računala, monitori, aparati za kavu i sl), uređaji za grijanje i klimatizaciju, i rasvjeta.

Page 36: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

36 SGE u Gradu Zagrebu

Svi ti uređaji troše električnu energiju čak i kada ne rade, zato je potrebno

voditi računa da potrošači koji nemaju funkcionalnost stoje isključeni. Samo

na taj način moći ćete voditi evidenciju svojih troškova s mjerodavnim

podacima.

Detaljan uvid u troškove nastale potrošnjom energije

Rezultati uvođenja Zelenog ureda mogu se vidjeti na mjesečnim i godišnjim

računima.

Osoba koja je zadužena za provođenje politika i mjera Zelenog ureda,

trebala bi interno voditi evidenciju potrošnje električne i toplinske energije,

prirodnog plina i vode na tjednoj razini kako bi zbog mogućih oscilacija

u potrošnji mogla pravodobno reagirati ili imati saznanja o uzrocima tih

oscilacija.

Recikliranje

Kako bi se potaknula briga o smanjivanju količine otpada i njegovom

recikliranju, u uredima je potrebno postaviti znakove koji će utjecati na

povećanje ekološke svijesti zaposlenika. Potrebno je na odgovarajućem

mjestu postaviti pripadajuće prikladne kutije namijenjene recikliranju starog

papira, elektroničkog otpada, patrona za tinte, plastike, aluminija i sl.

Očekivani rezultati nakon provedenih koraka:

Smanjenje financijskih troškova koji se odnose na potrošnju 1.

energenata (električne i toplinske energije, prirodnog plina i vode)

Smanjenje financijskih troškova vezanih uz nabavu uredskog papira2.

Smanjenje količine otpada generiranog uredskim aktivnostima3.

Smanjenje količine stakleničkih plinova4.

Povećanje produktivnosti poslovanja5.

Podizanje ekološke svijesti zaposlenika6.

Integrirano upravljanje Gradom Zagrebom

Uvođenje Zelenog ureda je još jedna od mjera koja ide u korak s politikom

Sustavnog gospodarenja energijom. Sustav integriranog upravljanja

ujedinjuje procedure upravljanja s pokazateljima uspješnosti, koje se mjere

i kojima se kontinuirano upravlja. Temelji se na sadašnjim projektima i

procesima, financijskim i programskim smjernicama i utvrđuje koliko su

oni povezani sa zacrtanom vizijom, misijom i precizno mjerljivim ciljevima.

Strateško planiranje i upravljanje kvalitetom usluga, analiza i mjerenje

utjecaja na okoliš i naravno pokazatelji poslovanja uprave, čine cjelovit

sustav koji počiva na SGE-u.

Potpuno izgrađeni sustav u skladu s aktualnim kretanjima u EU i svijetu, koji prati potrošnju energije i utjecaj na okoliš, upravlja kvalitetom i općenito je usklađen s načelima održivog razvoja, ilustrira slika 17. Treba napomenuti da ovo naravno nije jedini način shvaćanja integriranog upravljanja i da se komponente koje ga čine mogu raščlaniti na više načina – naše ishodište ostaje, međutim, sustavno gospodarenje energijom.

Page 37: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 37

Slika 17. SGE kao okosnica integriranog upravljanja Gradom Zagrebom

Page 38: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

38 SGE u Gradu Zagrebu

energetske učinkovitosti“19, Ekonomski Institut iz Zagreba je istražio

mogućnosti za prilagodbu lokalnih proračuna kako bi postali poticajni za

projekte energetske učinkovitosti u sektoru javnih usluga, s ciljem izrade

prijedloga i preporuka za odgovarajući tretman financijskih ušteda koje

su rezultat povećanja energetske učinkovitosti tijekom procesa planiranja,

izvršavanja i nadzora proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave u Republici Hrvatskoj.

19 Studija je dostupna na: http://www.energetska-efikasnost.undp.hr/images/stories/prirucnici/analiza_preporuke.pdf

6. Mogućnosti financiranja primjene mjera i projekata energetske efikasnosti u javnom sektoru

U proračunima gradova i županija značajan je udio rashoda za potrošnju energenata (prirodni plin, loživo ulje, ogrjevno drvo, električna energija) i vode koji su namijenjeni za pokriće troškova za redovite potrebe i rashode

za tekuće održavanje zgrada i opreme u javnim ustanovama, odnosno javnim zgradama i objektima koji su u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Primjenom programa sustavnog gospodarenja energijom, gradovi i županije optimiziraju i smanjuju potrošnju energije poboljšanjem energetske učinkovitosti, a time se ostvaruju izravne financijske uštede i smanjuje štetan utjecaj na okoliš. U studiji: „Analiza i preporuke kako bi lokalni proračuni postali pogodni za poticanje

Page 39: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 39

6.1 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - FZOEU

6.1.1 Ustrojstvo i djelatnost Fonda u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

Osnivanje i upravljanje Fondom 20

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je osnovan 2003. godine temeljem Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03), koji se počeo primjenjivati od 1. siječnja 2004. godine. Fond je osnovan radi osiguranja dodatnih sredstava za financiranje pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unaprjeđivanja okoliša te u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Cilj Fonda je sudjelovati vlastitim sredstvima u financiranju nacionalnih energetskih programa, imajući u vidu poboljšanje energetske učinkovitosti, odnosno povećanje korištenja obnovljivih izvora energije.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je prvi i za sada jedini izvanproračunski namjenski fond u Republici Hrvatskoj sa svojstvom pravne osobe i s javnim ovlastima utvrđenim Zakonom o Fondu. Osnivačka prava i dužnosti u ime Republike Hrvatske obavlja Vlada RH. Fond upravlja iraspolaže sredstvima za poslove i namjene utvrđene Zakonom o Fondu te odgovara za obveze cijelom svojom imovinom. Republika Hrvatska solidarno i neograničeno odgovara za obveze Fonda.

Djelatnost Fonda

Stalna skrb o zaštiti okoliša, povećanju energetske učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije jedna je od temeljnih komponenti održivog razvitka Republike Hrvatske i održivog korištenja prirodnih dobara, a ujedno i važan čimbenik za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju.U ostvarivanju svoje djelatnosti Fond provodi politiku Vlade Republike Hrvatske, te surađuje s tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i regionalne samouprave, znanstvenim i stručnim institucijama, tvrtkama i međunarodnim institucijama, što jamči stručno i kvalitetno ostvarivanje njegovih zadaća, a istovremeno jamči da se s uloženim sredstvima Fonda postignu što veći učinci u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Fond uz Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ima najznačajniju ulogu u ostvarivanju nacionalnih energetskih programa energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

20 Više o ustrojstvu i djelatnosti FZOEU možete naći na internetskim stranica-ma: http://www.fzoeu.hr

Financijska sredstva Fonda

Za svaku poslovnu godinu Upravni odbor Fonda donosi program rada i financijski plan kojim se izdvojeno prikazuju programi i projekti te financijska sredstva za područje zaštite okoliša i područje energetske učinkovitosti.

Sredstva za financiranje programa i projekata uglavnom se osiguravaju iz namjenskih prihoda od:

naknada onečišćivača okoliša (emisije CO– 2, SO2 i NO2 )naknade korisnika okoliša–naknada na opterećivanje okoliša otpadom –posebne naknade na okoliš za vozila na motorni pogon.–

Sredstva Fonda koriste se za financiranje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, a u području energetske učinkovitosti osobito za poticanje:

nacionalnih energetskih programa (programa energetske –učinkovitosti) uključujući energetske preglede i demonstracijske aktivnostikorištenja obnovljivih izvora energije–održive gradnje–čistijeg transporta–obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija, programa, projekata –i sličnih aktivnostiOstalih projekata i programa, kao što su međunarodni projekti i –zajednički projekti s tijelima državne uprave.

Korisnici sredstava Fonda mogu biti pravne i fizičke osobe i to: jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, trgovačka društva i druge pravne osobe, obrtnici i fizičke osobe. Sredstva Fonda namijenjena za programe i projekte u području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti dodjeljuju se na temelju provedenog javnog natječaja koji objavljuje Fond.

Fond dodjeljuje sredstva putem zajmova, subvencija, financijske pomoći i donacija. Fond dodjeljuje zajmove (beskamatne kredite) do iznosa 1.700.000,00 kuna na rok od pet godina i s odgodom povrata sredstava od dvije godine, te subvencionira kamatu do 2% ugovorene kamate, ali ne više od 1.000.000,00 kuna po projektu. Za projekte i programe kojima je cilj izrada obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija, programa, projekata i sličnih aktivnosti, uključujući demonstracijske aktivnosti i provedbu energetskih pregleda, iznos pojedine donacije ne može biti veći od 200.000,00 kuna.

Zajmove i subvencije Fond u pravilu dodjeljuje trgovačkim društvima i drugim

Page 40: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

40 SGE u Gradu Zagrebu

pravnim osobama, obrtnicima i fizičkim osobama. Financijske pomoći i donacije Fond u pravilu dodjeljuje jedinicama područne (regionalne) samouprave i jedinicama lokalne samouprave. Subvencije, financijske pomoći i donacije Fond može davati trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama, obrtnicima i fizičkim osobama na temelju programa rada Fonda za tekuću godinu, odnosno na temelju odluke Upravnog odbora.

Trgovačka društva i druge pravne osobe, obrtnici i fizičke osobe mogu ostvariti sredstva Fonda u visini koja se utvrđuje odlukom Upravnog odbora, odnosno natječajem za prikupljanje ponuda, a najviše do 40% zaokružene financijske konstrukcije ulaganja.

6.1.2 Ostvarenje programa rada Fonda u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u razdoblju od 2004. do rujna 2008. godine

U razdoblju od 2004. do konca rujna 2008. Fond je ostvario značajne rezultate u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Fond je u navedenom razdoblju odobrio i ugovorio korištenje sredstava u iznosu od gotovo 150 milijuna kuna za 303 projekta i programa u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Ulaganjima Fonda u navedene projekte i programe smanjuju se emisije stakleničkih plinova u prosjeku za više od 450.000 tona godišnje.

Za 78 projekata energetske učinkovitosti odobrena su sredstva Fonda u iznosu od 59,5 milijuna kuna. Projektima energetske učinkovitosti smanjuje se potrošnja toplinske i električne energije za čiju proizvodnju je potrebno koristiti fosilna goriva. Tipični financirani projekti iz ovog područja su: zamjena primarnog energenta u energetskim postrojenjima (loživo ulje i dizel gorivo zamjenjuju se prirodnim plinom ili ukapljenim naftnim plinom), sustavi iskorištenja otpadne topline, povećanje učinkovitosti sustava centralnog grijanja, rekonstrukcije javne rasvjete i primjena energetski učinkovitih tehnologija.

Zajedno s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva Fond je financirao ukupno 119 energetskih pregleda (audita) i demonstracijskih aktivnosti iz područja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije te za te aktivnosti odobrio 4 milijuna kuna. Energetskim pregledima dobiva se točan uvid u strukturu i troškove utrošene energije te mogućnosti za prioritetne organizacijske i investicijske zahvate kojima se može smanjiti utrošak energije. Korisnici energetskih pregleda uglavnom su tvrtke u privatnom sektoru, a u posljednje vrijeme je velik broj takvih projekata odobren i u javnom sektoru (vrtići, škole, javna rasvjeta).

Za korištenje obnovljivih izvora energije Fond je odobrio sredstva u iznosu 51 milijun kuna za 39 projekata. Ovim projektima potiče se i promiče uporaba obnovljivih izvora energije koji služe kao zamjena upotrebi fosilnih goriva. Financirani projekti u ovom području su: solarni kolektori, kogeneracijska postrojenja i kotlovnice na biomasu, centralizirani toplinski sustavi s kotlovima na biomasu, male hidroelektrane, vjetroelektrane, postrojenja za proizvodnju biogoriva kao što su biodizel i peleti.

Za poticanje održive gradnje odobrena su sredstva Fonda u iznosu 8 milijuna kuna za 10 projekata. Projekti održive gradnje odnose se na projekte izolacije ovojnice zgrade, povećanja energetske učinkovitosti sustava rasvjete i elektroinstalacija, povećanja energetske učinkovitosti sustava grijanja, hlađenja i prozračivanja, te na projekte niskoenergetskih zgrada. Projekti iz ovog područja vrlo su značajni imajući u vidu da se 30% toplinske energije gubi u zgradarstvu.

Za 3 projekta iz područja čistijeg transporta odobrena su sredstva u iznosu 500 tisuća kuna. Sredstva su dodijeljena projektima provođenja tehničkih i organizacijskih mjera u prometu, te uvođenju te pogona opremljenih baterijama.

Za poticanje obrazovnih, istraživačkih i razvojnih aktivnosti odobrena su sredstva Fonda za 40 projekata u iznosu od 5 milijuna kuna. U ovom području Fond uglavnom financira specijalizirane programe na visokoškolskim institucijama, razvojne studije i studije izvodljivosti, procjene potencijala obnovljivih izvora energije, znanstvene projekte vezane uz korištenje novih obnovljivih izvora energije, razvoj opreme i znanstvena istraživanja.

Za ostale programe i projekte vezane za energetsku učinkovitost (međunarodni projekti te projekti u suradnji s tijelima državne uprave), Fond je za 4 projekta i programa odobrio 22 milijuna kuna.

U razdoblju od 2007. do danas Fond je financijski pratio provedbu nacionalnih programa i projekata koje zajednički provode Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, UNDP i Fond, a to su: Informativna kampanja projekta „Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj“, Program “Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj“ (SGE) i Program za učinkovito korištenje energije u objektima u vlasništvu Republike Hrvatske „Dovesti svoju kuću u red“.

6.1.3 Politika Fonda u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

Osnovni cilj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je provedba politike Vlade Republike Hrvatske radi ostvarenja svih projekata i programa

Page 41: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 41

utvrđenih nacionalnim strategijama i programima. Radi toga će Fond u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije:

Nastaviti ulagati u projekte energetske učinkovitosti i •obnovljivih izvora energije kojima će se osigurati smanjenje emisija štetnih plinova u okoliš tako da u razdoblju od 2008. do 2012. godine emisija stakleničkih plinova bude barem za 5% manja od emisije bazne godine, te kako bi se ispunile obveze protokola iz Kyota. Nastaviti ulagati u projekte energetske učinkovitosti •kako bi se u neposrednoj potrošnji energije i energetskim uslugama ostvarilo 9%-tno smanjenje potrošnje energije u razdoblju od 2008. do 2016. godine te dostigao nacionalni cilj od 2% električne energije proizvedene iz kogeneracijskih postrojenja u ukupnoj potrošnji električne energije do konca 2010. godine. Nastaviti ulagati u projekte obnovljivih izvora energije •kako bi se do konca 2010. godine ostvario nacionalni cilj od 5,8% električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji električne energije, te projekte proizvodnje toplinske i rashladne energije iz obnovljivih izvora energije. Nastaviti ulagati u projekte čistijeg transporta kako bi se •

do konca 2010. godine ostvario nacionalni cilj od 5,75% biogoriva u ukupnoj potrošnji motornih goriva u Republici Hrvatskoj. Nastaviti ulagati u projekte održive gradnje s ciljem •poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada.Nastaviti ulagati u obrazovne i istraživačke projekte u •području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Page 42: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

42 SGE u Gradu Zagrebu

6.2 HEP – ESCO d.o.o. – uloga u Projektu „Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj“

HEP-ESCO d.o.o. – profil tvrtke21

HEP-ESCO d.o.o. je tvrtka u 100% vlasništvu Hrvatske elektroprivrede

d.d. Osnovana je 2003. godine s osnovnom djelatnošću pružanja usluga u

energetici u dijelu energetske učinkovitosti što uključuje razvoj, pripremu,

izvedbu i financiranje projekata energetske učinkovitosti (ESCO projekte).

U širem kontekstu HEP-ESCO je provedbena agencija za Projekt energetske

učinkovitosti u Republici Hrvatskoj koji je iniciran od strane Svjetske banke

(IBRD) i Globalnog fonda za zaštitu okoliša (GEF) u suradnji s HEP-om i

Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR). 21 Više o radu HEP-ESCO možete naći na internetskim stranicama: http://www.hepesco.hr

Tvrtka je osnovana s ciljem da postane ključni kreator tržišta za projekte

energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj. Za tu svrhu je HEP-u, odnosno

HEP-ESCO-u, odobren zajam Svjetske banke u iznosu od 4,4 milijuna eura

i donacija GEF-a u iznosu od 5 milijuna USD. Ukupna vrijednost Projekta

procijenjena je na 40 milijuna USD za razdoblje od šest godina. Nakon toga

razdoblja pokazat će se da su projekti energetske učinkovitosti održivi,

te da ESCO firme mogu samostalno uspješno poslovati na tržištu. Kao

članica HEP grupe i kao implementacijska agencija Projekta energetske

učinkovitosti u RH na nacionalnoj razini ima za cilj promidžbu i uspostavu

tržišta upravo za ovakve projekte koji rezultiraju uštedama u energiji i

omogućavaju da se iz ostvarenih ušteda i financiraju sami projekti.

HEP-ESCO d.o.o je krajem listopada 2007. god. od strane europske

organizacije European Energy Service Initiative - Europien Energy Service

Awards proglašena kao najbolja europska tvrtka za 2007. godini koja

pruža usluge izvođenja projekata energetske učinkovitosti.

Page 43: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 43

HEP-ESCO d.o.o. i projekti energetske učinkovitosti (ESCO projekti)

Cilj ESCO projekta je osigurati klijentu – krajnjem korisniku električne i toplinske energije i vode smanjenje troška za energiju i održavanje ugradnjom nove učinkovitije opreme i optimiziranjem energetskih sustava na postojećim objektima.

Osnovni princip ESCO projekta je otplata investicije kroz uštede.

HEP ESCO osigurava svom klijentu financiranje čitavog ili dijela projekata što ovisi o visini investicije, odnosno o ostvarenim uštedama što se razlikuje ovisno o mjeri koja se primjenjuje. Nakon izvedbe projekta klijent smanjuje troškove za energiju i održavanje što mu osigurava znatne financijske uštede. Iz tih ušteda klijent otplaćuje investiciju kroz razdoblje do osam godina, ovisno o sektoru.

Svi projekti su posebno prilagođeni klijentu te je moguće i proširenje projekta rekonstrukcijom, dogradnjom, povećanjem udobnosti i sl. uz odgovarajuću podjelu investicije.

HEP- ESCO d.o.o. – tijek realizacije ESCO projekta

Postupak realizacije Projekta u zgradama kako ga izvodi HEP-ESCO podijeljen je u faze koje su prikazane u nastavku:

1. Identifikacija projekta – stupanje u kontakt s potencijalnim klijentom

koji popunjava preliminarni upitnik – 2. Snimak stanja - kako bi se

dobili podaci o zgradi. Analizom upitnika utvrđuje se postoji li potencijal

za mjere energetske učinkovitosti. Slijedi 3. razgovor s klijentom za

nastavak projekta. Ukoliko se postigne dogovor, projekt se nastavlja 4.

potpisivanjem pisma namjere i izradom studije izvodljivosti koja treba

potvrditi opravdanost projekta da se izvodi po ESCO principu. 5. i 6.

prijedlog fin. instituciji koja će financirati projekt i klijentu za nastavak

projekta ukoliko se to pokaže opravdanim. 7. i 8. sklapa se sporazum

na temelju kojeg se izrađuje investicijska studija. Slijedi 9. razgovor i

ponuda klijentu kojom se prihvaća projekt i 10. potpisivanje ugovora za

11. izvedbu projekta energetske učinkovitosti.

Što HEP-ESCO može učiniti na području energetske učinkovitosti u zgradarstvu

HEP ESCO provodi niz mjera energetske učinkovitosti od kojih su

najvažnije:

Rekonstrukcija rasvjete,1. Rekonstrukcija kotlovnica,2. Ugradnja termostatskih ventila,3. Zamjena stolarije,4. Poboljšanje toplinske izolacije fasada, krova i podova,5. Iskorištavanje otpadne topline,6. Zamjena pumpi uz ugradnju frekventno reguliranih pogona,7. Ugradnja kompenzatora jalove energije,8. Ugradnja solarnih kolektora.9.

Page 44: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

44 SGE u Gradu Zagrebu

6.3. Mogućnosti financiranja projekta energetske efikasnosti u objektima lokalne i regionalne samouprave iz programa i fondova EU-a

6.3.1 Program „Inteligentna energija u Europi“

Program „Inteligentna Energija u Europi (IEE)“ (eng. Intelligent Energy Europe) ustanovljen je radi razvoja aktivnosti na uklanjanju netehnoloških barijera na području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Osnovni mu je cilj podržati održivi razvoj u energetici, osiguravanje sigurne opskrbe energijom, postizanje konkurentnosti energetskog sektora EU-a i bolju zaštitu okoliša.

Osnova za sudjelovanje Republike Hrvatske u programu IEE uređena je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Republika Hrvatska je 2006. godine sklopila s Europskom zajednicom Memorandum o razumijevanju o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Zajednice u području energije „Inteligentna energija u Europi“ (2003. – 2006.), kojega je posebnim zakonom potvrdio Hrvatski sabor.

Od 2007. do 2013. godine provodi se druga faza IEE programa. Naime, Europska komisija pokrenula je opsežan program „Okvirni program za konkurentnost i inovacije“ (eng. Competitiveness and Innovation Framework Programme - CIP). Cilj CIP programa je poboljšati konkurentnost europskog gospodarstva, potaknuti snažniju uporabu i razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) i razviti potpuno informatizirano društvo te promovirati uporabu obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost.

Tako je sada IEE program postao jedna od sastavnica CIP programa. Za ovu fazu IEE programa Europska komisija će izdvojiti preko 700 milijuna eura. Republika Hrvatska je 2007. godine sklopila s Europskom zajednicom

Memorandum o razumijevanju o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Zajednice u području energije „Inteligentna energija – europski program za konkurentnost i inovacije“ (2007. – 2013.), kojega je posebnim zakonom potvrdio Hrvatski sabor. Valja istaknuti da Republika Hrvatska plaća financijski doprinos u Opći proračun Europske unije za sudjelovanje u IEE-u. Taj se doprinos određuje na

Page 45: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 45

godišnjoj osnovi. Tako je za sudjelovanje u IEE-u Republika Hrvatska 2007.

godine uplatila 364.000 eura, a ovaj se iznos iz godine u godinu povećava.

Stoga je uputno da se svi dionici u Republici Hrvatskoj informiraju o ovom

programu i da se razvijaju projekti kojima će se odobriti financiranje iz

IEE programa. Tako, ne samo da će se uplaćeni novac vratiti, nego će se omogućiti i povlačenje većih financijskih sredstava za ostvarenje projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Pravo sudjelovanja u IEE programu imaju državne, lokalne i regionalne institucije, nevladine udruge, znanstveno-istraživačke institucije, ali i poslovne zajednice. Odabranim predlagateljima dodjeljuju se bespovratna sredstva, ali je za sve aktivnosti nužno sufinanciranje te se sredstva dodjeljuju najviše do 75% ukupne vrijednosti investicije.

Prioritetna područja za financiranje kroz IEE program određuju se na godišnjoj razini u Programu rada. Na temelju godišnjeg Programa rada, Komisija objavljuje godišnje natječaje za financiranje projekata. Tipični projekti koji se financiraju iz IEE programa odnose se na promocijske aktivnosti, obrazovanje, prijenos znanja i iskustava te izradu studija za pripremu zakonodavstva, razvoj sustava standardizacije, označavanja i certificiranja.

Za prijavu projekta potrebno je oformiti konzorcij kojega čine najmanje tri pravne osobe (međusobno neovisne), a svaka od njih mora biti iz druge države.

Glede projekta „Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj“, mogućnost za financiranje specifičnih projekata koji iz njega proizlaze nude se kroz komponentu potprograma SAVE koja se odnosi na energetski učinkovitost u zgradarstvu. SAVE aktivnosti odnose se na omogućavanje i olakšavanje optimalne primjene europske regulative vezane uz energetsku učinkovitost, potporu u pripremi zakonskih mjera te mjera za poticanje promjena ponašanja vezano uz potrošnju energije. U tom su smislu osnovni SAVE instrumenti jačanje kapaciteta, podizanje svijesti, obuka (trening) i dostupnost vjerodostojnih informacija. Prioritetne aktivnosti u području energetske učinkovitosti u zgradarstvu koje se financiraju kroz SAVE uključuju:

Pokretanje sveobuhvatnih informacijskih kampanja o •certificiranju energetskih svojstava zgrada;

Pokretanje dobrovoljnih shema certificiranja zgrada koje nisu •obuhvaćene obvezom iz EPBD direktive;

Ciljane aktivnosti, uključujući rekonstrukcije zgrada, kako bi •se primijenili principi niskoenergetske ili čak pasivne gradnje,

čime se potiču aktivnosti koje prelaze zahtjeve EPBD direktive;

Rekonstrukcije javnih zgrada s ciljem „vođenja primjerom“ •javnog sektora i primjene novih tehnologija i strategija

gospodarenja energijom u tim zgradama, uključujući primjenu obnovljivih izvora energije;Uspostavu i provođenje sveobuhvatnih obrazovnih i trening •aktivnosti kako bi se osigurala primjena EPBD direktive.

Sasvim je jasno da se aktivnosti projekta „Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj“ savršeno poklapaju s prioritetima IEE programa – ovu činjenicu svakako treba iskoristiti!Kako bi se na vrijeme pripremili projektni prijedlozi, potrebno je pravovremeno informirati se o planovima IEE programa22.

22 Više o IEE programima možete naći na http://ec.europa.eu/energy/intelli-gent/index_en.html

Page 46: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

46 SGE u Gradu Zagrebu

6.3.2 Program pretpristupne pomoći IPA

Pretpristupni programi Europske unije pretežno su namijenjeni javnom sektoru zaduženom za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije te nevladinim organizacijama. Financijska pomoć usmjerena je prema najzahtjevnijim područjima prilagodbe pravnoj stečevini EU, kao što su područja poljoprivrede, zaštite okoliša i prometa.U razdoblju od 2001. do 2004. godine, kada Republika Hrvatska nije imala

na raspolaganju status zemlje kandidatkinje, na raspolaganu joj je bio program CARDS, koji u jugoistočnoj Europi podupire proces stabilizacije i pridruživanja. Stjecanjem statusa zemlje kandidatkinje 18. lipnja 2004.godine i objavljivanjem Pretpristupne strategije Republici Hrvatskoj otvorila su tri pretpristupna programa: Phare, ISPA i SAPARD u ukupnom iznosu od 252 milijuna € za razdoblje od 2005. do 2006. godine te IPA23 (Instrument za pomoć u pretpristupnom razdoblju) dostupna za korištenje od 2007. godine.

23 Više o programima pretpristupne pomoći možete saznati na stranicama Sre-dišnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (http://www.strategija.hr/Default.aspx?sec=33 ) kao i na stranicama Središnje agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (http://www.safu.hr/hr/o-programima-pomoci).

IPA je integrirani instrument koji će zamijeniti program CARDS te

pretpristupne programe Phare, ISPA i SAPARD. IPA nudi mogućnosti za

financiranje velikih infrastrukturnih projekata iz područja zaštite okoliša,

gdje energetska učinkovitost i iskorištavanje obnovljivih izvora energije

svakako spadaju.

Za sada, prema Operativnom programu za okoliš 2007.-2009. ove

aktivnosti nisu definirane kao prioritetne (prioriteti zaštite okoliša prema

tom programu su gospodarenje otpadom i gospodarenje vodama). Isto

tako, IPA program nudi mogućnosti za financiranje projekata kojima će

se omogućiti jačanje kapaciteta za, između ostalog, i provedbu politike

energetske učinkovitosti. Stoga sva tijela državne i lokalne uprave trebaju

biti poznata s ovim programom i nastojati iz njega dobiti financiranje za

poboljšanje svojeg djelovanja. Iako se trenutno ne vide izravne mogućnosti financiranja dijelova projekta SGE-a iz IPA programa, on je ovdje naveden kao korisna informacija, na temelju koje se mogu razvijati novi projekti iz područja održivog gospodarenja energijom (primjerice rješavanje sustava gospodarenja otpadom uz iskorištavanje otpada za proizvodnju električne energije).

Page 47: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

SGE u Gradu Zagrebu 47

Osim toga, valja istaknuti da će se nakon stjecanja statusa države članice Europske unije, Republici Hrvatskoj na korištenje otvoriti strukturni fondovi24 i Kohezijski fond. Strukturni fondovi i Kohezijski fond instrumenti su regionalne politike EU-a kojoj je cilj smanjiti razlike u razvoju regija i zemalja članica. Ovi fondovi sudjeluju u ostvarivanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije te čine oko trećinu ukupnih rashoda proračuna EU-a, odnosno veličinom su druga rashodovna stavka proračuna EU-a. Pri tome svakako treba istaknuti da se iz ovih fondova u državama EU-a, tj. u novim članicama financiraju i projekti održive energije (npr. revitalizacije sustava područnog grijanja, rekonstrukcije velikog fonda zgrada s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti i sl).Republika Hrvatska treba učiti iz ovih iskustava i biti spremna optimalno iskorištavati mogućnosti koje će joj se pristupanjem EU-u otvoriti.

24 Više o financiranju projekata održive energije iz strukturnih fondova možete pročitati na stranicama Europske komisije posvećenim upravo ovoj temi: http://www.ruse-europe.org.

Page 48: Sustavno gospodarenje energijom u Gradu Zagrebu

48 SGE u Gradu Zagrebu