Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji

Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji

STUDIJA ZA GLAVNU OCJENU O PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOŠKU MREŽU

ZAGREB, lipanj 2014.

Naziv dokumenta Studija za Glavnu ocjenu o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Zahvat Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji

Nositelj zahvata Požeško-slavonska županija Županijska 7; HR-34000 Požega

Kontakt nositelja zahvata tel. +385 (0) 32 290 290 fax:+385 (0) 32 290 200

Izrađivač studije

adresa Jagodno 100a 10410 Velika Gorica tel/fax +385 1 2390 253 e-mail [email protected] web www.ires.hr

Ovlašteni voditelj stručnih poslova zaštite prirode

Izrađivača Dr. sc. Zoran Pišl, dipl. ing. mat.

Voditelj stručnog tima za izradu studije

Stjepan Dekanić, dipl. ing. šum.

Stručni tim izrađivača

Robert Španić, dipl. ing. biol.

Vedran Šegota, dipl. ing. biol.

Nikola Koletić, mag. oecol. et prot. nat.

Roberta Skukan, mag.biol.exp., mag.ing.agr.

Lorena Derežanin, mag. biol. exp.

ZAGREB, lipanj 2014.

SADRŽAJ 1. UVOD_____________________________________________________ 1

1.1. Razlozi izrade studije_______________________________________________ 1 1.2. Cilj provedbe glavne ocjene zahvata___________________________________ 5 1.3. Metode predviđanja utjecaja _________________________________________ 6

2. PODACI O ZAHVATU I LOKACIJI ZAHVATA _____________________ 10 2.1. Opis lokacije zahvata______________________________________________ 10 2.2. Izvod iz prostorno-planske dokumentacije______________________________ 21 2.3. Opis zahvata ____________________________________________________ 43

3. PODACI O PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE NA KOJA ZAHVAT MOŽE IMATI UTJECAJ____________________________________________ 65 3.1. Opis područja ekološke mreže na koja je moguć utjecaj___________________ 65 3.2. Opis ciljeva očuvanja ekološke mreže_________________________________ 72 3.3. Kartografski prikaz područja ekološke mreže s ucrtanim područjem zahvata ___ 75

4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU ______________ 76 4.1. Utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže _____________________ 76 4.2. Utjecaji zahvata na cjelovitost područja ekološke mreže___________________ 87 4.3. Moguć kumulativan utjecaj zahvata s drugim postojećim i planiranim zahvatima na

ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ____________________ 87 4.4. Analiza utjecaja varijantnih rješenja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost

područja ekološke mreže___________________________________________ 88

5. ZAKLJUČAK ______________________________________________ 89

6. MJERE UBLAŽAVANJA ŠTETNIH POSLJEDICA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU ________________________________________ 90 6.1. Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata za ekološku mrežu pripreme i

izgradnje zahvata ________________________________________________ 90 6.2. Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata za ekološku mrežu nakon izgradnje

______________________________________________________________ 90 6.3. Prijedlog programa praćenja stanja ekološke mreže______________________ 91

7. IZVORI PODATAKA_________________________________________ 93 7.1. Znanstveni i stručni radovi i publikacije ________________________________ 93 7.2. Internetske baze podataka _________________________________________ 94 7.3. Ostali podaci i informacije __________________________________________ 94

8. POPIS PROPISA ___________________________________________ 94

Studija za glavnu ocjenu o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu SUSTAV NAVODNJAVANJA ORLJAVA-LONDŽA U POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI

1

1. Uvod

1.1. Razlozi izrade studije

Razlog izrade Studije je planirano poduzimanje zahvata "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji". Planirani zahvat, "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji", je zahvat za koji Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) nije određena obvezna procjena njegova utjecaja na okoliš.

Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14):

o prema Prilogu I. (Popis zahvata za koje je obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš) za zahvat "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji" nije obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš.

o prema Prilogu II. (Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo), za zahvat "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji" prema površini navodnjavanja koja je manja od 2000 ha nije obvezno provođenje ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

o prema Prilogu III. (Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno upravno tijelo u Županiji), zahvat "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji" se ne nalazi u nijednoj od navedenih kategorija te stoga za zahvat nije obvezno provođenje ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Člankom 24., 25. i 28. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13), člankom 2. i 13. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) te člankom 20. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) za planirane zahvate koji mogu imati bitan utjecaj na ekološku mrežu (Uredba o ekološkoj mreži, NN 124/13) - za planirani zahvat potrebno je provesti postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Ocjena je obvezna za planirani zahvat u prirodu koji sam ili s drugim zahvatima može imati bitan utjecaj na ekološku mrežu.

Postupak je započeo podnošenjem Zahtjeva za provođenje postupka Prethodne ocjene nadležnom Upravnom odjelu za gospodarstvo i graditeljstvo Požeško-slavonske županije 17. veljače 2014. godine. Odjel je Rješenjem (Klasa: UP/I-612-07/14-01/03, Urbroj: 2177/1-06-06/12-14-04 od 14. travnja 2014., slike 1.1-1. i 1.1-2.), a temeljem stručnog mišljenja Državnog zavoda za zaštitu prirode, utvrdio da zahvat "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji" može imati značajan utjecaj na cjelovitost i ciljeve očuvanja područja ekološke mreže.

Rješenjem je utvrđena obveza provedbe postupka Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Stoga je kroz postupak Glavne ocjene potrebno pribaviti rješenje nadležnog tijela o dopuštenju zahvata s mjerama ublažavanja mogućih štetnih posljedica na ekološku mrežu.

Kada procjena utjecaja zahvata na ekološku mrežu ne uključuje i procjenu njegova utjecaja na okoliš, tada se postupak procjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu definira kao samostalni postupak. Zahtjev za provođenje Glavne ocjene ustrojava se prema sadržaju propisanom člankom 19. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) i sadrži Studiju čiji sadržaj propisuje Prilog IV. navedenog Pravilnika.


2

Institut za istraživanje i razvoj održivih ekosustava iz Velike Gorice, Jagodno 100A (u daljnjem tekstu: IRES) je u svojstvu ovlaštenika za poslove zaštite prirode sklopio dana 22. svibnja 2014. ugovor s tvrtkom VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d.., iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 271, na temelju kojeg se obvezuje izraditi Studiju Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata „Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji“ za ekološku mrežu.

Slika 1.1-1. Rješenje o potrebi provedbe Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu Upravnog odjela za gospodarstvo i graditeljstvo Požeško-slavonske županije (1.dio)


3

Slika 1.1-2. Rješenje o potrebi provedbe Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu Upravnog odjela za gospodarstvo i graditeljstvo Požeško-slavonske županije (2.dio)

Ekološka mreža propisana je Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13), a obuhvaća tzv. ekološki važna područja od međunarodne i nacionalne važnosti: „Ekološka mreža se proglašava u svrhu očuvanja i ostvarivanja povoljnog stanja divljih vrsta ptica i njihovih staništa, drugih divljih vrsta životinja i biljaka i njihovih staništa, kao i stanišnih tipova, od osobitog značaja za Europsku uniju i Republiku Hrvatsku.“


4

Ekološka mreža je sustav najvrjednijih područja za ugrožene vrste, staništa, ekološke sustave i krajobraze, koja su dostatno bliska i međusobno povezana koridorima, čime je omogućena međusobna komunikacija i razmjena vrsta.

U osnovi, područja ekološke mreže služe ostvarivanju sljedećih ciljeva:

o ublažavaju negativne posljedice fragmentacije staništa;

o omogućavaju kretanje vrsta;

o uspostavljaju funkcionalnu vezu između zaštićenih dobara i na taj način osiguravaju zadovoljavajuće stanje vrsta i staništa sukladno s EU direktivama o pticama i staništima.

U procesu pristupanja Europskoj Uniji, područja od međunarodne važnosti predlažu se za uvrštavanje u EU ekološku mrežu NATURA 2000 koja je ujedno osnovni program u politici zaštite prirode Europske Unije. Ona obuhvaća mrežu zaštićenih područja zemalja članica Europske Unije. Hrvatska je svoja NATURA 2000 područja proglasila Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13) koja definira dva tipa područja ekološke mreže (slika 1.1-3):

Područja očuvanja značajna za ptice (POP) – područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti.

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) – područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju

Slika 1.1-3. Ekološka mreža Republike Hrvatske prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13)

Navedena zaštićena područja važna su zbog očuvanja ugroženih vrsta i stanišnih tipova navedenih u dodacima Direktive o staništima (Council Directive 92/43/EEZ, 2013/17/EU) i Direktive o pticama (Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća).

Temeljem pribavljenih podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode, a prema ustanovljenim područjima ekološke mreže NATURA 2000 (Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13) utvrđeno je da se planirani zahvat nalazi unutar ili u neposrednoj blizini područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS):


5

o Londža, Glogovica i Breznica (HR2001328),

o Livade kod Čaglina (HR2001292),

o Šume na Dilj gori (HR2000623),

o Orljava (HR2001385).

S obzirom na značajke predmetnoga zahvata, prethodnom ocjenom utvrđeno je da se ne mogu isključiti potencijalni negativni utjecaji na nizvodno područje ekološke mreže HR2001385 Orljava, te uzvodna područja HR2001328 Londža, Glogovica i Breznica i HR2001292 Livade kog Čaglina.

1.2. Cilj provedbe glavne ocjene zahvata

Ova je Studija izrađena u svrhu procjene mogućih utjecaja zahvata "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji" na područja ekološke mreže Natura 2000, tj. na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, te u svrhu prijedloga mjera zaštite koje bi moguće negativne utjecaje zahvata spriječile ili svele na prihvatljivu mjeru. Studija je namijenjena Upravnom odjelu za gospodarstvo i graditeljstvo Požeško-slavonske županije koji uz konzultaciju s Državnim zavodom za zaštitu prirode donosi rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, dostatnosti mjera ublažavanja štetnih posljedica za ekološku mrežu i programa praćenja stanja okoliša u odnosu na ekološku mrežu.

Očuvanje područja ekološke mreže osigurava se provođenjem postupka Ocjene prihvatljivosti i učinkovitim upravljanjem područjem te poštivanjem osnovnih mjera očuvanja. Cilj ove Studije je analizom podataka i stručnim procjenama utvrditi stanje ciljeva očuvanja ekološke mreže Natura 2000, na onim područjima ekološke mreže koja bi mogla biti utjecana zahvatom. Nadalje, studija utvrđuje postojeće i buduće, pojedinačne i kumulativne utjecaje na vrste – ciljeve očuvanja NATURA 2000 područja. S obzirom na idejno rješenje zahvata ova studija donosi mjere kojima se ublažava negativni utjecaj zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže.

Studija prati smjernice Okvirne Direktive o vodama (Direktive 2000/60/EC), usvojene 2000. godine, koja predstavlja najznačajniji dio EU legislative o vodi, a osmišljena je da poboljša i integrira način na koji se upravlja vodnim tijelima diljem Europe. Okvirne smjernice Europske unije o vodama namijenjene su stvaranju okvira za daljnji razvitak svih vidova vodnogospodarske strategije u Europi. Njima se priznaje potreba za cjelovitom prekograničnom suradnjom u gospodarenju vodama; time što se povezuje zaštita i gospodarenje vodenim ekosustavima s onim kopnenim ekosustavima koji izravno ovise o vodenim ekosustavima; no isto se tako povezuje planiranje korištenja zemljišta s gospodarenjem vodnim resursima.

Direktiva ima naglasak na uspostavljanju okvirnih pravnih uvjeta za poticanje uspješne i učinkovite zaštite vode na lokalnoj razini, uspostavljajući zajednički pristup i postavljajući zajedničke ciljeve. Međutim, mehanizmi i specifične mjere potrebne za postizanje ‘’dobrog stanja’’ u domeni su odlučivanja pojedinih država članica, i biti će odgovornost nadležnih vlasti imenovanih na državnoj razini. Ekološki pristup u Direktivi se temelji na postizanju dobre kvalitete vodenog tijela, što uključuje dobar ekološki status koji se ocjenjuje kroz opsežno biološko motrenje.

Konvencija o biološkoj raznolikosti (usvojena 1992. godine u Rio de Janeiru), ratificirana je od strane Republike Hrvatske 1996. godine. Ciljevi Konvencije jesu “očuvanje biološke raznolikosti, održivo korištenje njenih komponenata, te pošteno i pravedno sudjelovanje u koristima što proizlaze iz korištenja genetskih potencijala”. Konvencijom se šire okviri zaštite prirode s posebno zaštićenih dijelova prirode (područja i/ili vrsta), na zaštitu i očuvanje sveukupne biološke i krajobrazne raznolikosti Zemlje te se zahtjeva ugradnja mjera očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti u sve sektore, a naročito one koji direktno koriste prirodna dobra.


6

U pogledu predmetnog zahvata "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji", ključno je da korištenje budućih i postojećih planiranih objekata i aktivnosti ne smiju smanjivati biološku raznolikost na lokaciji zahvata i širem području, što se postiže primjereno dizajniranim zahvatom s ekološki prihvatljivim učincima na prirodu te propisivanjem i provođenjem mjera za izbjegavanje negativnih utjecaja zahvata ili njihovo svođenje na najmanju moguću mjeru.

Cilj ove Studije je in-situ očuvanje ekosustava, prirodnih staništa i vrsta, domaćih ili divljih, kao temeljni uvjet zaštite biološke raznolikosti na lokalnoj i široj, regionalnoj razini.

1.3. Metode predviđanja utjecaja

1.3.1. Terenska istraživanja

Terenski obilazak lokacije predmetnog zahvata proveden je u lipnju 2014. godine u svrhu prikupljanja podataka za potrebe ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Ukupno je na širem području obuhvata zahvata, uzimajući u obzir i ciljana područja ekološke mreže, postavljeno 13 stajališta. Osnovne informacije o postavljenim stajalištima nalaze se u tablici 1.3-1., a njihov zemljopisni položaj u odnosu na obuhvat zahvata i područja ekološke mreže na slici 1.3-1.

Tablica 1.3-1.Osnovne informacije o stajalištima provedenoga terenskog istraživanja 2. lipnja 2014. godine

Koordinate točke, m [GKS: HTRS96_Croatia_TM] Oznakaj Stajalište

X Y 1 Stari Zdenkovac, EM područje HR2001328 624951 5025918 2 Vlatkovac, EM područje HR2001328 623316 5024485 2a Vlatkovac, EM područje HR2001328 623202 5024574 3 Ustava na retenciji Londža 617559 5023885 4 Ustava na retenciji Londža 617629 5023896 5 Vlazne livade, EM područje HR2001292 615409 5022847 6 Vlazne livade, EM područje HR2001292 614894 5022660 7 Kanal Londža, EM područje HR2001292 614239 5022785 8 Vodna stepenica Londža - Pleternica 604044 5018067 9 Orljava, most ispred Frkljevaca, EM područje HR2001385 602901 5015018 10 Polja za navodnjavanje podsustava Orljava 600890 5011787 11 Bučje-Poloj, Orljava, EM područje HR2001385 599173 5011801 12 Drenovac, EM područje HR2001385 595454 5008581

Terenskim istraživanjem nastojalo se pokriti područja ekološke mreže u širem obuhvatu predmetnoga zahvata. Uzvodno od istočnog ruba zahvata obavljen je pregled i uzorkovanje u područjima ekološke mreže HR2001328 - Londža, Glogovica i Breznica i HR2001292 - Livade kog Čaglina. U području zahvata, poimence na području podsustava Orljava obavljen je pregled i uzorkovanje rijeke Orljave u području ekološke mreže HR2001385 – Orljava. Terenskim je pregledom obuhvaćeno i područje obuhvata zahvata koje se ne nalazi u području ekološke mreže. Utvrđene su vegetacijske i florističke karakteristike lokacije zahvata, kao i njene okoline.


7

Slika 1.3-1. Položaj postavljenih točaka za terensko istraživanje u odnosu na obuhvat zahvata i područja ekološke mreže

1.3.2. Metodologija procjene utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže

Analiza utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže izvršena je korištenjem:

o GIS tehnologije

o Podataka prikupljenih na terenu

o Podataka iz idejnog rješenja zahvata

o Karte staništa (DZZP)

o Kartografije područja ekološke mreže (DZZP)

o Crvene knjige ugroženih svojti RH - za opis divljih svojti, njihove rasprostranjenosti i ugroženosti svojti te mjere zaštite svojti

o Nacionalne klasifikacija staništa – za opis stanišnih tipova, ujedno koristeći priručnike:

o Topić J. i Vukelić J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

o Ostalih dostupnih publikacija (knjige, znanstveni radovi, …)

Ciljevi očuvanja opisani su u tablicama za svako područje ekološke mreže na koje se može očekivati utjecaj zahvata. Opisana je rasprostranjenost divljih vrsta u Hrvatskoj, staništa vrsta, vrijeme i mjesto razmnožavanja i migracije, brojnost (kod vrsta s dostupnim podacima) kao i druge informacije bitne za procjenu ugroženosti od planiranoga zahvata. Stanišni tipovi su opisani ovisno o biocenološkoj razini i složenosti, prvenstveno temeljem Nacionalne klasifikacije staništa.

U zasebnoj su tablici navedeni stupnjevi ugroženosti vrsta (ciljeva očuvanja ekološke mreže) prema Čivić K. i sur., ur. (2004) i zakonska zaštita vrsta prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13).

Analizirani su utjecaji i predložene mjere za sprječavanje očekivanih utjecaja predmetnog zahvata u izgradnji i korištenju na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže (Sukladno sadržaju propisanom u


8

prilogu IV. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09)).

Osnova za razumijevanje prikaza utjecaja prema metodologiji IRES-a je tumač kategorizacije i vrjednovanja utjecaja (tablica 1.3-1. i 1.3-2.). Prvo se utvrđuje vjerojatnost pojave pojedinoga utjecaja na ciljeve očuvanja ekološke mreže. Zatim se utvrđuje da li je utjecaj izravan ili neizravan te da li je pozitivan ili negativan. Kod izravnosti utjecaja se mogu navoditi i obje karakteristike istodobno jer svaki utjecaj s izravnim djelovanjem sa sobom nosi jedan ili više neizravnih utjecaja na cilj očuvanja. Prema tome se izvodi i precizira naziv utjecaja.

Kad se ustanovi da je neki izravni ili neizravni utjecaj pozitivnog ili pak negativnog učinka po cilj očuvanja vjerojatan da se ispolji, procjenjuju se svojstva dotičnog utjecaja (tablica 1.3-2.). Svojstva utjecaja na neki cilj očuvanja proizlaze iz značajki zahvata. Svojstva su: intenzitet (jačina utjecaja na cilj očuvanja), doseg (prostorni obuhvat u kojem se utjecaj rasprostire do zanemarivog intenziteta), trajanje i učestalost (kod ponavljajućih utjecaja). Svako svojstvo svakog utjecaja nakon procjene i utvrđivanja opisne ocjene dobiva i kvantificiranu vrijednost – brojčanu ocjenu. Ona služi lakšem i sustavnijem određivanju značaja pojedinog utjecaja na pojedini cilj očuvanja. Pojedinom rasponu zbroja ocjena dodijeljen je opis značaja. Značaj utjecaja govori o važnosti utjecaja s obzirom na moguće posljedice na cilj očuvanja, a koje proizlaze iz analize prethodnih kategorija (vjerojatnost, svojstva, izravnost, učinak utjecaja) u pogledu biologije i stanja cilja očuvanja na području dosega utjecaja. Zanemariv utjecaj je utjecaj zanemarivo slabog intenziteta djelovanja na cilj očuvanja, vrlo kratkog djelovanja i malog prostornog dosega. Zanemarivih utjecaja kod većine zahvata u okoliš ima mnogo, osobito indirektnih pa se analiza temelji samo na vjerojatnim i potencijalno značajnim utjecajima koji mogu direktno ili indirektno uzrokovati smanjenje populacije cilja očuvanja za više od 1%. Značajni su utjecaji oni koji mogu izazvati malene, umjerene, velike i izrazito velike posljedice za cilj očuvanja.

Tablica 1.3-1. Prikaz definiranja statusa pojedinog utjecaja zahvata na pojedini cilj očuvanja (IRES, 2011)

Vjerojatnost utjecaja Izravnost utjecaja Učinak utjecaja

ne očekuje se - neutralan

malo vjerojatan

vrlo vjerojatan

izvjestan

izravan (direktan, neposredan)

ili neizravan (indirektan,

posredan)

pozitivan

ili

negativan


9

Tablica 1.3-2. Prikaz kategorizacije i vrjednovanja pojedinog utjecaja zahvata na pojedini cilj očuvanja (IRES, 2011)

Opća svojstva utjecaja zahvata na cilj očuvanja Ocjena

Intenzitet Doseg Trajanje Učestalost

Značaj utjecaja za cilj očuvanja (zbroj ocjena

svojstava)

0 nema utjecaja nema utjecaja nema utjecaja nema utjecaja 0 nema utjecaja

1 zanemariv vrlo malen vrlo kratak jednokratan 1-5 zanemariv

2 slab malen kratkoročan rijedak 6-9 malen

3 umjeren umjeren srednjoročan povremen 10-13 umjeren

4 jak velik dugoročan učestao 14-17 jak

5 izrazito jak izrazito velik dugoročan/trajan vrlo učestao 18-20 izrazito jak


10

2. Podaci o zahvatu i lokaciji zahvata

2.1. Opis lokacije zahvata

Zahvat "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji" zemljopisno je smješten u Požeško-slavonskoj županiji, na području grada Pleternice. U nastavku su navedeni osnovni podaci o smještaju zahvata u administrativnoj podjeli Republike Hrvatske, uključujući smještaj unutar županije, grada i katastarske općine, a također su navedene i katastarske čestice obuhvaćene zahvatom.

Točan naziv zahvata: Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji

Županija: Požeško-slavonska, Brodsko-posavska

Grad: Pleternica, Kutjevo

Katastarske općine: k.o. Tulnik

k.o. Knežci

k.o. Zarilac

k.o. Kalinić

k.o. Sesvete

k.o. Grabarje

k.o. Ašikovci

k.o. Buk

k.o. Pleternica

k.o. Frkljevci

k.o. Zagrađe

k.o. Sulkovci

k.o. Bučje

k.o. Požeška Koprivnica

k.o. Komorica

k.o. Ratkovica

k.o. Dragovci

Katastarske čestice:

K.O. RATKOVICA

786, 785, 788, 863, 787, 844, 843, 789, 784, 862, 830, 829, 821, 822/1, 831, 790, 846, 832, 828, 833, 768, 842, 770, 771, 769, 766, 852, 859, 860, 767, 858, 777, 779, 861, 778, 773, 772, 775, 776, 774, 815, 864, 801, 802, 800, 814, 813/1, 816, 847, 813/2, 809, 808, 811, 812, 810, 804, 803, 806, 807, 805, 793, 792/1, 792/2, 794, 823, 822/2, 825, 826, 824, 817, 791, 819, 820, 818, 796, 795, 798, 799, 797

K.O. KOMORICA

617, 616, 618, 619, 620, 621, 622, 623, 624, 625, 626, 627, 628, 629, 630, 631, 632, 633, 634, 635, 636, 638, 657, 637, 639, 640, 641, 642, 643, 644


11

K.O. SULKOVCI

732, 731, 730, 766, 765, 764, 729, 712, 713, 1837, 709, 710, 711, 1841, 727, 771/3, 763, 762, 728, 771/2, 768, 767, 760, 770, 771/1, 769, 761, 1845, 1794, 759, 745, 746, 1788, 747, 751, 752, 1718, 748, 749, 750, 734, 733, 1793, 737, 736, 735, 1842, 740, 739, 738, 743, 742, 741, 691/5, 691/4, 691/3, 687, 1834, 691/6, 694, 699, 698, 697, 693, 692, 691/7, 1838, 1791, 721, 1787, 744, 724, 685, 690, 689, 688, 686, 720, 1835, 696/3, 714, 715, 716, 706, 707, 708, 717, 1792, 726, 725, 718, 719, 1836, 700, 701, 702, 696/2, 696/1, 695, 703, 691/2, 691/1, 705, 704, 723, 722, 1756/1, 1756/2, 1757, 1864, 1691, 1692, 1748, 1752, 1753, 1754, 1749, 1750, 1751, 1746, 1745, 1744, 1701, 1700, 1747, 1743, 1694, 1695, 1696, 1742, 1852, 1693, 1755, 1779, 1773, 1774, 1776, 1777, 1778, 1775, 1770, 1768, 1769, 1771, 1772, 1767, 1758, 1761, 1760, 1804, 1863, 1759, 1855, 1763, 1807, 1762, 1766, 1765, 1764, 1716, 1710, 1733, 1860, 1714, 1715, 1731, 1727, 1711, 1712, 1730, 1729, 1728, 1722, 1723, 1724, 1719, 1720, 1721, 757, 755, 756, 1846, 758, 753, 754, 1726, 1740, 1702, 1703, 1737, 1738, 1739, 1704, 1697, 1698, 1699, 1705, 1862, 1803, 1706, 1707, 1708, 1725/2, 1725/1, 1861, 1709, 1734, 1735, 1736, 1849, 1741, 1732

K.O. BUCJE

438/29, 482/4, 469, 896/1, 482/6, 481/3, 483/2, 482/5, 481/4, 498/3, 498/2, 501/6, 501/4, 498/1, 472/2, 472/1, 514/6, 501/5, 482/3, 438/24, 438/32, 482/2, 438/25, 482/1, 483/1, 438/12, 481/1, 478/3, 478/2, 480/5, 480/4, 438/26, 438/27, 438/28, 438/42, 438/40, 502/1, 476/16, 515/2, 476/15, 476/19, 514/2, 514/3, 514/7, 514/1, 514/5, 476/14, 476/13, 425/1, 476/6, 515/6, 515/8, 476/20, 515/3, 515/4, 477/4, 477/3, 477/5, 477/6, 476/9, 476/12, 503, 476/8, 476/10, 909, 478/1, 514/8, 514/4, 477/2, 476/17, 476/3, 477/1, 476/18, 438/16, 438/17, 438/14, 438/15, 438/18, 438/37, 438/47, 438/19, 413/4, 438/10, 438/9, 9999/4, 438/11, 410, 438/36, 438/33, 409/2, 884, 438/44, 438/46, 413/1, 486/2, 408/1, 376/1, 376/2, 408/3, 408/4, 418/1, 417/1, 485/3, 418/2, 417/2, 415/2, 412, 416, 415/1, 438/22, 489/3, 489/2, 497, 481/2, 489/1, 480/2, 490/2, 485/1, 485/2, 491/2, 491/1, 480/3, 480/1, 478/5, 492/1, 492/2, 478/6, 478/4, 886, 438/31, 501/2, 501/3, 438/5, 438/45, 438/34, 438/23, 438/35, 493/2, 496/3, 490/1, 493/1, 496/2, 501/7, 501/1, 496/1, 502/2, 425/2, 440, 456/1, 459/2, 459/3, 455, 897, 453, 456/2, 454/2, 461/3, 461/2, 460, 438/48, 461/1, 459/5, 459/4, 459/1, 459/6, 445/3, 458/2, 447/5, 447/3, 458/1, 449, 445/4, 450/2, 450/1, 457/1, 457/3, 454/1, 457/2, 451, 446/1, 447/4, 447/2, 446/2, 466, 516/11, 516/10, 517/7, 517/9, 474/1, 475/5, 516/9, 474/2, 474/3, 518/3, 518/4, 462, 463, 518/5, 885/2, 517/10, 518/1, 519/4, 464/2, 464/3, 471/2, 468/3, 464/1, 468/2, 468/1, 465, 898, 475/4, 475/2, 516/7, 516/5, 475/3, 472/4, 471/1, 473, 472/3, 374/1, 375, 883, 408/5, 429/1, 434/6, 434/3, 428, 429/2, 438/7, 422/2, 434/5, 432, 422/1, 419/2, 419/3, 438/8, 419/1, 424/1, 423, 420/2, 424/2, 421/1, 427, 426, 421/2, 408/6, 430/2, 431/1, 434/4, 430/1, 431/4, 420/1, 420/3, 431/2, 420/4, 434/1, 441/2, 439, 441/1, 442/1, 438/41, 438/2, 9999/3, 438/49, 438/1, 445/7, 445/5, 445/2, 444, 445/1, 442/2, 442/3, 445/6, 443, 436/1, 436/2, 438/4, 438/6, 436/4, 435/1, 434/2, 436/3, 435/2, 437/7, 437/8, 8888/42, 894/2, 437/2, 437/3, 438/3, 437/4, 437/6, 380/1, 552, 562, 556/1, 550/3, 569, 563/2, 561/3, 568, 563/1, 556/4, 554, 556/3, 556/2, 557, 558/4, 558/2, 555, 558/3, 559/2, 559/1, 560/1, 558/1, 566/3, 566/2, 576/1, 566/1, 565/2, 565/1, 565/3, 561/2, 561/1, 564/4, 564/1, 560/2, 564/3, 564/2, 386/4, 608/2, 609/1, 608/1, 610, 609/2, 548/5, 548/4, 549, 550/1, 606/2, 606/1, 605, 606/3, 607/3, 611/5, 611/3, 607/1, 607/2, 551/2, 553/3, 550/4, 551/1, 386/1, 387, 553/1, 386/5, 386/3, 548/6, 548/8, 604/2, 604/1, 548/3, 388/1, 550/2, 389/1, 388/2, 623/2, 625/4, 624/1, 600/6, 541/93, 611/2, 613/4, 541/99, 611/4, 602/1, 603/7, 598/1, 602/2, 599/2, 624/2, 625/1, 599/3, 598/2, 615/3, 615/2, 616/1, 612, 615/4, 615/5, 541/86, 615/1, 620/5, 613/1, 614, 613/3, 613/2, 623/1, 541/90, 541/89, 541/88, 541/87, 599/1, 570/3, 571/3, 570/1, 570/2, 571/2, 603/1, 603/2, 571/1, 603/5, 576/3, 573/4, 887, 576/2, 575/1, 603/6, 603/3, 577/1, 575/2, 601/1, 601/5, 601/2, 601/6, 600/5, 600/1, 596/4, 600/2, 600/4, 572/1, 573/2, 603/4, 572/2, 573/3, 573/1, 597/1, 574/1, 574/2, 546/5, 488/1, 488/3, 487/2, 487/1, 488/2, 390/3, 389/3, 394, 390/2, 438/39, 390/1, 414/2, 438/38, 392, 401/2, 402, 393, 401/1, 506/3, 487/3, 506/1, 506/2, 507/3, 505, 495, 507/2, 507/1, 395/3, 395/2, 389/2, 395/1, 396, 397/2, 391, 397/1, 397/3, 414/1, 405/3, 405/4, 406/1, 411, 405/2, 403/3, 403/2, 404/1, 404/2, 407/2, 407/1, 407/3, 407/4, 377, 409/1, 406/2, 378, 379, 382/2, 383/1, 381/1, 382/1, 383/2, 413/3, 486/1, 384, 413/2, 399/2, 399/3, 398, 399/1, 400/2, 380/2, 381/2, 400/1, 403/1, 542/2, 542/3, 512/1, 542/1, 541/100, 541/71, 541/72, 541/67, 541/68, 525/6, 525/4, 547/2, 526/5, 525/3, 525/1, 885/1, 525/2, 541/2, 541/66, 541/94, 541/16, 541/65, 544/1, 546/1, 546/6, 544/2, 544/3, 541/60, 541/63, 541/69, 541/64, 541/62, 543, 541/17, 542/4, 545/1, 546/2, 507/7, 507/5, 509, 508, 507/6, 515/1, 519/2, 507/8, 504, 523/2, 526/1, 494/2, 494/1, 526/2, 510, 512/2, 526/6, 511, 513, 541/74, 526/4, 526/3, 521/2, 546/3, 546/4, 521/1, 545/2, 520/2, 520/1, 519/3, 520/3, 522/2, 541/73, 523/1, 522/1, 541/102

K.O. ZAGRAĐE

86/2, 88/4, 66/1, 85/2, 85/1, 87/2, 67/3, 6/2, 6/1, 65, 66/2, 67/2, 96, 90/2, 91/2, 91/1, 89/2, 86/1, 90/1, 57/2, 57/1, 94, 95, 59, 58, 88/1, 88/5, 88/3, 73, 76, 77, 80/1, 83, 80/2, 80/3, 81/1, 81/2, 72, 70/1, 70/3, 74/2, 79/1, 75, 1311/2, 70/2, 68, 69, 74/1, 71, 70/4, 89/1, 116/2, 114/2, 186/1, 117/2, 116/3, 116/1, 101, 103/2, 99/4, 186/2, 102, 115, 118, 120, 119, 123/2, 121/4, 121/2, 121/1, 124/1, 114/1, 117/1, 123/1, 122/2, 122/1, 87/1, 60, 62/4, 187/2, 121/5, 121/3, 64/1, 63, 67/1, 62/3, 62/1, 62/2, 192/3, 99/3, 99/1, 100, 99/2, 103/1, 99/6, 1370/2, 97/1, 1372/1, 99/5, 98, 97/2, 29/2, 30, 31, 32/2, 29/3, 29/1, 22, 21/2, 21/1, 33/2, 34, 18, 33/1, 44/3, 28/4, 28/3, 44/2, 44/4, 44/1, 19, 28/2, 32/1, 44/6, 44/5, 28/1, 7/2, 10/1, 8/6, 8/1, 7/1, 7/4, 3, 1, 82, 9,


12

5, 4, 8/2, 13, 12/1, 12/4, 20, 17/2, 17/1, 11/1, 10/2, 9999/67, 15/1, 11/2, 15/2, 43, 51, 50, 23, 54, 53, 52/2, 1372/3, 233/1, 233/2, 14, 12/3, 12/2, 1371/1, 52/3, 48/4, 49/1, 79/2, 64/2, 52/1, 26, 49/2, 48/1, 49/3, 24, 25, 41/4, 41/5, 41/6, 45/1, 45/4, 41/3, 45/3, 27, 29/4, 42, 44/8, 44/7, 45/5, 1371/2, 55/2, 55/1, 48/2, 47, 1311/1, 48/3, 46, 45/2, 1391, 232/3, 56, 142/7, 142/3, 143, 144, 142/2, 142/6, 104/2, 113, 105/2, 142/4, 142/5, 142/1, 145/1, 145/3, 145/6, 145/4, 162/1, 894/4, 1373/2, 146, 145/2, 1373/4, 145/5, 910, 894/3, 134, 135, 137, 184/1, 132, 133, 174/2, 174/1, 173, 136, 138, 139, 184/2, 130/2, 130/3, 129/2, 127/2, 130/1, 131/2, 131/1, 185/1, 185/2, 129/1, 128/2, 128/1, 162/2, 153, 151, 163, 156/2, 152, 155, 148/1, 168/1, 166, 164, 165, 148/2, 157/2, 315/5, 315/4, 309/11, 315/3, 315/2, 309/9, 161, 158, 159, 160, 156/3, 157/1, 170/1, 175, 176/1, 214/2, 169, 170/2, 156/1, 162/4, 147/1, 176/2, 149, 147/2, 214/3, 214/1, 215/1, 168/2, 215/7, 215/6, 215/4, 215/8, 179/2, 213, 167, 215/13, 215/12, 203/1, 203/2, 202, 199, 200, 201, 198/4, 198/1, 198/2, 204/1, 204/2, 191/2, 186/3, 126/2, 125/6, 125/4, 125/1, 125/3, 126/1, 125/5, 124/2, 198/3, 127/1, 186/5, 125/2, 190/4, 190/3, 189/5, 194/1, 232/1, 191/4, 188, 192/2, 192/1, 189/7, 189/8, 189/6, 187/1, 195, 194/2, 191/3, 198/5, 197, 196, 189/3, 189/2, 189/1, 191/1, 190/2, 190/1, 106, 142/13, 142/11, 142/9, 142/10, 1373/3, 894/1, 171, 177, 162/3, 141/3, 108, 110, 142/12, 183, 180, 109, 172, 179/3, 179/4, 1373/5, 142/8, 142/14, 140, 141/2, 141/1, 205/2, 205/3, 207, 204/3, 209, 205/1, 112, 104/1, 105/1, 206, 107, 111, 210/1, 212, 220, 224, 178, 181, 211, 182, 208, 210/2, 221, 226/3, 210/3

K.O. FRKLJEVCI

347/2, 348/1, 349/1, 347/4, 346/3, 346/2, 347/1, 346/1, 350/4, 350/7, 350/5, 350/2, 349/2, 349/3, 350/1, 376/2, 380/2, 379/1, 376/1, 1425/2, 374/2, 374/5, 379/2, 378/5, 378/1, 348/2, 378/2, 378/7, 1399, 378/3, 351/4, 355/1, 355/2, 1369, 356/2, 357/1, 357/2, 356/1, 360, 361, 362, 1370/1, 363/2, 359, 358/2, 358/1, 352/5, 352/4, 352/1, 351/2, 350/3, 351/3, 351/5, 354/1, 353/2, 352/3, 377, 353/3, 354/3, 354/2, 353/4, 347/3

K.O. BUK

935/76, 935/77, 935/74, 935/75, 935/78, 935/81, 935/82, 935/79, 935/80, 935/67, 935/68, 935/65, 935/66, 935/69, 935/72, 935/73, 935/70, 935/71, 935/83, 932/2, 932/1, 933/14, 933/8, 932/7, 932/4, 932/14, 932/6, 932/5, 935/127, 935/86, 935/84, 935/85, 935/87, 935/90, 933/7, 935/88, 935/89, 935/126, 935/42, 935/41, 935/44, 935/43, 935/40, 935/37, 935/36, 935/39, 935/38, 935/51, 935/50, 935/53, 935/52, 935/49, 935/46, 935/45, 935/48, 935/47, 935/35, 935/58, 935/59, 935/92, 935/91, 935/60, 935/63, 935/64, 935/61, 935/62, 935/29, 935/28, 935/34, 935/3, 935/27, 935/24, 935/23, 935/26, 935/25, 932/15, 974/1, 973/1, 975/2, 975/1, 973/2, 979, 950, 952, 951, 1096/3, 1014, 1096/1, 1096/2, 1015, 976, 974/2, 1016, 978, 947, 1166/2, 1163, 1167/2, 1167/1, 1162/1, 1160, 1162/2, 1170, 1169/1, 1164, 1166/1, 946, 948, 1165/1, 1167/5, 1167/4, 1165/2, 1168, 1041, 1038/1, 1037/1, 932/13, 1037/2, 1053, 1050/3, 1062, 1051/2, 1051/1, 932/12, 932/11, 932/3, 932/8, 932/10, 931/1, 930/2, 931/3, 931/2, 1054/3, 931/13, 931/7, 931/11, 931/10, 931/6, 1043, 1042, 931/5, 931/4, 1055/2, 1058/1, 1054/1, 1054/2, 1057/1, 1049/1, 931/12, 931/9, 931/8, 935/54, 935/113, 935/118, 935/111, 935/112, 935/117, 935/114, 935/125, 935/116, 935/115, 935/104, 935/105, 935/102, 935/103, 935/106, 935/109, 935/110, 935/107, 935/108, 935/124, 935/19, 935/20, 935/17, 935/18, 935/21, 1018, 1019, 1028, 1035, 935/121, 1034, 935/123, 935/122, 1033, 1030, 1029, 1032, 1031, 935/101, 1167/3, 1172, 943, 944, 972/2, 945, 955/2, 953, 954, 1038/2, 1039, 1152/4, 1037/3, 1017, 1036/2, 935/94, 1037/4, 1036/1, 955/1, 935/95, 935/1, 935/120, 935/128, 935/96, 935/99, 935/100, 935/97, 935/98, 957, 958, 965, 956, 959, 964, 966, 963, 962, 1020/3, 989/3, 989/1, 967, 989/2, 961, 935/16, 935/4, 960, 935/2, 972/1, 972/3, 995/1, 994, 972/4, 969, 968, 971, 970, 935/5, 935/32, 935/31, 935/15, 935/33, 935/30, 935/56, 935/55, 935/22, 935/57, 935/8, 935/9, 935/6, 935/7, 935/10, 935/13, 935/14, 935/11, 935/12, 995/2, 1013, 1007, 1027/2, 1027/1, 1006, 1003, 1002, 1005, 1004, 1022, 1021, 1020/2, 1020/1, 1023, 1026/2, 1026/1, 1024, 1025, 1001, 990/3, 990/2, 988/2, 987/1, 990/1, 992/1, 993, 991, 992/2, 999/2, 999/1, 1000, 999/3, 998, 983, 988/1, 997, 996, 1161/1, 1223, 1227/1, 1157/1, 1226, 1227/2, 1230/1, 1230/4, 1229/1, 1230/3, 1206, 1199, 1215, 1214, 1198, 1111, 1080, 1221/3, 1221/2, 1230/2, 1211, 1210/1, 1213, 1212, 1210/2, 1220/2, 1220/1, 1209, 1220/3, 1216, 1207/1, 1218/1, 1217, 1207/4, 1207/3, 1254, 1208, 1207/2, 1122, 1205, 1204, 1173, 1118, 1200, 1195, 1194, 1197, 1196, 1179, 1178, 1181, 1180, 1177, 1192, 1187/2, 1176, 1184, 1193, 1108, 1114, 1110/3, 1109, 1121/2, 1120/2, 1119, 1121/1, 1120/1, 1187/1, 1188, 1189, 1185, 1086, 1110/1, 1110/2, 1112, 1113, 1219/1, 1307, 1310, 1305, 1306, 1308, 1300/2, 1300/1, 1299/2, 1301, 1259/1, 1259/2, 1263/2, 1264/4, 1259/3, 1303, 1304, 1302, 1322, 1299/3, 1312/1, 1316/1, 1313, 1312/2, 1317, 1320, 1321, 1318, 1319, 1315/1, 1296/2, 1299/1, 1311, 1297/3, 1309/1, 1314, 1298/1, 1297/4, 1260/1, 1232/1, 1232/2, 1233, 1234, 1231/1, 1244, 1245/2, 1242/2, 1242/1, 1221/1, 1243, 1219/2, 1218/2, 1246/3, 1247, 1250, 1246/2, 1246/1, 1251, 1255/2, 1261/3, 1284/2, 1261/2, 1260/2, 1258, 1263/1, 1260/3, 1257, 1249, 1253/1, 1245/1, 1248, 1253/2, 1256, 1261/1, 1253/3, 1252, 1182, 1093/3, 1093/2, 1050/1, 1093/4, 1093/1, 1047, 1046/2, 1094, 1048, 1052, 1050/2, 1055/3, 1055/1, 1061/2, 1063/1, 1061/1, 1060/1, 1060/2, 1046/1, 1092/2, 1117, 1091, 1092/1, 1107, 1104, 1127, 1106, 1105, 1089/1, 1088/2, 1045, 1044, 1088/1, 1090/2, 1090/1, 1088/3, 1089/2, 1059/2, 1175, 1066, 1171, 1174, 1063/2, 1123, 1087/2, 1063/3, 1124, 1145, 1152/3, 1161/2, 1154, 1152/1, 1152/2, 1159, 1153/2, 1153/1, 1087/1, 1068/1, 1065/1, 1069/1, 1069/3, 1064/2, 1060/3, 1059/1, 1064/3, 1064/1, 1084, 1085, 1088/4, 1083, 1087/3, 1069/4, 1069/2, 1082, 1070/5, 1126, 1011/2, 1011/1, 1146, 1011/3, 1011/4, 1009/1, 1008, 1010, 1009/2, 1143, 1151, 1141/1, 1144, 1150/2, 1148, 1147, 1150/1, 1149, 985, 1156, 1155, 1012/2, 949, 1158, 1186, 1183, 1202, 1201, 987/2, 980, 984, 986, 981, 1040, 1012/1, 982, 977, 1141/2, 1098, 1097/1, 1099/1, 1116, 1097/2, 1136, 1135/4, 1097/3, 1115, 1095,


13

1103, 1125/1, 1125/2, 1102/2, 1101, 1099/2, 1102/1, 1100, 1135/3, 1134, 1142/3, 1132, 1133, 1142/2, 1140, 1141/3, 1142/1, 1139, 1138, 1137, 1135/2, 1135/1, 1128, 1130/1, 1131, 1129, 1130/2

K.O. AŠIKOVCI

325/1, 326/1, 326/2, 332/4, 332/5, 329/1, 326/4, 325/5, 325/9, 324/1, 325/8, 325/7, 325/6, 340/4, 337, 338/1, 341/1, 340/1, 341/4, 336/1, 330/1, 331/1, 332/1, 335/1, 335/7, 334/1

K.O. KALINIC

335, 341, 340, 408, 336/1, 336/2, 349, 351/2, 351/3, 359, 350, 353, 351/1, 409, 325/1, 328, 329, 326/2, 326/1, 325/2, 330, 343, 344/2, 410/2, 337, 338, 339, 352/2, 370/3, 374/5, 374/8, 368, 369/2, 370/4, 374/6, 371/6, 371/9, 371/10, 373/4, 373/3, 9999/74, 367, 352/1, 344/3, 344/1, 342, 347, 348, 407/1, 361, 362/2, 363/2, 345, 346, 360, 417, 416/3, 416/2, 420, 419, 418, 416/1, 403, 402, 401, 406/3, 405, 404, 421, 332, 333, 310/1, 458/4, 317/4, 317/3, 309/1, 424, 423, 422, 309/2, 307/1, 308, 415, 319, 318, 317/5, 322, 321, 320, 413, 327/1, 327/2, 327/3, 412, 411, 410/1, 323/2, 395, 394, 393, 400, 399/2, 399/1, 406/4, 334, 324, 323/1, 317/2, 317/6, 331, 371/7, 187, 186/2, 180/2, 193/1, 193/4, 188, 180/1, 177/2, 176/4, 176/2, 181/6, 179, 178, 194/1, 197, 196/1, 195, 202/5, 203/3, 204/5, 196/2, 1071, 193/3, 194/2, 196/3, 176/1, 159/2, 174, 164/3, 168/2, 168/1, 164/2, 164/1, 171/2, 166/2, 165/3, 165/2, 165/4, 167, 166/3, 166/1, 171/1, 161/1, 173/2, 173/1, 175, 161/2, 172, 169/4, 169/3, 169/5, 170/3, 171/4, 170/2, 169/2, 389, 392, 396, 1072, 391, 390, 291, 293/2, 297/1, 387/4, 290, 388, 293/1, 406/2, 382, 381, 380/2, 371/8, 407/2, 383/1, 380/1, 398/1, 398/2, 398/3, 379, 397/1, 397/2, 387/2, 292/3, 294/1, 294/2, 297/2, 1054, 292/2, 295, 204/6, 204/3, 203/1, 296, 205/2, 206/2, 297/3, 385/3, 385/1, 385/2, 387/3, 387/5, 386, 384, 376, 375, 297/4, 383/2, 378, 377

K.O. SESVETE

198/3, 199/1, 197/1, 202/1, 204/3, 207, 201/3, 196/1, 233, 229/4, 195, 236/1, 197/2, 235/2, 234/1, 224/1, 224/2, 229/3, 217/1, 208, 217/2, 209, 229/2, 205, 206, 204/2, 231, 228/2, 228/1, 218/1

K.O. GRABARJE

783/1, 782/1, 788, 796, 793, 782/2, 780/1, 826, 780/2, 781/1, 781/2, 721, 791/4, 718/4, 718/2, 718/3, 791/1, 800, 797, 759/1, 784/1, 776, 825/9, 825/21, 825/22, 825/17, 825/15, 825/16, 825/11, 830/7, 830/8, 9999/31, 825/12, 830/9, 825/19, 825/7, 825/20, 830/11, 825/8, 825/6, 825/3, 825/18, 825/4, 825/23, 825/24, 718/1, 791/3, 791/5, 789, 787/1, 787/2, 791/2, 783/2, 783/3, 738/2, 733/2, 738/1, 777, 778, 827/1, 827/3, 827/2, 779/1, 786/1, 786/2, 785, 779/2, 784/2, 745/1, 729/3, 729/2, 726/4, 726/2, 726/3, 729/1, 733/1, 717, 730/3, 730/1, 730/2, 774/2, 774/4, 774/1, 745/2, 775, 774/3, 725, 726/1, 722, 739/2, 739/1, 847, 850, 842/3, 842/1, 842/4, 849, 857/2, 851, 858/2, 848, 858/1, 837/2, 837/1, 836/1, 837/3, 838/3, 838/2, 839/2, 839/1, 839/3, 838/1, 842/2, 852, 862/1, 863, 862/2, 861, 862/3, 864, 854, 855, 866/3, 865/1, 865/2, 853/4, 856/2, 853/3, 853/1, 853/2, 856/1, 860/2, 860/1, 859, 857/3, 857/1, 836/2, 830/13, 830/24, 830/23, 830/16, 830/25, 830/20, 846/2, 846/3, 846/1, 830/21, 830/17, 830/19, 830/10, 830/18, 830/5, 830/6, 830/1, 830/14, 830/15, 830/4, 830/2, 830/3, 846/4, 835, 836/7, 841/4, 841/2, 841/1, 830/26, 836/6, 836/3, 836/4, 834, 836/5, 844/1, 843/1, 844/2, 845/2, 845/1, 844/4, 844/3, 843/2, 833, 843/3, 841/3, 827/4, 709, 710/2, 712, 716, 715, 710/1, 803/2, 805/3, 798, 713, 714, 813/3, 813/2, 814/1, 814/3, 814/2, 813/1, 711/2, 719/1, 711/1, 815/1, 815/2, 805/2, 727/2, 727/1, 727/3, 728/3, 727/4, 724, 719/3, 719/2, 719/4, 723/2, 720, 795, 799, 809/1, 805/1, 809/2, 804, 794/2, 794/1, 794/3, 803/1, 794/4, 685, 704/2, 704/1, 705, 707, 708, 700, 693/2, 693/1, 696, 701, 697, 694/1, 699, 694/2, 689, 687/1, 698, 702, 706, 703/1, 695, 703/2, 692/2, 817, 820, 815/3, 681/2, 680/2, 821/3, 815/4, 816, 821/1, 821/2, 821/4, 686/1, 686/2, 690, 692/1, 691, 687/2, 684/2, 680/1, 682, 684/1, 683, 773/2, 773/4, 773/3, 772/3, 772/4, 767/1, 769/1, 768/1, 769/2, 770/1, 768/2, 757/7, 772/5, 757/1, 757/2, 757/6, 753/1, 772/1, 772/2, 773/1, 753/2, 754, 771/1, 827/12, 827/11, 827/13, 827/15, 827/14, 827/10, 827/6, 827/5, 827/7, 827/9, 827/8, 1157, 1156, 828/1, 769/3, 790/1, 827/19, 827/17, 827/16, 827/21, 827/18, 827/20, 688/1, 737/1, 736/2, 737/2, 732/2, 732/1, 736/1, 740, 743/1, 741, 735, 742, 760, 731/3, 762, 723/1, 761, 731/2, 734/2, 734/1, 728/2, 731/1, 728/1, 743/2, 755, 752/2, 749, 750/2, 750/1, 752/1, 756/1, 756/3, 756/2, 756/6, 756/7, 747/2, 747/6, 746/1, 747/5, 746/2, 747/4, 748/2, 751, 748/1, 748/3, 747/3

K.O. KOPRIVNICA POŽEšKA

1795/2, 1795/1, 1795/3, 1780, 1781, 1799, 1798, 1783, 1794, 1782, 1775, 1776, 1774, 1803, 1802, 1778, 1779, 1777, 1801, 1800, 1765, 1764, 1791/1, 1792, 1791/2, 1865, 1760, 1761, 1763, 1762, 1785, 1786, 1784, 1797, 1795/4, 1788, 1793, 1789, 1787, 1790, 1766, 1817, 1810/4, 1818, 1820, 1819, 1810/5, 1808, 1809, 1810/2, 1810/1, 1827, 1824/2, 1826, 1828, 1825, 1822, 1821, 1823, 1824/3, 1824/1, 1769, 1768, 1804, 1805, 1806, 1772, 1773, 1771, 1767, 1770, 1816, 1815, 1810/3, 1840, 1811, 1868, 1807, 1812, 1814, 1813


14

K.O. ZARILAC

517, 561, 493, 516, 492, 514, 490, 515, 491, 518, 460, 461, 458, 459, 462, 519, 494, 469, 456, 513, 434/2, 432/2, 316, 434/1, 429/2, 432/1, 438, 429/1, 432/3, 315, 459/2, 458/3, 1048/2, 310/2, 1055, 311, 314, 312, 313, 556, 558, 503, 509, 559, 355, 453, 546, 354, 502, 465, 466, 463, 464, 467, 479, 480, 468, 476, 353, 477, 478, 488, 557, 481, 486, 457, 482, 485, 487, 474, 475, 452, 505, 483, 335, 484, 333, 334, 1073, 1438/2, 1439/1, 1438/1, 1438/3, 1439/2, 1431, 1435/2, 1440/1, 1430/2, 1437/2, 1459/1, 1441/2, 1458/4, 1458/1, 1441/1, 1437/1, 1437/3, 1447/3, 1440/2, 1432/2, 1428, 1427/5, 1429, 1598, 1599, 1208/1, 1436, 1209, 1208/2, 1591, 1434/1, 1435/1, 1432/1, 1433, 1597, 1427/1, 1605/2, 1434/2, 1593/2, 1450/1, 1451, 1450/2, 1450/3, 1452/2, 1453/1, 1453/2, 1453/3, 1452/1, 1449/1, 436/3, 436/1, 437, 436/2, 435, 1448/2, 1449/2, 1447/2, 1448/1, 1454/1, 1444/2, 1444/1, 1443/2, 1443/1, 1445/2, 1446/1, 1447/1, 1445/1, 1446/2, 1442/1, 1455, 1456, 1454/2, 1454/3, 1457/2, 1442/3, 1442/2, 1457/1, 1444/3, 393, 394, 376, 399, 395, 378, 379, 396, 377, 114, 397, 398, 403, 551, 553, 375, 549, 373, 374, 380, 392, 552, 385, 391, 386, 389, 390, 387, 388, 384, 110, 111, 529, 113, 112, 382, 383, 109, 381, 432, 414, 421, 434, 422, 555, 365, 429, 423, 420, 412, 413, 410, 411, 415, 418, 419, 416, 417, 424, 372, 404, 370, 371, 405, 401, 402, 406, 550, 369, 507, 409, 368, 554, 407, 367, 548, 408, 366, 528, 294, 295, 292, 293, 296, 299, 300, 297, 298, 291, 282, 285, 280, 281, 286, 544, 290, 284, 283, 288, 346, 347, 343, 345, 348, 351, 352, 349, 350, 342, 545, 336, 289, 344, 337, 340, 341, 338, 339, 261, 262, 259, 260, 264, 306, 307, 265, 541, 258, 254, 255, 400, 253, 256, 309, 310, 257, 308, 540, 543, 277, 542, 272, 276, 274, 279, 275, 273, 303, 268, 269, 266, 267, 270, 305, 302, 271, 304, 427, 425, 426, 431, 433, 428, 430

K.O. TULNIK

1037/2, 1038/2, 1039/2, 1030, 1031, 1029, 1042/6, 1069/4, 1071/2, 1075/2, 1042/5, 1042/4, 1069/5, 1075/1, 1076/1, 1036/3, 1074/1, 1077/1, 1110/1, 1036/4, 1035, 1033, 1032, 1036/1, 1036/2, 1034, 1108/2, 1197/1, 1200/1, 1207/1, 1184/1, 1188, 1191, 1210, 1430/1, 1430/2, 1061/1, 1427/4, 1427/2, 1426/1, 1136/3, 1136/2, 1133/4, 1120/1, 1125/1, 1126/1, 1136/1, 1178/1, 1181/1, 1184/3, 1138/1, 1151/1, 1147, 1061/2, 1066, 1065, 1060, 1059/3, 1059/2, 1062, 1048/2, 1068, 1067, 1063, 1064, 1048/1, 1056, 1057, 1058/1, 1053/3, 1054, 1055, 1053/1, 1052, 1049, 1058/2, 1053/2, 1050, 1051, 1083/6, 1042/2, 1069/2, 1042/1, 1046, 1047, 1042/3, 1069/1, 1071/1, 1072/1, 1073/1, 1069/3, 1078, 1070/1, 1083/4, 1081, 1080, 1083/5, 1079, 1083/3, 1082, 1043, 1044, 1045, 1037/1, 1038/1, 1039/1

K.O. KNEŽCI

1127, 1121, 1119/1, 1118, 1124, 1130, 1600, 1133/2, 1133/1, 1100, 1114/1, 1104, 1116, 1114/2, 1112/1, 1101, 1113, 1115, 1137/1, 1137/2, 1132/2, 1137/3, 1138/2, 1137/4, 1169/1, 1137/6, 1137/5, 1129/1, 1131, 1129/2, 1601, 1128, 1117, 1132/1, 1123, 1122, 1112/2, 1089, 1092, 1099/4, 1088, 1090, 1103, 1105, 1091, 1102, 1083/2, 1085/2, 1059/1, 1083/1, 1085/1, 1086, 1084, 1087/2, 1087/1, 1094/2, 1095, 1093/1, 1094/1, 1096, 1098/2, 1108/1, 1097, 1098/1, 1110/2, 1109, 1106, 1107, 1099/2, 1093/2, 1093/3, 1099/3, 1111/3, 1199/1, 1192/3, 1204/3, 1199/2, 1198, 1193/2, 1192/1, 1193/3, 1193/1, 1206/2, 1205, 1206/3, 1206/1, 1204/1, 1203/3, 1203/2, 1204/2, 1203/1, 177, 189, 190, 178, 187, 180, 188, 179, 1186/1, 1186/3, 1187/2, 1187/1, 1186/2, 1174/1, 176, 1180/1, 1192/2, 1208/5, 1173/1, 1174/3, 1179, 1174/2, 1173/3, 1173/5, 1172/1, 1173/2, 1173/4, 1171/1, 1171/3, 1169/2, 1589, 1171/4, 1180/3, 1180/2, 1170/1, 1171/2, 1175/2, 1183/1, 1176/3, 1175/1, 1182/1, 1208/3, 1208/4, 1182/2, 1185/1, 1172/6, 1172/2, 1172/4, 1172/5, 1172/7, 1176/1, 1176/2, 1172/3, 1177/1

K.O. DRAGOVCI

813/1, 813/2, 814, 815, 816, 817, 818, 819, 820, 821, 822/1, 822/2, 823, 824, 825, 826, 827, 828, 829, 830, 831, 832, 833


15

Kao što je već navedeno, obuhvat zahvata "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji" nalazi se na području Grada Pleternice, uz rijeke Orljavu i Londžu (slika 2.1-1.). Šire područje zahvata obuhvaća ravničarske dijelove uz rijeke Orljavu i Londžu, dio Požeške doline, kao i istočne dijelove podgorja Požeške gore i zapadne dijelove podgorja Dilja. Prostorom prolaze važni kopneni prometni putevi (cestovni i željeznički) koji spajaju posavski prostor sa sjevernim dijelovima države.

Slika 2.1-1. Zemljopisni položaj obuhvata zahvata "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji.

Šire područje zahvata klimatski se nalazi unutar područja umjereno kontinentalne klime, te se nalazi u cirkulacijskom pojasu vjetrova umjerenih širina s intenzivnim i čestim promjenama vremena. Opis klimatskih značajki područja zahvata napravljen je prema podacima dostupnima u Prostornom planu Požeško-slavonske županije (Požeško-slavonski službeni glasnik br. 5/02 i 5A/02).


16

Prosječna godišnja temperatura iznosi 10,5 °C. Najtopliji je mjesec srpanj s prosječnom temperaturom od 20,5 °C (rjeđe lipanj i kolovoz), a najhladniji siječanj s prosječnom temperaturom od –1,1 °C (vrlo rijetko prosinac ili veljača). Srednja godišnja amplituda iznosi 21,6 °C, dok apsolutna amplituda iznosi 65,8 °C (od 39,0 do -26,8 °C). U Požeškoj kotlini režim oborina obilježen je postojanjem primarnog i sekundarnog maksimuma koji se javljaju u lipnju i srpnju sa 90 do 100 mm, te studenom sa 70 mm oborina. Minimum se javlja u veljači u iznosima od oko 45 mm. Snijeg pada od 19 do 28 dana u godini, najčešće od studenog do travnja, dok su snježne oborine u svibnju i listopadu izvanredno rijetke.

Za područje obuhvata zahvata ključne su rijeke Orljava i Londža. Slivno područje ove dvije rijeke identično je s područjem Požeštine u kojem su tri gradska (Požega, Pleternica i Kutjevo) i pet općinskih središta (Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika). Ukupno slivno područje rijeke Orljave iznosi 1616 km2 na ušću u rijeku Savu, a 745 km2 na ušću rijeke Londže (kod Pleternice), dok sama rijeka Londža ima slivnu površinu 486 km2.

Doline rijeka Orljave i Londže pripadaju nasutoj ravnici koja je nastala odlaganjem jezerskog i močvarnog materijala u dubljim slojevima i riječnog aluvijalnog nanosa, pretežito praškasto-glinaste strukture u površinskom sloju tla. Sličnog su sastava i doline njihovih pritoka. Glavne tipovi tala koji se javljaju jesu: amfiglejno i hipoglejno mineralno tlo, aluvijalno, koluvijalno hipoglejno, i glinasto ilovasto tlo.

Temeljem procjene vodne bilance Hrvatske izrađene na temelju postojećih hidrografskih karata i karata slivova podzemnih voda za rijeku Orljavu i njene pritoke određen je umjereni vodni potencijal za navodnavanje (Prema Nacionalnom projektu navodnavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj, 2005).

Rijeka Orljava je glavni odvodni recipijent svih voda Požeštine, od kojih je najvažnija rijeka Londža, te brojni potoci kao Brzaja, Orljavica, Veličanka, Kaptolka, Vetovka, Vrbova, Kutjevačka Rika i Krajna, a prima i mnoštvo bujica. Korito rijeke Orljave regulirano je u ukupnoj duljini od oko 20 km (potez ispod autoceste, kod Pleternice, Požege, Završja i Vilić sela.

Korito rijeke Londže je uređeno na dionici od akumulacije Londža do Frkljevaca sa zaštitnim nasipima i utočnim objektima vodotoka i sabirnih kanala u dužini 13 km, dok je preostalih 7 km je djelomično uređeno. Trasa nove regulacije postavljena je u neposrednoj blizini i paralelno s željezničkom prugom "Pleternica-Našice" na sjevernoj strani. Na južnoj strani u odnosu na glavno korito, izgrađen je sabirni kanal za prihvaćanje voda detaljne odvodnje, a na krajnjem južnom dijelu u podnožju Dilja izgrađen je lateralni kanal za prihvaćanje brdskih voda. Na slici 2.1-2. prikazan je izgled korita rijeke Londže u reguliranom i nereguliranom dijelu vodotoka, a na slici 2.1-3. ista usporedba za rijeku Orljavu.

Na nereguliranim dijelovima toka, korita rijeka Orljave i Londže meandriraju, erodiranoga su profila, zaraštena i nedovoljnoga kapaciteta s obzirom na velike vode. Korito rijeke Orljave unutar područja obuhvata zahvata (podsustav Orljava) pušteno da prirodno teče i zavija unutar pojasa zaštitnih nasipa koji su međusobno udaljeni oko 200 metara čime je stvoren široki inundacijski pojas u kojemu postoje i znakovi sadašnje poljoprivredne proizvodnje ograničenog karaktera.


17

Slika 2.1-2. Izgled korita rijeke Londže u nereguliranom dijelu vodotoka unutar područja ekološke mreže na stajalištu 2 (gornja slika), te u reguliranome dijelu (stajalište 8) (foto: S. Dekanić)


18

Slika 2.1-3. Izgled toka rijeke Orljave između nasipa u inundacijskom pojasu (gornja slika, stajalište 12) i kod mosta u Frkljevcima gdje je korito rijeke regulirano (donja slika, stajalište 9) (foto: S. Dekanić)


19

Slika 2.1-4. Tipovi staništa prema Karti staništa RH definirani sukladno Nacionalnoj klasifikaciji staništa RH u širem okruženju obuhvata zahvata.


20

Prema karti staništa šireg područja zahvata koja je prikazana na slici 2.1-4. može se vidjeti da je obuhvat zahvata smješten u izrazito antropogeniziranom dijelu Požeške doline. Ravni tereni riječnih udolina zbog svoje su dostupnosti i dugotrajne naseljenosti ovoga područja gotovo u potpunosti privedeni poljoprivredi, ili se na njima nalaze seoska i urbanizirana područja.

Osim površina pod naseljima, u prostoru prevladavaju površine mozaici kultiviranih površina, Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama, voćnjaci, vinogradi i druge površine sličnih namjena. Tipične vizure područja prikazane su na slici 2.1-5.

Slika 2.1-5. Tipične vizure prostora u okolišu lokacije zahvata Sustav navodnjavanja Orljava-Londža

Južno od krajnjeg dijela podsustava Orljava nalaze se određene površine koje su prema karti staništa svrstane u stanišni tip vlažnih livada Srednje Europe. Na obroncima brežuljaka koji okružuju dolinu rijeke Orljave i Londže nalazi šumska vegetacija tipična za ovo podneblje i kolinsko.brežuljkasti vegetacijski pojas. Zapadno od zahvata prevladava stanišni tip srednjoeuropskih acidofilnih šuma hrasta kitnjaka te obične breze, dok se na zapadnim obroncima pretežito nalaze mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume. Osim ova dva dominantna tipa šumske vegetacije, okolni su brežuljci prekriveni i staništem na kojem dolaze mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume. Također se mozaično pojavljuju mezofilne livade Srednje Europe.

Na nereguliranim dijelovima korita rijeka Londže i Orljave obilno se pojavljuje obalna vegetacija. Prevladavaju vrbe i topole uz mjestimičnu pojavu johe i jasena.


21

2.2. Izvod iz prostorno-planske dokumentacije

Područje zahvata "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji" nalazi se gotovo u cijelosti na području Požeško-slavonske županije, a tek minimalnim svojim dijelom zadire na područje Brodsko-posavske županije (svega 0,53% od bruto površine obuhvata razmatranoga zahvata). U ovoj je studiji napravljena analiza prostorno-planske dokumentacije za cijelo područje zahvata, kako u Požeško-slavonskoj, tako i u Brodsko-posavskoj županiji. Ističemo i da je analiza usklađenosti zahvata s prostorno-planskom dokumentacijom također prethodno već obavljena tijekom izrade idejnog rješenja za SN Orljava-Londža. Utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže napravljeni su jedinstveno za cijelo područje zahvata.

Cjelokupni prostor zahvata nalazi se u prostoru koje je regulirano sljedećim dokumentima prostornoga uređenja:

o Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno uređenje, 1997; Izmjena i dopuna Strategije prostornoga uređenja Republike Hrvatske (NN 76/13))

o Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99, 84/13)

o Prostorni plan Požeško-slavonske županije (Požeško-slavonski službeni glasnik br. 5/02 i 5A/02)

o Prostorni plan uređenja grada Pleternice (Službeno glasilo grada Pleternice br. 01/06)

o Prostorni plan uređenja grada Kutjevo (Službeni glasnik grada Kutjeva, 3/07, 3/11)

o Prostorni plan Brodsko-posavske županije (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 04/01, 06/05, 11/08, 14/08 -prečišćeni tekst, 05/10, 09/12)

o Prostorni plan uređenja općine Nova Kapela (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 16/06)

Prema obavljenome pregledu svih navedenih prostorno-planskih dokumenata, utvrđeno je da je zahvat u potpunosti u skladu s prostorno-planskim odrednicama. U nastavku se donose odgovarajući izvodi iz prostorno-planskih dokumenata, te na kraju podpoglavlja i kartografski prikazi.

2.2.1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske

U ovome se podpoglavlju donose izvodi iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske koji se odnose na predmetni zahvat "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji".

4. PROSTORNO-RAZVOJNA I PLANSKA USMJERENJA

4.4. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – GLAVNE ODREDNICE RAZVITKA (PROMETNI SUSTAV, ENERGETSKI SUSTAV I VODNOGOSPODARSKI SUSTAV)

4.4.3. Vodnogospodarski sustav

4.4.3.1. Korištenje voda

Navodnjavanje zemljišta

Iako su poljodjelske površine u Hrvatskoj ugrožene od suvišnih voda, što se sustavno rješava izgradnjom odvodnih sustava, za stabilnu poljodjelsku proizvodnju potrebno je nadoknaditi deficit vode u ljetnim mjesecima.

S vodnogospodarskog stajališta postoji realna potreba navodnjavanja poljodjelskih površina. U izradi su programi navodnjavanja za sljedeća područja: područje Osječko-baranjske županije, područje Vukovarsko-Srijemske županije, područje Virovitičko-podravske županije, dio područja Požeško-slavonske županije i područje Istarske županije.


22

4.4.3.2. Uređenje režima voda

Odvodnja melioracijskih površina

Hidrotehničke melioracije obuhvaćaju izgradnju novih te dogradnju i održavanje postojećih melioracijskih sustava. Prirodna obilježja pojedinih melioracijskih sustava su polazni uvjeti za utvrđivanje mogućnosti i potrebe izgradnje sustava za hidrotehničke melioracije. Melioracijski sustav u pravilu je dio ili podsustav većih vodnogospodarskih sustava. U zadnje vrijeme odvodnja površinskih voda se rješava sustavno u sklopu ukupnih rješenja slivnih područja. Rješavanje odvodnje uvjetovano je drugim prethodnim aktivnostima koje tek trebaju stvoriti mogućnost provođenja odvodnje kao što su: izgradnja zaštitnih nasipa koji štite melioracijsko područje od poplavnih voda; izvedba lateralnih kanala čija je funkcija da štiti melioracijsko područje od brdskih voda; kanalske mreže i dr.

4.4.3.4. Zaštita voda i mora od zagađivanja

Zaštita voda prvenstveno zahtijeva optimalan tehnički i financijski način eliminacije ili smanjivanja izvora zagađenja na dozvoljene količine. Dominantan izvor zagađenja su otpadne vode i općenito otpadne tvari, ali ne smiju se zanemariti i drugi izvori zagađenja, kao ispiranje zagađenih površina, prometnica, erozija i ispiranje tla, aplikativnih sredstava u poljodjelstvu, gnojišta, prirodnih zagađenja i slično. Tu su i povremena izvanredna zagađenja i dr.

Najugroženije dionice vodotoka do sada su bile Sava na cijelom toku, a posebno nizvodno od Zagreba, izvorišno područje Mrežnice, Reka nizvodno od Jastrebarskog, Zelina nizvodno od Zeline, Lonja nizvodno od Vrbovca, Glogovnica nizvodno od Križevaca, Česma nizvodno od Bjelovara, Toplica nizvodno od Daruvara, Ilova nizvodno od Grubišnog polja, Pakra nizvodno od Lipika, Črnec nizvodno od Sesvetskog kraljevca, Kutinica nizvodno od Kutine, Šumetlica nizvodno od Nove Gradiške, Orljava nizvodno od Požege, Bosut nizvodno od Đakova i Vinkovaca, Krapina nizvodno od Zaboka i drugi manji vodotoci.

Ciljevi zaštite voda i mora:

…..

Sačuvati vode koje su još čiste (gornji tokovi, vodotoci u brdskim predjelima, a posebno podzemne vode) kao jedine rezerve za opskrbu vodom.

..…

Očuvati kvalitetu voda i mora tamo gdje ona zadovoljava propisane kriterije, provođenjem i održavanjem mjera zaštite te kontrolom rada izgrađenih objekata i uređaja za pročišćavanje zagađenih voda.

Načela i smjernice zaštite voda i mora:

Osnovno načelo strategije je načelo “održivog” razvitka, koje je definirano kao onaj razvoj koji zadovoljavanjem potreba sadašnje generacije ne ugrožava pravo i mogućnost sljedećih da to ostvare za sebe. Stoga treba ostvariti zajedničku politiku razvoja i gospodarenja vodama, posebno zaštite, polazeći od vrednovanja ciljeva razvoja i vrednovanja vodnog dobra u ostvarivanju “održivog” razvitka.

.....

Zaštitu voda treba primjenjivati globalno i kod svakog zahvata ocijeniti utjecaj, ne samo na dio prostora na koji se on odnosi, nego ocijeniti utjecaj na druge elemente i djelove prostora.

.....

Izvore ili uzroke zagađivanja treba uklanjati, sprječavati, odnosno zagađivanje smanjiti na mjestu njegova nastajanja.


23

Potrebno je osigurati i ostvariti pravilno postupanje i konačnu dispoziciju otpada.

.....

Izraditi operativne planove interventnih mjera za slučaj izvanrednih zagađenja i osposobiti se i opremiti za hitno provođenje potrebnih sanacijskih mjera.

2.2.2. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske u svezi predmetnog zahvata navodi sljedeće stavke:

3. INFRASTRUKTURNI I VODNOGOSPODARSKI SUSTAVI

3.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAVI

3.3.2. Ostali oblici korištenja voda

Navodnjavanje zemljišta predviđeno je u sklopu programa navodnjavanja koji su u izradi za: područje Osječko-baranjske županije; područje Vukovarsko-srijemske županije; područje Virovitičko-podravske županije; dio područja Požeško-slavonske županije i područje Istarske županije, a planira se izrada cjelovitog programa i za jadranske županije.

Programi navodnjavanja moraju se usuglasiti s ostalim korisnicima prostora, i ugraditi u Prostorne planove županija.

3.3.3. Uređenje režima voda i zaštita od bujica i erozija

Odvodnja hidromelioracijskih površina odnosi se na postojeće sustave izvedene na 33,5% poljodjelskih površina, 29% dijelom izgrađenih površina i potrebe izgradnje na 37,5% površina.

Budući da su u poljodjelstvu nastupile značajne promjene kroz transformaciju društvenog sektora, te postavke razvoja i uređenja poljodjelskih površina treba izraditi u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva. Posebno treba preispitati tla loših karakteristika (u smislu poljodjelske proizvodnje), koja su planirana za melioracije na većim površinama.

3.3.4. Zaštita voda i mora od zagađivanja

Očuvanje kvalitete voda i zdravlja ljudi glavni je cilj zaštite voda. Utvrđuje se potreba bržeg rješavanja zaštite voda uz novelaciju zakonske regulative i donošenja planova zaštite s jasno definiranim ciljevima i strategijom djelovanja uvažavajući materijalne i kadrovske potencijale, ekološke, urbane, gospodarske i druge potrebe razvoja.

2.2.3. Prostorni plan Požeško-slavonske županije

U Prostornom planu Požeško-slavonske županije u vezi predmetnog zahvata stoji sljedeće:

2. CILJEVI PROSTRONOG RAZVOJA UREĐENJA

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA

2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.2.2.1. Odabir prostorne strukture

Osnovni ciljevi vezani za prostornu strukturu su:

o zaštita i očuvanje zdravog okoliša i s tim u vezi uravnoteženo gospodarenje prostorom

o optimalno korištenje prostora u gospodarske i druge svrhe

o očuvanje i unapređenje prostora u skladu s rastom broja i opsega gospodarskih i drugih aktivnosti koje se odvijaju na njemu


24

o racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta

2.2.2.2. Odabir gospodarske strukture

.….

Poljoprivreda:

o unaprijediti poljoprivredu, proizvodnju hrane i razvoj sela

o razvitak poljoprivrede temeljiti na obilježjima proizvodnog prostora i njegovog bioekološkog potencijala, te primjenom suvremenih dostignuća biotehnologije i novih proizvodnih procesa, ali i agrotehničkih postupaka (hidro i agromelioracija, komasacija i sl.) radi tržišne orijentacije, a mjerama agrarne i porezne politike selektivno stimulirati određene proizvodnje i razvitak poljodjelstva u određenim područjima te proizvodnju zdrave hrane

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.2. ORGANIZACIJA I OSNOVNA NAMJENA TE KORIŠTENJE PROSTORA

Osnovnom namjenom prostora određuju se i osiguravaju površine za daljnji razvoj naselja, djelatnosti i infrastrukturnih sustava, usuglašavaju se potrebe raznih korisnika, uz nastojanja da se očuvaju prirodna i kulturno-povijesna obilježja i što manje naruši prirodna ravnoteža.

Vodne površine

Odnose se s obzirom na županiju na slivno područje Orljava – Londža i dio slivnog područja Ilova – Pakra. Za slivno područje Orljava – Londža karakteristično je da površina sliva iznosi 1580 km² na ušću u rijeku Savu, te 745 km² na ušću rijeke Londže. Dužina rijeke Orljave iznosi 86 km, dok rijeka Londža ima slivnu površinu 481 km².

…..

Planom namjene površina određeni su vodni resursi i vodne površine koje obuhvaćaju rezerve podzemne pitke vode, vodotoka, akumulacija/retencija, jezera i ribnjaka te brdske retencije, višenamjenskog iskorištavanja (vodoopskrba, energetika, ribnjačarstvo, rekreacija, navodnjavanje i dr.). U područjima rijeke Orljave i rijeke Pakre nalaze se lokacije vodonosnika podzemne pitke vode (u okolici grada Požege, Pleternice, Pakraca) te mineralne vode u bližoj okolici centra Lipika, koje svojim prostorom ne zauzimaju velike površine, ali ih treba štititi od svih mogućih urbanističkih procesa koji mogu utjecati na njihovo smanjivanje. Drugim riječima – maksimalno zaštiti podzemne vode, potrebno podrediti je sve ostale namjene te tako izbjeći mogućnost ugrožavanja ovih vodnih resursa.

3.6. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.6.2. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja)

Korištenje voda

Za područje Požeško-slavonske županije može se slobodno reći da je jedan od većih problema problem s pitkom vodom i javnim vodoopskrbnim sustavom uz ograničenost raspoloživih izvora javne vodoopskrbe. Osnovna značajka javnog vodoopskrbnog sustava su nedovoljne količine pitke vode u ljetnom period zbog povećane potrošnje i smanjena izdašnosti te neizgrađenosti javnih vodovoda za cca 30% naselja.

…..

Meliorativna odvodnja

Prvenstveno u cilju poboljšanja poljoprivredne proizvodnje izgradnjom obrambenog sistema u vidu regulacijskih zahvata, izgradnje nasipa, izvedbe lateralnih i sabirnih kanala stvaraju se


25

zatvorene površine (tzv. kazete), u koje voda ima pristup samo preko padalina ili iz podzemlja te u slučaju navodnjavanja. Unutar kaseta predviđena je mreža kanala detaljne odvodnje te drenaža za odvođenje suvišnih podzemnih voda. Prikupljena voda se kanalskom mrežom odvodi do najnižih predjela kasete, na mjesto gdje se nalazi upust u glavni recipijent. Na požeškom području odvodnja je rješavana raspodjelom kanala na području uz rijeku Orljavu do Pleternice te uz rijeku Londžu na lijevoj obali od Čaglina do Pleternice.

Navodnjavanje

Za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje navodnjavanje predstavlja značajan aspekt u razvoju, a samim tim i podizanje standarda i kvalitete življenja. Navodnjavanje predstavlja vid funkcije koja se sastoji u dodavanju (umjetnom) vode za optimalni rast i razvoj poljoprivrednih kultura, kada u tijeku vegetacijskog razdoblja nedostaje vode u tlu.

Na području Požeško-slavonske županije na projektima navodnjavanja intenzivno se radi već od izrade i donošenja „Vodoprivredne osnove sliva rijeke Orljave“ iz 1991. godine. Za područje države usvojen je "Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj" u 2005. godini (NAPNAV), a za područje Požeško-slavonske županije izrađen je projekt "Osnove navodnjavanja na području Požeško-slavonske županije", „Hidroprojekt - ing“ projektiranje d.o.o. Zagreb i „Hidroing“ za projektiranje i inženjering d.o.o. Osijek u listopadu 2005. godine. Ovaj projekt je prihvaćen u Županijskom poglavarstvu i usvojen na Županijskoj skupštini, te uz ostale raspoložive podatke i dokumentaciju predstavlja osnovu za izradu detaljnije projektne dokumentacije vezane za navodnjavanje poljoprivrednih površina u Županiji (prvenstveno onih korisnika koji su već pokazali interes za navodnjavanjem, ali i svih ostalih potencijalnih korisnika). Nastavno je moguće navesti da su izrađeni idejni/glavni projekti sustava navodnjavanja:

o Venje - Hrnjevac na max. 103 ha (I. etapa - mikroakumulacija Saračevac I. i II. etapa – 2007.g. / korisnici: OPG Enjingi -),

o Kaptol na max. 210 ha (I. etapa – 2008.g. / korisnici – Udruga vinogradara, vinara i voćara, OPG Humski),

o „Orljava – Londža“ na max 1930 ha (I. etapa - 2009.g. / korisnici: Kutjevo d.d., Hrvatski duhani, PZ Grada Pleternice i ostali),

o glavni projekt sustava navodnjavanja Ramanovci - Bektež na max. 368,5 ha (I faza – 2010.g. / korisnici: Kutjevo d.d. Kutjevo).

Prema "Osnovi navodnjavanja na području Požeško-slavonske županije" planirana područja za navodnjavanje u I. etapi (prema iskazanim namjerama korisnika) su:

- na slivnom području rijeke Orljave planirana područja za navodnjavanje u I. etapi :

o Dolina Londže i Orljave – Kutjevo d.d.

o Pleternica – Hrvatski duhani d.d.

o Ovčare Kutjevo d.d.

o Treštanovci - Grbić d.o.o.

o Kaptol – Vinogradarstvo – Musil

o Venje – Hrnjevac – Vinogradarstvo i vinarstvo Enjingi

o Sloboština – Eko imanje Mavrović

- na slivnom području Ilova – Pakra:

o Badljevačko polje, K.O. Pakrac – obiteljska gospodarstva

o Donje polje, K.O. Pakrac - obiteljska gospodarstva


26

Područja predviđena za navodnjavanje u I. etapi u sklopu navedenog dokumenta predstavlja tek mali dio površina koje je moguće navodnjavati na području Požeško-slavonske županije, a rezultat su djelatnosti Županijske uprave i Hrvatskih voda u pokušaju pronalaženja potencijalnih korisnika navodnjavanja koji svojim znanjem i sposobnostima mogu pomoći implementaciji navodnjavanja na „pokusnim“ površinama.

Naime, kako bi se odredila pogodnost potencijalnih područja za navodnjavanje, potrebno je odraditi čitav niz pripremnih radnji. Prije svega je potrebno poznavati karakteristike područja (klimatske, geološke i pedološke, hidrološke i meteorološke, ...). Određene situacije mogu predstavljati ograničenja pri planiranju sustava navodnjavanja (energetika, vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, zaštita voda, zaštita čovjekove okoline, ...). Mora se poznavati i planirano stanje sustava zaštite voda (uređenje površinskih tokova, zaštita od bujica, obrana od poplava, položaji akumulacija, meliorativna odvodnja, ...). Nakon toga se mora dati jedna opća ocjena potrebe za navodnjavanjem. Sve to skupa se teško može napraviti do detalja za jedno veliko područje kao što je Požeško-slavonska županija u cjelini, već se mogu dati samo preliminarne procjene , dok će se konačna odluka donositi planiranjem i projektiranjem točno određenih područja.

Područje planirano za navodnjavanje na razini sliva rijeke Orljave obrađeno je i priloženi u Vodoprivrednoj osnovi sliva rijeke Orljave, dok tako nešto nije među dostupnoj dokumentaciji Vodoprivredne osnove sliva rijeke Ilove i Pakre. Prema dostupnim informacijama površine na kojima postoji potreba za navodnjavanjem se nalaze u centralnom dijelu sliva rijeke Orljave i one iznose 29.237 ha.

Međutim, kako se slobodno može reći da je razvoj sustava navodnjavanja u Republici Hrvatskoj, pa i tako i u Požeško-slavonskoj županiji praktički u samim počecima, tako i gore navedeni podatak neće biti od velikog interesa. U ovom trenutku je važnije locirati područja, tj poduzeća i gospodarstva, koja su neposredno zainteresirana za razvoj sustava navodnjavanja, pa oko njih treba i početi razvijati sustave.

3.8. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Zaštita voda

Zaštita vodonosnika, crpilišta i vodozahvata predstavlja glavnu okosnicu zaštite na svim strateškim razinama od državne do županijske. Voda je postala najugroženiji čimbenik mogućeg ljudskog negativnog utjecaja. Radi sprečavanja takvih negativnih utjecaja potrebno je poduzeti određene mjere i aktivnosti na:

o Smanjenju prevelike količine nitrata u pitkoj vodi,

…..

o Buduće zone vodocrpilišta odrediti kao zaštitnu zonu isključivo takve namjene,

…..

o Pristupiti rješavanju odvodnje kroz segment kolektorske instalacije,

…..

o Pristupiti daljnjem razvoju odvodnje otpadnih voda poljoprivredno-gospodarskih i industrijsko-gospodarskih subjekata, s rješavanjem odvodnje ovisno o tehnološkim procesima pojedine proizvodnje te vršiti određenu predtretmansku obradu otpadnih voda.

2.2.4. Prostorni plan uređenja Grada Pleternice

U Prostornom planu uređenja Grada Pleternice navode se sljedeće odrednice koje se djelomično ili u potpunosti odnose na zahvate navodnjavanja na području koje regulira ovaj Prostorni plan uređenja:


27

1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA GRADA PLETERNICE U ODNOSU NA PROCTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja postojećih prostornih planova

1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99)

Osnovni ciljevi i usmjerenja

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) izrađen je na temelju Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i predstavlja temeljni dokument prostornog uređenja države. Programom se određuju dugoročni ciljevi prostornog razvoja i planiranja, u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim, kulturnim i svakim drugim razvojem. Prostor Republike Hrvatske podijeljen je u tri velika područja, koje čine grupe županija, pri čemu se Požeško-slavonska županija nalazi u grupi županija istočne Hrvatske. Uređenje ovog prostora osobito je značajno za uravnotežen razvoj Hrvatske i uvjetuju ga:

o koridori transeuropske, magistralne i regionalne infrastrukture

o riječni tokovi Dunava, Save i Drave

o kompleksno uređenje poljoprivrednih površina

o bogatstvo šuma

o potreba revitalizacije ruralnog prostora

o usmjerenje na razvoj izletničkog, zdravstveno-rekreacijskog, tranzitnog i lovnog turizma

Razvitak istočnog dijela ovog područja, treba promatrati kroz snažnije i neposrednije uključivanje u srednjoeuropsko gospodarsko-prometne sustave, kulturnu suradnju te unapređenje stanja okoliša i uređenje graničnog područja.

1.1.3.2. Obveze iz Prostornog plana Požeško-slavonske županije (PSSG 5/02 i 5A/02)

Prostorni plan Požeško-slavonske županije izrađen je u skladu sa Strategijom i Programom uređenja Države (NN 50/99) i usklađen je sa prostornim planovima susjednih županija. Prostorni plan Županije je uvažavanjem prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti razradio načela prostornog uređenja i utvrdio ciljeve prostornog razvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora. Plan utvrđuje prostornu i gospodarsku strukturu Županije, sustav središnjih naselja, sustav razvojne regionalne infrastrukture, osnove za uređenje i zaštitu prostora, mjerila i smjernice za očuvanje i unapređenje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za županiju.

…..

Poljoprivreda u strukturi ukupnog gospodarstva Grada Pleternice čini najveći dio, s obzirom da Grad Pleternica raspolaže s više od 10.000 ha poljoprivrednih površina, od čega na obradive površine otpada preko 7.000 ha. Na temelju ovih resursa u budućnosti se može očekivati:

o daljini razvoj i unapređivanje ratarske proizvodnje (pšenica, kukuruz, industrijsko bilje, krmno bilje, povrće i drugo), ali uz veća ulaganja, hidromelioracije, drenaže, odvodnju i navodnjavanje,

o okrupnjavanje posjeda,

o ostvarivanje visokih prinosa boljim korištenjem naučnih dostignuća,

o proizvodnja zdrave hrane u sklopu poljoprivrednih posjeda,

o intenzivnija proizvodnja mesa i mlijeka razvojem stočarskih mini-farmi, te stvaranjem uvjeta za konjogojstva, ovčarstva, pčelarstva i ribnjačarstva,


28

o razvoj osnovnih stada u stočarstvu, peradarstvu i pčelarstvu.

…..

Zaštitu od voda treba provoditi rekonstrukcijom i izgradnjom obaloutvrda, regulacijskih radova i nasipa uz sve vodotoke. Zaštita od štetnog djelovanja voda mora ići u dva pravca:

o izgradnjom obrambenih linija i odvodne kanalske mreže na ugroženim područjima,

o izgradnjom višenamjenskih akumulacija/retencija u višim dijelovima sliva.

Zahvati na melioracijama su se odvijali izgradnjom melioracijskih kanala na području uz rijeku Orljavu i rijeku Londžu. Za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje navodnjavanje predstavlja značajan aspekt u razvoju, a samim tim i podizanje standard kvalitete življenja. Navodnjavanje predstavlja vid funkcije koja se sastoji u dodavanju (umjetnom) vode za optimalni rast i razvoj poljoprivrednih kultura, kada u tijeku vegetacijskog razdoblja nedostaje vode u tlu.

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

Poljoprivreda

Poljoprivreda još uvijek predstavlja značajnu gospodarsku granu. Od ratarskih kultura, prema podacima iz 2003. godine, na obiteljskim gospodarstvima najviše su zastupljene žitarice – najviše kukuruz i pšenica, kojima je bilo zasijano 3.421 ha. Nakon toga su slijedile površine pod raznim vrstama povrća (530 ha), krmnim biljem (516 ha), te krumpirom (272 ha), duhanom (179 ha) i uljanim sjemenjem i plodovima (100 ha). Od ukupne površine oranica, vrtova i povrtnjaka od 5.402 ha ukupno je bilo zasijano 4.986 ha ili čak 92,3 %.

Poljoprivredne površine (oranice i vrtovi, voćnjaci i vinogradi) zauzimaju 7.723 ha ili cca 39% ukupne površine Grada Pleternice, te predstavljaju osnovu kvalitetne primarne proizvodnje žitarica, povrća, voća, stočne hrane i industrijskih kultura, za što postoje veoma povoljni uvjeti. Naročiti značaj u razvoju poljoprivredne proizvodnje u budućnosti pružaju mogućnosti kontrolirane proizvodnje zdrave hrane, što uključuje biljnu proizvodnju bez primjene umjetnih sredstava, te ekstenzivno stočarstvo.

Postojeća struktura poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava je rezultat agrarne politike nakon II. svjetskog rata koja je limitiranjem veličine zemljišnog posjeda dovela do prekomjerne usitnjenosti obiteljskih gospodarstava koja ne mogu osigurati racionalnu i konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju, korištenje poljoprivredne mehanizacije i radne snage. Usprkos ograničenjima poljoprivredni sektor karakterizira visok stupanj tehničko-tehnološke stručnosti i osposobljenosti, no potrebno je postići maksimalnu iskorištenost zemlje, strojeva, radne snage, znanja i proizvodno-tehnološkog iskustva. Najperspektivnija su ratarsko-stočarska obiteljska gospodarstva koja će morati pratiti tržišne zahtjeve i prema njima odrediti strukturu proizvodnje (proizvodnja stočne hrane za vlastite potrebe, veća sjetva industrijskog bilja i sl.). Manja obiteljska poljoprivredna gospodarstva moraju se orijentirati na radno intenzivnu proizvodnju kao što su uzgoj povrća, voća i cvijeća, sitno stočarstvo, kooperativna proizvodnja za poznatog kupca i sl.


3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja)

3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda

Zaštita voda

Mada su već evidentirana zagađenja vodotoka na području sliva rijeke Orljave, vodotoci sliva svrstani su u I. vrstu za gornje tokove vodotoka, dok u donjim tokovima su svrstani u II. vrstu. U pojedinim dionicama kod niskih vodostaja vodotoci su u IV i V. vrsti. Postoji široki spektar zagađivača vodotoka pa su zagađenja nastala:


29

o direktnim ispuštanjem komunalnih otpadnih voda bez čišćenja,

o direktnim ispuštanjem otpadnih voda bez predtretmana tehnoloških otpadnih voda u industriji, radom pogona male privrede, farmama i mini farmama,

o ispiranjem stajskih i mineralnih gnojiva, te nekontroliranom uporabom pesticida s poljoprivrednih površina,

o zagađenjem oborinskih voda s prometnica i drugih manipulativno-prometnih površina, zagađenjem s deponija komunalnog otpada i dr.

Područje zaštite voda predstavlja skup pokazatelja koji predstavljaju kriterije za razvrstavanje voda po kvaliteti. Tako prema stupnju zagađenja, a na osnovu normativa, vrši se podjela voda na vrste. Površinska i podzemna voda se može svrstati u pet glavnih vrsta, temeljem Uredbe o klasifikaciji voda.

Zaštita podzemnih voda

Podzemne vode predstavljaju glavni rezervoar voda iz kojih se crpe ili će se crpiti najveće količine voda. Zalihe voda su relativno male, jer su vodonosni slojevi relativno plitki. Zone crpilišta su nepovoljno smještene u prostoru u smislu zaštite, te su mogućnosti zagađivanja, s obzirom da su crpilišta omeđena prometnicama i neposredno ugrožena od raznih utjecaja realne. Osjetljivost zona crpilišta je vrlo velika i zbog toga je potrebno vršiti zaštitu područja, jer u slučajevima ekološke katastrofe, može doći do zagađivanja takvih razmjera da crpilišta budu neupotrebljiva dugi niz godina. Kod eksploatacije podzemnih voda uglavnom se iskorištavaju dinamičke rezerve vode iako se često dešava da se zadire i u zonu statičkih rezervi, ukoliko one

zadovoljavaju kriterije crpljenja. Stoga je neophodno potrebito izvršiti sva potrebna mjerenja rezerve podzemne vode, jer nije povoljno kad se zahvaća područje statičkih rezervi podzemnih voda.

Melioracijska odvodnja

Prirodni uvjeti zbog kojih može doći do pojave viška vode na zemljištima poljoprivredne proizvodnje su oblik reljefa, nepropusnost tla, hidrogeološke karakteristike, velike količine oborina te plavljenja vodotocima koji prolaze kroz područje. Za korištenje poljoprivrednih površina od presudne je važnosti zaštita površina od poplava i stupanj provedenih hidromelioracijskih radova. Odvodnja poljoprivrednih površina nije zadovoljavajuće riješena, a i teškoće održavanja hidromelioracijskih sustava u poslijeratnim godinama bitno ugrožavaju njegove funkcije.

U cilju poboljšanja poljoprivredne proizvodnje izgradnjom obrambenog sistema u vidu regulacijskih zahvata, izgradnje nasipa, izvedbe lateralnih i sabirnih kanala stvaraju se zatvorene površine (tzv. kazete), u koje voda ima pristup samo preko padalina ili iz podzemlja te u slučaju navodnjavanja. Unutar kaseta predviđena je mreža kanala detaljne odvodnje te drenaža za odvođenje suvišnih podzemnih voda.

Prikupljena voda se kanalskom mrežom odvodi do najnižih predjela kasete, na mjesto gdje se nalazi upust u glavni recipijent. Za pleterničko područje drenažna odvodnja je rješavana rasporedom kanala na području uz rijeku Orljavu do Pleternice. Drenaža je zastupljena na vrlo malom prostoru, pa za buduće radove treba poštovati preporuke iz hidropedološkog i melioracijskog izvještaja Vodoprivredne studije, kojom su na području Požeštine planirane površine za dreniranje u vlasništvima individualnih korisnika od ukupno cca. 35.000 ha oranica.

Navodnjavanje zemljišta

Poljoprivredne površine ugrožene su kako od suvišnih voda tako i od nedostatka vode u ljetnim mjesecima. Za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje navodnjavanje predstavlja značajan aspekt u razvoju, a samim tim i podizanje standarda i kvalitete življenja. Navodnjavanje predstavlja vid funkcije koja se sastoji u dodavanju (umjetnom) vode za optimalni rast i razvoj


30

poljoprivrednih kultura, kada u tijeku vegetacijskog razdoblja nedostaje vode u tlu. Za područje Požeštine temeljem prikupljene dokumentacije i podloga izvršena je podjela na četiri područja i to: zapadno, centralno, istočno i južno kao i po manjim cjelinama, irigacionim jedinicama, unutar tih područja. Analize bazirane na potrebama i mogućnostima za navodnjavanje poljoprivrednih površina u slivu rijeke Orljave ukazale su na sljedeće:

o potreba za navodnjavanjem postoji ali kao dopunska mjera razvoju poljoprivredne proizvodnje,

o potrebna jedinična količina vode u razmjeru 1.500 do 2.500 m³/ha godišnje može zadovoljiti potrebe za vodom svim kulturama

o površine na kojima postoji potreba za navodnjavanjem se nalazi u centralnom dijelu sliva rijeke Orljave i one iznose 29.237 ha

o izvori navodnjavanja su isključivo akumulacije raznih veličina kojim bi se moglo osigurati cca 77x106 m³ kvalitetne vode za potrebe navodnjavanja.


3.7.3. Vode

…..

Osnovni smjerovi rješavanja problematike zaštite voda od zagađenja su:

o zaštita voda od zagađenja otpadnim vodama domaćinstava – izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u naseljima

o zaštita voda od zagađenja otpadnih voda u gospodarstvu – izgradnjom zasebnih sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda ili priključivanjem na mjesne sustave odvodnje uz prethodni tretman otpadnih voda, sukladno tehnološkom procesu

o zaštita voda od onečišćenja neprimjerenom primjenom agrotehničkih sredstava – upoznavanjem poljoprivrednika s negativnim efektima primjene mineralnih gnojiva i pesticida, a naročito stimuliranjem proizvodnje tzv. “zdrave hrane”, netretirane kemijskim dodacima

o zaštita voda u slučaju ekscesnih situacija (havarije) na kritičnim točkama i pravcima u prostoru (cestovne i željezničke prometnice) – donošenjem plana intervencija u slučaju incidentnih situacija.

2.2.5. Prostorni plan uređenja Grada Kutjeva

U Prostornom planu uređenja Grada Kutjeva navode se sljedeće odrednice vezane uz karakter predloženoga zahvata:


3.8.3. Vodnogospodarski sustav

U svakodnevnoj praksi obavljanja poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama djelatnost vodnoga gospodarstva , pored ostalog rješava:

o zaštitu od štetnog djelovanja voda (uređenje vodotoka i drugih voda uz zaštitu od štetnog djelovanja voda što podrazumijeva: obranu od poplava i leda, zaštitu od erozija i bujica, melioracijsku odvodnju),

o korištenje voda (vodoopskrba, korištenje voda za melioracijsko navodnjavanje, korištenje voda za plovidbu, korištenje voda za uzgoj riba, korištenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene),

o zaštitu voda od onečišćenja


31

3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda

Stanje uređenosti vodotoka i voda na području Grada Kutjeva i šire je takvo da sustav, s većim ili manjim problemima, funkcionira, no ne u optimalnim uvjetima. Iako su na gotovo svim vodotocima vršeni regulacijski zahvati pa su oni, dijelom, regulirani. Na području Grada vodotoci su bujičnog karaktera, formiraju se na strnim obroncima planina, koji prelaze u središnji plato blago nagnut prema samoj dolini. Kao posljedica prirodnih osobitosti dolazi do čestog izlijevanja vode pri pojavi maksimalnih kiša. Nakon pojave takvih kiša dolazi relativno brzo do formiranja poplavnih voda bujičnog karaktera, koji u osnovnom koritu izazivaju potoke veće od kapaciteta korita vodotoka za provođenje, pa dolazi do izlijevanja.

Na području Grada izvedeni su regulacijski radovi na najugroženijim i najosjetljivijim dijelovima toka vodotoka: potok Kutjevačka Rika, Dragaljevački (Bekteški) potok, potok Tomačevac, potok Vrbova i dr. Opća značajka izvedenih zahvata jest parcijalnost rješenja koja zbog različitog pristupa i kriterija nisu mogla dati danas zadovoljavajuću sigurnost branjenih područja. Isticana pretpostavka da će se povećana sigurnost postići u budućnosti izgradnjom objekata za redukciju velikih voda u slivu, nije se do danas ostvarila. Naselja u Gradu Kutjevo su djelomično zaštićena od velikih voda, ovisno o lokaciji, a poželjno bi bilo područje svakog naselja zaštititi na 50 godišnju veliku vodu, a poljoprivredne površine na 25 godišnju veliku vodu . Korita vodotoka Orljave, Londže i pritoka nisu u stanju primiti svu vodu za koju se propisuje veća sigurnost, nego je potrebno izvestj redukciju odgovarajućim građevinama.

Vodoprivredna osnova sliva rijeke Orljave iznosi kao rješenje ovog problema prvenstveno gradnju akumulacija koje trebaju imati višenamjensko značenje. Rješenje zaštite od poplava u slivu dakle, sadržano je u Vodno gospodarskoj (Vodoprivrednoj) osnovi sliva rijeke Orljave iz 1990. godine, a planira se kombinacijom sustava klasičnog načina rješavanja regulacijskim zahvatima te redukcijom voda u brdskom dijelu sliva. Na slivu su pronađene vrlo povoljne lokacije a osigurani retencijski prostor omogućava znatnu redukciju voda. Uz ovo rješenje planira se i klasična zaštita od poplava izgradnjom spojnih i lateralnih kanala, uređenjem korita vodotoka i izgradnjom nasipa.

Erozija je hidrogeološki proces koji prvenstveno ovisi o morfologiji terena: nagnutosti terena, erodibilnosti geološke podloge te intenzitetu oborina. Erozija zemljišta i pojava bujičnih tokova međusobno su povezane pojave. Erozija stalno djeluje na cijeloj površini sliva s različitim intenzitetom, a pojava bujica direktna je posljedica erozije, jer su erozijom ugrožena područja glavni izvor nanosa koji daje razornost bujicama. Erozijski procesi podložni su promjenama ovisno o stanju tla i vegetacije te načinu iskorištavanja zemljišta na slivu.

Obzirom da je dio Grada zahvaćen procesima erozija i bujičnom aktivnošću vodotoka to je nužno protuerozijskim radovima ove procese staviti pod kontrolu. Osnovne smjernice za sprječavanje i sanaciju erozija i bujica na području Grada obuhvaćaju: prikupljanje svih potrebnih podataka te izradu i vođenje katastra bujica i bujičnih tokova te erozijskih područja;

o dugoročno planiranje zajedničkog rješavanja zaštite od erozija sa šumarstvom, poljodjelstvom i drugim zainteresiranim;

o zajedno sa šumarstvom i poljodjelstvom utvrditi područja zabrane sječe i čišćenja šuma ugroženih područja;

o kontinuirano raditi na biološkim radovima koji podrazumijevaju: (1) pošumljavanje s vrstama i grmolikim raslinstvom koje je autohtono uz istovremeno terasiranje gdje je to moguće, resekcionu sječu šikara i zapuštenih šuma, melioracije pašnjaka i suvrata, (2) podizanje retencionih voćnjaka s medonosnim drvećem i šibljem, na poljoprivrednim površinama konturno oranje i konturno pojasnu obradu nagnutih terena i zamjenu ratarskih kultura višegodišnjim kulturama, pri tome se podrazumijeva i oranje paralelno sa slojnicama, a ne okomito na njih, sistematizaciju proizvodnih površina, sadnju vinograda u redovima paralelnim sa slojnicama, zatravnjivanje uz odvodnjavanje i


32

konzervaciju vlageNavedenim biološkim mjerama smanjiti će se koeficijent otjecanja, erozijski procesi svesti na najmanju mjeru a ekstremne protoke velikih voda postati manje.

o nastaviti s izgradnjom retencija i eventualno akumulacija. Planom se utvrđuje potreba da se potencijalne lokacije ovih građevina daljnjim aktivnostima (detaljnim analizama i projektima za svaku lokaciju) egzaktno utvrde;

o nastaviti s izvođenjem radova hidrotehničkog karaktera tj. građevinskim radovima u koritu bujica i neposrednom okolišu, kojima će se brdske vode na najbolji način odvesti u recipijente;

o izraditi operativne planove, projekte i ostalu potrebnu dokumentaciju za radove i građevine za sprječavanje štetnog djelovanja erozija i bujica.

Zakonom o vodama definiran je inundacijski pojas na vodotocima i drugim ležištima voda u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda. Razlikuje se uređeni i neuređeni inundacijski pojas s obzirom na postojanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina. U predmetnom pojasu po odredbama Zakona o vodama, zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda. Sve zemljišne čestice u utvrđenom uređenom i neuređenom inundacijskom pojasu, od vanjske granice pojasa do korita vodotoka imaju svojstvo vodnog dobra. Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu i koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama. Na području Grada tek predstoji određivanje inundacijskog pojasa uz vodotoke i druga ležišta voda. Planira se pojas širine 10 m za vodotoke i kanale I reda, računajući od gornjeg ruba korita kanala. Vodotoci na području Grada Kutjeva nemaju energetski potencijal dovoljan za proizvodnju električne energije pa se niti ne planiraju građevine za njezino pridobivanje. Plovidba vodotocima Grada nije moguća.

3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Melioracijski sustav u pravilu je dio ili podsustav većih vodno gospodarskih sustava. Pri rješavanju melioracijske problematike potrebno je sagledati sve utjecaje koji su u svom djelovanju ovisni jedan o drugom, a krajnji im je cilj povećanje produktivnosti tla. Dakle, teži se sveobuhvatnom rješavanju pri čemu je osnovno uređenje glavnih odvodnih recipijenata.

Odvodnja

Samo je središnji i južni dio Grada Kutjeva unutar melioracijskog područja sliva rijeke Orljave. Riječ je o području uglavnom južno od ceste Stražeman-Vetovo-Kutjevo-Bektež čija se gornja topografska granica kreće oko 200 m.n.m. Ovo područje je identificirano kao područje na kojem su izgrađeni ili postoji potreba za izgradnjom sustava melioracijske odvodnje radi unapređenja poljoprivredne proizvodnje. Postojeći sustav (izgrađeni) ne funkcionira zbog neodržavanja pa je u idućem razdoblju planirana sanacija postojećeg sustava bez dogradnje novih objekata. Nakon uspostave funkcionalnog stanja postojećeg sustava u cijelom slivu Orljave pristupilo bi se aktivnostima na izgradnji novih objekata. Program daljnjeg razvitka melioracijskih sustava treba donijeti na temelju analize svih činitelja koji utječu na funkcioniranje sustava odnosno usklađen s programom razvoja sustava zaštite od štetnog djelovanja voda, korištenja voda i zaštite voda na cijelom slivnom području Orljava-Londža. Planom se dakle, predviđa sanacija, zahvati na optimalnom održavanju (tehničko i gospodarsko održavanje) i za funkcioniranje sustava nužna dogradnja vodnih građevina za melioracijsku odvodnju.

Navodnjavanje

Iako su poljodjelske površine još uvijek povremeno ugrožene od suvišnih voda za stabilnu poljodjelsku proizvodnju rješavanje problema viška vode nije dostatno već je potrebno i nadoknaditi deficit vode u ljetnim mjesecima. Problem navodnjavanja posebno je izražen u


33

sušnim godinama kada su zbog nedostatka vode u tlu, unatoč ulaganja urodi slabi. Naime, iako je raspored oborina u toku godine dobar, odstupanja od prosječnih veličina su velika tako da sušnom mjesecu prethode i ostali sušni. Veliki dio godišnjih oborina oteče, a mogao bi se vodno gospodarski iskoristiti izgradnjom kompleksnih sustava kojima bi se korigirao i hod protoka koji nije povoljan. Stoga je postojeća mikroakumulacija “Kuštrevac” kao i planirana izgradnja akumulacija (izvan područja Grada) značajna i kao izvorište voda za natapanje.

Kako bi se utvrdili ostali načini i mogućnosti natapanja (izvorišta vode) i površine koje bi bile podvrgnute ovom vidu poboljšanja uvjeta rasta kultura nužno je izraditi odgovarajuću dokumentaciju (studiju natapanja te idejni projekt natapanja). Na tom tragu u izradi je Studija o mogućnosti navodnjavanja poljoprivrednih površina na području Požeško-slavonske županije kojom će se predložiti osnove melioracijskog sustava za navodnjavanje.


3.10.1. Mjere zaštite voda

Kvaliteta vode vodotoka i kanala je pod utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju s oraničnih površina na kojima se pak primjenjuju pesticidi, mineralna i organska gnojiva, kao i ostale agrotehničke mjere, te otpadnih voda naselja, koja svoje otpadne vode, najčešće, bez prethodne obrade upuštaju u vodotoke, te otpadnih i ostalih voda značajnijih pojedinačnih zagađivača koji nemaju uređaje za prethodno čišćenje svojih zagađenih voda.

Generalno zaštita voda treba se provoditi uz uvažavanje principa:

o treba sačuvati vode koje su još čiste; treba dosljedno provoditi propisane mjere zaštite izvorišta za javnu vodoopskrbu (Kutjevačka Rika i sva ostala izvorišta),

o za utvrđene vodonosnike, perspektivne za korištenje vode, potrebno je riješiti zaštitu ležišta vode izgradnjom sustava za odvodnju, zabranom odlaganja otpada,

o na području vodonosnika je potrebno riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda stanovništva, industrije unutar građevinskog područja, te osobito farmi van građevinskih područja,

o treba spriječiti nastajanje zagađenja na malim vodotocima gdje uslijed moguće koncentracije zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite prelaze tehničke ili ekonomske mogućnosti,

o započeto planiranje i izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda naselja potrebno je ubrzano nastaviti,

o upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim poljoprivrednim površinama treba racionalizirati na način da se uz najmanju upotrebu postignu traženi učinci,

o treba sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja vode za piće na postojećim izvorištima voda za opskrbu vodom;

o poljoprivrednu proizvodnju u zaštitnim sanitarnim zonama izvorišta vode za piće treba prilagoditi uvjetima zaštite radi smanjenja prevelike količine nitrata u pitkoj vodi i to na način da se uvede kontrola upotrebe količine i vrsta zaštitnih sredstava, što je ujedno jedan od preduvjeta za orijentaciju na proizvodnju zdrave hrane (prioritetno unutar zaštitnih zona vodocrpilišta);

o započeti s izgradnjom sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda u naseljima Grada koja do sada nisu rješavala ovo značajno pitanje kvalitete življenja.

o treba uklanjati izvore zagađivanja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu njegova nastajanja,

o treba spriječiti nastajanje zagađenja na malim vodotocima, gdje uslijed moguće koncentracije zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite prelaze tehničke ili ekonomske mogućnosti.


34

o hitno (što je moguće prije) treba riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata (identifikacija zagađivača, njihovo uklanjanje ili provođenje zaštitnih mjera s naglaskom na dugoročno rješavanje problema izgradnjom uređaja za čišćenje otpadnih voda i/ili uvođenjem "čiste" tehnologije u proizvodne procese);

o gospodarski subjekti priključeni na sustav javne odvodnje obvezatno moraju, primjereno tehnološkim procesima proizvodnje, kvalitetu otpadnih voda dovesti na razinu podobnu za upuštanje u odvodni sustav. Ovo podrazumijeva izradu uređaja za prethodno čišćenje otpadnih voda svugdje gdje izlazne otpadne vode ne odgovaraju traženoj kvaliteti,

o kvalitetu površinskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta kojima se u vode unose zagađenja,

o treba kontinuirano raditi na sprečavanju nastajanja nekontroliranih (divljih) odlagališta otpada,

o treba načiniti katastar značajnijih zagađivača vodotoka.

2.2.6. Prostorni plan Brodsko-posavske županije

Prema kartografskom prikazu korištenja i namjene prostora danom na slici 2.2-6. može se vidjeti da je mali dio planiranoga zahvata koji se nalazi na području Brodsko-posavske županije smješten u prostoru određenome kao obradivo tlo.

U Prostornom planu Brodsko-posavske županije navode se sljedeće odrednice vezane uz karakter predloženoga zahvata:

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU

Članak 45.

Razvoj poljoprivrede treba temeljiti na suvremenim tehnološkim načelima i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

6. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU

6.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

6.3.3. KORIŠTENJE VODA

Članak 147.

Natapanje je potrebna mjera korekcije vodozračnog režima poljoprivrednih površina Županije. Stoga je nužno izradom odgovarajuće studijske i projektne dokumentacije utvrditi mogućnosti korištenja ove mjere, prostore obuhvata, izvorišta vode i sustave za natapanje.

10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

10.2. VODE

Članak 213.

Radi zaštite podzemnih vodonosnih horizonata i vodotoka potrebno je uvesti kontrolu nad upotrebom količine i vrste zaštitnih sredstava u poljoprivredi. Količina tih kemijskih zagađivača mora se smanjiti njihovom pravilnom upotrebom i redukcijom samo na površine koje imaju potrebu za dodatnim prihranjivanjem te ih kombinirati s gnojivom organskog podrijetla.


35

2.2.7. Prostorni plan uređenja općine Nova Kapela

Na slici 2.2.-7. prikazana je kartografski namjena i korištenje zemljišta kako je određena prema Prostornom planu uređenja općine Nova Kapela. Prema navedenome prikazu može se vidjeti da je mali dio zahvata koji se nalazi na prostoru općine Nova Kapela prema prostornome planu naimjenjen poljoprivrednoj proizvodnji.

Predmetna je površina jednim svojim dijelom kategorizirana kao vrijedno obradivo tlo (P2), dok je ostatak površine svrstan u kategoriju PŠ – ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište. Terenskim pregledom ustanovljeno je da na predmetnoj površini nema šumskih sastojina, već se u potpunosti radi o poljoprivednom zemljištu.

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA

Razgraničenje javnih prometnih površina, površina određenih za gradnju građevina gospodarskih djelatnosti, građevinska područja naselja te šumskih i poljoprivrednih površina, kao i površina za šport i rekreaciju prikazano je na kartografskom prikazu "Korištenje i namjena prostora".

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

Smjernice za građenje izvan građevinskih područja

Članak 7.

Izvan građevinskih područja naselja može se planirati gradnja u skladu s vrijednostima i osobitostima prostora i to:

a) na poljoprivrednom zemljištu kojeg čine:

o - zemljište privedeno do visokoproduktivnog stanja,

o - uređeno zemljište planirano za visoku produktivnost,

o - zemljište visokoproizvodnog potencijala,

mogu se graditi:

o - gospodarske i uz njih stambene građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti,

o - građevine prometne, energetske, komunalne i druge infrastrukture,

o - ...

b) na ostalom poljoprivrednom zemljištu mogu se graditi:

o - gospodarske i stambene građevine u funkciji poljoprivredne proizvodne djelatnosti za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma,

o - ...


36

Slika 2.2-1. Prikaz korištenja i namjene prostora/površina prema Prostornom planu Požeško-slavonske županije (Požeško-slavonski službeni glasnik br. 5/02 i 5A/02)


37

Slika 2.2-2. Prikaz uvjeta korištenja i zaštite prostora prema Prostornom planu Požeško-slavonske županije (Požeško-slavonski službeni glasnik br. 5/02 i 5A/02)


38

Slika 2.2-3. Prikaz korištenja i namjene prostora prema Prostornom planu uređenja Grada Pleternice (Službeno glasilo grada Plerernice br. 01/06)


39

Slika 2.2-4. Prikaz uvjeta korištenja prostora prema Prostornom planu uređenja Grada Pleternice (Službeno glasilo grada Plerernice br. 01/06)


40

Slika 2.2-5. Prikaz korištenja i namjene prostora prema Prostornom planu uređenja Grada Kutjevo, I. Izmjene i dopune ((Službeni glasnik grada Kutjeva, 3/07, 3/11)


41

Slika 2.2-6. Prikaz korištenja i namjene prostora/površina prema Prostornom planu Brodsko-posavske županije (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 04/01, 06/05, 11/08, 14/08 -prečišćeni tekst, 05/10, 09/12)

LOKACIJA DIJELA ZAHVATA


42

Slika 2.2-7. Prikaz korištenja i namjene prostora/površina prema Prostornom planu uređenja općine Nova Kapela (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 16/06)


43

2.3. Opis zahvata

Opis predmetnog zahvata za potrebe ove studije preuzet je gotovo u cijelosti iz Idejnog rješenja "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji" (Vodoprivredno-projektni biro d.d., Zagreb, rujan 2013.). Ovo je Idejno rješenje prvotno trebalo predstavljati nastavak izrade projektne dokumentacije na temelju "Idejnog projekta sustava navodnjavanja Orljava-Londža na max. 1930 ha" (Institut IGH d.d. Zagreb, 2009). Međutim, u pripremnome dijelu izrade projektne dokumentacije, odnosno provjere postavki, mogućnosti i ograničenja tehničkog rješenja danog u navedenom idejnom projektu, došlo se do zaključka, u dogovoru sa svim zainteresiranim dionicima, da je potrebno izvršiti novelaciju Idejnog projekta koja će prije svega rezultirati manjim brojem zahvata unutar korita rijeka Orljave i Londže, ali i bitnom smanjenju investicijskih troškova sustava.

2.3.1. Osnovni razlozi za definiranje nove koncepcije sustava navodnjavanja

U početnoj fazi izrade Idejnog rješenja, projektni je tim u više navrata obišao detaljno sve površine obuhvaćene projektom navodnjavanja Orljava-Londža, te sve lokacije zahvatnih objekata za crpljenje vode koje su idejnim projektom bile definirane kao mjesta unutar korita Orljave i Londže za korištenje vode na proizvodnim tablama. Detaljno su detektirani svi postojeći hidrotehnički objekti od mogućeg interesa za sustav navodnjavanja, te je uočeno da je na cijelom području obuhvata izvedena kanalska mreža za melioracijsku odvodnju, čiji se kanali višeg reda zbog svoje konfiguracije i dimenzija mogu iskoristiti za novo hidrotehničko rješenje koje se ne bi baziralo na zahvaćanju vode direktno iz korita Londže i Orljave vodotoka, već zahvaćanjem iz postojeće kanalske mreže.

Analizom prikupljenih podataka utvrđeni su sljedeći osnovni razlozi zbog kojih je bilo opravdano izvršiti novelaciju Idejnog projekta iz 2009. godine:

o Izvedbom velikih pregrada za zahvate vode u koritima Orljave i Londže koji su bili predviđeni prethodnim Idejnim projektom stvorila bi se svojevrsna umjetna regulacija korita oba vodotoka koja može imati negativne utjecaje (npr. stvaranje uspora i nekontroliranog podizanja vode, naročito uzvodno od spoja Orljave i Londže prema gradu Pleternici).

o Akumulacija Panonka koja je bila predviđena kao izvor vode nije pogodna za skladištenje dovoljnih količina vode i korištenje za navodnjavanje zbog problematičnih imovinsko-pravnih odnosa koje nije bilo moguće riješiti.

o Veliki broj predviđenih crpnih stanica (10 CS) zahtjeva znatna ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu (trafostanice, opskrbni vodovi).

o U međuvremenu od kada je predan idejni projekt 2009. godine došlo je do promjene važećeg prostornog plana uređenja Grada Pleternice (izmjene i dopune iz listopada 2012. godine), te je u koridoru planiranog sustava navodnjavanja, odnosno uz lijevu obalu rijeke Londže u prostorni plan uvrštena brza cesta Našice-Pleternica-Lužani. Ova prometnica predstavlja bitna ograničenja za projektirani sustav navodnjavanja iz Idejnog projekta, jer se crpne stanice planirane s lijeve obale Londže ne bi mogle izvesti kako je planirano, već bi se morale značajnije pomaknuti od lijevog nasipa Londže, ali i planirane ceste čime se tehničko rješenje lokalnih zahvata poskupljuje i komplicira u izvedbi.

Nasuprot prethodno iznesenim ograničenjima, uočen je potencijal za izvođenje sustava navodnjavanja koji predstavljaju već izgrađeni otvoreni (lateralni i sabirni) kanali koji se mogu iskoristiti za dopremu i akumuliranje vode za potrebe navodnjavanja:

o Za podsustav Londža, na južnom rubu poljoprivrednih površina s lijeve strane rijeke Londže proteže se cijelom dužinom lateralni kanal koji je projektiran prije više od 30 godina kao dovodni kanal za tada planirane ribnjake, koji su bili predviđeni na mjestu današnjih komasiranih, okrupnjenih tabli kombinata Kutjevo. Lateralni kanal je projektiran tako da ima


44

spoj s rijekom Londžom uzvodno od poljoprivrednih površina obuhvaćenih projektom, te protežući se po rubnom južnom djelu područja ponovni spoj s rijekom Londžom nizvodno od poljoprivrednih površina kombinata Kutjevo obuhvaćenih projektom.

o Za podsustav Orljava, s lijeve i desne strane rijeke Orljave izvedena je detaljna mreža otvorenih kanala. Sabirni kanali uz desnu i lijevu obalu mogu se koristiti za akumuliranje vode za potrebe navodnjavanja.

Korištenje postojećih lateralnih i sabirnih kanala daje mogućnost ranijeg uvođenja navodnjavanja na pojedine parcele. Naime, korisnici bi mogli početi s navodnjavanjem dijela površina spajanjem tifona direktno na mobilne crpke odmah po izgradnji ustava i vodozahvata na lateralnom kanalu, ne čekajući izgradnju cijele tlačne mreže.

Zbog svega navedenog, u svrhu odabira najpovoljnijeg tehničkog rješenja, razmatrana je nova koncepcija sustava navodnjavanja Orljava-Londža kojom je analizirano više varijanti dovoda i distribucije vode za navodnjavanje. U nastavku se detaljno opisuje odabrano optimalno tehničko rješenje koje se nalazi u Idejnom rješenju sustava navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji.

2.3.2. Ulazni podaci za izradu Idejnog rješenja SN Orljava-Londža

Za potrebe novelacije provedena je analiza ulaznih podataka mjerodavnih za dimenzioniranje sustava za navodnjavanje. Detaljno su pregledani korišteni ulazni podaci pri izradi Idejnog projekta iz 2009. godine, te su ažurirani sukladno novim saznanjima i smjernicama.

U nastavku će se prikazati sljedeći mjerodavni ulazni podaci koji su korišteni u izradi Idejnoga rješenja noveliranoga sustava navodnjavanja Orljava-Londža:

o Područje obuhvata

o Postojeća i planirana struktura poljoprivredne proizvodnje

o Bilanca raspoloživih i potrebnih količina vode za navodnjavanje

2.3.2.1. Područje obuhvata

Bruto površina područja obuhvata SN Orljava-Londža iznosi 2.074 ha. Unutar granice obuhvata nalazi se 1.930 ha neto površine poljoprivrednog zemljišta za koje je izrađen Idejni projekt iz 2009. godine. Razlika između bruto i neto površine iznosi 145 ha, a odnosi se na kanale, ceste, objekte i šume unutar područja obuhvata.

Ukupno područje obuhvata SN Orljava-Londža sukladno korisničkoj strukturi moguće je podijeliti u tri cjeline, odnosno područja obuhvata:

o poslovnog subjekta Kutjevo d.d. koji obrađuje oko 58% poljoprivrednih površina uz lijevu obalu Londže i Orljave,

o poljoprivrednih kućanstava gdje se većinom uzgaja duhan za Hrvatske duhane, ovo područje nalazi se uz desnu obalu Londže i obuhvaća oko 14% poljoprivrednih površina i

o poljoprivrednih kućanstava na području bivše poljoprivredne zadruge Pleternica koje se nalazi uz desnu obalu Orljave i obuhvaća oko 28% poljoprivrednih površina.

Za potrebe ove izrade Idejnoga rješenja provedeno je usklađivanje s važećom prostorno-planskom dokumentacijom, te je utvrđena promjena u konačnoj neto površini poljoprivrednog zemljišta. Promjena je nastala zbog planirane trase prometnice Novska-Pleternica-Lužani koja prolazi područjem obuhvata SN Orljava-Londža. Površina poljoprivrednog zemljišta koja će ostati "odsječena“


45

nakon izgradnje planirane prometnice iznosi 133 ha. Konačna neto poljoprivredna površina za koju je projektiran sustav navodnjavanja iznosi 1.797 ha (površina navodnjavanja), što je oko 7% manje u odnosu na idejni projekt iz 2009. godine.

Na slikama 2.3-1. i 2.3-2. prikazana je struktura korisnika na području obuhvata SN Orljava-Londža, kao i dio poljoprivrednih površina koji je izuzet iz razmatranja zbog prolaska planirane prometnice Našice-Pleternica-Lužani.

Slika 2.3-1. Situacija strukture površina u području obuhvata podsustava Londža (Izvor: VPB, 2013.)

Osim usklađivanja područja obuhvata s korisničkom strukturom i važećom prostorno-planskom dokumentacijom, unutar područja obuhvata SN Orljava-Londža razmotrene su i pedološke karakteristike tla. Od ukupno analiziranih 1.976 ha poljoprivrednih površina 1.218,1 ha poljoprivrednog zemljišta uvršteno je u I. prioritet za navodnjavanje s agromelioracijama, 668,9 ha uvršteno je u II. prioritet za hidro ili/i agromelioracije u primjeni navodnjavanja, dok je 89,0 ha evidentirano kao trajno nepogodno tlo za navodnjavanje.

Prilikom anketiranja korisnika i terenskim obilaskom područja obuhvata, utvrđeno je da su na poljoprivrednim površinama koje su prema pedološkoj karti uvrštene u trajno nepogodna tla (89,0 ha), već provedene hidromelioracijske mjere (izvedena je detaljna površinska odvodnja otvorenim kanalima). Površine trajno nepogodnih tala nalaze se uz lijevu i desnu obalu Orljave.


46

Korisnici su pri anketiranju izjavili da su svakako zainteresirani koristiti budući sustav navodnjavanja i na tim površinama koje su prema namjenskoj pedološkoj karti uvrštene u kategoriju trajno nepogodnog tla. Upoznati su s problemom viškova vode na tim poljoprivrednim površinama, iz tog razloga i danas provode hidromelioracijske mjere koje su i u budućnosti spremni provoditi. Prilikom daljnjih analiza i postavljanja trase tlačne mreže ove površine neće biti izuzete iz područja obuhvata.

Slika 2.3-2. Situacija strukture površina u području obuhvata podsustava Orljava (Izvor: VPB, 2013.)

2.3.2.2. Postojeća i planirana struktura poljoprivredne proizvodnje

Za potrebe izrade Idejnog projekta SN Orljava-Londža analizirani su podaci o postojećoj i planiranoj strukturi poljoprivredne proizvodnje dobiveni na temelju provedene ankete raspoloživih podataka iz ARKOD baze (Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju). Dobiveni rezultati provedene ankete interpolirani su na okolno područje sukladno razmatanim prostornim cjelinama s obzirom na korisnike i karakteristike njihove poljoprivredne proizvodnje. Potrebno je napomenuti da se korisnici na području podsustava Orljava uz desnu obalu, unutar cjeline bivše poljoprivredne zadruge Pleternica nisu odazvali na anketu. Podaci o strukturi poljoprivredne proizvodnje na tom području preuzeti su iz ARKOD baze.

U tablici 2.3-1 prikazana je postojeća i planirana struktura poljoprivredne proizvodnje na površinama područja obuhvata SN Orljava-Londža. Prikazane su ukupne pvoršine kultura, kao i udio njihove


47

površine u površini područja obuhvata zahvata. Strukture poljoprivredne proizvodnje detaljno su analizirane sukladno prostornim cjelinama unutar područja obuhvata (poslovni subjekt Kutjevo d.d., OPG Zarilac – područje oko akumulacije Panonka i OPG Pleternica). Svaku od analiziranih prostornih cjelina karakterizira specifična struktura poljoprivredne proizvodnje.

Na površinama poslovnog subjekta Kutjevo d.d. najzastupljenije su ratarske i krmne kulture, te šećerna repa. Na površinama OPG Zarilac većinom se radi o poljoprivrednim kućanstvima koja se bave uzgojem duhana za otkupljivača Hrvatski duhani d.d. i djelomično uzgojem voćaka. Na području bivših površina poljoprivredne zadruge Pleternica poljoprivredna kućanstva najviše se bave uzgojem ratarskih kultura uz malu primjesu povrća i voća.

U Idejnom projektu iz 2009. godine planirana struktura poljoprivredne proizvodnje predviđala je uzgoj 8 kultura (sjemenski kukuruz, duhan, šećerna repa, šećerna repa sjemenska, grašak sjemenski, kupus jesenski, lucerna i voćke šljiva i jabuka) jednoliko raspoređenih na ukupnoj površini od 1.930 ha. Međutim, prema provedenoj anketi i prikupljenim podacima iz ARKOD baze utvrđena su znatna odstupanja od strukture poljoprivredne proizvodnje prikazane u Idejnom projektu iz 2009. godine. Ažuriranje količina vode potrebnih za navodnjavanje u okviru Idejnog rješenja iz 2013. godine obavljeno je sukladno novoj planiranoj strukturi poljoprivredne proizvodnje u uvjetima navodnjavanja.

Tablica 2.3-1. Postojeća i planirana struktura poljoprivredne proizvodnje na području obuhvata SN Orljava-Londža

Površina, ha Udio u površini SN OrljavaLondža, % Kultura

postojeće planirano postojeće planirano Ozima pšenica 486,2 327,8 27,1% 18,2% Ozimi ječam 104,9 121,6 5,8% 6,8% Uljana repica 30,1 0,0 1,7% 0,0% Soja 114,9 25,0 6,4% 1,4% Šećerna repa 200,8 231,7 11,2% 12,9% Šećerna repa - sjem. 0,0 31,7 0,0% 1,8% Duhan 140,2 146,9 7,8% 8,2% Kukuruz - sjemenski 102,2 213,5 5,7% 11,9% Kukuruz - merkatilni 513,3 314,3 28,6% 17,5% Sjemenski grašak 42,0 81,7 2,3% 4,5% Lucerna 5,0 31,7 0,3% 1,8% Kupus 5,0 35,1 0,3% 2,0% Industrijska rajčica 0,0 20,0 0,0% 1,1% Rajčica 7,5 20,4 0,4% 1,1% Krumpir 15,1 56,3 0,8% 3,1% Luk 2,5 29,8 0,1% 1,7% Jabuka 13,0 57,9 0,7% 3,2% Višnja 14,3 22,8 0,8% 1,3% Šljiva 0,0 28,8 0,0% 1,6% Ukupno 1.797,0 1.797,0 100,0% 100,0%

Na slici 2.3-3. prikazana je promjena u relativnim udjelima površina pojedinih ratarskih kultura u ukupnoj površini obuhvata zahvata u odnosu na postojeće stanje. Generalno se može reći da će struktura poljoprivredne proizvodnja ostati vrlo slična, uz dvije iznimke. U uvjetima navodnjavanja može se očekivati smanjenje površine na kojoj će se uzgajati žitarice, te povećanje površina na kojima se planira uzgajati povrće i voće.


48

Slika 2.3-3. Promjena udjela poljoprivrednih kultura na poljoprivrednom zemljištu u obuhvatu zahvata u odnosu na postojeće stanje.

2.3.2.3. Bilanca raspoloživih i potrebnih količina vode za navodnjavanje

Slijedom nastalih promjena u planiranoj strukturi poljoprivredne proizvodnje u Idejnom rješenju je izvršeno usklađivanje neto mjesečnih i godišnjih normi navodnjavanja u prosječnoj i sušnoj godini. Norme navodnjavanja za pojedine kulture preuzete su iz Idejnog projekta iz 2009., dok su za kulture koje nisu bile obrađene u Idejnom projektu, a sada se nalaze u noveliranoj strukturi korištene raspoložive podloge. Kao mjerodavna podloga odabran je Plan navodnjavanja Brodsko-posavske županije zbog blizine Slavonskog Broda području obuhvata SN Orljava-Londža. Tablica 2.3-2. prikazuje neto godišnje norme navodnjavanja po kulturama u prosječnoj i sušnoj godini.

Tablica 2.3-2. Neto godišnje norme navodnjavanja po kulturama u prosječnoj i sušnoj godini (mm)

Kultura Prosječna godina, mm Sušna godina, mm

Uljana repica 72* 148* Soja 130* 224* Šećerna repa 101 190 Šećerna repa - sjem. 76 154 Duhan 29 121 Kukuruz -sjemenski 59 146 Sjemenski grašak 79 179 Lucerna 55 151 Kupus 43 143 Rajčica 115* 225* Krumpir 59* 126* Luk 55* 127* Voćnjaci 67 166 * - podatak preuzet iz Plana navodnjavanja Brodsko-posavske županije


49

Sukladno planiranoj strukturi poljoprivredne proizvodnje i normama navodnjavanja pojedinih kultura izračunate su neto mjesečne i godišnje norme navodnjavanja za područje obuhvata SN Orljava-Londža. Usporedbom s normama iz Idejnog projekta iz 2009. godine, dobivene su oko 40% niže vrijednosti neto normi navodnjavanja u prosječnoj i sušnoj godini, što će utjecati na znatno smanjenje ukupnih potrebnih količina vode za navodnjavanje.

Kod izračuna ukupnih količina vode za navodnjavanje potrebno je uključiti i gubitke koji će se pojaviti na zahvatu, distribuciji vode i na opremi za navodnjavanje. Za područje SN Orljava Londža efikasnost sustava za navodnjavanje iznosi E = 0,625, a podrazumijeva gubitke u sustavu navodnjavanja koji se javljaju pri distribuciji vode preko otvorenih vodotoka, zahvatu vode mobilnim crpkama uz lateralne i sabirne kanale, te pri korištenju opreme za navodnjavanje kišenjem. U tablici 2.3-3. prikazane su mjesečne i godišnje norme navodnjavanja po jedinici površine u prosječnoj i sušnoj godini pri dovodu vode otvorenim vodotocima i zahvatima na lateralnim i sabirnim kanalima.

Tablica 2.3-3. mjesečne i godišnje norme navodnjavanja po jedinici površine u prosječnoj i sušnoj godini Bruto potrebe po mjesecima (m3/ha) Godina

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Godišnje,

m3/ha Prosječna 0 0 0 7 80 129 262 144 20 1 0 0 645

Sušna 0 0 1 17 183 297 602 331 47 1 0 0 1.478

Ukupne godišnje količine vode prema novelaciji koje je potrebno zahvatiti za navodnjavanje područja od 1.797 ha neto poljoprivrednih površina SN Orljava-Londža iznose 1.158.706 m3 u prosječnoj godini, odnosno 2.656.685 m3 u sušnoj godini.

Izvor vode za navodnjavanje SN Orljava-Londža je akumulacija Londža na istoimenom vodotoku. Ova je akumulacija projektirana kao višenamjenski objekt koji osim regulacije režima velikih voda služi i održavanju režima malih voda za potrebe poboljšanja kvalitete voda, navodnjavanja, te rekreacije i sporta.

Izgradnja akumulacije Londža planirana je kroz tri faze. Prva faza izgradnje akumulacije Londža kao retencija danas je izvedena, ugrađen je nadzorni upravljački sustav (NUS) koji omogućava upravljanje zapornicama i kontrolu upuštanja vode u korito rijeke Londže. Brana se nalazi oko 1 km uzvodno od mosta na cesti Slavonski-Brod – Čaglin, a zahvaća 142,4 km2 sliva vodotoka Londža (slika 2.3-4.) U retencijskome je prostoru u sadašnjem stanju moguće zadržavanje 4.700.000 m3 vode godišnje.

Druga faza izgradnje akumulacije Londža omogući će akumuliranje dodatnih 4.200.000 m3, odnosno ukupni volumen akumulirane vode od 8.900.000 m3. U tijeku je dorada projektne dokumentacije druge faze izgradnje. Treća faza izgradnje predviđa konačni volumen akumulacije od 12.600.000 m3, međutim za sada je izvedba III faze upitna.

Tablica 1.10 prikazuje bilancu raspoloživih količina vode iz akumulacije Londža za današnje stanje izgrađenosti sa 4,7 mil. m3 korisne zapremine. Biološki minimum definiran je kao 80%-tna vrijednost minimalne protoka 95% vjerojatnosti pojave (Qmin95%). Gubici vode iz akumulacije sastoje se od evaporacije sa slobodne vodene površine, te procjeđivanje iz akumulacije. Ukupni godišnji dotok u prosječnoj godini u akumulaciju Londža iznosi 17 mil. m3, biološki minimum koji se ispušta u korito nizvodno iznosi 0,84 mil. m3 godišnje, a gubici vode iz akumulacije iznose 1,51 mil. m3.

Bilanca vode pri dovodu i distribuciji preko otvorenih vodotoka (Londža, lateralni i sabirni kanali) prikazana je sukladno dotocima u akumulaciju preuzetim iz postojeće literature (Idejni projekt akumulacije Londža, JVP „Hrvatska vodoprivreda“, Zagreb, 1991.), te bruto potrebama koje uračunavaju gubitke u distribuciji, na vodozahvatu i na opremi za navodnjavanje.


50

Slika 2.3-4. Brana i ustava akumulacije Londža (foto: S. Dekanić, 2014)

Tablica 2.3-4. Prosječni mjesečni i godišnji dotoci u mil. m3 u akumulaciju Londža Mjesec

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Godišnje,

mil. m3 Dotok 1,59 2,23 2,47 2,39 1,80 1,43 0,91 0,67 0,42 0,64 0,94 1,51 17,00 Biološki min. 0,07 0,07 0,07 0,07 0,07 0,07 0,07 0,07 0,07 0,07 0,07 0,07 0,84 Gubici 0,08 0,08 0,11 0,13 0,15 0,17 0,19 0,17 0,14 0,11 0,09 0,09 1,51

Tablica 2.3-5. i slika 2.3-5. prikazuju bilancu raspoloživih i potrebnih količina vode u akumulaciji Londža volumena 4,7 mil. m3 u sušnoj godini. Prikazanom bilancom vode u sušnoj godini dokazano je da je moguće zadovoljiti sveukupne potrebe vode za navodnjavanje s raspoloživim volumenom vode u akumulaciji Londža u postojećem stanju.

Sveukupne potrebne količine vode od 6,8 mil m3 obuhvaćaju bruto potrebe vode za navodnjavanje na parceli, gubitke na evaporaciju i infiltraciju u kanalskoj mreži, te gubitak vode na prelijevanje preko ustava. Gubitak vode prelijevanjem preko ustava iznosi 3,9 mil. m3 godišnje uz postavljanje NUS-a (NUS – Nadzorno-upravljački sustav) na ustave. Prikazane količine izračunate su pod pretpostavkom da se iz akumulacije Londža ispušta protok od 2,0 m3/s kroz radno vrijeme cjelokupnog sustava.


51

Tablica 2.3-5. Bilanca vode u akumulaciji Londža volumena 4,7 mil. m3 i navodnjavanju površine od 1.797 ha u sušnoj godini

Slika 2.3-5. Grafički prikaz bilance vode u akumulaciji Londža volumena 4,7 mil. m3 i navodnjavanju površine od 1.797 ha u sušnoj godini

2.3.3. Opis tehničkog rješenja sustava navodnjavanja Orljava-Londža

Izvor vode za sustav navodnjavanja Orljava-Londža je akumulacija Londža na istoimenom vodotoku. Sustav se promatra u dvije cjeline, jedna se odnosi na lijevu i desnu obalu rijeke Londže (podsustav Londža), a druga na poljoprivredne površine na lijevoj i desnoj obali Orljave (podsustav Orljava).

Na slici 2.3-6. prikazane su osnovne komponente sustava. Prikazani su obuhvati svakog podsustava, postojeći melioracijski kanali, te lokacija otvorenoga betonskog kanala koji je planiran za izgradnju uz lijevu obalu rijeke Londže.


52

Slika 2.3-6. Osnovne komponente sustava navodnjavanja Orljava-Londža

U prvoj fazi izvedbe sustav navodnjavanja je predviđen kao protočni, gdje se dio zahvaćene vode ispušta kroz ustave za potrebe nizvodnog dijela sustava, a višak neiskorištene vode se kontinuirano vraća u vodotok (rijeku Londžu za podsustav Londža, odnosno rijeku Orljavu za podsustav Orljava).

Gledajući s ekološkog aspekta protočni sustav ima pozitivne strane jer se vodotoci i podzemne vode za vrijeme sušnog perioda kada traje navodnjavanje, kontinuirano prihranjuju akumuliranom vodom sa sliva. S druge strane ovakav protočni sustav se može smatrati neekonomičnim s obzirom da se višak vode za navodnjavanje iz akumulacije Londža neiskorišten ispušta u nizvodne vodotoke.

Iz akumulacije Londža za potrebe sustava navodnjavanja ispušta se 2,0 m3/s, od čega se na lokaciji vodozahvata za podsustav Londža, 0,5 m3/s ispušta nizvodno u vodotok Londža, a 1,5 m3/s se upušta u lateralni kanal. Nakon potrošnje za navodnjavanje površina uz lijevu i desnu obalu Londže, višak od 0,87 m3/s upušta se natrag u Londžu, neposredno uzvodno od ustave vodozahvata za podsustav Orljava na rijeci Londži.

Otvor ustave vodozahvata za podsustav Orljava dimenzioniran je tako da ispušta nizvodno 1,0 m3/s i drži razinu vode na koti 116,1 m n.m., kako bi se omogućilo gravitacijsko tečenje prema podsustavu Orljava. Zahvaćena voda se upušta u sabirni kanal uz desnu obalu Orljave, gdje se 0,4 m3/s sifonom prebacuje u lijevi sabirni kanal, a ostatak od 0,6 m3/s služi za potrebe navodnjavanja na desnoj obali. Nakon potrošnje za navodnjavanje, višak vode iz desnog sabirnog kanala u iznosu od 0,23 m3/s, i iz lijevog sabirnog kanala u iznosu od 0,26 m3/s, upuštaju se nazad u rijeku Orljavu na mjestima ušća sabirnih kanala.

Na slici 2.3-7. prikazana je hidraulička shema cijeloga sustava sa svim osnovnim komponentama.


53

Slika 2.3-7. Hidraulička shema sustava navodnjavanja Orljava-Londža


54

Podsustav Londža

Koncepcija ovog podsustava temelji se na izvedbi pregrade unutar korita rijeke Londže, na uzvodnom početku poljoprivrednih površina obuhvaćenih projektom, te zahvaćanjem i upuštanjem vode u lateralni kanal koji se proteže rubnim južnim dijelom parcela. Detaljan prikaz komponenti podsustava Londža prikazan je na slici 2.3-8.

Na rijeci Londži predviđene su dvije ustave. Ustava 1 formira vodozahvat za podsustav Orljava, a ustava 2 predstavlja zahvat i distribuciju vode u lateralni kanal. Izvedba ustave 2 predviđena je neposredno uzvodno od postojećeg mosta, gdje će se izvesti još jedna upusna ustava za lateralni kanal. U ovom čvoru vrši se raspodjela vodnih količina na način da se u lateralni kanal upušta 1.5 m3/s, a u nizvodno korito Londže se pušta 0,5 m3/s.

Voda se u lateralnom kanalu putem 5 ustava drži na radnoj razini. Na su svakoj ustavi predviđene po dvije zapornice dimenzija 1,0 x 2,0 m, od kojih je jedna u periodu navodnjavanja uvijek zatvorena, i služi samo za oslobađanje protočnog profila u slučaju velikih voda. Osim toga na svakoj od ustava predviđen je preljev širine 5,0 m, visine 0,2 m, kojim je omogućena dodatna evakuacija velikih voda.Na lokacijama vodozahvata predviđeni su platoi za priključenje mobilnih crpki, kojima se voda distribuira u zatvoreni tlačni sustav. Priključenje opreme za navodnjavanje omogućeno je preko hidranata postavljenih duž trase distribucijskog sustava.

Poprečni profil lateralnog kanala uz rijeku Londžu, kao i dimenzije ustava broj 3 i 4 prikazani su na slici 2.3-8. U tablici 2.3-6. prikazani su proračunati protoci za lateralni kanal podsustava Londža

Na četvrtu ustavu predviđeno je spajanje dovodne cijevi, kojom bi se gravitacijski voda sprovela do lijeve obale Londže, te ispod vodotoka na desnu obalu Londže gdje će biti locirana crpna stanica Zarilac za površine koje se nalaze s desne strane spomenutog vodotoka. Ove površine obrađuje firma Hrvatski duhani d.d. Crpna stanica je potrebna da osigura dovoljan tlak na ovim površinama koje su u topografskom smislu povišene u odnosu na lateralni kanal.

Na nizvodnom dijelu lateralnog kanala, on se opet spaja s rijekom Londžom, te je na taj način omogućeno i gravitacijsko pražnjenje sustava u slučaju potrebe.

Za podsustav Londža trasirano je ukupno 27.290 m cijevne mreže, a profili su, manji od onih dobivenih Idejnim projektom iz 2009. godine, prvenstveno radi novelirane veličine hidromodula.

Tablica 2.3-6..Proračunati protoci za lateralni kanal podsustava Londža

Hidromodul navodnjavanja

hm(l/s/ha) Oznaka

vodozahvata Površina tabli

P (ha) Protok Q

(m3/s) Gubici I+E

(m3/s) Ukupni protok

Qu (m3/s) Q kum (m3/s)

VZ1 175,58 0,12 0,00588 0,126 0,81 VZ2 149,51 0,10 0,01028 0,112 0,93 VZ3 163,3 0,11 0,00582 0,117 1,04

U4 (za DO) 258,03 0,18 x 0,180 1,16 VZ4 114,92 0,08 0,00537 0,084 1,34

0,682

VZ5 103,18 0,07 0,00420 0,075 1,43


55

Slika 2.3-8. Situacijski prikaz tehničkog rješenja koncepcije podsustava Londža


56

Slika 2.3-9. Poprečni profil lateralnog kanala uz rijeku Londžu, te dimenzije ustava broj 3 i 4.


57

Podsustav Orljava

Koncepcija ovog podsustava gotovo je identična onoj na podsustavu Londža. Temelji se na izgradnji ustave na vodotoku Londža u stacionaži km 2+640, na lokaciji postojeće stepenice, uzvodno od utoka Vrbove, a nizvodno od lateralnog kanala. Ustavom se diže voda na potrebnu razinu oko 117 m n.m., (kote obale osnovnog korita su 118 m.n.m, kote nasipa 120 m n.m.), kako bi se formirao zahvat vode za podsustav Orljava. Detaljni prikaz komponenti podsustava Orljava dan je na slici 2.3-10.

Voda iz zahvata na Londži, do podsustava Orljava transportira se gravitacijski uz lijevu obalu Londže, planiranim otvorenim betonskim kanalom pravokutnog poprečnog presjeka, unutarnjih dimenzija 2 x 1,5 m i duljine oko 2.700 m. Zahvaćena voda ispod ceste za Pleternicu provodi se propustom, te se neposredno nizvodno od mosta sifonom ispod Orljave propušta na desnu obalu Orljave, tj. upušta se u desni sabirni kanal. U sabirnim kanalima lijeve i desne obale Orljave voda se sistemom ustava drži na određenoj razini, te se mobilnim crpkama tlači u distribucijski sustav.

S desne strane rijeke Orljave otvoreni kanali za odvodnju brdskih potoka dijele poljoprivredne površine u 4 odvojene kazete, te se ulijevaju direktno u rijeku Orljavu. Ispod ovih kanala, u desnom sabirnom kanalu paralelnom s Orljavom, potrebno je izvesti tri sifona .

Za lijevu stranu poljoprivrednih površina koje obrađuje kombinat Kutjevo d.d., voda se dovodi iz sabirnog kanala s desne strane Orljave također putem sifona. Sifon za lijevu obalu je predviđen uzvodno od ustave 7. Dakle, voda se dovodi u oba sabirna kanala na desnu i lijevu stranu iz rijeke Londže, te distribuira putem ukupno 5 sifona u sve točke spomenutih kanala. Razina vode u kanalima se održava putem ukupno 9 pregrada.

Na desnom sabirnom kanalu nalazi se 7 ustava. Na pet ustava predviđen je na istoj lokaciji i vodozahvat, dok je na dvije ustave vodozahvat pomaknut u odnosu na ustavu zbog konfiguracije terena. Na ustavama je predviđena ugradnja po dvije zapornice, dimenzija određenih na temelju raspoloživog prostora u vodotoku, od kojih je jedna u periodu navodnjavanja uvijek zatvorena, i služi samo za oslobađanje protočnog profila u slučaju velikih voda. Osim toga na svakoj od ustava predviđen je preljev širine 5,0 m, visine 0,2 m, kojim je omogućena dodatna evakuacija velikih voda (slika 2.3-11.).

Na lijevom sabirnom kanalu modelirano je ukupno 2 ustave, na kojima je predviđen i vodozahvat. Na ustavama je predviđena ugradnja po dvije zapornice, dimenzija određenih na temelju raspoloživog prostora u vodotoku, od kojih je jedna u periodu navodnjavanja uvijek zatvorena, i služi samo za oslobađanje protočnog profila u slučaju velikih voda. Osim toga na svakoj od ustava predviđen je preljev širine 5,0 m, visine 0,2 m, kojim je omogućena dodatna evakuacija velikih voda (slika 2.3-12.).

Ukupna dužina cijevne mreže trasirana u podsustavu Orljava je 30.478 m, što je u odnosu na Idejni projekt više od 10 km duže, no to je rezultat detaljnog trasiranja prema raspoloživim ortofoto kartama koje projektant nije posjedovao na razini idejnog projekta, pa zato i tada postavljena trasa cijevne mreže znatno odstupa od prethodno projektirane. No, promjeri cjevovoda u ovom su podsustavu znatno manji radi ažurirane veličine hidromodula navodnjavanja, pa je i ukupna investicija u cijevni sustav osjetno manja. Sveukupna duljina distribucijske mreže cjevovoda iznosi 57.769 m.

Proračunati protoci za sabirni kanal na desnoj strani Orljave prikazani su u tablici 2.3-7, a za sabirni kanal uz lijevu obalu rijeke Orljave u tablici 2.3-8.


58

Tablica 2.3-7..Proračunati protoci za sabirni kanal uz desnu obalu rijeke Orljave


hm(l/s/ha) Oznaka


P (ha) Protok Q (m3/s)

Gubici I+E (m3/s)

Ukupni protok Qu (m3/s)

Q kum (m3/s)

VZ1 122,06 0,083 0,00810 0,091 0,191 VZ2 41,24 0,028 0,00704 0,035 0,283 VZ3 87,12 0,059 0,00525 0,065 0,318 VZ4 56,20 0,038 0,00269 0,041 0,383 VZ5 69,56 0,047 0,00495 0,052 0,424 VZ6 64,39 0,044 0,00425 0,048 0,476

0,682

VZ7 105,33 0,072 0,00398 0,076 0,524

Tablica 2.3-8..Proračunati protoci za sabirni kanal uz lijevu obalu rijeke Orljave


hm(l/s/ha) Oznaka


P (ha) Protok Q (m3/s)

Gubici I+E (m3/s)

Ukupni protok Qu (m3/s)

Q kum (m3/s)

VZ1 213,56 0,15 0,00336 0,15 0,11 0,682

VZ2 201,19 0,14 0,00000 0,14 0,26


59

Slika 2.3-10. Situacijski prikaz tehničkog rješenja koncepcije podsustava Orljava


60

Slika 2.3-11. Poprečni profil sabirnog kanala uz desnu obalu rijeke Orljave (kazete VI-IX)


61

Slika 2.3-12. Poprečni profil sabirnog kanala uz lijevu obalu rijeke Orljave (kazeta IV)


62

Distribucijski sustav na poljoprivrednim površinama

Distribucijski sustav na poljoprivrednim površinama predviđen je kao tlačna cijevna mreža. Distribucijski sustav podijeljen je na podsustave Londža i Orljava sukladno definiranim zahvatima. Priključenje korisnika omogućeno je putem hidranata na međusobnoj udaljenosti od 60 m duž trase distribucijskoga cjevovoda.

U dogovoru s korisnicima definirana je oprema za navodnjavanje koja će se koristi u budućnosti. Na svim podsustavima, osim na podsustavu Londža-desna obala predviđeno je korištenje visokotlačne opreme za navodnjavanje kišenjem (Typhon) uz podizanje tlaka putem mobilnih crpki. Za podsustav Londža-desna obala predviđeno je korištenje opreme za lokalizirano navodnjavanje koja zahtijeva niže tlakove. Također, za podsustav Londža-desna obala predviđena je i izgradnja objekta crpne stanice uz staru željezničku postaju Zarilac.

Podsustav Londža-desna obala nalazi se u stacionaži 9+780 km vodotoka Londža, s desne strane obale. Zahvat vode ostvaruje se preko ustave br. 4 postavljene na lateralnom kanalu u stacionaži 6+724,68 km. Dovodnim cjevovodom duljine 1.164 m od ustave br. 4 preko sifona ispod korita rijeke Londže do crpne stanice Zarilac dovodi se voda za navodnjavanje.

Za podsustave Londža-lijeva obala i Orljava lijeva i desna obala zahvat vode ostvaruje se preko mobilnih crpki kapaciteta 40 l/s i visine dizanja 110 m iz postojeće kanalske mreže. Mobilne crpke postavljaju se uz vodozhavate i priključuju se na distribucijsku mrežu za dovod vode do korisnika. Za navodnjavanje poljoprivrednih površina predviđeno je korištenje visokotlačne opreme za navodnjavanje kišenjem, tipa Iromat III TD (proizvođač Hudig Germany).

U nastavku su navedene tehničke karakteristike raspoložive opreme. Sukladno planiranoj strukturi poljoprivredne proizvodnje na samo 10% navodnjavane površine koristit će se oprema za lokalizirano navodnjavanje, dok će se na preostaloj površini koristiti oprema za navodnjavanje kišenjem.

Uređaj za navodnjavanje IROMAT III TD

o Uređaj ima alkaten cijev promjera Ø 110 mm dužine 530 metara,

o Radni zahvat 90 metara (45 metara lijevo, 45 metara desno),

o Površina od 4,8 ha u jednom radnom pokretu

o Radni pritisak 5 bara na mlaznici,

o Mogućnost davanja obroka 6 – 60 mm/ha,

o ProizvođačHűdig Germany.


63

Mobilna crpka s dizel agregatom o Pumpa tip Landini FMS 80/3

o Kapacitet 140 m3/h (40 l/s)

o Radni pritisak 11 bara

o Broj okretaja 1800 °/min

o Dizel agregat John Deere 4039 TF 008

Planirani objekti sustava navodnjavanja Orljava-Londža

U tablici 2.3-9 navedeni su svi objekti koje je potrebno izgraditi prema koncepciji sustava navodnjavanja elaboriranoj u Idejnom rješenju.

Tablica 3.2-9. Specifikacija objekata tehničkog rješenja SN Orljava-Londža

Spojni objekti: Ustava na vodotoku Londža u st. 13+000 km (otvori 4 x2 m) kom 1 Propust ispod poljskog puta prema lateralnom kanalu kom 1 Sifon ispod Londže prema CS Zarilac kom 1 Ustava na vodotoku Londža u st. 2+640 km (otvori 4x2m) kom 1 Dovodni betonski kanal (2x1,5m) m 2.700 Sifon ispod Orljave spoj lijevog i desnog sabirnog kanalal kom 2 Sifoni između kazeta na desnoj obali Orljave kom 3

Objekti za zahvaćanje i distribuciju vode: Ustave na lateralnom kanalu (otvori 2x2m) kom 5 Vodozahvati za mobilne crpke na lateralnom kanalu kom 5 Crpna stanica Zarilac kom 1

Ustave s vodozavatom na desnom sabirnom kanalu Orljave (otvori 1x1.5m -1x2m) kom 3

Ustave na desnom sabirnom kanalu Orljave (otvori 1x2m) kom 4 Vodozahvati za mobilne crpke na desnom sabirnom kanalu Orljave kom 4

Ustave s vodozahvatom na lijevom sabirnom kanalu Orljave (otvori 1x2m) kom 2 Nadzorno upravljački sustav (NUS) na ustavama kom 17 Distribucijski cjevovodi m 57.769

2.3.4. Opis glavnih obilježja tehnološkog procesa zahvata

Izgradnja sustava navodnjavanja Orljava-Londža ne predstavlja tehnološki proces, nego podrazumijeva izvođenje građevinskih radova kojima će se izgraditi i osposobiti svi predviđeni objekti unutar projektiranoga sustava. Stoga se ovdje niti ne navode popis i količina tvari koji ulaze i ostaju nakon tehnološkoga procesa.


64

2.3.5. Opis drugih pogodnih mogućnosti (varijantna rješenja)

U Idejnom rješenju "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji" nisu razmatrana druga varijantna rješenja. No, treba napomenuti, kako je objašnjeno i u opisu zahvata, da samo Idejno rješenje predstavlja unaprjeđenje prethodnoga Idejnog projekta (IGH d.d., 2009) pri čemu je razradom nove koncepcije uvelike smanjen broj objekata predviđenih za izgradnju, te općeniti utjecaj na okoliš i prirodu.

2.3.6. Analiza odnosa zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima s grafičkim prilozima

Odnos zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima analiziran je i grafički prikazan u poglavljima Izvod iz prostorno-planske dokumentacije i Moguć kumulativan utjecaj zahvata s drugim postojećim i planiranim zahvatima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.


65

3. Podaci o područjima ekološke mreže na koja zahvat može imati utjecaj

3.1. Opis područja ekološke mreže na koja je moguć utjecaj

Područje obuhvata zahvata "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji" ne nalazi se unutar područja ekološke mreže. Međutim, podsustav Orljava nalazi se uz sami rub (lijeva i desna obala rijeke Orljave) područja ekološke mreže "Orljava" (HR2001385). Također se uzvodno od podsustava Londža nalaze područja ekološke mreže "Livade kod Čaglina" (HR2001292) i "Londža, Glogovica i Breznica" (HR2001328). Udaljenosti od navedenih područja ekološke mreže navedene su u tablici 3.1-1. Obuhvat zahvata također se nalazi u neposrednoj blizini područja ekološke mreže "Šume na Dilj gori" (HR2000623). Međutim, uzimajući u obzir karakteristike zahvata, kao i odlike ovoga područja ekološke mreže, u skladu s rješenjem Upravnoga odjela za gospodarstvo i graditeljstvo Požeško-slavonske županije (slike 1.1-1. i 1.1-2.), ovo se područje neće promatrati.

Tablica 3.1-1. Udaljenost lokacije zahvata od promatranih područja ekološke mreže.

Područje ekološke mreže

Naziv Šifra Tip Udaljenost najbliže točke zahvata od

područja ekološke mreže (m)

Orljava HR2001385 POVS uz samu granicu područja

Londža, Glogovica i Breznica HR2001328 POVS 5.850

Livade kod Čaglina HR2001292 POVS 3.320

3.1.1. POVS područje "Orljava" (HR2001385)

Rijeka Orljava sa svojom dužinom od 89 kilometara pripada crnomorskom slivu, odnosno porječju rijeke Save u koju se i ulijeva kod mjesta Slavonski Kobaš. Izvire u podnožju Psunja na nadmorskoj visini od 800 metara te teče od zapada prema istoku. Kod mjesta Pleternica prima pritok Londžu te mijenja smjer toka prema jugu gdje prolazi nizinskim područjem između Požeške i Dilj gore. Sve planinske tekućice koje okružuju Požešku kotlinu su pritoci rijeke Orljave.

Litostratigrafske jedinice zastupljene u ovom području su holocenske aluvijalne naslage šljunka, pijeska, mulja i gline. Uz vodotok rijeke Orljave zastupljeni su vlažni travnjaci kao važan tip staništa za brojne zaštićene i endemične vrste. Sam proces dotjecanja i otjecanja vode ima ključnu ulogu u raspodjeli biljnih i životinjskih vrsta koje čine životnu zajednicu na takvom prostoru. Također, uz rijeku se nalaze područja za uzgoj kultura žitarica dok sama rijeka cijelim svojim tokom prolazi kroz više naseljenih mjesta. Na području rijeke Orljave mogu se pronaći i staništa s vodenom vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho – Batrachion, a valja posebno naglasiti kako su na području rijeke zabilježene populacije strogo zaštićene vrste školjkaša Unio crassus.

Tablica 3.1-2. Ciljevi očuvanja POVS područja ekološke mreže "Orljava“ (HR2001385)

Divlje vrste

Obična lisanka (Unio crassus)

Stanišni tipovi

Vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho – Batrachion


66

Slika 3.1.-1. Kartografski prikaz odnosa obuhvata zahvata i područja ekološke mreže "Orljava"

Ciljevi očuvanja u ovome području ekološke mreže navedeni su u tablici 3.1-2., a kartografski prikaz odnosa obuhvata zahvata prema cijelom području ekološke mreže prikazan je na slici 3.1.-1.

Prilikom terenskog izlaska detaljno je pregledan dio ekološke mreže ovoga područja koji se nalazi unutar obuhvata zahvata. Na stajalištu broj 9 kod mosta na Orljavi utvrđena je prisutnost vrste Unio crasssus (slika 3.1-2.), te su u plitkoj vodi fotografirani tragovi kretanja školjkaša (slika 3.1.-3.).

Slika 3.1.-2. Ljušture školjkaša Unio crassus pronađene na stajalištu broj 9.


67

Slika 3.1.-3. Tragovi kretanja školjkaša u plićaku rijeke Orljave fotografirani na stajalištu broj 9.

Stanišni tip " Vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho – Batrachion" nije utvrđen u ovome dijelu ekološke mreže. Vjerojatni je razlog tome morfologija korita rijeke sa strmim obalama, veličina rijeke te brzina protoka (slika 3.1.-4.)

Slika 3.1.-4. Izgled i veličina rijeke Orljave na početku podsustava Orljava (stajalište broj 9)

3.1.2. POVS područje "Londža; Glogovica i Breznica" (HR2001328)

Rijeka Londža izvire u južnom podnožju Krndije te se napaja vodom iz više manjih povremenih i stalnih izvorišta duž svog toka. Uzvodni dio toka rijeke Londže do mjesta Čaglin karakterističnog je fluvijalnog oblika te ujedno dio ekološke mreže, dok je tok nizvodno od mjesta Čaglin kanaliziran sve do utoka rijeke u Orljavu kod mjesta Pleternica. Korito rijeke dominantno čini hidromeliorirana glina. Za hidrologiju ove rijeke bitna su poplavna polja uz rijeku te vlažne livade kao mjesta važna za određene životne zajednice. Vegetacija oko fluvijalnog korita Londže je tipična riječna vegetacija. Uz vlažne livade, rijeka Londža predstavlja bitno stanište za riječnu vidru (Lutra lutra) i populacije strogo


68

zaštićene vrste školjkaša Unio crassus. Rijeka Londža je i nalazište zajednice Ranunculion fluitantis i Callitricho – Batrachion.

Ciljevi očuvanja u ovome području ekološke mreže navedeni su u tablici 3.1-3., a kartografski prikaz lokacije zahvata u odnosu na područje ekološke mreže na slici 3.1-5.

Tablica 3.1-3. Ciljevi očuvanja POVS područja ekološke mreže "Londža, Glogovica i Breznica“ (HR2001328)

Divlje vrste

Vidra (Lutra lutra)


Stanišni tipovi

Vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho – Batrachion

Slika 3.1.-5. Kartografski prikaz odnosa obuhvata zahvata i područja ekološke mreže "Londža, Glogovica i Breznica"

Prilikom terenskoga obilaska utvrđena je prisutnost vodene vegetacije Ranunculion fluitantis i Callitricho – Batrachion (slika 3.1-6.).


69

Slika 3.1.-6. Vodena vegetacija Ranunculion fluitantis i Callitricho – Batrachion zabiljležena tijekom terenskog obilaska područja ekološke mreže "Londža, Glogovica i Breznica" (foto: S. Dekanić)

3.1.3. POVS područje "Livade kod Čaglina" (HR2001292)

Vlažna livada karakteristično je stanište na kojem prevladava travnata vegetacija i koje je većinu godine zasićeno vodom. Zasićenje vodom može dolaziti zbog visoke razine podzemnih voda, nedostatnog odvodnjavanja staništa ili zbog velike količine oborina tokom godine. Iako livade nisu prirodni ekosustavi, zbog svoje bogate biološke i krajobrazne raznolikosti predstavljaju bitno stanište za brojne rijetke i endemične vrste. Glavni razlog ugroženosti travnjačkih staništa je prestanak slobodne ispaše stoke što pogoduje razvoju drvenastih vrsta biljaka. Livade kod Čaglina nalaze se uz rijeku Londžu, sjeverno od Dilj gore i bitno su stanište za velik broj danjih leptira, posebice za vrstu kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar) i strogo zaštićenu vrstu močvarne riđe (Euphydryas aurinia). Livada je stanište za rijetku, osjetljivu strogo zaštićenu populaciju vrstu obične kockavica (Fritillaria meleagris).

Ciljevi očuvanja u ovome području ekološke mreže navedeni su u tablici 3.1-4., a na slici 3.1-7. kartografski je prikazan odnos obuhvata zahvata prema području ekološke mreže.

Tablica 3.1-4. Ciljevi očuvanja POVS područja ekološke mreže " Livade kod Čaglina" (HR2001292)

Divlje vrste

Kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar)

Močvarna riđa (Euphydryas aurina)

Obična kockavica (Fritillaria meleagris)


70

Slika 3.1.-7. Kartografski prikaz odnosa obuhvata zahvata i područja ekološke mreže "Livade kod Čaglina"

Karakterističan izgled staništa vlažnih livada fotografiran tijekom terenskog obilaska ovoga područja ekološke mreže prikazan je na slici 3.1-8. Na dva stajališta prilikom terenskoga pregleda pronađene su biljke hraniteljice za leptire – ciljeve očuvanja u ovome području ekološke mreže. Pronađene biljke hraniteljice leptira Lycaena dispar (Rumex acetosa i Rumex crispus) prikazane su na slici 3.1-9., a biljka hraniteljica leptira Euphydrias aurina (Succisa pratensis) na slici 3.1-10.

S obzirom na utvrđenu prisutnost ovih ključnih biljaka za životni ciklus leptira – ciljeva očuvanja, sasvim je izvjesno da su stanišni uvjeti vlažnih livada povoljni za njihov pridolazak.

Slika 3.1.-8. Karakterističan izgled staništa vlažnih livada u području ekološke mreže "Livade kod Čaglina" (foto: S. Dekanić)


71

Slika 3.1-9. Biljke hraniteljice leptira Lycaena dispar fotografirane prilikom terenskog obilaska područja EM "Livade kod Čaglina", lijevo: Rumex acetosa, desno: Rumex crispus (foto: V. Šegota, 2014).

Slika 3.1-9. Biljka hraniteljica leptira Euphydrias aurina (Succisa pratensis) fotografirana prilikom terenskog obilaska područja EM "Livade kod Čaglina" (foto: V. Šegota, 2014).


72

3.2. Opis ciljeva očuvanja ekološke mreže

U nastavku su opisani ciljevi očuvanja za područja ekološke mreže na koja se može očekivati utjecaj zahvata. Opisana je rasprostranjenost divljih svojti u Hrvatskoj, staništa svojti, vrijeme i mjesto razmnožavanja i migracije, brojnost (kod svojti s dostupnim podacima) i druge informacije bitne za procjenu ugroženosti vrste planiranim zahvatom. Stanišni tip opisan je ovisno o biocenološkoj razini i kompleksnosti, prvenstveno oslanjajući se na Nacionalnu klasifikaciju staništa.

3.2.1. Divlje vrste

Status ugroženosti i zakonska zaštita divljih vrsta, odnosno ciljeva očuvanja u područjima ekološke mreže na koje se može očekivati utjecaj zbog izgradnje sustava navodnjavanja Orljava-Londža navedeni su u tablici 3.2-1.. Nastavno na tablicu, donose se opisi svakog pojedinog cilja očuvanja, zajedno s analizom stanja u odgovarajućem području ekološke mreže.

Tablica 3.2-1. Status ugroženosti i zakonska zaštita ciljnih vrsta očuvanja ekološke mreže (VU – ranjive vrste, NT – gotovo ugrožene vrste, DD – nedovoljno poznate vrste, SZ – strogo zaštićena vrsta)

Vrsta Status ugroženosti

prema Crvenim knjigama ugroženih vrsta

Zakonska zaštita prirode prema Zakonu

o zaštiti prirode

BESKRALJEŠNJACI

Obična lisanka (Unio crassus) - SZ

Kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar) NT SZ

Močvarna riđa (Euphydrias aurina) DD SZ

SISAVCI

Vidra (Lutra lutra) DD SZ

BILJKE

Obična kockavica (Fritillaria meleagris) VU SZ

1. Obična lisanka (Unio crassus)

Obična lisanka slatkovodna je vrsta školjkaša. Ljuštura školjke je debela, ovalna, tamnosmeđe ili crne boje. Duljina ljušture je manja od njene dvije visine. Razdvojenog je spola te ženka liježe jaja iz kojih se razvijaju ličinke glohidije. Glohidije se pričvrste na kožu ili škrge riba i neko vrijeme provedu kao ektoparaziti na ribama. Nakon preobrazbe, juvenilne jedinke se spuštaju na dno gdje dalje rastu i razvijaju se u spolno zrele odrasle jedinke. Živi u potocima i rijekama na pješčanom i šljunkovitom dnu, u čistoj tekućoj vodi bogatoj kisikom. Dolazi i u jezerima s protočnom vodom. Dobar je indikator za utvrđivanje biološke kvalitete vode. Vrsta je osjetljiva na onečišćenja vodotoka kao i na proces eutrofikacije, posebno zato što su juvenilni stadiji osjetljivi na povišene količine nitrata. Osim toga osjetljiva je i na promjene sastava ihtiofaune kao i na promjene riječnih tokova (Lajtner, 2009). U Hrvatskoj je strogo zaštićena zavičajna svojta (Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama NN 144/2013).

Na području rijeke Orljave, vrsta je utvrđena kod mjesta Dragovci, Jaguplije, Kuzmica, Sloboština, Zakorenje i Bučje (Lajtner 2009, 2010). Populacija u području ekološke mreže “Orljava” po procjeni


73

čini 2 – 15% nacionalne populacije, isto kao i u području ekološke mreže "Londža, Glogovica i Breznica" (izvor: http://natura2000.dzzp.hr/natura/).

2. Kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar)

Europska vrsta s najočuvanijim populacijama na Balkanskom poluotoku. Na jugu Europe moguće je naći i tri generacije. Biljke hraniteljice ličinke i ovipozicijske biljke su vrste iz roda kiselica Rumex spp. (velika kiselica - R. acetosa, mala kiselica - R. acetosella, riječna kiselica - R. hydrolapathum, kovrčava kiselica - R. crispus i vodena kiselica - R. aquaticus) iz porodice Polygonaceae. Staništa kiseličinog vatrenog plavca su nizinske vlažne livade i močvarni rubovi rijeka, potoka i jezera, kao i niži dijelovi gorskih dolina, gdje ih u letu možemo vidjeti od svibnja do kolovoza. Mogući su nalazi u cijeloj Hrvatskoj u visinskom rasponu od 0 do 1.000 m n. m., iako je češća u kontinentalnom dijelu (Podravina, Slavonija, Banovina, Kordun, Gorski kotar, kontinentalni dio Istre).

Na području ekološke mreže “Livade kod Čaglina” vrsta je zabilježena tokom terenskog pregleda kao i njene biljke hraniteljice (R. crispus i R. acetosa) što potvrđuje kako je stanište povoljno za životni ciklus ove vrste. Populacija u predmetnom području ekološke mreže po procjeni čini do 2% nacionalne populacije. (izvor: http://natura2000.dzzp.hr/natura/).

3. Močvarna riđa (Euphydrias aurina)

Močvarna riđa je leptir ugrožen u čitavoj Europi, naročito uslijed isušivanja i zaraštanja njenog prirodnog staništa. Tipično stanište ove vrste su vlažne livade na krškoj podlozi s biljkama hraniteljicama ponajprije iz rodova zvjezdoglavki (Scabiosa), prženica (Knautia), zečina (Centaurea), kozokrvina (Lonicera), trputaca (Plantago) i dubačaca (Teucrium). U južnim dijelovima areala zabilježena je i na suhim livadama nastalih sječom mediteranskih šuma hrasta crnike (Quercus ilex). Ova vrsta je uvrštena na Dodatak II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije, odnosno za očuvanje ove vrste nužno je određivanje Posebnih područja zaštite (SAC) kao dijela europske ekološke mreže NATURA 2000. Da bi se močvarna riđa očuvala, nužno je očuvati njeno stanište poticanjem tradicionalne poljoprivrede, koja uključuje napasanje stoke i košnju livada te spriječiti nestanak vlažnih livada uslijed kanaliziranja vodotoka i pada razine podzemnih voda. U Hrvatskoj, vrstu nalazimo u kontinentalnom, nizinskom području, ali i u gorskom i mediteranskom području, no najčešće u malim, ograničenim populacijama.

Na predmetnom području ekološke mreže “Livade kod Čaglina” vrsta nije pronađena tokom terenskog pregleda, no utvrđena je njena biljka hraniteljica (Succisa pratensis), što potvrđuje kako je stanište povoljno za životni ciklus ove vrste. Populacija u području ekološke mreže "Livade kod Čaglina" po procjeni čini do 2% nacionalne populacije (izvor: http://natura2000.dzzp.hr/natura/).

4. Vidra (Lutra lutra)

Vidra je autohtoni sisavac u cijeloj Europi, ali je u mnogim područjima danas istrijebljena ili bitno prorijeđena. Najviše lovi u bistrim, ne dubokim vodotocima koji moraju biti obrasli raslinjem, a poželjno je da uz vodotok postoje i poplavna područja. Najvažnije je da je voda bistra i da obale pružaju dobre mogućnosti skrivanja. Nastambu iskopa obično među korijenjem drveta koje raste u blizini vodotoka. Danas im je stanište narušeno regulacijom vodotoka, nestankom riba i onečišćavanjem. Razlozi ugroženosti vidre su, među ostalim, krivolov – jer je drže štetočinom i zbog ilegalne prodaje krzna,


74

onečišćivanjem voda, fragmentacija i gubitak staništa kanaliziranjem obala voda. Od vode se udaljava samo da bi prešla do neke druge vodene površine.

Područje ekološke mreže “Londža; Glogovica i Breznica“ nastanjuje populacija od 9 jedinki ove vrste. Populacija u predmetnom području ekološke mreže po procjeni čini do 2% nacionalne populacije (izvor: http://natura2000.dzzp.hr/natura/).

5. Obična kockavica (Fritillaria meleagris)

Obična ili prava kockavica je zeljasta trajnica sa golom stabljikom koja najčešće nosi 4 – 6 naizmjenično poredanih listova. Cvjetovi joj se razvijaju na vrhu stabljike, a zbog težine vise. Listići ocvjeća su crvenosmeđe obojeni s kockastim uzorkom crvenosmeđe, ružičaste i bijele boje. Šest listova ocvjeća tvori cvijet široko zvonastog oblika. Biljka se razmnožava sjemenom i vegetativnim putem (lukovicama). Biljke ove vrste mogu doživjeti starost od 30, a vjerojatno i više godina. Fitocenološka i ekološka amplitude kockavice je prilično široka. Većina poznatih lokaliteta u riječnim je nizinama sjeverozapadne i istočne Hrvatske. U Hrvatskoj je najveći broj nalazišta zabilježen na vlažnim travnjacima. Vrsta dolazi i u flornom sastavu močvarne vegetacije visokih šaševa. Kockavica je ugrožena promjenom vodnog režima, širenjem urbanih područja, pretvaranjem njezinih staništa u obradive površine, intenzivnim iskorištavanjem travnjaka (Nikolić i Topić 2005).

Terenskim obilaskom ekološke mreže “Livade kod Čaglina” nije bilo moguće procijeniti prisutnost kockavice jer je pregled obavljen izvan sezone cvatnje same vrste kada je najlakše uočljiva. U bazi podataka DZZP-a za Natura 2000 područja (http://natura2000.dzzp.hr/natura/) također nije bilo raspoloživih podataka o populaciji ove vrste u području ekološke mreže "Livade kod Čaglina".

3.2.2. Stanišni tipovi

U navedena tri područja ekološke mreže kao cilj očuvanja određen je samo stanišni tip "Vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho – Batrachion"

1. Vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho – Batrachion

Riječ je o zakorijenjenim podvodnim ili plivajućim zajednicama tekućica brdskog i nizinskog područja. Raspoznaju se po vrstama Ranunculus trichophyllus, R. fluitans, R. penicillatus, R. peltatus, R. aquatilis, Myriophyllum spp., Callitriche spp., Sium erectum, Zannichellia palustris, i Fontinalis antipyretica. Ovu vegetaciju ugrožava regulacija vodotoka, no nakon nekog vremena i regulirani vodotoci često poprimaju osobitosti prirodnih što znači da se u njima razvija karakteristična vegetacija. Kako je taj proces spor, potrebno je zaštititi očuvane sastojine ovih zajednica, osobito razvijenih u rijekama Dretulji, Cetini, Gackoj, Lici, Ričici, Jasenici. Glavna mjera očuvanja je izbjegavanje kanaliziranja i betoniranja obala vodotoka.

Na području EM “Orljava” spomenuta vodena vegetacija prostire se na površini od 20 hektara, dok se na području EM "Londža; Glogovica i Breznica" spomenuta vodena vegetacija prostire na površini od 8 hektara (izvor: http://natura2000.dzzp.hr/natura/).


75

3.3. Kartografski prikaz područja ekološke mreže s ucrtanim područjem zahvata

Lokacija zahvata "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji" smješten je neposredno uz POVS područje ekološke mreže "Orljava" (HR2001385), dok se uzvodno od zahvata na rijeci Londži i uz rijeku nalaze POVS područja "Londža, Glogovica i Breznica" (HR2001328) i "Livade kod Čaglina" (HR2001292) (slika 3.3-1.)

Slika 3.3-1. Kartografski prikaz područja ekološke mreže s ucrtanim položajem i obuhvatom planiranoga zahvata.


76

4. Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu

U ovom se poglavlju opisuju svojstva utjecaja i njihove posljedice na ciljeve očuvanja u područjima ekološke mreže tijekom i nakon izgradnje sustava navodnjavanja Orljava-Londža. Uzimajući u obzir sve relevantne značajke predloženoga zahvata procijenit će se utjecaji na ciljeve očuvanja u područjima ekološke mreže: "Orljava“ (HR2001385), "Londža; Glogovica i Breznica“ (HR2001328) i "Livade kod Čaglina“ (HR2001292). Utjecaji će se zasebno razmatrati za aktivnosti do kojih će doći tijekom izgradnje zahvata, kao i na potencijalne utjecaje do kojih bi moglo doći nakon izgradnje i tijekom korištenja sustava navodnjavanja.

4.1. Utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže

4.1.1. Utjecaji zahvata tijekom izgradnje

Svojstva očekivanih mogućih utjecaja zahvata na okoliš u kojem su prisutni ciljevi očuvanja ekološke mreže tijekom izgradnje opisana su u tablici 4.1-1. Opisan je značaj utjecaja na pojedini cilj očuvanja ekološke mreže, odnosno posljedice pojedinog utjecaja na populaciju cilja očuvanja na području dosega utjecaja.

Potencijalni utjecaji tijekom izgradnje sustava navodnjavanja Orljava-Londža na ciljeve očuvanja navedenih područja ekološke mreže u osnovi se mogu podijeliti na:

o unošenje nemira u vodena i obalna staništa

o zamućenje vodotoka građevinskim radovima

o zaposjedanje površine dna i obale

o akcidentne situacije

4.1.1.1. Unošenje nemira u vodena i obalna staništa

Neminovna prisutnost ljudi i strojeva tijekom građevinskih radova svojom pojavom i bukom utječe na životinjski svijet u okolici zahvata. Intenzitet ovog utjecaja ovisi o:

o broju ljudi te broju i tipu stojeva i opreme uključenih u pripremne i izvedbene radove,

o već prisutnim ljudskim objektima i aktivnostima (antropogeniziranosti područja) koji rezultiraju manjim ili većim stupnjem adaptiranosti životinja i uvjetuju trajni i povremeni sastav faune,

o kvalitativnom i kvantitativnom sastavu faune u području zahvata.

Intenzitet buke opada s udaljenošću pa tako i prostorni doseg utjecaja buke nije moguće precizirati osim kao lokalni. Procjenjuje se da će navedeni lokalni utjecaji biti maleni na području planiranog zahvata budući će se radovi odvijati na točkastim lokacijama između vodenog toka i poljoprivredne površine uz sam vodeni tok. Kako se radi o prostoru koji je u velikoj mjeri antropogeniziran zbog intenzivne poljoprivredne aktivnosti, može se pretpostaviti da je živi svijet već adaptiran na učestalu prisutnost ljudi i radnih strojeva.

Uz buku koja se javlja kao posljedica rada strojeva i kretanja teretnih vozila na užem prostoru zahvata očekuje se povećana emisija čestica prašine i ispušnih plinova, no s obzirom na njihovu lokaliziranost ne očekuje se negativni utjecaj na vodene i organizme koji žive uz vodu.


77

4.1.1.2. Zamućenje vodotoka građevinskim radovima

Građevinski radovi predviđeni ovim zahvatom odvijat će se velikom većinom na lateralnim i sabirnim kanalima gdje je predviđena izgradnja pet ustava u podsustavu Londža i sedam ustava u podsustavu Orljava. S obzirom na značajke navedenih kanala koji su umjetne tvorevine s niskom razinom prirodnosti, zamućenje vode građevinskim radovima ne predstavlja značajan utjecaj.

Dvije ustave su predviđene za izgradnju u koritu rijeke Londže. U sklopu pripremnih radova podrazumijeva se uređenje dijela dna korita i obale, a u sklopu problematike zamućenja vode prvenstveno je bitno uklanjanje mulja i slabonosivih materijala u dijelu korita na kojem će biti izgrađene dvije ustave. Ovaj tip radova dovodi do privremenog pogoršanja kakvoće vode, odnosno promjene njenih fizikalnih svojstava zbog povećanih vrijednosti suspendiranih tvari. Očekuje se lokalna pojava zamućenja vode, a disperzija nizvodno od mjesta nastanka ovisiti će o protoku rijeke. No, lokacije ustava su predviđene u dijelu toka rijeke Londže koji je već dulje vrijeme kanaliziran, pa se ne očekuju negativni utjecaji na živi svijet.

Nepovoljno stanje uslijed zamućenja stupca vode trajat će isključivo za vrijeme izvođenja radova, te će po završetku istih u potpunosti biti uklonjen.

4.1.1.3. Zaposjedanje površine dna i obale (= gubitak staništa)

Zaposjedanje riječne obale i dna betoniranjem i izgradnjom objekata predstavlja trajni utjecaj oduzimanja prirodne riječne površine, trajno uklanjanje vegetacije i kanaliziranje toka. Za organizme ograničenog kretanja i sesilne organizme vezane za specifičan supstrat ovakav tip zaposjedanja predstavlja trajno oduzimanje staništa i nemogućnost bijega s područja izravnog fizičkog utjecaja prilikom čega je moguće stradavanje ili teško oštećenje. Zaposjedanje obale uklanjanjem vegetacije i izgradnjom trajnih infrastruktura oduzima se životni prostor za organizme koji povremeno borave na takvom tipu staništa.

Direktna izgradnja i zaposjedanje površine dna i obale u zahvatu "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji) predviđen je samo za dvije lokacije na kanaliziranome dijelu toka rijeke Londže. Kako je već navedeno, na tome se dijelu ne nalaze vrijedna staništa, niti ugrožene divlje vrste, odnosno taj dio rijeke nije unutar područja ekološke mreže. Ovaj je utjecaj trajan, ali zbog antropogeniziranosti korita rijeke Londže i malenoga opsega zaposjedanja ne predstavlja značajan negativni utjecaj.

4.1.1.4. Akcidentne situacije

Tijekom građevinskih radova na izvedbi objekata predviđenih Idejnim rješenjem SN Orljava-Londža koristit će se građevinska mehanizacija i transportna sredstva. Ukoliko prilikom građevinskih radova dođe do akcidentnih situacija poput nekontroliranog izlijevanja pogonskog goriva i maziva, ili drugih onečišćivača u okolinu, te ako se takva sredstva dospiju procjeđivanjem u tlo, moguć je značajni negativni utjecaj na biljni i životinjski svijet u neposrednoj okolici gradilišta.

No, ovakvi se negativni utjecaji u velikoj mjeri mogu spriječiti pravilnim radnim postupcima, kao i redovitim održavanjem radnih i transportnih strojeva. Također je potrebno poštivati sve važeće propise kojima se regulira pravilno i sigurno rukovanje, te skladištenje štetnih i opasnih tvari.


78

Tablica 4.1-1. Utjecaji tijekom izgradnje zahvata na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže

UTJECAJI TIJEKOM IZGRADNJE

CILJEVI OČUVANJA Vjerojatni utjecaji Svojstva i značaj utjecaja Posljedice značajnog utjecaja za stanje populacije cilja očuvanja

Područje ekološke mreže: ORLJAVA (HR2001385)

Divlje vrste

Obična lisanka (Unio crassus) Akcidentne situacije

Intenzitet: 1 (zanemariv) Doseg: 1 (vrlo malen) Trajanje: 1 (vrlo kratak) Učestalost: 2 (rijedak) Značaj: 5 (ZANEMARIV) Učinak: negativan Izravnost: izravan

Akcidentne situacije u kojima bi moglo doći do izlijevanja štetnih tvari u vodotok mogle bi dovesti do onečišćenja vode što predstavlja potencijalno značajan utjecaj na jedinke ove vrste koje su osjetljive na značajna onečišćenja. No, redovitim održavanjem radnih i transportnih strojeva, te poštivanjem svih važećih propisa kojima se regulira pravilno i sigurno rukovanje i skladištenje štetnih i opasnih tvari ovaj je utjecaj moguće u potpunosti izbjeći

Stanišni tipovi

Vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i

Callitricho-Batrachion (3260) Ne očekuje se utjecaj

Ne očekuje se utjecaj zahvata na ovaj cilj očuvanja područja ekološke mreže, jer ovaj stanišni tip nije utvrđen na dijelu vodotoka rijeke Orljave koji se nalazi pod utjecajem zahvata, prvenstveno zbog morfologije riječnog korita i veličine same rijeke Orljave.


79



Područje ekološke mreže: LONDŽA; GLOGOVICA I BREZNICA (HR2001328)

Divlje vrste

Unošenje nemira u vodena i obalna staništa

Intenzitet: 1 (zanemariv) Doseg: 1 (vrlo malen) Trajanje: 3 (srednjoročan) Učestalost: 3 (povremeno) Značaj: 8 (MALEN) Učinak: negativan Izravnost: izravan

Zamućenje vode građevinskim radovima

Intenzitet: 1 (zanemariv) Doseg: 2 (malen) Trajanje: 2 (kratkoročan) Učestalost: 3 (povremen) Značaj: 8 (MALEN) Učinak: negativan Izravnost: izravan

Vidra (Lutra lutra)

Akcidentne situacije onečišćenja vode

Intenzitet: 1 (zanemariv) Doseg: 2 (malen) Trajanje: 2 (kratkoročan) Učestalost: 2 (rijedak) Značaj: 7 (MALEN) Učinak: negativan Izravnost: izravan

Lokacija zahvata nalazi se uz obradive površine i u tom dijelu rijeka Londža je većinom kanalizirana. Zahvat se nalazi nizvodno od zaštićenog područja ekološke mreže te na lokaciji vidre ne stvaraju nastambe i ne podižu mlade. No s obzirom na veliku mogućnost migracije dotične vrste i bliske povezanosti riječnog staništa utjecaj, iako sveden na minimum, postoji. 1. Unošenje nemira u vodena i obalna staništa odrazit će se vrlo lokalno i trajat će

ograničeno, do izgradnje sve potrebne infrastrukture. Sporadično pojavljivanje vidre neće biti uznemireno radovima zbog činjenice da će se radovi odvijati danju dok je vidra većinom aktivna noću.

2. Zamućenje vode podizanjem sedimenta zbog građevinskih radova na obali i u

koritu rijeke Londže odvijat će se preko dana te neće onemogućiti lov vidre koja je aktivna noću. Zamućenje vode neće utjecati na zaštičeno područje ekološke mreže zbog toga što se planirani zahvat nalazi nizvodno od zaštićenog područja.

3. Akcidentalne situacije onečišćenja vode s obzirom na planirane radove i

mehanizaciju ne mogu imati veće posljedice jer na lokaciji radova neće biti izložena opasna sredstva. Uz predložene mjere prevencije i pravila građevinske struke u izvedbi radova ovaj se utjecaj smatra iznimno malo vjerojatnim. Činjenica kako uslijed nespretnog rukovanja opasnim tvarima može doći do emisije u vodeni sustav, zaštićeno područje ekološke mreže na kojem dotična vrsta obitava neće biti u nikakvoj opasnosti iz razloga što je sav planirani zahvat smješten nizvodno od zaštićenog područja. Onečišćenje može imati malen i kratkoročan utjecaj uslijed direktnog kontakta otpadne tvari u trenutku obitavanja vrste na spomenutom području izvedbe zahvata.


80



Obična lisanka (Unio crassus) Ne očekuje se utjecaj

Budući će se svi prepoznati značajni negativni utjecaji ispoljiti nizvodno od područja ekološke mreže "Londža, Glogovica i Breznica", ne očekuje se da će bilo koji aspekt predloženoga zahvata imati bilo kakav utjecaj na ovaj cilj očuvanja u predmetnom područje ekološke mreže.

Stanišni tipovi



Budući će se svi prepoznati značajni negativni utjecaji ispoljiti nizvodno od područja ekološke mreže "Londža, Glogovica i Breznica", ne očekuje se da će bilo koji aspekt predloženoga zahvata imati bilo kakav utjecaj na ovaj cilj očuvanja u predmetnom područje ekološke mreže.

Područje ekološke mreže: LIVADE KOD ČAGLINA (HR2001292)

Divlje vrste




Ne očekuje se utjecaj Svi planirani objekti u SN Orljava-Londža, kao i utjecaji uslijed njihove izgradnje nalaze se nizvodno od područja ekološke mreže "Livade kod Čaglina". Nije utvrđen niti jedan aspekt zahvata koji bi mogao poremetiti trenutno vladajuće stanišne uvjete u vlažnim livadama, pa se prema tome ne očekuje utjecaj na ciljeve očuvanja.


81

4.1.2. Utjecaji zahvata nakon izgradnje

Svojstva očekivanih mogućih utjecaja zahvata na okoliš u kojem su prisutni ciljevi očuvanja ekološke mreže nakon izgradnje opisana su u tablici 4.1-2. Opisan je značaj utjecaja na pojedini cilj očuvanja ekološke mreže, odnosno posljedice pojedinog utjecaja za populaciju cilja očuvanja na području dosega utjecaja nakon izgradnje sustava navodnjavanja Orljava-Londža i njegovoga korištenja u skladu s projektnim rješenjem.

Za promatrane ciljeve očuvanja u područjima ekološke mreže "Orljava“ (HR2001385), "Londža; Glogovica i Breznica“ (HR2001328) i "Livade kod Čaglina“ (HR2001292) prepoznati su sljedeći utjecaji koji bi mogli imati učinka na populacije ciljeva očuvanja:

o promjene u prirodnom režimu vodotoka,

o unošenje nemira u vodena i obalna staništa,

o akcidentne situacije,

o potencijalno povećanje onečišćenja zbog intenziviranja poljoprivrede.

4.1.2.1. Promjene u prirodnom režimu vodotoka

Jedan od najvažnijih utjecaja koje sustav navodnjavanja može imati na prostor je promjena prirodnih režima protoka površinskih voda. To je posljedica prvenstvene namjene sustava za navodnjavanje koji za cilj imaju redistribuciju dijela vodne bilance u odnosu na prirodno stanje. S obzirom na pojavnost zaliha vode u vremenu, svako nekontrolirano zahvaćanje, posebno u malovodnim razdobljima, može uzrokovati narušavanje biološkog minimuma vodotoka.

Izvor vode za predloženi sustav navodnjavanja Orljava-Londža je akumulacija Londža na istoimenom vodotoku. Ova je akumulacija projektirana kao višenamjenski objekt koji osim regulacije režima velikih voda služi i održavanju režima malih voda za potrebe poboljšanja kvalitete voda, navodnjavanja, te rekreacije i sporta. Izgradnja akumulacije Londža planirana je kroz tri faze. Prva faza izgradnje akumulacije Londža kao retencija danas je izvedena, ugrađen je nadzorni upravljački sustav (NUS) koji omogućava upravljanje zapornicama i kontrolu upuštanja vode u korito rijeke Londže. Idejno rješenje razmatrano u ovoj studiji temeljeno je na zatečenome stanju, odnosno temelji se na sadašnjim protosima vode u rijeci Londži.

Matematičkim hidrološkim modelima u Idejnome je projektu pokazano da sadašnji hidrološki režim rijeke Londže i sadašnje stanje retencije Londža može zadovoljiti predviđene potrebe vode za navodnjavanje. Stoga je u ovoj fazi izvedbe sustav navodnjavanja je predviđen kao protočni, gdje se dio zahvaćene vode ispušta kroz ustave za potrebe nizvodnog dijela sustava, a višak neiskorištene vode se kontinuirano vraća u vodotoke (rijeku Londžu za podsustav Londža, odnosno rijeku Orljavu za podsustav Orljava). Nadalje, u ovome slučaju kada sustav funkcionira kao retencije, nema zadržavanja vode niti poplavljivanja površina na području uzvodno od brane buduće akumulacije Londža. Gledajući s ekološkog aspekta protočni sustav ima pozitivne strane jer se vodotoci i podzemne vode za vrijeme sušnog perioda kada traje navodnjavanje, kontinuirano prihranjuju akumuliranom vodom sa sliva.

Lokalno će se podići razina vode u vodotoku rijeke Londže na dva mjesta, uzvodno od planirane dvije ustave. No, taj je utjecaj lokalnoga karaktera, pri čemu voda ostaje unutar sadašnjeg korita rijeke Londže. Pa se može reći da neće biti značajne promjene hidrološkoga režima rijeke Londže u odnosu na sadašnje stanje.


82

Nadalje se to može potkrijepiti usporedbom potrebnih protoka vode za potrebe navodnjavanja s prirodnim protokom rijeka Londže i Orljave. Naime, za potrebe sustava navodnjavanja ispušta se 2,0 m3/s, od čega se na lokaciji vodozahvata za podsustav Londža, 0,5 m3/s ispušta nizvodno u vodotok Londža, a 1,5 m3/s se upušta u lateralni kanal. Nakon potrošnje za navodnjavanje površina uz lijevu i desnu obalu Londže, višak od 0,87 m3/s upušta se natrag u Londžu, neposredno uzvodno od ustave vodozahvata za podsustav Orljava na rijeci Londži. Otvor ustave vodozahvata za podsustav Orljava dimenzioniran je tako da ispušta nizvodno 1,0 m3/s, te se zahvaćena voda upušta u sabirni kanal uz desnu obalu Orljave, iz kojega se 0,4 m3/s sifonom prebacuje u lijevi sabirni kanal, a ostatak od 0,6 m3/s služi za potrebe navodnjavanja na desnoj obali. Nakon potrošnje za navodnjavanje, višak vode iz desnog sabirnog kanala u iznosu od 0,23 m3/s, i iz lijevog sabirnog kanala u iznosu od 0,26 m3/s, upuštaju se nazad u rijeku Orljavu na mjestima ušća sabirnih kanala.

Za usporedbu donosimo protoke rijeka Londže i Orljave na mjerodavnim mjernim postajama prema podacima dostupnima u studiji "Hidrološka analiza sliva Orljave s novelacijom rješenja zaštite od poplava" (VPB, 2012). Na mjernoj postaji Pleternica na rijeci Londži koja se nalazi na ušću lateralnog kanala u Londžu najučestaliji maksimalni godišnji protok vode (petogodišnji povratni period, Q5, m3/s) iznosi 48,53 m3s. Na mjernoj postaji Frkljevci na Orljavi, koja se nalazi na ušću Londže u Orljavu, izmjereni su protoci od 114,40 m3/s (Q5). U odnosu na prikazane protoke, količina od 2 m3/s koja je predviđena za potrebe navodnjavanja ne bi trebala značajno izmijeniti prirodni režim protoka rijeka Orljave i Londže.

Planiranim ustavama u lateralnom kanalu rijeke Londže (5 ustava) i u lijevom i desnom sabirnom kanalu rijeke Orljave (7 ustava), također će se podići razina vode u već postojećoj kanalskoj mreži kako bi voda bila dostupna za potrebe navodnjavanja. U slučaju duljeg zadržavanja vode u navedenim kanalima, moguće je da će doći do povećanja njene temperature. Planiranim zahvatom predviđeno je ispuštanje viška vode iz sustava navodnjavanja na dva mjesta u rijeku Orljavu, odnosno na ušćima lijevog i desnog sabirnog kanala. Lokacije ušća kanala u rijeku Orljavu prikazane su na slici xy.

Trenutačno nisu dostupni podaci o mogućoj temperaturnoj razlici između vode koja bi se upuštala iz sustava navodnjavanja i vode rijeke Londže. Međutim, u usporedbi s protocima rijeke Orljave, količina od 0,23 m3/s koja bi se vraćala iz desnog sabirnog kanala i 0,26 m3/s iz lijevog sabirnog kanala, neće moći utjecati na značajnu promjenu temperature vode rijeke Orljave.

4.1.2.2. Unošenje nemira u vodena i obalna staništa

Buka i vibracije koji će se javljati kao posljedica rada predviđenih crpki uz sam vodotok rijeka Orljave i Londže bit će lokaliziran, jer intenzitet buke opada s udaljenošću pa tako i prostorni doseg navedenoga utjecaja. Osim u prostoru, utjecaj će biti lokaliziran i vremenski, to jest, pojavljivat će se samo u vrijeme kada će biti potreba za navodnjavanjem.

Ovaj se utjecaj može procijeniti kao malen na području planiranog zahvata budući da je zahvat smješten uz dugogodišnje poljoprivredne površine gdje je postojeći životinjski svijet već naviknut na značajnu prisutnost ljudi i buku poljoprivrednih i transportnih strojeva.

4.1.2.3. Akcidentne situacije

Moguća je pojava negativnoga utjecaja izlijevanja opasnih i štetnih tvari ukoliko dođe do akcidentnih situacija na opremi koja se koristi za distribuciju vode u sustavu navodnjavanja Orljava-Londža. Prvenstveno se tu misli na mobilne crpke pogonjene dizelskim agregatom kod kojih je zbog kvara moguće izlijevanje pogonskoga goriva i maziva te onečišćenje tla, podzemne i površinske vode.

Do akcidentnih situacija može doći uslijed nepravilnoga rukovanja i neredovitoga održavanja mobilnih crpki. Stoga se ovaj negativni utjecaj može u potpunosti izbjeći spriječiti pravilnim radnim postupcima,


83

kao i redovitim održavanjem radnih i transportnih strojeva. Također je potrebno poštivati sve važeće propise kojima se regulira pravilno i sigurno rukovanje, te skladištenje štetnih i opasnih tvari.

4.1.2.4. Potencijalno povećanje onečišćenja zbog intenziviranja poljoprivrede

Ovaj je utjecaj prepoznat kao potencijalno negativna posljedica izgradnje zahvata, iako sam zahvat ne pridonosi ostvarivanju toga utjecaja. Naime, u promijenjenim uvjetima poljoprivredne proizvodnje na području obuhvata SN Orljava-Londža do kojih će doći zbog uvođenja mogućnosti navodnjavanja, moguće je da će doći i do promjena u vrsti i površinama poljoprivrednih kultura koje će se uzgajati. Prema rezultatima ankete koja je provedena među korisnicima poljoprivrednih površina u okviru izrade Idejnog rješenja, može se vidjeti da će struktura poljoprivredne proizvodnje ostati generalno ista, uz neke manje izmjene. Naime, moguće je da će se u budućnosti povećati površine na kojima će se uzgajati povrće i voće, a na uštrb površina na kojima se danas uzgajaju žitarice (slika 2.3-3.). Ukupna površina na kojoj se može očekivati da će voće i povrće zamijeniti žitarice iznosi otprilike 200 ha, što čini oko 10% neto poljoprivredne površine unutar područja zahvata.

Prema analizi globalne poljoprivredne proizvodnje (Fertilizer use by crop, FAO 2006), povrće pripada poljoprivrednim kulturama za koje se diljem svijeta koriste najveći iznosi gnojiva po jedinici površine (N + P2O5 + K2O, kg/ha). Prema istome izvoru, za proizvodnju povrća u prosjeku se primjenjuje 242 kg/ha gnojiva, što je gotovo 1,5 puta više od količine gnojiva potrebne za proizvodnju žitarica. Ukoliko bi se navedeni iznosi primijenili i za područje obuhvata zahvata, može se očekivati da bi moglo doći do određenoga povećanja unosa gnojiva i povećanje onečišćenja u okolišu. Količina neiskorištenih nitrata ispuštenih ili procijeđenih u rijeku može negativno utjecati na populacije vrste Unio crassus, iako treba uzeti u obzir i da se rijeke Londža i Orljava već u sadašnjem stanju nalaze u uvjetima pritiska uslijed intenzivne poljoprivrede uz njihove obale. Budući se ne može očekivati drastična promjena ratarskih kultura na cijeloj površini obuhvata zahvata nego samo na njenom manjem dijelu, može se ocijeniti da je potencijalno povećanje zagađenja zbog intenzifikacije poljoprivrede maloga značaja.

S druge strane, sustav navodnjavanja omogućuje uvođenje pozitivnih pomaka u samu organizaciju poljoprivredne proizvodnje u zahvaćenom području koja bi trebala voditi između ostaloga i racionalnijem i učinkovitijem korištenju kemijskih pomagala za ishranu i zaštitu usjeva. Također se edukacijom poljoprivrednika u smjeru praćenja modernih smjernica organskoga uzgoja i korištenja organskih umjesto kemijskih pomagala može umanjiti potencijalno negativni utjecaj intenzifikacije poljoprivrede.


84

Tablica 4.1-2. Utjecaji nakon izgradnje i tijekom korištenja zahvata na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže

UTJECAJI NAKON IZGRADNJE


Područje ekološke mreže: ORLJAVA (HR2001385)

Divlje vrste

Akcidentne situacije

Intenzitet: 1 (zanemariv) Doseg: 1 (vrlo malen) Trajanje: 1 (vrlo kratak) Učestalost: 2 (rijedak) Značaj: 5 (ZANEMARIV) Učinak: negativan Izravnost: izravan

Akcidentne situacije predstavljaju opasnost kada se dogodi nekontrolirano izlijevanje gorivima, mazivima, i ostalih štetnih tvari u okoliš. Ukoliko navedena sredstva dospiju u rijeku Orljavu, može doći do ugroze populacije vrste Unio crassus. Naime, ova je vrste vrlo osjetljiva na onečišćenje vodotoka kao i na posljedični proces eutrofikacije, posebno zato što su juvenilni stadiji osjetljivi na povišene koncentracije nitrata (Lajtner i sur. 2009, 2010)


Potencijalno povećanje onečišćenja zbog

intenzifikacije poljoprivrede

Intenzitet: 3 (umjeren) Doseg: 3 (umjeren) Trajanje: 3 (srednjeročan) Učestalost: 3 (povremen) Značaj: 12 (umjeren) Učinak: negativan Izravnost: izravan

Uslijed pojačanog navodnjavanja obradivih površina uz rijeku Orljavu može se uzeti u obzir i povećano ispiranje različitih pesticida i gnojiva kojim se poljoprivredne površine u pravilu tretiraju. Neupitna je povezanost same rijeke Orljave s podzemnim sustavom voda koje se nalaze na području koje će biti pod intenzivnim navodnjavanjem. Povećano ispiranje povećat će unos topivih tvari u samu rijeku. Vrsta Unio crassus je vrlo osjetljiva na onečišćenje vodotoka kao i na posljedični proces eutrofikacije, posebno zato što su juvenilni stadiji osjetljivi na povišene koncentracije nitrata (Lajtner i sur. 2009, 2010). Povećani unos nitrata, potencijalno povećanje temperature rijeke uslijed toplinskog zagađenja može povoljno utjecati na proces eutrofikacije koji bi mogao negativno utjecati na populacije vrste školjkaša kao i na ostale vodene organizme.


85



Stanišni tipovi



Zahvat neće direktno utjecati na ovaj cilj zaštite jer na dijelu toka rijeke Orljave koja se nalazi u području obuhvata zahvata ovaj stanišni tip nije utvrđen. Na uzvodnim dijelovima rijeke Orljave gdje se može pronaći ovaj stanišni tip ne očekuju se utjecaji jer neće doći do promjena u vodnom režimu.

Područje ekološke mreže: LONDŽA; GLOGOVICA I BREZNICA (HR2001328)

Divlje vrste

Unošenje nemira u vodena i obalna staništa radom crpki

Intenzitet: 2 (slab) Doseg: 1 (vrlo malen) Trajanje: 4 (dugoročan) Učestalost: 1 (jednokratan) Značaj: 8 (malen) Učinak: negativan Izravnost: izravan

Vidra (Lutra lutra)

Akcidentne situacije

Intenzitet: 1 (zanemariv) Doseg: 2 (malen) Trajanje: 1 (vrlo kratak) Učestalost: 1 (jednokratan) Značaj: 5 (zanemariv) Učinak: negativan Izravnost: izravan

Lokacija zahvata nalazi se uz obradive površine i u tom dijelu rijeka Londža je većinom kanalizirana. Zahvat se nalazi nizvodno od zaštićenog područja ekološke mreže gdje vidre ne stvaraju nastambe i ne podižu mlade. No s obzirom na veliku mogućnost migracije dotične vrste i bliske povezanosti riječnog staništa utjecaj, iako sveden na minimum, postoji. 1. Rad crpki uz kanal Londža može negativno utjecati bukom i vibracijom na jedinke

vidri koje kanal koriste kao tranzitno područje i stanište za lov. Kako se područje zahvata od prije koristi kao poljoprivredna površina, prisustvo mehanizacije i ljudi ne bi trebalo značajno utjecati na samu vrstu.

2. Ovo područje ekološke mreže na kojem dotična vrsta obitava neće biti u

opasnosti zbog akcidentnih situacija iz razloga što je sav planirani zahvat smješten nizvodno od zaštićenog područja. Onečišćenje može imati zanemariv i kratkoročan utjecaj uslijed direktnog kontakta otpadne tvari u trenutku obitavanja vrste na spomenutom području.


86



Obična lisanka (Unio crassus) Ne očekuje se utjecaj Utjecaja na ovaj cilj zaštite neće biti jer se zahvat planira izvoditi nizvodno od zaštićenog područja ekološke mreže, a svi

negativni utjecaji koji su prepoznati svoj će učinak imati nizvodno od istočnoga ruba zahvata.

Stanišni tipovi


Callitricho-Batrachion (3260) Ne očekuje se utjecaj Utjecaja na ovaj cilj zaštite neće biti jer se zahvat planira izvoditi nizvodno od zaštićenog područja ekološke mreže, a svi

negativni utjecaji koji su prepoznati svoj će učinak imati nizvodno od istočnoga ruba zahvata.

Područje ekološke mreže: LIVADE KOD ČAGLINA (HR2001292)

Divlje vrste




Ne očekuje se utjecaj

Izgradnjom sustava navodnjavanja Orljava-Londža prema Idejnom rješenju, neće doći do promjena u režimu rijeke Londže, kao niti do promjena u režimu plavljenja. Eventualne promjene u režimu podzemnih voda uslijed povećane infiltracije vode u tlo tijekom sušnih mjeseci moguće se jedino nizvodno od područja ekološke mreže. S obzirom na dohvat promjena, ovaj utjecaj je zanemariv, a ako se i ispolji u određenoj mjeri može samo pozitivno utjecati na režim vlage na livadama ovoga područja ekološke mreže.


87

4.2. Utjecaji zahvata na cjelovitost područja ekološke mreže

U procjenu utjecaja zahvata na cjelovitost područja ekološke mreže obuhvaćena su tri područja ekološke mreže, odnosno područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS): "Orljava“ (HR2001385), "Londža; Glogovica i Breznica“ (HR2001328) i "Livade kod Čaglina“ (HR2001292).

Obzirom na predloženi koncept sustava navodnjavanja Orljava-Londža, kao i na prepoznate utjecaje, može se zaključiti kako za područja ekološke mreže "Londža; Glogovica i Breznica“ (HR2001328) i "Livade kod Čaglina“ (HR2001292) neće biti gotovo nikakvih značajnih utjecaja. Najviše je to zbog činjenice da se ova područja nalaze uzvodno od obuhvata zahvata, te da će učinak svih navedenih negativnih utjecaja biti osjetljiv jedino u nizvodno od početka zahvata na rijeci Londži.

Za područje ekološke mreže "Orljava“ (HR2001385) prepoznati su umjereni negativni utjecaji na cilj očuvanja vrstu Unio crassus, prvenstveno uslijed mogućeg onečišćenja vode zbog akcidentnih situacija, te zbog potencijalnog povećanja onečišćenja zbog intenziviranja poljoprivredne proizvodnje. No, budući se unutar granica ovoga područja ekološke mreže, odnosno unutar korita i na obalama rijeke Orljave neće izvoditi nikakvi radovi, te uz pridržavanje navedenih mjera i prijedloga praćenja stanja u rijeci Orljavi, može se zaključiti da se utjecaji mogu u potpunosti eliminirati.

Kao što je već navedeno, ovim zahvatom nisu predviđeni nikakvi građevinski radovi unutar granica bilo kojega od promatranih područja ekološke mreže. Shodno tome neće niti doći do direktnoga zaposjedanja prirodnih staništa. Također neće doći niti do fragmentaciji staništa bilo kojega od navedenih područja ekološke mreže, jer unutar granica područja neće doći do izgradnje linearnih objekata koji bi priječili kretanje životinjskim vrstama koje obitavaju u njima.

4.3. Moguć kumulativan utjecaj zahvata s drugim postojećim i planiranim zahvatima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

Za sagledavanje kumulativnoga utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže prikupljeni su podaci o drugim zahvatima, postojećim i planiranim, u široj okolici zahvata čije bi se područje utjecaja moglo preklopiti s predloženim zahvatom "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji". Utvrđena su tri zahvata koje je potrebno razmotriti:

o II. faza izgradnje akumulacije Londža

o Izgradnja pregrade u rijeci Orljavi – rkm 36+117

o izgradnja brze ceste našice-Požega

Akumulacija Londža projektirana je kao višenamjenski objekt koji osim regulacije režima velikih voda služi i održavanju režima malih voda za potrebe poboljšanja kvalitete voda, navodnjavanja, te rekreacije i sporta. Brana akumulacije Londža nalazi se na rijeci Londži oko 7 km uzvodno od početka obuhvata zahvata SN Orljava-Londža (slika 2.3-4.). Izgradnja akumulacije Londža planirana je kroz tri faze. Prva faza izgradnje akumulacije Londža kao retencija danas je izvedena, ugrađen je nadzorni upravljački sustav (NUS) koji omogućava upravljanje zapornicama i kontrolu upuštanja vode u korito rijeke Londže. U ovome je obliku retencija Londža uzeta kao izvor vode za sustav navodnjavanja Orljava-Londža. U tijeku je dorada projektne dokumentacije druge faze izgradnje akumulacije kojom će se omogućiti akumuliranje dodatnih 4.200.000 m3, dok je za sada izvedba faze III upitna. Kao rezultat završetka faze II, vrlo će vjerojatno doći do podizanja razina vode u koritu rijeke Londže na području predviđene akumulacije, odnosno uzvodno od brane. Nizvodno ne bi trebalo doći do značajnih promjena u režimu vodotoka, pa posljedično niti do značajnih utjecaja na područja ekološke mreže "Orljava" i "Livade kod Čaglina". Moguć je jedino utjecaj na područje ekološke mreže "Londža,


88

Glogovica i Breznica". U ovoj studiji nisu utvrđeni značajni utjecaji zahvata SN Orlajva-Londža na ovo područje ekološke mreže, tako da neće biti niti dodatnih kumulativnih utjecaja.

Zahvatom "Izgradnja pregrade u rijeci Orljavi – rkm 36+117" planira se izgradnja pregrade u samom koritu rijeke Orljave. Lokacija izgradnje pregrade je uzvodno od početka područja ekološke mreže "Orljava", u blizini grada Požege. Namjena planirane pregrade je održavanje projektirane nivelete, odnosno stabilizacija uzdužnog profila riječnog korita, kao i izgradnja male pribranske hidroelektrane na postojećoj pregradi. U zahvatu su predviđeni objektima koji će vraćati vodno lice na stanje prije rekonstrukcije, odnosno izgradnje zahvata. U sklopu postupka Prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, Upravni odjel za gospodarstvo i graditeljstvo Požeško-slavonske županije donio je 7. siječnja 2014. godine rješenje (Klasa: UP/I-612-07/13-01/04, UrBroj: 2177/1-06/12-14-7) prema kojemu predloženi zahvata neće imati značajan negativni utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Shodno tome, ne može se predvidjeti da bi ovaj zahvat mogao u značajnoj mjeri promijeniti rezultate procjene utjecaja zahvata SN Orljava-Londža na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže.

U izmjenama i dopunama Prostornoga plana uređenja Grada Pleternice iz listpoada 2012. godine u prostorni je plan uvrštena i brza cesta Našice-Pleternica-Lužani. Trasa planirane ceste kroz područje obuhvata zahvata prikazana je na slikama 2.3-1. i 2.3-2. žutom linijom. Osim što je planirana u prostornom planu, ova je prometnica na razini studijske dokumentacije već projektirana u odjelu za prometnice Instituta IGH d.d., te je pretpostavka da će se i u skoro vrijeme osigurati sredstva za njezinu realizaciju. Planirana brza cesta proteže se kroz cijelo područje s lijeve strane rijeke Londže koje je planirano za navodnjavanje, a dio prometnice presijeca i površine s desne strane rijeke Orljave, koje su također uključene u projekt. Ova je planirana prometnica uzeta u obzir kod izrade Idejnog rješenja "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji". Određene su poljoprivredne površine koje se neće moći navodnjavati zbog izgradnje prometnice, te su proračuni količine vode potrebne za navodnjavanje vršeni s korigiranim površinama. Koridor navedene prometnice prolazit će u blizini rijeke Orljave, pa se može očekivati da će se tijekom izgradnje prometnice povećati rizik od akcidentnih situacija u kojima bi moglo doći do onečišćenja vode u rijeci. U tome bi slučaju došlo do kumulativnoga povećanja ustanovljenoga utjecaja na ciljeve očuvanja u EM području "Orljava". No, ovaj se rizik može smatrati zanemarivim, ukoliko se prilikom izgradnje bude vodilo računa o svim smjernicama i propisima sigurnoga izvođenja radova.

4.4. Analiza utjecaja varijantnih rješenja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

U Idejnom rješenju "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji" nisu razmatrana druga varijantna rješenja. No, treba napomenuti, kako je objašnjeno i u opisu zahvata, da samo Idejno rješenje predstavlja unaprjeđenje prethodnoga Idejnog projekta (IGH d.d., 2009) pri čemu je razradom nove koncepcije uvelike smanjen broj objekata predviđenih za izgradnju, te općeniti utjecaj na okoliš i prirodu.


89

5. Zaključak

Temeljem razmatranih mogućih utjecaja planiranog zahvata s obzirom na karakteristike zahvata, lokaciju zahvata i njegov smještaj u odnosu na područja ekološke mreže, možemo ustvrditi da je zahvat prihvatljiv za ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, uz uvjet provedbe programa praćenja stanja i svih mjera ublažavanja štetnih utjecaja zahvata predloženih u ovoj Studiji.

Obrazloženje:

Područje obuhvata zahvata "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji" ne nalazi se unutar područja ekološke mreže. Poljoprivredne površine obuhvaćene podsustavom Orljava nalaze se uz sami rub (lijeva i desna obala rijeke Orljave) područja ekološke mreže "Orljava" (HR2001385). Također se uzvodno od podsustava Londža nalaze područja ekološke mreže "Livade kod Čaglina" (HR2001292) i "Londža, Glogovica i Breznica" (HR2001328).

Zahvatom "Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji" nisu predviđeni nikakvi građevinski radovi unutar granica bilo kojega od promatranih područja ekološke mreže. Treba napomenuti da je promatrano Idejno rješenje novelacija Idejnog projekta za isti zahvat iz 2009. godine, te da je novom koncepcijom sustava navodnjavanja uklonjena potreba izgradnje pet stepenica/pregrada u samom koritu rijeke Orljave unutar područja ekološke mreže. Također je eliminirana potreba za izgradnjom 10 crpnih stanica čija bi izgradnja zahtijevala i značajno proširenje elektroenergetske infrastrukture u vidu trafostanica i opskrbnih vodova. Zahvaljujući novelaciji provedenoj u ovome Idejnom rješenju, planirani zahvat neće rezultirati direktnim zaposjedanjem staništa niti fragmentacijom staništa unutar područja ekološke mreže.

Obzirom na značajke predloženoga koncepta sustava navodnjavanja Orljava-Londža, kao i na prepoznate utjecaje, zaključeno je kako za područja ekološke mreže "Londža; Glogovica i Breznica“ (HR2001328) i "Livade kod Čaglina“ (HR2001292) neće biti gotovo nikakvih značajnih utjecaja. Najviše je to zbog činjenice da se ova područja nalaze uzvodno od obuhvata zahvata, te da će učinak svih navedenih negativnih utjecaja biti osjetljiv jedino nizvodno od početka zahvata na rijeci Londži. Za područje ekološke mreže "Orljava“ (HR2001385) prepoznati su umjereni negativni utjecaji na cilj očuvanja vrstu Unio crassus, prvenstveno uslijed mogućeg onečišćenja vode zbog akcidentnih situacija, te zbog potencijalnog povećanja onečišćenja zbog intenziviranja poljoprivredne proizvodnje.

Ovom se studijom predlažu mjere ublažavanja potencijalnih štetnih posljedica predloženoga zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže. Provođenjem predloženih mjera tijekom izgradnje i korištenja sustava navodnjavanja Orljava-Londža, štetne je utjecaje moguće svesti na minimum.

Također je predložen i program praćenja stanja ekološke mreže koji za glavni cilj ima motrenje kvalitete vode u dijelu područja ekološke mreže "Orljava" koji se nalazi u neposrednoj blizini predloženoga zahvata, a u kojemu je utvrđena prisutnost školjkaša Unio crassus. Pravilnim provođenjem motrenja kvalitete vode moći će se utvrditi eventualno povećanje onečišćenja vode uslijed intenziviranja poljoprivredne proizvodnje kao neizravne posljedice korištenja predloženoga sustava navodnjavanja. U slučaju povećanja pojave onečišćivala u vodi rijeke Orljave treba pristupiti provođenju dodatnih mjera zaštite kojima bi se očuvalo populaciju cilja očuvanja u tome dijelu područja ekološke mreže "Orljava".


90

6. Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ekološku mrežu

6.1. Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata za ekološku mrežu pripreme i izgradnje zahvata

1) U razdoblju prije početka izgradnje i korištenja predloženoga zahvata navodnjavanja potrebno je utvrditi nulto stanje parametara kvalitete vode u rijeci Orljavi prema predloženom programu praćenja stanja ekološke mreže.

2) Zaštitu od prekomjerne buke tijekom pripreme i izvođenja građevinskih radova osigurati poštivanjem odredbi Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13), Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) te osobito mjera koje propisuje Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08)

3) Sav otpadni materijal koji nastaje tijekom građenja treba zbrinjavati neposredno nakon korištenja kako ne bi vjetrom bio odnesen u rijeku.

4) Otpad koji uključuje opasne tvari (ambalaža od kemikalija, boja, otapala, zauljeni otpad i sl.) treba skladištiti u za tu svrhu predviđene kontejnere te zbrinuti putem ovlaštenih pravnih osoba.

5) Pretakanje goriva i ulijevanje goriva i ostalih tvari u radne i transportne strojeve vršiti na način da se spriječi kontaminacija vodotoka i obale gorivom. Servis strojeva vršiti na za to namijenjenim prostorima koji se koriste za servis i održavanje mehanizacije.

6) Potencijalno štetne materijale kod gradnje (poput cementa) čuvati na mjestima zaštićenim od poplavljivanja i/ili od ispiranja kišom u rijeku.

6.2. Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata za ekološku mrežu nakon izgradnje

1) Tijekom korištenja izgrađenoga sustava za navodnjavanje treba poštivati predviđeno zahvaćanje vode iz rijeke Londže. U slučaju povećanja potreba za vodom u budućnosti potrebno je izraditi odgovarajuće podloge za procjenu mogućnosti opskrbe vodom uz apsolutno očuvanje ustanovljenoga biološkoga minimuma u rijeci Londži.

2) Mobilne crpke s dizelskim agregatima potrebno je redovito održavati i nadzirati kako bi se izbjegle moguće akcidentne situacije koje bi rezultirale onečišćenjem tla, površinskih i podzemnih voda.

3) Provoditi predloženi program praćenja stanja ekološke mreže.

4) U slučaju da rezultati praćenja kvalitete vode u rijeci Orljavi pokažu značajno pogoršanje koje bi moglo ugroziti populaciju ciljeva očuvanja (prvenstveno školjkaša Unio crassus), potrebno je utvrditi uzroke pogoršanja i poduzeti mjere, poput ugradnje bioloških pročistača na ušće


91

sabirnih kanala u rijeku Orljavu, kojima će se održavati zadovoljavajuća kvaliteta vode u rijeci Orljavi.

5) Sukladno članku 7 Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013) tijekom korištenja zahvata nalaznik (korisnik zahvata) je dužan Državnom zavodu za zaštitu prirode dojaviti pronalazak mrtve, ozlijeđene ili bolesne strogo zaštićene životinje putem obrasca za dojavu ili telefonski u roku od 24 sata od trenutka pronalaska. Zbog nemogućnosti određivanja vrsta na terenu, nužno je prijavljivati sve nalaze eventualnih uginulih ili ozljeđenih riba i rakova na području zahvata.

6) Predlaže se provođenje edukativnih aktivnosti putem Poljoprivredno-savjetodavne službe kojima bi se krajnjim korisnicima sustava navodnjavanja predstavilo mogućnosti korištenja okolišno prihvatljivih agrotehničkiih mjera i sredstava.

7) Također se predlaže periodičko (na primjer svakih pet godina) anketiranje korisnika poljoprivrednih površina u obuhvatu zahvata kako bi se utvrdilo dolazi li do značajnih promjena u strukturi poljoprivredne proizvodnje i korištenju kemijskih sredstava.

6.3. Prijedlog programa praćenja stanja ekološke mreže

Provedenom analizom mogućih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže, utvrđeno je kako je najveća vjerojatnost pojave pritiska onečišćenjem vode na školjkaša Unio crassus u dijelu toka rijeke Orljave koji prolazi kod podsustav Orljava. Višak vode iz cijeloga sustava navodnjavanja koja bi mogla biti opterećena onečišćenjem uslijed potencijalne povećane uporabe umjetnih gnojiva, herbicida i pesticida vraća se u rijeku Orljavu na ušćima sabirnih kanala.

U skladu s navedenim, predlaže se program praćenja kvalitete vode u rijeci Orljavi koji ima dva cilja:

o utvrditi nulto stanje kvalitete vode u dijelu toka rijeke Orljave koji prolazi kroz podsustav Orljava,

o redovito praćenje fizikalno-kemijskih parametara vode koji bi indicirali povećanje onečišćenja zbog intenziviranja poljoprivredne proizvodnje,

o određivanje dodatnih mjera zaštite u slučaju promjena koje bi se utvrdile kontinuiranim monitoringom kvalitete vode

Predlažu se četiri lokacije za uzorkovanje vode iz rijeke Orljave. Prvu se lokaciju predlaže postaviti na uzvodnome dijelu rijeke Orljave, između ušća Londže u Orljavu i grada Pleternice. Ova bi lokacija služila kao kontrolna jer bi se uzorkovala voda iz dijela rijeke na kojem ne postoji utjecaj predloženoga zahvata. Druge dvije lokacije potrebno je postaviti na ušća lijevoga i desnoga sabirnoga kanala u rijeku Orljavu kako bi se omogućilo praćenje kvalitete vode koja se iz sustava navodnjavanja vraća u rijeku Orljavu. Četvrtu je lokaciju potrebno nizvodno na mjestu gdje rijeka Orljava izlazi iz područja ekološke mreže "Orljava".

Uzorkovanje, kao i monitoring u cjelini, mora obavljati pravna osoba s ovlaštenjem za praćenje stanja okoliša. Točne lokacije uzimanja vjerodostojnog uzoraka odredit će stručna osoba ovlaštene institucije koja će provoditi praćenje stanja kakvoće vode i riječnog sedimenta.

S obzirom na vremensku dinamiku i učestalost uzorkovanja i analize vode, monitoring treba vršiti kako slijedi:

o s programom praćenja treba početi što je ranije moguće, odnosno prije početka izgradnje samoga sustava kako bi se utvrdile početne (nulte) vrijednost parametara kvalitete vode koje


92

će poslužiti kao mjerilo mogućega povećanja onečišćenja uslijed korištenja predloženoga sustava navodnjavanja,

o uzorkovanje i analizu vode treba provoditi dva puta godišnje, pri čemu jedno uzorkovanje treba biti izvan razdoblja navodnjavanja, a drugo u vrijeme najintenzivnijega korištenja vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina,

o uzorkovanje vode treba provoditi svake godine do isteka pete godine od početka korištenja izgrađenoga sustava navodnjavanja,

o nakon isteka pete godine uzorkovanje treba obaviti svake treće godine, a ukoliko se ustanovi značajna promjena u strukturi poljoprivredne proizvodnje uzorkovanje i analizu vode treba ponovo obavljati na godišnjoj razini sljedećih pet godina.

Kakvoću vode treba pratiti kroz sljedeće fizikalno-kemijske parametre:

o temperatura,

o pH,

o el. vodljivost,

o količina otopljenog kisika,

o količina ukupnog dušika, nitrati, nitriti, amonijak,

o količina ukupnog fosfora i ortofosfata,

o pesticidi i herbicidi.

Rezultate provedenih analiza treba sistematizirati u bazu podataka koja će biti pogodna za obradu i procjenu eventualnih promjena u kvaliteti vode. Analizu prikupljenih podataka treba obaviti svake godine nakon završetka sezone navodnjavanja kako bi se utvrdili trendovi u kvaliteti vode. Ukoliko se utvrdi povećanje onečišćenja u rijeci Orljavi potrebno je prvo utvrditi uzrok onečišćenja, odnosno dolazi li onečišćenje vodom koja se iz sustava navodnjavanja ispušta sabirnim kanalima u rijeku Orljavu.

Ukoliko se prema rezultatima provedenih analiza utvrdi da postoji povećani dotok onečišćivala putem sabirnih kanala, predlaže se ugradnja bioloških uređaja za pročišćavanje vode na mjestima ušća sabirnih kanala u rijeku Orljavu. Biljni uređaj predstavlja umjetno izgrađenu močvaru koja simulira prirodno samopročišćavanje otpadnih voda. Prednosti biljnoga sustava za pročišćavanje vode su u tome što im je cijena trostruko manja od konvencionalnih uređaja, postiže se visok stupanj pročišćavanja te se lako održava. Za izradu biljnog uređaja upotrebljavaju se prirodni materijali i autohtone bilje.

Ovaj Program praćenja stanja (monitoringa) područja ekološke mreže i ciljeva očuvanja treba uključiti u glavni projekt planiranog zahvata.


93

7. Izvori podataka

7.1. Znanstveni i stručni radovi i publikacije

Baldock, D. i sur. (2000): The environmental impacts of irrigation in Europe. A report to the Environment Directorate of the European Commission, 1-147.

Čivić, K. i sur., ur. (2004): Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-112.

Duplić, A. i sur. (2012): Prijedlog ekološke mreže Natura 2000 � stručna podloga. Državni zavod zaštitu prirode, Zagreb.

FAO (2006) Fertilizer use by crop. FAO fertilizer and plant nutrition bulletin, broj 17.

Dougherty, T.C., Hall, A.W., Wallingford, HR (1995) Environmental impact assessment of irrigation and drainage projects. FAO Irrigation and Drainage Paper 53, 1-106.

Hatton-Ellis, T.W. & Grieve, N. (2003): Ecology of Watercourses Characterised by Ranunculion fluitantis and Callitricho-Batrachion Vegetation. Conserving Natura 2000 Rivers Ecology Series No. 11. English Nature, Peterborough, 1-63.

Jelić, M. (2010): Vidra – Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

Jelić, M. (2009): Istraživanje rasprostranjenosti vidre (Lutra lutra L.) na području kontinentalne Hrvatske. Ekološka udruga “Emys”, Donji Miholjac.

Karta staništa RH. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, 2004, Zagreb.

Lajtner, J., Klobučar, G. & Maguire, I. (2008): Izvješće za potrebe izrade prijedloga potencijalnih Natura 2000 područja; slatkovodni mekušci (Theodoxus transversalis i Unio crassus) i slatkovodni rakovi (Austropotamobius torrentium i Austropotamobius pallipes), Technical report, Prirodoslovno matematički fakultet, Zagreb.

Lajtner, J., Klobučar, I.V.G., Crnčan, P. & Kapetanović, I. (2009): NATURA 2000 Rasprostranjenost vrste Unio crassus u Hrvatskoj. Istraživanja provedena tijekom 2009. godine. Report for SINP, Prirodoslovno matematički fakultet, Zagreb, 49 pp.

Lajtner, J., Klobučar, I.V.G., Crnčan, P. & Kapetanović, I. (2010): NATURA 2000 Rasprostranjenost vrste Unio crassus u Hrvatskoj. Istraživanja provedena tijekom 2010. godine. Ekološka udruga Emys, Zagreb, 44 pp.

Nikolić, T. i Topić, J. ur. (2005): Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-693.

OIKON (2004): Karta staništa RH. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb


94

OIKON (2011): Priručnik za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

Oosterbaan, R.j. (1988) Effectiveness and Social/Environmental Impacts of Irrigation Projects: a Criticial Review. U: ILRI Annual Report 1988, p.18-34, International Institute for Land Reclamation andImprovement, Wageningen, The Netherlands

Radović, D. i sur. (2005): Nacionalna ekološka mreža – važna područja za ptice u Hrvatskoj. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-84.

Topić, J. i Vukelić, J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-376.

Tvrtković, N. ur. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-127.

7.2. Internetske baze podataka

Baza podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode: Vrste. Staništa. Ekološka mreža. Zaštićena područja - http://www.dzzp.hr/

Fauna Europaea Web Service: Fauna Europaea version 1.1. - http://www.faunaeur.org

IUCN Red List. - http://www.iucnredlist.org

Katalog zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj. - http://zasticenevrste.azo.hr/

Natura 2000 u Hrvatskoj http://natura2000.dzzp.hr/natura/

7.3. Ostali podaci i informacije

Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji, Idejno rješenje, Vodoprivredno-projektni biro d.d., 2013.

Hidrološka analiza sliva Orljave s novelacijom rješenja zaštite od poplava, Vodoprivredno-projektni biro d.d., 2012.

Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja, Sektor D – srednja i donja Sava, Branjeno područje 3: Područje maloga sliva Orljava-Londža, Hrvatske vode, 2014.

8. Popis propisa

Council Directive 79/409/EEC of 2 April 1979 on the conservation of wild birds. Official Journal L 103, 25/04/1979 P. 0001 - 0018

Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora. Official Journal L 206, 22/07/1992 P. 0007 - 0050

Izmjena i dopuna Strategije prostornoga uređenja Republike Hrvatske (NN 76/13)


95

Konvencija o biološkoj raznolikosti (NN 6/96)

Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern, 1979) (NN 6/00)

Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonn, 1979) (NN 6/00)

Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj, 2005

Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09)

Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13)

Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06, 119/09)

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99, 84/13)

Prostorni plan Požeško-slavonske županije (Požeško-slavonski službeni glasnik br. 5/02 i 5A/02)

Prostorni plan uređenja grada Pleternice (Službeno glasilo grada Plerernice br. 01/06)

Prostorni plan uređenja grada Kutjevo (Službeni glasnik grada Kutjeva, 3/07, 3/11)

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997), Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno uređenje, Zagreb.

Izmjena i dopuna Strategije prostornoga uređenja Republike Hrvatske (NN 76/13)

Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08)

Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08)

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14)

Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13)

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

Documents

Sustav navodnjavanja Orljava-Londža u Požeško-slavonskoj županiji