1

LOKALNI AKCIONI PLAN ZA BIODIVERZITET OPĆINE FOČA-USTIKOLINA

2013.

http://www.foca-ustikolina.ba/index.php?option=com_phocagallery&view=detail&catid=1:ustikolina&id=3:502&tmpl=component&Itemid=34##http://www.foca-ustikolina.ba/index.php?option=com_phocagallery&view=detail&catid=1:ustikolina&id=3:502&tmpl=component&Itemid=34##

2

2013, Lokalni akcioni plan za biodiverzitet Općine Foča-Ustikolina (LBAP)

Radni tim za izradu LBAP-a:

Mensud Borović, Općina Foča-Ustikolina, - LBAP koordinator

Ermin Osmanspahić, Općina Foča-Ustikolina, - član tima

Nihad Hadžiahmetović, Općina Foča-Ustikolina, - član tima

Armin Omerbašić, Općina Foča-Ustikolina, - član tima

Elvedin Uzunović, Općina Foča-Ustikolina, - član tima

Fotografija naslovna strana: Općina Foča-Ustikolina

Fotografije u tekstu: Općina Foča-Ustikolina (Armin Omerbašić – stručni saradnik za javne

servise, manifestacije i informatičke poslove)

Interesne grupe:

1. Lokalna uprava Općine Foča-Ustikolina 2. Turistička zajednica Bosansko-podrinjskog kantona 3. Obrazovne ustanove 4. Šumsko-privredna društva 5. Javni sektor 6. Privatni sektor 7. NVO sektor 8. Međunarodne organizacije 9. Mediji

Zainteresovane strane: 1. Ministarstva u Bosansko-podrinjskom kantonu 2. Uprava za šumarstvo Bosansko-podrinjskog kantona 3. Javno preduzeće „Bosansko-podrinjske šume“ 4. Javno komunalno preduzeće „Ušće“ Ustikolina 5. Mjesne zajednice 6. Lovačko društvo „Grebak“ Ustikolina 7. Sportsko-ribolovno društvo „Halil Sofradžija“ Ustikolina 8. Udruženje penzionera „Ustikolina“ 9. Izviđački odred „Stolac“ Ustikolina

3

10. Osnovna škola „Ustikolina“ 11. Omladinski savez „Ustikolina“ 12. Udruženje poljoprivrednih proizvođača „Ustikolina“ 13. Susjedne općine u regionu 14. Radio-televizija Bosansko-podrinjskog kantona 15. Lokalno stanovništvo

Lokalni konsultant za LBAP:

Aleksandra Mladenović, magistar bioloških nauka

Regionalni centar za okoliš za Centralnu i Istočnu Evropu; Ured za Bosnu i Hercegovinu:

Lejla Šuman, koordinator projekta za Bosnu i Hercegovinu

Ovaj dokument je pripremljen u okviru projekta: “Mreža lokalnog akcionog planiranja u

oblasti biodiverziteta na Zapadnom Balkanu - SEE BAP II”, koji je implementiran od strane

Evropskog centra za zaštitu prirode (ECNC – European Center for Nature Conservation), u

saradnji sa Regionalnim centrom za okoliš za Centralnu i Istočnu Evropu (REC – Regional

Environmental Center for Central and Eastern Europe), a koji je finansiran od strane

Ministarstva vanjskih poslova Finske”.

4

Sadržaj PREDGOVOR .................................................................................................................... 6 REZIME ............................................................................................................................ 7 UVOD ............................................................................................................................ 11 Zašto je biodiverzitet važan za općinu Foča-Ustikolina? .................................................. 11 Nacionalni zakonodavni i institucionalni okvir ................................................................ 15 Međunarodni okolišni sporazumi ................................................................................... 17 Kantonalne institucije i regulativa .................................................................................. 19 Općinska regulativa i službe ........................................................................................... 20 SADAŠNJE STANJE: BIODIVERZITET U NAŠOJ OPĆINI, PITANJA I MOGUĆNOSTI ............... 22 Geografski položaj i granice općine Foča-Ustikolina ....................................................... 22 Klimatske karakteristike ................................................................................................. 24 Geološke i geomorfološke karakteristike ........................................................................ 25 Rudna bogatstva ............................................................................................................ 27 Pedološke karakteristike ................................................................................................ 28 Hidrološke i hidrogeološke karakteristike ....................................................................... 29 Pejzaž i predione odlike ................................................................................................. 32 Populaciona struktura .................................................................................................... 34 Privreda ......................................................................................................................... 36 Poljoprivreda ................................................................................................................. 37 Struktura poljoprivrednih površina ................................................................................ 39 Proizvodno-prerađivački kapaciteti u općini bazirani na prirodnim resursima ................. 41 Proizvodnja zdrave hrane ............................................................................................... 43 Energetika ..................................................................................................................... 45 Turizam ......................................................................................................................... 45 Obrazovanje i očuvanje prirode ...................................................................................... 48 BIODIVERZITET – KARAKTERISTIKE I VRIJEDNOSTI .......................................................... 50 Specifičnosti biodiverziteta Bosne i Hercegovine ............................................................ 50 Genetička raznolikost..................................................................................................... 53 Biodiverzitet općine Foča-Ustikolina .............................................................................. 54 Flora i vegetacija ............................................................................................................ 57 Šume i šumska staništa .................................................................................................. 59 Stanje šuma i šumskog zemljišta .................................................................................... 63 Fauna ............................................................................................................................ 64 Zaštićena područja ......................................................................................................... 66 Natura2000 .................................................................................................................... 66 Natura2000 staništa na teritoriji općine Foča-Ustikolina i okruženju ............................... 68 Zaštićene vrste i kategorije zaštite .................................................................................. 70 FAKTORI UGROŽAVANJA BIODIVERZITETA U OPĆINI FOČA-USTIKOLINA ......................... 73

5

PRIORITETI: ZASNOVANI NA TOME ŠTA SE MOŽE POSTIĆI U OKVIRU RASPOLOŽIVIH SREDSTAVA ................................................................................................................... 73 PRIORITETI, CILJEVI I INDIKATORI ................................................................................... 76 PETOGODIŠNI AKCIONI PLAN – OPĆINA FOČA-USTIKOLINA, BOSNA I HERCEGOVINA, 2013-2018. GODINE ................................................................................................................ 81 JEDNOGODIŠNJI AKCIONI PLAN ...................................................................................... 94 LITERATURA ................................................................................................................... 96

o Prilog 1 - PROCJENA MAKSIMALNO DOZVOLJENOG GODIŠNJEG SAKUPLJANJA LJEKOBILJA .................................................................................................. 97

6

PREDGOVOR

Poštovani građani,

Geografski položaj općine Foča-Ustikolina i prirodno okruženje stvaraju dobre preduslove da

ovaj dio Bosne i Hercegovine bude ekološki očuvano područje, ugodnog i zdravog življenja i

privlačno za turiste.

Područje naše općine je prepoznatljivo po bogatstvu biljnih i životinjskih vrsta i očuvanoj

prirodi.

U okviru projekta „Mreža lokalnog akcionog planiranja u oblasti biodiverziteta na Zapadnom

Balkanu”, koji realizuje Evropski centar za zaštitu prirode (ECNC-European Centre for Nature

Conservation) uz partnersku saradnju Regionalnog centra za okoliš za Centralnu i Istočnu

Evropu (REC-Regional Environmental Center) i finansijsku podršku Ministarstva vanjskih

poslova Finske, izrađen je dokument „Lokalni akcioni plan za biodiverzitet Općine Foča-

Ustikolina”.

Izradom i realizacijom lokalnog akcionog plana u oblasti zaštite biodiverziteta na području

općine, cilj nam je da uz podršku domaćih i međunarodnih institucija i organizacija,

zaštitimo biodiverzitet na području općine ili da spriječimo njegovo narušavanje, zbog nas i

budućih generacija.

Pored navedenog cilja, nadamo se da će ovaj dokument doprinijeti i proširenju Vaših

saznanja o općini i prirodnom okruženju.

Općinski načelnik

Z i j a d K u n o v ac

Ustikolina, 2013. godine

7

REZIME

Lokalni akcioni plan za biodiverzitet Općine Foča-Ustikolina izrađen je tokom 2012-2013.

godine, kroz projekat “Mreža lokalnog akcionog planiranja u oblasti biodiverziteta na

Zapadnom Balkanu - SEE BAP II” koji su provodili u partnerstvu ECNC - Evropski centar za

zaštitu prirode i REC- Regionalni centar za okoliš za Centralnu i Istočnu Evropu.

Lokalna zajednica, kao glavni pokretač aktivnosti koje za cilj imaju sanaciju lošeg stanja u

sopstvenom okruženju, je i glavni „čuvar“ sopstvene biološke raznolikosti. Za općinu Foča-

Ustikolina biološka raznolikost predstavlja jedan od vrlo važnih preduslova za ekonomski i

socijalni razvoj. Stanovnici оpćine Foča-Ustikolina imaju bogatu tradiciju u sakupljanju

ljekovitog i aromatskog bilja, šumskih plodova i gljiva, što predstavlja jedan od načina

stvaranja stalnih i dodatnih prihoda stanovništva. U općini Foča-Ustikolina postoje realni

uslovi za uzgoj zdrave i organske hrane, jer je zemljište nezagađeno, najviše zato što dugi niz

godina nije obrađivano. Zatim, općina Foča-Ustikolina nalazi se na obalama dvije rijeke,

Drine i Koline, što stanovnicima i posjetiocima pruža brojne mogućnosti za bavljenje

sportom i rekreacijom. Raznovrsnost ribljim fondom, izrazito bogatstvo mladicom i drugim

vrstama ribe, briga o aktivnoj zaštiti ovih vrsta, omogućili su formiranje sportskih ribolovnih

društava, koja postoje na ovom prostoru. Splavarenje niz rijeku Drinu ima dugu tradiciju i

predstavlja glavni potencijal za razvoj turizma na ovom području. Regiju Gornjeg Podrinja

opasuju visoke i srednjevisoke planine Dinarskog sistema pa je samim tim ova regija

pogodna za planinarenje i razvoj planinskog turizma. Na kraju, ne manje važno je i obilje

duhovnih i kulturnih vrijednosti koje uvijek idu zajedno sa biodiverzitetom, jer su i priroda i

čovjek nedjeljivi dio sistema.

Općina Foča-Ustikolina pripada Bosansko-podrinjskom kantonu, koji raspolaže sa velikim

brojem prirodnih resursa i usluga ekosistema, kao što su: proizvodnja zdrave hrane, vodni

potencijal, veliki turistički potencijal rijeke Drine i njenih pritoka, nalazišta gipsa, izvori

mineralne i pitke vode, bogatstvo šuma i lovišta, što otvara raznovrsne mogućnosti za

ulaganje i razvoj probiodiverzitetski orijentisanog biznisa. Ovo je relativno mlada općina,

formirana 1996. godine nakon potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i

Hercegovini, reintegracijom dijela opštine Foča u Federaciju BiH, kao i naselja Dragomilići iz

opštine Kalinovik. Općina je na regionalnom (Bosansko-podrinjski kanton) i lokalnom

(općinskom) nivou do sada učestvovala u pripremi nekoliko strateških dokumenata u kojima

se planira korištenje usluga ekosistema na održiv način.

8

Sve navedeno govori o postojanju velike brige za sopstveni okoliš i otvorenosti lokalne

samouprave za dalji razvoj, saradnju i unapređivanje stanja u zaštiti biološke raznolikosti i

okoliša. Tako je tokom rada na izradi Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet Općine Foča-

Ustikolina, kroz niz konsultacija među članovima Općinskog tima za LBAP i diskusijama

održanim na sastancima širih zainteresovanih strana, kao i na osnovu smjernica koje su

članovi Općinskog tima dobili tokom treninga, definisana vizija vezana za zaštitu i održivo

korištenje biološke raznolikosti i usluga ekosistema Općine Foča-Ustikolina:

“Očuvana biološka raznolikost uz korištenje usluga ekosistema u kojoj su obrazovani mladi i

prirodni resursi pokretačka snaga razvoja - obrazovanjem do očuvanog ekosistema”

Kroz participativan proces, članovi LBAP tima Općine Foča-Ustikolina organizovali su niz konsultativnih sastanaka sa širim zainteresovanim stranama iz općine i Kantona, kako bi se dobila prava slika o stanju biodiverziteta u općini i ispitalo javno interesovanje i potrebe lokalnog stanovništva. Kao rezultat sastanaka definisani su prioriteti, uočeni problemi i data su moguća rješenja, postavljeni su ciljevi i predložene aktivnosti za postizanje ciljeva, ali su definisani i glavni akteri, potencijalni donatori i korisnici rezultata predloženih aktivnosti.

Opće karakteristike općine Foča-Ustikolina su: umjereno-kontinentalni tip klime, djelimično

izmjenjen nadmorskom visinom ovog područja (naselje Ustikolina, kao i naselja oko nje,

nalaze se na nadmorskoj visini do 420 m; ostali dio općine u svojim padinskim dijelovima je

iznad ove visine, sa dva dominantna planinska vrha Stolac (1.520 mnv) i Kacelj (1.674 mnv));

više lokaliteta s mineralnim sirovinama; sliv rijeke Drine (izuzev jednog malog dijela atara

naselja Dragomilići, koji pripada slivu rijeke Bosne); veći dio općine pod šumama (55,5%

površine) i poljoprivrednim zemljištem (43% površine općine), a svega 0,8% građevinskog

zemljišta i 0,7% vodnog zemljišta; neiskorištenost zemljišta u dovoljnoj mjeri, posebno zbog

znatne površine miniranog područja; organizovana eksploatacija ljekovitog i aromatičnog

bilja; hidroenergetski potencijal rijeka koji još uvijek nije iskorišten; zastupljenost okolišnih

tema u obrazovnom i vannastavnom sistemu.

Zbog nedostatka podataka o biodiverzitetu općine Foča-Ustikolina, u dokumentu su

navedeni podaci preuzeti iz dostupnih strateških dokumenata: Studija ranjivosti prostora

Bosansko-podrinjskog kantona, 2009 godine.; Strategija održivog razvoja Općine Foča-

Ustikolina za period 2012-2016. godine. i drugih publikacija (Ekološko-vegetacijska

rejonizacija Bosne i Hercegovine i Natura2000 Bosna i Hercegovina).

Ne postoje dostupni zvanični, niti procijenjeni podaci o strukturi životinjskog svijeta na

području općine, niti o brojnosti pojedinih vrsta. Prisutna vegetacija Bоsansko-podrinjskog

kantona pruža povoljne uslove za razvoj velikog broja vrsta lovne i ostale faune, kao što su:

9

mrki medvjed (Ursus arctos), vuk (Canis lupus), divlja svinja (Sus scrofa), srna (Capreolus

capreolus), divlja mačka (Felix catus), jazavac (Meles meles), tvor (Putoruis putorius), lasica

(Mustela nivalis), vjeverica (Sciuridae), zec (Lepus europeus), lisica, kuna...

Od ptica ovdje se mogu susresti jestreb (Accipiter gentilis), divlja patka (Anas

platyrhynchos), fazan (Phasianidae), svrake, vrane, sove i druge. Od interesa za zaštitu su

tetrijebi (veliki i mali) koji su zaštićeni Direktivama EU, ali i na nacionalnom nivou. U općini

Foča-Ustikolina zainteresovane strane su prepoznale problem smanjenja brojnosti

populacija i nestanka tetrijeba iz šuma na lokalitetima Debelo brdo, Grebak i Kacelj. Razlog

za to je uništavanje staništa, odnosno sječa šuma koje su njihovo glavno stanište.

Trenutno na teritoriji općine nema prirodnih područja koja su pod zaštitom. Nacrt Prostorne

osnove za Prostorni plan Bosansko-podrinjskog kantona predviđa stavljanje pod zaštitu

određeni broj prirodnih područja i lokaliteta, kao i područja namjenjenih za turizam i

rekreaciju i područja od posebnog značaja za Kanton.

Od mapiranih potencijalnih Natura2000 staništa u BiH, na teritoriji općine Foča-Ustikolina

nalaze se acidofilne bukove šume (Luzulo-Fagion), krečnjačke stijene sa hazmofitskom

vegetacijom i suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia) koji predstavljaju važne

lokalitete za kaćune.

Na osnovu pregleda stanja biološke i pejzažne raznolikosti u Bosni i Hercegovini (IV

Nacionalni izvještaj za Konvenciju o biodiverzitetu - Procjena nacionalnih ciljeva za

biodiverzitet 2010), područje općine Foča-Ustikolina je sa susjednim općinama svrstano u

područja sa specifičnim ekosistemima (refugijumi tercijerne flore), gdje su izraženi

antropogeni pritisci. Neki od pritisaka na biološku raznolikost sa nacionalnog nivoa, a koji su

identifikovani i u ovoj općini su: konverzija staništa, neodrživo korištenje resursa, sječa

šume, lov i krivolov, kontinuirano zagađivanje svih sfera okoliša, devastacija i destrukcija

ekosistema, degradacija i defragmentacija ekosistema, uznemiravanje svijeta divljine,

neodrživo sakupljanje privredno važnih vrsta, nekontrolisana upotreba pesticida i

fertilizatora, nekontrolisani unosi stranih vrsta, nekontrolisani unos i manipulacija sa GMO.

Zainteresovane strane i članovi LBAP tima općine Foča-Ustikolina definisali su prioritete u

zaštiti biodiverziteta: prijedlozi koji se odnose na zaštitu staništa i pejzaža (uređenje divljih

deponija otpada, potreba za izgradnjom Regionalne sanitarne deponije otpada, zaštita

kulturnog naslijeđa), zatim prijedlozi za zaštitu vrsta (zaštita drinskog oraha, zaštita domaćih

sorti jabuke, zaštita raznovrnosti divljači i ribe i zaštita tetrijeba – rijetke životinjske vrste u

brdskom dijelu Općine), kao i prijedlog za probiodiverzitetski orjentisan biznis kroz

10

aktivnosti na promociji zdrave hrane, bazirane na tradicionalnim načinima spremanja i

korištenja domaćih proizvoda.

Na osnovu izdvojenih prioriteta, napravljeni su petogodišnji akcioni plan, za period 2013-

2018. godine, kao i jednogodišnji akcioni plan, koji su podložni periodičnim revizijama i

usklađivanjima sa regulativama i ostalim strateškim aktima općine i kantona kao šire

zajednice.

Lokalni akcioni plan za biodiverzitet Općine Foča-Ustikolina usvojen je na 4. redovnoj

sjednici Općinskog vijeća, održanoj dana 11.03.2013. godine (Odluka o usvajanju Lokalnog

akcionog plana za biodiverzitet Općine Foča-Ustikolina, broj: 01-23-250/13, od 11.03.2013.

godine).

11

UVOD

Zašto je biodiverzitet važan za općinu Foča-Ustikolina?

Kroz projekat “Mreža lokalnog akcionog planiranja u oblasti biodiverziteta na Zapadnom

Balkanu - SEE BAP II” koji provode ECNC - Evropski centar za zaštitu prirode, kao rukovodilac

i REC-Regionalni centar za okoliš za Centralnu i Istočnu Evropu, kao partner Općina Foča-

Ustikolina je izabrana kao jedna od lokalnih zajednica, zajedno sa Opštinom Višegrad iz

Bosne i Hercegovine, da uradi Lokalni akcioni plan za biodiverzitet.

Biodiverzitet predstavlja sveukupnu prirodu što podrazumijeva šume, livade, vodu, biljke,

životinje i njihovu međusobnu različitost, ali i ljude koji su takođe dio biološke raznovrsnosti.

Svi zajedno tvorimo sredinu u kojoj bi trebalo da živimo u skladu i međusobnoj toleranciji.

Koristi koje čovjek ima od prirode su mnogobrojne, počev od osnovnih uslova za život, kao

što su hrana, piće, zrak, preko svih drugih potrebnih materijala za normalno funkcionisanje:

građevinski materijali, sirovine za razne potrebe u industriji i sl. Sistemi sa većim

biodiverzitetom su otporniji na fizičko ugrožavanje, prirodne katastrofe, invazivne vrste i u

slučaju većih poremećaja i incidenata imaju veću mogućnost preživljavanja.

Međutim, zbog uništavanja pojedinih vrsta i staništa, dolazi do narušavanja biodiverziteta,

što za posljedicu ima niz problema. Lokalne zajednice su glavni pokretači aktivnosti koje za

cilj imaju sanaciju lošeg stanja. Ali lokalne zajednice su i glavni „čuvari“ sopstvenog

biodiverziteta koji mogu da preduprijede nezgode, ako ih na vrijeme prepoznaju i reaguju.

Svaka lokalna zajednica nalazi se u specifičnom okruženju sa karakteristikama koje je

izdvajaju od drugih, okolnih, manje ili više udaljenih zajednica. Zbog toga je vrlo bitno da

lokalna zajednica prepozna vrijednosti koje ima i na adekvatan način unaprijed ih zaštiti od

uništavanja.

Općina Foča-Ustikolina ima dobre preduslove za razvoj probiodiverzitetski orijentisanog

biznisa. Stanovnici оpćine Foča-Ustikolina imaju bogatu tradiciju u sakupljanju ljekovitog i

aromatskog bilja, šumskih plodova i gljiva, što predstavlja jedan od načina stvaranja stalnih i

dodatnih prihoda stanovništva. Na lokalitetima u općini vrši se planska i kontrolisana

eksploatacija ljekobilja i šumskih plodova, a firma Herbos d.o.o. koja djeluje na području

12

općine u okviru otkupnog centra u Ustikolini, raspolaže novoizgrađenim kapacitetom za

njihov prihvat, pripremu, pakovanje te izvoz na evropsko i svjetsko tržište. Izgradnjom

otkupnog centra sa hladnjačom i organizovanim otkupom u Ustikolini stekli su se uslovi i

potreba za izgradnjom prerađivačkog kapaciteta, posebno za proizvodnju eteričnog ulja, kao

i sušenja i konzerviranja gljiva.

U općini Foča-Ustikolina postoje realni uslovi za uzgoj zdrave i organske hrane, jer je

zemljište nezagađeno, najviše zato što dugi niz godina nije obrađivano. Hrana biljnog i

životinjskog porijekla sa ovih prostora mogla bi da se certificira kao organska, što bi

proizvođačima obezbijedilo bolji plasman na tržištu i veću dobit.

Zatim, općina Foča-Ustikolina nalazi se na obalama dvije rijeke, Drine i Koline. Rijeka Drina i

okolna brdovita prostranstva pružaju stanovnicima i posjetiocima brojne mogućnosti za

bavljenje sportom i rekreacijom. Planinarenje ima svoju dugu tradiciju u gornjem Podrinju,

jer cijelu regiju opasuju visoke i srednjevisoke planine Dinarskog sistema. Na terenima gdje

postoje makadamski putevi koji nisu u funkciji savremenog automobilskog saobraćaja,

postoje dobre osnove za razvoj planinskog biciklizma. Između ovih brdovitih šumskih

predjela protječe plahovita rijeka Drina, na čijim obalama su skoncentrisana naselja, a

stanovništvo je svoje aktivnosti historijski vezalo za ovu rijeku. Raznovrsnost ribljim fondom,

izrazito bogatstvo mladicom i drugim vrstama ribe, briga o aktivnoj zaštiti ovih vrsta,

omogućili su formiranje sportskih ribolovnih društava, koja postoje na ovom prostoru. I

naravno, splavarenje niz rijeku Drinu ima veliku tradiciju. Splav je prvobitno bilo plovilo

namijenjeno da se građa transportuje iz šume nizvodno do strugara, gdje je prerađivana.

Vremenom je izraslo u posebnu turističku atrakciju na čitavom toku rijeke Drine, gdje je

splavarenje moguće. Relacija na kojoj se vrši splavarenje je od Ustikoline do Goražda, duga

je 22 km i traje od 5 do 6 sati zavisno od vodostaja rijeke Drine. Tradicionalna manifestacija

"Drina i Prača - nove turističke destinacije u BiH" ima za cilj promociju turizma i turističkih

potencijala na području Bosansko-podrinjskog kantona. Centralni događaj manifestacije je

tradicionalno splavarenje rijekom Drinom od Ustikoline do Goražda.

13

Slika 1 – Mladica ulovljena u rijeci Drini

Slika 2 – Ulov iz rijeke Drine

Duhovne i kulturne vrijednosti uvijek idu zajedno sa biodiverzitetom, jer su i priroda i

čovjek nedjeljivi dio sistema. U svoj dugogodišnjoj historiji Ustikolina je imala veliki značaj.

Za vrijeme srednjovjekovne Bosne, Ustikolina je bila locirana na važnom karavanskom,

trgovačkom putu koji je povezivao Dubrovnik sa srednjom Evropom, kojim se u tom

vremenu u oba smjera odvijao izrazit trgovački promet. Na „Putu dubrovačkih trgovaca“

između ostalih bosanskih naselja i mjesta u Ustikolini su dubrovčani imali svoju trgovačku

koloniju koja je bila trgovacki i zanatski centar, gdje su odsjedali karavani. U Ustikolini je bio

14

uspostavljen trg od 1394. godine i carinarnica od 1413. godine, a koji su omogućavali

tadašnjem ustikoljanskom stanovništvu učešće u trgovini i razmjeni dobara sa razvijenim

trgovačkim centrima tog vremena i na kojim se naplaćivala carina, kao mjestu u lancu

trgovine. U trgovini između dubrovačkih i domaćih trgovaca su sklapani ugovori o isporuci i

prenosu robe i davane garancije od vladara tih područja za bezbjednost trgovaca i njihovih

roba prilikom prolaska kroz njihova područja. Karavanskim putem, tzv. „Dubrovačkim

drumom“ se u oba smjera odvijao izrazit trgovački promet sve do pada Dubrovačke

republike. Ovim drumom je zapadnjačka kultura zakoračila u unutrašnjost Balkana.

Slika 3 - „Rimski most“ na Kožetinu kod

Ustikoline

(Izvor: Komisija za očuvanje nacionalnih

spomenika BiH)

U literaturi ovaj kraj se prvi put pominje u spisu „De administrando imperio“ Konstantina

Porfirogenita iz X stoljeća. Područje općine historijski je još neistraženo iako obiluje

ostacima iz ilirskog i kasnijeg perioda na šta ukazuju razni toponimi, pronađeni predmeti, te

otkriveni ali još uvijek neistraženi lokaliteti. Na ovom području postoji veći broj nekropola

stećaka, „Rimski most“, odžaci sa kulama i drugi objekti. U Ustikolini su Osmanlije nakon

prelaska rijeke Drine i prvog ulaska na teritoriju današnje BiH 1448/49. godine sagradili

džamiju koja važi za najstariju džamiju u Bosni i Hercegovini.

Slika 4 - Turhan Emin-begova džamija u

Ustikolini, najstarija džamija u BiH

15

Slika 5 - Stećci na Presjeci kod Ustikoline (Izvor: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH)

Nacionalni zakonodavni i institucionalni okvir

Nacionalni zakonski okvir zaštite biološke i pejzažne raznolikosti Bosne i Hercegovine čine:

Ustav BiH, Ustav Federacije BiH, Ustav Republike Srpske i Statut Brčko Distrikta. Prema

Dejtonskom mirovnom sporazumu, odgovornost u oblasti okoliša imaju entitetske vlade i

vlada Distrikta, koje su, u periodu 2003-2004., usvojile setove okolišnih zakona. Doneseni

zakoni o zaštiti prirode Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta za osnovu imaju

Direktivu o staništima (EU HABITATS DIRECTIVE (92/43/EEC) i Direktivu o pticama (Council

Directive 79/409/EEC). Bosna i Hercegovina je potpisnik Konvencije o biološkoj raznolikosti

od 2002. godine. Nacionalni focal point (NFP) za implementaciju Konvencije je Federalno

Ministarstvo okoliša i turizma. Kao operativno tijelo, Ministarstvo je odgovorno za

komunikaciju sa internacionalnim istitucijama, iniciranje aktivnosti pod Konvencijom i

koordinaciju sa drugim relevantnim autoritetima i zaintresovanim stranama.

Bosna i Hercegovina ima veliki broj prirodnih vrijednosti, ali je procenat njihove zaštite u

odnosu na teritoriju države izuzetno mali. Površina Bosne i Hercegovine je 51129 km2, od

koje je svega 2% teritorije zaštićeno kao prirodna vrijednost. Do 2008. godine taj procenat je

bio još manji, iznosio je 0,55% teritorije, ali je donošenjem zakonskih rješenja o uspostavi

novih zaštićenih područja procenat povećan. Ovo je još uvijek daleko od projekcije koja je

predložena u Nacionalnom ekološkom akcionom planu (NEAP BiH), a to je 16%, ali je do

2012. godine trebalo podići postotak pod zaštitom na 3%, a do 2018. dostići 10%.

16

NEAP za Bosnu i Hercegovinu je zvanično usvojen 2003. godine od strane vlada i skupština

oba entiteta (Federacije BiH i Republike Srpske) i Brčko Distrikta. NEAP-a je imao za cilj

identifikaciju kratkoročnih i dugoročnih prioritetnih mjera i akcija koje pružaju temelj za

pripremu dugoročne strategije zaštite okoliša, u skladu sa ekonomskom, socijalnom i

političkom situacijom u Bosni i Hercegovini. Ključni element NEAP-a je opsežna analiza

stanja okoliša u BiH, kojom je identifikovano 10 tematskih područja koja obrađuju ključna

okolišna pitanja: vazduh, voda, tlo, šume, otpad, prostor, ekonomija, biodiverzitet, zdravlje,

demografija, pravni i institucionalni okvir. Za zaštitu biološkog diverziteta i

pejzaža/krajolika, NEAP određuje skup ciljeva i mjera za pripremu strategija i nacionalnih

programa, kao i pripremu programa za zaštitu oko 16% teritorije BiH, kao što je već

navedeno.

Još 2002. i 2003. godine u Republici Srpskoj i Federaciji BiH usvojeni su prihvatljivi zakoni o

zaštiti okoliša i prirode, ali njihova primjena nije zadovoljavajuća, prevashodno zbog

nepostojanja većine potrebnih podzakonskih akata koji bi omogućili i praktičnu primjenu

zakona. Federacija Bosne i Hercegovine oblasti zašite prirode i zaštite okoliša reguliše

slijedećim zakonima: Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine FBiH“ br: 33/03, 39/09),

Zakon o zaštiti prirode („Službene novine FBiH“ br: 33/03), Zakon o vodama („Službene

novine FBiH“ br: 70/06), Zakon o lovstvu („Službene novine FBiH“ br: 04/06), Zakon o zaštiti

zraka („Službene novine FBiH“ br: 33/03), Zakon o upravljanju otpadom („Službene novine

FBiH“ br: 33/03), Zakon o fondu za zaštitu okoliša („Službene novine FBiH“ br: 33/03). U

proceduri je izrada novog Zakona o zaštiti prirode i Zakona o buci.

Kad je u pitanju biološka raznolikost jedan od temeljnih zakona je Zakon o zaštiti prirode. Unatoč nizu vrijednosti, zakon karakteriše i neprimjerenost bosanskohercegovačkim prilikama, kao i izuzetno složen proces implementacije temeljnih odredbi. Problemi implementacije važećih entitetskih zakona o zaštiti prirode su:

Nerazvijena podzakonska regulativa; Nedostatak stručnih institucija na državnom i entitetskim nivoima; Strategija razvoja Bosne i Hercegovine nije usklađena sa ekoturističkim i

ekonomskim potencijalima, koje sadašnja i buduća zaštićena područja posjeduju. Ova činjenica je krajnja konsekvenca opšteg stanja javne svijesti, te slabog i nedovoljnog znanja o upravljanju okolišem;

Nepostojanje krovnog zakona o upravljanju prirodom Bosne i Hercegovine sa ciljem i mehanizmima implementacije Konvencije o biološkoj raznolikosti na nacionalnom nivou.

Posebno je alarmantna situacija sa zaštitom vrsta i zaštitom područja obzirom da pri resornom ministarstvu nadleženom za okoliš u Federaciji BiH ne djeluje tzv. Zavod za zaštitu prirode (u Republici Srpskoj - djeluje). Na žalost, resorna entitetska ministarstva nemaju

17

dovoljno vlastitih kapaciteta, ali ni razumijevanja od strane ostalih relevantnih institucija, da bi kvalitetno obavljali pomenute poslove.

Veliki problem u prethodnom periodu predstavljalo je nepostojanje Prostornog plana

Federacije BiH (nacrt je urađen za period 2008-2028. godine), kroz koji bi se olakšala zaštita

biodiverziteta. Parlament Federacije BiH usvojio je Nacrt Prostornog plana Federacije BiH

početkom 2012. godine. Nadležnost po pitanju zaštite okoliša najvećim dijelom pripada

Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, ali i drugim institucijama na nacionalnom,

regionalnom i lokalnom nivou.

Međunarodni okolišni sporazumi1

Bosna i Hercegovina, kao sukcesor bivše zajedničke države, postala je članica sljedećih

sporazuma, sukcesijom:

1. Međunarodna konvencija za zaštitu biljaka (Rim, 1951.)

2. Ramsar konvencija o močvarama od međunarodnog značaja (Ramsar, 1971.)

3. Konvencija o zaštiti svjetskog kulturnog i prirodnog naslijeđa (Pariz, 1972.)

4. Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od zagađenja (Barcelona, 1976.)

5. Konvencija o prekograničnom zagađenju na velike udaljenosti (Ženeva, 1979.)

6. Konvencija Ujedinjenih nacija o moru (Montego, 1982.)

7. Konvencija o zaštiti ozonskog omotača (Beč, 1985.)

8. Protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač (Montreal, 1987.)

U skladu sa Zakonom o procesima ratifikacije do sada je ratifikovano sedam konvencija:

1. Odluka o ratifikaciji Konvencije o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i

njegovom odlaganju („Sl. glasnik BiH”, 31/00)

2. Odluka o ratifikaciji Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama („Sl. glasnik BiH”,

19/00)

1 Preuzeto iz: Dalmatin et al., 2010

18

3. Odluka o ratifikaciji Konvencije o biološkoj raznolikosti, Rio de Janeiro, 5. juni 1992.

godine („Sl. glasnik BiH”, Međunarodni sporazumi 13/02)

4. Odluka o ratifikaciji Konvencije UN-a o borbi protiv pretvaranja zemljišta u pustinji,

posebno u Africi („Sl. glasnik BiH”, Međunarodni sporazumi 12/02)

5. Odluka o ratifikaciji Konvencije o zaštiti i održivom korištenju rijeke Dunav, Sofija 1994.

godine („Sl. glasnik BiH”, 1/05)

6. Odluka o ratifikaciji Konvencije o uspostavljanju Organizacije za zaštitu evropskih i

mediteranskih biljaka („Sl. glasnik BiH”, 1/05)

7. Odluka o ratifikaciji Konvencije o proceduri prethodnog obavještenja za neke rizične

hemikalije u međunarodnoj trgovini, Roterdam (BiH ratificirala Konvenciju 2007. godine)

U skladu sa obavezama iz međunarodne saradnje, Ministarstvo vanjske trgovine i

ekonomskih odnosa je započelo ubrzanu proceduru pristupanja međunarodnim okolinskim

sporazumima.

Tokom 2008. i 2009. godine ratificirane su slijedeće Konvencije: Arhuska, Bernska, CITES,

ESPO, Štokholmska, kao i Kartagena Konvencija i Kyoto Protokol.

Strateški i planski dokumenti u oblasti zaštite okoliša u BiH su:

1. Nacionalni akcioni plan zaštite okoliša u BiH / NEAP BiH (2003 EU PHARE program)

2. Nacrt Strategije i akcionog plana za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti (2008)

3. Strategija gospodarenja krutim otpadom u BiH (2001/EU PHARE program)

4. Pregled stanja okoliša u BiH (2004 UN ECE)

Strateški dokumenti u oblasti zaštite okoliša u Federaciji BiH su:

1. Strategija zaštite okoliša Federacije BiH (2008)

2. Strategija upravljanja vodama Federacije BiH 2010-2022 (2012)

3. Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017 (2011)

4. Izvještaj o stanju okoliša u Federaciji BiH (2010)

19

Kantonalne institucije i regulativa

Bosansko-podrinjski kanton, kome pripada i Općina Foča-Ustikolina, raspolaže sa velikim

brojem prirodnih resursa i usluga ekosistema, kao što su: proizvodnja zdrave hrane, vodni

potencijal, veliki turistički potencijal rijeke Drine i njenih pritoka, nalazišta gipsa, izvori

mineralne i pitke vode, bogatstvo šuma i lovišta, što otvara raznovrsne mogućnosti za

ulaganje i razvoj probiodiverzitetski orijentisanog biznisa. Na nivou Bosansko-podrinjskog

kantona važi Zakon o zaštiti okoline (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona”, broj

5/05, 11/10 i 8/11). Također, sa stanovišta zaštite biodiverziteta značajan je i Zakon o

vodama Bosansko-podrinjskog kantona („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona“

br: 6/10), čija je svrha osigurati adekvatno upravljanje vodama kako bi se smanjilo

zagađenje voda, postiglo dobro stanje, spriječila degradacija i postiglo održivo korištenje

voda, osigurao pravičan pristup vodama, podstakao društveni i privredni razvoj, zaštitili

ekosistemi, smanjio rizik od poplava i drugih negativnih uticaja voda, osiguralo učešće

javnosti u donošenju odluka koje se odnose na vode, sprečili i riješili sukobi u pogledu

zaštite i korištenja voda i izgradila zaštita, korištenje, održavanje i upravljanje vodnim

objektima, kao i druga pitanja iz nadležnosti Kantona. Pomenuti Zakon o vodama

predstavlja jedan od stubova u izradi Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet Općine Foča-

Ustikolina, s obzirom na to da će glavne aktivnosti biti koncentrisane oko rijeka Drine i

Koline u cilju zaštite ekosistema vezanih za ovo prirodno dobro.

U Vladi Bosansko-podrinjskog kantona nekoliko ministarstava dijele nadležnosti nad

zaštitom okoliša i zaštitom biodiverziteta. Ministarstvo za urbanizam, prostorno uređenje i

zaštitu okoline Bosansko-podrinjskog kantona odgovorno je za upravljanje i distribuciju,

između ostalih i informacija vezanih za zaštitu okoline i zaštitu prirode, za pripremu zakona i

drugih propisa iz svoje nadležnosti; propisa o pristupanju, donošenju i provođenju

prostorne i urbanističke dokumentacije; razvojnih i provedbenih planova i druge planske

dokumentacije i programa za njihovo provođenje; sprovodi nadležnosti iz oblasti ekologije

(zaštita okoliša – vazduha, tla, vode, zaštita od buke, urbanog zelenila, šuma); utvrđivanje i

obezbjeđivanje dobara od općeg interesa (rekreativni, turistički i sportski centri, parkovi);

regulisanje i zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa na kantonalnom nivou.

Ministarstvo za privredu Bosansko-podrinjskog kantona ima, između ostalih, slijedeće

prioritetne ciljeve koji su u direktnoj ili indirektnoj vezi sa zaštitom postojećeg biodiverziteta

kantona:

20

Razvoj i poboljšanje poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kroz unapređenje

poljoprivredne proizvodnje, uređenje i zaštitu voda i vodnih resursa te razvoj

šumarstva i unapređenje i zaštitu šuma,

Razvoj i zaštita šuma, kroz projekte zaštite i vođenja politike gazdovanja šumama,

Razvoj trgovine, ugostiteljstva, turizma, poduzetništva i obrta kroz stvaranje uslova i

boljeg ambijenta za trgovinu, ugostiteljske i turističke kapacitete te razvoj

poduzetništva i obrta u cilju jačanja i očuvanja starih i tradicionalnih zanata,

Razvoj energetike i rudarstva kroz iskorištavanja prirodnih bogatstava, vode i drugih

mineralnih sirovina.

Općinska regulativa i službe

U Općini Foča-Ustikolina za poslove vezane za zaštitu okoliša i zaštitu prirode odgovorna je

Služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetsko-katastarske poslove Općine

Foča-Ustikolina koja je na regionalnom (Bosansko-podrinjski kanton) i lokalnom (općinskom)

nivou do sada učestvovala u pripremi nekoliko strateških dokumenata u kojima se planira

korištenje usluga ekosistema na održiv način. Tako je na osnovu porasta interesa turista za

ekoturizam u regiji Gornjeg Podrinja, koji je prvenstveno vezan za riječni turizam, u Strategiji

razvoja turizma u Gornjem Podrinju iz 2007. godine dat poseban naglasak razvoju

ekoturizma, ali takođe i drugih komplementarnih vidova turizma kao što su seoski, religijski i

lovni. Kroz Strategiju održivog razvoja Općine Foča-Ustikolina (2012 – 2016. godine),

baziranoj na traženju rješenja za postojeće probleme, u cilju bržeg društveno-ekonomskog

razvoja i izlaska iz kruga malih nerazvijenih lokalnih zajednica, definisana je vizija Općine

Foča-Ustikolina kao „privredno razvijene, ekološki osviještene lokalne zajednice, privlačne

za turiste i investitore, u kojoj su obrazovani mladi i prirodni resursi pokretačka snaga

razvoja“, a jedan od operativnih ciljeva je i zaštita okoliša. Također, Općina Foča-Ustikolina

je uradila i Lokalni ekološki akcioni plan kao sektorsku strategiju, a Lokalni akcioni plan za

biodiverzitet (LBAP) je još jedan veoma važan dokument koji će posebno tretirati oblast

zaštite biodiverziteta. LBAP će biti prvi dokument tog tipa koji je općina uradila i zajedno sa

ostalim strateškim dokumentima, sa narastanjem potreba i podizanjem svijesti lokalnog

stanovništva, bit će podložan budućim revizijama i unapređenjima sadržaja i planova

aktivnosti.

21

VIZIJA

Tokom rada na izradi Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet Općine Foča-Ustikolina, kroz

niz konsultacija među članovima Općinskog tima za LBAP i diskusijama održanim na

sastancima širih zainteresovanih strana, kao i na osnovu smjernica koje su članovi Općinskog

tima dobili tokom treninga, definisana je VIZIJA vezana za zaštitu i održivo korištenje

biološke raznolikosti i usluga ekosistema Općine Foča-Ustikolina:

“Očuvana biološka raznolikost uz korištenje usluga ekosistema u kojoj su obrazovani

mladi i prirodni resursi pokretačka snaga razvoja - obrazovanjem do očuvanog

ekosistema”

U skladu sa postavljenom vizijom, u Lokalnom akcionom planu za biodiverzitet

identifikovani su problemi, definisani ciljevi i aktivnosti, kao i mjere koje će Općina Foča-

Ustikolina preduzimati u narednom petogodišnjem periodu, kroz konsultacije lokalne

administracije sa širim zainteresovanim stranama.

22

SADAŠNJE STANJE: BIODIVERZITET U NAŠOJ OPĆINI, PITANJA I MOGUĆNOSTI

Geografski položaj i granice općine Foča-Ustikolina

Općina Foča-Ustikolina formirana je 1996. godine, nakon potpisivanja Općeg okvirnog

sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, reintegracijom dijela opštine Foča u Federaciju BiH,

kao i naselja Dragomilići iz opštine Kalinovik. Općina je osnovana Zakonom o konstituiranju

novih općina u Federaciji BiH i izmjeni područja općina podijeljenih međuentitetskom i

međukantonalnom crtom („Službene novine Federacije BiH“, broj 6/08).

Već je napomenuto da se općina Foča-Ustikolina nalazi u jugoistočnom dijelu Bosne i

Hercegovine, administrativno pripada Federaciji BiH i Bosansko-podrinjskom kantonu i

nalazi se na jugo-zapadnom dijelu kantona. Regionalno pripada i ekonomski je povezana sa

Sarajevskom makroregijom. Administrativno sjedište općine je u naselju Ustikolina. Općina

se većim dijelom prostire na lijevoj i manjim dijelom na desnoj obali rijeke Drine. Urbani dio

općine smješten je uz lijevu obalu rijeke Drine i uz ušće rijeke Koline, po čemu je i dobila

ime.

Općina Foča-Ustikolina graniči sa sljedećim općinama: sjeverozapadno sa općinom Pale-

Prača (FBiH), sjeveroistočno sa općinom Goražde (FBiH), zapadno sa općinom Trnovo (FBiH)

i opštinom Kalinovik (RS), te južno i jugoistočno opštinom Foča (RS). Ustikolina je udaljena

od Foče 10 km i od Goražda 23 km.

Slika 6 – Položaj općine Foča-Ustikolina

23

Prostor općine sa aspekta fizičko - geografske regionalizacije pripada u Dinarsku Bosnu i

Hercegovinu (Istočna Bosna ili Pobrđe i sredogorje srednje Bosne). Nalazi se na nadmorskoj

visini od 359 m (ušće rijeka Drine i Osanice) do 1.674 m (visina najviše tačke vrha Kacelj).

Oko 20% teritorije općine nalazi se na nadmorskoj visini ispod 500 m, a oko 20% teritorije

općine se nalazi na visini većoj od 1200 m, što znači da se većina, odnosno oko 60%

teritorije nalazi na nadmorskoj visini između 500 i 1.200 m.

Prema zvaničnoj statistici (Federalni zavod za statistiku, 2011.), teritorij općine ima površinu

od 169,4 km2, što predstavlja 33,57% teritorije Bosansko-podrinjskog kantona, a svega

0,65% teritorije Federacije BiH, odnosno 0,33% teritorije Bosne i Hercegovine. Međutim,

prema podacima iz Prostornog plana za područje Bosansko-podrinjskog kantona za period

2008-2028, površina teritorije koju ona zauzima odstupa od statističkog podatka i iznosi

161,26 km2. Zbog toga postoji i nedovoljna pouzdanost u tumačenju pokazatelja baziranih

na površini općine. Također, ogromna su odstupanja i u broju naseljenih mjesta koja se

nalaze na području tri mjesne zajednice općine Foča-Ustikolina, kojih je po zvaničnoj

statistici 26, a po internim općinskim podacima ih je duplo više, odnosno 55 naseljenih

mjesta.

Slika 7 – Panorama Ustikoline

Ruralni dio općine, po internim općinskim podacima, pokriva 155,90 km2, dok se urbani dio

prostire na površini od 5,36 km2. Općina je sastavljena iz 3 mjesne zajednice: Ustikolina,

Cvilin i Jabuka. Jedino se mjesna zajednica Ustikolina sastoji iz ruralnog i urbanog dijela

(preko 90% je ruralno, a manje od 10% je urbano), dok se preostale dvije mjesne zajednice

24

određuju kao 100% ruralne. Najveća je mjesna zajednica Jabuka, koja se prostire na preko

50% od ukupne teritorije općine Foča-Ustikolina2.

Na osnovu procijenjenog nivoa razvijenosti općine, u odnosu na socio-ekonomske

pokazatelje za općinu, kanton i Federaciju BiH, na osnovu kojih su općina i kanton rangirani

u odnosu na Federaciju BiH, općina Foča-Ustikolina (koja ima indeks razvijenosti 13,6) spada

u vrlo nerazvijene općine, koje imaju indekse razvijenosti ispod 25% prosjeka Federacije BiH.

Manje razvijene su samo tri općine u FBiH (Pale-Prača, Bosansko Grahovo i Dobretići). Ovaj

podatak je zabrinjavajući, s obzirom da se općina nalazi u kantonu, koji je rangiran na 6.

poziciju od ukupno 10. kantona, sa indeksom razvijenosti od 84,1, koji je također ispod

prosjeka razvijenosti Federacije BiH.

Klimatske karakteristike

Općinu Foča-Ustikolina karakteriše umjereno-kontinentalni tip klime, djelimično izmjenjen

nadmorskom visinom ovog područja. Sa povećanjem nadmorske visine klima ima karakter

pretplaninskog tipa umjereno-kontinentalne klime, ali i planinskog tipa, dok su u najvišim

predjelima iznad 1.000 m nadmorske visine zabilježeni elementi se subalpskom i alpskom

klimom.

Ovakva klima odlikuje se dugim zimama i ljetima, ali kratkim periodima proljeća i jeseni.

Uža kotlina uz rijeku Drinu ima sve odlike župnog područja, zbog čega se, osim relativno

visoke srednje godišnje temperature zraka, ovo područje odlikuje i puno manjom

temperaturnom amplitudom od većine krajeva u Bosni i Hercegovini.

Najhladniji mjesec je januar sa srednjom temperaturom zraka od -12ºC, a najtopliji mjesec

je juli sa srednjom temperaturom od 19ºC. Apsolutne maksimalne vrijednosti ljetnih

temperatura ne prelaze 39ºC, a apsolutne minimalne temperature u zimskom periodu ne

spuštaju se ispod -20ºC. Sa povećanjem nadmorske visine srednje vrijednosti temperatura

opadaju sa prosječnim gradijendom od 0,6 ºC na svakih 100 m nadmorske visine.

2 Izvor: Općinska Služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetsko-katastarske poslove

25

Godišnja količina padavina nije velika, a raspored padavina tokom godine dosta je

ujednačen, što podrazumijeva pravilan raspored padavina na sva godišnja doba, odnosno,

sve mjesece u godini.

Ovo područje karakteriše i veliki broj maglovitih dana (194), naročito u predjelima ispod 700

m nadmorske visine. Magla se manifestuje kao posljedica velike vlažnosti zraka, čija je

prosječna relativna vrijednost dosta velika i iznosi 84%.

Slika 8 – zimski pejzaž u Ustikolini

Vjetrovi ne dosežu velike vrijednosti brzine i obično nisu uzrok prirodne nesreće.

Geološke i geomorfološke karakteristike3

Općina Foča-Ustikolina smještena je u dolini rijeke Drine. Na desnoj obali nalazi se

dominantno Cvilinsko polje, sa prosječnom nadmorskom visinom za 6-8 metara višom od

nivoa rijeke Drine (na 378 mnv).

Naselje Ustikolina, kao i naselja oko nje, nalaze se na nadmorskoj visini do 420 m. Ostali dio

općine u svojim padinskim dijelovima je iznad ove visine, sa dva dominantna planinska vrha

Stolac (1.520 mnv) i Kacelj (1.674 mnv).

3 Studija ranjivosti prostora Bosansko-podrinjskog kantona, Urbanistički zavod Republike Srpske a.d. Banja

Luka, decembar 2009.

26

Područjem Bosansko-podrinjskog kantona, kome pripada i teritorij općine, prostire se dio

masiva Jahorine i dio morfološke jedinice kompleksne depresije između masiva Jahorine i

Romanije. Planinski veći dio masiva Jahorine na zapadu razdvaja rijeka Drina od manjeg

dijela planinskog masiva Ljubišnje na istoku.

Reljef je dijelom blago izražen, a dijelom sa izrazitim visokim istaknutim oblicima. Čitavim

područjem dominiraju mnogobrojne potočne doline i jaruge usječene u klasične stijene

paleozoika i donjeg trijasa. Na području Bosansko-podrinjskog kantona u izgrađivanju oblika

reljefa i stvaranju različitih genetskih tipova reljefa učestvuju različiti oblici erozionog

djelovanja. Najizraženiji su: fluvijalni oblik erozije (mehanički rad velikog broja rijeka i

potoka), karstni oblik erozije (hemijsko rastvaranje krečnjačkih stijena) i erozioni procesi na

padinama (fizičko-mehaničko rastvaranje pod uticajem gravitacije). Samim tim, nastali su

odgovarajući tipovi reljefa: fluvijalni tip reljefa, padinski tip reljefa i karstni tip reljefa.

Fluvijalna ili riječna erozija je karakteristična za tokove rijeka Drine i Koline. Od

akumulacionih fluvijalnih oblika javljaju se aluvijalne ravni, inundacione ravni, riječne terase

uz korita rijeke Drine i druge. Na otkrivenim profilima terasa uočava se djelimična

slojevitost, ali je najveći dio heterogen kako po sastavu, tako i granulaciji. Terase su gotovo

idealno uravnjene što ukazuje na veliku energiju toka u završnim fazama stvaranja. Terasni

odsjeci su često preko 2 m visine. Terase su naročito izražene u dolini Drine kod Ustikoline.

Slika 9 – Dolina rijeke Drine u Ustikolini

U Cvilinskom polju oštro se razlikuju dvije terase, čiji su terasni odsjeci visoki i do 15 m.

Valukice su diogenetskim procesima vezane i prelaze u konglomerate. Širina aluvijalnih i

terasnih zaravni je promjenljiva i iznosi od nekoliko desetina do stotinu i više metara.

27

Slika 10 – Cvilinsko polje

Na formiranje padinskog tipa reljefa ovog područja uticao je niz egzogenih geoloških faktora

koji su se manifestovali u oblikovanju formi reljefa eroziono-denudacionim, fluvio-

denudacionim i denudacio-akumulacionim procesima. Ovi procesi su uticali na formiranje

različitih formi reljefa. Tereni svrstani u ovaj tip reljefa uglavnom su izgrađeni od finih i

grubih klastita, karbonatnih i silikatnih klastičnih sedimenata, kao i paleozojskih klastita.

Plastika reljefa usljed eroziono-denudacionih procesa predstavlja zaobljena bila s blagim

padinama. Samo su pojedini tokovi duboko usječeni i imaju tipičnu V-obraznu formu.

Eroziono-denudacioni procesi uslovili su razuđenost terena. Izražene su brojne jaruge i

vododerine. Bujični tokovi koji dolaze s hipsometrijski većih visina nanose velike količine

materijala koji se deponuje u podnožjima padina.

Na ovom prostoru koji izgrađuju karbonatne stijene su izraženi procesi intenzivne

karstifikacije hemijskim rastvaranjem krečnjačkih stijena, tako da su česte pojave vrtača,

uvala i drugih oblika intenzivne karstifikacije. Terene sa razvijenim karstom izgrađuju

pretežno srednjetrijaski krečnjaci.

Rudna bogatstva

Na području općine nalazi se više lokaliteta sa mineralnim sirovinama:

registrirano je više nalazišta gipsanog kamena korištenog u davno ugašenoj

proizvodnji cementa u Vitkovićima (Goražde);

prirodno drobljeni krečnjak se eksploatira za nasipanje lokalnih puteva na tri

lokaliteta u MZ Jabuka;

registrirano je nalazište sedre u MZ Jabuka koje se još uvijek ne eksploatira

organizovano;

28

na tri lokaliteta na teritoriji općine pored rijeke Drine se eksploatira riječni šljunak i

pijesak;

u istraživanjima na području MZ Jabuka nađeni su tragovi cinka, olova i barita koji se

još uvijek ne eksploatiraju.

Pedološke karakteristike

Na osnovu pedoloških podataka od strane Federalnog zavoda za agropedologiju iz Sarajeva

izdvojeno je 26 pedosistematskih jedinica na području Bosansko-podrinjskog kantona,

kojima pripadaju i tla općine Foča-Ustikolina, i to 23 iz razdjela automorfnih i 3 iz razdjela

hidromorfnih zemljišta. U razdjelu automorfnih zemljišta preovladavaju tipovi iz klase

kambičnih i humusno akumulativnih, a u razdjelu hidromorfnih zemljišta iz klase fluvijalnih

zemljišta.

Veliku prijetnju i najveću potencijalnu opasnost za stanovništvo i materijalna dobra na

području Bosansko–podrinjskog kantona, predstavljaju neeksplodirana ubojna sredstva i

mine. Tokom rata (1992-1995. godine) u BiH je postavljen veliki broj mina različitih vrsta,

koje su postavljane na bivšim linijama razgraničenja i njima je miniran veliki broj objekata

infrastrukture (putevi, proizvodni objekti i drugo), a nalaze se i na neočekivanim mjestima i

velika su opasnost za stanovništvo. Sumnjive minske površine obuhvataju čak 10,54 %

teritorije općine Foča–Ustikolina. Evidenecije o postavljenim minama nisu raspoložive, ili su

potpuno uništene i izgubljene, tako da je broj postavljenih mina u BiH predmet različitih

procjena.

Tabela 1: Sumnjive minske površine na području Bosansko–podrinjskog kantona

(početak 2008. g.)

Administrativna jedinica

Ukupne sumnjive minske površine (km2)

Sumnjive minske površine po kategorijama (km2)

Pregled ugroženih zajednica

I II III Visoko Srednje Nisko

Općina Foča–Ustikolina

17,0 0,3 4,3 12,4 2 5 11

Bosansko – podrinjski kanton

72,9 1,8 15,1 55,9 4 15 40

Izvor: Studija ranjivosti prostora Bosansko-podrinjskog kantona, Urbanistički zavod Republike Srpske a.d. Banja

Luka, decembar 20094

4 Podaci preuzeti iz Nacrta Studije ranjivosti prostora Federacije BiH

29

Sumnjive minske površine obuhvataju 14,51 % teritorije Bosansko–podrinjskog kantona,

tako da je ovo područje procentualno najkontaminiranije minama u Federaciji BiH i u Bosni i

Hercegovini. Većina nesreća od mina dešava se u ruralnim područjima (pri poljoprivrednim

radovima, prikupljanju drveta, snabdijevanju vodom i drugo). Mine predstavljaju jedno od

najvećih zagađenja prostora, a njihovo uklanjanje je uslov za privođenje prostora konačnoj

namjeni.

Hidrološke i hidrogeološke karakteristike

Područje općine Foča-Ustikolina pripada Drinskom slivu, izuzev jednog malog dijela atara

naselja Dragomilići, koji pripada slivu rijeke Bosne (Duboki potok otiče prema Crnoj rijeci).

Općina Foča-Ustikolina smještena je na obalama rijeke Drine u dužini od oko 9 km, koja je

inače najveći vodotok na teritoriji općine i Bosansko–podrinjskog kantona. Pritoke Drine u

Ustikolini su Kolina i Kosovska rijeka.

Površina zemljišta pod rijekama u općini je 1,15 km2, što čini oko 0,5 % od ukupne površine

općine.

Rijeka Drina pripada rijekama snježno-kišnog režima dinarsko-makedonske varijante sa

najvećim proticajima u aprilu i maju. Iako je period velikih voda dugotrajan zbog postepenog

topljenja snijega na planinama, velike poplave nisu česte. Izgradnjom brojnih vodenih

akumulacija u slivu, prirodni režim rijeke je znatno izmijenjen i postao je ujednačeniji. Rijeka

Drina se na teritoriji općine koristi za vodosnabdijevanje, ribolov i rekreaciju.

Hidroenergetski potencijal rijeke Drine i njenih pritoka je odavno poznat i korišten. Tome

doprinose veliko vodno bogatstvo, ujednačen godišnji i višegodišnji proticaj, značajan pad

uzdužnih riječnih profila i kanjonasto - klisurasti sklop riječnih dolina pogodnih za izgradnju

betonskih brana i formiranje vještačkih jezera. Njene ekonomski iskoristive vodne snage

procjenjene su na 14,4 milijardi kWh, a do sada je iskorišteno nepunih 5 milijardi kWh ili oko

35%.5

Prema klasifikaciji vodotoka, koja je na snazi u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, rijeka Drina

je cijelim svojim tokom kategorizirana kao rijeka I (prve) kategorije.

5 Izvor: Studija ranjivosti prostora Bosansko-podrinjskog kantona, Urbanistički zavod Republike Srpske a.d.

Banja Luka, decembar 2009.

30

Slika 11 - Plastenički uzgoj povrća na obalama Drine

Rijeka Osanica dijelom svog toka čini granicu između općine Foča-Ustikolina i općine

Goražde. Rijeka Osanica nastaje spajanjem Trudanjskog potoka i potoka Trševine na 740

mnv, oko 400 m istočno od sela Žilići. Ulijeva se u rijeku Drinu ispod zaseoka Bogatac na 359

mnv, u mjestu Osanica. Rijeka Osanica snabdijeva se vodom sa sliva površine od 100,7 km2 i

posjeduje srednji godišnji proticaj od 1,45 m3/s na ušću u rijeku Drinu. Na ovoj rijeci

planirana je izgradnja mini hidroelektrana.

Rijeka Kolina najvećim dijelom svoga toka se nalazi na području općine Foča-Ustikolina, a

jednim manjim dijelom tok ove rijeke prolazi kroz teritoriju opštine Foča (RS). Nastaje

spajanjem potoka Korijen i Mazlinske rijeke na 740 mnv, neposredno ispod sela Modro

polje. Ulijeva se u rijeku Drinu u mjestu Ustikolina na koti 371 mnv. Ukupna dužina toka

iznosi 24.875 m sa visinskom razlikom od 369 m i prosječnim padom od 14,80 m/km. Rijeka

Kolina snabdijeva se vodom sa sliva površine od 153,80 km2, sa srednjim godišnjim

proticajem od 1,727 m3/s na ušću u rijeku Drinu. U okviru projekata zaštite od poplava, na

području općine Foča-Ustikolina započet je projekat uređenja korita rijeke Koline u dužini

350 m uzvodno od ušća u rijeku Drinu. Rijeka Kolina ima značajan hidropotencijal.

Izuzev rijeke Drine koja je svrstana u I kategoriju vodotoka u Federaciji BiH u skladu sa

Zakonom o vodama FBiH („Službene novine FBIH“, broj 70/06) svi vodotoci na području

općine Foča-Ustikolina svrstani su u II kategoriju, prema Uredbi o kategorizaciji vodotoka

(“Službeni list SR BiH“, broj 42/67), koja se primjenjuje na području Federacije BiH.

Osim rijeke Drine, podaci o kvalitetu vode nisu dostupni ni za jedan drugi vodotok. Podaci o

kvalitetu rijeke Drine su raspoloživi kroz izvještaj Agencije za vodno područje rijeke Save o

http://www.foca-ustikolina.ba/index.php?option=com_phocagallery&view=detail&catid=1:ustikolina&id=5:504&tmpl=component&Itemid=34##

31

praćenju kvaliteta voda vodotoka na teritoriji Republike Srpske za 2009. godinu. Kvalitet je

mjeren na profilu rijeke Drine na lokalitetu u Foči, uzorci su uzimani 4 puta godišnje, a

analizirani su fizičko-hemijski i biološki parametri.

U samom izvještaju nisu prezentirani rezultati kvaliteta za Drinu već je izvršena analiza

grupnih rezultata za sve praćene vodotoke, te je samo moguće izvući neke navode o

kvalitetu vode u rijeci Drini na mjernom profilu koji se odnose na trent-biotički indeks po

kojem Drina na mjernom profilu ima najčistiju vodu (I klasa). Ostalim parametrima

zadovoljava II klasu vodotoka u koju je i klasificirana.

S druge strane, rijeka Kolina je cijelim svojim tokom prijemnik otpadnih voda te je njen

kvalitet u tom pogledu značajno narušen. Stoga se pretpostavlja da se radi o vodotoku koji

svojim karakteristikama zadovoljava III klasu.

Slika 12 – Akcija čišćenja vodotoka

Na području općine Foča-Ustikolina registrirano je nekoliko izvora mineralnih voda, koji su

prikazani u tabeli.

Tabela: Mineralni izvori

Naziv izvora i

lokacija

Tempera

tura (oC)

Hidrohemijske karakteristike Trenutna

upotreba

Potencijalna

upotreba

Kiseljak

Dugo Selo

Pojava bez

korištenja

Rekreacija

32

Kiseljak Jabuka

(Rijeka Kolina)

9,0 Sulfatno – hidrokarbonatni-

kalcijski ( CO2 = 1,36; M = 2,70;

Mg = 12,00; HCO3= 26,00; SO4 =

73,00; Cl= 0,27; Na = 1,00;

Ca = 87,00;)

Pojava bez

korištenja

Rekreacija,

eksploatacija

mineralne

vode,

ekstrakcija CO2

Izvor Biljezi

Jabuka

Pojava bez

korištenja

Rekreacija

Izvor Šahbašići Pojava bez

korištenja

Rekreacija

Izvor

Božanovići

Pojava bez

korištenja

Rekreacija

Izvor: Prostorni plan za područje Bosansko-podrinjskog kantona za period 2008-2028. Prostorna osnova, Nacrt,

Urbanistički zavod Republike Srpske a.d Banja Luka, decembar 2009.

Kiseljak u Jabuci je veće obilnosti i sa snažnom eskalacijom CO2. Prema dostupnim podacima

(Miočić, 1981) na lokalitetima Jabuke moguća je ekstrakcija CO2 uz prethodne istražne

radove.

Pejzaž i predione odlike

Najveći dio općine Foča-Ustikolina nalazi se pod šumama (55,5% površine) i poljoprivrednim

zemljištem (43% površine općine), dok je svega 0,8% građevinsko zemljište i 0,7% vodno

zemljište6.

Nažalost, iako općina Foča-Ustikolina raspolaže značajnim obradivim površinama, zemljište

nije u dovoljnoj mjeri iskorišteno. Posebnu poteškoću u korištenju šumskog i

poljoprivrednog zemljišta predstavljaju minirana područja.

Većinski dio šuma (83,69%) je u državno-javnom vlasništvu, a nasuprot tome, većinski dio

poljoprivrednog zemljišta (79,61%) je u privatnom vlasništvu.

6 Izvor podataka: Općinska služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetsko-katastarske poslove

33

Tabela 2 - Pregled vlasništva nad šumskim i poljoprivrednim zemljištem

Naziv kulture Ukupna

površina

Privatno

vlasništvo

Državno-javno

vlasništvo

(km2) (%) (km2) (%) (km2) (%)

Šume 89,77 100 14,64 16,31 75,13 83,69

Poljoprivredno zemljište

(ukupno)

69,15 100 55,05 79,61 14,10 20,39

Pašnjaci 19,08 100 7,33 38,42 11,75 61,58

Livade 29,83 100 27,88 93,46 1,95 6,54

Voćnjaci 6,75 100 6,63 98,22 0,12 1,78

Njive 13,49 100 13,21 97,92 0,28 2,08

Izvor podataka: Općinska služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetsko-katastarske poslove

Potrebno je napomenuti da se podaci o ukupnoj površini općine iz nacrta Prostorne osnove

ne podudaraju sa površinama koje su zavedene u Službi prostorno uređenje, imovinsko-

pravne i geodetsko-katastarske poslove, kao što se ni ta dva podatka ne podudaraju sa

zvaničnim statističkim podatkom.

U narednoj tabeli dat je pregled strukture zemljišta koje je u upotrebi. Evidentno je da trajni

gubitak zemljišta iznosi 23.836 ha ili 1,5% teritorije općine. Najveće trajno zauzimanje

zemljišta je za potrebe izgradnje objekata i infrastrukture, kao i površine koje su pod vodom.

Tabela 3 - Struktura trajno zauzetih površina zemljišta

Korištenje zemljišta Površina

Neplodna zemljišta (površinski kopovi, erozije i

klizišta) 35,84 ha

Deponije (općinska, divlje deponije) 0,50 ha

Naselja i građevinsko zemljište 12.200,00 ha

34

Saobraćajnice 356,10 ha

Industrijski objekti 0,50 ha

Vodno zemljište 11.244,00 ha

Izvor podataka: Općinska služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetsko-katastarske poslove

Općina Foča-Ustikolina nema urađenu prostorno-plansku dokumentaciju, što predstavlja

jedan od ograničavajućih faktora za dalji razvoj. Započete su aktivnosti na izradi prostornog

plana Bosansko-podrinjskog kantona, koji je osnova za izradu prostorno-planske

dokumentacije općine.

Na teritoriji općine Foča-Ustikolina nema većih industrijski objekata, kao najvećih

zagađivača okoline. Na osnovu podataka prezentovanih u LEAP-u Općine Foča-Ustikolina,

može se utvrditi da je stanje sa zagađenošću zemljišta, zraka i voda iz industrije

zadovoljavajuće. Međutim, problem predstavlja neriješen sistem otpadnih voda, koje se u

dobroj mjeri odvode direktno u vodotoke rijeka Drine i Koline, pa u velikoj mjeri doprinose

njihovom zagađenju.

Populaciona struktura

Za općinu Foča-Ustikolina ne postoje pouzdani podaci o broju stanovnika, jer je posljednji

popis stanovništva izvršen prije više od 20 godina (1991. godine). Tada je područje koje

pokriva ova općina imalo 5.591 stanovnika7.

Za vrijeme i nakon rata u BiH (1992-1995. godine) došlo je do značajnih demografskih

promjena. Bošnjačko stanovništvo je u potpunosti bilo prognano sa područja koje obuhvata

ova općina. U poslijeratnom periodu, nakon njene reintegracije u Federaciju BiH, do sada se

u ovu općinu, po internim općinskim procjenama, vratilo i živi ukupno oko 2.800 stanovnika,

što je upola manje nego u prethodnom pomenutom periodu, pri čemu je zadržana

multietnička struktura stanovništva.

7 Općina Foča-Ustikolina nije u vrijeme tog popisa postojala kao administrativna jedinica, pa se taj podatak

dobio zbrajanjem broja stanovnika tadašnjih naseljenih mjesta koja ona danas obuhvata.

35

Prema procjeni o broju stanovnika na području općine, kako je navedeno u Strategiji

održivog razvoja općine za period 2012-2016. godine, najveći broj stanovnika je u Mjesnoj

zajednici Ustikolina, preko 75% ukupnog stanovništva općine, dok druge dvije mjesne

zajednice imaju približno isto stanovnika, odnosno približno po 12%. Najgušće naseljeno

područje općine je Ustikolina, što je i očekivano, obzirom da istoj pripada urbani dio općine.

Najmanja gustina naseljenosti je na području Mjesne zajednice Jabuka.

Statistički podaci o sadašnjem broju stanovnika na području općine Foča-Ustikolina su

mnogo nepovoljniji od podataka zasnovanim na općinskim procjenama. Prema statističkim

podacima, u decembru 2010. godine na području općine je živjelo 1.740 stanovnika, što je

manje za preko 68% od broja stanovnika na području općine po podacima popisa

stanovništva iz 1991. godine. Općinska procjena o ukupnom broju stanovnika ( 2.800 ) je

zasnovana na procjenama savjeta mjesnih zajednica, što je za 60,9% više od ukupnog broja

stanovnika po zvaničnoj statistici ( 1.740 ). Ova činjenica objektivno predstavlja veliku

poteškoću u sagledavanju realne slike stanja pomoću brojčanih pokazatelja, odnosno u

praćenju pojava u privrednom i društvenom životu općine Foča-Ustikolina čije se

iskazivanje bazira na broju stanovnika u cjelini i po pojedinim njegovim kategorijama.

Gustina naseljenosti po općinskim procjenama8 iznosi 17,4 stanovnika/ km2, što za 70%

prelazi vrijednost tog pokazatelja po zvaničnoj statistici prikazanoj u tabeli.

Tabela 4: Gustina naseljenosti u 2010. godini

Područje Broj

naseljenih

mjesta

Površina u km2 Stanovništvo Gustina

naseljenosti

Općina

Foča-Ustikolina

26 169,4 1.740 10,3

Federacija BiH 3.330 26.109,7 2,337.660 89,5

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, „Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji BiH u

2010. godini“, april 2011

Prema zvaničnim statističkim podacima koji su navedeni, općina Foča-Ustikolina spada u

najmanje naseljene općine u Federaciji BiH, zauzimajući po gustini naseljenosti 74. mjesto

8 Po općinskim procjenama ukupan broj stanovnika je 2.800, a površina općine je 161,26 km

2.

36

od ukupno 79 općina u Federaciji BiH koje su obuhvaćene ovom analizom. Manju gustinu

naseljenosti od ove općine u Federaciji BiH imaju samo općine Trnovo, Kupres, Glamoč,

Ravno i Bosansko Grahovo.

Prema zvaničnim statističkim podacima procenat učešća stanovništva u dobi 15-64 godine

starosti, odnosno radno sposobnog stanovništva u odnosu na ukupan broj stanovništva

općine iznosi 59% i manji je od procenta učešća stanovništva navedene životne dobi u

susjednoj općini Goražde, Bosansko-podrinjskom kantonu i Federaciji BiH9. Procenat učešća

stanovništva u dobi preko 64 godine starosti u odnosu na ukupan broj stanovništva općine

iznosi 25%. Međutim, prema općinskim procjenama od ukupno 2.800 stanovnika, mladi i

radno-sposobno stanovništvo čini 80%, a stanovništvo u dobi preko 65 godina starosti čini

20%.

Prema općinskim procjenama od ukupnog broja stanovnika općine ( 2.800 ), udio muške

populacije u ukupnom broju stanovništva je oko 46%, odnosno 1.288 stanovnika, a udio

ženske populacije je 54%, odnosno 1.512 stanovnika.

Privreda

Kao što je već istaknuto općina Foča-Ustikolina prema indeksu razvijenosti spada u izrazito

nerazvijene općine na području Federacije BiH.10 Međutim, analizu situacije na području

općine u velikoj mjeri otežavaju neprecizne i nepouzdane informacije o broju stanovnika i

demografskoj strukturi stanovništva, koje su posljedica demografske nestabilnosti

prouzrokovane ratnim i poslijeratnim dešavanjima i neefikasnim statističkim sistemom.

Na osnovu raspoloživih statističkih podataka, općina Foča-Ustikolina spada među općine sa

natprosječnim procijenjenim bruto društvenim proizvodom (BDP) po glavi stanovnika, koji je

u 2010. godini bio za 34,3% iznad prosječnog BDP-a po glavi stanovnika na području

Federacije BiH. Federalni zavod za programiranje razvoja je obračunavao, odnosno 9 Prosječna stopa radno sposobnog stanovništva u Federaciji BiH je 67,9%, u Bosansko-podrinjskom kantonu

je 67,1%, a u susjednoj općini Goražde je 68,0%. Izvor podataka: Socioekonomski pokazatelji po općinama u

FBiH, Federalni zavod za programiranje razvoja, april 2011. godine.

10 Index razvijenosti općine Foča-Ustikolina iznosi 13,6 pri čemu prosječni index razvijenosti za sve općine u

Federaciji BiH iznosi 100, a za izrazito nerazvijene općine iznosi 34,2. “Socioekonomski pokazatelji po

općinama u FBiH u 2010. godini”, Federalni zavod za programiranje razvoja; April, 2011.godine.

37

procjenjivao BDP po metodologiji koja se bazira na broju zaposlenih i prosječnoj neto plaći

na području određene općine i na području Federacije BiH.11

Međutim i podatak koji ukazuje da je procjenjeni BDP po glavi stanovnika na području ove

općine iznad prosjeka Federacije BiH treba uzeti u kontekstu statističkog ukupnog broja

stanovnika (1.740), a ako se uzme u obzir procjenjeni ukupni broj stanovnika ( 2.800 ) tada i

BDP proporcionalno opada na 5.494,60 KM, što je znatno ispod prosjeka Federacije BiH.

U strukturi privrednih djelatnosti na području općine Foča-Ustikolina podjednako su

zastupljena pravna lica i obrti, a posmatrano po broju registrovanih poslovnih subjekata

najzastupljenije su uslužna i trgovačka djelatnost.

Slika 13 – Privredni objekti u Ustikolini

Poljoprivreda

Područje općine Foča-Ustikolina po svom geografskom položaju, klimatskim, hidrografskim,

reljefnim i drugim karakteristikama predstavlja pogodno područje za razvoj voćarstva,

povrtlarstva (kako klasične proizvodnje, tako i proizvodnje u zatvorenom prostoru),

stočarstva, ratarstva i djelimično pčelarstva. Sve ove djelatnosti imaju svoju tradiciju i značaj

u razvoju općine.

11

Federalni zavod za programiranje razvoja je izvršio procjenu BDP po općinama po formuli (Broj zaposlenih u

općini x prosječna plaća u općini) / (Broj zaposlenih u FBiH x prosječna plaća u FBiH) x BDP FBiH.

38

Poljoprivreda na području općine pretrpjela je velike štete u periodu rata u BiH ( 1992-1995.

godina). Na području općine ne postoje privredni kapaciteti koji u osnovi svoje djelatnosti

imaju poljoprivredu, već se njome uglavnom bave individualni poljoprivrednici, a

poljoprivredna proizvodnja svedena je na vlastite potrebe i veoma male količine za tržište.

Zbog okolnosti koje su se desile na području ove općine u periodu posljednje decenije

prošlog vijeka, sva imovina je bila napuštena, te je uslijed toga došlo do zapuštenosti velikih

površina posjeda, ali se stanje po tom pitanju postepeno popravlja.

Reljef općine Foča-Ustikolina je brdsko-planinski sa dijelom kotline koja se proteže uz rijeku

Drinu u dužini od desetak kilometara, gdje se nalazi Cvilinsko polje površine oko 180 ha.

Cvilinsko polje je kandidat u projektu Svjetske banke za navodnjavanje i intenzivnu

poljoprivrednu proizvodnju na površini od 80 ha. Od ukupne površine općine oko 4.203 su

privatna posjeda, dok je u društvenom sektoru 31 posjed. U općini nije prisutno

navodnjavanje poljoprivrednih površina.

Djelatnost poljoprivrede, lova i šumarstva na području općine Foča-Ustikolina danas je

značajno nerazvijenija u odnosu na prosjek Federacije BiH, uzimajući u obzir samo zvanične

podatke. U ovoj djelatnosti je registrovan značajno manji broj radnika od prosjeka

zaposlenosti u ovoj djelatnosti na području Federacije BiH.

Općina ima značajne mogućnosti za razvoj određenih poljoprivrednih proizvodnji koje se

mogu staviti u funkciju ukupnog razvoja Bosansko-podrinjskog kantona i rješavanja

problema nezaposlenosti.

Uprkos značajnijim potencijalima za razvoj poljoprivrede (posebno proizvodnje voća i povrća

stočarstva i šumarstva), općina Foča-Ustikolina u ovim djelatnostima ne proizvodi dovoljno

da bi kroz zapošljavanje u ovim djelatnostima stvorila realan izvor prihoda za zadovoljenje

potreba lokalnog stanovništva. Jedno od mogućnih objašnjenja je izrazito veliki obim sive

ekonomije u ovoj djelatnosti. U svakom slučaju, poljoprivreda, lov i šumarstvo su djelatnosti

u kojima na području općine Foča-Ustikolina postoji značajan prostor za dodatno

zapošljavanje, pa je to djelatnost kojoj treba posvetiti dodatnu pažnju i raditi na njenom

razvoju.

39

Slika 14 – Uzgoj ukrasnog cvijeća i grmlja (jorgovan)

Struktura poljoprivrednih površina

Obzirom da je Općina Foča-Ustikolina novoformirana općina ( formirana 1996. godine),

podaci o zemljišnim i poljoprivrednim površinama još uvijek nisu uspostavljeni i ažurirani na

pouzdan način. Prema internim podacima općinske Službe za prostorno uređenje,

imovinsko-pravne i geodetsko-katastarske poslove na području općine ima 6.915 ha

poljoprivrednog zemljišta. Za zemljoradnju je raspoloživo oko 11,5 % (njive i voćnjaci), dok je

za uzgoj stoke (livade i pašnjaci) raspoloživo oko 30,3 % ukupnog poljoprivrednog zemljišta

na području općine.

Međutim podaci zvanične statistike odstupaju, tako da se pod poljoprivrednim zemljištem

na području općine vodi ukupno 8.118 ha, a i sama struktura tog zemljišta je drugačijih

vrijednosti površina po pojedinim kategorijama, što je prikazano u tabeli.

40

Tabela 5: Poljoprivredna površina po kategorijama korištenja u 2010. godini

Općina Ukupno

u ha

Obradiva površina u ha Pašnjaci

u ha

Ribnjaci

u ha

Trstici i

bare

u ha

Svega Oranice i

bašte

Voćnjaci Vinogradi Livade

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Foča-

Ustikolina

8.118 5.778 607 3.420 2 1.751 2.340 0 0

FBiH 1,148.97

9

715.15

6

408.344 41.719 2.840 262.25

3

431.817 4 2.002

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, „Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji BiH u

2010. godini“, april 2011

U pogledu zemljišta za zemljoradnju (ratarstvo, povrtlarstvo) prema statističkim podacima

obrađeno je svega 35,9%, odnosno 220 ha od ukupno obradivih 612 ha.

Uz rijeku Drinu, sa njene desne strane, nalazi se Cvilinsko polje, koje je najveće polje u

gornjem toku Drine. Ostali dijelovi su blage padine pogodne za voćarstvo, koje prelaze u

pašnjačka prostranstva pogodna za uzgoj sitne stoke. Preostali dijelovi općine su prekriveni

šumom.

Slika 15 – Voćnjaci u Cvilinskom polju

Ukoliko se uzme u obzir površina poljoprivrednog zemljišta na području općine ( 6.915 ha ) i

procjenjeni broj stanovnika općine ( 2.800 ), onda je odnos poljoprivrednog zemljišta po

stanovniku u hektarima 2,5 ha/st. U odnosu na svjetske standarde prezentirani pokazatelji

su zadovoljavajući i imaju iznos iznad prosječne vrijednosti potrebne za zadovoljenje

potreba stanovništva za obezbjeđenje proizvodnje hrane, što je posljedica omjera površine i

broja stanovnika općine (dodatno umanjenog ratom uzrokovanim migracijama lokalnog

stanovništva). Međutim, problem predstavlja izuzetno niska stopa iskorištenja tog

41

obradivog poljoprivrednog zemljišta, dok sa druge strane zapušteno poljoprivredno

zemljište predstavlja dobar prostor za demonstraciju očuvanog biodiverziteta.

Proizvodno-prerađivački kapaciteti u općini bazirani na prirodnim resursima

U sklopu UNDP-vog projekta “Lanci vrijednosti za zapošljavanje”, kojeg finansira holandska

vlada u iznosu od 1,98 miliona dolara, u općini Foča-Ustikolina izgrađen je i otvoren krajem

2011. godine, u samom centru Ustikoline, moderni Otkupni centar za voće i povrće, koji će

biti certificiran prema svim standardima potrebnim za izvoz proizvoda na EU tržište i putem

kojeg će se poljoprivredni proizvodi plasirati prvenstveno na tržište Njemačke, Austrije,

Slovenije, ali i na područje skandinavskih i drugih zemalja Evropske Unije.

Otkupni centar je objekat površine 225 m2, izgrađen prema zahtjevima HACCP standarda, sa

obezbijeđenim saobraćajnim prilazima, a sastoji se od tri hladnjače (kapaciteta 250 tona),

skladišnog, kancelarijskog i pomoćnog prostora.

42

Slika 16 – Šumski plodovi

Općina Foča-Ustikolina je kao partner u implementaciji projekta obezbijedila zemljište i sve

potrebne dozvole za građenje otkupnog centra kojim se riješava jedan od najvećih

problema poljoprivredne proizvodnje na području općine i šire, odnosno nedostatak tržišta i

uvezanost svih subjekata u procesu proizvodnje i prodaje, te se direktno povećava

konkurentnost lokalnih proizvođača voća i povrća. Centar je u vlasništvu Općine Foča-

Ustikolina koja će i nadzirati korištenje centra. Centrom će na osnovu ugovora upravljati

kompanija „Herbos“ d.o.o. Sarajevo, koja će kao partner Općine Foča-Ustikolina dodatno

investirati u tehničku opremu potrebnu kako bi ovaj projekat zaživio, kupovinom dvije

hladnjače koje služe za pripremu i doradu voća i povrća. UNDP će pored izgradnje objekta

finansirati kupovinu još jedne hladnjače za brzo zamrzavanje što će omogućiti da proizvodi

zadrže svoja kvalitetna svojstva. Prema nekim procjenama, otkupna količina voća i povrća će

se realizacijom ovog projekta povećati i za deset puta. Lokalni poljoprivrednici će biti u prilici

da ostvare veće prihode, jer će u svojoj lokalnoj zajednici imati firmu koja će otkupljivati

njihove proizvode, dodavati im novu vrijednost, te ih kao gotov proizvod plasirati na tržište

Evropske Unije.

43

Vrijedno je napomenuti da osim ovog otkupnog centra na području Bosansko-podrinjskog

kantona postoje određeni kapaciteti prehrambene industrije koji koriste poljoprivredne

sirovine kakve se mogu proizvoditi na području općine Foča-Ustikolina.

Osim toga, Sarajevo je najveći potrošač i najveće tržište poljoprivrednih proizvoda u BiH, a

blizina općine Foča-Ustikolina ostavlja mogućnost lakšeg plasmana poljoprivrednih

proizvoda na njegovom tržištu, a time i veću konkurentnost proizvoda u odnosu na one iz

udaljenijih područja BiH i iz regiona.

Uporedo sa izgradnjom Otkupnog centra za voće i povrće pokrenut je proces jačanja

kapaciteta za poljoprivrednu proizvodnju na području općine. Radilo se na edukaciji 23

poljoprivredna proivođača koji su dobili certifikate za Global Gap standard koji predstavlja

preduslov za izvoz tih proizvoda na tržište zemalja Evropske Unije.

U okviru kantonalnih i lokalnih razvojnih dokumenata, usvojenih u posljednjih nekoliko

godina, razvoj poljoprivrede komplementarno sa turizmom prepoznat je kao prioritet u cilju

postizanja održivog razvoja kantona i općine Foča-Ustikolina.

Klasična proizvodnja povrća kojoj se sve više priključuju i zatvoreni proizvodni objekti

(plastenici), zauzima područja uz vodne tokove i ravnice na području općine Foča-Ustikolina.

Proizvodnja zdrave hrane

Općina Foča-Ustikolina za organsku proizvodnju ima odlične preduslove poput područja

izuzetno čistog zraka, nezagađenog obradivog zemljišta, iskonskih pašnjaka i čiste vode.

Raspoloživo poljoprivredno zemljište, izuzev pojasa uz saobraćajnice, je sačuvano od raznih

oblika zagađenja i zadovoljava standarde za organsku proizvodnju.

44

Slika 17 – Organska proizvodnja povrća

Veoma interesantna mogućnost na području općine Foča-Ustikolina je i eksploatacija

ljekovitog i aromatičnog bilja klasičnom eksploatacijom, koje se još uvijek uglavnom sakuplja

kao samoniklo, pa se tako uvećava prihod seoskih porodica.

Općina Foča-Ustikolina je u pogledu mogućnosti za razvoj stočarstva svrstana među

najpovoljnije općine u BiH, jer se po svom geografskom položaju nalazi u jugo-istočnom

dijelu BiH gdje je klima umjereno-kontinentalna. Veliko učešće livada i pašnjaka u ukupnim

poljoprivrednim površinama predstavlja dobru osnovu za razvoj stočarske proizvodnje. U

brdsko planinskim područjima općine stočarstvo je praktično jedini ekonomski isplativ način

korištenja zemljišta i važan uslov za demografsku pokrivenost prostora.

Pčelarstvo ima zapažen značaj, koji se naročito očituje kroz snažan poslijeratni razvoj. Velike

površine livada i pašnjaka sa bogatom florom i obiljem medonosnog bilja, omogućili su

povoljne uslove za razvoj pčelarstva. Proizvodi pčela su: med, polen, propolis, matična

mliječ, vosak, rojevi, matice.

45

Energetika

Rijeke na području općine imaju solidan hidroenergetski potencijal koji još uvijek nije

iskorišten. Planirana je izgradnja mini hidroelektrana (MHE): „Ustikolina “ i „Kolina 4“ na

rijeci Kolini i na ostalim manjim vodotocima: „Ljaljićka rijeka“, „Mazlina“, „Marisolići“ i

„Kosovska rijeka“.

Trenutno je samo dodjeljena koncesija za MHE „Kolina 4“. Sa strane očuvanja biodiverziteta,

izgradnja mini hidroelektrana predstavlja prijetnju i faktor ugrožavanja, jer se narušavaju

staništa nekih osjetljivih i ranjivih vrsta. Uslijed toga, brojnosti populacija takvih vrsta mogu

biti smanjene ili čak uništene. Umjesto izgradnje mini hidroelektrana, a u cilju očuvanja

biološke raznovrsnosti u općini, potrebno je istražiti mogućnosti korištenja alternativnih i

obnovljivih izvora energije.

Turizam

Općina Foča-Ustikolina ima dobre preduslove za razvoj turizma, zahvaljujući prirodnim

bogatstvima koja omogućavaju aktivnosti u raznim oblastima turizma.

Slika 18 - Turistička karta Bosansko-podrinjskog kantona

Splavarenje - posebna i jedinstvena ponuda u Ustikolini jeste splavarenje rijekom Drinom.

Svake godine u organizaciji Turističke zajednice i Vlade Bosansko-podrinjskog kantona,

početkom mjeseca jula, organizuje se turistička manifestacija, kada se rijekom Drinom od

http://www.bpkg.gov.ba/media/images/2011/07/Copy-of-BPK_karta.jpg

46

Ustikoline do Goražda spusti desetak splavova i drugih plovila. Od ove manifestacije općina

ima indirektnu korist kroz posjetu turista.

Slika 19 – Splavarenje niz rijeku Drinu

Ribolov - Raznovrsnost ribljeg fonda, izrazito bogatstvo mladicom i drugim vrstama ribe, te

briga o zaštiti ovih vrsta, proizveli su potrebu za formiranjem Sportskog ribolo