Strategija razvoja - unizg.hr

Zagreb, 2015.

Strategija razvojaPrirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

za razdoblje 2015.−2020.

ImpressumStrategija razvoja Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za razdoblje 2015.−2020.

NakladnikSveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet (pmf)W: www.pmf.unizg.hrA: Horvatovac 102a, 10000 ZagrebT: +385 1 4606 000 (centrala)M: [email protected]

Koordinator za izradu strategijeTomica Hrenar

U izradi ovog dokumenta sudjelovali su (abecednim redom):Zoran Curić, Aleksandra Čižmešija, Dubravka Hranilović, Sven Je-laska, Marko Lepoglavec, Ines Primožič, Darko Tibljaš te svi ostali djelatnici pmf-a i predstavnici studenata putem javne rasprave.

Programi znanstvenih istraživanja izrađeni su na odsjecima.

Prijelom, grafička obrada i dizajnTomica Hrenar

· UNIVERSITAS STUDIORUM ZAGRABIENSIS · FACULTAS SCIENTIARUM NATURALIUM ET MATHEMATICARUM · pmf‑3

Sadržajpmf i njegovo okruženje ..............................................5Misija .................................................................................. 15Vizija ................................................................................... 17SWOT analiza .................................................................. 19Temeljni strateški ciljevi .............................................. 23Područja strateškog djelovanja i aktivnosti ......... 25Programi znanstvenih istraživanja .......................... 41


Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (pmf) predstavlja vodeću znanstve-no-nastavnu ustanovu u Republici Hrvatskoj u području prirodoslovlja i matematike. Iako je

pmf formalno osnovan tek 1946. godine, nastavne i istraži-vačke aktivnosti započele su još davne 1876. godine na Pri-rodoslovno-matematičkom odjelu tadašnjeg Mudroslovnog fakulteta. Tijekom svoje dugogodišnje povijesti pmf je dao bitan doprinos razvoju ne samo Sveučilišta u Zagrebu, nego i hrvatske znanosti općenito, a izobrazbom nastavnika iz priro-doslovlja i matematike kontinuirano doprinosi boljitku hrvat-skog školstva.

Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju otvorio je niz novih mogućnosti za sektor znanosti i visokog obrazovanja, ali je istovremeno postavio i određene izazove koje institucije trebaju savla-dati. To se posebno odnosi na razvoj znanstvene i nastavne infrastrukture sredstvima Strukturnih fondova što pretpostavlja zajedničko djelovanje srodnih institucija i okrupnjivanje istraživačkih kapaciteta. S druge strane, dugotrajna recesija kroz koju Hrvatska prolazi i nedostatna državna sredstva predviđena za znanost i visoko obrazovanje također zahtijevaju daleko aktivniju ulogu samih institucija prilikom iznalaženja sredstava potrebnih za daljnji razvoj što, osim međunarod-nih izvora, podrazumijeva i bližu suradnju s poslovnim sektorom. U skladu s time izrađen je i ovaj dokument koji predstavlja strateški okvir razvoja znanstveno-nastavne i visokostručne djelatnosti pmf-a te daje i smjernice razvoja organizacije i poslovanja, infrastrukture i sustava osiguravanja kvalitete pmf-a u razdoblju od 2015. do 2020. godine.

pmf će svoja nastojanja usmjeriti prema razvoju istraživačke infrastruk-ture i stvaranju većeg broja istraživačkih grupa kompetitivnih na međuna-rodnoj razini, pokretanju inter- i multidisciplinarnih istraživanja u području prirodnih i interdisciplinarnih znanosti, podizanju kvalitete nastavne djelat-nosti te poticanju inovacijskih aktivnosti i uspostavi sustava cjeloživotnog obrazovanja. Kao posebnu prednost, pmf će koristiti mogućnost sinergij-skog djelovanja sa srodnim institucijama smještenim na području budućeg Sjevernog kampusa Sveučilišta u Zagrebu.

Ova Strategija usvojena je na V. redovitoj sjednici Fakultetskog vijeća pmf-a održanoj 26. veljače 2015., a u njenoj izradi sudjelovali su svi djelat-nici pmf-a i predstavnici studenata. Ona predstavlja naš pogled u buduć-nost u kojoj naša Misija ostaje nepromijenjena, a naš pristup i naša Vizija se kontinuirano prilagođavaju i unapređuju u skladu s okruženjem.

pmf i njegovo okruženje

Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno‑matematički fakultet (pmf)

W: www.pmf.unizg.hrA: Horvatovac 102A, 10000 ZagrebT: 01/4606 000 (centrala)M: [email protected]

Prof. dr. sc. Zoran CurićDekan pmf-a

· UNIVERSITAS STUDIORUM ZAGRABIENSIS · FACULTAS SCIENTIARUM NATURALIUM ET MATHEMATICARUM · 6‑pmf

Seizmološkaslužba

Botaničkivrt

SlužbaDekanata

Kemijskiodsjek

Geološkiodsjek

Geografskiodsjek

Geofizičkiodsjek

Fizičkiodsjek

Matematičkiodsjek

Biološkiodsjek

Ustroj pmf‑a


• ustrojavanje i izvođenje sveučilišnih studija matematike, fizike, kemije, biologije, geologije, geografije, geofizike i računarstva

• znanstveno-istraživačka djelatnost• izrada znanstvenih i stručnih projekata, tehničke dokumentacije, analiza, atesta i ekspertiza• stručni poslovi zaštite okoliša• stručna ekspertiza, standardizacija mjernih postupaka, mjerenja i kontrola kvalitete• knjižnična djelatnost za znanstvene i nastavne potrebe matematike, fizike, kemije, biologije,

geologije, geografije i geofizike• ustrojavanje i provođenje različitih oblika stalnog ili povremenog usavršavanja studenata od-

nosno polaznika• uzgoj laboratorijskih te držanje pokusnih i divljih životinja, biljaka i gljiva, biljnih i životinjskih

staničnih kultura ili kultura mikroorganizama• obavljanje pokusa nad životinjama u svrhu nastavnog i znanstveno-istraživačkog rada• organiziranje i održavanje znanstvenih i stručnih skupova• izdavačka i informatička djelatnost za potrebe nastavnoga, znanstvenoga ili stručnog rada• prodaja udžbenika i ostalih tiskanih materijala potrebnih za obavljanje djelatnosti Fakulteta• obavljanje vještačenja za odgovarajuće djelatnosti iz matematike, fizike, kemije, biologije, ge-

ologije, geografije, geofizike i računarstva• pružanje usluga trgovačkim društvima i drugim organizacijama kada to služi razvoju osnovne

djelatnosti i racionalnijem korištenju prostora i opreme• cjeloživotno obrazovanje iz matematike, fizike, kemije, biologije, geologije, geografije, geofi-

zike i računarstva• izvođenje stručnih studija i poduka iz matematike, fizike, kemije, biologije, geologije, geogra-

fije, geofizike i računarstva

djelatnosti pmf‑a


pmf kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu pruža visokokvalitetno i učinkovito sveučilišno obra-zovanje u području prirodoslovlja i matematike kroz sve tri razine sveučilišnih studija. Studijski programi pmf-a utemeljeni su na istraživanjima i najnovijim znanstvenim spoznajama, a izvo-đenje nastave uključuje značajnu komponentu inovativnosti i među-narodne suradnje. Među najveće vrijednosti pmf-a ubrajaju se kva-litetni i motivirani studenti koji će svojim znanjima i vještinama biti nositelji gospodarskoga i društvenog razvitka Republike Hrvatske.

Ukupan broj studija i upisanih studenata na pmf‑u u akad. god. 2013./2014.Razina studija Broj studija Broj studenataPreddiplomski sveučilišni studiji 9 1928Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji 8 829Diplomski sveučilišni studiji 18 1185Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studiji 8 768Poslijediplomski specijalistički studiji 1 24

Ukupan broj studenata koji su diplomirali ili doktorirali na sveučilišnim studijima pmf‑a u akad. god. 2013./2014.Preddiplomski sveučilišni studiji 425Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji 115Diplomski sveučilišni studiji 405Poslijediplomski sveučilišni studiji 106Poslijediplomski specijalistički studiji

• više od 4700 studenata• više od 200 nastavnika

Nastavna djelatnost pmf‑a


Znanstvena istraživanja na pmf-u odvijaju se unutar područja Prirodnih znanosti (polja: Mate-matika, Fizika, Geologija, Kemija, Biologija, Geofizika i Interdisciplinarne prirodne znanosti) te In-terdisciplinarnih područja znanosti (Geografija), a čine oko 20 % ukupne znanstvene produkcije Sveučilišta u Zagrebu. Istraživački profil pmf-a odražava se znanstve-nim publikacijama objavljenim u vodećim znanstvenim časopisima, suradnji s vodećim međunarodnim istraživačkim grupama i instituci-jama, znatnom broju nacionalnih i međunarodnih znanstvenih proje-kata i pripadnoj znanstvenoj infrastrukturi, knjižnom fondu i periodici. pmf je jedna od dvije institucije u Republici Hrvatskoj koja je nositelj znanstvenog projekta Eu-ropskog istraživačkog vijeća (ERC).

Znanstveni radovi djelatnika pmf‑a objavljeni u posljednjih 5 godina i znanstveni projektiZnanstveni radovi u časopisima koji su zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCI-Expanded i A&HCI) te Scopusu 2024

Ukupan broj aktivnih znanstvenih i razvojnih projekata koje je dodijelio MZOS 180Ukupan broj aktivnih znanstvenih i razvojnih projekata iz drugih nacionalnih izvora 42

Ukupan broj aktivnih znanstvenih i razvojnih projekata iz međunarodnih iz-vora 27

Znanstvena djelatnost pmf‑a

pmf – oko 20 % znanstve-ne produkcije Sveučilišta u Zagrebu

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

PMF

‑bro

j pub

likac

ija u

WoS

Godina

Sve publikacije, svi jezici Samo članci na engleskom


Visokostručni rad pmf‑a, transfer znanja i tehnologije

pmf je prepoznat i priznat kao institucija čiji znanstvenici svojom ekspertizom i stručnim stu-dijama pomažu u rješavanju raznovrsnih problema iz različitih aspekata društvenog života u Republici Hrvatskoj. Mnogobrojni stručni projekti u suradnji s javnim i državnim ustanovama te nizom gospodarskih subjekata započeti su i uspješno provedeni na pmf-u, a više projekata je trenutno u provedbi. Stručni rad djelatnika pmf-a služi razvoju i općem boljitku društva u cjelini i nužno ga je kontinuirano unapređivati.

Stručni radovi djelatnika pmf‑a objavljeni u posljednjih 5 godina i stručni projektiUkupan broj objavljenih stručnih radova 194Ukupan broj stručnih projekata 82


Međunarodna suradnja pmf‑a

Međunarodna suradnja na pmf-u odvija se u okviru međusveučilišne suradnje, zajedničkih me-đunarodnih bilateralnih i multilateralnih projekata (npr. FP7, COST, NATO) te izravnim kontakti-ma nastavnika s inozemnim sveučilištima i istraživačkim ustanovama u Europi i šire. Financira-nje suradnje najvećim dijelom ostvarivalo se kroz posebnu međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu ili putem istraživačkih projekata.

Ukupan broj boravaka u inozemstvu djelatnika pmf‑a za razdoblje 2009.–2014.Tip boravka 1–3 mjeseca 3–6 mjeseci >6 mjeseciZnanstveni 178 13 31Stručni 2Nastavni 4

Ukupan broj dolazaka inozemnih znanstvenika za razdoblje 2009.–2014.Tip boravka 1–3 mjeseca 3–6 mjeseci >6 mjeseciZnanstveni 18 1 7

Ukupan broj znanstvenih konferencija u organizaciji pmf‑a i broj djelatnika uključenih u organizaciju za razdoblje 2009.–2014.

Tip konferencija Broj djelatnika Broj konferencija

Međunarodne znanstvene konferencije u Hrvatskoj i ino-zemstvu 39 74


Popularizacija znanosti

Ljetna škola mladih fizičara održava se svake godine u organizaciji Hrvatskog fizikalnog društva, i ove godine je 30. po redu. Namijenjena je dodatnom obrazovanju talentiranih učenika srednje i osnovne škole, koji su za pohađanje odabrani temeljem postizanja najboljih rezultata na državnim natjecanjima iz fizike. Škola traje tjedan dana i na njoj se putem predavanja, koja drže uvaženi i aktivni znanstvenici sa naših (ponekad i stranih) sveučilišta i instituta, učenike nastoji upoznati s najnovijim istraživanjima u fizici.

Na Biološkom odsjeku organizira se već tradicionalno manifestacija Noć biologije. Jedna duga uzbudljiva noć koja je posjetiteljima na jednostavan i maštovit način kroz pokuse, prezentacije i igraonice prikazala znanstvene činjenice iz biologije te život u svim njego-vim oblicima i ljepoti. I tako od 30. ožujka 2012. godine kada vodstvo pmf-a prepoznaje ono najljepše u Noći biologije − veliki trud i zajedništvo nastavnika i studenata.

Geofizika uživo tradicionalna je jednodnevna manifestacija kada nastavnici i studenti Geofizičkog odsjeka na zanimljiv i pristupačan način uvode posjetitelje u svijet geo-fizike − svijet koji nas svakodnevno okružuje, svijet koji je ponekad opasan, ponekad prekrasan, a svakako svijet koji moramo izučiti da bismo ga mogli sačuvati. Osim za-nimljivih pokusa, radionica i predavanja, posjetitelji imaju priliku vidjeti i kako je sve počelo - prije više od 100 godina.

Botanički vrt Biološkog odsjeka pmf-a, spomenik parkovne arhitekture i sastavnica zaštićenog kul-turnog dobra Republike HrvatskeSpecifična djelatnost Botaničkog vrta, „muzeja na otvorenom“, razlikuje se od temeljne znanstveno-nastavne djelatnosti pmf-a: Vrt je jedini dio pmf-a stalno otvoren javnosti. Mnogobrojne manife-stacije, edukacijsko-popularizacijski sadržaji i publikacije namijenjeni su dodatnom, cjeloživotnom obrazovanju svih posjetitelja, a posebno učenika i studenata. Od pričanja priča iz biljnoga svijeta te Dječjeg povrtnjaka i cvjetnjaka za najmlađe, preko obilazaka Vrta uz stručnu pratnju, promotivnih i koncertnih događanja, do edukativnih izložbi, radionica i predavanja za one malo starije - Vrt tije-kom sezone obiđe do 100 000 posjetitelja. Primjerice, samo tijekom pet dana redovitog svibanjskog Tjedna botaničkih vrtova i arboretuma raznovrsnim događanjima organizirano prisustvuje oko 1200 predbilježenih posjetitelja, a interes je višestruk!

Dan otvorenih vrata Fizičkog odsjeka “Fizika danas” je jednodnevna popularno-znan-stvena manifestacija koja se organizira svakog proljeća na Fizičkom odsjeku. Preko niza popularnih predavanja, radionica, demonstracija intrigantnih fizikalnih fenomena i obi-laska istraživačkih laboratorija želimo uspostaviti bolji kontakt posjetioca s uzbudljivim svijetom fizike. Posjetitelji mogu doći organizirano ili pojedinačno, razgovarati s istra-živačima, saznati koja su područja najnovijih istraživanja i mnoštvo detalja za što inače nemaju priliku.

Fizika ekspres je projekt Studentske sekcije Hrvatskog fizikalnog društva započet 2005. koji promovira fiziku i prirode znanosti općenito među mladima u Hrvatskoj. Projekt provode studenti fizike koji žele svoj interes podijeliti s mlađima od sebe, srednjoškolci-ma i osnovnoškolcima iz cijele zemlje. Prilikom posjete školama prikazuju se zanimljivi eksperimenti, održavaju predavanja i potiče interaktivno sudjelovanje u znanstvenim aktivnostima. Posjete školama je moguće dogovoriti putem weba.


Predstava Čarolije u kemiji projekt je Kemijskog odsjeka koji se provodi jednom godišnje od 2007. godine. Na predstavama se izvode atraktivni kemijski pokusi, a cilj joj je po-pularizacija kemije među djecom predškolskog i mlađeg školskog uzrasta. Šesnaest do sada održanih predstava posjetilo je više od 3000 djece iz brojnih osnovnih škola i dječ-jih vrtića kako iz Zagreba tako i susjednih županija. Uz predstavu se redovito organizira-ju i radionice na kojima učenici imaju priliku sami izvoditi jednostavne kemijske pokuse.

Otvoreni dan Kemijskog odsjeka je tradicionalna jednodnevna popularnoznanstvena manifestacija koja se svakog proljeća od 2008. organizira na Kemijskom odsjeku. Uklju-čuje mnoštvo predavanja, edukativnih radionica te obilazak fascinantnog Svijeta kemije, a svrha mu je jednostavnim, zabavnim i veselim pristupom približiti kemiju svima koji nas posjete. 2014. godine je na Otvoreni dan Kemijskog odsjeka došlo oko četiri tisuće posjetitelja, većinom učenika osnovnih i srednjih škola.

Geološki odsjek (GO) organizira Geološko poslijepodne kao dio manifestacija “otvorenih vrata”. Tom prigodom održava se niz popularnih predavanja i radonica za širok spektar uzrasta, od vrtičke do studentske populacije, posjetiteljima se otvaraju zbirke i prikazu-ju fosili i minerali pod mikroskopom. GO organizira manifestaciju Sveučiliste za djecu u suorganizaciji s udrugom Tonkica Palonkoca frrr od 2012. g. Tom prigodom se organizi-raju geološke radionice za djecu nizih razreda osnovne skole.

Otvoreni dan Matematičkog odsjekaJednom godišnje na Matematičkom odsjeku se organizira Otvoreni dan. To je program namijenjen učenicima srednjih škola, posebno učenicima trećih i četvrtih razreda koji su zainteresirani za studij matematike. Na programu je predstavljanje programa studija i razgovor s profesorima, asistentima i studentima, tako da sudionici mogu saznati kako i zašto studirati matematiku na pmf-u u Zagrebu. Od ove godine u planu su i dodatne aktivnosti i radionice.

Dan otvorenih vrata Geografskog odsjeka je popularno-znanstvena manifestacija koje se na Geografskom odsjeku organizira jednom godišnje. Glavni cilj manifestacije je pribli-žiti građanstvu, a posebno učeničkoj populaciji, znanstveno-istraživački rad Geograf-skog odsjeka, ali i geografiju kao struku. Manifestacija obuhvaća zanimljiva predavanja o aktualnim temama iz geografije te različite radionice o npr. orijentaciji, korištenju ge-ografskih karata i upotrebi geografskih informacijskih sustava (GIS).

Primatijada je znanstveno-sportski susret studenata i djelatnika s područja prirodo-slovlja i matematike koji se bavi promicanjem tih znanosti, okupljanjem i poticanjem suradnje znanstvenika različitih prirodoslovno-matematičkih struka zbog podupiranja djelotvornoga znanstvenog i gospodarskog razvitka Hrvatske.


Izdavačka djelatnost pmf‑a

Osim u uređivanju časopisa u izdanju pmf-a, znanstvenici pmf-a članovi su uredništava većeg broja znanstvenih časopisa drugih izdavača, među kojima i 21 časopisa citiranog u bazi Web of Sci-ence. pmf u značajnoj mjeri pridonosi i izdavanju šest stručnih časopisa (jedan u elektroničkom obliku) i jednog strukovnog portala, prvenstveno namijenjenih popularizaciji prirodoslovlja i matematike kod osnovnoškolaca i srednjoškolaca, cjeloživotnom obrazovanju učitelja i nastavnika prirodoslovne grupe predmeta,

geografije, matematike i informatike/računarstva u osnovnim i srednjim školama te kao dodatni izvor znanja studentima. Strukovni portal i svih šest časopisa djeluju u okvirima strukovnih udru-ga Hrvatsko matematičko društvo, Hrvatsko fizikalno društvo, Hrvatsko geografsko društvo i Hrvatsko prirodoslovno društvo, čiji se rad većim dijelom odvija u prostorima pmf-a i/ili u čijem članstvu i upravnim tijelima dominiraju zaposlenici pmf-a. Stručni radovi objavljuju se na hrvatskom jeziku i podliježu recenzijskom postupku.


• Vrsno sveučilišno obrazovanje u području prirodoslovlja i matematike te razvoj inovativnih nastavnih programa i tehnika utemeljenih na istraživanjima i najnovijim znanstvenim spo-znajama.

• Cjeloživotno obrazovanje u području prirodoslovlja i matematike u skladu s Bolonjskim pro-cesom i Lisabonskom deklaracijom te u skladu s potrebama društva.

• Visokokvalitetna, međunarodno relevantna i kompetitivna temeljna znanstvena istraživanja u području prirodoslovlja i matematike uz promicanje novih inter- i multidisciplinarnih po-dručja istraživanja.

• Doprinos razvoju gospodarstva i društva u cjelini kroz primijenjena i razvojna znanstvena istraživanja unutar nacionalnog trokuta znanja ostvarenog suradnjom s poslovnim sekto-rom, posebice industrijom i financijskim institucijama.

• Prepoznavanje i poticanje izvrsnosti u svim segmentima djelatnosti te njegovanje akadem-ske slobode koju krasi osobna odgovornost.

• Promoviranje i popularizacija prirodoslovlja i matematike u svim segmentima društva radi uvažavanja i usmjeravanja mlađih generacija prema prirodnim znanostima.

• Doprinos rješavanju znanstvenih problema, popularizaciji znanosti te osvještavanju global-nih društvenih problema od strane studenata pmf-a.

• Promicanje etičkih načela i afirmativno-kritičkog načina promišljanja, prihvaćanje društvene odgovornosti te iniciranje i otvorenost prema društvenim promjenama.

Razvoj i promicanje prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu kroz sudjelovanje u me-đunarodno relevantnim i kompetitivnim temeljnim, primijenjenim i razvojnim istraživanjima. Izvo-đenje i unapređivanje inovativnih nastavnih programa temeljenih na istraživanjima. Doprinošenje znanosti i obrazovanju u Republici Hrvatskoj i svijetu cjelokupnom svojom djelatnošću.

Misija



• pmf je vodeća regionalna sveučilišna ustanova za znanstveno-nastavni i visokostručni rad u području prirodoslovlja i matematike te nositelj razvoja prirodoslovlja i matematike u Republici Hrvatskoj.

• Djelatnici pmf-a bave se međunarodno relevatnim i kompetitivnim temeljnim istraživanji-ma stvarajući osnovu za daljnji razvoj prirodoslovlja i matematike te pokretanje primijenje-nih i razvojnih istraživanja.

• Visoka kvaliteta studijskih programa, znanstvenoga i stručnog rada na pmf-u osigurana neprekidnim unapređenjem znanstvene i organizacijske infrastrukture.

• pmf je najvećem dijelom smješten u Sjevernom kampusu Sveučilišta u Zagrebu unutar ko-jega se razvija međusobna suradnja i sinergija sa drugim sastavnicama i javnim znanstve-nim institutima.

• Sveučilišni studijski programi pmf-a unutar Sveučilišta u Zagrebu utemeljeni na znanosti, inovativnosti i postignutom novom znanju pridonose društvenom i gospodarskom razvi-tku Republike Hrvatske.

• Studenti i djelatnici pmf-a čine akademsku zajednicu koju krase sloboda istraživanja i stva-ralaštva, uzajamno povjerenje i poštovanje te međusobna suradnja.

pmf je međunarodno prepoznatljiv i relevantan centar izvrsnosti za znanstveno-nastavni i visoko-stručni rad u području prirodoslovlja i matematike, a studenti i djelatnici pmf-a uključeni su kao ravnopravni sudionici u europski istraživački prostor.

Vizija


Botanički vrt pmf‑a


SWOT analiza

Prednosti (Strengths)

• Dugogodišnja tradicija i ugled pmf-a u sveučilišnom obrazovanju, znanstveno-istraživač-kom i visokostručnom radu iz područja prirodoslovlja i matematike.

• Znanstvena izvrsnost te međunarodna prepoznatljivost pojedinih istraživača, kompetitiv-nih istraživačkih grupa i rezultata njihovih istraživanja.

• Intelektualni potencijal velikog broja visoko kompetentnih i motiviranih djelatnika u znan-stveno-nastavnim i suradničkim zvanjima te povoljan omjer nastavnika i studenata.

• Umreženost na nacionalnoj i međunarodnoj razini uz znatan broj nacionalnih i međunarod-nih znanstvenih projekata te pripadnu znanstvenu infrastrukturu, knjižni fond i periodiku.

• Blizina drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu te javnih znanstvenih instituta što osigurava poticajno okruženje za znanstveno-nastavni i visokostručni rad.

• Dijalog i uvažavanje potreba pojedinih regija Republike Hrvatske (Osijek, Split, Dubrovnik i dr.) prema širenju prirodoslovlja, prvenstveno njihov razvoj u znanstvenim područjima kao i nastavnim aktivnostima.

• Uspostavljene snažne spone na lokalnoj i regionalnoj razini u suradnji s javnim institucijama (npr. Hrvatske vode, Nacionalni parkovi, IRB, IF i dr.) u području održivog razvoja i informa-tizacije.

• Aktivno uključivanje u svakodnevni život građana grada Zagreba i Republike Hrvatske (Seiz-mološka služba, Botanički vrt i sl.).

• Visoko motivirani, marljivi i savjesni studenti na svim razinama studija.


Slabosti (Weaknesses)

• Postojeća prostorna razdvojenost i neprimjeren prostorni smještaj dijela prirodoslovlja izra-zito otežavaju obavljanje znanstvene i nastavne djelatnosti te zadovoljavajuće administra-tivno poslovanje.

• Fragmentiranost resursa u konačnici dovodi do smanjene povezanost među strukama i znanstvenim područjima što uvelike otežava uvođenje zajedničkih standarda i kriterija, ne-gativno se odražava na indikatorske učinke (kvalitete), poticanje interdisciplinarnosti i uspo-stavljanje združenih istraživanja u prirodoslovlju.

• Nedostatak sinergije među odsjecima slabi mogućnost pokretanja inter- i multidisciplinar-nih istraživanja.

• Neusklađenost među odsjecima u pogledu studijskih programa koja dovodi do neracional-ne organizacije nastave.

• Nedovoljan broj znanstveno-nastavnih i asistentskih mjesta te poslijedoktoranada što uzro-kuje preopterećenost djelatnika nastavnim i administrativnim obvezama.

• Složeni ustroj često dovodi do multipliciranja procedura i dodatnih administrativnih zadu-ženja.

• Slaba povezanost s bivšim studentima.• Premalo strateških partnerskih odnosa s domaćim i međunarodnim znanstvenim instituci-

jama te gospodarstvom.• Slab interes kandidata za upis na studijske programe nastavničkih usmjerenja.

Mogućnosti (Opportunities)

• Osuvremenjivanje nastavnih i znanstvenih programa te uravnotežavanje postojećih upisnih kapaciteta u skladu sa suvremenim postignućima te potrebama društva.

• Usklađivanje s europskim sustavima u visokoj naobrazbi, internacionalizacija i povećanje konkurentnosti obrazovnih programa na međunarodnoj razini.

• Financiranje istraživačkih projekata i doktoranada sredstvima Hrvatske zaklade za znanost.• Financiranje istraživačkih projekata sredstvima iz europskih fondova te zajedničke prijave

projekata sa drugim hrvatskim ili inozemnim institucijama.• Unapređenje znanstvene infrastrukture kroz prijave projekata za europske strukturne fondove

te kroz zajedničke prijave projekata s industrijom (npr. Met4Pharm).• Povećanje dolazne i odlazne mobilnosti studenata i djelatnika na sveučilišnoj, državnoj i

međunarodnoj razini.• Uspostava funkcionalnih veza sa drugim dionicima obrazovnog sustava, gospodarstvom i

medijima.• Objedinjavanje istraživačkih kapaciteta iz prirodoslovlja, matematike i biomedicine u

području Sjevernog kampusa Sveučilišta u Zagrebu.

http://www.met4pharm.com/


Prijetnje (Threats)

• Prostorno neobjedinjavanje struka Biologije, Geologije i Geografije u okviru jedinstvene lo-kacije Horvatovac.

• Smanjeno financiranje iz državnog proračuna i nedostatna financijska sredstva iz neprora-čunskih izvora.

• Nedovoljan broj novih znanstveno-nastavnih i asistentskih mjesta te poslijedoktoranada. • Neodgovarajuća ulaganja iz državnog proračuna za održavanje postojeće infrastrukture.• Prolongiranje projekta izgradnje Sjevernog kampusa Sveučilišta u Zagrebu. • Nedorađenost zakonodavnog okvira za razvitak istraživačkog rada.• Odlazak kvalitetnih kadrova izvan Republike Hrvatske.• Gubitak interesa za studiranje prirodnih znanosti te neatraktivnost i loš društveni status na-

stavničkih zanimanja.



❶. Unapređenje kvalitete nastave i promoviranje značaja obrazovnog procesa.

Temeljni strateški ciljevi

❸. Unapređenje kvalitete visokostručnog rada, transfera znanja i tehnologije.

pmf će kontinuirano poboljšavati postojeće i razvijati nove inovativne sveučilišne studi-jske programe temeljene na najnovijim znanstvenim spoznajama te programe cjeloživotnog obrazovanja. Ti programi pružit će vrsno sveučilišno obrazovanje u području prirodoslovlja i matematike kao temelj budućeg razvoja znanosti i društva u cjelini.

pmf je prepoznat i priznat kao institucija čiji znanstvenici svojom ekspertizom i stručnim studi-jama pomažu u rješavanju raznovrsnih problema iz različitih aspekata društvenoga života u Re-publici Hrvatskoj. Mnogobrojni stručni projekti u suradnji s javnim i državnim ustanovama te ni-zom gospodarskih subjekata započeti su i uspješno provedeni na pmf-u. Stručni rad djelatnika pmf-a služi razvoju i općem boljitku društva u cjelini i nužno ga je kontinuirano unapređivati.

❷. Unapređenje kvalitete znanstvenih istraživanja.

pmf će podupirati izvrsnost u znanstvenim istraživanjima kao temelj za privlačenje sredstava iz kompetitivnih nacionalnih i međunarodnih izvora i ravnopravno uključivanje vlastitih djelatnika u europski istraživački prostor. pmf će pripremati i prijavljivati EU strukturne projekte radi una-pređenja i osuvremenjivanja eksperimentalne baze za kompetitivna znanstvena istraživanja.

❹. Unapređenje infrastrukture, organizacije i upravljanja te sustava samokontrole.

❺. Povećanje utjecaja na razvoj društva u cjelini te prihvaćanje društvene odgovornosti.

Unapređenje svih vrsta infrastrukture, posebice prostornih kapaciteta i znanstvene infrastruk-ture. Potrebno je i unapređenje organizacije i upravljanja te sustava samokontrole nužno za optimalno poslovanje i budući razvoj pmf-a. U tu svrhu potrebno je napraviti detaljnu analizu te optimizaciju organizacije i upravljanja fakultetom.

Dužnost pmf-a je sudjelovati u razvoju društva u Republici Hrvatskoj. To se može postići kroz kontinuiranu izvođenje i sudjelovanje u znanstveno-popularnim priredbama, samopromidžbu u službi većeg uvažavanja prirodoslovlja i matematike te sudjelovanje u sredstvima javnog in-formiranja na osobnoj i fakultetskoj razini.


Područja strateškog djelovanja i aktivnosti

❶. Unapređenje kvalitete nastave i promoviranje značaja obrazovnog procesa.

Usklađivanje postojećih i razvoj novih studijskih programa.

Usklađivanje i prilagodba nastavnih sadržaja na zavodskim, odsječkim te fakultetskoj razini.

�� ❶.①.

�� ❶.①.�1.

Unapređenje postojećih studijskih programa.�� ❶.①.�2.

Razvoj novih studijskih programa.�� ❶.①.�3.

Izrada Standarda zanimanja i Standarda kvalifikacija.�� ❶.①.�4.

Aktivnost Ključni pokazatelji Vremenski okvir Odgovorne osobe ili tijela

❶.①.�1.Izvješće* o provedenoj analizi studijskih programa na fakultetskoj razini s posebnim osvrtom na mogućnosti racionalizacije.

jednom godišnje/ kontinuirano

Prodekan za nastavu.†

Povjerenstvo za nastavu.

❶.①.�2.Izvješće o broju studijskih programa i predmeta s promijenjenim nastavnim sadržajima i/ili ishodima učenja.


Prodekan za nastavu.Povjerenstvo za osiguravanje kvalitete.

Izvješće o broju nastavnih aktivnosti u suradnji s gospodarstvom i javnim sektorom.



❶.①.�3. Izvješće o broju novih studijskih programa.jednom godišnje/

kontinuirano

Prodekan za nastavu.Povjerenstvo za nastavu.Povjerenstvo za osiguravanje kvalitete.

❶.①.�4.Dokumenti vezani uz Standarde zanimanja i Stan-darde kvalifikacija upućeni u evaluaciju nadležnim tijelima na nacionalnoj razini.

jednomFakultetsko vijećeProdekan za nastavu.Odsječka vijeća.

*Sva izvješća se podnose pismeno ili usmeno. †Pojmovi koji imaju rodni značaj na jednak način obuhvaćaju ženski i muški rod.


Unapređenje sustava osiguravanja kvalitete nastave te kontinuirano provođenje vanj-skog vrednovanja i samovrednovanja.

Praćenje uspješnosti studenata tijekom i nakon studija.

Provođenje studentskih anketa.

�� ❶.②.

�� ❶.②.�1.

�� ❶.②.�3.

Uspostavljanje Alumni pmf-a.�� ❶.②.�4.


❶.②.�1. Izvješće o uspješnosti studiranja.jednom godišnje/

kontinuirano

Prodekan za nastavu.Povjerenstvo za osiguravanje kvalitete.ISVU koordinatori.

❶.②.�2.Izvješće o praćenju stope zapošljavanja diplomiranih studenata.



❶.②.�3. Izrađen godišnji plan anketiranja.jednom godišnje/

kontinuirano

Prodekan za nastavu.Povjerenstvo za osiguravanje kvalitete.Stručne službe.

Godišnje izvješće o rezultatima studentskih anketa.jednom godišnje/

kontinuirano

Prodekan za nastavu.Povjerenstvo za osiguravanje kvalitete.Stručne službe.

❶.②.�4. Uspostavljanje Alumni pmf-a. jednomDekan.Fakultetski kolegij.Prodekan za nastavu.

Praćenje stope zapošljavanja diplomiranih studenata.�� ❶.②.�2.


Povećanje mobilnosti studenata i djelatnika pmf-a. Povećanje dostupnosti informacija studentima i djelatnicima pmf-a te studentima, nastavni-

cima i istraživačima iz inozemstva. Povećanje međunarodne razmjene studenata i djelatnika pmf-a te studenata, nastavnika i

istraživača iz inozemstva.

�� ❶.③.

�� ❶.③.�1.

�� ❶.③.�2.

Modifikacija upisnih kvota u skladu s okruženjem.

�� ❶.③.�3. Povećanje broja kolegija koji se izvode na engleskom jeziku te izrada i izvođenje studijskih pro-

grama koji se u cijelosti izvode na engleskome jeziku.�� ❶.③.�4.


❶.③.�1.Analiza dostupnosti informacija relevantnih za mobilnost studenata i djelatnika pmf-a.

2015./2016. Prodekan za međunarodnu suradnju.

Analiza dostupnosti informacija relevantnih za mobilnost studenata, nastavnika i istraživača iz inozemstva.

2015./2016. Prodekan za međunarodnu suradnju.

❶.③.�2.Izvješće o broju studenata i djelatnika pmf-a koji su sudjelovali u međunarodnoj razmjeni.


Prodekanica za nastavu.Prodekan za međunarodnu suradnju.

Izvješće o ukupnom broju studenata, nastavnika i istraživača iz inozemstva koji su sudjelovali u međunarod-noj razmjeni.


Prodekan za nastavu.Prodekan za međunarodnu suradnju.

Izvješće o broju predavanja inozemnih predavača.jednom godišnje/

kontinuiranoProdekan za nastavu.Prodekan za međunarodnu suradnju.

❶.③.�3.Izvješće o ukupnom broju kolegija koji se izvode na engleskom ili nekom drugom stranom jeziku.


Prodekan za nastavu.Prodekan za međunarodnu suradnju.

Izvješće o provedenom postupku vrednovanja studijskih programa koji se u cijelosti izvode na engleskom ili drugom stranom jeziku.



❶.③.�4. Analiza upisnih kvota u ovisnosti o vremenu.jednom godišnje/

kontinuiranoProdekan za nastavu.



❶.④.�1.Izvješće o ukupnom broju održanih tematskih radionica namijenjenih usavršavanju nastavnika osnovnih i srednjih škola.


Prodekan za nastavu.Povjerenstvo za metodiku nastave.Voditelj PriMaTeh-a.*

❶.④.�2.Izvješće o provedenom postupku vrednovanja novih programa cjeloživotnog obrazovanja



Izvješće o broju održanih programa cjeložitovnog obra-zovanja


Prodekan za nastavu.

❶.④.�3.Izvješće o održanim radionicama, ljetnim školama i pripremama za takmičenja


Prodekan za nastavu.Povjerenstvo za metodiku nastave.Voditelj PriMaTeh-a.

❶.④.�4.Izvješće o ukupnom broju i vrsti edukacijskih materijala napisanih za učenike osnovnih i srednjih škola.


Prodekan za nastavu.Povjerenstvo za metodiku nastave.Voditelj PriMaTeh-a.

❶.④.�5.Izvješće o prilozima u znanstveno-popularnim časopisima namijenjenim učenicima čiji su autori djelatnici pmf-a.


Prodekan za nastavu.Povjerenstvo za metodiku nastave.

Uspostavljanje održivog sustava cjeloživotnog učenja.

Provođenje stručnog usavršavanja nastavnika u osnovnim i srednjim školama.

Pružanje znanstvene i stručne podrške znanstveno-popularnim časopisima namijenjenih uče-nicima osnovnih i srednjih škola.

�� ❶.④.

�� ❶.④.�1.

�� ❶.④.�2.

Prepoznavanje nadarenih učenika u osnovnim i srednjim školama te njihovo uključivanje u na-predne radionice, ljetne škole i pripreme za međunarodna natjecanja.

Organiziranje tematskih radionica, tečajeva i e-kolegija za širu zajednicu (smart specijalizacija).

Izrada edukacijskih materijala za učenike osnovnih i srednjih škola.

�� ❶.④.�3.

�� ❶.④.�4.

�� ❶.④.�5.

*PriMaTeh − Centar za unapređenje obrazovanja iz područja prirodoslovlja, matematike i tehnike, ustrojstvena jedinica pmf-a.


Unapređenje nastavne infrastrukture.

Analiza i praćenje primjene e-učenja i uvođenja suvremenih tehnologija u nastavu na pmf-u.

�� ❶.⑤.

�� ❶.⑤.�1.

�� ❶.⑤.�2. Podrška za e-učenje studentima i nastavnicima pmf-a.


❶.⑤.�1.Izvješće o broju kolegija na kojima se provodi e-učenje u skladu s klasifikacijom Sveučilišta u Zagrebu


Prodekan za nastavu.Povjerenstvo za nastavu.

Izvješće o sredstvima utrošenima za uvođenje ICT-a u nastavu na pmf-u.


Prodekan za investicije i razvoj.

❶.⑤.�2.Uspostavljanje sustava normiranja rada nastavnika za izradu e-materijala.

jednomDekan.Fakultetski kolegij.Prodekan za nastavu.

Izvješće o broju održanih radionica posvećenih uvođenju ICT-a u nastavni proces za djelatnike pmf-a.


Prodekan za nastavu.Voditelj PriMaTeh-a.

❶.⑤.�3.Izvješće o ukupnom broju novih udžbenika, znanstvene i stručne literature.


Prodekan za nastavu.Voditelji knjižnica.

Izvješće o dostupnosti znanstvenih i stručnih časopisa.jednom godišnje/

kontinuiranoProdekan za znanost i doktorske studije.

Povećanje fonda udžbenika, znanstvene i stručne literature.�� ❶.⑤.�3.


❷. Unapređenje kvalitete znanstvenih istraživanja.

Povećanje broja znanstvenih projekata dobivenih na natječajima u Republici Hrvatskoj.�� ❷.①.�1.

Povećanje broja znanstvenih projekata dobivenih na europskim natječajima.�� ❷.①.�2.


❷.①.�1.Izvješće o prijavama znanstvenih projekata na natječajima u Republici Hrvatskoj kategorizirano prema temeljnim, primjenjenim i razvojnim istraživanjima.


Prodekan za znanost i doktorske studije.

❷.①.�2.Izvješće o prijavama znanstvenih projekata na europskim natječajima kategorizirano prema temeljnim, primje-njenim i razvojnim istraživanjima.



❷.①.�3.Izvješće o znanstvenim projektima u suradnji s industri-jom kategorizirano prema temeljnjim, primjenjenim i razvojnim istraživanjima.


Prodekan za znanost i doktorske studije.Odsječki pomoćnici pročelnika za znanost.

❷.①.�4. Izvješće o inovacijama i patentima.jednom godišnje/


Izvješće o prijavama na platforme otvorene inovacije (open innovation) u gospodarskim subjektima.



❷.①.�5.Izvješće o održanim pozvanim predavanjima inozemnih predavača.


Prodekan za znanost i doktorske studije.Prodekan za međunarodnu suradnju.

❷.①.�6.Izvješće o dostupnosti podataka objavljenih na web-stranicama i u godišnjim izvješćima pmf-a.



Unapređenje istraživačke i inovacijske djelatnosti.�� ❷.①.

Povećanje broja znanstvenih projekata u suradnji s industrijom.�� ❷.①.�3.

Podizanje inovacijskog potencijala i uspostava mehanizama transfera znanja prema gospo-darstvu.

�� ❷.①.�4.

Povećanje broja pozvanih predavanja inozemnih znanstvenika.�� ❷.①.�5.

Javno dostupan prikaz znanstvenih projekata zajedno s iznosima financiranja, konačnim rezul-tatima i analizom korisnosti za zajednicu.

�� ❷.①.�6.


Poboljšanje sustavne podrške prilikom prijave i provođenja projekata.�� ❷.②.

Optimizacija rada stručnih službi radi lakšeg administrativnog provođenja projekata.�� ❷.②.�1.

Uspostava financijskog sustava za potporu prijava i provođenja projekata.�� ❷.②.�2.

Zaduživanje većeg broja osoba za sustavnu podršku prilikom prijave i provođenja projekata.�� ❷.②.�3.


❷.②.�1. Provedena analiza rada stručnih službi. jednomDekanFakultetski kolegij.Fakultetsko vijeće.

Provedena reorganizacija rada stručnih službi. jednomDekanFakultetski kolegij.Fakultetsko vijeće.

❷.②.�2.Uspostava zajedničkog financijskog fonda za potporu prijavama i provođenje projekata.

jednomDekanFakultetski kolegij.Prodekan za financije.

Izvješće o ukupnim sredstvima uplaćenim u zajednički financijski fond.


DekanFakultetski kolegij.Prodekan za financije.

❷.②.�3. Ukupan broj osoba zaduženih za sustavnu podršku.jednom godišnje/

kontinuirano

DekanFakultetski kolegij.Prodekan za znanost i doktorske studije.


Poticanje i prepoznavanje izvrsnosti u znanstvenom radu.�� ❷.③.

�� ❷.③.�1.

�� ❷.③.�2.

�� ❷.③.�3.

�� ❷.③.�4.

Uspostava i dodjela priznanja za izvrsnost u znanstvenom radu znanstveno-nastavnih djelat-nika pmf-a.

Uspostava i dodjela priznanja za izvrsnost u znanstvenom radu doktoranada.

Uključivanje studenata u znanstveni rad tijekom studija.

Dodjela prizanja za izvrsnost u znanstvenom radu studenata.


❷.③.�1.Izvješće o dodijeljenim priznanjima za izvrsnost u znanst-venom radu znanstveno-nastavnih djelatnika pmf-a.



❷.③.�2.Izvješće o dodijeljenim priznanjima za izvrsnost u znanst-venom radu doktoranada.



❷.③.�3.Izvješće o studentima uključenim u znanstveni rad tijekom studija.



Izvješće o dodijeljenim priznanjima na natječajima za Rektorovu i Dekanovu nagradu.



❷.③.�4.Izvješće o dodijeljenim priznanjima za izvrsnost u znanst-venom radu studenata.




Poticanje stvaranja područnih, inter- i multidisciplinarnih kompetitivnih istraživačkih grupa.

�� ❷.④.

�� ❷.④.�1.

�� ❷.④.�2.

�� ❷.④.�3.

�� ❷.④.�5.

Poticanje kontinuirane suradnje djelatnika i znanstveno-istraživačkih skupina sa znanstvenici-ma iz najboljih domaćih i svjetskih sveučilišta te znanstvenih instituta.

Umrežavanje znanstveno-istraživačkih grupa pmf-a u regionalne i svjetske istraživačke centre. Uključivanje većeg broja znanstvenika s pmf-a u pripremu projekta Centar za napredne ma-

terijale i nanotehnologiju u suradnji s Institutom Ruđer Bošković i Institutom za fiziku za natje-čaj Europskog fonda za regionalni razvoj 2014.–2020.

Poticanje stvaranja inter- i multidisciplinarnih znanstveno-istraživačkih skupina za izvrsnost u inter- i multidisciplinarnim istraživanjima.


❷.④.�1.Izvješće o ostvarenim suradnjama djelatnika i znanstveno-istraživačkih skupina sa znanstvenicima iz domaćih i svjetskih sveučilišta te znanstvenih instituta.



❷.④.�2.Izvješće o broju regionalnih i svjetskih istraživačkih centara s kojima je ostvarena suradnja.



❷.④.�3.Izvješće o broju znanstvenika pmf-a uključenih u izradu studije izvodivosti.



❷.④.�4. Izvješće o izvrsnim područnim istraživačkim skupinama.jednom godišnje/

kontinuirano


❷.④.�5.Izvješće o broju inter- i multidisciplinarnih znanstveno-istraživačkih skupina za izvrsnost u inter- i multidisci-plinarnim istraživanjima.



�� ❷.④.�4. Poticanje stvaranja izvrsnih područnih istraživačkih skupina.


Unapređenje doktorskih studija pmf-a.�� ❷.⑤.

Unapređenje postojećih i razvoj novih studijskih programa na doktorskim studijima.�� ❷.⑤.�1.

Poticanje ostvarivanja dvojnih doktorata i združenih doktorskih programa sa drugim domaćim i inozemnim visokoškolskim ustanovama.

�� ❷.⑤.�2.

Poticanje mobilnosti doktoranada i nastavnika doktorskih studija.�� ❷.⑤.�3.

Poticanje ostvarivanja doktorata u suradnji s gospodarskim i javnim sektorom.�� ❷.⑤.�5.

Unapređenje postojećih i osnivanje novih specijalističkih poslijediplomskih studija.�� ❷.⑤.�6.

Poticanje mobilnosti inozemnih nastavnika i znanstvenika u svrhu održavanja predavanja na doktorskim studijima.

�� ❷.⑤.�4.


❷.⑤.�1.Izvješće o broju izmijenjenih predmeta na doktorskim studijima pmf-a.


Prodekan za znanost i doktorske studije.Voditelji doktorskih studija.

Izvješće o broju izmijenjenih studijskih programa na doktorskim studijima pmf-a.



Izvješće o broju novih studijskih programa na doktorskim studijima pmf-a.



❷.⑤.�2.Izvješće o broju novih združenih doktorskih programa na doktorskim studijima pmf-a.



❷.⑤.�3.Izvješće o broju studenata i nastavnika doktorskih studija pmf-a koji su sudjelovali u međunarodnoj razmjeni.



❷.⑤.�4.Izvješće o broju inozemnih nastavnika i znanstvenika koji su sudjelovali u međunarodnoj razmjeni.



❷.⑤.�5.Izvješće o broju doktorata ostvarenih u suradnji s gospo-darskim i javnim sektorom.



❷.⑤.�6.Izvješće o broju promijenjenih specijalističkih poslijedip-lomskih studija.



Izvješće o novim specijalističkim poslijediplomskim studijima.




❸. Unapređenje kvalitete visokostručnog rada, transfera znanja i tehnologije.

�� ❸.①.

�� ❸.①.�1.

�� ❸.①.�2.

�� ❸.①.�3.

Unapređenje stručne djelatnosti.

Povećanje broja stručnih projekata.

Poticanje zaštite intelektualnog vlasništva te autorskih i srodnih prava.

Pomoć pri osnivanju spin-off tvrtki.


❸.①.�1. Izvješće o broju stručnih projekata.jednom godišnje/


❸.①.�2.Izvješće o zaštiti intelektualnog vlasništva te autorskih i srodnih prava.



❸.①.�3. Izvješće o osnivanju spin-off tvrtki. jednomStručne službe.Prodekan za znanost i doktorske studije.

❸.①.�4.Izvješće o dodijeljenim priznanjima za izvrsnost u stručnom radu znanstveno-nastavnih djelatnika pmf-a.



�� ❸.①.�4. Uspostava i dodjela priznanja za izvrsnost u stručnom radu znanstveno-nastavnih djelatnika pmf-a.


❹. Unapređenje infrastrukture, organizacije i upravljanja te sustava samokontrole.

�� ❹.①.

�� ❹.①.�1.

�� ❹.①.�2.


❹.①.�1.Izvješće o imovinsko-pravnim poslovima povezanim uz izgradnju zgrade BGG.

jednom godišnje Prodekan za investicije i razvoj.

❹.①.�2.Izvješće o imovinsko-pravnim poslovima povezanim uz nadogradnju i dogradnju zgrada Fizike i Geofizike.


❹.①.�3. Izvješće o pripremi lokacijske dozvole za C2AMN. jednom godišnje Prodekan za investicije i razvoj.

❹.①.�4.Izvješće o pripremi dokumentacije za prijavu projekta Sjevernog kampusa.


�� ❹.①.�3.

Izgradnja i poboljšanje prostorne infrastrukture u sklopu projekta Sjevernog kampusa. Rješavanje imovinsko-pravnih poslova za izgradnju zgrade kompleksa Biološkog, Geografskog

i Geološkog odsjeka (BGG).

Rješavanje imovinsko-pravnih poslova za nadogradnju i dogradnju zgrade Fizike i Geofizike.

Aktivna suradnja sa Sveučilištem u Zagrebu u pripremi lokacijske dozvole za Centar za napred-ne materijale i nanotehnologiju (C2AMN)

�� ❹.①.�4. Priprema dokumentacije za prijavu projekta Sjevernog kampusa u dijelu koji se odnosi na pmf.

�� ❹.②.

�� ❹.②.�1.

�� ❹.②.�2.


❹.②.�1.Izvješće o suradnji na studiji izvodivosti za prijavu projekta C2AMN.

jednom godišnje Prodekan za znanost i doktorske studije.

❹.②.�2.

Izvješće o prijavi projekata opremanja znanstvenih laboratorija pmf-a na natječaje za infrastruk-turne projekte za Europski fond za regionalni razvoj 2014.–2020.


❹.②.�3.

Izvješće o povezivanju s poslovnim sektorom radi prijave projekata industrijskog istraživanja i eksperi-mentalnog razvoja kao temelja za razvoj hrvatskog gospodarstva u sklopu Operativnog programa Re-gionalna konkurentnost 2014.–2020. iz Europskoga fonda za regionalni razvoj (EFRR).


�� ❹.②.�3.

Unapređenje i osuvremenjivanje znanstvene infrastrukture. Aktivna suradnja na studiji izvodivosti za prijavu projekta C2AMN na natječaj za strukturne fon-

dove (partneri Sveučilište u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković, Institut za fiziku). Priprema projekata opremanja znanstvenih laboratorija pmf-a za prijavu na natječaje za in-

frastrukturne projekte za Europski fond za regionalni razvoj 2014.–2020. Povezivanje s poslovnim sektorom radi prijave projekata industrijskog istraživanja i eksperimen-

talnog razvoja kao temelja za razvoj hrvatskog gospodarstva u sklopu Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2014.–2020. iz Europskoga fonda za regionalni razvoj (EFRR).


�� ❹.③.

�� ❹.③.�1.

�� ❹.③.�2.


❹.③.�1.Izrađena detaljna analiza organizacijske i upravljačke strukture.

2015./2016.Dekan.Fakultetski kolegij.Stručne službe.

❹.③.�2.Izrađen plan preustroja organizacijske i upravljačke strukture.

2015./2016.Dekan.Fakultetski kolegij.Stručne službe.

❹.③.�3. Izvješće o poboljšanju usklađenosti djelatnosti.jednom godišnje/

kontinuirano

Dekan.Fakultetski kolegij.Stručne službe.

Izvješće o poboljšanju učinkovitosti.jednom godišnje/

kontinuirano


Izvješće o jačanju sustava protoka informacija.jednom godišnje/

kontinuirano


�� ❹.③.�3.

Analiza i optimizacija organizacije i upravljanja fakultetom.

Detaljna analiza organizacijske i upravljačke strukture.

Izrada plana preustroja organizacijske i upravljačke strukture i drugih pravnih aktova.

Poboljšanje usklađenosti djelatnosti, učinkovitosti i jačanje sustava protoka informacija.

�� ❹.④.

�� ❹.④.�1.

�� ❹.④.�2.


❹.④.�1. Izvješće o sredstvima utrošenih za informatizaciju.jednom godišnje/

kontinuiranoProdekan za financije.

Izvješće o dostupnosti informacija putem web-stranica.


Prodekan za međunarodnu suradnju.

❹.④.�2.Izvješće o izradi i održavanju web-stranica na stranim jezicima.


Prodekan za međunarodnu suradnju.

Poboljšanje informatičke infrastrukture.

Bolja informatizacija poslovanja i usmjerenost prema web-stranicama.

Izrada i održavanje web-stranica na stranim jezicima.


�� ❹.⑤.

�� ❹.⑤.�1.

�� ❹.⑤.�2.

Poboljšanje sustava samokontrole.

Dorada postojećih pravilnika.

Unutarnje i vanjsko vrednovanje.


❹.⑤.�1.Godišnji plan normativnih aktivnosti s procjenom učinka.



❹.⑤.�2. Izvješće o unutarnjem vrednovanju.jednom godišnje/

kontinuirano

Dekan.Fakultetski kolegij.Povjerenstvo za osiguravanje kvalitete.

Provedena analiza izvješća o vanjskom vrednovanju.jednom godišnje/

kontinuirano

Dekan.Fakultetski kolegij.Povjerenstvo za osiguravanje kvalitete.


❺. Povećanje utjecaja na razvoj društva u cjelini te prihvaćanje društvene odgovornosti.

�� ❺.①.

�� ❺.①.�1.

�� ❺.①.�2.


❺.①.�1. Izvješće o organiziranim priredbama.jednom godišnje/

kontinuirano

Prodekan za nastavu.Prodekan za znanost i doktorske studije.Voditelj PriMaTeh-a.

❺.①.�2.Izvješće o sudjelovanju u drugim znanstveno-popu-larnim priredbama.


Prodekan za nastavu.Prodekan za znanost i doktorske studije.Voditelj PriMaTeh-a.

❺.①.�3. Izvješće o podrškama strukovnim društvima.jednom godišnje/

kontinuiranoProdekan za nastavu.Prodekan za znanost i doktorske studije.

❺.①.�4.Izvješće o podrškama znanstveno-popularnim časopisima.



❺.①.�5. Izvješće o podrškama studentskim udrugama.jednom godišnje/

kontinuiranoProdekan za nastavu.Prodekan za znanost i doktorske studije.

�� ❺.①.�3.

Kontinuirano izvođenje i sudjelovanje u znanstveno-popularnim priredbama.

Organizacija priredbi: Otvoreni dan, Noć biologije, Čarolije u kemiji i sl.

Sudjelovanje u drugim znanstveno-popularnim priredbama (Festival znanosti i sl.).

Podrška strukovnim društvima.

�� ❺.①.�4. Podrška znanstveno-popularnim časopisima.

�� ❺.①.�5. Podrška studentskim udrugama.

�� ❺.②.

�� ❺.②.�1.

�� ❺.②.�2.

�� ❺.②.�3.

Poboljšanje samopromidžbe i vizualnog identiteta.

Izrada raznih promidžbenih materijala.

Redizajn vizualnog identiteta pmf-a.

Izrada internetskih stranica pmf-a i kontinuirana prisutnost (Wikipedia, Facebook, Twiter, itd.)


❺.②.�1. Izvješće o izrađenim promidžbenim materijalima.jednom godišnje/

kontinuiranoDekan.Fakultetski kolegij.

❺.②.�2. Izvješće provedenom redizajnu vizualnog identiteta.jednom godišnje/

kontinuiranoDekan.Fakultetski kolegij.

❺.②.�3.Izvješće o izradi internetskih stranica i kontinuiranoj prisutnosti.


Dekan.Fakultetski kolegij.


�� ❺.③.

�� ❺.③.�1.

�� ❺.③.�2.

Osigurati prisutnost u sredstvima javnog informiranja. Osiguravanje prisutnosti medija na važnim događajima i znanstveno-popularnim javnim druš-

tvenim manifestacijama. Kontinuirano slanje izvještaja o važnim događajima i znanstveno-popularnim javnim društve-

nim manifestacijama medijima.


❺.③.�1.Izvješće o prisutnosti medija na važnim događaji-ma i znanstveno-popularnim javnim društvenim manifestacijama.



❺.③.�2.Analiza medijskog izvještavanja o važnim događa-jima i znanstveno-popularnim javnim društvenim manifestacijama.



�� ❺.④.

�� ❺.④.�1.

�� ❺.④.�2.

Podržavanje i poticanje izdavačke djelatnosti.

Rad u međunarodnim institucijama i strukovnim društvima.

Podupiranje izlaženja međunarodnih i domaćih znanstvenih časopisa.


❺.③.�1.Izvješće o djelatnicima koji su uključeni u rad u među-narodnim institucijama i strukovnim društvima.



❺.③.�2.Izvješće o djelatnicima koji su uključeni u rad redakci-ja domaćih znanstvenih časopisa.


Prodekan za znanost i doktorske studije.Povjerenstvo za izdavačku djelatnost.

Izvješće o djelatnicima koji su uključeni u rad redakci-ja međunarodnih znanstvenih časopisa.


Prodekan za znanost i doktorske studije.Povjerenstvo za izdavačku djelatnost.


Biološki odsjek

Programi znanstvenih istraživanja

Botanički zavodZnanstveno-istraživačke skupine unutar Botaničkog zavoda istražuju alge i biljke iz različitih as-pekata: molekularnih i genetičkih, kemijskih i biokemijskih, fizioloških i patofizioloških, filoge-netskih i evolucijskih, geobotaničkih i ekoloških. Istraživanja koja se kreću od analiza rasprostra-njenosti, staništa i ekoloških uvjeta u kojima žive alge i biljke, preko istraživanja bioaktivnih tvari u biljkama s mogućom primjenom u fitoterapiji pa do analiza genetičke raznolikosti populacija i vrsta provode se u laboratoriju ali i na terenu. Iznenađujuće velik broj različitih, naročito en-demičnih, biljaka na tako malom području kao što je Hrvatska, neminovno je utjecao na smjer istraživanja naših botaničara. Poznavanje građe i funkcije algi i biljaka te uvjeta i načina života bitno je za razumijevanje temeljnih životnih procesa, proizvodnju hrane, proizvodnju lijekova koji se dobivaju od biljaka, prevenciju i zaštitu od biljnih alergena, unapređenje turističke po-nude pojedinih područja. Prema postignutim rezultatima znanstvenici Botaničkog zavoda pro-filirali su se u vodeće hrvatske botaničare, prepoznatljive i na međunarodnoj znanstvenoj sceni. Unutar svjetskog popisa herbarijskih zbirki (INDEKS HERBARIORUM) službeno su registrirane i dvije herbarijske zbirke Biološkog odsjeka PMF-a: „Herbarium Croaticum“ i Herbarij „Ivo i Marija Horvat“.Ciljevi:• podizanje svijesti o značaju biljaka i njihove bioraznolikosti za održanje života na Zemlji• uvid u sadašnje stanje, ugroženost i potencijalne probleme u očuvanju bioraznolikosti• predlaganje mjera gospodarenja i zaštite pojedinih vrsta i specifičnih botanički važnih po-

dručja za kvalitetan život na Zemlji• rezultatima istraživanja utjecati na proizvodnju hrane, proizvodnju lijekova koji se dobivaju

od biljaka, prevenciju i zaštitu od biljnih alergena, unapređenje turističke ponude pojedi-nih područja

• očuvanje i unapređenje hrvatske kulturne baštine kao i edukacija iz područja poznavanja biljaka kroz održavanje i rad na herbarskim zbirkama


Biološki odsjek

Zavod za animalnu fiziologijuU Zavodu za animalnu fiziologiju rade se istraživanja sprječavanja rasta tumora i metastaza in-hibicijom angiogeneze, iznalaženjem poveznica aktivacije VEGF-a, polarizacije makrofaga, ok-sidacijskog stresa i angiogeneze. Istražit će se kako razine oksidacijskog stresa utječu na razinu oštećenja DNA stanica tumora i limfocita. Nastavit će se istraživanja ključnih molekularnih me-hanizama protuupalne, protuoksidativne, fitoestrogenske i regenerativne učinkovitosti bioak-tivnih sastavnica (polifenola) biljaka i pčelinjih proizvoda u dijabetesu, osteoporozi, upalniim bolestima kože i crijeva te modulaciji aktivnosti crijevne mikroflore i njenog značaja u procesu detoksifikacije karcinogenih i toksičnih tvari.

U području neurofiziologije istraživat će se posljedice perinatalne izloženosti promijenjenim koncentracijama serotonina, na animalnom modelu perinatalno tretiranom inhibitorom raz-gradnje serotonina (tranilcipromin) i u ljudskoj populaciji (osobe s poremećajem iz autističnog spektra). Imunohistokemijskim metodama ispitat će se posljedice promijenjene serotoninske homeostaze u središnjem odjeljku na organizaciju somatosenzoričke kore mozga štakora, a u perifernom odjeljku na građu koštane srži, bubrega i jetre. U ljudi će se, mjerenjem koštanih i krvnih parametara, istražiti utjecaj promijenjene homeostaze perifernog serotonina na metabo-lizam glukoze, lipida i kostiju.

U području endokrinologije i reprodukcije istraživati će se utjecaj različitih postupaka in vitro manipulacije reproduktivnim stanica na oksidativni stres i stabilnost genoma.

U području fiziologije prehrane i metabolizma istraživati će se učinci intracelularnog nago-milavanja kolesterola na oksidativni stres stanica i organa. Provodit će se toksikološka in vivo i in vitro istraživanja sigurnosti različitih bioaktivnih tvari i rezidua prisutnih u hrani.

U sklopu ekofizioloških istraživanja nastaviti će se istraživanje populacija divljih vrsta sisava-ca u Hrvatskoj (vuk, čagalj, divlja svinja, jelen, vidra, dupini) upotrebom neutralnih i adaptivnih genetičkih biljega. Provesti će se i ekofiziološka bihevioralno kognitivna istraživanja ponašanja životinja koja omogućuju preživljavanje u okolišu na modelu Dinarskog voluhara, endemskog glodavca zapadnog Balkana. Dodatno u području ponašanja životinja Istraživati će se mehaniz-mi djelovanja apliciranih tvari na promjene u kogniciji i ponašanju laboratorijskog miša i štakora.


Biološki odsjek

Zavod za mikrobiologijuU Zavodu za mikrobiologiju nastavit će znanstvena istraživanja na bakterijama, virusima, subvi-rusnim agensima i gljivama. Glavne planirane teme istraživanja bit će:

1. Raznolikost i interakcije kestena, patogene gljive koja izaziva rak kestena i virusa koji inficira gljivu: učinak na oporavak kestena.

2. Epidemiologija klinički značajnih bakterija Acinetobacter baumannii.3. Molekularna epidemiologija, raznolikost i genotipizacija fitoplazmi (rod ‘Candidatus Phyto-

plasma’) gospodarski važnih biljnih vrsta u Hrvatskoj4. Komparativna i funkcionalna genomika fitoplazmi: plastičnost genoma, interakcije s doma-

ćinom i mehanizmi/strategije patogenosti 5. Genetička struktura, molekularna raznolikost i evolucija biljnih virusa s jednolančanim i

dvolančanim RNA-genomima.6. Molekularna raznolikost i epidemiologija virusa iz okoliša.7. Molekularna raznolikost i populacijske strukture viroida.8. Primjena monolitne kromatografije u istraživanju virusa i virusnih nukleinskih kiselina.


Biološki odsjek

Zavod za molekularnu biologijuZavod za molekularnu biologiju obuhvaća nekoliko znanstveno-istraživačkih grupa različitih tema istraživanja. Istraživački interes Grupe za biologiju stresa je utjecaj abiotičkog stresa na biljke te razumijevanje mehanizama biljnog odgovora na stres na staničnoj, kromosomskoj, genskoj i proteinskoj razini. Najstarija grupa na Zavodu bavi se organizacijom i evolucijom bilj-nog genoma na citogenetičkoj i molekularnoj razini. Cilj ove grupe u budućim istraživanjima je primjena kromosomskih biljega u filogenetskim istraživanjima, kao i organizacija i evolucija ponavljajućih sekvenci DNA, te njihova uloga u specijaciji. Grupa koja se bavi mehanizmima biljnog razvitka istražuje spolnu i nespolnu reprodukciju biljaka na modelima Arabidopsis tha-liana i Vitis vinifera. Buduća istraživanja su usmjerena ka razrješavanju mehanizama i regulacije reproduktivnih kapaciteta jajne stanice i somatskih stanica uz korištenje metoda RNA sekven-ciranja, reverzne genetike, te metode za dokazivanje proteinskih interakcija. Također, plan je primijeniti potencijal somatske embriogeneze u dobivanju novih agronomski poželjnih svojsta-va bez primjene tehnika genetičkog injženjerstva. Grupa za biomedicinska istraživanja bavi se istraživanjem matičnih stanica te njihovoj primjeni u regenerativnoj ortopediji, regulacijom transkripcije u animalnim stanicama te istraživanjima komunikacijskih mreža tumorskih stani-ca i mikrookoliša. Cilj budućih istraživanja je regulacija sustava plazminogenske aktivacije koji upravljaja remodeliranjem tkiva te analiza biopatologije hematoloških neoplazimi multidiscipli-narnim pristupom. Bioinformatička grupa se bavi metagenomikom u sistemskoj biologiji kori-steći računalne alate. Cilj istraživanja je rasvjetliti procese koji se odvijaju u živim bićima na razini cjelokupnih bioloških sustava. Epigenetička grupa se bavi regulacijom glikozilacije proteina u normalnom fiziološkom stanju te u kompleksnim bolestima u ljudi. Cilj je rasvjetliti kako vari-jabilnost glikozilacije, proteina postignuta epigenetičkom regulacijom, sudjeluje u podložnosti i različitom tijeku bolesti u populaciji ljudi. U tu svrhu koriste moderne metode bisulfitnog se-kvenciranja i kromatinske imunoprecipitacije. Također, cilj je otkriti funkcionalnu važnost GWAS hitova u IgG glikozilaciji koristeći najmodernije metode genetičkog i epigenetičkog inježenjer-stva kao što su TALEN/CRISPR tehnologija.


Biološki odsjek

Zoologijski zavodZoologijski zavod bavi se istraživanjima raznolikosti, rasprostranjenosti, ekologije, taksonomi-je, ekotoksikologije, reproduktivne biologije, filogenije, evolucije i biogeografskim značajkama svih segmenata faune Hrvatske, te procesima koji dovode do takovih značajki faune. Takva dje-latnost Zavoda koja ima elemente i stručnog i znanstvenog rada provodi se samostalnim aktiv-nostima djelatnika Zavoda, ali i u suradnji sa srodnim institucijama u Hrvatskoj i izvan nje. Tri su bitna pravca u kojima će se istraživanja razvijati u idućem razdoblju:

1. Ekotoksikološka istraživanja usmjerena na proučavanje posljedica djelovanja onečišćenja na organizme koji žive u takvom okolišu te razvoj specifičnih bioloških metoda za što brže i točnije utvrđivanje takvog negativnog antropogenog djelovanja. Također se provode i laboratorijska istraživanja učinka pojedinih onečišćivala na tijek diferencijacije stanica i (ul-tra)strukturu stanica u određenih vodenih organizama.

2. Filogenetska i filogeografska istraživanja, biološko-ekoloških aspekata (u prvom redu utje-caj klimatskih i ekoloških promjena u okolišu) na današnju rasprostranjenost, taksonomiju i filogeniju člankonožaca (kukaca, rakova) i riba, virnjaka, slatkovodnih žarnjaka i njihovih endosimbionata, te istraživanje evolucijskih aspekata simbioze u nekih žarnjaka.

3. Ekološka istraživanja, od kojih treba spomenuti sinekološke studije vodenih zajednica ben-tosa (slatkih voda i mora), planktona i nektona, te obilježja različitih vodenih biotopa. Primi-jenjena istraživanja u okviru Nacionalnog programa praćenja vodenih ekosustava kao inici-jalna strategija u kontekstu Okvirne direktive o vodama EU. Bioindikacija, izrada protokola praćenja stanja, odabir skupina organizama za kategorizaciju vodenih staništa. Posebno područje čine faunistička istraživanja, inventarizacija i invazivne vrste.


Fizički odsjek

Zavod za eksperimentalnu fizikuEksperimentalna istraživanja u fizici kondenzirane materije uključuju sintezu i ispitivanja struk-ture, mikroskopskih i makroskopskih svojstava širokog spektra modernih materijala. Istražuju se anorganski i organski materijali, niskodimenzionalni vodiči, oksidne heterostrukture, topološki izolatori, materijali koji pokazuju kolektivne pojave kao što su supravodljivost i kvantni magne-tizam, magnetske nanočestice, jednomolekulski magneti, kompleksni spojevi s magnetskim ionima, organski magnetski materijali, multiferoici, slitine, složene magnetske strukture, ionski vodiči, feromagnetski grafit, meka tvar, metalni klasterski spojevi i drugi materijali od važnosti za temeljnu i primijenjenu fiziku. Za ova istraživanja koriste se raznolike vrste eksperimental-nih metoda za određivanje mikrostrukture (rendgenska difrakcija, elektronska mikroskopija), lokalnih svojstava (nuklearna magnetska i kvadrupolna rezonancija), te makroskopskih svoj-stava (magnetska i električna svojstva, magnetotransport, termoelektrična i termodinamička svojstva, visokofrekventni transport) u širokom rasponu vanjskih uvjeta (uključujući i ekstremne uvjete kao što su vrlo niske i visoke temperature te jaka magnetska polja). Metode za određiva-nje makroskopskih svojstava obuhvaćaju mjerenja statičke magnetizacije, izmjenične suscepti-bilnosti, otpora, magnetootpora, Hallovog efekta, termo snage, Nernstovog efekta, mikrovalne vodljivosti, nelinearne radiofrekventne vodljivosti, magnetskih svojstava u električnom polju.

Eksperimentalna istraživanja u atomskoj i molekulskoj fizici usmjerena su na proučavanje atomskih i molekulskih procesa u visokotlačnim izbojima u parama metala i u visokofrekventnim izbojima u plemenitim plinovima, korištenjem klasičnih i laserskih spektroskopskih metoda.

Istraživanja u okviru eksperimentalne nuklearne fizike obuhvaćaju proučavanja strukture i svojstava jezgara i hadrona, nuklearnih reakcija od astrofizičkog i tehnološkog značaja, te nu-klearnih i čestičnih procese od interesa za fundamentalna pitanja kvantne mehanike i standar-dnog modela. Istraživanja se vrše u laboratorijima u zemlji kao i na specijaliziranim europskim i svjetskim akceleratorskim središtima. Bitna komponenta je i primjena nuklearnih metoda u istraživanju materijala, okoliša i medicini.

Istraživanja u eksperimentalnoj fizici elementarnih čestica na visokim energijama fokusirana su na istraživanja kvarkovsko gluonske plazme na RHIC i LHC sudarivačima kao i spinske struk-ture nukleona na RHIC sudarivaču.

Astrofizička su istraživanja usmjerena sljedećim temama: (a) struktura, razvoj i interakcija zvi-jezda, (b) nastanak i razvoj galaksija, i (c) svojstva međuzvjezdane tvari.

Edukacijska istraživanja u fizici uključuju istraživanja učeničkog i studentskog razumijevanja temeljnih fizikalnih pojmova, istraživanja u području edukacijske neuroznanosti, te razvoj i te-stiranje novih nastavnih strategija i materijala za nastavu fizike.

Neurobiofizička istraživanja koriste neurodinamičke metode za funkcionalno oslikavanje mozga za proučavanje osjetnih i kognitivnih procesa, više-osjetnog integriranja te kortikalne plastičnosti u bazičnim i translacijskim studijama.


Fizički odsjek

Zavod za teorijsku fiziku čestica i poljaGravitacija i crne rupeOpćenito istraživanje efekata koji narušavaju paritet u gravitaciji proučavajući holografiju, ano-malije, entropiju, crne rupe. Fokus će biti na prirodnim kandidatima za gravitacijske interakcije koje narušavaju paritet - Chern Simonsove članove, kako čiste gravitacijske tako miješane baž-darno gravitacijske, koristeći modele s dodatnim dimenzijama (npr. modele inspirirane teorijom struna). Očekivani rezultat je bitan pomak u razumijevanju posljedica gravitacijskih interakcija koje narušavaju paritet, ne samo vezano uz CP narušenje, nego i za druge efekte, npr. korekcije u entropiji crnih rupa.

Također, istraživanje općenitih svojstava klasičnog skalarnog i elektromagnetskog polja u zakrivljenom prostor-vremenu: pitanje nasljeđivanja simetrija te interakcije ovih polja s crnim rupama.

Fenomenologija elementarnih čestica i poljaCilj ovih istraživanja je proučavanje fundamentalne jake sile, opisane teorijom kvantne kromo-dinamike (QCD), te fizikalnih procesa na ubrzivačima hadrona, uključujući moguću elektroslabu produkciju dosad još neviđenih čestica na velikom hadronskom sudarivaču (LHC). Pritom, istra-živat ćemo modele nove fizike u kojima su takve nove čestice uvedene u nastojanju da se obja-sne male mase neutrina te primjećena količina tamne tvari u svemiru. Da bi ostvarili ove ciljeve, proučavat ćemo specifične hadronske procese, kako u režimu velikih energija gdje je jaka sila dovoljno slaba za pristup računom smetnje, tako i u režimu u kojem se ističu neperturbativne značajke QCD-a, poput zatočenja i kiralne simetrije. Žarište će biti na procesima koji se mjere na nizu eksperimentalnih postrojenja što omogućuje blizak kontakt sa stvarnošču i neposrednu provjeru naših rezultata i ideja.


Fizički odsjek

Zavod za teorijsku fiziku kondenzirane tvariPovijest fizikeGlavni predmet istraživanja bit će hrvatska prirodoslovno-matematička zajednica, napose za-jednica fizičara, u razdoblju 1875. - 1950. Cilj je rasvijetliti opseg, ustroj i dinamiku te zajednice, a nadasve posljedice uspostave domaćega studija prirodoslovlja i matematike, te njezin utjecaj na hrvatsko društvo.

Grafen i srodni sustaviU ovoj se temi istražuju i modeliraju grafenski sustavi, jednoslojni i višeslojni, nedopirani, in-terkalirani i dopirani, posebice oni dopirani s alkalijskim i zemnoalkalijskim metalima, kao me-haničko deformirani sustavi, nanografenske trake te karbonske nanocjevčice. Istraživanja će obuhvatiti elektronske strukture i spektre pobuđenja, transportna i optička svojstava (uključu-jući balističku vodljivost, te plazmonska pobuđenja), Ramanove spektre i magnetska svojstava, učinak pseudomagnetkih polja nastalih mehaničkom deformacijom sustava, kao i prostorno nehomogene sustave u kojima dolazi do zatočenja naboja i/ili spina. Neke od ovih tema se nadovezuju na istraživanja nanoelektromehaničkih sustava (NEMS) u kojima magnetska i pseu-domagnetska polja djeluju na magnetomotorno vezanje i spinski kontroliranu nanomehaniku.

Visokotemperaturni supravodiči i srodni materijaliFizikalni mehanizmi supravodljive faze i drugih pojava u ovim matrijalima su, i nakon više od dva desteljaća intenzivnih istraživanja, još uvijek dobrim dijelom nerazjašnjeni. Istraživat će se kolektivna, transportna i elektromehanička svojstva, ovisnost dinamičke vodljivosti i relaksacij-skih funkcija o frekvenciji i temperaturi, ovisnost različitih transportnih koeficijenata o tempera-turi, memorijske funkcije, te uloga raspršenja elektrona na fononima na elektronski spektar i na vodljivost, odnosno na Ramanovo raspršenje. Cilj je objasniti (i) mehanizam dopiranja i pojavu slobodnog naboja, (ii) prirodu metalnog odziva, (iii) pojavu pseudoprocijepa u spektroskopiji (iv) te prirodu magnetskih odzivnih funkcija. Istraživanja će se protegnuti i na srodne materijale, npr. okside prijelaznih metala, posebice niklata i iridata, u svrhu dizajniranja tehnološko poželj-nih materijala i boljeg razumijevanja pojave supravodljivosti unutar različitih skupina visoko-temperaturnih supravodiča.

Organski spojevi deponiranih na površinama i na malim metalnim klasterimaIstraživat će se elektronski spektar i njegov doprinos spektroskopskim funkcijama (optičkoj ap-sorpciji, EELS, fotoemisija, itd.) organskih molekula (benzen, terilen, fuleren, itd.) deponiranih na površinama plemenitih metala (npr. Au(111)), odnosno na metalnim klasterima kao što je Au147. Zbog jakog kulonskog međudjelovanja, izračun optičkog spektra traži rješavanje Bet-he-Salpeterove jednadžbe koja uključuje stvaranje ekscitona, te međudjelovanje pobuđenog


Fizički odsjek

elektrona i šupljine.

Slojasti dihalkogenidi prijelaznih metalaU niskodimenzionalnim materijalima kao što su slojasti dihalkogenidi prijelaznih metala, ku-lonsko i elektron-fononsko međudjelovanja vodi na pojavu različitih faza i faznih prijelaza, npr. valova gustoće naboja i/ili spina, supravodljivosti, metal-izolator prijelaza, Peierlsova nestabil-nosti, stukturne superstrukture, magnetskih uređenja i sl., stoga su zanimljivi kako s teorijske tako i s eksperimentalne, ali i tehnološke strane. Istraživat će se osnovno stanje, optimalna kri-stalna struktura, elektronski spektar, spektre pobuđenja (fononskih, magnonskih), te proračun optičkih, transportnih i magnetskih svojstva.Teorijska istraživanja novih, pretežno niskodimenzionalnih materijalaCilj ovih istraživanja je, uz razumijevanje temeljnih svojstava i novih pojava važnih i za tehnološ-ku primjenu, kao i njihovo modeliranje što omogućuje sintezu budućih klasa materijala i daljnji, na njima zasnovan, tehnološki razvoj.


Fizički odsjek

Zavod za teorijsku fizikuNuklearna strukturaCiljevi istraživanja koje se trenutno provodi u području teorijske nuklearne fizike na PMF-u su razvoj i primjena novog teorijskog pristupa, zasnovanog na teoriji energijskih funkcionala gu-stoće, koji omogućuje precizno modeliranje strukture kvantnih sustava na femtometarskoj ska-li, uključujući predviđanje svojstava egzotičnih femtosustava daleko od doline nuklearne stabil-nosti koji još uvijek nisu dostupni u eksperimentima. Povezivanje nuklearne fizike i teorije energijskih funkcionala gustoće omogućava razvoj i pri-mjenu univerzalnog mikroskopskog pristupa opisu i modeliranju egzotičnih kvantnih sustava na femtometarskoj skali, kao i uspostavljanje veze između kvantne kromodinamike i bogate fenomenologije nuklearne fizike. Modeli nuklearne strukture zasnovani na energijskim funkci-onalima gustoće uključuju i dodatne korelacije koje potječu od ponovne uspostave slomljenih simetrija, kao i fluktuacija deformacije atomske jezgre. Model generatorskih koordinata i mo-del kolektivnog hamiltonijana zasnovanog na relativističkom funkcionalu gustoće primjenjuju se u opisu kvantnih faznih prijelaza u atomskim jezgrama, fenomena povezanih s evolucijom strukture ljusaka u egzotičnim jezgrama, strukture superteških jezgri, kao i svojstava egzotičnih modova pobuđenja u jezgrama izvan doline stabilnosti. Ključni element za precizno modelira-nje strukture egzotičnih femtosustava su detaljne numeričke simulacije na distribuiranim i pa-ralelnim računalnim sustavima. Stoga opisana istraživanja uključuju važnu komponentu razvoja učinkovitih numeričkih algoritama i distribuiranih računalnih kodova prilagođenih modeliranju egzotičnih femtosustava.

Nuklearna astrofizikaNuklearna astrofizika kao spona nuklearne fizike, fizike elementarnih čestica i astrofizike istražu-je procese koji se odvijaju u zvijezdama. Posebno je važno pitanje kada i u kojim uvjetima nasta-ju elementi teži od željeza, što je ključno za razumijevanje postanka i sastava Zemlje, kemijske evolucije galaksija kao i temeljnih svojstava i međudjelovanja u atomskim jezgrama. Osnovni cilj našeg istraživanja je razvoj i primjena samosuglasnog teorijskog pristupa, zasnovanog na relativističkom energijskom fukcionalu gustoće, za opis strukturnih svojstava, pobuđenja i ras-pada atomskih jezgara od doline stabilnosti do granica vezanja. U fokusu istraživanja su reakcije od značaja za nukleosintezu teških elemenata - brzi uhvat neutrona, reakcije inducirane neu-trinima, beta raspadi nestabilnih jezgara te uhvat elektrona čiji detaljan opis je nužan za razu-mijevanje konačne faze evolucije teških zvijezda – eksplozija supernove i stvaranje neutronske zvijezde.

Optika i fotonikaCiljevi istraživanja koje se trenutno teorijski provodi u području optike i fotonike na PMF-u su


Fizički odsjek

dizajn i razvoj novih fotoničkih struktura za propagaciju svjetlosti (elektromagnetskih valova) sa intrigantnim svojstvima poput emulacije umjetnih magnetskih polja, otkrivanja novih neline-arnih pojava, te razvoj struktura koje podržavaju plazmonska pobuđenja sa što većom gusto-ćom elektromagnetske energije na prostornim skalama manjim od valne duljine u vakuumu, a s druge strane što manjim gubitcima. Gore navedeni ciljevi nalaze se na samoj fronti svjetskih istraživanja u okviru te tematike. Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a nastojati će održati i in-tenzivirati suradnju sa najprestižnijim svjetskim centrima i znanstvenicima u tim područjima kroz zajedničke znanstvene radove i projekte. Znanstvena istraživanja koja streme navedenim ciljevima objedinjuju teoriju klasične elektrodinamike i fiziku kondenzirane tvari te lasersku fizi-ku. Istražuju se elektromagnetski valovi u prisustvu raznih materijala, dielektrika i vodiča, te uz korištenje svojstava istih dizajniraju se nove pojave i traže novi efekti sa zanimljivim svojstvima, često s potencijalnim primjenama kod senzora, optičkih uređaja i sl.. Ovaj smjer istraživanja prati razvoj novih materijala, te koristeći odzivne funkcije tih materijala (vodljivost, dielektrični odziv) dizajniraju se nove umjetno stvorene fotoničke strukture.

Ultrahladni atomski plinoviCiljevi istraživanja koje se trenutno teorijski provodi u području ultrahladnih atomskih plinova na PMF-u su dizajn novih metoda za stvaranje umjetnih/sintetičkih magnetskih polja za atome te razumijevanje višečestične dinamike sustava izvan ravnoteže. Gore navedeni ciljevi nalaze se na samoj fronti istraživanja u okviru te tematike u svijetu. Znanstvena istraživanja koja stre-me navedenim ciljevima objedinjuju višečestičnu kvantnu fiziku, međudjelovanje svjetlosti i atoma, lasersku fiziku, te temelje kvantne fizike. Uspostavljena je suradnja s eksperimentalnom grupom na Institutu za fiziku (IF) te će se intenzivirati u nadolazećem periodu. Istražuju se teo-rijski (a u suradnji s IF i eksperimentalno) nove tehnike stvaranja umjetnih magnetskih polja za hladne atomske plinove, te teorijski za kvantno degenerirane ultrahladne atomske plinove. Uz taj pravac, istražujemo kvantnu višečestičnu dinamiku u sustavima reducirane dimenzionalno-sti, a koji su dobro izolirani od okoline i mogu dugo zadržati kvantnu koherenciju, što uglavnom nije moguće u sustavima u čvrstom stanju. U svim pravcima jak naglasak se stavlja na analogiju s optičkim sustavima gdje naša grupa također ima ekspertizu.

Biofizika stanicaCiljevi istraživanja teorijske biofizike na PMF-u je otkrivanje i razumijevanje fizikalnih principa koji dovode do samoorganizacije unutar žive stanice, koja predstavlja osnovu funkcioniranja svih živih organizama. Tako su od ključnog značaja formiranje diobenog vretena, pozicioniranje i transport raznih organela unutar stanice te kretanje stanice. U svim ovim procesima osnovni pokretači su molekularni motori koji međudjeluju s mikrotubulima ili aktinima. U proučavanju navedenih procesa, razvijaju se teorijski modeli u kojima se koriste poznata svojstva moleku-larnih motora i mikrotubula, koja su dobivena in vitro eksperimentima, te bazična znanja iz kla-


Fizički odsjek

sične mehanike, statističke i nelinearne fizike. Jednom razvijeni modeli, rješavaju se analitički i numerički, a dobivene predikcije se potom eksperimentalno provjeravaju. Ova istraživanja izvode se u bliskoj suradnji s eksperimentalnim grupama na Institutu Ruđer Bošković te drugim institucijama u svijetu.

BioinformatikaTandemne repeticije čine veći dio genoma svih eukariota i većim dijelom se nalaze u područ-ju centromere i pericentromernom heterokromatinu. U genomima čovjeka i viših primata ove repeticije organiziraju se u simetrične strukture višeg reda. Nova istraživanja na DNK pokazuju da tandemne repeticije igraju važnu ulogu u strukturnoj organizaciji kromosoma, staničnom metabolizmu, specijaciji i regulaciji ekspresije gena, te se sve više postavlja pitanje mehanizma njihova nastanka i načina djelovanja. Znanstvena aktivnost bioinformatičke grupe usmjerena je na razvoj algoritama i računalnih aplikacija za identifikaciju, klasifikaciju, te analizu svih vrsta repeticija u genomima raznih eukariota, a ponajviše u genomima čovjeka, visokih primata i ne-andertalca. Analiza tandemnih repeticija uključuje modeliranje razvoja repetitivnih struktura višeg reda, s posebnim naglaskom na područja nagle akceleracije (fazni prijelazi). Ovako dobi-veni hipotetski modeli pomažu nam u razumijevanju evolucije kompletne genske sekvence, or-ganizacije genoma, te uloge nekodirajućeg dijela genoma u regulacijskoj mreži ekspresije gena. Također, saznanja o mehanizmima nastanka i načinima djelovanja struktura višeg reda mogla bi dovesti do direktne primjene ovih rezultata u kliničkim istraživanjima otkrivanja uzroka različi-tih bolesti kao posljedice mutacija unutar tandemnih uzoraka.


Geofizički odsjek

Meteorologija i klimatologijaKoristeći osnovne geofizičke pristupe (mjerenja i opažanja, numeričke simulacije te razvoj teori-je) i dalje ćemo proučavati atmosferske procese i pojave na maloj, srednjoj i makroskali. Između ostaloga proučavati ćemo stvaranje, prijenos, raspršenje i taloženje onečišćujućih tvari u zra-ku, vertikalnu strukturu urbanog i suburbanog graničnog sloja, disipaciju turbulentnih vrtloga, budžet turbulentne kinetičke i potencijalne energije iznad kompleksnog terena, te tri glavne klase nestandardnih refrakcija radio-valova u atmosferi. Nadalje, baviti ćemo se strujanjem zra-ka nad kompleksnom obalom i planinama, uključujući fenomene poput bure, juga i maestrala, duboke konvekcije i nastanka magle. Zbog postojećih interakcija sustava atmosfera-more, dio istraživanja lokalnog i regionalnog vremena i klime provoditi ćemo u suradnji s oceanografima, koristeći pri tom napredne statističke metode i klimatske modele različitog stupnja komplek-snosti. Neke od numeričkih modela (tj. simulatora) također ćemo i modificirati, s namjerom po-boljšanja parametrizacije turbulencije. Nadalje, istraživati ćemo klimatsku varijabilnost i klimat-ske promjene u Europi. Poseban interes usmjeriti ćemo na utjecaj atmosferskih modova velike skale te na doprinos tromijih komponenata klimatskog sustava (more, tlo, led) eventualnom vremenski produljenom djelovanju tih modova. Fizikalni mehanizmi koji omogućuju takvu po-vezanost biti će istraženi pomoću numeričkih simulacija provedenih globalnim i regionalnim klimatskim modelima te statističkom analizom izmjerenih podataka.

OceanografijaKad je riječ o budućim oceanografskim istraživanjima, nastavit će se ponajprije s prikupljanjem podataka i to ne samo na stalnoj mareografskoj postaji u Bakru (utemeljenoj 1929. godine) nego i u okviru posebnih eksperimenata tijekom kojih će se koristiti tlačni mareografi, undula-tor i druga raspoloživa oprema. Svi prikupljeni podaci analizirat će se odgovarajućim statističkim metodama, kako uvriježenim tako i vlastitim. Pri tom će se pozornost posvetiti širokom spektru procesa u moru, od dugogodišnjih promjena morske razine, preko olujnih uspora i obalnih seša, pa do riječnih izljeva u more. Naposljetku, razvijat će se ili koristiti raznoliki modeli radi repro-dukcije opažanja. Tako će se, primjerice, rabiti polu-empirijski modeli pri razmatranju trendova morske razine, dvodimenzionalni barotropni modeli u analizi odziva mora na atmosfersko dje-lovanje, te trodimenzionalni baroklini modeli prilikom reprodukcije svojstava mora i gibanja u moru u području ispred riječnih ušća.

SeizmologijaKako je Geofizički odsjek PMF-a jedino mjesto u Hrvatskoj gdje se njeguju seizmološka istra-živanja, plan istraživanja je nužno raznolik, ali usmjeren na istraživanje seizmičnosti Hrvatske. Seizmološka će služba, u skladu s raspoloživim financijama, nastaviti na povećavanju gustoće osnovne mreže seizmografa u Hrvatskoj, te će se nastaviti posao na bilježenju potresa, arhivi-


Geofizički odsjek

ranju digitalnih seizmograma, katalogiziranju potresa i razmjeni podataka s partnerima u ino-zemstvu. Znanstveni rad će biti usmjeren detaljnom istraživanju pojedinih užih područja (npr. Velebita), pri čemu će se nastojati identificirati seizmogeni rasjedi, njihova svojstva i uloga u seizmotektonskom sklopu. Uz to, nastavit će se rad na proučavanju anizotropije brzina, atenua-cijskih svojstava i građe kore i gornjeg plašta ispod Hrvatske, pri čemu će se koristiti suvremene metode inverzije seizmoloških opažanja (funkcije prijemnika, tomografija pomoću mikroseiz-mičkog nemira i prostornih valova, i sl.). U području inženjerske seizmologije i potresnog inže-njerstva nastavit će se s mjerenjem dinamičkih svojstava važnih građevina kako bi se identifici-rale one koju su ugrožene zbog pojave rezonancije zgrada-tlo, kao i na svim poslovima u vezi s revidiranjem procjene potresne opasnosti u Hrvatskoj.

GeomagnetizamIstraživanje geomagnetskog polja na području Hrvatske nastavit će se prikupljanjem podata-ka na jedinom hrvatskom geomagnetskom opservatoriju, koji radi od početka srpnja 2012. u Lonjskom polju. Podaci s tog opservatorija poslužit će za teorijsku analizu raspodjele svih ma-gnetskih elemenata, izradu geomagnetskih karata, modeliranje anomalnog polja na prostoru Hrvatske i interpretacije. Znanstveni rad u geomagnetizmu intenzivirao bi se modeliranjem ge-omagnetskog polja na ograničenom području pomoću sferne harmoničke analize na kuglinoj kaloti. Osim toga, posebna pažnja bi se posvetila i razvijanju sofisticiranijih tehnika za konstruk-ciju kalibracijskih krivulja tzv. baznih linija u slučajevima značajne degradacije podataka koja potječe uglavnom od temperaturnih nestabilnosti i pogrešaka u apsolutnim opažanjima. Ovo se najčešće događa u opservatorijima koji, poput našega, nemaju osigurane stabilne tempera-turne uvjete za visokokvalitetna mjerenja. Ujedno će se nastojati kontinuirano podizati kvaliteta i standardi mjerenja na opservatoriju kako bi mjerenja bila u skladu sa zahtjevima INTERMA-GNETA.


Geografski odsjek

Geomorfologija i paleookolišIstraživanjem krša s aspekta geomorfologije i paleookoliša tj. pitanjima nastanka, evolucije i re-centne dinamike krškog reljefa tradicionalno se bavi istraživačka skupna na Geografskom odsje-ku PMF-a. Najvažnije istraživačke teme centriraju se oko pitanja utjecaja geološke strukture na razvoj krških reljefnih oblika, klimageomorfoloških istraživanja (npr. mjerenja intenziteta krške denudacije) razvoja morfometrijskih metoda te geomorfološkog kartiranja u GIS okružju. Krški je reljef često pod utjecajem i drugih morfogenetskih procesa, kao što su to npr. glacijalni pro-cesi koji su bili značajni u prošlosti. Stoga je jedan od ciljeva istraživanja i analiza glaciokrša, na površini i u speleološkim objektima. Ta su razdoblja direktno povezana s različitom raspodjelom kopna i mora na području Jadrana što ima vrlo važnu ulogu u rekonstrukciji obilježja palooko-liša tijekom kasnog pleistocena i holocena. Zato rabimo različite markere (geomorfološke, bio-loške, arheološke i dr.) da bi rekonstruirali paleoklimatska obilježja te da bi definirali i objasnili kolebanje morske razine. Promjene okoliša i klime proučavaju se također na temelju analiza siga i sedre. Istraživanja se baziraju na terenskom radu ali od iznimne su važnosti i izotopne metode koje se primijenjuju u suradnji s Institutuom Ruđer Bošković. Jedan od važnih ciljeva unutar ove istraživačke grupe je i daljnji razvoj laboratorija za fizičku geografiju/geomorfologiju i njegovo opremanje.

Klimatološka, hidrogeografska i geoekološka istraživanjaIstraživanja su usmjerena na planiranje funkcionalne prostorne organizacije i održivog razvoja. Strategija je usmjerena na temeljna i primijenjena istraživanja, kadrovski razvoj, transfer znanja, tehnološki razvoj, nabavu računalne, GIS i istraživačke opreme te jačanje suradnje s tuzemnim i inozemnim partnerima.Istraživačke teme:• Utjecajabiotičkihčimbenikanaekosustave• Korištenjegeomorfoloških,pedoloških,hidrokemijskih,antropogenihibiološkihindikato-

ra u istraživanjima i praćenju stanja okoliša• Inventarizacija ivrjednovanjehidromorfološkogstanjatekućica, riparijskihzona i režima

otjecanja u implementaciji EU ODV• IzradahidrološkogatlasaRH• Upravljanjevodnimresursimaivodoopskrbomusklopuodrživograzvojaregija.• Istraživanjeprirodnihrizika• Mikroklimatskaistraživanja• Istraživanjageoraznolikostiigeobaštine• Ekosustavinaseljaiantropogenageomorfologija• Geografskiaspektizaštiteprirodeiuslugaekosustava


Geografski odsjek

• Regionalizacijanatemeljufizičkogeografskihsastavnicakrajobraza• Regionalneklimatskeanalize• Klimagradova• Klimatskepromjeneipromjenljivostklimatskihelemenatauinstrumentalnomperiodu• Utjecajklimenageografskuvalorizacijuprostora

Urbanizacija i regionalni razvojRegionalni razvoj Hrvatske počiva na urbanom sistemu, pa će se zato posebna pažnja u istra-živanjima usmjeriti na mrežu gradova, funkcionalnu klasifikaciju i ulogu gradova u administra-tivno-teritorijalnom ustroju zemlje. Nadalje, nastojat će se utvrditi razlikovna obilježja, razvojni potencijali i ograničenja okolica gradova. Oblikovat će se preporuke i razvojne mjere za vred-novanje potencijala suburbanih područja u budućem razvoju gradskih regija. Osim toga istra-živanja su usmjerena i na sam prostor grada i njegovu prostornu strukturu (funkcionalna, mor-fološka, socijalna i kulturna obilježja), a uključuju sljedeće teme: kvalitetu života, problemska područja u gradu, održivi razvoj grada s naglaskom na održivi (alternativni) promet, prostornu mobilnost, socioprostornu i kulturnu diferencijaciju, segregaciju i dnevni okoliš.

Metodološki instrumentarij istraživanja je dvojak, u rasponu od egzaktnih (GIS, terenski rad) do kvalitativnih metoda (intervjui, fokus grupe). Posebno ističemo prostornu imaginaciju i men-talne karate kao proizvod prostornih dnevnih praksi i stoga bitan element istraživanja prostora grada. Dobiveni rezultati važni su za unaprjeđenje prostornog planiranja i regionalnog razvoja, vrednovanje prostornih resursa, funkcionalnu integraciju i pristupe rješavanju problema nejed-nakoga regionalnog razvoja u Hrvatskoj. Potencijal je u širokom spektru primjene rezultata istra-živanja u komercijalnom i javnom sektoru, a pridonosi kvaliteti i informiranosti javnih politika.

Održivi razvoj i planiranje ruralnih i periurbanih područja HrvatskeU ruralnim i periurbanim naseljima Hrvatske živi između 42% i 48% ukupnog stanovništva te zauzimaju 86-89% ukupne površine države. Izuzev takvih područja u većim gradskim regijama, hrvatski ruris obilježavaju mahom nepovoljna razvojna obilježja, negativno demografsko stanje i procesi (depopulacija, starenje) te slabija infrastrukturna i ekonomska razvijenost u odnosu na urbana područja. Istovremeno, ruralna i periurbana područja su od strateškog interesa jer su najvažnija područja proizvodnje hrane i lokacija ključnih prirodnih resursa. Nositelji su i ostalih važnih funkcija, primjerice stanovanja, raznovrsnih poslovnih djelatnosti, zaštite prirode, lokaci-je velikih infrastrukturnih i energetskih objekata, rekreacije. Pretežito negativni razvojni trendo-vi s jedne strane, te usklađivanje svih spomenutih funkcija s druge, često izazivaju nedoumice i konflikte u pogledu njihova planiranja i održivog razvoja. Dosadašnja istraživanja upućuju i na njihovu izuzetnu tipološku raznolikost u pogledu razvojnih procesa (od ruralne periferije do dinamičnih područja u gradskim regijama). Zbog navedenoga sve je potrebniji sustavni, in-


Geografski odsjek

tegralni, višedimenzionalni i na posebnostima svakog tipa područja temeljen pristup njihovu planiranju i razvoju. Stoga će istraživačke teme obuhvatiti izradu konceptualnog okvira za ra-zumijevanje diferenciranog razvoja ruralnih i periurbanih područja Hrvatske, izradu alternativ-nih scenarija njihova budućeg razvoja i oblikovanje modela učinkovitog planiranja i održivog razvoja.

demografski aspekti razvitka HrvatskeSuvremeni demografski razvoj Hrvatske obilježavaju nepovoljni procesi i strukturne značajke, koji su pridonijeli smanjenju ukupnoga „ljudskog kapitala“ kao nositelja društveno-gospodar-skog razvoja, a posljedice tih procesa očituju se i u neravnomjernom regionalnom razvoju, u očuvanju pa i produbljivanju nejednakosti između sela i grada, kao i između periferije i centara, u neravnomjerno razvijenoj mreži naselja itd.

U (re)valorizaciji hrvatskog državnog prostora na svim razinama veliku ulogu imaju demo-grafski potencijali, odnosno ukupne kvalitativne i kvantitativne, stvarne i potencijalne društve-ne i biološke značajke stanovništva. S tim u vezi istraživanja će biti usmjerena na: • recentne promjene u prostornom razmještaju, dinamičkim i strukturnim obilježjima sta-

novništva na svim prostornim razinama; • demografski razvoj marginalnih i problemskih područja; • tendencije populacijskog razvoja u naseljima gradskih regija; • utjecaj demografskih procesa na planiranje obrazovne funkcije. Ciljevi ovih istraživanja su: • identifikacija, vrednovanje i projekcija demografskih potencijala Hrvatske i njezinih regija; • definiranje smjernica za oblikovanje populacijske politike i strategije ravnomjernijeg regio-

nalnog razvitka Hrvatske; • prijedlog intervencija u mreži škola i organizaciji upisnih područja osnovnih i srednjih ško-

la, kojima bi se osigurala održivost i racionalna organizacija obrazovne funkcije.

Kulturni pejzaži i prostorni identitetiPlanira se proučavanje promjena okoliša u RH s naglaskom na promjene zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta. Istraživanja će biti usmjerena na promjene u pejzažu, posebice tip promjena koji je vidljiv pomoću daljinskih istraživanja. Cilj istraživanja je razviti odgovarajući de-duktivni model koji će uključivati fizičke promjene u okolišu (pejzažu), ali i društvenogeografske i fizičkogeografske faktore koji utječu na opažene promjene. Također će se istraživati moguć-nosti uključivanja ljudskog ponašanja i procesa donošenja odluka u promjenama zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta.

Kulturni pejzaži sadrže spoj prošlosti i sadašnjosti te materijalnih i nematerijalnih vrijednosti,


Geografski odsjek

te predstavljaju dio baštine. Na temelju tih vrijednosti grade se prostorni identiteti (lokalni, regi-onalni, nacionalni). Istraživanja će također uključiti perceptivne aspekte prostornih, prije svega regionalnih identiteta. S jedne strane, temeljem povijesnih karata kao izvora istraživanja, nasta-vit će se već započeta istraživanja pograničnih, ambivalentnih regionalnih identiteta u prošlosti, konkretno u razdoblju od ranoga novog vijeka do danas, a s druge, temeljem anketnog istraži-vanja i intervjua, te analize medijskih sadržaja, nastavljaju se istraživanja perceptivnog obuhva-ta i tvorbenih elemenata današnjih tradicijskih regija Hrvatske.

Turizam i prostorni razvoj HrvatskeTurizam je jedna od najvažnijih grana hrvatskog gospodarstva s tendencijama sve većeg kvan-titativnog i kvalitativnog porasta, kao i sve naglašenijom prostornom disperzijom iz vodećih obalnih turističkih destinacija prema unutrašnjosti države. U interdisciplinarnom pristupu istra-živanjima turizma, tematika interakcije prostora i turizma od prvorazrednog je značenja jer su sve turističke atrakcije snažno teritorijalizirane.

Stoga se kao ključni cilj istraživanja u okviru ove istraživačke teme nameće istraživanje dvo-smjernog međuodnosa prostora i turizma koji podrazumijeva: a) identifikaciju i evaluaciju pri-rodnih i antropogenih prostornih resursa u atrakcijskoj osnovi hrvatskoga turizma, b) analizu prostornih obilježja turističkih kretanja te c) utvrđivanje prostornih implikacija turizma u tran-sformaciji turističkih prostora Hrvatske – turističkih lokaliteta, turističkih mjesta, turističkih regi-ja, odnosno hrvatskih turističkih destinacija na svim hijerarhijskim razinama.

Veliki značaj ovako definiranih istraživanja ogleda se u mogućnostima optimalnog koncipira-nja turističkih proizvoda u turističkoj ponudi hrvatskih destinacija, kao i usmjeravanja prostor-noga razvoja Hrvatske u kontekstu turizma, sukladno postulatima željenoga održivog razvoja. Racionalno planiranje i gospodarenje prostorom i njegovim resursima iznimno je važno u turbu-lentnom razdoblju tranzicije hrvatskoga turizma uslijed sve izraženije globalizacije u kontekstu Europske unije, kada jača interes za korištenjem prostora u mnogim, ponajviše turistički najra-zvijenijim dijelovima Hrvatske, od strane sve većeg broja zainteresiranih potencijalnih korisnika.

Spoznajni procesi u nastavi geografije i organizacija obrazovanjaU ovome području istraživanja obradit će se četiri teme.

1. Spoznaje u geografskom obrazovanju. Cilj: Istražiti učinkovitost strategija učenja i pouča-vanja, primjerenost nastavnih sredstava u ostvarivanju ishoda učenja te oblike i kriterije vrednovanja postignuća. Rezultate istraživanja implementirati u kurikulume geografije u svim obrazovnim ciklusima.

2. Predmetni kurikulum geografije za primarno i sekundarno obrazovanje. Cilj: Uskladiti geo-grafsko obrazovanje u osnovnim i srednjim školama s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i razvojem znanstvenoga polja geografije. Odrediti skupove ishoda učenja na temelju ana-


Geografski odsjek

lize stanja u sustavu, potreba na tržištu rada, a sukladno ciljevima Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Doprinijeti implementaciji Hrvatskog kvalifikacijskog okvira u sustav odgoja i obrazovanja.

3. Inicijalno obrazovanje, stručno usavršavanje i profesionalni razvoj učitelja i nastavnika ge-ografije. Cilj: Doprinijeti izradi standarda zanimanja, standarda kvalifikacije i unaprjeđenju kompetencija za organizaciju učenja i poučavanja usmjerenog na učenike.

4. Obrazovni resursi i ljudski potencijali u nastavi geografije. Cilj: Nastaviti istraživanje utjeca-ja demografskog razvoja na promjenu indeksa iskorištenosti i koeficijenta opterećenosti ljudskih potencijala u nastavi geografije na razini upisnih područja i pojedinih regija. Pri-mjenom analiza u GIS-u kreirati modele primjenjive u redefiniranju mreže škola, inicijalnom obrazovanju učitelja i nastavnika geografije, upravljanju ljudskim potencijalima i u regio-nalnom razvoju.


Geološki odsjek

Geološko‑paleontološki zavod (GPZ)Program znanstvenih istraživanja u GPZ-u u narednom razdoblju temelji se na dosadašnjim re-zultatima, a može se svrstati u nekoliko povezanih i komplementarnih tema. Temelj čine stra-tigrafska, paleontološka, sedimentološka i paleoekološka istraživanja Dinarida i Panonskog prostora s ciljem pridonošenja razumijevanju građe, nastanka i evolucije tijekom geološke prošlosti. Posebno će se istraživati litološke i paleontološke karakteristike sedimenata Dinarida i Paratethysa (neogena i kvartara), detritički sedimenti Dinarida (fliš, molasa), stresni događaji u geološkoj prošlosti (izumiranja, impakti, glacijacije,...), taložni prekidi u karbonatnim sukce-sijama krških Dinarida, te specifičnosti plitkomorskih karbonatnih okoliša tijekom jure, krede i paleogena. U okviru istraživanja fosilnog zapisa u paleozojskim, mezozojskim i kenozojskim stijenama istraživati će se i evolucija života na Zemlji. U cilju razjašnjenja promjena u okolišu u geološkoj prošlosti, na temelju aktualističkog principa istraživat će se i recentni sedimenti i sedi-mentacija u Jadranu, dinamika promjene obala, te odraz klimatskih promjena morske razine na obale i obalne procese. Istraživanja će uključiti daljinska istraživanja, terenski rad, uzorkovanje, laboratorijske analize i mikroskopska istraživanja.


Geološki odsjek

Mineraloško‑petrografski zavod (MPZ)Mineraloško-petrografski zavod provodit će istraživanja iz područja: kristalokemijskih značajki minerala i njihove primjene u raznim područjima geologije, mineralogije i zaštite okoliša, gene-ze i izmjene stijena različitih tipova na području Republike Hrvatske i susjednih zemalja, geoke-mijskih istraživanja vezanih za postanak minerala i stijena, kao i istraživanja okoliša.Glavne istraživačke teme su:

1. Kristalokemijska obilježja minerala s primjenom u mineralogiji, geologiji, znanosti o mate-rijalima te istraživanjima okoliša s osobitim naglaskom na minerale glina i zeolite.

2. Geneza i izmjene stijena na području Republike Hrvatske i susjednih zemalja s osvrtom na evolucijske modele razvoja Panonskog, Dinaridskog i Jadranskog područja. Povezano s time provodit će se i geokemijska istraživanja litostratigrafskih jedinica i geoloških struktu-ra te mineralnih ležišta.

3. Geoarheologija – karakterizacija arheoloških materijala pomoću mineraloških metoda.4. Geokemijska istraživanja okoliša s ciljem razlikovanja geogenih i antropogenih čimbenika

utjecaja na raspodjelu metala i ostalih tvari bitnih za okoliš s ciljem karakterizacije, remedi-jacije i upravljanja ugroženim i osjetljivim okolišima.


Kemijski odsjek

Zavod za analitičku kemijuU Zavodu za analitičku kemiju planiraju se provesti različita istraživanja. Razvijat će se osjetljive i selektivne analitičke metode temeljene na interakciji metala i liganada. Novosintetiziranim li-gandima odredit će se fizikalno-kemijska svojstva u čvrstom stanju i u otopini spektroskopskim metodama (MS, NMR, UV-Vis, IR, Raman), a zatim će se oni primijeniti za ekstrakciju i spektro-fotometrijsko i/ili spektrofluorimetrijsko određivanje metala. Istraživanja u području analitičke atomske spektrometrije vodit će se u smjeru razvoja spektrometrije uz plazma izvore, a u svrhu poboljšavanja osjetljivosti mjerenja metala, polumetala i odabranih nemetala prisutnih u ni-skom koncentracijskom području te ostvarivanja pretpostavki specijacijske analize bioaktivnih elemenata. Spektrometrijska karakterizacija elementnog sastava bio-anorganskih materija-la vodit će se u smislu praćenja inkorporacije tragova metala u mineralne strukture. Atomska spektrometrija (AAS, ICP-AES, ICP-MS) primijenit će se u karakterizaciji kemijskog sastava uzo-raka hrane, bioloških, geoloških i arheoloških uzoraka te uzoraka nanomaterijala. Razradit će se metode određivanja metala u realnim uzorcima u svrhu određivanja nutricionističke vrijednosti i/ili toksičnosti uzorka te uzorcima tla radi određivanja biorasploživosti metala. Istraživanja će biti proširena i na studij veze metala i antioksidacijske aktivnosti uzoraka. Poseban naglasak dat će se optimiranju priprave uzorka prije instrumentnog mjerenja. Analitički podaci dobiveni atomskom spektrometrijom kemometrijski će se obraditi za „elementni fingerprinting“ slože-nih realnih uzoraka. Metode tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti primijenit će se za analizu različitih uzoraka (hrane, boja, farmaceutskih proizvoda itd.). Spregnutim tehnikama (LC-NMR i LC-MS) analizirat će se onečišćenja lijekova. Provodit će se konformacijska analiza, pratiti interakcije među molekulama te dizajnirati biološki aktivni spojevi. Također će se prou-čavati vodikove veze i njihov utjecaj na stabilnost, strukturu i reaktivnost molekula. Razvijat će se i primjenjivati procesne analitičke tehnike. Spektroskopija površinski pojačanog Ramanovog raspršenja primijenit će se pri istraživanju interakcija malih organskih molekula i nukleinskih ki-selina, pri čemu će se istražiti utjecaj morfoloških svojstava, veličine i oblika, nanočestica srebra i zlata na pojačanje raspršenog zračenja.


Kemijski odsjek

Zavod za biokemijuU okviru nekoliko znanstvenih tema istraživat će se struktura, funkcija i međusobne interakci-je proteina i nukleinskih kiselina uključenih u translaciju genetičke poruke. Istraživanja će se usmjeriti prema enzimima aminoacil-tRNA-sintetazama koji kataliziraju esterifikaciju transfer RNA pripadnim aminokiselinama. Efikasna i točna sinteza aminoacilirane tRNA ključan je korak u procesu biosinteze proteina u stanicama svih organizama. Proučavat će se aminoacil-tRNA-sintetaze iz odabranih organizama koji pripadaju svim domenama života, kao što su bakterije, metanogene arheje, biljke i čovjek. Istraživat će se mehanizmi kojima navedeni enzimi katalizi-raju reakciju aminoaciliranja te njihove korektivne funkcije kojima postižu visok stupanj točno-sti u katalizi. Mehanističke interpretacije temeljit će se na kinetičkim parametrima biokemijskih reakcija (dobivenim metodama kinetike ustaljenog i predustaljenog stanja), određivanjem kon-stanti vezanja supstrata te studiranjem djelovanja inhibitora. Važnost korektivnih mehanizama u različitim fiziološkim uvjetima bit će analizirana i in vivo. Pratit će se interakcije aminoacil-tR-NA-sintetaza s malim molekulama, drugim proteinima, nukleinskim kiselinama i makromole-kulskim kompleksima poput ribosoma. Pri tome će se koristiti razne tehnike i metode za analizu makromolekulskih interakcija (termoforeza, fluorescencijska spektrometrija, izotermalna titra-cijska kalorimetrija). Izvorni kao i ciljano promijenjeni oblici proteina pripremat će se metodama genetičkog i proteinskog inženjerstva. Uz osnovnu ulogu aminoacil-tRNA-sintetaza u biosintezi proteina posebna pažnja će se posvetiti njihovim dodatnim nekanonskim funkcijama. Istražit će se uloga biljnih enzima u odgovoru stanice na abiotički stres. Prethodnim istraživanjima ot-krivena je nova obitelj proteina, homologa seril-tRNA-sintetaze metanogenog tipa, koji umje-sto tRNA aminoaciliraju proteine nosače. Na primjeru odabranih predstavnika ovih enzima iz simbiontskih bakterija rasvijetlit će se u kojem metaboličkom putu sudjeluju te koja je njihova biološka uloga u stanici. Pri tome će se koristiti genetičke metode pripreme delecijskih muta-nata, određivanje njihovih fenotipskih svojstava te analiza metaboloma, kao i suvremene bioin-formatičke metode. Pored fundamentalnog značaja ovih istraživanja u razjašnjenju biokemijski važnih procesa, navedene problematike su zanimljive i s farmakološkog stajališta.


Kemijski odsjek

Zavod za fizikalnu kemijuZnanstveni rad Zavoda za fizikalnu kemiju nerazdvojni je dio nastavnog procesa, a obuhvaća istraživanja u području teorijske i računalne kemije, termodinamike, kemijske kinetike, elektro-kemije, koloidne i međupovršinske kemije, kemije makromolekula, atmosferske kemije, kemo-metrike i edukacije. Unutar teorijske kemije kvantno-kemijskim metodama računat će se plo-he potencijalne energije i dipolnog momenta koje omogućuju konformacijsku analizu i vrlo točne izračune spektroskopskih svojstava molekula te proučavanje reakcijskih mehanizama. Računalnim metodama temeljenim na polju sila istraživat će se interakcije te strukturna i di-namička svojstva makromolekula u svrhu razumijevanja biokemijskih procesa na molekulskoj razini. Termodinamička istraživanja obuhvatit će ravnoteže ionskih asocijacija i složenijih reak-cija kompleksiranja u otopinama i na površini. Eksperimentalno i metodama računalne kemije određivat će se strukture kompleksa u otopini i u čvrstom stanju te odgovarajuće reakcijske termodinamičke veličine. Popratnim kinetičkim istraživanjima steći će se uvid u mehanizme re-akcija. Istraživanja u području koloidne i međupovršinske kemije bavit će se razvojem teorijskih modela i eksperimentalnih tehnika. Razvijat će se elektrode za mjerenje površinskog potencija-la. Proučavat će se agregacija, adsorpcija i međupovršinski sloj na granici metalni oksid/vodena otopina elektrolita i inertna površina/vodena otopina elektrolita. U okviru fizikalne kemije ma-kromolekula istraživat će se svojstva polielektrolita i proteina u otopini te njihova adsorpcija na čvrstim supstratima. Također će se proučavati nastajanje i svojstva polielektrolitnih kompleksa i višeslojeva. Fizikalno-kemijskim metodama istraživat će se procesi u atmosferi. Razvijat će se i primjenjivati kemometričke metode za interpretaciju složenih eksperimentalnih podataka i njihovu redukciju na značajne parametre. U radu će se koristiti suvremene računalne metode, spektrometrija, (mikro)kalorimetrija, potenciometrija, konduktometrija, optička reflektometrija, elektrokinetika te akustoforeza. Znanstveni rad u području kemijske edukacije bit će posvećen razvoju kvantitativnog pristupa kemijskoj problematici temeljenom na jasno definiranim poj-movima i relacijama među njima.


Kemijski odsjek

Zavod za opću i anorgansku kemijuStrategija Zavoda za opću i anorgansku kemiju počiva na rezultatima i znanju ostvarenom i usvojenom posljednjih desetak godina istraživanja u sklopu domaćih i međunarodnih projeka-ta. Planira se nastavak istraživanja u području novih organskih i koordinacijskih spojeva, kemije čvrstog stanja, supramolekulske kemije, i kemije proteina (proteini iz H. pylori, derivati inzulina) i drugih biološki aktivnih spojeva. Istraživanja će obuhvaćati dizajn, pripravu i detaljnu struktur-nu, spektroskopsku i termičku karakterizaciju novopriređenih spojeva. Rad na proteinima uklju-čivat će kloniranje, pročišćavanje, kristalizaciju i strukturnu karakterizaciju. Različitim eksperi-mentalnim metodama proučavat će se unutramolekulske i međumolekulske interakcije i njihov utjecaj na strukturu molekula u čvrstom stanju kao i na njihova svojstva. Glavni ciljevi navedenih istraživanja su: • fundamentalnaistraživanjaupodručjurazvojanovih,ekološkiprihvatljivihmetodazapri-

pravu organskih, bioanorganskih i organometalnih materijala;• potencijalnaprimjenanovihsintetskihmetodologijaaliinovihmaterijalaposebnihsvoj-

stava (npr. optičkih, termičkih ili magnetskih) u industriji;• novespoznajeoutjecajuunutramolekulskih imeđumolekulskih interakcijana strukturu

tvari u čvrstom stanju;• strukturnakarakterizacijaproteinausvrhudobivanjanovihsaznanjaoodnosustrukture

proteina i njihove funkcije;• prijenosnovihsaznanjaunastavniprocesnasvimrazinamaodpreddiplomskogdodoktor-

skog studija;• jačanjemeđunarodnesuradnjesudjelovanjemueuropskimibilateralnimprojektima.


Kemijski odsjek

Zavod za organsku kemijuPlanirano istraživanje ovoga Zavoda obuhvaća dva područja, sintezu bioaktivnih organskih mo-lekula i studij organskih reakcijskih mehanizama u kondenziranoj fazi.

Prva istraživačka tematika je usredotočena na sintezu novih bioaktivnih spojeva čije moleku-le sadrže heterocikličke aromatske i nearomatske podstrukture (derivati imidazola i kinuklidina) te njihove reakcije s butirokolinesterazama s idejom da bi te supstance mogle poslužiti kao inhibitori enzima, pa time poslužiti kao mogući temelj novih lijekova Alzheimerove bolesti. Piri-dinonski derivati koji sadrže adamantanske podjedinice će biti testirani kao mogući antitumor-ski agensi. Priredit će se immunomodulirajući peptidi, peptidoglikanski fragmenti modificirani adamantanom ili manozom. Očekuje se da manozilacija poveća i usmjeruje imunološku reakci-ju. Mannozilacija heterocikla mogla bi voditi i do preparacije antiadhezijskih agenata sposobnih da blokiraju E. coli, sprječavajući tako bakterijske infekcije. Istraživanje uključuje i metode mole-kulskog modeliranja.

U drugom istraživanju razvijamo novi konceptualni okvir za racionaliziranje mehanizama ter-mičkih organskih reakcija u kondenziranoj fazi. Poznavanje načelne zakonitosti reakcija u kon-denziranoj fazi od širokog je znanstvenog zanimanja osobito za kemičare koji razvijaju sintetske metode bez uporabe otapala.

Metodologija ovog istraživanja temelji se na vlastitim otkrićima i istraživanjima mehaniza-ma dimerizacije nitrozo-spojeva. Bdući da ti molekulski sustavi pokazuju također i fotokromni/termokromni učinak, očekujemo da će sintetizirani molekulski agragati posjedovati dinamička svojstva koja se mogu izvana kontrolirati te tako primijeniti u budućim sustavima molekulske elektronike i pametnim materijalima. Isto tako navedene molekule istražuju se kao mogući gra-đevni blokovi za samoorganizirane mono- i višemolekulske slojeve i trodimenzijske supramole-kulske strukture.


Matematički odsjek

Zavod za algebru i osnove matematikeAktivnost Zavoda se odnosi na sljedeće teme:

1. Recentni i važan napredak u Langlandsovom programu je dokaz egzistencije endoskop-skog transfera lokalnih i globalnih reprezentacija u diskretnim serijama s rascjepivih kla-sičnih grupa na GL(n) dokazan uglavnom od Arthura. Istraživanja u našoj grupi dobro su usklađena s time. Mi računamo Jacquetove module diskretnih serija. To će pomoći razu-mjeti parabolički inducirane reprezentacije s diskretnih serija (generalizirane osnovne se-rije) potpuno. U teoriji automorfnih formi mi proučavamo konstrukcije Arthura i Moeglin eksplicitno. Tako konstruiramo nove serije kvadratno integrabilnih reprezentacija i lokalnih izoliranih unitarnih reprezentacija.

2. Glavne teme istraživanja grupe iz teorije brojeva su eliptičke krivulje, modularne forme, diofantske jednadžbe, diofantske aproksimacije, te primjene teorije brojeva u kriptografiji. Proučava se struktura grupa eliptičkih krivulja nad poljem racionalnih brojeva te nad po-ljima brojeva. Promatraju se veze između aritmetičkih svojstava Fourierovih koeficijenata modularnih formi i aritmetičke geometrije. Proučavaju se Diofantove m-torke te njihova ra-zličita poopćenja, posebice u prstenima cijelih u poljima brojeva malog stupnja. U područ-ju diofantskih aproksimacija promatra se problem separacije korijena polinoma te njegove veze s klasifikacijama transcendentih brojeva. Razmatraju se primjene eliptičkih krivulja i diofantskih aproksimacija u kriptografiji.

3. Na zavodu postoji grupa koja proučava teoriju verteks-algebri, te s njima povezane besko-načno dimenzionalne Liejeve algebre. Promatraju se C_2 konačne verteks-algebre koje su usko vezane s matematičkom fizikom i teorijom kvantnih grupa. Poseban naglasak je dan na konstrukciji novih verteks-algebri, njihovih reprezentacija i operatora ispreplitanja. Teo-rija verteks-algebri se koristi i u konstrukciji novih kombinatornih baza reprezentacija afinih Kac-Moodyjevih Liejevih algebri, te dokazivanje kombinatornih identiteta. Proučavaju se i ulaganja konačno--dimenzionalnih Liejevih algebri i njima vezana konformna ulaganja afinih verteks-algebri.


Matematički odsjek

Zavod za geometrijuGlavni smjerovi znanstvenog istraživanja Zavoda za geometriju u predstojećem razdoblju mogu se svrstati u tri tematske cjeline, koje se nadovezuju na odgovarajuće smjerove istraživanja u prethodnom petogodišnjem razdoblju.

1. Diferencijalna geometrija krivulja i ploha u specijalnim ambijentnim prostorimaCilj je istraživanja proučiti diferencijalnogeometrijska svojstva krivulja i ploha u specijalnim ambi-jentnim prostorima. Među njih spadaju pseudo-Riemannove mnogostrukosti kao Lorentz-Min-kowskijev prostor, odnosno Lorentzove prostorne forme te, općenitije, afine mnogostrukosti, zatim prostori s degeneriranim metrikama, kao izotropni prostori te familija trodimenzionalnih mnogostrukosti tzv. Thurstonovi prostori. Dublje razumijevanje tih geometrija moguće je ste-ći proučavanjem njihovih podmnogostrukosti određenih svojstava, primjerice, specijalne klase ploha zadanih zakrivljenosti.

2. Konačne geometrije i teorija dizajna U ovom području proučavat će se pitanja egzistencije i klasifikacije blokovnih dizajna i t-diza-jna, simetričnih konfiguracija, diferencijskih skupova i dizajna nad konačnim poljima. U svrhu redukcije kombinatoričke složenosti problema često će se postavljati dodatni uvjet u obliku dje-lovanja prikladne grupe automorfizama. Također, promatrat će se različite pravilne podstruktu-re u konačnim projektivnim i polarnim prostorima. U istraživanju će se osim algebarskih i drugih teorijskih metoda intenzivno koristiti računalne tehnike i metode. Razvitak algoritama i progra-ma za konstrukciju i klasifikaciju konačnih struktura važan je dio ovog istraživanja.

3. Geometrijska svojstva i modeli posebnih klasa kvazigrupaProučavat će se geometrijska svojstva nekih naročito zanimljivih potklasa idempotentnih medi-jalnih (IM) kvazigrupa, s posebnim naglaskom na pentagonalne kvazigrupe. Jedan od osnovnih ciljeva jest odrediti spektar svih mogućih redova konačnih pentagonalnih kvazigrupa, zatim izvesti slične rezultate za neke druge potklase te uspostaviti vezu s grafovima, usmjerenim gra-fovima i dizajnima.


Matematički odsjek

Zavod za matematičku analizuAktivnosti Zavoda za matematičku analizu obuhvaćaju sljedeće teme:1. Razni tipovi ortogonalnosti u Hilbertovim C*-modulimaGlavni cilj ove teme je nastaviti proučavanje raznih vrsta ortogonalnosti na Hilbertovim C*-mo-dulima, posebno Birkhoff-Jamesove ortogonalnosti, jake Birkhoff-Jamesove ortogonalnosti i ortogonalnosti s obzirom na unutrašnji produkt. Proučavanje ove teme uključuje karakterizira-nje raznih klasa elemenata Hilbertovog C*-modula u terminima ortogonalnosti, karakteriziranje preslikavanja između modula koja čuvaju određeni tip ortogonalnosti, razmatranje odnosa iz-među raznih ortogonalnosti i slične probleme.

2. Bazni okviri Hilbertovih prostora i Hilbertovih C*-modulaGlavni cilj se sastoji iz dva dijela: nastaviti istraživanje opće teorije baznih okvira Hilbertovih prostora i proširiti postojeću teoriju baznih okvira Hilbertovih C*-modula. Posebno, planiramo razviti međurelacije između baznih okvira i striktnih/vanjskih baznih okvira Hilbertovih C*-mo-dula te proširiti u kontekst Hilbertovih C*-modula rezultate o perturbacijama baznih okvira, o konačnim proširenjima Besselovih nizova do baznih okvira i, posebno, do Parsevalovih baznih okvira, o Rieszovim bazama itd.

3. Diracova kohomologija Harish-Chandrinih modula i primjeneDiracova kohomologija je relativno nova invarijanta Harish-Chandrinih modula, koja sadrži mnogo zanimljivih informacija. Istraživanja u sljedećem periodu bit će usmjerena na sljedeće probleme: proučavanje reprezentacija dobivenih pomoću Diracove indukcije, posebno repre-zentacija diskretne serije; primjena Diracove kohomologije na probleme restrikcije reprezenta-cija; pokušaji pojačavanja Diracove nejednakosti, s primjenom na proučavanje unitarnih repre-zentacija; računanje Diracove kohomologije unipotentnih reprezentacija; računanje Diracove kohomologije unitarnih modula najveće težine.

4. Nejednakosti za pozitivne linearne funkcionaleCilj ove teme je istražiti nejednakosti koje vrijede za pozitivne linearne funkcionale kao što su na pr. Čebiševljeva i Grüssova nejednakost s dva linearna funkcionala itd. Proučavat će se kvaziline-arnost, monotonost i ograničenost funkcionala pridruženih razlikama koje se javljaju u nejedna-kostima. Osim toga nastavlja se proučavanje svojstava h-konveksnih funkcija.


Matematički odsjek

Zavod za numeričku matematiku i znanstveno računanjeZnanstveni interes Zavoda podijeljen je u dvije skupine: istraživače koji se bave numeričkom linearnom algebrom, posebno (generaliziranom) svojstvenom i singularnom dekompozicijom i njihovim primjenama, te istraživače koji se bave teorijom aproksimacije, posebno splajn aprok-simacijama.

1. Svojstvena i singularna dekompozicija i primjeneU posljednjih dvadeset i pet godina razvijaju se algoritmi za (generaliziranu) singularnu i (gene-raliziranu) svojstvenu dekompoziciju koji imaju svojstvo relativne točnosti. Članovi Zavoda od početka su uključeni u svjetske trendove i razvijaju točne algoritme za te probleme. Uz razvoj algoritama uvijek se veže i pripadna teorija perturbacija, dokazi konvergencije, te razvoj nume-ričkog softvera (sekvencijalnog, a u novije vrijeme i paralelnog). Razvijeni algoritmi dijelovi su poznatih biblioteka, kao što su LAPACK i SLICOT. Dio istraživača radi i na problemima u besko-načno–dimenzionalnim prostorima. Obzirom na uspjeh i prepoznatljivost istraživačke skupine u svijetu, te vrlo razvijenu suradnju sa svjetskim sveučilištima, razvoj točnih algoritama u nume-ričkoj linearnoj algebri ostaje kao naš glavni cilj i u sljedećih pet godina.

2. Splajn aproksimacijeDio djelatnika Zavoda bavi se raznim problemima aproksimacije vezanim uz posebne vrste splajn funkcija, poput Čebiševljevih, cikloidnih, napetih i q-splajnova. Osim razvoja novih nu-meričkih algoritama za efikasno računanje ovih splajnova, razvija se i teorija njihovih aproksi-macijskih svojstava. Ovi algoritmi se primjenjuju u različitim problemima advekcije i difuzije u geofizici, obradi slika, i medicini. Ova istraživačka skupina ima vrlo bliske veze s nekoliko doma-ćih sveučilišta, kao i sa Sveučilištem u Ljubljani. U sljedećih pet godina planira se nastavak teo-rijskog i praktičnog rada na ovim problemima s ciljem poboljšanja odgovarajućih algoritama.


Matematički odsjek

Zavod za primijenjenu matematikuZnanstvena aktivnost Zavoda za primijenjenu matematiku odnosi se na razvoj matematičkih metoda koje se koriste u prirodnim, tehničkim i biomedicinskim znanostima. Djelatnost Zavoda vezana je uz matematičko modeliranje i matematičku analizu zadaća opisanih običnim i parci-jalnim diferencijalnim jednadžbama koje najčešće proizlaze iz mehanike kontinuuma. To uk-ljučuje postavljanje, analizu svojstava (egzistencija, jedinstvenost-nejedinstvenost, korektnost zadaće...), te numeričku analizu modela. Smjerovi istraživanja na Zavodu su:

1. Razvoj tehnika za parcijalne diferencijalne jednadžbe (PDJ)Istraživat ćemo: teoriju homogenizacije i primjene u optimalnom dizajnu i inverznim zadaćama za PDJ, Friedrichsove sustave kao okvir za proučavanje PDJ različitog tipa, analitičke objekte i alate za proučavanje temeljnih pitanja u teoriji PDJ, slabe topologije na prostorima funkcija i distribucija, te primjene u PDJ, te svojstva pseudodiferencijalnih operatora i druge tehnike mikrolokalne analize, i primjene na brzinsko usrednjenje, usrednjenu upravljivost, kompaknost kompenzacijom, poluklasične limese...

2. Mehanika fluida Istraživanje iz ovog područja odnosi se na matematičko modeliranje, analizu i numeričke simu-lacije toka fluida u tankim domenama (cijevi, pukotine…) ili poroznim sredinama. Fluidi će biti newtonovski ili mikropolarni, jednofazni ili višefazni, dok će fizikalni procesi biti konvektivni, di-fuzni, disperzivni, konduktivni, izotermni ili neizotermni. Teorijska analiza zasnovana je na apri-ornim ocjenama za polazne jednadžbe te raznim konceptima konvergencije i kompaktnosti. Koristit ćemo asimptotičku analizu i homogenizaciju.

3. Teorija elastičnosti Ovo istraživanje odnosi se na izvode i opravdanja nižedimenzionalnih modela iz trodimenzio-nalne elastičnosti. Od interesa su i modeli za viskoelastične, plastične, odnosno biorazgradive materijale. Ti modeli osnovni su dio za formuliranje kompleksnijih modela sastavljenih iz više struktura, moguće različitih dimenzija (sustav štapova ili ljusaka).

4. Interakcija fluida i struktureZbog primjena u medicini od interesa je analiza interakcije Newtonovog fluida i elastičnog tije-la modeliranog kao tanko (nižedimenzionalni model) ili debelo (puni trodimenzionalni model) tijelo. Pitanja od interesa su: egzistencija, jedinstvenost, stabilnost, regularnost rješenja; dizajn, impelementacija i analiza numeričkih shema; analiza sistema paraboličko-hiperboličkog tipa.


Matematički odsjek

Zavod za računarstvo

1. On-line algoritmi kombinatorne optimizacijeCilj: Razviti nove determinističke ili randomizirane algoritme za neke poznate on-line probleme, u prvom redu problem k poslužitelja. Ti novi algoritmi morali bi biti bolji od postojećih u pogle-du kompetitivnosti ili računske složenosti. Za nove algoritme provest će se matematička analiza njihove kompetitivnosti odnosno računske složenosti. Također će se provesti eksperimentalna evaluacija tih istih parametara na računalu.

2. Distribuirane heuristike za NP-teške problemeCilj: Razviti nove distribuirane heuristike za probleme kao što su usmjeravanje vozila (VRP), Ha-miltonovo upotpunjenje i slični. Zahvaljujući suradnji većeg broja istovremenih procesa, te he-uristike trebale bi biti u stanju rješavati vrlo velike primjerke problema u prihvatljivom vremenu. Za nove heuristike provest će se eksperimentalna evaluacija na mreži računala. Mjerit će se nji-hova točnost (odstupanje od optimuma), vrijeme računanja i ubrzanje.

3. Robusni algoritmi kombinatorne optimizacijeCilj: Razviti robusne algoritme za odabrane optimizacijske probleme u grafovima i mrežama. Ro-busni algoritmi daju prihvatljiva rješenja onda kad postoji neizvjesnost u vrijednostima ulaznih podataka izražena nizom mogućih „scenarija“. Za svaku promatranu robusnu varijantu odabra-nog optimizacijskog problema odredit će se klasa računske složenosti kojoj ta varijanta pripada. Za svaki algoritam provest će se matematička analiza njegove računske složenosti. Algoritmi će se također evaluirati na računalu.

4. Automatsko prevođenjeCilj: Priprema jednojezičnih i dvojezičnih resursa potrebnih za automatsko prevođenje. Analiza i evaluacija pripremljenih resursa grafovskim algoritmima korištenjem relacijske baze podataka. Razvoj sustava univerzalnog označavanja riječi iz rječnika u svrhu pravilnog označavanja pojava riječi u tekstu.

5. Vrhunske kompetencije u računarstvuCilj: Sustavno praćenje novih trendova i iskoraka u disciplinama koje su relevantne za nastavu računarstva na Matematičkom odsjeku. Discipline od posebnog interesa su: programski jezici, strukture podataka i algoritmi, baze podataka, mreže računala, softversko inženjerstvo, paralel-no i distribuirano računanje, formalni jezici i automati.


Matematički odsjek

Zavod za teoriju vjerojatnosti i matematičku statistikuMnogi fenomeni u znanosti i svakodnevnom životu iskazuju inherentnu neodređenost. Znan-stvenici u Zavodu koriste stohastičke i dinamičke modele za opis takvoga ponašanja. Pri tome se oslanjaju na stohastičke metode u nastojanju da steknu uvid u njih, predvide ih ili zaključuju o njima.

Cilj zavodskih istraživačkih projekata je unapređenje razumijevanja uloge slučajnosti u sva-kom od sljedećih pet problemskih skupina:

1. Analiza i teorija potencijala Markovljevih procesa Proučavat će se nekoliko pitanja vezanih uz teoriju potencijala i analizu svojstava trajektorija Lévyjevih procesa, procesa koji se ponašaju slično kao Lévyjevi procesi te Fellerovih procesa.

2. Stohastičke metode u modeliranju fenomena teških repovaPlaniramo izučavati repno ponašanje stacionarnih procesa, granične teoreme za ekstreme i sume slučajnih opservacija i primijene dobivenih rezultata u analizi vremenskih nizova, neživot-nom osiguranju i drugim područjima.

3. Stohastičke metode u harmoničkoj analiziPlaniramo dobiti potpunu teoriju općenitijih „zapetljanih“ multilinearnih singularnih integral-nih operatora te iskoristiti martingalne metode u karakterizacijama nisko propusnih filtera u teoriji valića.

4. Stohastičke metode u biomedicinskim i problemima društvenih znanostiPlaniramo raditi (u suradnji): na razvoju matematičkog modela rasta bioloških leća (sa S. Ba-ssnettom, WU in St. Louis), na analizi modificiranog procesa grananja pri skraćivanu telome-ra (s I. Rubeljom, IRB), istraživati lokalna asimptotska svojstva aproksimativnih MLE difuzijskih parametara drifta i primijeniti ih na prilagodbu von Bertalanffyjevog modela na podatke o tumorskim sferoidima (sa Ž. Bajzerom, Mayo Clinic), te unaprijediti suradnju uspostavljenu na prethodnim istraživanjima problema iz „behavioralne“ ekonomije i inovacijskih procesa (s J. Cvitanićem, CALTECH, D. Prelecom, MIT, i S. Radas, EI).

5. Ergodska svojstva proširenih dinamičkih sustavaCilj je potpuno opisati invarijatne vjerojatnosne mjere proširenih diferencijalnih jednadžbi na diskretnom i neprekidnom prostoru, poput Frenkel-Kontorova modela, reakcijsko-difuzijskih jednadžbi te Navier-Stokesove jednadžbe, te tako statistički opisati njihovu dinamiku.


Matematički odsjek

Zavod za topologijuZnanstveni interesi Zavoda pripadaju fundamentalnim istraživanjima u nekim područjima to-pologije i geometrije. Planirana istraživanja su koncentrirana oko slijedećih tema:

1. Dinamika i modeli nabiranja potkovastih preslikavanjaSimbolička dinamika i modeli nabiranja potkovastih preslikavanja. Periodičke orbite. Ovisnost topološke entropije o parametrima.Cilj: Proučavati čudne atraktore u kaotičnim dinamičkim sustavima dvo-parametarskih (Henon-like, Lozi-like) familija i općenito potkovastih (horseshoe-like) preslikavanja ravnine. Činjenica da su Henon-liki atraktori modeli za ponašanje difeomorfizama sa homokliničkim tangentama, čini ih univerzalnom strukturom u nastajanju kaosa. (Potkovaste čudne atraktore još uvijek sla-bo razumijemo).

2. Geometrija skupova točaka u euklidskom i neeuklidskim prostorima Rješavanje triju slutnji M.Atiyaha i P.Sutcliffea (iz 2001. godine) o hipotetičkom ekvivarijantnom neprekidnom preslikavanju iz konfi-guracijskog prostora n točaka Cn u kompleksnu mnogostru-kost zastava Flagn=U(n)/U(1)×…×U(1). To Atiyahovo preslikavanje direktno povezuje klasičnu mehaniku s kvantnom (opis gibanja n spinskih čestica). Mi uvodimo mješovite Atiyahove de-terminante i dokazujemo da im je suma =n!. (Za n=3 osam novih fundamentalnih veličina u geometriji hiperboličkih trokuta).Cilj: Dokazati Atiyah-Sutclifeove slutnje u euklidskom (n≥5), hiperboličkom (n≥4) te u prostoru Minkowskog (n≥3).

3. Topologija i izračunljivostIstraživanje aspekata izračunljive topologije kao što su teorije (polu)izračunljivih metričkih i to-poloških prostora, mnogostrukosti i CW-kompleksa.Cilj: Nalaženje uvjeta uz koje presjek ko-rekurzivno prebrojivog skupa i izračunljivog kontinuu-ma sadrži izračunljivu točku te problemi izračunljivosti u Hilbertovom kubu.

4. Homotopija i oblik topoloških polugrupa Cilj: Nastaviti istraživanja iz homotopije i teorije oblika topoloških polugrupa koja proširuju re-zultate iz istoimenog članka iz 2002. godine.

4.a Specijalni brojeviCilj: Proučavati neke klase posebnih suma poopćenih Fibonaccijevih brojeva i otkriti nove Dio-


Matematički odsjek

fantske četvorke.

5. Veze Hopfovih algebroida i nekomutativnog diferencijalnog računa u smislu Tsygana i pri-mjeri iz topologije prostora petlji.Cilj: Razvijanje geometrijske teorije karakterističnih klasa za A-beskonačno algebre i primjene, posebice na prostore modula, invarijante u niskodimen-zionalnoj topologiji povezane s topo-loškom kvantnom teorijom polja.


Matematički odsjek

Katedra za metodiku nastave matematike i računarstvaInteres Katedre za metodiku nastave matematike i računarstva su fundamentalna istraživanja matematičkog i informatičkog obrazovanja na svim razinama. Osim toga, u interesu su i istra-živanja razumijevanja i primjene temeljnih matematičkih koncepata u kontekstu matematike i ostalih nastavnih predmeta, posebno prirodoslovne grupe predmeta.

1. Istraživanja matematičkog i informatičkog obrazovanjaCilj istraživanja je prepoznati, okarakterizirati te razumjeti pojave i procese koji se javljaju ili bi se mogli javiti u učenju i poučavanju matematike i informatike svim stupnjevima obrazovanja primjenjujući postojeće ili razvijajući nove teorijske okvire. Naglasak će biti stavljen na kuriku-lumske studije (planirani i implementirani kurikulum) te studije konceptualnih slika (uključujući predkoncepcije i miskoncepcije) te misaonih procesa koje učenici i studenti nastavničkih studija razvijaju pri učenju matematike i programiranja te rješavanju problemskih zadataka.

2. Istraživanja razumijevanja temeljnih matematičkih koncepata u kontekstu prirodoslovljaDanas su u svijetu u edukacijskim istraživanjima identificirani mnogi temeljni matematički kon-cepti i vještine čije razumijevanje predstavlja učenicima značajan problem. Istovremeno, njiho-vo razumijevanje i primjena su važni i za matematiku i za fiziku, odnosno, za druge predmete prirodoslovlja. U smislu boljeg povezivanja matematike s drugim nastavnim predmetima, te razvoja odgovarajućih nastavnih sadržaja i metoda koje omogućavaju smislenije poučavanje, cilj je istražiti te koncepte i s njima povezane poteškoće u razumijevanju unutar matematike i drugih predmeta prirodoslovlja, posebno fizike.

Documents

Strategija razvoja - unizg.hr