SUSTAV ZA IZLUIVANJE
Izv. prof. dr. sc. Reno Hraan
Otpadni spojevi pri razgradnji bjelanevina
Izluivanje otpadnih spojeva
otpadni spoj sredina organizmi
amonijak
mokraevina (urea)
mokrana kiselina
voda
kopno
kopno
beskraljenjaci, ribe
vodozemci, sisavci
kukci, gmazovi, ptice
Sustav za izluivanje u plonjaka (puzavica) i kolutiavaca (gujavica)
puzavica pramene stanice
gujavica nefridiji
Sustav organa za izluivanje mokrae u ovjeka
mokrani sustav: 1. bubrezi; 2. bubreni vrevi; 3. bubrene nakapnice; 4.
mokraovodi; 5 mokrani mjehur; 6. mokrana cijev
bubrezi: 1. izluivanje konanih produkata mijene tvari u organizmu; 2.
kontroliranje koncentracije veine sastojaka u tjelesnim tekuinama
Sustav organa za izluivanje mokrae
Sustav organa za izluivanje mokrae
organ uloga
bubrezi
mokraovodi
mokrani mjehur
mokrana cijev
stvaranje mokrae filtriranjem krvi
prijenos mokrae iz bubrega u mokrani mjehur
skladitenje mokrae
izluivanje mokrae iz tijela
Graa bubrega
bubrezi su parni organi obavijeni ahurom ispod koje se nalazi kora (korteks) koja u
obliku depova ulazi u modinu (medula)
nefron je osnovna morfoloka i funkcionalna jedinica bubrega, svaki nefron moe sam
za sebe stvarati mokrau (oba bubrega sadre oko 2 400 000 nefrona)
sastavni dijelovi nefrona su bubreno (Malpighijevo) tjelece i sekretni kanalii
bubreno tjelece sastoji se od klupka arterijskih kapilara-glomerula, koje lei u
invaginiranom proirenju sekretnog kanalia-Bowmannovoj ahuri
na sekretnom kanaliu razlikujemo dijelove: 1. poetni (proksimalni) zavijeni dio koji se
nastavlja direktno na glomerul; 2. silazni i uzlazni krak Henleove petlje; 3. zavrni
(distalni) zavijeni dio koji se ulijeva u sabirnu cjevicu
u bubrenoj kori smjeteni su glomeruli sa Bowmannovim ahurama, proksimalni i
distalni dio sekretnih kanalia, te poetni dijelovi sabirnih cjevica
unutar bubrene modine, u 10-15 bubrenih piramida, smjeteni su silazni i uzlazni
krakovi Henleove petlje, kao i vee sabirne cijevi
Graa bubrega
Uloga bubrega i kontrola rada bubrega
uloga bubrega: 1. stvaranje i izluivanje mokrae; 2. kontrola volumena
(sadraja vode) krvi i meustanine tekuine (tjelesnih tekuina); 3.
kontrola koncentracije pojedinih iona u tjelesnim tekuinama; 4. kontrola
osmolalnosti (omjera vode i otopljenih tvari) tjelesnih tekuina; 5. kontrola
stupnja kiselosti tjelesnih tekuina
kontrola rada bubrega: 1. antidiuretiki hormon (ADH) ili vazopresin
(hipotalamus i neurohipofiza) stimulira reapsorpciju vode te tako
kontrolira koliinu vode u krvi, odnosno koliinu vode koja se izluuje iz
bubrega; 2. aldosteron (kora nadbubrene lijezde) regulira reapsorpciju
iona natrija i kalija
Stvaranje mokrae u bubregu
krv koja ulazi u glomerul kroz aferentnu (ulaznu) arteriolu filtrira se zahvaljujui
stvorenom krvnom tlaku prilikom prijelaza iz arteriola u arterijske kapilare; profiltrirana
krv naputa glomerul kroz eferentnu (izlaznu) arteriolu, dok nastali glomerularni filtrat
zaostaje u Bowmannovoj ahuri; filtrat odlazi u proksimalni kanali (proksimalni tubul);
iz proksimalnog kanalia tekuina odlazi prvo u silazni krak, a onda u uzlazni krak
Henleove petlje; iz Henleove petlje tekuina dospjeva u distalni kanali (distalni tubul);
konano, tekuina ulazi u sabirne cjevice najmanjeg lumena koje prelaze u sve ire
sabirne cijevi, a od kojih najire prelaze u bubreni vr i nakapnicu; iz nakapnice izlueni
sekret odvodi se mokraovodom (ureter) do mokranog mjehura, da bi napokon bio
izluen kroz mokranu cijev (uretra)
tijekom protjecanja glomerulnog filtrata, vri se reapsorpcija vode i otopljenih tvari u
kapilare koje oblau sekretni kanali (peritubularne kapilare); nereapsorbirani dio
tekuine ini mokrau (urin)
glomerularni filtrat sadri vodu i veinu tvari male molekulske mase
epitelne stanice bubrenih kanalia reapsorbiraju veliku koliinu vode, glukoze,
aminokiselina, te nekih iona
Graa i uloga nefrona
dijelovi nefrona uloga
Bowmannova ahura
proksimalni kanali
Henleova petlja
distalni kanali
sabirne cjevice
cijeli nefron
filtracija krvi iz glomerula u nefron
reapsorpcija vode i tvari koje su potrebne tijelu iz nefrona u krv
reapsorpcija vode iz nefrona u krv
kontrolirana reapsorpcija i sekrecija iona
kontrolirana reapsorpcija vode iz nefrona u krv
kontrolirana reapsorpcija i sekrecija vodikovih iona
prof. dr. sc. Reno Hraan
Graa nefrona
Stvaranje mokrae u nefronu
Stvaranje mokrae u nefronu
filtracija u glomerulu
(Bowmannova ahura)
tlak krvi u glomerulu (8 kPa)
uzrokuje filtraciju krvi iz
glomerula u Bowmannovu
ahuru
voda, glukoza,
aminokiseline, ioni,
mokraevina, mokrana
kiselina, kreatinin
selektivna reapsorpcija
(proksimalni kanali)
difuzija i aktivni transport
tvari iz proksimalnog
kanalia u peritubularnu
kapilaru
voda, glukoza,
aminokiseline, ioni (natrija,
klora, kalija,
hidrogenkarbonata)
sekrecija u kanaliu
(distalni kanali)
aktivni transport tvari iz
peritubularne kapilare u
distalni kanali
mokrana kiselina,
kreatinin, vodikovi ioni,
amonijak
reapsorpcija vode
(sabirne cijevi)
osmoza vode zbog aktivnog
transporta iona u Henleovoj petlji i sabirnim cijevima
ioni, voda
ekskrecija
(bubreni vr)izluivanje mokrae
voda, ioni, mokraevina,
mokrana kiselina,
amonijak, kreatinin
Razlika izmeu filtrata glomerula i mokrae
pH krvi 7,4
pH mokrae 5-7
tvar filtrat glomerula (dnevno) mokraa (dnevno)
voda
ioni natrija
ioni kalija
glukoza
mokraevina
180 L
630 g
22 g
180 g
475 g
1,8 L
3,2 g
2,1 g
0
262 g
Sastav mokrae
tvar udio (na 1500 ml mokrae)
voda
ostale tvari
spojevi duika
mokraevina
kreatinin
amonijak
mokrana kiselina
ioni
natrija
kalija
magnezija
amonijevi
kalcija
klora
sulfatni
fosfatni
95%
5%
30 g
1-2 g
1-2 g
1 g
25 g
Kontrola omjera vode i otopljenih tvari u tjelesnim tekuinama
Kontrola volumena krvi Kontrola koncentracije iona natrija u krvi
SUSTAV ZA POKRETANJE
Izv. prof. dr. sc. Reno Hraan
Sustav za pokretanje tijela u kraljenjaka
kostur je potpora tijelu, a sainjen je od kosti; kostur titi mozak, srce,
plua i druge unutarnje organe; kostur omoguava pokretanje, pruajui
miiima koji su za njih privreni vrstu potporu
Pokretanje u kraljenjaka
(kostur)
svi kraljenjaci imaju slinu organizaciju kostura
Vanjski i unutranji kostur
egzoskelet lankonoci
endoskelet kraljenjaci
Sustav za pokretanje tijela u kraljenjaka
struktura uloga
kosti
zglobovi
ligamenti
hrskavice
tekuina
tetive
miii
osiguravaju potporu tijela, omoguuju pokretanje tijela,
zatiuju unutarnje organe, sudjeluju u stvaranju stanica krvi,
pohranjuju mineralne tvari i masti
spojevi izmeu kostiju koji omoguuju njihovo pokretanje
povezuju meusobno kosti i uvruju zglobove
pokrivaju povrine kostiju koje su u dodiru
podmazuje povrine kostiju koje su u dodiru
povezuju miie s kostima
omoguuju pokretanje kostiju, odnosno tijela
Kosti
kosti izgraene od 1. kotanog tkiva, 2. kotane sri i 3. pokosnice ili periost
1. kotano tkivo sastoji se od kotanih stanica i meustanine tvari
kotane stanice osteociti smjeteni u upljinama-lakunama
meustanina tvar sainjena od organske tvari-osteoid i anorganskih soli
osteoid sadri kolagena vlakna
anorganske soli kalcij-fosfat, kalcij-karbonat, kalcij-fluorid, magnezij-klorid
kompaktno kotano tkivo vrsto i gusto; osteociti se nalaze u lakunama; graeno je od
ponavljajuih tubularnih jedinica-Haversovi sustavi; svaki sustav ima koncentrino
poredane lamele meustanine tvari oko sredinjeg Haversovog kanala kroz koji se
proteu ivci i krvne ile; sve lamele oko jednog Haversovog kanala ine kotanu
jedinicu ili osteon; njihovi boni ogranci-Volkmannovi kanali proteu se prema
susjednim sredinjim kanalima; Volkmannovi kanali odvode ivce, krvne i limfne ile iz
pokosnice u unutranjost kosti
spuvasto kotano tkivo sastavljeno je od mree mineraliziranih kotanih gredica-
trabekula; nema Haversovih i Volkmannovih kanala; moe podnijeti visok tlak i promjene
u optereenju
2. kotana sr mekano tkivo koje ispunjava sredinje prostore mnogih kostiju; uloga u
stvaranju krvnih stanica i skladitenju masti
Kosti
3. pokosnica fibrozna membrana koja izvana obavija kosti; sadri ivce, krvne i limfne
ile
uloga kosti u regulaciji razine iona kalcija u krvi stanice koje skladite ili otputaju
kalcij (paratireoidni hormon otputanje kalcija u krv; kalcitonin odlaganje kalcija u
kostima)
rast i razvoj kosti u treem mjesecu fetalnog ivota zapoinje proces okotavanja;
stanice osteoklasti razaraju dijelove hrskavice; stanice osteoblasti stvaraju pojedina
sredita okotavanja, koja se postepeno spajaju i ovruju ko
