STRUČNI SKUP POD

POKROVITELJSTVOM AGENCIJE ZA

ODGOJ I OBRAZOVANJE

PRIPREMA GLAZBENOG KONTEKSTA U

DJEČJEM VRTIĆU ZA KVALITETNO

OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG

PROCESA

Prelog, svibanj, 2016.godina

PROGRAM RADA STRUČNOG SKUPA

Uvod u stručni skup

(Darija Drviš,prof.viša savjetnica, Agencija za odgoj i obrazovanje, Brankica Mezga,

ravnateljica DV “Fijolica”, Prelog)

“Moć glazbe”

Sonja Marković,prof.ped.stručni suradnik, mentor, DV Malešnica , Zagreb (predavanje)

Iskustvene radionice-prvi krug

IMPLEMENTACIJA GLAZBE U ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESU-Nataša Novak, prof. odgajatelj mentor DV Fijolica Prelog

PLES U funkciji RAZVOJA OSOBNOSTI - Andreja Kirchbaum, Odgojitelj-mentor DV “Varaždin”

Iskustvene radionice-drugi krug

Rasprava i zaključci

Vrijeme trajanja stručnog skupa je 6 sati.

“MOĆ GLAZBE”

SONJA MARKOVIĆ,PROF.PED.STRUČNI SURADNIK, MENTOR, DV

MALEŠNICA , ZAGREB

Glazba je sveto mjesto, katedrala toliko veličanstvena da

u njoj osjećamo uzvišenost univerzuma, ali koliba toliko

skromna da nitko od nas ne može proniknuti u njezine

najdublje tajne.

“MOĆ GLAZBE”

SONJA MARKOVIĆ,PROF.PED.STRUČNI SURADNIK, MENTOR, DV

MALEŠNICA , ZAGREB

Glazba kroz povijest

Plesanje i pjevanje plemenskih naroda (ekstaza)

Vede-zvuk je najstupilnija manifestacija materije, prisutan u svemu materijalnom, nositelj organiziranosti

strukture materije

Grci- pjevali su svoje drame radi lakšeg pamćenja.Poveznost glazbe s matematikom i kozmičkim

zakonima

Aristotel- čuđenje , radost osniva su svake spoznaje te dvije emocije zamjećujemo

Al Farabi ( 872-950 pr.Kr.)-opisao utjecaj glazbe na dušu.Osmansko Carstvo-liječenje mentalnih bolesti

glazbom

Glazba i mozak

Glazba se u mozgu obrađuje na svim razinama-utjecaj na cjelokupno stanje organizma.

U predškolsko razdoblje desna hemisfera emocije, senzorika, neverbalna komunikacija

sazrijeva nešto brže od lijeve ( vještine tehničke prirode).

Glazba i jezik

Imaju mnoge zajedničke elemente (ritam, tempo, naglasak, boju. Istraživanja pokazuju viši stupanj

fonološke svjesnosti kod djece koja su sustavno izložena glazbi. Sviranje razvija okulomotornu

koordinaciju, prostornu orijentaciju i planiranje.

MOĆ GLAZBE”

SONJA MARKOVIĆ,PROF.PED.STRUČNI SURADNIK, MENTOR, DV MALEŠNICA , ZAGREB

Slušanje kao beba

Ortijeve stanice (osjetilne stanice za zvuk, nastaju oko 24.tjedna)

Fetus reagira na zvukove u majčinu tijelu

U prvim mjesecima akustička fiksacija (inhibiranje opće motoričke

aktivnosti pri djelovanju intenzivnog slušnog podražaja)

Slušanje (orijentacija na zvuk) ima i prostorni aspekt –pomaže

ravnoteži i lociranju vl.tijela i predmeta u prostoru

Usklađivanje auditivnih i vizualnih podražaja važni su za sve

aspekte učenja

“MOĆ GLAZBE”SONJA MARKOVIĆ, PROF.PED.STRUČNI SURADNIK, MENTOR, DV

MALEŠNICA , ZAGREB

Mozartova glazba

Najčešće mijenja glasnoću tona i izmjenjuju se u

razdoblju od 30-ak sekundi

Mozartova glazba isijava kreativnu silu koja će se

prenositi s naraštaja na naraštaj

“MOĆ GLAZBE”

SONJA MARKOVIĆ,PROF.PED.STRUČNI SURADNIK, MENTOR, DV

MALEŠNICA , ZAGREB

Za kraj, sudionici su pogledali video snimak.

Pogledajte video snimak

https://www.youtube.com/watch?v=Hodp2esSV9E

PLES U FUNKCIJI RAZVOJA OSOBNOSTI-

PLES

Ples je oduvijek imalo dvojako djelovanje na ljude-ili je izazivao

uzbuđenje ili je neko uzbuđenje apsorbirao (iživio) kroz ples i doveo

do smirenja

Našim precima je ples je bio izraz i reakcija na ono što se u njima i

oko njih zbivalo

U svakoj su se epohi ljudi sastajali da zajedno plešu (socijalni

aspekt),a oblici društvenih plesova mijenjali su se prema sredini i

vremenu

PLES SA RELIGIJSKIM I

MAGIJSKIM MOTIVIMA

PLES SA MOTIVIMA

BORBE

PLES SA MOTIVIMA ŽIVOTINJA I PRIRODE

OPĆENITO

PLES SA RADNIM

MOTIVIMA

PLES SA SEKSUALNIM

MOTIVIMA

PLES KAO UMJETNOST

IMITATIVNI PLES-mladi naraštaji u seljačkim kulturama

sudjeluju u radu i zabavi odraslih pa ih imitiraju prilagođavajući

svojim mogućnostima. Odrasli oponašaju zbivanja i likove zbog

težnje da se pretvore u te osobe ili da steknu mističnu vlast nad

njima,ali i zbog prizivanja određenog događaja

PANTOMIMSKI PLES-plesno oblikovani imitativni elementi

APSOLUTNI PLES-ples ne izražava ništa drugo do samog sebe-

isključivanje plesnih tema

PLES U FUNKCIJI RAZVOJA OSOBNOSTI

PLES I DIJETE TE KORIJENI PLESA

PLES I DIJETE

iživljavanje nagomilane energijeIMITATIVNI PLES-mladinaraštaji u seljačkim kulturama sudjeluju u radu i zabavi odraslih pa ih imitiraju prilagođavajući svojim mogućnostima. Odrasli oponašaju zbivanja i likove zbog težnje da se pretvore u te osobe ili da steknu mističnu vlast nad njima,ali i zbog prizivanja određenog događaja

PANTOMIMSKI PLES-plesno oblikovani imitativni elementi

APSOLUTNI PLES-ples ne izražava ništa drugo do samog sebe-isključivanje plesnih tema

izražavanje emocije pokretima tijela

sredstvo za uspostavljanje socijalnih odnosa

sredstvo komunikacije sa okolinom.

Reakcija na ritam ili glazbu

KORIJENI PLESA

Urođena čovjekova potreba za ritmičkim kretanjem

Potreba za izražavanjem emocija

Nagon za oponašanjem i igrom

Instinkt za okupljanjem u zajednici

Potreba za estetskim oblikovanjem

Potreba za simboličkom transformacijom primljenih dojmova

DJEČJA IMPROVIZACIJA

(PO J. KRATUSU 1991:38-39)

SEDAM IMPROVIZACIJSKIH RAZINA (dječja orijentacija prema improvizaciji

mijenja se s dječjom dobi)

1.razina- DJECA ISTRAŽUJU(do 6. god. starosti)

u glazbi istražuju na instrumentima

U plesu istražuju pokretima (slučajni pokreti)

2. razina- DJECA ORIJENTIRANA NA PROCES

(do 9.god.)

Djeca stvaraju plesne obrasce

Stvaraju zbog svog zadovoljstva,a ne zbog publike

3. Razina-IMPROVIZACIJA ORIJENTIRANA NA

PRODUKT

Grupna improvizacija

ELEMENTI VEZANI ZA RAZVOJ OSJETA ZA POKRET

1.Razvoj svijesti o vlastitom tijelu u pokretu

2.Razvoj spoznaje vremenskog trajanja i dinamike

3.Razvoj spoznaje o prostoru

4.Prilagođavanje partneru i suradnja sa drugima

PLES U FUNKCIJI RAZVOJA OSOBNOSTI

POPIS LITERATURE

A. Maletić: Pokret i ples (Zagreb: Kulturno-prosvjetni

sabor Hrvatske. 1983.),

Knjiga o plesu ( Zagreb: isti izdavač 1986.)i

Povijest plesa starih civilizacija u dva uveza (Zagreb:

Matica hrvatska, 2002. i 2003.)

H.Gospodnetić:

Metodika glazbene kulture za rad u dječjim vrtićima.

IMPLEMENTACIJA GLAZBE U ODGOJNO-OBRAZOVNOM

PROCESU NATAŠA NOVAK, PROF.

ODGAJATELJ MENTOR

DV FIJOLICA PRELOG

O glazbi

• Utječe na osjećaje, raspoloženje i ponašanje

• Ohrabruje ljude da je koriste kako bi upravljali vlastitim raspoloženjem, smanjili stres, ublažili dosadu kad obavljaju motorne zadaće i stvorili odgovarajuću atmosferu za određene društvene prilike

• Spaja društvenu zajednicu

• Poboljšava kvalitetu života

• Stimulira razvoj mozga prije rođenja djeteta

• Jedna od tehnika za povezivanje moždanih polutki

UTJECAJ AKTIVNOG BAVLJENJA GLAZBOM NA ŽIVOT DJETETA

Osobna, emocionalna i tjelesna dobrobit

emocionalno obogaćuje dijete

pomaže razvoju djetetove slike o sebi

uspostavlja komunikaciju i interakciju

oblikuje društveno prihvatljivo ponašanja kod djece

ubrzani govorni razvoj- procesuiraju obje moždane polutke

stimulacija vizualne, slušne i taktilne percepcije- koncentracija,

mišljenje, pamćenje-kognitivno funkcioniranje

razvija kreativne sposobnosti djece

razvoj cjelokupne motorike i koordinacije

GLAZBENE AKTIVNOSTI

slušanje glazbe

ples uz glazbu

pjevanje uspavanki

pjevanje pjesama

sviranje udaraljki

međusobno imitiranje ritmičkih fraza

vokalne ili instrumentalne glazbene improvizacije

sviranje instrumenta po želji

čitanje priča popraćenih zvučnim efektima i sl.

GLAZBENE AKTIVNOSTI

POŠTIVATI VISOKE ESTETSKE I UMJETNIČKE

STANDARDE

• Pjevanje-najpristupačnija i najraširenija glazbena aktivnost -

sadržaj, melodija, ritam, tempo, dinamika

• Slušanje-senzomotoričko slušanje minijatura-uz plesne

improvizacije-razvijanje mašte i stvaralaštva kroz pokret

• Glazbene igre

igre s pjevanjem i pokretima

igre s instrumentalnom pratnjom

igre za provjeravanje zapažanja glazbenih elemenata i

poznavanja glazbenih instrumenata

FUNKCIJA MALEŠNICA

Potiču fine motoričke radnje koje su usko

povezane u predčitalačkim i predpisačkim

vještinama!

emocionalni aspekt

motorički aspekt- zahtijevaju određene oblike pokreta, forme

senzorički aspekt-uočavanje i zorno prikazivanje tijeka radnje, uzroka i posljedica

neuropsihološki aspekt-koordinacija lijeve i desne polovice tijela, odnosno ruke potiče lateralizaciju i koordinaciju lijeve i desne moždane polutke

jezični aspekt-malešnice zahtijevaju promišljeno i ciljano korištenje govornih oblika iz stihova-odnosi se na intonaciju, ritam, tempo, pauza, modulacija glasa, pamćenje redoslijeda

LITERATURA

-Majsec Vrbanić, V. Slušamo, pjevamo, plešemo, sviramo : poticanje glazbom : priručnik. Zagreb :

Udruga za promicanje različitosti, umjetničkog izražavanja, kreativnosti i edukacije djece i mladeži

Ruke, 2008.

-Juričić, Grozdana; Renata Sam Palmić. Brojalica, snažni glazbeni poticaj. Rijeka : Adamić, 2002.

-Sam Palmić, Renata. Glazbeni doživljaj u odgoju djeteta. Rijeka : Glosa, d.o.o., 1998.

- Novosel, I. Glazbeni doživljaj u djetetovu predškolskom odgoju. // Zbornik radova / Sveučilište u

Zadru, Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, 3 (2002/2003), 3, str. 151-160.

-Happ, Elvira: Skočizvuk : glazbom i pokretom do cjelovite ličnosti : metodički priručnik i zbirka

glazbeno-pokretnih igara s interaktivnim audio CD-om. Zagreb : NAJ-DOMUS : HappaH, 2004.

-Marić, Lj. ; Goran, Lj. Zapjevajmo radosno : metodički priručnik za odgojitelje, studente i

roditelje. Zagreb : Golden marketing - Tehnička knjiga, 2012

-Gospodnetić, Heda: Glazba, pokret i ples u odgoju i obrazovanju djece rane dobi

-Gospodnetić, Heda;Spiller, Felix : Dječje igre s pjevanjem : uz pratnju klavira i/ili gitare

Zagreb : Edicije Spiller, 2002