Studija Razvoja Planinskog Turizma Na Ivanscici

Agencija za razvoj Varadinske upanije

PRIJEDLOG STUDIJE RAZVOJA PLANINSKOG TURIZMA NA IVANICI - konana verzija

Varadin, studeni 2006.

Prijedlog studije razvoja planinskog turizma na Ivanici


SADRAJ 1. UVOD .................................................................................................................................... 3 2. FENOMEN PLANINSKOG TURIZMA ........................................................................... 5 2.1. TRENDOVI PLANINSKOG TURIZMA U EUROPI............................................... 6 2.1.1. Najpoznatije europske destinacije planinskog turizma...................................... 6 2.1.2. Analiza razvijenih planinskih destinacija u susjednim zemljama..................... 8 2.2. PLANINSKI TURIZAM U HRVATSKOJ............................................................... 11 2.2.1. Planinska podruja u Hrvatskoj......................................................................... 11 2.3. ANALIZA KONKURENCIJE U HRVATSKOJ I INOZEMSTVU ...................... 16 3. RAZVOJ PLANINSKOG TURIZMA NA IVANICI ................................................ 18 3.1. OSNOVNA ANALIZA IVANICE ........................................................................ 18 3.1.1. Geografski smjetaj i prometni poloaj Ivnaice............................................. 19 3.1.2. Prirodno-geoloke znaajke ................................................................................ 20 3.2. POSTOJEA INFRASTRUKTURA NA IVANICI ........................................... 23 3.2.1. Planinarski dom.................................................................................................... 24 3.2.2. Piramida na vrhu Ivanice (1060 m) .................................................................. 25 3.2.3. iara..................................................................................................................... 25 3.2.4. Uzletite parajedriliara ...................................................................................... 26 3.2.5. Vojni objekt .......................................................................................................... 27 3.2.6. Skijaka staza........................................................................................................ 27 3.2.7. Skijalite Jarki ...................................................................................................... 28 3.2.8. umarske kuice................................................................................................... 29 3.2.9. Sportski objekti .................................................................................................... 29 3.2.10. Prometna infrastruktura ................................................................................... 30 3.3. SWOT ANALIZA PLANINSKOG TURIZMA NA IVANICI .......................... 31 4. MOGUNOSTI RAZVOJA PLANINSKOG TURIZMA NA IVANICI ................ 33 4.1. POTENCIJALNO TURISTIKO TRITE .......................................................... 33 4.2. RAZVOJ PLANINSKOG TURIZMA TIJEKOM ITAVE GODINE ................ 34 4.2.1. Skijalite sa vunicom / iarom ......................................................................... 34 4.2.2. Ekstremni sportovi............................................................................................... 36 4.2.3. Program sportskih priprema .............................................................................. 37 4.2.4. Smjetajni kapaciteti............................................................................................ 37 4.2.5. Ugostiteljska i zabavna ponuda .......................................................................... 38 4.2.6. Tematsko edukativne staze.................................................................................. 38 4.2.7. Business programi ................................................................................................ 39 4.3. SURADNJA JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA U RAZVOJU IVANICE39 4.4. STVARANJE PREPOZNATLJIVOSTI IVANICE KAO TURISTIKE DESTINACIJE ................................................................................................................... 40 5. MJERE RAZVOJA PLANINSKOG TURIZMA ........................................................... 42 5.1. Prezentacija Studije razvoja planinskog turizma na Ivanici............................... 42 5.2. Izrada detaljnih strategija i studija ........................................................................... 43 5.3. Investicijska studija..................................................................................................... 44 5.4. Investicija ..................................................................................................................... 44 5.5. Implementacija mjera, monitoring i evaluacija ....................................................... 45 6. ZAKLJUAK..................................................................................................................... 46

2



1. UVOD Studija razvoja planinskog turizma Ivanice je dokument koji predstavlja osnovu za daljnje planiranje. U skladu je sa Stratekim osnovama razvoja turizma grada Ivanca, Prostornim planom i Detaljnim planom ureenja prostora Ivanice iz 1983. godine i pripremnim dokumentom Gradskog operativnog programa kojeg izrauje Agencija za razvoj Varadinske upanije. Najznaajniji turistiki lokalitet u destinaciji je Vrh Ivanice, koji se, zbog svoje nadmorske visine od 1060 m, moe simboliki predstaviti kao Krov sjeverne Hrvatske...Jedinstvenu cjelinu sa samim vrhom ini i tzv. Vrno podruje Ivanice, iznad 800 m nadmorske visine, pogodno za skijanje i provoenje ljetnog odmora. ...za ovo podruje je 1983. izraen Prostorni plan podruja posebne namjene kojim je odreeno njegovo prostorno ureenje i turistiki razvoj. Njime je predviena izgradnja niza skijakih staza i vunica, izgradnja hotela i izgradnja gondolske iare od Prigorca do Vrha Ivanice. U skladu je sa Smjernicama razvoja turizma Varadinske upanije i ROP-om Varadinske upanije: Strateki cilj 2: POBOLJANJE KVALITETE IVOTA I RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA PRIORITET 5: POTICANJE ZDRAVOG IVOTA STANOVNITVA Mjera 16. Poticanje sportsko-zdravstvenih aktivnosti Mjerom e se stvoriti uvjeti te osmisliti i potaknuti programi bavljenja sportskim aktivnostima sa ciljem osiguranja kvalitetnijeg ivota stanovnitva svih dobih skupina na cijelom podruju upanije (prostor, infrastruktura, financiranje sportskih klubova, udruga). Omoguit e se organizirani boravak mladih ljudi u sportskom okruenju, jaanje psihofizikih sposobnosti i preduvjeta za kvalitetniji ivot u modernim uvjetima. Provedba mjere e se osigurati kroz adaptaciju / izgradnju novih sportskih terena i dvorana, uvoenje novih programa u sportske klubove, poticanje izvankolskih sportskih aktivnosti te razvoj grupnih sportskih sadraja za mlade. Provedbu mjere osigurat e sportski centri i obrazovne ustanove u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i Varadinskom upanijom. 3



Strateki cilj 3: ZATITA OKOLIA, RACIONALNO GOSPODARENJE PROSTOROM I RAZVOJ INFRASTRUKTURE PRIORITET 10: OUVANJE OKOLIA Mjera 29. Racionalno gospodarenje prostorom Cilj mjere je racionalno gospodarenje prostorom, u skladu s postojeom prostorno planskom dokumentacijom. Ovom mjerom osigurat e se da se ne zauzimaju nove povrine i ne vre novi zahvati u prirodnom okoliu dok se ne iskoriste postojee povrine (3/4 iskoritenost je poeljna, a je minimalna), to znai bolje koritenje postojee infrastrukture, manje optereenje za okoli, te racionalniju izgradnju stambenih, industrijskih i prateih sadraja.

Studija je u skladu s ciljevima i mjerama GOP-a grada Ivanca koji je u izradi. U izradu Studije krenulo se zbog postojanja mogunosti razvoja zimskog turizma. No s obzirom da je potrebno osigurati podjednako dobru posjeenost ljeti i zimi, kako bi se osigurala ekonomska isplativost za investitore, ekonomski rast i razvitak jedinica lokalne uprave i samouprave u brdsko planinskim podrujima, zaposlenost i vei ivotni standard lokalnog stanovnitva, Studija osim navedenog skijakog centra razmatra i razliite mogunosti razvoja turizma izvan skijake sezone. Tijekom procesa izrade studije odrana je radionica na temu SWOT analize ime se omoguilo ukljuivanje javnosti u razvoj planinskog turizma na Ivanici. U raspravu su se ukljuile udruge na podruju grada Ivanca. SWOT analiza objavljena je i na slubenim stranicama Grada gdje su svi graani mogli iznijeti svoje komentare i na taj se nain ukljuiti u planiranje razvoja turizma na Ivanici. Izraena je osnovna analiza Ivanice te su na temelju razraenih mogunosti razvoja planinskog turizma donesene mjere koje e sluiti kao osnova za donoenje odluka i provedbu aktivnosti prilikom daljnjeg planiranja. Prilikom izrade studije naglaeno je kako e se turizam na Ivanici razvijati u skladu sa studijama utjecaja na okoli i u suradnji s ekolokim udrugama s podruja grada Ivanca, odnosno Varadinske upanije.

4



2. FENOMEN PLANINSKOG TURIZMA Planine su danas, nakon obala i otoka, najvanija turistika destinacija. Planine iz mnogo razloga privlae turiste: klima i isti zrak, ljepota krajobraza, lokalna tradicija, jednostavan nain ivota te mogunosti bavljenja sportovima koji zahtijevaju strme padine i mnogo snijega. Planinski je turizam fenomen kojeg karakterizira velika raznolikost aktivnosti koje esto ovise o sezoni ili trendovima. Mnogostruke koristi koje planinski turizam donosi lokalnim zajednicama koje ive u planinama, moraju biti izbalansirane s obzirom na ekoloke, kulturne i ekonomske utjecaje koje generiraju. Turizam je esto vrlo nejednako razvijen u planinskim podrujima. ak i u Alpama koje su jedan od svjetskih centara turizma i ostvaruju prihod od 7-10 % godinjeg prihoda od svjetskog turizma, 40% zajednica ne razvija nikakav turizam, a samo 10% ima razvijenu specijaliziranu turistiku infrastrukturu. Zimski turizam generira 65-70 milijuna turista godinje iz cijelog svijeta, od toga 20 milijuna iz Sjeverne Amerike, 14 milijuna iz Japana i oko 25 milijuna iz Europe. Planinski turizam predstavlja 12-20% svjetskog turizma odnosno ostvaruje 70-90$ bilijuna godinje. Svjetska turistika organizacija predvia da e do 2010. godine taj trend narasti na 1 bilijun meunarodnih posjetitelja i vie od 1,500$ bilijuna prihoda. (www.uneptie.org) Kako se poveava razvoj turizma u planinskim regijama diljem svijeta, oekuje se da e rasti ekoloki, drutveni i ekonomski utjecaji. Prilikom razvoja planinskog turizma vano je uzeti u obzir i utjecaje koje e on imati na ekosustav i na raznolikost biolokih resursa planinskih podruja. Odrivi planinski turizam podrazumijeva posebne mjere kako bi se pojaali pozitivni a smanjili negativni utjecaji. U tom kontekstu, upravljanje posjetiteljima, informiranje i edukacija o okoliu, te upravljanje kapacitetima, elementi su od iznimne vanosti. Isto tako, odrivi razvoj zahtijeva pristup integraciji lokalnih i regionalnih turistikih politika, zbog ega je potrebna kooperacija lokalnog stanovnitva, jedinica lokane uprave i samouprave, nacionalnih parkova, parkova prirode i ostalih subjekata, koja predstavlja vaan element uspjenog razvoja.

5



2.1. TRENDOVI PLANINSKOG TURIZMA U EUROPI Tijekom posljednjih 150 godina u europskim se veim regijama razvio planinski turizam donosei sa sobom pozitivne efekte ali i prijetnje odrivom razvoju tih regija: planinski turizam jaa ruralna podruja stvarajui potencijalni izvor prihoda i time pridonosi poboljanju kvalitete ivota u tim podrujima. Razvojem planinskog turizma uvode se novi sadraji, poput smjetajnih i ugostiteljskih objekata, kojima se otvaraju nova radna mjesta. Lokalno stanovnitvo dobiva mogunost zapoljavanja to direktno utjee na smanjenje depopulacije. Novi izvori prihoda istovremeno utjeu na poveanje kvalitete ivota i mogunost sudjelovanja u gospodarskom rastu i odrivom razvoju njihovog podruja; direktno i indirektno doprinosi zatiti prirodnih i pejzaa koje je stvorio ovjek. Prilikom planiranja razvoja planinskog turizma velika se pozornost pridaje ouvanju prostora, nenaruavanju i zatiti okolia, odnosno temelji se na principima odrivog razvoja koji predstavlja gospodarski profitabilnu, drutveno prihvatljivu i ekoloki svjesnu djelatnost, te se naglasak stavlja na budue generacije; opasnosti planinskog turizma proizlaze iz deformacija ekolokog prihvatnog kapaciteta individualnih regija kao i iz pojaanog prometa. Te deformacije mogu pojaati negativne efekte na okoli i ljudsko zdravlje, koje prelaze granice planinskih podruja. Razvoj turizma na nekom podruju poveava broj posjetitelja koji ponekad prelazi veliinu kapaciteta prostora. Istovremeno se poveava promet koji uzrokuje zagaenja okolia. Navedeni se problemi mogu i moraju izbjei pravilnim planiranjem i usklaivanjem s prostornim planom podruja, studijama utjecaja na okoli i suradnjom s udrugama zatite okolia. 2.1.1. Najpoznatije europske destinacije planinskog turizma Najvei planinski lanac u Europi su Alpe, s najviim vrhom Mont Blanc (4807 metara), koji se nalazi na granici Italije i Francuske. Od ostalih lanaca valja spomenuti Apenine, Dinaride i Pirineje. 6



Nadalje se navode karakteristike europskih alpskih drava koje ih ine najuspjenijim i najpoznatijim planinskim turistikim destinacijama u svijetu. Iako su njihova planinska podruja prepoznatljiva kao skijake destinacije, neke od njih vei promet ostvaruju u ljetnoj sezoni zbog velike raznolikosti kvalitetnih zabavnih, sportskih i kulturnih sadraja i aktivnosti. Skijake su staze ponegdje samo jedan manji dio cjelokupne turistike ponude. 2.1.1.1. Italija

U Italiji se glavni skijaki centri nalaze u Dolomitima i Junom Tirolu na nadmorskim visinama od 2000 - 3000 m. U smjetaju prevladavaju hoteli, a vei dio popunjenosti ostvaruje se u ljetnoj sezoni (61%). Aktivnosti tijekom ljetne sezone ukljuuju, pjeaenje, berbu groa i jabuka, aquapark, kulturne i zabavne manifestacije, golf, biciklizam, jahanje, rafting, kuanje vina i posjete seoskim domainstvima. 2.1.1.2. Francuska

Veina francuskih skijalita nalazi se u Savojskim Alpama na visinama od oko 1800 m. Veina smjetajnih kapaciteta su apartmani. Omjer prometa je 60% u zimskoj i 40% u ljetnoj sezoni. Alpsko skijanje je glavna zimska aktivnost dok su planinarenje i pjeaenje u prirodi glavne aktivnosti u ljetnoj sezoni. 2.1.1.3. Austrija

Glavne turistike destinacije planinskog turizma u Austriji nazale se u dolinama rijeka na nadmorskim visinama od 800 do 1000 m. U smjetajnoj ponudi prevladavaju hoteli s wellness sadrajima i obiteljski pansioni. Omjer prometa je 50%:50%. U zimskoj sezoni vrlo su razvijeni apres-ski programi dok se tijekom ljetne sezone nude turistiko planinarenje, golf, wellness, biciklistike staze, jahanje i seoski turizam. 2.1.1.4. vicarska

vicarska se smatra najekskluzivnijom i najskupljom zemljom za skijanje. Prema karakteristikama vrlo je slina austrijskim i talijanskim planinskim odreditima. Poznata je po smjetaju, suvremeno opremljenim skijalitima, gastro punktovima, wellness sadrajima i 7



vrhunskoj usluzi. St. Moritz najstarija je zimska destinacija u svijetu (od 1864.) i jedna od najpoznatijih i najatraktivnijih. Zermatt je kozmopolitsko selo okrueno s devet najviih europskih planina. Znaajna je karakteristika Zermatta to je u cijelosti pjeaka zona, nedostupna automobilima. Tablica 1. Infrastruktura skijalita u Europi DESTINACIJA Piancavallo Cortina dAmpezzo Schladming Altenmarkt Tignes Val Thornes St. Moritz Zermatt Bovec Bohinj DRAVA I I A A F F CH CH SLO SLO SKIJALITE m/nv 1300-1800 1224-3243 750-2700 800-2014 1850-3650 1980-3300 1856-3303 1800-3350 980-2300 552-1480 STAZE km 40 140 248 320 350 120 350 282 15 20 IARE br 20 54 170 118 103 35 54 49 5 21

Izvor: AZRA, analiza prikupljenih podataka, listopad 2006. godine

2.1.2.

Analiza razvijenih planinskih destinacija u susjednim zemljama

Osim najpoznatijih skijalita u Europi u susjednim se zemljama takoer razvijaju skijaki centri, odnosno destinacije planinskog turizma. Dalje se u tekstu navode skijalita poznata na turistikom tritu kao primjeri uspjenih, odnosno dobro posjeenih turistikih destinacija. Razlikuju se u svojim karakteristikama, a nadalje se navode njihove prednosti. Za potrebe analize koriteno je podruje susjednih zemalja koje razvijaju planinski odnosno zimski turizam.

8



2.1.2.1.

Skijalita u ekoj

pindlerouv Mlyn Najpoznatije je skijako sredite u ekoj na nadmorskoj visini 720 - 1270 m. Raspolae sa 25 km staza za alpsko skijanje, 75 km za skijako tranje, 4,5 km staza za sanjkanje, te snowboard parkom. Koristi topove za snijeg, njih 22, koji omoguavanju skijanje od studenog do travnja. Postoji mogunost nonog skijanja i vonje saonicama. Staze za pjeaenje i brdski biciklizam omoguuju aktivnosti tijekom ljeta (alpinizam, rafting, paragliding, jahanje). Ponuda hrane i pia postoji u 8 ugostiteljskih objekata na skijalitu. Nudi se mogunost kole skijanja za odrasle i djecu. Postavljeno je 11 vunica dvosjedenica, 1 trosjedenica, 2 etverosjedenice, dok pojedine iare rade i ljeti. 2.1.2.2. Jahorina Nalazi se na nadmorskoj visini od 1200 do 1900 m. Postavljeno je 25 km skijakih staza, 4 vunica s dvosjedima, 4 ski lifta (ukupnog kapaciteta preko 7500 skijaa na sat). Nudi mogunost nonog skijanja. Kupres Nalazi se na nadmorskoj visini od 1200 do 1550 m. Raspolae sa 4 skijake staze (13 km), 2 vunice, 1 dvosjedom i baby liftom (ukupnog kapaciteta 5000 skijaa na sat). Nudi kolu skijanja te ponudu hrane i pia u zalogajnicama. 2.1.2.3. Skijalita u Sloveniji Skijalita u Bosni i Hercegovini

Mariborsko Pohorje Nalazi se na 1347 m nadmorske visine. Alpsko skijanje mogue je na 40 km staza (21,5 km plavih, 16 km crvenih i 3,5 km crnih). Postoji 36 km staza za skijako tranje, te 6 km staza za sanjkanje. Snjeni topovi osiguravaju minimalno 100 skijakih dana. Nude se kole skijanja i snowboarda, vrti na snijegu, posudba skijake opreme, nono skijanje s bakljama na stazama ukupne duine 7 km, nono sanjkanje, vonja koijom, jahanje. Opremljeno je s 12 vunica, 3 dvosjedenice i kabinskom iarom. Skijanje je osigurano od prosinca do travnja.

9



Rogla Nalazi se na nadmorskoj visini od 1517 m. Raspolae sa 15 km staza za skijako tranje, 25 km skijakih staza i 2 km dugim sanjkalitem koje svladava visinske razlike od 43 metra na poetnikim stazama do 359 metra na najduljoj stazi od 1300 metara. Nudi mogunost nonog skijanja, 6 ugostiteljskih objekata na skijalitu, vrti koji je pod stalnim nadzorom, panoramske letove helikopterom i vonju snowmobileom. Opremljeno je sa 11 vunica, 1 etverosjedenicom 1 dvosjedenicom, kapaciteta 14 000 skijaa na sat. U blizini se nalaze Terme Zree koje nude razliite sportske sadraje tokom cijele godine (fitness, tenis, biciklizam, planinarenje, jahanje). 2.1.2.4. Schladming Obuhvaa niz od nekoliko naselja i skijalita na nadmorskoj visini od 745 - 2700 m. Raspolae sa 170 km skijakih staza za skijanje, carving, snowboarding, 20 km staza za skijako tranje, 8 km staza za sanjkanje, te nudi mogunost nonog skijanja. Postoji staza za sanjkanje u ljetnim mjesecima. U toplom dijelu godine nude se etnje atraktivnom stazom oko vrha Planai na 1900 m nadmorske visine, te spust brdskim biciklom po strmoj stazi koja premouje razliku od 1080 m nadmorske visine. Zell am See Kaprun Atraktivno je skijalite sa dojmljivim panoramama, dobro ureenim skijakim stazama i izgraenom infrastrukturom. Raspolae sa vie od 130 km skijakih staza, najvie srednje teine, te 60 iara i vunica. Postoje razliiti dodatni sadraji poput klizalita, kupalita, teniskih i golf terena. Skijalita u Austriji

10



2.2. PLANINSKI TURIZAM U HRVATSKOJ Hrvatski turizam je izrazito sezonskog karaktera. Samo se 6% noenja ostvaruje u zimskom periodu godine, dok udio brdsko-planinskog turizma iznosi manje od 1%. U Hrvatskoj 10.000 km obuhvaaju planinska podruja, koja su u turistikom smislu bila prilino zapostavljena. Zbog navedenog, Hrvatsku je teko povezati sa zimskim odnosno planinskim turizmom. Razvoj planinskog turizma u Hrvatskoj suoava se sa nekoliko problema: nedovoljna naseljenost - mlaa populacija zbog nedostatka radnih mjesta i esto neisplativog obraivanja zemlje naputa rodni kraj i odlazi u napuena naselja; problem kvalitetnog planiranja razvoja zimovalita i rekreativnih centara zbog nedostatka kvalificirane radne snage; gaenje seoskih zajednica zbog ega nepovratno izumiru gastronomska tradicija, posebni obiaji, stari zanati, pjesme i plesovi koji su temelj za osmiljavanje i razvoj kvalitetne turistike ponude. Bez obzira na probleme s kojima se suoava, planinski se turizam u Hrvatskoj razvija gotovo na svim veim planinama. Karakteriziraju ga oznaene planinske i biciklistike staze te skijaki centri. Premda hrvatske planine nemaju nijednog vrha vieg od 2000 metara, vrlo su zanimljive i mogu privui velik broj posjetitelja kako u ljetnoj tako i u zimskoj sezoni. 2.2.1. Planinska podruja u Hrvatskoj Planinska su podruja u Hrvatskoj s obzirom na prirodna i klimatska obiljeja pogodna za boravak i aktivnosti tijekom ljetne i zimske sezone. Veim dijelom pripadaju Dinarskom gorju dok je ostatak dio istonih Alpa. Jedna od specifinosti Hrvatske je velik broj otonih planina koje takoer pripadaju Dinarskom gorju. 2.2.1.1. Dinarski lanac Dinarski lanac, veina kojeg se nalazi u Hrvatskoj, u svijetu je poznat kao regija tipinog kra. Krki reljef ini planinarenje i alpinizam u Hrvatskoj posebnima. Planinarenje u kru ima mnogo zajednikog sa boravkom u visokim planinama. Otre krke formacije, dominacija golog kra, oskudica vode, siromatvo vegetacije, tegobna klima i rijetka 11



naseljenost zahtijevaju od planinara iste napore kao i mnogo vie planine. Dinarske planine nude i mnoge raznolikosti. Tako su na sjeveru nie i pitomije (Gorski kotar), dok su one june vie i pustije (dalmatinske planine). Gorski kotar je veliko planinsko podruje s mnogo planinarskih ciljeva - Velika Kapela, Bijele i Samarske stijene, Bjelolasica, Bitoraj, Risnjak, Klek kod Ogulina. 2.2.1.1.1. Gorski kotar

Gorski Kotar ima veliki broj planina iznad 1000 m, s nekoliko njih i preko 1500 m nadmorske visine. Obuhvaa predio Hrvatske izmeu Like i Slovenije, Jadranskog mora i Panonskog niskog Pokuplja. Prua se u smjeru od zapada prema jugoistoku, odnosno u smjeru pruanja obale Jadranskog mora. Karakteriziraju ga visoke planine, planinske rijeke, potoci, jezera i kraka polja. U ovim krajevima klima je planinska - svjea ljeta, duge i snjene zime s mnogo snijega (godinje i do 120 dana). Turizam se u Gorskom Kotaru naglo razvio zadnjih godina - bogata lovna podruja, planinski vrhovi privlae planinare i alpiniste, a zimi skijaki tereni ljubitelje skijanja. Bjelolasica u proljetno-ljetnoj i jesenskoj sezoni nudi sport i rekreaciju u dvorani i na sportskim terenima, mozaik avanturizam - pjeaenje, planinarenje, alpinizam, biciklizam, rafting, kajak, team building, kreativne radionice i korporativna natjecanja, organizaciju kongresa, seminara, prezentacija i promocija, izlete, lov i ribolov te gastronomske specijalitete. Tijekom zime skijaki centar nudi ureene staze za skijanje i sanjkanje, snowboard, kole skijanja i animaciju na snijegu, te krunu stazu za skijako tranje. Raspolae sa 6 staza i tri dvosjedenice. Najvee je skijalite u Hrvatskoj. Skijalite Petehovac nalazi se na istoimenom vrhu iznad Delnica na visini od 1050 metara nadmorske visine. Raspolae sa planinarskim domom, jednom vunicom i stazom dugom 350 metara. Postoji mogunost nonog skijanja. Mrkopalj je poznato zimsko rekreacijsko sredite i planinsko ljetovalite. Okruen je visokim planinama, te je polazite za mnoge planinske izlete, a pogodan je i za lovni turizam. Raspolae sa jednom vunicom i tri staze duine 500, 1000 i 1350 m. Postoji i biatlonska

12



staza za treniranje i rekreacijsko tranje ukupne duine 4,5 km. Raspolae i sa smjetajnim kapacitetima, veinom privatnim kao i s uslugama skijakog servisa i kole. Begovo Razdolje je najvie naseljeno mjesto u Hrvatskoj na nadmorskoj visini 1078 m. Skijalite raspolae s jednom vunicom i stazom duine 1000 m. Postoji mogunost skijakog tranja i pohaanja kole skijanja. Skijalite Rudnik Tre nalazi se na visini od 1052 m s dvije ureene skijake staze duine 800 m i 1000 m. Takoer postoje staze za nordijsko skijanje duljine 3 i 5 km, te mogunost sanjkanja. Skijalite raspolae s jednim ski-liftom. Platak je malo, obiteljsko skijalite u neposrednoj blizini Rijeke s 10 km staza. Raspolae s jednom dvosjedenicom, dvije staze i tri ski lifta. Postoji i staza za motorne sanjke duine 1 km, mogunost iznajmljivanja opreme i sanjkanja. Izgraen je i mali snow park. 2.2.1.1.2. Velebit Velebit je planinski lanac izmeu Like i Jadranskoga mora, dug 165 km. Prua se od sjeverozapada prema jugoistoku do rijeke Zrmanje. Najvii su vrhovi: Vaganski vrh, Babin vrh i Veliki Malovan. Zbog gustih i velikih uma razvijen je lovni turizam te alpinizam. Nacionalni park Sjeverni Velebit ispresijecan je brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premuieva staza, koja prolazi kroz najljepe i najzanimljivije dijelove sjevernog Velebita. Krasno je skijalite na Velebitu obnovljeno prije dvije godine. Raspolae s 1,6 km skijakih staza, jednom vunicom i baby lifotm u duini od cca. 150 m. Nudi iznajmljivanje opreme i kolu skijanja. 2.2.1.1.3. Dalmatinske planine Dalmatinske planine pripadaju Dinarskom gorskom sustavu. Upravo je u Dalmaciji sredite Dinarskog lanca koji se prua uzdu cijele hrvatske obale Jadrana. Posebnost ovog planinskog podruja jest blizina mora koja spaja primorski i planinski turizam. Ovdje se 13



nalaze najvie planine u Hrvatskoj - Dinara (najvii vrh Hrvatske - 1831m) i Biokovo. Ostale planine su Kozjak, Svilaja, Promina, Mosor i dr. 2.2.1.1.4. Istarske planine Na podruju Istre nalaze se dvije planine - Uka na jugoistoku i iarija na sjeverozapadu. Na planini Uka razvijen je outdoor program koji posjetiteljima daje brojne mogunosti organiziranog bavljenja aktivnostima poput planinarenja, trekkinga, slobodnog penjanja, slobodnog letenja ovjesnim jedrilicama i paragliderima, backpackinga, brdskog biciklizma, speleo-avanture, rekreativnog jahanja, promatranja ptica, pustolovnih utrka uz struno tumaenje, interpretaciju i edukaciju. Ne raspolae sa skijakim centrom zbog blizine mora i tople mediteranske klime. 2.2.1.1.5. Planine hrvatskog otoja Otone planine nisu vrlo visoke, ali su zbog vidika na more i primorske planine zanimljive kao planinarski ciljevi - vrhovi Braa (Vidova gora, visoka 780 m, najvii je otoni vrh Hrvatske), Cresa, Loinja, Hvara, Visa, Krka, Kornata i dr. Pripadaju Dinarskom gorju te su zapravo ostaci planinskog lanca koji je potopljen morem i izdvojen od obale.

2.2.1.2. Planine Hrvatskog zagorja Planine izmeu Save i Drave su posve drugaije - pitomijih oblika, relativno niske, bogate vodom i vegetacijom, i kao takve idealne su za etnje po brdima i leernije planinarenje. Planinska klima posebno izmeu 600 i 1200 metara nadmorske visine pogoduje plunim bolesnicima i astmatiarima, pa se moe iskoristiti i za razvoj zdravstvenorekreativnog turizma. Zahvaljujui blizini Zagreba, planinarski najposjeivanije gore su Medvednica i Samoborsko gorje s obiljem staza, domova i drugih planinarskih ciljeva. Neto dalje je umberako gorje s najviim vrhom Sv. Gera i planine Hrvatskog zagorja - Ivanica, Strahinjica, Kalnik, Ravna gora, Cesargradska gora, Kostelsko gorje.

14



Medvednica spada u srednjoeuropsko gorje. Protee se u duinu od 42 km, te zauzima povrinu od 240 km. Klimatske prilike omoguavaju skijanje tijekom 100 dana, koliko u prosjeku traje snjeni pokriva. Na Sljemenu je razvijeno skijalite, no ovdje postoje i wellness usluge, te kongresni centar. Na Sljemenu se nudi mogunosti snowboardinga na ureenom snowboard poligonu te kola snowboarda. Postojee skijake staze i iare smjetene su uglavnom na sjevernim obroncima Medvednice. Zapoinju na njenom vrnom dijelu, Sljemenu i koriste raznoliku konfiguraciju terena oblikujui staze raznih teina spusta. Ukupna duljina staza iznosi oko 4500 metara. Skijalite raspolae s 2 vunice i trosjednom iarom ukupnog kapaciteta 3300 skijaa na sat. Postoji mogunost nonog skijanja, s obzirom na opremljenost sustavom rasvjete za nono skijanje, dok umjetno zasnjeenje omoguuje produljenje skijake sezone. U ljetnom periodu postoji mogunost planinarenja, trekkinga, mountain bikinga, paint balla, te mogunosti organizacije team buildinga. Sljeme raspolae sa brojnim planinarskim i skijakim domovima, ureenim izletitima, pjeakim i planinarskim stazama.

Park prirode umberak Samoborsko gorje planinarima i izletnicima prua brojne rekreacijske mogunosti planinarenje, etnje, lov i ribolov. Postoje i velike mogunosti za razvoj zimskog turizma, posebno na najviem vrhu Samoborskog gorja, kojeg ve nazivaju rajem za skijae i sanjkae. Na podruju Parka nalazi se osam planinarskih domova. Za posjetitelje Parka prirode ureene su i tri biciklistike staze. Razvoj Samoborskog gorja baziran je na spajanju tradicionalnog naina ivota i obiaja u malim naseljima s ouvanjem prirodnih ljepota i okolia. Osnovni cilj sadanjeg, ali i budueg razvoja je omoguiti razvoj eko turizma te sauvati i oiviti stare obrte karakteristine za ovaj kraj. Postoji i mogunost razvoja skijalita, no nije iskoritena. 2.2.1.3. Planine Istone Hrvatske Bilogora je po svojoj visini najnia planina u Hrvatskoj, no prema povrini ona je jedna od najveih. Prua mogunosti lova i izleta u umska podruja s obzirom da nema atraktivnih vrhova i vidikovaca. Povezuje planine Hrvatskog zagorja i Poeko gorje izmeu kojih se protee Moslavaka gora duga gotovo 100 km. Destinacija je izletnika i istraivaa. 15



Poeko gorje obuhvaa planine Papuk, Psunj, Krndija i Dilj-goru. Po svom je smjetaju, visini i krunom poretku slino planinama Hrvatskog zagorja no njegovi vrhovi ne doseu ni 1000 metara. Razvijeno je planinarstvo, budui da postoji nekoliko planinskih kua, mrea markiranih staza te niz lovakih i umarskih objekata. Tablica 2. Infrastruktura skijalita u Hrvatskoj DESTINACIJA Begovo Razdolje Platak Rudnik-Tre Mrkopalj SKIJALITE m/nv 1064-1330 1060-1354 851-1052 823-1084 STAZE km 3 15 5 5 IARE br 1 7 1 1

Izvor: AZRA, analiza prikupljenih podataka, listopad 2006. godine

2.3. ANALIZA KONKURENCIJE U HRVATSKOJ I INOZEMSTVU Izrada analize konkurencije daje smjernice za uspjeno pozicioniranje Ivanice na turistikom tritu. Prilikom svakog planiranja vano je uoiti prednosti glavnih konkurenata koje se navode u analizi konkurencije, osim kojih je u budunosti vano pratiti i budue korake. Analiza konkurencije jedna je od temeljnih podloga za oblikovanje daljnjih smjernica razvoja planinskog turizma Ivanice. Ukazuje na vanost izgradnje trine pozicije, diferenciranja i uoavanja novih mogunosti. Ta analiza mora ukazati na najvanije konkurente, njihove kapacitete, usluge, cijene i druge relevantne pokazatelje. Potencijalna konkurencija Ivanici jesu razvijena planinska podruja odnosno skijaki centri u Hrvatskoj te skijalita u susjednim zemljama poput BiH, Slovenije i Austrije.

Tablica 3. Prikaz prednosti glavnih konkurenata Ivanice GLAVNI KONKURENTI BJELOLASICA PREDNOSTI najvei skijaki centar u Hrvatskoj 6 km staza (dvije crvene, jedna crna, dvije baby staze, tri krae crvene staze) i 6 iara kvalitetna veleslalomska staza u rangu najboljih svjetskih 16



velik broj smjetajnih kapaciteta wellness usluge (fitness, sauna, solarij, bazen s mogunou protustrujnog plivanja, razne vrste masaa, aroma-tretmani, anti-stress programi relaksacije, razni grupni i individualni programi) - kongresni centar - 5 staza (dvije lagane, jedna teka, dvije srednje; snowboard park, jedna teka staza za skijako tranje) - suvremena oprema za ureenje i odravanje ski staza: 3 stroja za ravnanje staza, 1 stroj za razguravanje snijega, te 2 ski skutera - cijene smjetaja, izvanpansionske potronje i ski karata BOSNA I znatno nie u odnosu na ostala inozemna skijalita HERCEGOVINA - posljednjih godina jedna od najtraenijih skijalinih destinacija meu hrvatskim skijaima - kvalitetan smjetaj (novo izgraeni ili ureeni hoteli i apartmani sa 3 ili 4* koncentrirani uz sama skijalita) - umjerene cijene (dnevni ski pass 15 do 20 za odrasle, SLOVENIJA nie u odnosu na ostala inozemna skijalita) - destinacija jednodnevnih ili vikend izleta - kvalitetna skijalita s obzirom na rubno Alpsko podruje - dobra prometna povezanost AUSTRIJA - veina iara suvremenog tipa - prostrani i dobro opremljeni restorani - kvalitetna proizvodnja snijega i ureivanje staza koja bez obzira na meteoroloke uvjete omoguava kvalitetno skijanje najmanje 120 dana godinje - najpoznatija apres-ski zabava jedan od glavnih razloga posjete skijaa - ljetni period brojne staze za planinarenje, 130 golf igralita, toplice, jahanje, wellness, seoski turizam - autohtona arhitektura u gotovo svim skijakim centrima Izvor: AZRA, podaci dobiveni analizom skijalita u Hrvatskoj i inozemstvu SLJEME

-

Analiza konkurencije pokazala je vanost kvalitetnih staza i odravanja skijalita. Takoer je bitno ulagati u razvoj razliitih sportskih natjecanja i sadraja tijekom ljetnog perioda kako bi se osigurala posjeenost i popunjenost kapaciteta tijekom itave godine. Hrvatska skijaka odredita uglavnom privlae stanovnike oblinjih mjesta i upanije, dok inozemna takoer uglavnom posjeuju skijai susjednih zemalja, stoga je opravdano orijentiranje Ivanice prema domaem stanovnitvu iz susjednih upanija.

17



3. 3.1.

RAZVOJ PLANINSKOG TURIZMA NA IVANICI OSNOVNA ANALIZA IVANICE Osnovna analiza za podruje planine Ivanice pregled je ocjene stanja svih vanih

prirodnih i drugih imbenika koji su kljuni za razmatranje potencijala ove planine u turistikom pogledu, vodei rauna o racionalnom koritenju prostora te zatiti i unapreenju ovjekove okoline. Prikazano je realno stanje svih raspoloivih resursa kod kojih postoje mogunosti valorizacije u razliite svrhe kako bi efekti iste pozitivno utjecali na turistiki, kulturni, drutveni, sportski ivot grada Ivanca pa i ireg podruja tog kraja, stvarajui tako podlogu za ostvarenje dugoronog odrivog drutveno ekonomskog razvoja. U realizaciji tih trendova potrebno je pronai prije svega naine nadilaenja razvojnih problema koji koe ovu bogatu prirodnu batinu da se razvije u znaajnije planinsko turistiko odredite kako za domae stanovnitvo tako i za stanovnike susjednih gradova i upanija.

18



3.1.1. Geografski smjetaj i prometni poloaj Ivnaice Ivanica je smjetena izmeu Save i Drave. Svojim istonim dijelom dijeli Hrvatsko zagorje od Podravine u irem smislu, dok u masivu granie zone utjecaja gradova Ivanca, Novog Marofa i Zlatar Bistrice. Ivanica je najvia planina Hrvatskog zagorja, odnosno sjeverne Hrvatske sa svojom visinom od 1061 m. Prostire se u smjeru istok zapad, u duini 27 km, a irina joj kod Ivanca dostie 9 km. Ivanica se nalazi u sreditu Zagorja i okruuju je Varadinska, Krapinsko-zagorska i Koprivniko-krievaka upanija. U blizini se nalaze vei gradovi poput Varadina, Novog Marofa, Zlatara neto dalje akovca, Koprivnice i Krievaca. Tablica 4. Broj stanovnika gradova u blizini Ivanice UPANIJA Varadinska MJESTO Varadin Ivanec Novi Marof Ludbreg Lepoglava Varadinske Toplice Meimurska akovec Prelog Mursko Sredie Koprivniko-krievaka Koprivnica Krievci urevac Krapinsko-zagorska Krapina Zabok Pregrada Zlatar Zagrebaka Velika Gorica Jastrebarsko Sv. Ivan Zelina Ivani Grad Dugo Selo Izvor: Dravni zavod za statistiku, 2005. godina BROJ STANOVNIKA50.000 14.434 13.857 8.668 8.718 6.973 30.455 7.871 6.548 30.994 22.324 8.862 12.950

9.3657.165 6.506 65.517 16.689 16.268 14.723 14.300

Masiv Ivanice nalazi se izmeu dva jaka cestovna pravaca. Na istonom dijelu masiv je tangiran pravcem Rijeka-Zagreb-Varadin-Budimpeta, dok na zapadu na udaljenosti od svega 10 km prolazi cestovni pravac Split-Zagreb-Maribor-Graz. Cesta koja povezuje ova dva

19



pravca prolazi sjevernim podnojem Ivanice kroz Ivanec i dobila je status magistralne ceste ( Varadin-emnike Toplice). Najblie sredinjem dijelu masiva Ivanice su mjesta Ivanec, Lepoglava i Zlatar (zrane udaljenosti od vrha: Ivanec 4 km, Lepoglava i Zlatar 10 km). Zrane udaljenosti vrha Ivanice od nekih veih gradova su slijedee: Zagreb 42 km, Varadin 20 km, Ptuj 34 km, Koprivnica 54 km, akovec 32 km i Krapina 20 km. eljeznike pruge su brojne ali su regionalnog i lokalnog karaktera. Juno od Ivanice prolazi pruga Zagreb-Varadin. Na zapadu na udaljenosti 10 km od masiva prolazi eljeznika pruga Zagreb-Krapina-Celje. Izgradnjom makadamske ceste do vrha Ivanice, udaljenosti do okolnih gradova postale su mjerljive: Ivanec 12 km, Varadin 33 km, akovec 46 km, Koprivnica 78 km, Zagreb 100 km. Identificirani problemi

Loa prometna infrastruktura Neasfaltirani pristupni putovi makadamske ceste Cesta iz Ivanca kroz Prigorec asfaltirana je samo manjim dijelom (7km) Postojea prometna infrastruktura je neodravana, te je zbog toga otean pristup do samog vrha Ivanice Postojei prilazi Ivanici nisu adekvatno oznaeni nedostaju putokazi

3.1.2. Prirodno-geoloke znaajke Planinsko podruje obuhvaa sjeverne padine Ivanice kao najznaajnije morfoloko uzdignue. Orografska os planine prua se u duini od 26 km od Oure na zapadu do Presenog na istoku. Najvii vrh na nadmorskoj visini od 1061 m, smjeten je u sredinjem dijelu planine, odnosno na krajnjoj junoj granici grada Ivanca.

20



Sjeverne padine Ivanice su vrlo strme, to je posljedica naglog izdizanja uz rubne rasjede. Juni dijelovi bogati su breuljcima i vinogradima koji se uzdiu sve do planine, dok je njena sjeverna padina strma i manje razgranata. Na toj strani dominiraju oranice, vrtovi, vonjaci i vinogradi. Sav prostor iznad 400 m pokriven je umom, nii dijelovi hrastom kitnjakom i grabom, a vii dijelovi bukvom. Okomito na glavni turistiki prometni pravac izmeu Ivanca i Prigorca prua se 7 km dugi slijed breuljaka ije preteito june padine pokrivaju sve kvalitetniji vinogradi. Ivaneko prigorje oznaava breuljkasto podruje koje se nalazi ispod Ivanice. To su nizovi breuljaka, koji sa zapadne strane zatvaraju dolinu Bednje, a s istone se strane produuju u Varadinsko - topliko gorje. Sredinji dio masiva Ivanice slika je dinamine geomorfoloke prolosti. Do danas otkrivene koliine samo su minerolokog znaenja i nedovoljne za gospodarsko iskoritavanje. Identificirani problemi Neiskoritenost prirodnih resursa Ivanice u turistike svrhe

3.1.2.1. Biljni svijet Na podruju Grada Ivanca, a time i podruju Ivanice, do danas nije provedena temeljita inventarizacija prirodnih vrijednosti, koja bi posluila kao mjerodavno polazite za definiranje prioriteta za proglaenje zakonske zatite. Za zatitu su evidentirani samo najuoljiviji, najatraktivniji i donekle detaljnije upoznati dijelovi prirode, koji ne moraju nuno biti i najugroeniji. Stoga je potrebno detaljno istraiti, vrednovati i kartirati sve ekoloke sustave, te pripadajuu floru i faunu. Na teritoriju Grada Ivanca to se odnosi na inventarizaciju umskih i livadnih zajednica, vegetacije i faune, izmeu ostalog i stjenovitih obronaka Ivanice. Na brdskim

21



livadama Ivanice gotovo su istrijebljene odreene biljne vrste, biljei se i nestanak stanita nekih vrsta na obroncima i padinama Ivanice. Prostornim planom grada Ivanca 2000. godine za zatitu su predloeni i istaknuti kao posebno vrijedna prirodna podruja, sljedei dijelovi Ivanice: a) zatieni dijelovi prirode i dijelovi prirode predvieni za zatitu: planirani posebni rezervat - botaniki - stijene grebena Striec (dravni znaaj) planirana park uma - uma oko kapelice Sv. Duha u Prigorcu planirani zatieni krajolik - vrni dio i sjeverne padine Ivanice do Prigorca (lokalni znaaj) b) osobito vrijedan predio - prirodni krajobraz - brdski potoci i umski predjel Ivanice Identificirani problemi Nepostojanje studije utjecaja na okoli Zaputena autohtona vegetacija Nezatieni pojedini dijelovi prirode

3.1.2.2. ume Gotovo je sav planinski pojas iznad 400 m visine pokriven umom. Ona je najbolje sauvana na sjevernim padinama ali je nakon izgradnje umskih cesta 1974. godine znatno prorijeena. Preteiti dio Ivanice i znatan dio obronaka, povrine 4151 ha to predstavlja 43% svih povrina grada. One su od regionalne turistike vanosti, osobito za oporavak, lijeenje psihikih oboljenja te promatranje i doivljavanje prirode. ume su djelomino u drutvenom, a djelomino u privatnom vlasnitvu. ume u drutvenom vlasnitvu su u boljem stanju iz razloga to se planski sijeku. to se tie racionalnog gospodarenja umama, to se moe oekivati samo od drutvenog sektora, dok se isto ne moe oekivati od privatnika.

22



Identificirani problemi

ume u privatnom vlasnitvu su zaputene, degradirane, vidljiv je nedostatak osmiljenog gospodarenja umama

3.1.2.3. Klima a) Planinska klima (karakteristike - svjea ljeta, duge i snjene zime s mnogo snijega, godinje oko 100 dana) Vrno podruje Ivanice preko 800 metara nadmorske visine pogodno za skijanje, planinarenje, skijako tranje, sanjkanje i ostale aktivnosti pogodno za skijanje, planinarenje, skijako tranje, sanjkanje i ostale aktivnosti ali u razliitim mjesecima u odnosu na podruja iznad 800 m b) Kontinentalna klima (karakteristike - topla i duga ljeta, hladne ali kratke zime) Obronci Ivanice od 250 do 300 m pogodno za joging, etnje, obilaske, vonju biciklom, jahanje Srednja godinja temperatura zraka na vrhu planine je oko 6C. Srednja mjesena temperatura za sva tri zimska mjeseca (prosinac, sijeanj, veljaa) je nia od 0C. Prosjeno prvi snjeni pokriva nastaje krajem listopada koji traje prosjeno do kraja travnja, no moe se zadrati i do kraja svibnja. U svakom zimskom mjesecu ima prosjeno 25 dana sa snjenim pokrivaem, to godinje iznosi oko 120 dana. Prosjena maksimalna visina snijega je oko 90 cm, a apsolutna maksimalna je 170 cm. 3.2. POSTOJEA INFRASTRUKTURA NA IVANICI Izradi Studije razvoja planinskog turizma prethodila je analiza prostora Ivanice kojom je dobiveno postojee stanje infrastrukturnih objekata na Ivanici. Utvreno je da postoje prirodne i prostorne mogunosti te klimatske pretpostavke za razvoj turizma na ovom prostoru u ljetnom i zimskom periodu. Ostali dio Ivanice od 300 do 800 metara

23



3.2.1. Planinarski dom Zidana je prizemnica s dvije blagovaonice kapaciteta 60 gostiju, kuhinjom, smonicom i predsobljem. U potkrovlju su dvije spavaonice s krevetima na kat za 40 osoba. Opskrbljena je hranom i piem. Otvorena je subotom nedjeljom i blagdanom, a po dogovoru i u ostale dane. Ima grijanje u svim sobama, elektriku i pitku vodu (iz izvora u umi i iz cisterne s kinicom). Objektom upravlja HPD Ivanica koji je i posjednik pet hektara zemlje oko vrha. Godine 1974. do vrha stie i umska cesta koja je omoguila da se kua obnovi, proiri i opskrbi novim namjetajem. Godine 1981. izvrena je rekonstrukcija planinarskog doma. Sada je to jedan od najopremljenijih i ponajbolje opskrbljenih planinarskih objekata u Hrvatskoj. Mogunost koritenja: S obzirom da je objekt u dobrom stanju i moe se koristiti u zimskom periodu potrebno je razmotriti mogunost pretvaranja jednog dijela objekta u zalogajnicu, te ureenje potkrovlja s raspodjelom manjeg broja leajeva u vie spavaonica kako bi se podigla kvaliteta smjetaja i ugostiteljskih usluga.

24



3.2.2. Piramida na vrhu Ivanice (1060 m) Graena je od eljeza na betonskim temeljima, visoka 10 m. Do izgradnje TV tornja na Medvednici, Ivanica je bila najvii vidikovac u sjevernoj Hrvatskoj, ali ni danas joj nema premca po vidiku zbog njenog sredinjeg poloaja u Zagorju. Godine 1980. zapoela je gradnja 60 metara visokog TV tornja koji sada slui kao odailja HRT-a, odnosno, objekt za smjetaj opreme i ljudi. On je ograen i za sada ne slui kao vidikovac, niti smeta planinarima i izletnicima. Mogunost koritenja: Piramida se koristi kao vrsta vidikovca koja ne prua dodatne mogunosti s obzirom da dobro funkcionira kao vidikovac.

3.2.3. iara Kada je tijekom 80-ih godina izgraeno skijalite postavljena je iara koja je funkcionirala nekoliko godina. Nakon to je skijalite prestalo s radom i nekoliko godina bilo zaputeno, od iare su ostali samo stupovi koji su povezivali vrh i dio na kojem je zavravala staza duga 300 metara.

25



Mogunost koritenja: Na vrhu Ivanice nalaze se stupovi predvieni za iaru koje je potrebno staviti u funkciju, odnosno uvesti vertikalni transport putem gondolske vunice ime bi se iara mogla koristiti gotovo cijele godine. iara bi trebala povezivati vrh Ivanice s njezinim podnojem. 3.2.4. Uzletite parajedriliara Ivanica je vrlo popularna meu parajedriliarima koji na njezinom vrhu imaju ureeno uzletite na skijakoj stazi na samom vrhu, u blizini televizijskog odailjaa. Svake se godine organizira nekoliko meunarodnih natjecanja u parajedriliarstvu. Uzletitem upravlja klub padobranskog jedrenja iz Ivanca. Mogunost koritenja: Paragliding na planini Ivanici u potpunosti iskoritava svoj potencijal. Potrebno je potencirati njegovo ukljuenje u cjelokupnu turistiku ponudu grada Ivanca kao jednu od glavnih aktivnosti na Ivanici tijekom ljetnog perioda.

26



3.2.5. Vojni objekt Objekt se ne koristi, no u vlasnitvu je MORH-a zbog ega je upitna mogunost njegova koritenja. Potrebna je potpuna obnova da bi se objekt prenamijenio u turistike svrhe. Mogunost koritenja: Najprije je potrebno ureivanje vlasnikih odnosa kako bi se stvorila mogunost privlaenja investitora koji e objekt potpuno obnoviti i prenamijeniti u kvalitetan smjetajni objekt s dodatnim sadrajima. Jedno od rjeenja bio bi hotel visoke kategorije (4*) koji bi osim smjetaja nudio i dodatne usluge poput bazena, fitnessa, saune i animacije ime bi se obogatila i podigla razina kvalitete cjelokupne ponude planinskog turizma na Ivanici.

3.2.6. Skijaka staza Postojea se skijaka staza duga oko 300 m koristila nekoliko sezona, no danas nije u uporabi. U vlasnitvu je varadinske Congame.

27



Mogunost koritenja: Postoji mogunost stavljanja postojee staze u funkciju njezinim ureenjem. Staza se moe dodatno proiriti i produiti te spojiti s novom stazom. Po uzoru na ostale skijake centre potrebno je osmisliti staze razliitih teina poput plavih, crnih i crvenih staza i baby staza kako bi se privukle razliite ciljne skupine. Razlikuju se staze za poetnike koje su pogodne za obitelji s malom djecom, odnosno lake i srednje staze te teke staze za napredne skijae.

3.2.7. Skijalite Jarki Na sjevernim obroncima Ivanice na strmoj padini zvanoj Jarki, nalazi se skijalite koje je u 2005. godini puteno u probni rad. Staza se nalazi na terenu iji je pad od 22 do 30 stupnjeva, a na duljoj obilaznoj relaciji staza je dugaka oko 500 metara. Budui da se radi o lakoj skijakoj stazi, pogodna je za poetnike i odravanje kole skijanja. Opremljena je elektrinom vunicom sa sidrima. Staza je dostupna automobilom iz Prigorca, uz odgovarajuu zimsku opremu. Mogunost koritenja: Postojee skijalite u privatnom vlasnitvu potrebno je zakonski regulirati te povezati s planiranim skijalitem na vrhu.

28



3.2.8. umarske kuice Na podruju Ivanice postoji nekoliko umarskih kuica koje bi se mogle iskoristiti za smjetajne kapacitete. Mogunost koritenja: Nakon temeljitog pregleda stanja potrebno je razmotriti mogunost njihovog koritenja u smislu prenamjene u smjetajne kapacitete spremne za prihvat gostiju. 3.2.9. Sportski objekti Od sportskih objekata najvanije su markirane planinarske staze koje pripadaju sustavu markiranih planinarskih staza na masivu Ivanice u ukupnom trajanju od 50 sati hoda i preko njega Zagorskim planinarskim putem koji povezuje sve planine Hrvatskog zagorja. Mogunost koritenja: Planinske staze pruaju mogunost planinarenja, etnji i osmiljavanja edukativnih putova u ljetnom periodu. Na primjerima skijalita, odnosno planinskih odredita u Hrvatskoj ali i inozemstvu, uoljivo je stavljanje naglaska na ljetne aktivnosti koje omoguavaju razvoj

29



turizma tijekom cijele godine. Takoer postoji mogunost povezivanja s oblinjim planinarskim ciljevima kako bi se osmislio zajedniki turistiki proizvod. 3.2.10. Prometna infrastruktura Danas je vrno podruje Ivanice pristupano umskom cestom koja je uz odreene rekonstrukcije u stanju da zadovolji i budue potrebe. Prilikom gradnje ceste, Planinarsko drutvo prihvatilo je koncept da cesta ne smije rasjei vrh ve ju treba voditi obodno. Vrh Ivanice povezan je na elektromreu 10 kw dalekovodom to je takoer jedan od preduvjeta za daljnji razvoj vrnog podruja. Mogunost koritenja: S obzirom da se put koji vodi do vrha, koristi u ljetnom dijelu godine, zadovoljava sadanje potrebe posjetitelja. Za razvoj skijakog centra bit e potrebno obnoviti i pripremiti cestu za koritenje u zimskim uvjetima.

30



3.3. SWOT ANALIZA PLANINSKOG TURIZMA NA IVANICI SNAGE MOGUNOSTI

osnovni preduvjeti za razvoj planinskog turizma prirodni resursi geografski poloaj arheoloka nalazita klimatski uvjeti razliiti oblici turizma o planinska klima o kontinentalna klima raznolikost flore i faune ouvani okoli o izvori pitke vode o isti zrak progresivno orijentirana gradska uprava

gravitacija stanovnitva susjednih upanija i drava o podruje od 800 000 stanovnika razvoj planinskog turizma tijekom itave godine o skijalite sa vunicom / iarom kola skijanja za sve uzraste zimski vrtii suradnja sa osnovnim i srednjim kolama skijako tranje i biatlon pripreme sportaa i natjecanje sanjkanje snowboarding turno skijanje snowtoubing nono koritenje staze osigurati umjetni snijeg produljenje skijake sezone o ekstremni sportovi planinarenje brdski biciklizam paragliding o program sportskih priprema o smjetajni kapaciteti obnova vojnog objekta i prenamjena u pansion izgradnja planinskih apartmana potpuna opremljenost razliita kategorizacija planinarski dom ruralne kue za odmor (klijeti)

31



SLABOSTI

ugostiteljska i zabavna ponuda restoran a la carte / caffe bar u sklopu pansiona prostor za none izlaske zalogajnica planinarski dom o tematsko edukativne staze upoznavanje prirode kola u prirodi jahanje o business programi team building konferencije, seminari, radionice suradnja javnog i privatnog sektora u razvoju Ivanice o potpuno ukljuivanje u planiranje razvoja turizma na Ivanici stvaranje prepoznatljivosti Ivanice kao turistike destinacije o PRIJETNJE

prometna infrastruktura o neasfaltirani pristupni putovi o neodravana prometna infrastruktura - otean pristup komunalna infrastruktura nepostojanje studije utjecaja na okoli razvoja turizma na Ivanici zaputena autohtona vegetacija, nekontrolirano iskoritavanje privatnih uma nezatienost pojedinih dijelova Ivanice neraieni vlasniki odnosi nagrenost prostora o televizijski odailja nepostojanje novanih sredstava nepostojanje marketing plana

konkurencija na turistikom tritu nepostojanje zainteresiranih investitora neprihvaanje strategije razvoja Ivanice na dravnoj i regionalnoj razini sporost dravne administracije u dobivanju potrebnih dozvola odljev stanovnitva s podruja grada Ivanca

32



4.

MOGUNOSTI RAZVOJA PLANINSKOG TURIZMA NA IVANICI Osnovna analiza Ivanice i revizija postojeeg stanja predstavljaju temelj razmatranja

mogunosti razvoja planinskog turizma na podruju Ivanice. Prije odreivanja samih mjera za provoenje ove studije bilo je potrebno istraiti svjetske trendove planinskog turizma i potencijalno trite Ivanice. Osnovu razvoja ine infrastrukturni i turistiki elementi koji omoguavaju nadogradnju cjelokupnog razvoja aktivnostima i sadrajima koje se navode u sljedeim odlomcima. Upravo ti sadraji privlae posjetitelje i potiu ih na ponovni dolazak u destinaciju.

4.1. POTENCIJALNO TURISTIKO TRITE Prema procjenama vie od 200.000 stanovnika Hrvatske godinje odlazi na skijanje. ak 80 posto skijaa za odlazak bira vrijeme zimskih kolskih praznika, u razdoblju do polovice sijenja, koji je i po cijenama aranmana najjeftiniji sezonski mjesec. Hrvati najee uzimaju apartmane u privatnim kuama u kojima prehranu organiziraju sami. Nai skijai vaan su dio turistikog prometa susjedne Slovenije, Austrije i Italije, no spadaju meu skromnije po potronji, iako manji dio ljubitelja snijega odlazi na najrazvikanija i najskuplja skijalita. Za tjedan dana, koliko najee traje odmor, po osobi se prosjeno potroi minimalno 300 eura plus trokovi putovanja koji variraju od 1800 do 8000 kn. Oko 60 posto na skijanje odlazi individualno (rezervacije preko Interneta, razmjena kapaciteta ljeto-zima, posjet prijateljima). Prema podacima UHPA-e iz 2005. godine, od 40 do 50 posto skijaa iz kontinentalnog dijela zemlje odlazi u Austriju, dok zbog ogranienog smjetajnog kapaciteta u poznatim skijalitima u Sloveniji u tu zemlju odlazi od 20 - 30% skijaa. U hrvatska se skijalita uputi relativno mali broj Hrvata. Za Bjelolasicu nema veeg interesa zbog malih koliina snijega, ali i zbog cijena koje su jednake onima u Sloveniji, gdje su znatno bolje staze. Na Platku se koristi umjetni snijeg, to produuje sezonu ali je vrlo ogranien smjetajni kapacitet. Sljeme je popularno za nono skijanje, ali kratke staze ne zadovoljavaju iskusne skijae.

33



Prilikom izrade studije analizirano je turistiko trite, te je ustanovljeno da e Ivanici razvojem kvalitetnog skijakog centra gravitirati velik broj skijaa iz Varadinske i susjednih upanija. Tablica 5. Broj stanovnitva susjednih upanija UPANIJE Varadinska upanija Krapinsko-zagorska Meimurska Koprivniko-krievaka Zagrebaka UKUPNO Izvor: Dravni zavod za statistiku, 2005. godina Prikazane upanije zajedno ine potencijal od oko 900 000 stanovnika. Ipak treba oduzeti postotak stanovnitva Hrvatske koji odlazi na skijanje. Time se dobiva brojka od 45 000 potencijalnih skijaa na Ivanici, koji bi boravili due od 7 dana na Ivanici. Posebno velik potencijal predstavljaju djeca kolske dobi i izletnici tijekom vikenda. Prema prostornom planu iz 1983. godine predvien je maksimalni kapacitet Ivanice od 550 izletnika na dan i kapacitet smjetaja od 450 leajeva. U posljednjih dvadesetak godina dolo je do promjene trinih trendova potranje, jaanja gospodarskog i prometnog razvoja. Kao posljedica, potranja za skijakim destinacijama se, prema procjenama, poveala za vie od 40 %, te se ujedno mijenja sadanji maksimalni kapacitet Ivanice. 4.2. RAZVOJ PLANINSKOG TURIZMA TIJEKOM ITAVE GODINE 4.2.1. Skijalite sa vunicom / iarom Revitalizacijom postojee skijake staze i uvoenjem novih te obnovom stare vunice, Ivanica moe postati vrlo poznato i atraktivno skijalite. BROJ STANOVNIKA 184.769 142.432 118.426 124.467 309.696 878.745

34



kola skijanja za sve uzraste sastavni je dio programa svih hrvatskih i inozemnih skijalita. Otvaranje kole omoguava zapoljavanje domaeg stanovnitva. kole skijanja na Ivanici imale bi potencijalne polaznike iz oblinjih upanija. Zimski vrtii i program za osnovne i srednje kole moe ukljuivati svakodnevne jutarnje, popodnevne i veernje treninge, nono sanjkanje, zimsku olimpijadu (igre na snijegu poput povlaenja konopa, gradnje figura na snijegu, utrka u vreama, gaanja mete grudama i sl.), izbor za najbolji pad, najbolji trik, najljepi board, razne igre i animaciju. Skijako tranje spada u nordijske discipline, tako da je popularan naziv i nordijsko skijanje. Rekreativci kombiniraju ova dva stila kako bi to bolje prilagodili svoju brzinu prema konfiguraciji terena. Biatlon je kombinacija dva potpuno razliita sporta - nordijskog skijanja i streljatva. Hrvatski sportai esto odlaze na pripreme u inozemstvo zbog nedostatka kvalitetnih sportsko-rekreacijskih centara u Hrvatskoj. Ivanica je time potencijalno odredite za pripreme hrvatskih sportaa ali i za organiziranje razliitih sportskih natjecanja. Razvoj ovakvih sadraja omoguava popunjavanje kapaciteta tijekom cijele godine. Sanjkanje se sve vie uvodi u sadraje skijakih centara kao dodatna aktivnost za najmlae ali i one koji se osjeaju mladima. Postoji mogunost dnevnog i nonog sanjkanja, te sanjkanje tijekom ljetnog perioda. Snowboarding ukljuuje elemente surfanja, skijanja i vonje na skateboardu, iji pravi korijeni zapravo lee upravo u tim sportovima. Snowboard je postao popularniji sedamdesetih i osamdesetih godina. Danas je ravnopravan skijanju na veini domaih i inozemnih skijalita.

Turno skijanje je sve popularniji nain rekreacije u planinama. Turno skijanje je na prvi pogled mjeavina alpskog skijanja, skijakog tranja i planinarenja, to turno skijau osigurava veliku raznolikost i istinski kontakt sa netaknutom prirodom. Konkretno, u turno skijanju rade se unaprijed zacrtane ture koje ovise o samoj konfiguraciji terena, ali je prisutna velika sloboda u odabiru dijelova planine. Posebno treba napomenuti da je za ovakav oblik

35



rekreacije potrebno imati vrlo dobru kondiciju te je potrebno dobro poznavanje planina i openito vrlo dobra mo orijentacije. Snowtoubing je vonja na jastucima za napuhavanje. Spada u sadraje za one koji malo skijaju, a vie uivaju u snijegu pasivnije. Nono koritenje staze podrazumijeva staze opremljene sustavom rasvjete za nono skijanje, koja je jedna od najomiljenijih aktivnosti skijaa. S obzirom na relativno nisku nadmorsku visinu Ivanice, bit e potrebno osigurati umjetni snijeg kako bi se omoguilo produljenje skijake sezone. Sve ei snjeni topovi na skijalitima u Hrvatskoj i inozemstvu ak i na skijalitima veih nadmorskih visina, omoguavaju uivanje na snijegu i kada ga nema dovoljno, ali u zadnje vrijeme izazivaju i panju ekologa. 4.2.2. Ekstremni sportovi Analiza ponaanja turistikih potroaa s glavnih emitivnih trita pokazuju da je najbre rastui segment turistike potranje onaj koji trai aktivne oblike odmora. U skladu s navedenim trendom razvija se avanturistiki turizam koji ukljuuje ekstremne sportove poput planinarenja, brdskog biciklizma i paraglidinga. Avanturistiki se turizam moe razvijati na podruju Ivanice koja ima velike mogunosti za razvoj ovih vrsta aktivnosti u sklopu planinskog turizma s obzirom na prirodna i klimatska obiljeja. Na inozemnom tritu sve je popularniji trend pjeaenja/planinarenja. Ova se aktivnost na Ivanici moe razvijati u ljetom periodu. U skali ocjene aktivnosti, planinarenje/pjeaenje slijedi odmah nakon kupanja (49 %), to je daleko ispred svih drugih sportskih aktivnosti. Prilikom ukljuivanja ove aktivnosti u turistiki proizvod Ivanice vano je paziti da se ukljui druenje, zajedniki doivljaj i kontakt sa stanovnitvom. U skladu s time potrebno je razvijati apartmane odnosno bed & breakfast smjetajne objekte.

36



4.2.3. Program sportskih priprema Danas se od profesionalnih sportaa oekuju vrhunski sportski rezultati, ija su posljedica sve ei planirani, programirani i kontroliran sportski treninzi, odnosno sportske pripreme. Planinski zrak bogat kisikom jedan je od prvih odabira trenera za prikupljanje snage i kondicije njegovih sportaa u svrhu to boljih dostignua na natjecajima. Sportske se pripreme smatraju jednim od naina unapreenja sporta. 4.2.4. Smjetajni kapaciteti Na vrhu Ivanice postoji objekt u vlasnitvu MORH-a koji se ne koristi i naalost propada. Ovom se studijom predvia obnova vojnog objekta i prenamjena u pansion, pod pretpostavkom da on prijee u vlasnitvo grada Ivanca. Objekt predstavlja izvanrednu mogunost prenamjene u kvalitetan smjetajni objekt. Potrebna je tona procjena stanja objekta i mogunosti osmiljavanja njegovog koritenja. Objekt e pruati mogunost smjetaja domaih i inozemnih grupa te individualnih posjetitelja. Ivanica bi trebala iskoristiti ovu prednost, s obzirom da svi skijaki centri u Hrvatskoj ili inozemstvu ne raspolau sa smjetajnim kapacitetima na samom vrhu, ve ih lociraju u podnoju planina. U Prigorcu i Ivancu moe se inicirati izgradnja planinskih apartmana koji e biti potpuno opremljeni i razliitih kategorija. Postoji i mogunost pokretanja bed & breakfast oblika smjetaja u ve postojeim obiteljskim kuama i vikendicama zainteresiranih vlasnika. Ovdje je vano napomenuti da se na samoj Ivanici ne planira izgradnja novih objekata ve e se za smjetaj gostiju iskoristiti postojei objekti kako bi se sprijeilo mogue ugroavanje okolia. Cjelokupna je studija raena na nain da se intervencije u okoli svedu na najmanju moguu mjeru.

37



4.2.5. Ugostiteljska i zabavna ponuda U sklopu pansiona e se osmisliti restoran a la carte i caffe-bar. U planinarskom domu e se iskoristiti prostor za ponudu hrane i pia u obliku zalogajnice po uzoru na druge skijake centre u inozemstvu. Navedeni e sadraji obogatiti cjelokupnu turistiku ponudu Ivanice tijekom ljetnog i zimskog perioda. Takoer se naglaava iskoritenost ve postojeih objekata umjesto dodatne izgradnje novih za potrebe uvoenja dodatnih sadraja. Prostor za none izlaske za privlaenje mlaih populacija u ovu destinaciju planira se osmisliti u podnoju Ivanice, to znai da nee naruavati mir ovog podruja. 4.2.6. Tematsko edukativne staze Postoji mogunost upoznavanja prirode za organizirane grupe, osobito djece uz struno vodstvo. Zatim odravanje ljetne kole u prirodi i pouno jahanje, kako bi se upotpunila ve postojea ponuda Ivanice tijekom ljetnog perioda. Edukativne staze najee ukljuuju sve bitne znaajke podruja kroz koja prolaze. Postavljaju se edukativne table uz stazu, te se organizira struno vodstvo. Ivanica prua mogunosti upoznavanja potencijalnih posjetitelja s reljefom, hidrologijom, vegetacijom,

38



florom i faunom, geologijom i povijeu ovog prostora. Cilj ovakvih staza je promicanje zdravog ivota putem boravka u prirodi i pjeaenja, upoznavanje s prirodnim bogatstvima te razvijanje ekoloke svijesti o vanosti ouvanja okolia. 4.2.7. Business programi Team building obuhvaa organiziranje drutvenih aktivnosti u cilju izgradnje i unapreenja odnosa u grupi. Taj se pojam sve vie koristi u Hrvatskoj, to znai da ga tvrtke sve vie ukljuuju u program svog poslovanja. Naime, poslodavci su uvidjeli prednosti ovog programa kao to su bolji timski rad, poveanje zadovoljstva i uinkovitosti zaposlenih. Ivanica ovakav program moe ponuditi u obliku razliitih sadraja i aktivnosti tijekom ljetnog i zimskog perioda, koji e ukljuivati brdski biciklizam, edukativne staze, jahanje i paragliding. Potrebno je iskoristiti ovaj segment turistikog trita. Nakon to se uvedu novi sadraji i aktivnosti vrlo e se lako kreirati team building program koji e se ukljuiti u turistiku ponudu Ivanice kao dodatni element. Postojat e mogunost organiziranja konferencija, seminara i radionica za poslovne tvrtke. 4.3. SURADNJA JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA U RAZVOJU IVANICE Iniciranjem izrade Studije, lokalna uprava i samouprava je iskazala interes za razvoj planinskog turizma na Ivanici, no sama nije u mogunosti financirati infrastrukturni razvoj skijako-planinskog centra. Zbog toga Studija naglaava uspostavljanje suradnje javnog i privatnog sektora putem modela javno-privatnog partnerstva. Takav model omoguava uspostavljanje infrastrukturnih preduvjeta razvoja, koji se dalje preputa privatnom poduzetnitvu.

Jedan od naina uvoenja modela JPP-a jest razvoj lokalnih akcijskih skupina (LAGovi) u okviru programa inicijative EU, LEADER-a (veze meu aktivnostima za razvoj

39



ruralnog gospodarstva). LAG obuhvaa sve relevantne sudionike na lokalnoj razini (predstavnike lokalne uprave i samouprave, nevladine udruge i poslovni sektor), to znai da blisko surauje i s javnim sektorom i s privatnim tvrtkama i poslovnim udruenjima. Koristi koje privatne tvrtke dobivaju suradnjom s LAG-ovima, jesu njihovo iskustvo, raspolaganje informacijama, lobiranje za dodatna sredstva, iroko rasprostranjena i jaka mrea suradnika, te mogunost suradnje na dodatnim projektima i aktivnostima. S druge strane, ukljuenje privatnog sektora pomae u realizaciji ciljeva razvojne politike putem stvaranja novih radnih mjesta, uvoenja tehnolokih inovacija i unapreenja proizvodnog procesa.

Osnovni zadatak LAG-ova je izrada projektnih prijedloga na nain da isti odgovaraju stvarnim potrebama lokalne zajednice. Kako je ve naznaeno, rad LAG-ova zasniva se na principu JPP-a, tako da partneri surauju i pomau jedni drugima u implementaciji projekta (podjelom zadataka, razmjenom iskustava, informacija i provedbom edukacije).

4.4. STVARANJE PREPOZNATLJIVOSTI IVANICE KAO TURISTIKE DESTINACIJE Ivanica je danas poznata kao mjesto okupljanja planinara i izletnika, koji je uglavnom posjeuju tijekom vikenda u ljetnom periodu ili za vrijeme manifestacija. Poznato je i kao mjesto okupljanja paraglidera. U ovom se poglavlju navode svi mogui potencijali razvoja Ivanice kao atraktivne turistike destinacije. Iako ne raspolae s velikom skijakom infrastrukturom i zbog svog poloaja i prirodnih obiljeja ne moe postati velik skijaki centar, moe se razviti u skijalite srednje veliine za koje su ve sada interes izrazile okolne upanije. Vano je javnost upoznati s mogunostima razvoja navedenih aktivnosti i sadraja kako bi se Ivanica pozicionirala kao atraktivna, ne samo skijaka ve i planinska turistika destinacija, te e se nakon izrade Studije krenuti u promociju Ivanice kao potencijalnog prostora za investiranje.

40



41



5. MJERE RAZVOJA PLANINSKOG TURIZMA Kroz osnovnu analizu Ivanice i SWOT analizu utvreno je postojanje preduvjeta za razvoj planinskog turizma. Postojee preduvjete mogue je realizirati kroz sljedee mjere: 1. Prezentacija Studije razvoja planinskog turizma na Ivanici 2. Izrada detaljnih studija 3. Investicijska studija 4. Investicija 5. Implementacija mjera, monitoring i evaluacija Glavni cilj mjera je kvalitetna i pravovremena realizacija projekta razvoja planinskog turizma na Ivanici. Da bi se navedeni cilj mjera mogao postii potrebno je odrediti nositelje projekta. 5.1. Prezentacija Studije razvoja planinskog turizma na Ivanici

Analizom turistikog trita utvreno je da postoje etiri segmenta trita koja su interesantna za Ivanicu: 1. Veliki broj hrvatskih graana provode zimski godinji odmor na skijalitima u inozemstvu i Hrvatskoj. Postoji 45 000 potencijalnih skijaa kojima su resursi Ivanice kao turistike destinacije interesantni i prihvatljivi. 2. Vrtii, osnovne i srednje kole predstavljaju segment trita zainteresiranih za potencijal Ivanice. Ovdje se otvaraju mogunosti koritenja svih resursa na Ivanici; od skijanja do kole u prirodi. 3. Tvrtke ili druge institucije koje bi resurse koristile za viednevni boravak na Ivanici i to tijekom itave godine. 4. Izletnici i ostali graani koji bi na Ivanicu dolazili tijekom itave godine. Svaki od navedenih segmenta trita iziskuje poseban marketinki pristup, ali najvei broj navedenih posjetitelja dolazi s podruja Varadinske upanije i susjednih upanija (tablica 5. str. 30). Upravo zbog navedenog potrebno je u projekt ukljuiti opine, gradove, upanije i institucije koje svojim znanjem i iskustvom mogu pridonijeti kvaliteti projekta i zajedno predstavljaju partnere. Partnere je mogue je ukljuiti na sljedei nain: 42



i. Prezentacija projektu.

Studije

razvoja

planinskog

turizma

Ivanice

prezentirati ovaj projekt partnerima i omoguiti aktivnu suradnju na ii. Sudjelovanje pri izradi detaljnih strategija i studija ideje, rasprava i prijedlozi omoguuju podizanje kvalitete projekta i otvaranje dodatnih mogunosti za razvoj planinskog turizma. iii. Marketinko ukljuivanje u projekt prezentacija projekta stanovnicima navedenih opina, gradova i upanija kao potencijalnim korisnicima Ivanice. 5.2. Izrada detaljnih strategija i studija

Izradom Studije razvoja planinskog turizma definirali smo potencijal i mogunosti razvoja planinskog turizma na Ivanici, odnosno ovaj dokument predstavlja osnovu za daljnje planiranje. Prilikom izrada detaljnih studija koristi se model javno privatnog partnerstva kroz radionice, to stanovnicima omoguava ukljuivanje s idejama, prijedlozima i projektima u razvoj planinskog turizma na Ivanici. Iz analize je vidljivo da se turizam na Ivanici moe razvijati tijekom itave godine i to; skijalini turizam tijekom trajanja snjene sezone i ostali oblici turizma. Da bi se dobile detaljnije mogunosti potrebno je izraditi: 1. Strategiju razvoja planinskog turizma sastoji se od dviju studija: a. Razvoj skijalinog turizma s popratnim sadrajima b. Razvoj ostalih oblika turizma na Ivanici 2. Studija utjecaja na okoli predstavlja jedan od najvanijih dokumenata. Nakon izrade Strategije razvoja planinskog turizma potrebno je utvrditi utjecaj na okoli pojedine od studija. Kao i kroz kompletnu izradu strategije razvoja planinskog turizma i prilikom izrade Studije utjecaja na okoli u izradu se ukljuuju partneri. 3. Marketinka studija predstavlja nain promocije i prezentacije projekta razvoja planinskog turizma na Ivanici. Nakon dovrene Strategije razvoja planinskog turizma, Studija razvoja skijalinog turizma i selektivnih oblika turizma te Studije 43



utjecaja na okoli potrebno je definirati nain prezentacije projekata potencijalnim domaim i inozemnim partnerima. Izradom navedenih dokumenata dobili smo kompletnu bazu podataka onog to moemo razvijati, a da negativno ne utjeemo na prirodne resurse. Ovime imamo definiranu viziju razvoja turizma na Ivanici i potrebnu osnovu za traenje potencijalnih investitora. 5.3. Investicijska studija

Glavna svrha izrade investicijske studije je dobivanje dokumenta potrebnog za donoenje investicijske odluke. Investicijska studija sadri informacijsku osnovicu vezanu uz analizu trita, tehnoloko-tehnike, lokacijske, organizacijske, procesne i druge aspekte projekta ili poduzetnike aktivnosti, te ekonomsko-financijsku analizu s ocjenom uspjenosti i prihvatljivosti investicijskog poduhvata. Donositelji financijskih odluka mogu tako koritenjem standardizirane metodologije analizirati usporedne potencijalne projekte i utvrditi koji je najefikasniji prema unaprijed odreenim kriterijima. Investicijska studija predstavlja posljednji korak do odluke investitora o investiciji na podruju Ivanice. Ovu studiju u potpunosti izrauje investitor i usklaena je sa svim baznim dokumentima o razvoju turizma na Ivanici i ostalim dokumentima kojima se odreuje stanje u prostoru. 5.4. Investicija

Predstavlja najznaajniju i najzahtjevniju mjeru razvoja planinskog turizma na Ivanici. Investicije su ulaganja materijalnih vrijednosti, novca i znanja u sadanjosti radi ostvarivanja pozitivnih uinaka u budunosti. Investicije kao ulaganja u realna kapitalna dobra mogu se podijeliti na neto i bruto investicije. Bruto-investicije obuhvaaju ukupna ulaganja u osnovne (privredne i neprivredne) objekte i obrtna sredstva. Neto investicija je iznos kojim se poveavaju zalihe ukupnog fiksnog kapitala.

44



Bez investicija nijedna zemlja ne moe ostvariti gospodarski rast, poveanje zaposlenosti ili poveanje izvoza. Prije svega to se odnosi na realne investicije, utroene na opremu, graevinske objekte i zalihe, iako ne treba zanemariti niti financijske (portfolio) investicije utroene na kupnju temeljnog kapitala. 5.5. Implementacija mjera, monitoring i evaluacija

Radi lakeg i kvalitetnijeg provoenja mjera razvoja, a samim time i stvaranja preduvjeta za dolazak investitora, potrebno je definirati nositelje projekta, njihovu djelatnost i odgovornost. Osnovna djelatnost nositelja projekta je: o Provoenje mjera razvoja planinskog turizma sudjeluje u njihovoj izradi, prezentaciji, usklaenosti, privlaenju investitora i odgovorna je za njihovu implementaciju; o Rjeavanje pravno imovinskih odnosa na podruju Ivanice u suradnji s partnerima na projektu; o Suradnja s financijskim institucijama; o Praenje realizacije i usklaivanja projekta u mjeri investicije; Modeli organizacije nositelja projekta ovise o fazama projekta, terminskom planu projekta, financijskim obvezama i definiranim partnerskim odnosima u projektu.

45



6. ZAKLJUAK Planine postaju sve jai magnet za turizam, jednu od najbre rastuih industrija u svijetu. Turizam, s druge strane, predstavlja vitalnu znaajku u smislu konzervacije i razvoja planinskih regija. Hrvatska dosad nije bila poznata kao destinacija skijakog turizma, no razvoj novih skijalita ukazuje na svijest o dosadanjoj neiskoritenosti potencijala. Ivanica se takoer ubraja u ovu kategoriju, te je njezina prednost upravo progresivno orijentirana gradska uprava koja je uvidjela vanost i potrebu izrade ove studije. S obzirom na svoja prirodna i klimatska obiljeja Ivanica predstavlja velik potencijal u razvoju planinskog turizma. Taj e razvoj pridonijeti prepoznatljivosti cijelog podruja Ivanca na turistikom tritu, osigurati nova radna mjesta i postati novi izvor prihoda za lokalno stanovnitvo. Preduvjeti ovom razvoju jesu poboljanje prometne infrastrukture, raiavanje vlasnikih odnosa te postojanje zainteresiranih investitora. Kulturni identitet i raznolikost u planinskim podrujima, esto su pod prijetnjom ekonomskih drutvenih i ekolokih sila povezanih sa planinskim turizmom. Gubi se vrijednost znanja i vjetina naslijeenih iz generacije u generaciju zbog razvoja infrastrukture. S druge strane, zbog izolacije i ogranienog pristupa mnogi ljudi koji ive u planinama ne razvijaju dovoljno vjetina i ne raspolau resursima koje bi mogli investirati i njima ostvarivati prihod od turizma. Ivanica moe vrlo uspjeno izbjei navedene probleme s obzirom da se ne predvia pretjerani razvoj infrastrukture na vrhu niti u podnoju, odnosno u naseljenim okolnim mjestima. Isto tako omoguit e lokalnom stanovnitvu, osobito Prigorca, mogunost pruanja usluga i time stvaranja dodatnih prihoda bez potrebe ulaganja velikih financijskih sredstava. Cilj cjelokupnog razvoja turizma na Ivanici je, prije svega stvaranje uspjene turistike atrakcije putem pridravanja principa odrivog razvoja turizma.

46

Documents

Studija Razvoja Planinskog Turizma Na Ivanscici