STRATEGIJA RAZVOJA MALIH HIDROELEKTRANA

U REPUBLICI CRNOJ GORI

PROGRAMSKI DOKUMENT

Zagreb, januar 2006.

2

SADRAJ:

MOTIVACIJA ZA IZRADU STRATEGIJE RAZVOJA MALIH HIDROELEKTRANA U CRNOJ GORI 3 POSTOJECE STANJE, PRETHODNE AKTIVNOSTI I CILJ PROGRAMA RAZVOJA MALIH HIDROELEKTRANA U CRNOJ GORI 5

Postojece stanje izgradenosti malih hidroelektrana 5 Prethodne aktivnosti na istraivanju potencijala razvoja malih hidroelektrana 7 Cilj programa razvoja malih hidroelektrana 7

DINAMIKA IZGRADNJE NOVIH MALIH HIDROELEKTRANA U CRNOJ GORI 8 EKONOMSKO-FINANSIJSKA ANALIZA IZGRADNJE NOVIH MALIH HIDROELEKTRANA U CRNOJ GORI 10 ZAKONSKE PROCEDURE, NADLENA TIJELA I DONOENJE ODLUKA VEZANIH ZA IZGRADNJU MALIH HIDROELEKTRANA U CRNOJ GORI 12 PREPREKE U RAZVOJU PROJEKTA MALIH HIDROELEKTRANA U CRNOJ GORI 14 POTREBNE AKTIVNOSTI ZA PRIPREMU RAZVOJA MALIH HIDROELEKTRANA U CRNOJ GORI 16

Istraivanje potencijala malih hidroelektrana (s naglaskom na zatitu ivotne sredine) 16 Metodologija za definisanje realno ostvarivog potencijala malih hidroelektrana 18 Model otkupa elektricne energije iz malih hidroelektrana 21 Metodologija za odredivanje otkupne cijene iz malih hidroelektrana 22 Prikljucenje malih hidroelektrana na distribucionu mreu 23 Nadoknade za koricenje voda i koncesijska nadoknada 25 Proces autorizacije 25 Prednosti i koristi usvajanja odredbi Kyoto protokola za Crnu Goru u pogledu razvoja malih hidroelektrana 26 Organizacija programa razvoja malih hidroelektrana 27 Investicione podrke za izgradnju malih hidroelektrana 30 Izbor modela javno-privatnog partnerstva 31 Reinvestiranje prihoda od poslovanja malih hidroelektrana 34 Podsticanje domacih preduzetnika i lokalnih zajednica 34

AKCIONI PLAN 35

3

STRATEGIJA RAZVOJA MALIH HIDROELEKTRANA

U REPUBLICI CRNOJ GORI

PROGRAMSKI DOKUMENT

MOTIVACIJA ZA IZRADU STRATEGIJE RAZVOJA MALIH HIDROELEKTRANA U CRNOJ GORI

Neizostavnu komponentu ideje odrivog razvoja cini znacajnije koricenje obnovljivih izvora energije, koji se ukljucuju u definisanje nacionalne energetske strategije, tako da se utvrdi udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnim energetskim potrebama zemlje. Skladno tom udjelu odreduje se velicina , znacaj i uticaj elektrana koje koriste obnovljive izvore na elektroenergetski sistem. Male hidroelektrane u Crnoj Gori predstavljaju obnovljive izvore energije s izrazito visokim stepenom razvojnog potencijala. U svrhu podsticanja veceg koricenja malih hidroelektrana kao obnovljivih izvora energije, potrebno je definisati konkretne mjere za povecanje njihovog udjela u ukupnoj proizvodnji energije. Prvi korak za to predstavlja izrada Strategije razvoja malih hidroelektrana, a zatim prateci Akcioni plan.

Proizvodnja i potronja energije predstavljaju znacajne uzrocnike lokalnog i globalnog zagadenja. Zato razvoj energetskog sektora u Crnoj Gori treba zasnovati na proizvodnji i potronji energije u skladu sa zahtjevima za zatitom ljudskog zdravlja, ocuvanjem bioloke i krajobrazne razlicitosti, kao i kvaliteta lokalne, regionalne i globalne ivotne sredine. Ciljevi zatite ivotne sredine definisani su u skladu s ovim osnovnim usmjerenjem. Uskladivanje ekonomsko-tehnolokog razvoja i ocuvanja ivotne sredine , imperativ je koji proizilazi i iz Deklaracije o ekolokoj dravi Crnoj Gori iz 1991. godine, kojom je preuzeta obaveza da ce ekologija i zatita ivotne sredine u buducem razvoju Crne Gore biti od posebne vanosti i prioriteta. U tom smislu, male hidroelektrane , kao obnovljiv izvor energije, treba razvijati skladno ciljevima ocuvanja ivotne sredine.

Osim toga, Crna Gora je posebna potpisnica Sporazuma o osnivanju Energetske zajednice u jugoistocnoj Evropi iz oktobra 2005. godine (Energy Community Treaty). Cilj Sporazuma je povezivanje (u energetskom smislu) dra va jugoistocne Evrope, tako da se kroz sprovodenje sistemskih reformi u energetskim sektorima pojedinih zemalja, postigne otvaranje energetskih trita prema modelu definisanom direktivama Evropske unije o stvaranju zajednickog trita elektricne energije i plina. U preambuli Sporazuma, navodi se kako je jedan od ciljeva svih potpisnica poboljanje stanja ivotne sredine u vezi s prirodnim plinom i elektricnom energijom, kao i energetskom efikasnocu i obnovljivim izvorima energije, inace neodvojivim dijelom energetske politike Evropske unije. Sporazumom se predvida usvajanje evropske pravne imovine u nekoliko podrucja, od kojih je jedno i zatita okoline .

U pogledu medunarodnih inicijativa za zatitu ivotne sredine istice se Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija, o promjeni klime (Konvencija) i odredbe Kyoto protokola kao pridruenog akta Konvencije. Strane koje mogu pristupiti Konvenciji su drave clanice Ujedinjenih nacija. S obzirom da je Crna Gora trenutno sastavni dio dravne zajednice Srbija i Crna Gora, njen poloaj je u smislu Konvencije i Kyoto protokola definisan poloajem dravne zajednice. Dravna zajednica Srbija i Crna Gora , pod tadanjim imenom SR Jugoslavija, pristupila je Konvenciji 12. marta 2001. godine, koja je za Srbiju i Crnu Goru stupila na snagu 90 dana kasnije, odnosno 10. juna 2001. godine. Dravna zajednica Srbija i Crna Gora do sada nije potpisala niti ratificirala Kyoto protokol, iako iz njega za samu dravu ne bi proizale nikakve konkretne obaveze u smislu smanjenja emisija staklenickih plinova , jer se ne nalazi na popisu zemalja Priloga B protokola.

4

Zakonom o energetici ("Slubeni list RCG" broj 39/2003) su definisane nadlenosti Vlade RCG u podrucju energetike na nacin da Vlada :

? utvrduje i sprovodi nacionalnu energetsku politiku i nacionalnu energetsku strategiju, dugorocni i godinji energetski bilans i politiku ostvarenja bilansa,

? osigurava sprovodenje mjera za zatitu ivotne sredine,

? promovie i olakava ulaganja u energetski sektor, razvoj konkurencije i ucestvovanje privatnog sektora u energetici,

? odreduje politiku i strategiju izgradnje novih i/ili rekonstrukciju postojecih proizvodnih kapaciteta i usvaja odgovarajuce procedure .

U cilju ispunjavanja obaveza koje ima u skladu sa Zakonom o energetici i ostalim vaecim propisima, Vlada preko ministarstva nadlenog za poslove energetike:

? realizuje politiku za energetsku efikasnost i ocuvanje energetskih resursa,

? podstice i prua savjete o energetskoj efikasnosti i racionalnom koritenju energije,

? razvija i promovie podsticaje za efikasnim koricenjem energije i obnovljivih energetskih izvora,

? promovie vecu upotrebu obnovljivih energetskih izvora u proizvodnji na sopstvenom tritu,

? upravlja sredstvima namijenjenim za tednju i efikasnije koricenje energije.

Ministarstvo ekonomije koje je nadleno za poslove energetike:

? priprema i predlae nacionalnu energetsku politiku, dugorocn i i godinji energetski bilans, pa ga dostavlja Vladi na usvajanje,

? izvrava svoje obaveze koje proizilaze iz Zakona o energetici, medunarodnih sporazuma, clanstva u medunarodnim organizacijama, obaveza koje se odnose na ponudu i potranju elektricne energije i inspekcijskog nadzora,

? razmatra potrebe za transportom prirodnog plina, uglja i naftnih proizvoda sa susjednim zemljama i mogucnosti koricenja raspoloivih domacih energetskih resursa,

? promovie upotrebu novih tehnologija koje se odnose na energiju, ucestvovanje privatnog sektora u energetskom sektoru Crne Gore i privatizaciju energetskih subjekata ili djelova koji su u dravnom vlasnitvu, kao i koricenje obnovljivih izvora energije.

S obzirom da su tek nedavno pokrenute aktivnosti na izradi dugorocnih planova razvoja energetskog sektora (na osnovu usvojenih smjernica energetske politike u aprilu 2005. godine) u obliku Strategije razvoja energetike Crne Gore , ciji se dovretak ocekuje tokom prve polovine 2006. godine , neophodno je to prije dovriti i definisati nacionalnu energetsku strategiju kojom bi se utvrdili ciljevi energetske politike i mjere kojima bi se ti ciljevi ostvarili. Strategija razvoja energetike Crne Gore potrebna je i zbog preuzetih medunarodnih obaveza u zatite ivotne sredine, i zbog prilagodenja energetskog sektora uslovima vlasnitva energijom u Evropskoj uniji, s obzirom na to da je Crnoj Gori jedan od stratekih ciljeva i clanstvo u EU. Strategija razvoja malih hidroelektrana zato treba da postane integralni dio Strategije razvoja energetike Crne Gore, odnosno dio ukupne Strategije razvoja energetike koja ima energetsku, ekonomsku, zakonodavnu, organizacionu i instituciona lnu dimenziju. Nakon usvajanja nacionalne energetske strategije, zatim strategije razvoja malih HE, potrebno je izraditi program, odnosno plan implementacije za iste. Rjeenja koja su predloena u ovom programskom dokumentu , prilagodena su potrebama i specificnostima Crne Gore, uz uvaavanje pozitivnih medunarodnih iskustava.

5

U pogledu Strategije razvoja malih hidroelektrana i izrade prateceg Akcionog plana, definiu se sljedeci aspekti:

? dinamika izgradnje malih hidroelektrana je moguca i primjerena za Crnu Goru,

? uticaj usvojene dinamike izgradnje malih hidroelektrana na elektroenergetski bilans Crne Gore,

? ukupni trokovi izgradnje/pogona novih malih hidroelektrana,

? uticaj izgradnje novih malih hidroelektrana na cijenu elektricne energije za krajnje kupce,

? izgradnja malih hidroelektrana kao doprinos ispunjenju (preuzetih i ocekivanih) medunarodnih obaveza.

POSTOJECE STANJE, PRETHODNE AKTIVNOSTI I CILJ PROGRAMA RAZVOJA MALIH HIDROELEKTRANA U CRNOJ GORI

Postojece stanje izgradenosti malih hidroelektrana

Za sagledavanje uticaja izgradnje novih malih hidroelektrana na elektroenergetski sistem Crne Gore, potrebno je najprije analizirati postojece stanje izgradenosti, a zatim pretpostaviti izgradnju odredenog broja malih hidroelektrana u skoroj buducnosti (npr. za period do 10 godina). U tabeli br. 1 prikazana je instalirana snaga, snaga na pocetku , prosjecno ostvarena proizvodnja kroz ivotni vijek elektrana, kao i ostvarena i planirana proizvodnja u postojecim malim hidroelektranama (mHE), hidroelektranama (HE) i termoelektranama (TE) u Crnoj Gori.

Tabela br. 1 Instalirana snaga proizvodnih kapaciteta i proizvodnja elektricne energije u

elektroenergetskom sistemu Crne Gore

Instalirana snaga

Snaga na pocetku

Prosjecno ostvarena

proizvodnja

Ostvareno 2005.

Plan za 2006 .

MW % MW % GWh % GWh % GWh %

Postojece mHE 9,0 1,0 9,0 1,1 21,4 0,9 22,9 0,8 21 0,8

HE 649,0 74,8 649,0 76,3 1 552,0 62,2 1 818 66,6 1 673 60,5

TE 210,0 24,2 193,0 22,7 922,0 36,9 890 32,5 1 073 38,7

Ukupna proizvodnja

868,0 100,0 851,0 100,0 2495,4 100,0 2 730,9 100,0 2 767 100,0

Ukupno raspoloivo*

2 786 3795,9 3 832

* Kategorija 'Ukupno raspoloivo' pokazuje ukupno raspoloivu elektricnu energiju u elektroenergetskom sistemu Crne Gore, s obzirom na ugovor o razmjeni elektricne energije proizvedene u HE Piva sa sistemom Srbije (1065 GWh).

Prema odredbama Zakona o energetici, u Crnoj Gori malim hidroelektranama se smatraju hidroelektrane instalirane snage do 10 MW. Instalirana snaga 7 (sedam) postojecih malih hidroelektrana iznosi 8,92 MW, uz prosjecnu godinju proizvodnju od 21 ,4 GWh. Ukupna instalirana snaga crnogorskog elektroenergetskog sistema iznosi 868 MW, od toga vecina u dvije velike hidroelektrane. Udio postojecih malih hidroelektrana u snazi proizvodnih jedinica iznosi svega 1,1 posto, a udio proizvodnje malih hidroelektrana u ukupnoj godinjoj proizvodnji elektroenergetskog sistema Crne Gore, prema prosjecno ostvarenim vrijednostima, 0,9 posto . Pri tome treba imati u vidu da Crna Gora nabavlja priblino 1/3

6

ukupnih potreba za elektricnom energijom iz drugih sistema, pa je doprinos malih hidroelektrana pokrivanju ukupne potronje jo manji. Dvije trecine elektricne energije proizvodi se u velikim hidroelektranama, a jedna trecina u jedinoj termoelektrani u energetskom sistemu (TE Pljevlja loena ugljom).

U tabeli br. 2 prikazana je starosna struktura postojecih malih hidroelektrana. Vecina objekata u pogonu je vie od 20 godina, a vie od polovine starije je od 40 godina. Svega dvije male hidroelektrane mogu se smatrati novijima (19 godina). U posljednjih deset godina nije bilo obnove postrojenja. Osim toga, u Crnoj Gori nije razvijena industrija za proizvodnju elektro i mainske opreme. Sve male hidroelektrane nalaze se u vlasnitvu nacionalne elektroprivredne kompanije EPCG AD Nikic.

Tabela br. 2 Starosna struktura postojecih malih hidroelektrana

Starost 0-19

godina

20-39

godina

40-59

godina

>60

godina Ukupno

Broj mHE 2 1 3 1 7

Udio broja mHE % 29 14 43 14 100

EPCG AD Nikic snabdijeva elektricnom energijom priblino 285 000 kupaca. Proizvodnja domacih malih hidroelektrana, hidroelektrana i termoelektrana, nije dovoljna za podmirenje ukupne potronje elektricne energije u Crnoj Gori, pa se znatan dio potrebne elektricne energije uvozi iz drugih elektroenergetskih sistema. U 2005. godini u domacim elektranama proizvedeno je ukupno 2 730,9 GWh (bez valorizacije HE Piva), a manjak za potrebe potronje je podmiren iz uvoza 1598 GWh. Plan proizvodnje za 2006. godinu iznosi 2767 GWh, a p lan uvoza za 2006. godinu iznosi 1 600 GWh.

Zbog zapostavljene izgradnje domacih proizvodnih kapaciteta i porasta potronje energije, zavisnost od uvoza povecava se iz godine u godinu. Tokom 90-ih godina dolo je do znacajnog smanjenja potronje, ali i do promjene strukture i karakteristika potronje. Osim velikog pada industrijske potronje, karakteristican je i ubrzan i rast distributivne potronje. Potronja direktnih potroaca u 1989. godin i dostigla je 2 095 GWh, da bi u 1994. godini pala na svega 505 GWh. U 2005. godini dostignuta je potronja direktnih kupaca s kraja 80 -ih godina (2 077 GWh), dok je za 2006. godinu planirana potronja od 2 107 GWh.

Distributivna potronja se u zadnjih dvadeset godina udvostrucila. U 1985. godini ona je iznosila 1 127 GWh, dok je u 2005. godini iznosila 2287 GWh, a za 2006. godinu planirano je 2 336 GWh. Istovreme no je proizvodnja ostala na priblino istom nivou : u 1985. godini proizvedeno je 2 662 GWh, a u 2005. godini 2730,9 GWh, a za 2006. godinu planirano je 2 767 GWh. Deficit elektricne energije u 1985. godini iznosio je 607 ,4 GWh, dok je u 2005. godini deficit iznosio 1 800 GWh (ne racunajuci valorizaciju ugovora za HE Piva).

Zbog stalnog povecanja potronje, narednih godina se ocekuje i povecanje uvoza elektricne energije, i to sve dok se ne izgradi veci proizvodni objekat. Istovremeno je potrebno osigurati sve veca sredstva za uvoz elektricne energije, zbog povecanih potreba i povecanja cijene elektricne energije na slobodnom tritu.

7

Prethodne aktivnosti na istraivanju potencijala razvoja malih hidroelektrana

U posljednjih nekoliko godina u Crnoj Gori se sprovode sve intenzivnije aktivnosti na istraivanju potencijala razvoja malih hidroelektrana .

Kao osnovn o djelo po svojoj opsenosti i sveobuhvatnosti, izdvaja se studija pod nazivom "Smjernice razvoja i izgradnje malih hidroelektrana u Crnoj Gori" iz 2000. godine, u kojoj je izvedena procjena hidroenergetskog potencijala malih hidroelektrana u Crnoj Gori. Osim toga, obradena je tehnicka i pravna problematika, zatim je predloen koncept planskog pristupa razvoju i izgradnji malih hidroelektrana u Crnoj Gori. Osim navedene studije, izradena je i publikacija pod nazivom "Male hidroelektrane u Crnoj Gori", koja obraduje tehnicke i ekonomske karakteristike malih hidroelektrana. Veci broj ostalih radova objavljen je u strucnim i naucnim casopisima, kao i u zbornicima sa strucnih skupova.

Prema podacima EPCG AD Nikic, 17 posto ukupnog hidroenergetskog potencijala Crne Gore vec je iskoriten (HE Perucica 307 MW, 970 GWh; HE Piva 342 MW, 870 GWh; mHE 8,92 MW, 21 GWh). Projektovano je 70 malih HE ukupne snage 231 MW i 643 GWh/god. Lokacije malih hidroelektrana u Crnoj Gori odlikuju se relativno niskim protocima i visokim padovima. Za vecinu posmatranih vodotoka ne postoje viegodinja mjerenja protoka, to utice na vjerodostojnost procjene potencijala. Istraivanja s viim stepenom obrade, izvrena su samo za manji broj lokacija.

Procjenu potencijala potrebno je nivelirati na osnovu kvalitetno sprovedenih mjerenja , i to u skladu sa svim uslovima i kriterijumima zatite ivotne sredine.

Cilj programa razvoja malih hidroelektrana

Promocija obnovljivih izvora energije visoki je prioritet EU, koji je deklarisan u vie stratekih dokumenata , prvo zbog svojih ekolokih karakteristika, ali i zbog drugih dobrobiti koje donosi njihovo koricenje . U tom pogledu, najznacajnija je Direktiva 2001/77/EZ o promociji elektricne energije iz obnovljivih izvora na internom tritu elektricne energije. Svrha Direktive je promocija povecanja udjela obnovljivih izvora za proizvodnju elektricne energije na internom tritu , i stvaranje osnova za buduci zajednicki okvir EU. Direktiva postavlja ciljani udio obnovljivih izvora u proizvodnji elektricne energije od 22 posto u 2010. godini, gotovo dvostruko vie u odnosu na stanje iz 1997. Ostvareni udio u 2003. godini iznosio je 15,2 posto. Nedavno potpisani Energy Community Treaty od 25. oktobra 2005. godine, omogucice stvaranje zakonodavnog okvira za integrisano trite energije, i primjenu acquis communautaire u podrucju energije, ekologije, konkursa i obnovljivih izvora energije. Prema Treatyj-u, plan za primjenu Direktive 2001/77/EZ, treba uraditi i poslati najkasnije na kraju prve godine od njegovog stupanja na snagu.

Definisanje stratekih ciljeva koji se ele ostvariti koricenjem obnovljivih izvora energije , prvi je korak u odredivanju minimalnog udjela obnovljivih izvora energije i uredenju uslova za njihovo koricenje. Projektovani (buduci) udio obnovljivih izvora energije, treba zasnovati na realnim procjenama, kako bi se energetski subjekti obavezali na ostvarivanje ciljeva sprovodenjem zacrtanih zadataka. Ambiciozno postavljeni ciljevi, uprkos nacelnoj podrci ire javnosti, ne dovode do stabilnog rasta koricenja obnovljivih izvora energije. Razlozi neuspjeha lee u cinjenici da, ili nema projekata obnovljivih izvora energije koji bi doveli do projektovanog stepena, ili cjelokupni sistem nije prilagoden za projektovani stepen obnovljivih izvora energije.

Konkretan odgovor na pitanje o realno ostvarivom udjelu obnovljivih izvora energije za Crnu Goru, nije moguce dati sve dok se konkretna analiza ne sprovede za sve obnovljive izvore energije, za koje postoji znacajniji potencijal u Crnoj Gori. U meduvremenu, analiza ocekivanih udjela obnovljivih izvora energije u deset novih clanica EU, moe posluiti za pocetnu procjenu ocekivanog stepena i ciljeva koricenja obnovljivih izvora energije u Crnoj

8

Gori. Procjenjuje se da udio svih obnovljivih izvora energije (ne samo malih hidroelektrana ) u 2010/2015. godini moe biti ostvaren u opsegu od 3-5 posto od ukupnih energetskih potreba. Na osnovu okvirnih analiza, procjenjuje se da proizvodnja malih hidroelektrana u nacionalnom elektroenergetskom bilansu moe dostici udio od priblino 2,5 posto u 2015. godini. Ovaj cilj je moguce postici uz pretpostavku hitnog donoenja potrebnih akata.

DINAMIKA IZGRADNJE NOVIH MALIH HIDROELEKTRANA U CRNOJ GORI

Prema rezultatima podloga za izradu Strategije razvoja malih hidroelektrana u Crnoj Gori, identifikovano je ukupno 70 mogucih lokacija za njihovu izgradnju . Ukupna instalirana snaga malih hidroelektrana iznosi 231 ,72 MW, a ocekivana godinja proizvodnja elektricne energije 644 213 GWh. Iskoricenje maksimalne snage iznosi 31,7 posto ili 2 780 sati godinje. Nije realno ocekivati da ce sve identifikovane lokacije biti izgradene, zbog raznih ogranicenja u pogledu zatite okoline i zbog ekonomske neisplativosti. Brzina izgradnje zavisice prije svega od postupaka dobijanja dozvola, i stvaranja povoljnih uslova kao to su: otkupna cijena, prikljucenje na mreu i dr.

U nastavku je prikazana analiza dva scenarija izgradnje malih hidroelektrana u Crnoj Gori referentni i vii scenario . Pri tome je pretpostavljeno da ce sve postojece male hidroelektrane nastaviti s radom (nije razmatrana problematika obnove postojecih malih hidroelektrana). U tabelama br. 3 i br. 4 prikazana je pretpostavljena dinamika izgradnje malih hidroelektrana do 2015. godine za referentni i vii scenario. Potrebno je naglasiti da prilikom ovih proracuna nijesu posmatrane ko nkretne lokacije za male HE.

Prema referentnom scenariju u periodu do 2010. godine predvidena je izgradnja jedne do dvije male hidroelektrane s ukupno instaliranom snagom od 5 MW, kao i izgradnja dodatnih 15 MW na odgovara jucem broju lokacija u periodu do 2015. godine. Drugim rijecima, u periodu od 10 godina predvideno je povecanje instaliranih kapaciteta i proizvodnje malih hidroelektrana za 3 puta.

Tabela br. 3 Referentni scenario izgradnje malih hidroelektrana u Crnoj Gori do 2015. godine

Referentni scenario 2005. 2010. 2015.

Instalirana snaga [MW]

Postojece mHE

Nove mHE

Ukupno mHE

9

0

9

9

5

14

14

15

29

Ocekivana godinja proizvodnja [GWh]

Postojece mHE

Nove mHE

Ukupno mHE

21

0

21

21

14

35

35

42

77

Prema viem scenariju u periodu do 2010. godine, predvidena je izgradnja tri do cetiri male hidroelektrane s ukupno instaliranom snagom od 10 MW, kao i izgradnja dodatnih 20 MW na odgovarajucem broju lokacija u periodu do 2015. godine. Drugim rijecima, u periodu od 10 godina, predvideno je povecanje instaliranih kapaciteta i proizvodnje malih hidroelektrana za vie od 4 puta.

9

Tabela br. 4 Vii scenario izgradnje malih hidroelektrana u Crnoj Gori do 2015. godine.

Vii scenario 2005. 2010. 2015.

Instalirana snaga [MW]

Postojece mHE

Nove mHE

Ukupno mHE

9

0

9

9

10

19

19

20

39

Ocekivana godinja proizvodnja [GWh]

Postojece mHE

Nove mHE

Ukupno mHE

21

0

21

21

28

49

49

56

105

Uprkos ovako definisanoj dinamici izgradnje, razvoj malih hidroelektrana ima ogranicen uticaj na ukupnu snagu proizvodnih kapaciteta i proizvodnju elektricne energije u Crnoj Gori. Udio instalirane snage svih malih hidroelektrana u ukupno instaliranoj snazi u elektroenergetskom sistemu Crne Gore u 2015. godini iznosio bi 3,3 posto (za referentni scenario), odnosno 4,4 posto (za vii scenario), uz pretpostavku da nema nove izgradnje ostalih proizvodnih kapaciteta. U slucaju povecanja ukupnih proizvodnih kapaciteta , udio instalirane snage malih hidroelektrana bio bi manji. Udio proizvodnje svih malih hidroelektrana u ukupnoj proizvodnji elektroenergetskog sistema Crne Gore (bez valorizacije ugovora za HE Piva) u 2015. godini iznosio bi 3 posto (referentni scenario ), odnosno 4,2 posto (vii scenario). Ako se u obzir uzme valorizacija ugovora za HE Piva, udjeli proizvodnje malih hidroelektrana u ukupnoj proizvodnji bili bi manji. I u ovom se slucaju primjenjuje pretpostavka da do 2015. godine nece biti izgraden ni jedan novi veci izvor elektricne energ ije. Drugim rijecima, ako se posmatra i uvoz elektricne energije, moguci udio proizvodnje malih hidroelektrana u zadovoljenju potreba za elektricnom energijom u Crnoj Gori u 2015. godini, kretao bi se u rasponu od 1,5-3 posto.

S obzirom da ce nove male hidroelektrane imati mali udio u ukupnom proizvodnom kapacitetu elektroenergetskog sistema Crne Gore , njihov disperzovani karakter nece ciniti potekoce u poredenju s ostalim fluktuacijama do kojih dolazi u snabdijevanju i potronji, a s kojima se postupci vodenja pogona sistema moraju svakodnevno nositi. Njihov ce uticaj biti posebno mali u poredenju s problemom zadovoljavanja potranje i odravanja sigurnosti pogona sistema, u slucaju ispada jedne velike proizvodne jedinice (TE Pljevlja sa 193 MW najveca je proizvodna jedinica u elektroenergetskom sistemu Crne Gore). Drugim rijecima, uz navedene pretpostavke, nove male hidroelektrane s navedenim procijenjenim stepenom snage i proizvodnje, mogu biti integrisane u elektroenergetski sistem Crne Gore , bez pojave tehnickih ogranicenja sa stanovita vodenja pogona sistema, naravno ukoliko su prethodno zadovoljeni svi uslovi prikljucenja na mreu. Do ogranicenja ce prije doci zbog utvrdivanja iznosa snage proizvodnje novih malih hidroelektrana sa stanovita drutveno prihvatljivih trokova. Krajnji uticaj malih hidroelektrana na ukupnu instaliranu snagu i proizvodnju u elektroenergetskom sistemu Crne Gore je mali, posebno ako se uzme u obzir cinjenica da ce u narednom periodu Crna Gora vjerovatno pristupiti izgradnji novog veceg proizvodnog objekta , zbog stalnog povecanja potronje elektricne energije i povecanja uvoza.

Prikazani scenariji dinamike razvoja malih hidroelektrana (referentni i vii scenario) pokazuju da je uprkos ubrzanom razvoju i viestrukom povecanju instalirane snage malih hidroelektrana , krajnji uticaj na ukupnu snagu i proizvodnju elektroenergetskog sistema Crne Gore ipak ogranicen. Istovremeno se postavlja pitanje realnosti navedene dinamike sa stanovita organizacije sistema i cjelokupnog procesa pribavljanja potrebnih dozvola i zatvaranja ugovornih aranmana (npr. ugovor o otkupu, troak prikljucenja na mreu, problemi zatite ivotne sredine i dr.).

10

EKONOMSKO-FINANSIJSKA ANALIZA IZGRADNJE NOVIH MALIH HIDROELEKTRANA U CRNOJ GORI

S obzirom da lokacije na kojima ce se graditi nove male hidroelektrane nijesu unaprijed definisane i uvrtene u sveobuhvatnu bazu podataka, za pocetno odredivanje ocekivane godinje proizvodnje i prosjecne prodajne cijene , usvojene su odredene pretpostavke, koje su u skladu s opsegom visine investicije, za cetiri razmatrana objekta: HE Otilovici, HE Krupac, HE Slano i HE avnik 2 s opsegom investicije 800-2 400 EUR/kW (bitno je naglasiti da su samo za tri spomenute lokacije bili dostupni upotrebljivi podaci zadovoljavajuceg stepena obrade, uz uvaavanje starosti tih podataka):

? predvidena su ulaganja u gradevinske objekte na nivou od 40% i ulaganja u opremu na nivou od 60% ukupnih ulaganja,

? realizacija projekta predvidena je u dvije godine s dinamikom ulaganja od 50% u prvoj i 50% u drugoj godini,

? predvideno je da se projekat finansira zaduenjem kod finansijskih institucija na nivou ukupnih ulaganja,

? kreditni rok od 10 godina,

? kamatna stopa od 6% godinje,

? analiza je sprovedena na konstantnoj vrijednosti EUR za cijelo obracunsko razdoblje,

? tehno-ekonomski vijek projekta planiran je na 20 godina,

? otkupna cijena elektricne energije odredena je na nivou od 0,030 EUR/kWh, tj. trina cijena, ili cijena koju bi vlasnik male hidroelektrane dobio da prodaje elektricnu energiju na slobodnom tritu; cijena bez podsticaja (s obzirom da nije bio raspoloiv podatak o nivou proizvodne cijene ni trine cijene u malim HE u Crnoj Gori, ovaj iznos pretpostavljen je na osnovu definisanja otkupne cijene za obnovljive izvore energije u Hrvatskoj na nivou 0,033 EUR/kWh, a za potrebe izrade podzakonskih akata za obnovljive izvore energije u Hrvatskoj),

? kao granicna stopa akumulativnosti uzeta je stopa od 8%,

? koeficijent neto sadanje vrijednosti je 1,

? indeks profitabilnosti je 1.

? vrijeme iskoricenja maksimalne snage iznosi 2 800 sati,

? prosjecna specificna investicija iznosi 1 500 EUR/kW (jednaka za sve objekte),

? za rad na objektu to kom pogona predviden je 1 covjek/MW.

Uz ovako pretpostavljene vrijednosti, rezultati ekonomsko-finansijske analize prikazani su u nastavku tabela br. 5 (referentni scenario) i tabela br. 6 (vii scenario ). Inkrementalni troak oznacava dodatni troak zbog izgradnje novih malih hidroelektrana, u odnosu na stanje prije izgradnje (tj. inkrementalni troak oznacava novcane podsticaje potrebne za izgradnju novih malih hidroelektrana u odnosu na trinu cijenu). Za pretpostavljenu referentnu cijenu od 3,0 EURcent/kWh, inkrementalni troak iznosi 4,6 EURcent/kWh (tj. cijena proizvodnje iz malih hidroelektrana umanjena za referentnu cijenu). Cijena proizvodnje od 7,6 EURcent/kWh izracunata je kao prosjecna cijena za dvadesetogodinji period (tehno-ekonomski vijek projekta).

11

Tabela br. 5 Rezultati analize za referentni scenario

Referentni scenario 2010 2015

Ukupna instalirana snaga novih mHE MW 5 20

Proizvodnja GWh 14 56

Cijena proizvodnje iz mHE (IRR = 8%) EURcent/kWh 7,6 7,6

Ukupni troak mil. EUR 1,064 4,256

Inkrementalni troak (potrebni podsticaji) mil EUR 0,644 2,576

Finalna potronja elektricne energije* GWh 3 969 4 244

Povecanje prosjecne prodajne cijene EURcent/kWh 0,016 0,061

* - procjena

Tabela br. 6 Rezultati analize za vii scenario

Vii scenario 2010 2015

Ukupna instalirana snaga novih mHE MW 10 30

Godinja proizvodnja GWh 28 84

Cijena proizvodnje iz mHE (IRR = 8%) EURcent/kWh 7,6 7,6

Ukupni troak mil. EUR 2,128 6,384

Inkrementalni troak (potrebni podsticaji) mil EUR 1,288 3,864

Finalna potronja elektricne energije* GWh 3 969 4 244

Povecanje prosjecne prodajne cijene EURcent/kWh 0,032 0,091

* - procjena

Prema referentnom scenariju podsticaji za izgradnju novih 5 MW u malim hidroelektranama u 2010. godini, iznose 644 000 EUR, tj. 2,576 miliona EUR u 2015. godini za ukupno 20 MW novih malih hidroelektrana . Ako se ukupni iznos podsticaja pod ijeli s ocekivanom potronjom elektricne energije u buducnosti, dobija se ocekivano povecanje prosjecne prodajne cijene po kWh. U ovom slucaju, povecanje iznosi 0,016 EURcent/kWh (2010. godina ) i 0,061 EURcent/kWh (2015. godina). Prosjecni racun za potroenu elektricnu energiju za kategoriju domacinstva u Crnoj Gori iznosi izmedu 15 i 30 EUR, to uz pretpostavljenu prosjecnu prodajnu cijenu od 4,5 EURcent/kWh daje potronju izmedu 330 i 660 kWh/mjesec, tj. izmedu 4 000 i 7 900 kWh/godina. Ako se u racun doda i povecanje zbog izgradnje novih malih hidroelektrana (prema referentnom scenariju), dobija se ocekivano povecanje troka za elektricnu energiju u rasponu od 0,63 do 1,27 EUR/god (u 2010. godini), tj. od 2,42 do 4,83 EUR/god (u 2015. godini). Dodatni troak za nove male hidroelektrane ima vrlo mali uticaj na povecanje ukupnog troka elektricne energije za prosjecno domacinstvo priblino 1,4 posto .

Prema viem scenariju podsticaji za izgradnju novih 10 MW u malim hidroelektranama u 2010. godini, iznose 1,288 mil. EUR, tj. 3,864 mil. EUR u 2015. godini za ukupno 30 MW novih malih hidroelektrana . Povecanje prosjecne prodajne cijene elektricne energije u ovom slucaju iznosi 0,032 EURcent/kWh (2010. godina) i 0,091 EURcent/kWh (2015. godina). Ako se u racun za prosjecno domacinstvo u Crnoj Gori doda i povecanje zbog izgradnje novih malih hidroelektrana (prema viem scenariju), dobija se ocekivano povecanje troka za elektricnu energiju u rasponu od 1,26 do 2,53 EUR/god (u 2010. godini), tj. od 3,60 do 7,21 EUR/god (u 2015. godini). Dodatni troak za nove male hidroelektrane ima mali uticaj na povecanje ukupnog troka za elektricnu energiju za prosjecno domacinstvo priblino 2 posto.

12

Dodatni troak izgradnje malih hidroelektrana raspodijeljen na veliki broj kupaca , ne utice u vecoj mjeri na troak elektricne energije koji snosi pojedinacni krajnji korisnik. Veci uticaj na povecanje racuna za elektricnu energiju u buducnosti, moe se ocekivati zbog drugih razloga kao to su: povecanje cijene goriva i povecanje cijene elektricne energije na slobodnom tritu, ukidanje subvencija, uskladivanje tarifnog sistema sa stvarnim trokovima poslovanja i dr. Ali, s druge strane mogu se ocekivati i odredena smanjenja trokova poslovanja (povecanje efikasnosti poslovanja, smanjenje tehnickih i netehnickih gubitaka u sistemu).

Vano je naglasiti, da izgradnja malih hidroelektrana (i vecine objekata koji koriste obnovljive izvore energije) predstavlja povecanje troka u odnosu na opcije proizvodnje elektricne energije iz tzv. konvencionalnih izvora (termoelektrane na ugalj i plin, velike hidroelektrane i dr.). Jedan od razloga veceg troka za obnovljive izvore je u tome to u trokove konvencionalnih izvora nijesu ukljucene eksternalije. Obnovljivi izvori energije imaju minimalan uticaj na okolinu ako se primjenjuju pravila o zatiti ivotne sredine, pa je potrebno podsticati njihov razvoj. Buduci da je jedan od glavnih ciljeva Crne Gore prikljucenje EU, neophodno je podsticanje razvoja malih hidroelektrana i ostalih obnovljivih izvora, i to uz podravanje najekonomicnijeg nacina njihove izgradnje.

Prikazani rezultati ekonomsko-finansijske analize trebaju se uzeti s odredenom rezervom, zbog slabe raspoloivosti podataka o mogucim lokacijama za male hidroelektrane , ali mogu posluiti kao dobar orijentir u donoenju odluke o dinamici njihovog razvoja u Crnoj Gori.

ZAKONSKE PROCEDURE, NADLENA TIJELA I DONOENJE ODLUKA VEZANIH ZA IZGRADNJU MALIH HIDROELEKTRANA U CRNOJ GORI

U elaboriranju pravnog okvira pripreme i izgradnje malih hidroelektrana, izvrena je temeljna analiza procedure izdavanja odobrenja, dozvola i licenci od procesa dodjele koncesije do izdavanja upotrebne dozvole za elektranu. Postojeci zakonski okvir koji se neposredno odnosi na pripremu i izgradnju malih hidroelektrana, cine propisi iz podrucja energetike, prostornog uredenja i gradevinarstva, imovinsko-pravnih poslova, vodnog vlasnitva, privatnog ulaganja u javni sektor, zatite okoline i prava privrednih drutava. Normativna rjeenja sadrana u navedenim aktima, uz odredene intervencije zakonodavca, pruaju realnu osnovu za realizaciju projekata gradnje malih hidroelektrana. Cjelokupni proces autorizacije podijeljen je u pet faza (Slika br. 1):

? prva faza obuhvata dokumente i aktivnosti koji se odnose na izbor lokacije, tj. istrane radove, izbor lokacije, projektovanje (na nivou idejnog tehnickog rjeenja), izradu predstudije izvodljivosti, uvrtenje u prostorne i urbanisticke planove i uvrtenje u vodoprivrednu osnovu (procjena vremenskog trajanja: 19 mjeseci);

? druga faza obuhvata dokumente i aktivnosti koji se odnose na proces dodjele koncesije/BOT ugovora (procjena vremenskog trajanja: 12 mjeseci);

? treca faza obuhvata dokumente i aktivnosti koji se odnose na pripremu i dobijanje rjeenja o lokaciji i gradevinske dozvole i ostalih saglasnosti i dozvola uz rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa (procjena vremenskog trajanja: 17 mjeseci);

? cetvrta faza obuhvata dokumente i aktivnosti koji se odnose na gradenje, dobijanje upotrebne dozvole, vodoprivredne dozvole, licence za obavljanje djelatnosti i licence za koncesiju ili odobrenje povlastice za BOT (procjena vremenskog trajanja: 22 mjeseca);

? peta faza obuhvata dokumente i aktivnosti koji se odnose na primopredaju malih hidroelektrana i uknjienje, zatim pogon, nadzor, kontrolu i odravanje malih hidroelektrana tokom ivotnog vijeka postrojenja.

13

Slika br. 1 Faze u procesu razvoja i realizacije projekta male hidroelektrane u Crnoj Gori

Kljucni subjekti ko ji ucestvuju u samom procesu su, osim samog investitora , i Vlada Republike Crne Gore, Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede, Regulatorna agencija za energetiku, Ministarstvo zatite ivotne sredine i uredenja prostora, EPCG AD Nikic (operator mree, snabdjevac, potencijalni investitor) i ovlatena tijela lokalne uprave.

Trajanje cjelokupnog procesa autorizacije za gradnju malih hidroelektrana, procjenjuje se na neto manje od est godina (minimalno vrijeme). Ova procjena pretpostavlja da postoje hidroloke podloge za lokaciju na kojoj se gradi mala hidroelektrana, ali ne postoje i ostale potrebne podloge (geoloke, podaci o stanju okoline i dr.). U procjenu trajanja procedure ukljucen je i period gradnje od godinu dana. Jo jednom je potrebno istaknuti, da je ovakva procjena okvirna i optimisticna, jer se u ovoj fazi razrade ne mogu sagledati sva uska grla i problemi proceduralne prirode, pa za pojedine djelove procedure rokovi nijesu tacno propisani. Tek ce sprovodenje pilot projekata ukazati na sve nedostatke procedure , pri cemu ce se insistirati na skracenju njenog trajanja.

1. faza istrani radovi, izbor lokacije,

projektovanje, uvrtenje u prostorne planove i vodoprivrednu osnovu

Koraci u razvoju i realizaciji projekata mHE

Nadlena tijela i ucesnici

dravna/lokalna tijela ili investitori

2. faza dodjela koncesije/BOT ugovora

3. faza rjeenje o lokaciji, vlasnicki odnosi, procjena uticaja na ivotnu sredinu, studija opravdanosti, gradevinska

dozvola i ostale saglasnosti iIi dozvole

dravna tijela i investitori

dravna/lokalna tijela, invest itor, i ra javnost, specijalizovane fabrike (okolina, gradenje)

4. faza gradenje, prikljucenje na mreu

testiranje, upotrebna dozvola i ostale dozvole, sklapanje ugovora o

koncesiji/BOT

5. faza primopredaja, uknjienje, putanje u pogon, kontrola, nadzor, odravanje

dravna/lokalna tijela, investitor, isporucioci

opreme, operator distribucionog sistema,

snabdjevac

dravna/lokalna tijela, investitor, inspekcija

14

PREPREKE U RAZVOJU PROJEKTA MALIH HIDROELEKTRANA U CRNOJ GORI

Analiza cjelokupne problematike razvoja i realizacije projekata malih hidroelektrana, ukazuje na postojanje odredenih prepreka. Prepreke proizilaze, prije svega, iz nedorecenosti zakona i propisa, prenormiranosti pojedinih podrucja, nedostatka pojedinih propisa, nedostatka finansijskih sredstava, kao i nedostatka relevantnih informacija i koordinacije medu nosiocima odgovornosti.

Osnovne prepreke za razvoj i izgradnju malih hidroelektrana u Crnoj Gori razvrstane su na nekoliko cjelina:

? politicke:

o nije definisan strateki cilj politike koricenja obnovljivih izvora energije (tj. projekcija njihovog realnog udjela u ukupnim energetskim potrebama), a samim tim ni minimalni ud io malih hidroelektrana u zadovoljenju energetskih potreba Crne Gore,

? pravne i administrativne:

o nedostaju propisi koji reguliu problematiku otkupa elektricne energije iz malih hidroelektrana , tj. propisi koji reguliu problematiku podsticanja razvoja obnovljivih izvora,

o sloenost procesa dodjele koncesije/BOT ugovora sloenost Zakona o ucecu privatnog sektora u vrenju javnih usluga ("Slubeni list RCG" broj 30/2002), ogleda se u komplikovanoj i dugotrajnoj proceduri koja zahtijeva angaman velikog broja tijela: Vlade RCG, Savjeta za privatizaciju, Komisije za koncesije i BOT aranmane, ministarstva nadlenog za vodoprivredu, Regulatorne agencije za energetiku, Ministarstva ekonomije kao resornog ministarstva, uz ucestvovanje posebnih organizacionih jedinica u okviru pojedinih tijela jedinica za procjenu projekta, ad -hoc komisija za vrednovanje projekata,

o u procesu autorizacije (postupci dobijanja ovlatenja, dozvola, saglasnosti i drugih neophodnih akata) javlja se problem utvrdivanja redosljeda preduzimanja pojedinih radnji i dobijanja potrebnih dokumenata,

o Zakon o energetici predvida pojednostavljene procedure i pojednostavljeni tretman za male hidroelektrane. Medutim, ostali zakoni ne prave razliku izmedu njih i ostalih energetskih i drugih objekata ni u kojem pogledu, osim u dijelu nadlenosti za dodjelu lokacijske, odnosno gradevinske dozvole,

o razlike izmedu malih i velikih hidroelektrana nijesu vrednovane s obzirom na obavezni stepen i sadraj tehnicke , i dokumentacije koju je potrebno posjedovati u postupku pripreme i same izgradnje ( prepoznavanje specificnosti posebna rjeenja)

o Regulatorna agencija za energetiku nije definisala pojednostavljene postupke za izdavanje ovlatenja za izgradnju malih hidroelektrana i licenci za proizvodnju elektricne energije iz malih hidroelektrana , kako je predvideno Zakonom o energetici,

o Ministarstvo ekonomije nije utvrdilo metodologiju cijena za efikasno prikljucenje malih hidroelektrana na mreu, odnosno tarifni sistem za proizvodnju elektricne energije iz obnovljivih izvora energije snage manje od 10 MW, pa je u ovom trenutku nepoznata visina otkupne cijene elektricne energije,

15

o Privremeni distributivni kodeks nije pracen dokumentima nieg ranga (pravilnici ili preporuke), koji bi definisali specificnosti pojedinih malih hidroelektrana, a ni privremenost ne doprinosi stvaranju stabilnog okvira,

o ne postoje regulatorne odredbe o sankcionisanju kanjenja u postupku prikljucenja malih hidroelektrana na mreu,

o ne postoje detaljne procedure razmatranja zahtjeva za prikljucenjem malih hidroelektrana na mreu,

? organizacione:

o nije definisana organizacija otkupa elektricne energije iz malih hidroelektrana, nadlenost pojedinih tijela, pravila i uslovi otkupa,

o nedovoljna je koord inisanost izmedu nadlenih tijela,

o ne postoji centralno dravno tijelo ili jedinica nadlena za koordinaciju i pracenje programa razvoja malih hidroelektrana,

o prema postojecoj legislativi Ministarstvo ekonomije je, izmedu ostalog, formalni nosilac sljedecih zadataka: servis potencijalnim investitorima, u smislu davanja svih informacija u cilju olakavanja razvoja projekata proizvodnje elektricne energije iz malih hidroelektrana , s posebnim naglaskom na informiranje o raspoloivim lokacijama za takve projekte, informacije o rasporedu potencijalnih lokacija za koricenje vodotoka, informacije u vezi s licencama, dozvolama, ovlatenjima i pojedinostima koje mogu biti potrebne za realizaciju projekta, kao i koordinaciju sa drugim ministarstvima s ciljem olakavanja i pojednostavljenja propisanih postupaka i obaveza i dr. organizacioni i kadrovskih deficit,

? finansijske:

o ne postoje mehanizmi za pokrivanje povecanog troka proizvodnje elektricne energije iz malih hidroelektrana (izvori finansiranja i podsticanja),

o postojanje dvije vrste nadoknade za koricenje voda (nadoknada za koricenje voda i koncesijska nadoknada),

? strucne i tehnicke:

o ne postoje pouzdani podaci o mogucim lokacijama malih hidroelektrana (hidro-meteoroloki podaci, geoloki podaci, podaci o stanju okoline i dr.),

o neodgovarajuci stepen tacnosti i pouzdanosti podataka , koji bi omogucili utvrdivanje otkupne cijene elektricne energije iz malih hidroelektrana (stepen izbjegnutih teta, lokalne i globalne eksternalije i dr.),

o nedostatak informacija i nepoznavanje prednosti/koristi i mogucih rizika gradnje malih hidroelektrana od strane ire javnosti, to rezultira unaprijed negativnim stavom javnosti prema pripremi i realizaciji takvih projekata,

o nedostatak stalnog programa obuke za operatore malih hidroelektrana i operatore distribucionog sistema, za izradu studija i izvodenje prakticnih testiranja specificnih problema pogona malih hidroelektrana,

o nedostatak strucno-tehnickih fabrika koje se bave projektovanjem malih hidroelektrana,

o nedostatak fabrika koje se bave proizvodnjom opreme za male hidroelektrane.

16

POTREBNE AKTIVNOSTI ZA PRIPREMU RAZVOJA MALIH HIDROELEKTRANA U CRNOJ GORI

U okviru pripreme Strategije razvoja malih hidroelektrana u Crnoj Gori, prepoznate su sve potrebne aktivnosti za pripremu njihovog razvoja. Pri tom su obuhvacena razmatranja mogucih rjeenja za sljedece probleme:

? istraivanje i definisanje realno ostvarivog potencijala malih hidroelektrana (definisanje uslova pod kojima je moguca gradnja) pokretanje nacionalnog energetskog programa izgradnje malih hidroelektrana,

? model otkupa elektricne energije iz malih hidroelektrana (iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije)

? odgovarajuca metodologija za odredivanje otkupne cijene elektricne energije,

? prikljucenje malih hidroelektrana na distribucionu mreu i pripadne nadoknade,

? uticaj propisa o zatiti ivotne sredine i uticaj odredbi i mehanizama Kyoto protokola na mogucnosti razvoja malih hidroelektrana u Crnoj Gori,

? koncesijske nadoknade, nadoknade za koricenje voda i zemljita, kao i podsticajne mjere za razvoj malih hidroelektrana,

? organizacioni model i aktivnosti centralnog tijela nadlenog za koordinaciju razvoja malih hidroelektrana,

? modeli javno-privatnog partnerstva pogodni za realizaciju malih hidroelektrana s obzirom na prilike u Crnoj Gori i postavljene ciljeve.

Osim toga, u okviru pripreme Strategije razvoja malih hidroelektrana predloene su mjere za uklanjanje prepreka prijedlogom promjena vaece zakonske i podzakonske regulative, u smislu pojednostavljenja procedura, jasnijeg odredivanja nadlenosti, omogucavanja inicijative od strane investitora, pojacanja kadrovske ekipiranosti, kao i upucivanja na donoenje predvidenih propisa. Takode je predloen i metodoloki pristup u sklopu nacionalnog energetskog programa izgradnje malih hidroelektrana. Procedure treba pojednostaviti, ali uz to manje izmjene postojecih zakona , kako bi se to prije pristupilo realizaciji pilot projekata.

U nastavku su blie opisane potrebne aktivnosti i predloene mjere za njihovu realizaciju.

Istraivanje potencijala malih hidroelektrana (s naglaskom na zatitu ivotne sredine)

Prilikom pokuaja vrednovanja i odabira nekoliko potencijalnih lokacija koje bi bile proglaene prvim pilot projektima, utvrdeno je da za jedan dio dosad obradivanih lokacija, ne postoje relevantni podaci na osnovu kojih bi se mogla procijeniti moguca godinja proizvodnja i time stekle osnovne pretpostavke za sprovodenje analize isplativosti ulaganja. Ulaganje drave u razvoj i istraivanje energetskog potencijala obnovljivih izvora energije, pa tako i malih hidroelektrana, od opteg je drutvenog i privrednog znacaja.

Drava treba da organizuje uspostavljanje sistema potrebnih mjerenja i istraivanja na vodotocima, kao i izradu dalje studijske i pred-projektne dokumentacije, kao kvalitetnu osnovu za odluku potencijalnog investitora za izgradnju male hidroelektrane na odredenoj lokaciji. Na taj nacin drava stimulie investitore na donoenje odluke o investiranju u projekte malih hidroelektrana, jer je osiguran adekvatan stepen obrade, kao i dovoljno podataka o potencijalnim lokacijama.

Pripremno-istrani radovi (viegodinja hidroloka mjerenja, geoloka, ekoloka i druga istraivanja) su dugotrajni i mogu imati velik udio u ukupnoj investiciji u male hidroelektrane. Drugim rijecima, postoji rizik da se kod relativno sloenog i skupog energetsko-ekonomsko

17

istraivanja pokae da pojedina lokacija nije isplativa. Osnovna ideja je da rizik istranih radova na sebe preuzme drava, i to na to vecem broju lokacija. Uloena sredstva drava moe povratiti putem prodaje dokumentacije o lokacijama za male hidroelektrane . Osim toga, potrebno je predvidjeti i mogucnost pokretanja inicijative od strane investitora za izvodenje pripremnih i istranih radova.

Krajnji rezultat pripremno-istranih aktivnosti bio bi uspostavljanje katastra malih hidroelektrana na nivou drave. Iako bi se terminoloki katastar malih hidroelektrana trebao koristiti za postojece objekte, u praksi je uobicajeno koristiti ovaj termin za potencijalne lokacije, pa ce i u ovom te kstu biti tako. Katastar malih hidroelektrana sadri osnovne podatke o vodotocima i vodosnabdjevackim sistemima pogodnim za njihovu gradnju, kao i nacelna tehnicka rjeenja na potencijalnim lokacijama s utvrdenim osnovnim energetskim parametrima, uz ogranicenja zatite ivotne sredine i kulturne batine. U vezi s tim, preporucuje se osnivanje komisija za definisanje uticaja na ivotnu sredinu i kulturnu batinu, koje bi imale vanu ulogu tokom definisanja tehnickih rjeenja malih hidroelektrana. Posebno se eli istaknuti princip, da se potencijalne lokacije za male hidroelektrane koje se nalaze u nacionalnim parkovima potpuno iskljuce iz daljih razmatranja, a da se za lokacije koje su u podrucjima s niim stepenima zatite ivotne sredine, primijene strogi kriterijumi i kontrole u definisanju mogucnosti gradnje.

Preporuka je pokretanje nacionalnog energetskog programa izgradnje malih hidroelektrana, kojim bi se organizovao sistem brige o njihovoj izgradnji, sistemski istraio njihov potencijal, i okup ili strucni kadrovi na ovom podrucju. Cilj nacionalnog energetskog programa je stvaranje uslova za preduzetnicku aktivnost, i otklanjanje svih prepreka u izgradnji malih hidroelektrana , na vodotocima i lokacijama koje zadovoljavaju kriterijume zatite okoline, ocuvanja prirodne i kulturne batine.

U uskoj vezi s istraivanjem potencijala malih hidroelektrana, preporucuje se pokretanje pilot-programa za male hidroelektrane koji bi finansirala drava. Na taj nacin bi se dao direktan i konkretan podsticaj povecanoj izgradnji malih hidroelektrana . Pod tim se podrazumijeva izdvajanje odredenog broja lokacija za koje je potrebno izraditi dokumentaciju do stepena glavnog projekta. U pogledu vec definisanih potencijalnih lokacija, potrebno je utvrditi uskladenost s nacelima uklapanja u prirodni ambijent (davanje prednosti rjeenjima koja minimalno zadiru u prostor) i definisati bioloki minimum, odnosno ekoloki prihvatljivi protok, s obzirom da je vecina lokacija obradena nacelno. To znaci da su sve lokacije podlone promjenama, u smislu razmjetanja planiranih objekata infrastrukture malih hidroelektrana , ili u smislu promjene reima koricenja vode.

U sklopu pilot-projekata preporucuje se definisanje detaljnog tehnickog rjeenja za odabrani broj lokacija. Pilot-lokacije moraju zadovoljiti sve uslove za uvrtavanje u prostorne i vodoprivredne planove, kao i za dobijanje rjeenja o lokaciji, uz izradu studije uticaja na okolinu. Dodatni rezultat aktivnosti na pilot-projektima je testiranje postojecih zakonskih procedura i prepoznavanje dodatnih prepreka, koje nije moguce detektovati metodama stimulacije projekata. Od ukupno prepoznatih 70-ak potencijalnih lokacija za male hidroelektrane u Crnoj Gori, trebalo bi odabrati 10-15 inicijalnih pilot-projekata. Nad ovim lokacijama potrebno je primijeniti metodoloki pristup koji je prikazan u nastavku.

18

Metodologija za definisanje realno ostvarivog potencijala malih hidroelektrana

Postojece podloge za razvoj projekata malih hidroelektrana ne sadre dovoljno podataka za pouzdano definisanje njihovog potencijala u Crnoj Gori, s obzirom da na velikom broju vodotoka ne postoje viegodinja mjerenja, a nijesu istraena ni ekoloka svojstva lokacija. Iz svega toga proizilazi nemogucnost definisanja realnih tehnickih rjeenja.

U cilju definisanja uslova pod kojima je moguca gradnja malih hidroelektrana, preporucuje se primjena metodolokog pristupa, koji rezultira definisanjem realno ostvarivog potencijala za male hidroelektrane. Pristup se sastoji od sljedecih aktivnosti:

? definisati potencijalne lokacije,

? nacelno definisati ekoloke prihvatljivosti lokacija,

? ispitati uticaj medunarodnih obaveza za pogranicne vodotoke ,

? otkriti konflikte s postojecim ili potencijalnim korisnicima istog prostora,

? uspostaviti mjerenja na vodotocima,

? izraditi katastar malih hidroelektrana (nivo nacelnog tehnickog rjeenja),

? sprovesti osnovne analize isplativosti projekata,

? uvrstiti lokacije u prostorne planove i vodoprivredne osnove ,

? izvesti terenske obilaske projektovanje,

? usvojiti prostorno-planska ogranicenja,

? usvojiti ekoloka ogranicenja ,

? usvojiti ogranicenja zatite kulturne batine,

? usvojiti ogranicenja raspoloivosti vode,

? sprovesti analizu pred-izvodljivosti projekata,

? definisati realno ostvarive projekte,

? izraditi idejne projekte.

Pocetna aktivnost predloenog metodolokog pristupa je definisanje potencijalnih lokacija pogodnih za gradnju malih hidroelektrana. Iako je ova aktivnost u Crnoj Gori vec izvrena, treba aurirati popis potencijalnih lokacija, narocito sagledavanjem mogucnosti instalacije malih hidroelektrana, u vec postojece ili naputene objekte na vodotocima.

Nakon toga, treba sagledati mogucnosti zahvata u prostoru na potencijalnim lokacijama/vodotocima, imajuci u vidu definisane i istraene stavove o stepenu zatite na nivou pojedinih podrucja i vodotoka u Crnoj Gori - nivo strateke procjene uticaja na ivotnu sredinu (SEA). Projekti (lokacije) koji ne zadovolje ovaj kriterijum iskljucuju se iz daljih razmatranja i obrada. Odredenje o zatiti ivotne sredine povezano je s Prostornim planom Crne Gore, a na nivou propisa, i sa zakonskom regulativom za zatitu ivotne sredine - Zakon o ivotnoj sredini i Zakon o procjeni uticaja na ivotnu sredinu (u pripremi).

Sljedeci korak je ispitivanje uticaja medunarodnih ugovora, obaveza ili ogranicenja, u smislu koricenja vodnih resursa. Ako zahvati na odredenom vodotoku uzrokuju rezultate neprihvatljive na vodotocima u susjednim zemljama, potrebno je razjasniti medusobne uticaje i prilagoditi se opravdanim zahtjevima drugih zemalja. Uko liko ovo prilagodavanje nije moguce, od predmetnih projekata se odustaje.

U iducem koraku ispituje se postojanje odredenih gradevina na potencijalnim lokacijama, tj. provjerava se je li na potencijalnim lokacijama predvidena druga namjena prostora. Ako postoji druga namjena, potrebno je ispitati mogucnost vienamjenskog koricenja vodotoka

19

na tim lokacijama. Ukoliko vienamjensko koricenje vodotoka nije moguce, od tih lokacija se odustaje.

Primjenom opisanih kriterijuma i koraka dobijene su lokacije na kojima je nace lno moguca gradnja , i stekli su se uslovi za ulaganje u detaljnije istraivanje potencijala ugradnjom mjernih stanica na potencijalnim vodotocima/lokacijama . Na ovom dijelu se narocito insistira, jer u Crnoj Gori na vrlo malo lokacija postoji sistemsko dugogodinje mjerenje protoka.

Imajuci u vidu stohasticki karakter vodotoka, za kvalitetno predvidanje ponaanja vodotoka na odredenoj lokaciji, a time i na procjenu raspoloivosti vode za energetsko koricenje, potrebna su viegodinja mjerenja, pa se preporucuje u najkracem roku uspostaviti sisteme mjerenja na svim vodotocima na kojima postoji potencijal, i za koje se pokae da je na njima moguca gradnja. Druga opcija takvim viegodinjim mjerenjima su mjerenja u kracem periodu (1-2 hidroloke godine), i primjena neke od priblinih metoda odredivanja protoka (npr. korelacija protoka s viegodinjim protocima velikih vodotoka na posmatranom slivnom podrucju). No, zbog izrazito stohasticke prirode vodotoka i velike nesigurnosti koja iz toga proizilazi, ovoj opciji treba pribjegava ti samo izuzetno.

Nakon prikupljanja podataka o protocima na potencijalnim lokacijama, pristupa se izradi katastra malih hidroelektrana . Radi se o stvaranju baze podataka sa svojevrsnom sopstvenom kartom svakog projekta , na nivou nacelnog tehnickog rjeenja. Za ovaj stepen obrade potrebno je analizirati isplativost projekta. Analiza isplativosti pokazuje koje lokacije su ekonomski isplative, odnosno koje lokacije su ozbiljni kandidati za izgradnju. Te lokacije uvrtavaju se u prostorne i urbanisticke planove i u vodoprivrednu osnovu.

U sljedecem koraku pristupa se projektovanju s terenskim obilascima u kojima, osim projektanata, ucestvuju i strucnjaci za ekologiju, kulturnu batinu, vodu i predstavnici lokalne zajednice , kao i ostali subjekti na koje planirani zahvat u prostoru moe uticati (naucna i strucna javnost, nevladine organizacije, lokalna udruenja). Na taj nacin se direktno na terenu sve zainteresovane relevantne strane upoznaju o kakvom je projektu rijec. Na licu mjesta uvaavaju se i argumentiu primjedbe. Krajnji rezultat ovog procesa je izrada idejnog projekta. U nastavku ce se opisati aktivnosti koje prethode izradi idejnog projekta.

Posebnu panju potrebno je obratiti na korake koji slijede nakon terenskih obilazaka: usvajanje prostorno -planskih ogranicenja, ekolokih ogranicenja, ogranicenja zatite kulturne batine i ogranicenja raspoloivosti vode (bioloki minimum, odnosno ekoloki prihvatljivi protok). Preporucuje se osnivanje komisija za definisanje uslova pod kojima je moguca gradnja. Za svaku grupu ogranicenja moe se osnovati i posebna ad-hoc komisija, koja na osnovu realne situacije na terenu, kao i uvidom u nacelno tehnicko rjeenje, nakon istraivanja daje zakljucke i uputstva kako treba osmisliti tehnicko rjeenje, a da se zadovolje sva ogranicenja.

Prethodni stepen obrade predvida analizu zahtjeva i uticaja na lokalnu zajednicu, lokalna udruenja i interesne grupe. Vrlo je vano postizanje saglasja izmedu relevantnih subjekata, i to tako da svi prepoznaju koristi, kako na nivou pojedinog projekta, tako i na nivou cjelokupne inicijative. Koristi projekata malih hidroelektrana nijesu jednoznacne osim otvaranja novih radnih mjesta i doprinosa smanjenju emisije C02, povecanja sigurnosti snabdijevanja elektricnom energijom, rezultat je i razvijanje ekoloke svijesti i tehnicke kulture na lokalnom nivou, kao i bolje osnove za razvoj lokalne sredine.

Nakon usvajanja navedenih ogranicenja analizira se pred-izvodljivost projekta. Analiza pred-izvodljivosti treba da rezu ltira definisanjem popisa realno ostvarivih projekata. I u ovoj fazi otpada jedan dio projekata zbog nemogucnosti usvajanja odredenih ogranicenja, i zbog previsoke investicije nakon usvajanja odredenih ogranicenja.

Za lokacije koje zadovolje kriterijum izvodljivosti radi se idejni projekat. Idejni projekat je preduslov za sve dalje aktivnosti vezane za pripremu gradnje objekata (vezano za prostorno-plansku, gradevinsku i zakonsku regulativu, procedura se nastavlja aktivnostima u vezi s rjeenjem o lokaciji, postupkom procjene uticaja na okolinu itd.).

20

Ovakvim se postupkom za svaku lokaciju predvida definisanje uslova koji vae samo za tu lokaciju. Konacan rezultat predloene metodologije je lista projekata koji uzimaju u obzir sve argumentovane zahtjeve: ispunjeni su ekoloki kriterijumi, kriterijumi ekonomske isplativosti i opte drutvene prihvatljivosti. Drugim rijecima , odabrani su realno ostvarivi i odrivi projekti.

Posebnu specificnost unose male hidroelektrane , cija se gradnja predvida na vodosnabdjevackim sistemima, gdje takode postoji odredeni nezanemarivi potencijal za proizvodnju elektricne energije. U takvim se slucajevima preporucuje primjena pojednostavljenog metodolokog pristupa u odnosu na onaj za gradnju malih hidroelektrana na vodotocima. Kod takvih slucajeva potrebno je :

? identifikovati potencijalne lokacije,

? analizirati mogucnosti ugradnje agregata,

? izraditi katastar malih hidroelektrana na nivou nacelnog idejnog rjeenja ,

? sprovesti osnovne analize isplativosti projekta,

? projektovati.

U pojednostavljenom metodolokom pristupu, prvi korak u definisanju potencijala malih hidroelektrana u vodosnabdjevackim sistemima, predstavlja identifikacija lokacija u sistemima u kojima se smanjuje kineticka energija vode, odnosno lokacija s vecim padovima i problemima previsokih pritisaka. U vecini slucajeva padove od nekoliko metara moguce je iskljuciti iz razmatranja na samom pocetku tehnickih obrada i nakon snimanja postojeceg stanja, jer su na takvim lokacijama potrebne turbine velikog volumena. Pretpostavlja se da bi cijena turbina i ugradnje nadmaila finansijske efekte koji proizlaze iz proizvodnje elektricne energije. Tacnije pretpostavke moguce je dati nakon detaljnog uvida u sistem.

Nakon identifikacije potencijalnih lokacija potrebno je definisati moguca tehnicka rjeenja. Infrastruktura u vodosnabdjevackim sistemima najcece je izvedena tipski (cjevovodi, vodne komore i drugi objekti), pa se moe razmiljati o tipizaciji turbina i generatora. U sa radnji s ekspertima iz pojedinih podrucja (kako je to objanjeno u prethodnom dijelu teksta za definisanje uslova na prirodnim vodotocima), sagledavaju se moguci uticaji na okolinu i moguca ogranicenja na male hidroelektrane tokom gradnje i pogona.

Nakon definisanja moguce godinje proizvodnje i mogucih ogranicenja zbog ekolokih i drugih zahtjeva (koji imaju i svoju finansijsku dimenziju), razmatra se finansijska isplativost. Krajnji rezultat je definisanje realno iskoristivog potencijala.

Ovako pojednostavljeni metodoloki pristup primjenjuje se u sluca ju da se agregati mogu instalirati u postojece gabarite objekata i cjevovoda, odnosno bez potrebe za rekonstrukcijama objekata i instalacija. Ukoliko ugradnja agregata nije moguca u postojecim dimenzijama objekata i cjevovoda, potrebno je primijeniti isti pristup kao u slucaju definisanja lokacija na prirodnim vodotocima.

21

Model otkupa elektricne energije iz malih hidroelektrana

Obnovljivi izvori energije jo nijesu konkurentni izvorima na fosilna goriva , ako se u proizvodnu cijenu tehnologija koje koriste fosilna goriva ne ukljuce i trokovi zatite ivotne sredine. Zbog toga je za promociju obnovljivih izvora energije potrebno uvesti neki oblik podsticajnog mehanizma.

Dva osnovna mehanizma podsticanja proizvodnje elektricne energije iz obnovljivih izvora su:

? kolicinski pristup (eng. Quota) Nadleno tijelo (najcece vlada) odreduje kolicinu (kvotu) proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, koja mora biti ostvarena u jednoj godini. Cijena za pojedine vrste obnovljivih izvora energije formira se na tritu. Ovaj model moe se realizovati na dva nacina:

o konkursni kvota-sistem (eng. Tendering System),

o trgovina zelenim sertifikatima (eng. Tradable Green Certificates),

? cjenovni pristup (eng. Feed-In) Proizvodaci koji koriste obnovljive izvore energije dobijaju fiksnu zagarantovanu cijenu ili fiksni zagarantovani podsticaj tokom odredenog perioda . Dodatni troak pokrivaju kupci elektricne energije ili porezni obveznici.

Pored ova dva pristupa, postoje i drugi mehanizmi, poput podsticaja na investicije i poreznih olakica. Osim toga, vano je spomenuti i uvodenje ekolokih nadoknada kao jedan od instrumenata za tzv. internalizaciju eksternih trokova.

Bez obzira radi li se o podsticajima na nivou investicije, ili na strani konacnog proizvoda (proizvedeni kWh), dosadanje medunarodno iskustvo pokazuje da sistem zagarantovanih fiksnih cijena ili sistem fiksnih podsticaja (tj. neki od Feed-In Tariff modela) imaju najbolje rezultate. Model zagarantovanih fiksnih cijena (podsticaja) prikladan je za sisteme s nerazvijenim tritem elektricne energije. Osnovne osobine ovog modela su:

? jednostavna administracija, primjena i kontrola sistema podsticaja,

? stvaranje pozitivne investicione klime.

Model zagarantovanih fiksnih cijena (podsticaja) procjenjuje se prikladnim za primjenu u Crnoj Gori, pa se preporucuje njegovo uvodenje zbog znacajnog doprinosa podsticanju investiranja u obnovljive izvore energije kao primarnom cilju. Trokovna efikasnost, kao drugi primarni cilj, moe rezultirati i drugim modelima (npr. trgovina ze lenim sertifikatima i sl.), ali pri tome treba uzeti u obzir rizicnosti uvodenja ovakvih naprednih i nedovoljno testiranih modela, kao i prethodnih aktivnosti potrebnih za njihovu primjenu.

Kako bi se u Crnoj Gori podstakli investitori na ulaganje u projekte obnovljivih izvora energije, i povecao njihov udio u energetskom bilansu, treba sistemo m podsticaja podici otkupnu cijenu na nivo koji pokriva dodatne trokove proizvodnje. Otkupnu cijenu elektricne energije iz malih hidroelektrana, treba logicki uporedivati s minimalnom otkupnom cijenom iz ekvivalentne elektrane na fosilna goriva (novi blok TE Pljevlja) uz internalizaciju eksternih trokova. Podsticaji se mogu osigurati iz posebne nadoknade za razvoj obnovljivih izvora energije, koja se ukljucuje u racun za elektricnu energiju ili kroz povecanje nadoknade za koricenje mree. Drugim rijecima, podsticanje razvoja obnovljivih izvora energije, znaci i povecanje cijene/troka za krajnjeg korisnika elektricne energije.

22

Uvaavajuci prethodno navedeno, potrebno je :

? uspostaviti stabilan sistem otkupa, definisati otkupnu cijenu i uslove otkupa (nadlenost Ministarstva ekonomije), koji ce biti specifikovani u PPA (eng. Power Purchase Agreement),

? uvesti sistem otkupa elektricne energije po minimalnoj zagarantovanoj cijen i (eng. Feed-in Tariffs) koju ce predloiti Ministarstvo ekonomije, a usvojiti Regulatorna agencija za energetiku,

? garantovati stabilnost otkupne cijene i sigurnost otkupa kroz unaprijed definisani period vremena (npr. minimalno 10 godina pod uslovom da to ne naruava trine principe prema procjeni Regulatorne agencije za energetiku),

? staviti otkup elektricne energije u nadlenost snabdjevaca (u sastavu EPCG AD Nikic),

? garantovati sigurnost otkupa, to predstavlja osnovnu pretpostavku stvaranja investicione sigurnosti i stabilnog horizonta za planiranje projekata, cak i u uslovima razvijenog energetskog trita, a jo i vie ako takvo trite nije razvijeno,

? garantova ti sigurnost investiranja, to predstavlja cesto vaniji element od visine otkupne cijene, nezavisno od cinjenice da je sigurnost otkupa regulisana Zakonom o energetici (zakonski osigurana sigurnost otkupa jeste vana, ali ne i presudna odrednica stvaranja uslova za obnovljive izvore energije , ako nije uspostavljen model otkupa i nijesu doneseni potrebni podzakonski akti),

? utvrditi metodologiju za izracunavanje otkupne cijene za elektricnu energiju proizvedenu u malim hidroelektranama.

Metodologija za odredivanje otkupne cijene iz malih hidroelektrana

Osnovu metodologije za odredivanje otkupne cijene, cini prosjecna trina cijena elektricne energije u sistemu. Kako cesto nije moguce izracunati taj podatak, kao osnova moe se koristiti i prosjecna proizvodna cijena. Zbog vece cijene proizvodnje iz obnovljivih izvora energije (za vecinu tehnologija) na osnovnu cijenu (prosjecna trina ili prosjecna proizvodna cijena) neophodno je dodati podsticaj, kako bi se osigurala ekonomska isplativost projekata obnovljivih izvora energije i privukli investitori.

Preporucuje se uvodenje metodologije odredivanja visine podsticaja, koja se zasniva na valorizaciji izbjegnutih trokova proizvodnje elektricne energije iz fosilnih elektrana , a sastoji se od sljedeca cetiri koraka:

? prvi korak - odrediti tzv. proizvodnu krivulju za male hidroelektrane (obnovljive izvore energije),

? drugi korak - odrediti dodatne trokove zbog neraspoloivosti pojedinih malih hidroelektrana,

? treci korak - odrediti izbjegnute eksterne trokove (eksternalije) do kojih dolazi zbog zamjene konvencionalnih izvora s malim hidroelektranama (obnovljivim izvorima energije),

? cetvrti korak - odrediti ekonomski opravdan i udio malih hidroelektrana (obnovljivih izvora energije) uporedenjem s konvencionalnim elektranama, analizirati trokove i dobit i odrediti visine tarifa.

Preporucena metodologija omogucava odredivanje stvarne vrijednosti energije iz obnovljivih izvora energije za elektroenergetski sistem i za okolinu . Osnovni nedostatak ove metodologije je potreba poznavanja odredenog broja ulaznih podataka , koje po svojoj prirodi

23

nije lako pretvoriti u novcane vrijednosti, i na koje je krajnji rezultat osjetljiv. Zbog toga se ova metodologija uglavnom koristi za odredivanje minimalnog udjela obnovljivih izvora energije .

Za prve pilot-projekte izgradnje malih hidroelektrana, a do prikupljanja svih elemenata potrebnih za primjenu predloene metodologije, otkupne cijene elektricne energije za pojedine obnovljive izvore energije, kao to su to male hidroelektrane , mogu se odrediti po nacelu regulisanog profita, uz pretpostavku novcanih tokova i prihvatljive stope ili vremena povrata za tipicne projekte-predstavnike pojedinih tehnolokih grupa (npr. interna stopa povracaja od 8 -10%, period povracaja 10 godina).

Ne preporucuje se utvrdivanje prosjecne prodajne cijene kao osnove za formiranje otkupne cijene elektricne energije iz obnovljivih izvora na otvorenom tritu elektricne energije, jer svi energetski sub jekti (proizvodac, operator prenosne/operator distribucione mree, snabdjevac) moraju naplatiti svoje usluge iz cijene kWh. Iz cijene kWh finansiraju se i posebne nadoknade (npr. za rad regulatora, operatora trita i dr.). Taj pristup ne bi donio dobre rezultate za Crnu Goru, s obzirom na proces otvaranja trita elektricne energije. Osim toga, stepen prosjecne prodajne cijene najcece nije dovoljan za proizvodace iz obnovljivih izvora energije, tj. za postizanje profitabilnosti projekata, to je osnovni preduslov za investiranje u obnovljive izvore energije .

Prikljucenje malih hidroelektrana na distribucionu mreu

U cilju ocuvanja sigurnosti pogona elektroenergetskog sistema, treba utvrditi razumne i ekonomski prihvatljive zahtjeve koji se postavljaju na prikljucenje malih hidroelektrana razlicitih izvodenja na elektroenergetsku mreu. U svrhu efikasnog prikljucenja malih hidroelektrana na mreu trebalo bi:

? uspostaviti, odnosno definisati, granice nadlenosti nad imovinom i opremom koju treba ugraditi kako bi se ostvarilo prikljucenje,

? postaviti tehnicke zahtjeve na opremu u cilju ocuvanja sigurnosti sistema i opteg stepena kvaliteta usluga korisnicima, kao i zbog potencijalnih potreba za pojacanjem distribucionog sistema izazvanih prikljucenjem,

? urediti placanja koja investitor mora obaviti u cilju nadoknade trokova koji nastaju zbog novog prikljucenja,

? definisati odgovornost za placanje trokova prikljucenja (koliko, kako i kome),

? postaviti granicu izmedu toga to investitor placa, a to operator distribucionog sistema finansira i nadoknaduje od strane svih prikljucenih korisnika.

Detaljna obavezujuca tehnicka pravila , s obzirom na prikljucenje na mreu , navedena su u Privremenom distribucijskom kodeksu (2005), a odnose se na sve vrste malih proizvodnih jedinica (

24

proceduru razmatranja zahtjeva za prikljucenjem na distribucionu mreu , koji bi bio slican onome koji je utvrden za prikljucenje na prenosnu mreu (Privremeni mreni kodeks, 2005). Na taj nacin bi se nadlenom operatoru distributivnog sistema olakalo razmatranje veceg broja zahtjeva za prikljucenjem, na osnovu definisane procedure razmatranja zahtjeva, uz istovremeno odravanje liste cekanja.

Potrebno je uvesti program stalnog osposobljavanja i obucavanja operatora distribucionog sistema, s obzirom da tehnicki aspekti prikljucenja i rada mree uveliko zavise od procesa i tehnologija koritenim u malim hidroelektranama. Operatora distribucionog sistema treba osposobiti i opremiti za izradu raznih vrsta analiza i testnih mjerenja, s odgovarajucim racunarskim programima i mjernom opremom, za to je potrebno odvojiti posebna finansijska sredstva u okviru plana investicija i razvoja.

Razvoj i izgradnja projekata malih hidroelektrana olakava se vecim ukljucenjem regulatornog tijela putem nadzora u postupku prikljucenja , kako bi se izbjegla neopravdana kanjenja u postupku izdavanju odobrenja za prikljucenje, odnosno sankcionisala njihova pojava. U tu svrhu treba zakonodavnim putem definisati kaznene odredbe prema kojima ce se procjenjivati neopravdanost kanjenja.

S obzirom na mrene tarife u Crnoj Gori, Regulatorna agencija za energetiku izdala je Pravilnik o tarifama za elektricnu energiju (2005), koji ne odreduje cijene elektricne energije koju proizvode elektrane cija je velicina izgradnje manja od 10 MW. Zato je potrebno:

? dopuniti navedeni Pravilnik, ili izraditi novi posebno za elektrane cija je velicina izgradnje manja od 10 MW, a pomocu kojeg bi se uredilo pitanje placanja prikljucka,

? definisati finansijska sredstva za prikljucenje na osnovu plitkih investicija, ukoliko je rijec o standardnim uslovima prikljucenja malih hidroelektrana na mreu ,

? u slucaju nestandardnih uslova prikljucenja, omoguciti trecim stranama investiranje u izgradnju potrebne infrastrukture u mrei , u slucajevima kada operator distribucionog sistema ne moe odobriti prikljucenje zbog nedovoljne sposobnosti mree,

? propisati metodologiju utvrdivanja nadoknade za prikljucenje , i utvrditi nadoknadu za prikljucenje, koja treba da pokrije stvarne trokove prikljucenja na osnovu standardnih jedinicnih cijena za vod, transformator i rasklopnu opremu,

? izbjeci nadoknade za koricenje sistema (kao i nadoknade za prenos, nadoknade za pomocne usluge, nadoknade za naruavanje kompetitivnosti, tarife vezane za kapacitet, tarife vezane za tok snage u vii naponski stepen ) u svrhu podsticanja izgradnje malih hidroelektrana,

? nadoknadu za prikljucenje namijeniti finansiranju stvaranja tehnickih uslova u mrei, a samu izgradnju prikljucka finansirati iz nadoknade za prikljucenje,

? u nadoknadi za prikljucenje obuhvatiti izradu potrebne investicijsko -tehnicke dokumentacije, rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa na javnoj povrini, nadoknade za koricenje cestovnog zemljita, ishodenje potrebnih dozvola za gradenje prikljucka, izvodenje gradevinskih radova s potrebnim materijalom i opremom, izvodenje elektromontanih radova s potrebnim materijalom i opremom, opremanje obracunskog mjernog mjesta mjernom opremom, potrebna ispitivanja i ukljucenje na mreu.

Nadoknada za prikljucenje trebala bi obuhvati stvarne trokove izgradnje prikljucka na mreu, ukljucujuci opreman je obracunskog mjernog mjesta i stvarne trokove stvaranja tehnickih uslova u mrei za preuzimanje proizvedene elektricne energije, ukljucujuci i stvarne trokove ugradnje zatitne opreme ko ja titi mreu od povratnih uticaja. Preporucuje se da tehnicke uslove prikljucenja male hidroelektrane na mreu utvrduje operator distribucionog sistema, i to na osnovu elaborata optimalnog tehnickog rjeenja prikljucka, cija bi izrada bila u njegovoj nadlen osti. Troak izrade elaborata treba da predstavlja sastavni dio nadoknade

25

za prikljucenje, jer se na osnovu elaborata procjenjuju trokovi prikljucenja male hidroelektrane na mreu.

Nadoknade za koricenje voda i koncesijska nadoknada

U podrucju nadoknada za koricenje vode, uoceno je da su u Crnoj Gori predvidene dvije nadoknade za koricenje vode u svrhu proizvodnje elektricne energije (nadoknada za koricenje vode odredena Zakonom o vodama i koncesijska nadoknada prema Zakonu o ucecu privatnog sektora u vrenju javnih usluga). Ovakav pristup nije u skladu s praksom zemalja clanica Evropske unije, gdje se, po pravilu, primjenjuje samo jedna nadoknada administrativne prirode , koja nema znacajan ekonomski uticaj na projekte malih hidroelektrana .

Buduci da Crna Gora eli podsticati proizvodnju elektricne energije iz malih hidroelektrana, nema opravdanih razloga za primjenu obje vrste nadoknade. Naime, primjena dvije nadoknade znaci skuplju proizvodnju elektricne energije iz malih hidroelektrana. Krajnji rezu ltat bice de facto dodatno oporezivanje subvencionisanog izvora energije, to ce elektricnu energiju iz malih hidroelektrana uciniti jo manje konkurentnom, u odnosu na elektricnu energiju proizvedenu u konvencionalnim elektranama na fosilna goriva.

Zato se procjenjuje dovoljno postojanje samo jedne nadoknade koja nece znatno uticati na ekonomsku isplativost projekata, a ciji je tacan iznos potrebno utvrditi stimulacijama na konkretnom primjeru male hidroelektrane , s poznatim ostalim ulaznim podacima (investicija, proizvodnja i dr.).

Buduci da je nadoknada za koricenje vode jasno definisana u Zakonu o vodama, a da se koncesijska nadoknada samo navodi, ali ne i razraduje u Uredbi o nacinu i uslovima za dodjelu koncesije za koricenje voda za pice, poljoprivredu, industriju, komunalne potrebe i slicne namjene, zakonodavcu se predlae izuzimanje malih hidroelektrana od placanja koncesijske nadoknade, odnosno uspostavljanje jedinstvenog pristupa nadoknadama . Na taj nacin Crna Gora bi imala sistem uskladen sa sistemima drugih evropskih zemalja. Osim toga, preporuka je da se razmotri uspostavljanje sistema naplate razlicitog iznosa nadoknade za protocne i akumulacione hidroelektrane, s obzirom na bitne razlike u velicini zemljita potrebnog za objekte infrastrukture.

Proces autorizacije

Zakon o ucecu privatnog sektora u vrenju javnih usluga, odnosno Uredba donesena na osnovu istoga zakona (Uredba o nacinu i uslovima za dodjelu koncesije za koricenje voda za pice, poljoprivredu, industriju, komunalne potrebe i slicne namjene, "Slubeni list RCG" broj 32/2003), uspjeno su primijenjeni u podrucju komercijalnog iskoritavanja voda, dok u podrucju izgradnje novih energetskih objekata primjena istih nailazi na potekoce.

Zato se predlae uvodenje odredenih izmjena u spomenutim aktima, kao i aktivnije ucestvovanje strucnjaka iz Ministarstva ekonomije i Regulatorne agencije, iako isti trenutno formalno nijesu nadleni za raspisivanje i vodenje tendera za koncesiju za koricenje voda.

Trajanje cjelokupnog procesa realizacije malih hidroelektrana od istranih radova (pretpostavka je da postoje hidroloke podloge), do putanja u komercijalni pogon, procjenjuje se na neto manje od 6 godina (minimalno vrijeme). Vrijeme od trenutka pokretanja procesa za dodjelu koncesije/BOT ugovora (izrada osnovnog dokumenta) do izdavanja gradevinske dozvole, procjenjuje se na ispod 2 godine, to je vrlo dobar rezultat prema medunarodnim mjerilima.

26

Prednosti i koristi usvajanja odredbi Kyoto protokola za Crnu Goru u pogledu razvoja malih hidroelektrana

Problem klimatskih promjena zbog povecanja koncentracija staklenickih plinova , smatra se najvecom globalnom opasnocu za okolinu u 21. vijeku zbog porasta srednje globalne temperature vazduha. Zbog toga su drave clanice Ujedinjenih nacija 1992. godine usvojile Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama, kojom su razvijene zemlje koje su u prolosti najvie doprinijele porastu koncentracije staklenickih plinova, preuzele obavezu zaustavljanja njihovog rasta. Aktivnosti su 1997. proirene usvajanjem Kyoto protokola, koji tacno navodi obaveze smanjenja emisija staklenickih plinova za razvijene zemlje i zemlje s ekonomijom u tranziciji (zemlje Priloga 1). Protokol je stupio na sn agu 16. februara 2005. godine, nakon ratifikacije od strane Rusije.

Srbija i Crna Gora (pod tadanjim imenom SR Jugoslavija) pristupila je Okvirnoj konvenciji 2001. godine. S druge strane, Drava Srbija i Crna Gora za sada nije potp isala ni ratificirala Kyoto protokol, iako iz njega ne proizilaze konkretne obaveze za nju, u smislu smanjenja emisija staklenickih plinova. Isto tako, do sada Srbija i Crna Gora nije pripremila svoj prvi nacionalni izvjetaj o klimatskim promjenama (to je prema Konvenciji obavezna), iako za to na raspolaganju ima strucn u i finansijsku podrku od strane UN-a. Naime, Okvirnom konvencijom definisan je tzv. finansijski mehanizam kojim se potpomau projekti usmjereni prema ublaavanju klimatskih promjena i njihovih posljedica. Tim mehanizmom upravlja Fond GEF (eng. Global Environmental Facility) kroz samostalno finansiranje ili sufinansiranje projekata u iznosu od preko 250 miliona USD godinje.

Pristupanje Kyoto protokolu ne nosi sa sobom nikakve dodatne obaveze za drave izvan Priloga 1, a Srbija i Crna Gora moe ostvariti odredene koristi od toga. To je svakako odluka koju treba sprovesti na nivou dravne zajednice Srbija i Crna Gora , s obzirom da pravo pristupanja Protokolu imaju samo drave clanice UN-a.

Trebalo bi pristupiti izradi Prvog nacionalnog izvjetaja o klimatskim promjenama, za to je moguce u okviru finansijskog mehanizma definisanog Konvencijom, zatraiti svu potrebnu finansijsku i strucnu pomoc putem GEF fonda.

Usvajanje Kyoto protokola preduslov je i za odvijanje integracionih procesa koji su u to ku, ili se s njima dugorocno planiraju. To se prvenstveno odnosi na proces pribliavanja EU, jer je pristupanje Kyotu jedan od uslova koji EU postavlja za svakog kandidata. Drugi integracioni proces u koji je Crna Gora individualno ukljucena, je formiranje Energe tske zajednice u jugoistocnoj Evropi, cije se clanice obavezuju da ce nastojati pristupiti Kyoto protokolu. Ovdje postoji odredena dilema, buduci da trenutno Crna Gora ne moe pristupiti protokolu samostalno, bez Srbije.

U okviru Kyoto protokola definisani su i tzv. fleksibilni mehanizmi, ciji je cilj minimalizacija trokova smanjenja emisija na globalnom nivou . Svaka zemlja Priloga 1, pored sopstvene dodijeljene emisijske kvote, moe dodatno nabavljati emisijske dozvole putem fleksibilnih mehanizama. Tri su takva mehanizma: Zajednicko sprovodenje (JI), Mehanizam cistog razvoja (CDM) i Trgovanje emisijama (ET). Preko JI mehanizma emisijske dozvole se mogu pribaviti realizacijom projekata, koji smanjuju emisije u drugim zemljama Priloga 1. Kod CDM mehanizma zemlje Priloga 1 realizu ju takve projekte u zemljama izvan Priloga 1 (u pravilu zemlje u razvoju), dok je u sklopu ET mehanizma zemljama Priloga 1 doputeno medusobno trgovanje jedinicama emisijskih kvota.

Evropska unija je u svom nastojanju za smanjenjem emisije staklenickih plin ova, pokrenula 2005. godine EU Emission Trading Scheme (EU ETS), koji predstavlja najveci sistem trgovanja emisijama ugljen -dioksida na nivou fabrika u svijetu. U okviru ETS-a fabrike imaju mogucnost koricenja i emisijskih kredita, koji proizilaze iz fleksibilnih mehanizama Kyoto protokola (JI i CDM projekti), za zadovoljenje svojih obaveza u okviru sheme. Time se stvara svojevrsni podsticaj za ulaganja u projekte smanjenja emisija u drugim dravama, narocito u

27

zemljama u razvoju. Pri tome su za drave poput Srbije i Crne Gore, koje nemaju definisane emisijske limite, od najveceg interesa CDM projekti. To vai bez obzira na nacin regulisanja medusobnih odnosa Republike Srbije i Republike Crne Gore u buducnosti, jer nema naznaka da bi neka od republika nakon razdvajanja mogla promijeniti status u smislu Kyoto protokola, odnosno uci u krug drava s definisanim emisijskim limitima.

Ocekuje se da ce uspostavljanje ETS sistema i njegovo povezivanje s CDM projektima, rezultirati znacajnim porastom potranje za takvim projektima. Pri tome ce na odluku o investiranju uticati i uzrocnici poput regulatorne izvjesnosti, mogucnosti kreditiranja i cijene samih projekata. Projekti izgradnje malih hidroelektrana svakako pripadaju u grupu potencijalnih CDM projekata, zbog zanemarivih emisija staklenickih plinova iz takvih objekata. Dodatnu atraktivnost takvom nacinu smanjenja emisija, daje i cinjenica da je cijena emisijskih dozvola na evropskom tritu porasla na preko 20 EUR/tCO2.

Finansiranje CDM projekata, osim iz uobica jenih izvora kapitala i komercijalnih kredita, moe se osigurati i iz posebnih fondova koji su za te namjene osnovani pri nekima od najvecih svjetskih razvojnih banaka. Fondovi uglavnom akumuliraju finansijska sredstva individualnih subjekata, pa ih koriste za finansiranje perspektivnih projekata. Primjeri takvih banaka su Evropska investicijska banka (EIB), Svjetska banka (WB) i njemacka razvojna banka (KfW).

Nakon stvaranja pocetnih pretpostavki za realizaciju CDM projekata bice potrebno, u svrhu primjene CDM mehanizama na projekte izgradnje malih hidroelektrana, identifikovati i razraditi najperspektivnije projekte, u skladu metodologije Izvrnog odbora za CDM. To je neophodan preduslov da investitor moe dobiti sertifikovane emisijske jedinice , za koje je potrebno odobrenje Izvrnog odbora. Pri tome su procedure i metodologija za ocjenu manjih projekata (do 15 MW snage) pojednostavljene, to obuhvata prakticno sve projekte malih hidroelektrana u Crnoj Gori za koje postoji neka projektna dokumentacija.

Kako bi se potencijalni projekti uspjenije predstavili zainteresovanim partnerima, potrebno je uspostaviti komunikaciju s potencijalnim partnerima i finansijskim institucijama aktivnima u tom podrucju. Investitori, prirodno, preferiraju takve projekte u okruenjima gdje ne postoji znatniji rizik pri ulasku u takve aktivnosti. Rizik da se nakon ulaska u realizaciju CDM projekata ne ostvare planirane emisijske jedinice postoji, narocito u dravama s nesredenim zakonodavnim i institucionalnim okruenjem, kakvih je medu dravama izvan Priloga 1 prilican broj. Zato je od presudne vanosti uspostaviti transparentan zakonski i institucionalni okvir za realizaciju projekata malih hidroelektrana kao pozitivan signal, ali i garanciju potencijalnim investitorima, uklanjajuci sve potencijalne prepreke u procesu izgradnje malih hidroelektrana.

Organizacija programa razvoja malih hidroelektrana

Problematika cjelokupnog procesa izgradnje malih hidroelektrana veoma je sloena, i odredena s vie razlicitih zakona i propisa. Pojedini djelovi ovog procesa nalaze se u nadlenosti razlicitih dravnih tijela, a neki zahtijevaju dalju razradu i pojanjenje. S obzirom na raspodijeljenost cjelokupnog procesa i nadlenosti izmedu vie tijela dravne i lokalne uprave, javlja se potreba objedinjavanja i usmjeravanja projekata izgradnje malih hidroelektrana kroz jedan cjeloviti postupak.

Postojeci zakonski okvir prepoznaje potrebu snanijeg i ubrzanog razvoja projekata proizvodnje iz obnovljivih izvora, ali je potrebno te postupke objediniti i pojednostaviti s ciljem privlacenja zainteresovanih investitora i preduzetnika. Praksa evropskih zemalja ukazuje da je za objedinjavanje ovakvih procesa uobicajeno osnivanje posebnog tijela (centar, sektor, agencija ili drugi odgovarajuci organizacioni oblik), s paljivo definisanom ulogom, ciljevima, zadacima, aktivnostima, organizacijom i nacinom finansiranja.

Pozicija ovakvog tijela u odnosu na ostale ucesn ike procesa, mora se jasno odrediti, kako bi nova struktura bila doista efikasna i ne bi predstavljala usko grlo u procesu i/ili dupliranje postojecih djelatnosti. Osnovna uloga ovakvog tijela je koordinacija aktivnosti, promocija i

28

privlacenje zainteresovanih preduzetnika i investitora. Osim organizacionog ustroja posebnu panju treba posvetiti izgradnji ljudskih i informatickih resursa, pri cemu je pronalaenje odgovarajucih kadrova i njihovo dodatno usavravanje/obuka posebno kriticna tacka.

S obzirom na mogucnosti razvoja i znacaj malih hidroelektrana za Crnu Goru, kao prvi korak nakon pokretanja nacionalnog energetskog programa izgradnje malih hidroelektrana, potrebno je ustrojiti posebno tijelo za podrku cjelokupnom procesu razvoja projekata malih hidroelektrana , u obliku Centralne jedinice za male hidroelektrane Crne Gore (CJmHE). tovie, moguce je predmetnu problematiku posmatrati i neto ire, s obzirom na ostale obnovljive izvore energije. Potencijal obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori je takode znacajan, pa se vec u ovom koraku moe razmotriti potreba za osnivanjem posebnog tijela nadlenog za obnovljive izvore energije, koje bi bilo u uskoj vezi ili objedinjeno s Centralnom jedinicom za energetsku efikasnost Crne Gore (CJEE) , tako da to postane zajednicko tijelo za obnovljive izvore i energetsku efikasnost.

Uloga i ciljevi CJmHE proizilaze iz odredbi Zakona o energetici, kojima se definie uloga ministarstva nadlenog za energetiku (Ministarstvo ekonomije) u pogledu malih hidroelektrana (tj. opte u pogledu obnovljivih izvora energije). CJmHE funkcionisao bi kao nacionalni centar za male hidroelektrane ("one stop shop" ili "fast track ") putem:

? koordinacije aktivnosti na realizaciji projekata malih hidroelektrana kroz saradnju s mjerodavnim tijelima dravne i lokalne uprave, obrazovnim institucijama, finansijskim institucijama, organizacijama za zatitu ivotne sredine i drugim tijelima i organizacijama,

? jacanja sposobnosti jedinica lokalne uprave, fizickih i pravnih osoba za realizaciju projekata malih hidroelektrana,

? pokretanja projekata malih hidroelektrana i edukacije ciljnih grupa, s naglaskom na potrebu zatite ivotne sredine i odrivog razvoja ,

? medunarodne saradnje, razmjene znanja, ucestvovanja u radu medunarodnih udruenja za male hidroelektrane i ostalih slicnih udruenja (za zatitu ivotne sredine, za obnovljive izvore energije i dr.).

Uloga i ciljevi CJmHE ostvaruju se kroz njene djelatnosti, koje su uopteno odredene odredbama Zakona o energetici, energetskom politikom i drugim mjerodavnim propisima i aktima. U tom smislu, CJmHE predstavlja prvi korak kojim se odredbe Zakona o energetici i obaveze Vlade RCG i nadlenosti ministarstva u pogledu obnovljivih izvora energije, a posebno u pogledu malih hidroelektrana, primjenjuju u praksi.

Predlae se usmjeravanje djelovanja CJmHE na rjeavanje odredenog broja aktuelnih i tacno odredenih problema , koji zahtijevaju brzo i efikasno rjeavanje, kako bi se omogucila nesmetana realizacija projekata.

U prvim godinama rada CJmHE treba usmjeriti na:

? pojednostavljenje procedura za realizaciju projekata,

? realizovanje pilo